166133173 Patrick Suskind Parfem

8/12/2019 166133173 Patrick Suskind Parfem

1/101

PATRICK SUSKIND - PARFEM - POVIJEST JEDNOG UBOJICE

PRVI DIO

1

U osamnaestom stoljeu ivio je u Francuskoj jedan od najgenijalnijih i najodvratnijihlikova epohe koja nije oskudijevala genijalnim i odvratnim likovima. Ovdje treba ispriati


2/101

njegovu povijest. Zvao se JeanBaptiste renouile! pa ako je danas njegovo ime palo u"aborav! "a ra"liku od drugih genijalnih monstruma! na primjer de #adea! #aint Justa!Fouchea! Bonapartea itd.! onda nipo$to "ato $to bi renouille "aostajao "a tim slavnijimmranjacima po oholosti! mrnji prema ljudima! neudorednosti! ukratko po be"bo$tvu! nego"ato $to su se njegov stvaralaki duh i njegova jedina ambicija ograniili na jedno podruje

koje u povijesti ne ostavlja trag% na prola"no carstvo mirisa. U doba o kojemu govorimovladao je u gradovima smrad! gotovo ne"amisliv nama! modernim hudima. Ulice su smrdjelena smee! dvori$ta na mokrau! stubi$ta su smrdjela na trulo drvo i na i"met $takora! kuhinjena truli kupus i ovnei loj& ne"raene sobe smrdjele su na pijesnivu pra$inu! spavae sobe namasne plahte! vlane perine i na prodoran i slatkast "adah nonih posuda. '" kamina je smrdiosumpor! i" $tavionica koe smrdjele su jetke luine! i" klaonica je smrdjela "gru$anakrv. (judi su smrdjeli na "noj i na neopranu odjeu& i" usta im je smrdjelo na sagnjile "ube!i" njihovih eludaca na crveni luk! a s tijela! kad vi$e nisu bili sasvim mladi! dopirao je smradsira i kiselog mlijeka i tumora. #mrdjele su rijeke! smrdjeli trgovi! smrdjele crkve! smrdjelo je

pod mostovima i u palaama. #eljak je smrdio kao sveenik! kal)a kao majstorova ena!smrdjelo je itavo plemstvo! ak je i kralj smrdio! kao "vijer je smrdio! a kraljica kao stara

ko"a! ljeti kao i "imi. *aime! u osamnaestom stoljeu bakterijsko raspadanje jo$ nije biloobu"dano! pa nije bilo nijedne ljudske djelatnosti! ni stvaralake ni ru$ilake! nijednogoitovanja ivota u pupanju ili propadanju! koje ne bi bilo popraeno smradom.U +ari"u je! dakako! smrad bio najvei! jer +ari" bija$e najvei grad Francuske. , u samom+ari"u bija$e pak jedno mjesto na kojem je vladao pravi paklenski smrad! i"medu -ue auFers i -ue de la Ferronnerie! to jest /imetiere des 'nnocents. Osam stotina godina donosili sutamo mrtvace i" bolnice 0otel1ieu i okolnih upa! osam stotina godina! dan "a danom!dovo"ili su u kolicima na desetke le$eva i istresali ih u duge rake! osam stotina godina slagalisu u grobnice i kosturnice ko$ice na ko$ice! sloj po sloj. 2ek poslije! uoi )rancuskerevolucije! po$to su se neki grobovi opasno uru$ili! pa je smrad $to je provalio s grobljanatjerao susjedno stanovni$tvo ne samo na obine prosvjede nego i na prave ustanke! napokonsu ga "atvoriJi i napustili! milijune kosti i lubanja nabacali lopatama u katakombe3ontmartrea! a na njegovu mjestu podigli trnicu.1akle! tamo! na najsmrdljivijem mjestu cijelog kraljevstva! rodio se 45. srpnja 4567. godineJeanBaptiste renouille. Bio je to jedan od najtoplijih dana te godine. 8ruina se poput olovanadvila i"nad groblja i potiskivala u susjedne ulice mija"am $to je "audarao na smjesu trulihdinja i spaljene roine. 9ad su poeli trudovi! renouilleova majka je stajala ispred

prodavaonice riba i istila 'juske bjelica i" kojih je ve bila i"vadila utrobu. 3ada su!navodno! tek tog jutra i"vuene i" #ene! ribe su ve tako "audarale da su valovi njihova"adaha prekrili smrad le$eva. *o! renouilleova majka nije osjeala ni "adah ribe ni "adah le$eva! jer je njen njuh "a

"adahe uglavnom otupio! a bolio ju je osim toga i trbuh! pa su bolovi gu$ili svaku mogunostprimanja vanjskih dojmova. 0tjela je samo da bolovi prestanu! htjela je $to prije obaviti tajgnusni porodaj. Bio joj je to peti. #vih dotada$njih poroda otarasila se ovdje! ispred

prodavaonice riba! i svi bijahu mrtvoro:enad ili polumrtvorodenad! jer krvavo meso $to jei" nje i"la"ilo nije se mnogo ra"likovalo od riblje utrobe koja se takoder beivotno ra"vlaila

po podu! pa bi uveer sve skupili lopatama i odvo"ili kolicima na groblje ili bacali u rijeku.2ako je trebalo da bude i toga dana! i renouilleova se majka ; jo$ mlada ena! bilo joj jeupravo dvadeset pet godina i jo$ je sasvim lijepo i"gledala i jo$ imala u ustima gotovo sve"ube i jo$ malo kose na glavi! i nikakve je te$ke bolesti nisu muile osim uloga! si)ilisa ilagane su$ice ; jo$ nadala da e dugo poivjeti! moda jo$ pet ili deset godina! da e semoda ak jednom udati i dobiti pravu djecu kao po$tovanja dostojna supruga obudovjelog

obrtnika ili tako ne$to. . . #toga je htjela da sve to ve jednom prode. 9ad su trudovi poeli!unula je ispod stola "a i$enje ribe i tamo rodila! kao ve etiri puta prije toga! te noem "a


3/101

ribu odre"ala pupkovinu novorodenom stvoru. *o odmah se "atim! "bog vruine i smrada kojinije osjeala kao smrad! nego kao ne$to nepodno$ljivo! omamljujue ; poput polja ljiljana iliskuene sobe pretrpane sunovratima ; onesvijestila! prevrnula na bok i ostala leati nasredulice s noem u ruci.9rika! strka! u krugu mno$tvo i"buljenih oiju! "ovu policiju. vo vam ga? ; i spustila ko$aru na prag.

; =to je to ; upita 2errier i nagne se nad ko$aru nju$ei je! nadajui se da je unutra

nekakvo jelo.; 9opile edomorke i" -ue au Fers?


4/101

-edovnik stane prstom prekapati po ko$ari sve dotle dok nije otkrio lice usnula dojeneta.; 1obro i"gleda. -uiast je i dobro uhranjen.; Zato $to se prederava na moj raun. Zato $t.o me iscijedio do sri. *o! sada je dosta. #adaga moete sami hraniti ko"jim mlijekom! ka$om! repinim sokom. #ve dere! kopile.Otac 2errier bija$e dobroudan ovjek. Upravljao je samostanskim dobrotvornim )ondom i

raspodjelom novaca siroma$nima i potrebitima! te oekivao da mu "a tokau hvala i da mu vi$e ne dodijavaju. 2ehniki detalji bili su mu mrski! jer detalji su "nailite$koe! te$koe su "naile ometanje njegova du$evnog mira! a to nipo$to nije podnosio.(jutio se $to je uope otvorio vrata. 0tio je da ta osoba u"me ko$aru i ode kui i ne dodijavamu svojim problemima oko dojeneta. +olako se uspravio i jednim udisajem upio mirismlijeka i sira i ovje vune! koji je "raio i" dojkinje. Bio je to ugodan miris.

; *e ra"umijem $to hoe$. 1oista ne ra"umijem $to smjera$. 3ogu samo pretpostaviti datom dojenetu ne bi nimalo $kodilo kad bi jo$ dugo ostalo na tvojim prsima.

; *jemu ne bi ; "akrije$ti dojkinja ; ali meni bi. #mr$avjela sam pet kila! a jedem "atroje. , "a $to Za tri )ranka na tjedan?

; ,h! ra"umijem ; ree 2errier! gotovo odahnuv$i ; sad mi je jasno. Znai! opet se radi o

novcu.; *e? ; ree dojkinja.; *aprotiv? Uvijek je posrijedi novac. @im netko pokuca na ova vrata! posrijedi je novac.0tio bih jedanput! kad otvorim vrata! vidjeti ovjeka kojemu je do neeg drugog. *a primjer!nekoga tko bi donio nekakav pokloni. *a primjer! malo voa ili nekoliko oraha. >to! u jesenima toliko toga $to bi se moglo donijeti. 3oda cvijee. 'li kad bi bar netko do$ao i ljuba"norekao% A0valjen 'sus! oe 2errier! elim vam dobar dan? ,li to vjerojatno neu nikad vi$edoivjeti. ,ko nije prosjak! onda je trgovac! a ako nije trgovac! onda je obrtnik! i ako ne traimilostinju! onda podnosi raun. *e mogu vi$e ni na ulicu i"ii. 9ad i"idem! ve me nakon trikoraka pone opsjedati eljad koja trai novac?

; Ja ne traim ; ree dojkinja.; -ei u ti jedno% nisi ti jedina dojkinja u upi. 'ma na stotine prvora"rednih hraniteljicakoje e se otimati da to draesno dojene "a tri )ranka na tjedan doje ili da ga kljukajuka$icom ili sokom ili drugom hranom. . .

; Onda ga dajte jednoj od njih?; . . . # druge pak strane nije dobro bacakati dijete od nemila do nedraga. 2ko "na hoe li oddrugog mlijeka tako napredovati kao od tvoga. *avikao je na miris tvojih prsa! mora$ "nati! ina kucanje tvoga srca.' ponovno duboko udahne topla isparenja $to su strujala i" dojkinje! a kad je "amijetio danjegove rijei nisu na nju ostavile dojam! ree%

; U"mi sad maloga i odnesi ga kui? +ora"govarat u o tome s nadstojnikom. +redloit u

mu da ti ubudue daje etiri )ranka na tjedan.; *e ; ree dojkinja.; +a! dobro% pet?; *e.; 9oliko onda trai$ ; povie 2errier. ; +et )ranaka je hrpa novaca "a be"naajan "adatakpoput dojenja djeteta?; *eu nikakav novac ; ree dojkinja. ; 0ou da se tog kopileta rije$im i" kue.; 3a "a$to! draga eno ; upita 2errier i stane ponovno eprkati prstom po ko$ari. ; +atako je draesno to djete$ce. -uiasto! ne dere se! dobro spava i kr$teno je.

; Opsjeo ga je davo.2errier naglo i"vue prst i" ko$are.


5/101

; *emogue? 1avo ne moe opsjesti dojene. 1ojene nije pravi ovjek! nego ovjek u"ametku i nema jo$ potpuno ra"vijenu du$u. #toga davolu nije "animljiv. ovori li ve moda2r"a li se +ornie li predrnete u sobi Odi$e li nekim smradom

; *ema nikakva mirisa ; ree dojkinja.; >to! vidi$? 2o je siguran "nak. 1a ga je opsjeo davo! morao bi "audarati.

1a smiri dojkinju i isku$a vlastitu hrabrost! 2errier podigne ko$aru pod nos.; *e osjeam nikakav neobian miris ; ree onju$iv$i dojene ; doista ni$ta neobino.@ini mi se! dodu$e! da osjeam nekakav vonj i" pelena. ; ' prui joj ko$aru da bi potvrdiodojam.

; *e mislim to ; otrese se dojkinja i odgurne ko$aru. ; *e mislim na to u pelenama.*jegov i"met vonja. ,li on! to kopile! nema nikakva mirisa.; Zato $to je "drav ; u"vikne 2errier ; "ato $to je "drav! "ato nema mirisa? #amo bolesnadjeca imaju nekakav "adah! to je barem po"nato. Zna se da ko"iavo dijete vonja na konjskignoj! dijete $to boluje od $arlaha na stare jabuke! a su$iavo dijete! ono vonja na crveni luk.Ovo je "dravo! eto $to mu je. Zar bi trebalo "audarati Zar tvoja djeca smrde

; *e ; ree dojkinja. ; 3oja djeca miri$u onako kako ljudska stvorenja moraju mirisati.

2errier opre"no spusti ko$aru na pod! jer je osjetio ka ko u njemu bujaju prvi valovi gnjeva"bog svojeglavosti te osobe. *ije iskljueno da e mu u nastavku prepirke "atrebati obje ruke!a nije htio da mahanjem naudi djetetu. *ajprije je ipak "au"lao ruke i"a leda! i"bacio $iljatitrbuh prema dojkinji i o$tro upitao% ; 1akle! ti tvrdi$ da "na$ kakav miris treba da imaljudsko dijete koje je ujedno ; htio bih te podsjetiti! pogotovu ako je kr$teno ; i Bojestvorenje

; 2vrdim ; ree dojkinja.; ' tvrdi$ nadalje da je ono! ako nema onakav miris kakav bi! po tvom mi$ljenju! moraloimati ; ti! dojkinja Jeanne Bussie i" -ue #aint1enis? ; davolje dijeteOn i"mahne ljevicom i prijetei upre kaiprstom! skvrenim poput upitnika! u nje"ino lice.1ojkinja se "amislila. *ije joj bilo pravo $to se ra"govor i"rodio u teolo$ko saslu$anje! nakojem je mogla i"vui samo krai kraj.

; *isam to htjela rei ; i"vlaila se. ; 8i biste! oe! sami morali odluiti ima li tu :avosvoje prste ili nema. Za to nisam ja nadlena. Znam samo to da me hvata je"a odtog dojeneta koje nema onakav miris kakav bi djeca trebala imati.

; ,ha ; ree 2errier "adovoljno i ponovno spusti ruku. ; Znai! to s davlom sadapovlaimo. 1obro. , sada mi i"voli rei% kako onda miri$e dojene! ako miri$e onako kako timisli$ da mora mirisati 0a

; 1obro miri$e ; ree dojkinja.; =to "nai Adobro ; "agrmi 2errier. ; 3noge stvari dobro miri$u. #nopi lavandulemiri$e dobro. 3esna juha miri$e dobro. 8rtovi ,rabije miri$u dobro. 9akav miris ima

dojene! hou "nati?1ojkinja je oklijevala. 1obro je "nala kakav miris ima dojenad! tono je "nala! ve ih je natucete othranila! odnjegovala! odljuljala! otcjelivala. . . nou bi ih nala"ila po njuhu! pa je isada i"ra"ito osjeala miris dojenadi u nosu. *o! jo$ ga nikada nije opisala rijeima.

; Onda ; "a$teke 2errier nestrpljivo pucketajui noktima.; 1akle. .. ; pone dojkinja ; nije ba$ tako lako rei! jer. . . jer ona ne miri$u posvudajednako! premda posvuda dobro miri$u! shvatite! oe! stopala miri$u! na primjer! na gladak itopao kamen ; ne! prije na kravlji sir. . . ili na maslac! na svjei maslac! da! upravo tako%miri$u na svjei maslac. , tijelo im miri$e kao. . . kao vojniki dvopek natopljen mlijekom. ,glava! tu gore! straga! u Acvijetu! tu! pogledajte! oe! tu gdje vi nemate vi$e kose. . . ; i onadotakne elu 2erriera koji je naas ostao be" rijei od te bujice glupih detalja i poslu$no

pognuo glavu ; ovdje! ba$ ovdje! ovdje najbolje miri$u. 2u imaju miris karamela! a to takoslatko miri$e! tako divno! oe! ne moete ni "amisliti? @irn osjetite taj miris! "avolite ih! bila


6/101

ona va$a ili tuda. ' tako moraju mala djeca mirisati! tako i nikako drugaije. , ne miri$u litako! ako ovdje gore nemaju nikakva mirisa! jo$ manje od svjeeg "raka! kao ovaj ovdje! tokopile! onda. . . 3oete to objasniti kako elite! oe! ali ja ; i ona odluno ukrsti ruke pod

prsima i s gnu$anjem bacipogled na ko$aru do svojih nogu! kao da su u njoj abe krastae ; ja! Jeanne Bussie! ja ovo

vi$e ne u"imam u kuu?Otac 2errier polako digne glavu i prijede nekoliko puta prstom preko ele! kao da eli"agladiti kosu! te kao sluajno spusti prst pod nos i "ami$ljeno ga onju$i.

; 9ao karamel. . . ; upita nastojei ponovno unijeti strogost u glas. .. ; 9aramel? =to ti"na$ o karamelu Jesi li ga ve jela

; Zapravo i nisam ; ree dojkinja ; ali sam jedanput bila u jednom velikom hotelu u -ue#aint0onore i gledala kako ga prave od rastopljenog $eera i vrhnja. 'ma tako ugodan mirisda ga otad nisam "aboravila.

; 1a! da. 'ma$ pravo ; ree 2errier i odmakne prst od nosa. ; #ad "a$uti! molim te? 8rlomi je naporno nastaviti s tobom ra"govor na toj ra"ini. Utvrdujem da odbija$! ma koji tvojira"lo"i bili! nastaviti hraniti dojene JeanBaptistea renouillea! koje smo ti povjerili! i da ga

ovime vraa$ njegovu privremenom skrbniku! samostanu #aint3erri. #matram to alosnim!ali ne mogu ni$ta promijeniti. 3oe$ ii.-ekav$i to! "grabi ko$aru! jo$ jednom udahne ostatak vlanog! toplog mirisa mlijeka i vune te"abravi vrata. Zatim pode u svoj ured.

3

Otac 2errier bio je obra"ovan ovjek. *ije studirao samo teologiju! nego je itao i)ilo"o)e! te se usput bavio botanikom i alkemijom. /ijenio je donekle snagu svog kritikogduha. *e bi! dodu$e! i$ao tako daleko poput nekih i osporavao uda ili istinitost tekstova u#vetom pismu! premda ih je! strogo u"ev$i! bilo te$ko objasniti ra"umom s kojim su! $tovi$e!

bili u neposrednom proturjeju. Od takvih je problema radije di"ao ruke! bili su mu neugodnii samo bi ga u"nemirili i doveli u najmuniju nesigurnost! a ovjeku je ipak potrebnasigurnost i mir! upravo "ato da bi se mogao sluiti ra"umom. *o! najodlunije se borio protiv

pra"novjernih predstava prostoga puka% arobnja$tva! vraanja i" karata! no$enja amuleta!uroka! pri"ivanja duhova! magijskih obreda pri punom mjesecu i svega $to bi im palo na

pamet. @ovjek bi se doista duboko raalostio gledajui kako se ti poganski obiaji nakontisugodi$njeg vrstog ustolienja kr$anske vjere jo$ nisu iskorijenili? +a i tako"vaneopsjednutosti :avolom i save"i sa #otonom poka"ali su se uglavnom! nakon paljivijeg

prouavanja! pra"novjernim spektaklima. 1odu$e! nijekati postojanje samog #otone!osporavati njegovu mo ; tako daleko 2errier ne bi i$ao& "a rje$avanje takvih problema! kojise tiu temelja teologije bili su nadleni drugi! a. ne mali! jednostavni redovnik. # druge

strane! bilo je oito da u ovom sluaju davo nije nipo$to mogao imati prste! ako to tvrdipriprosta osoba poput te dojkinje. Upravo njeno mi$ljenje da ga je otkrila siguran je doka" dase u tome ne krije ni$ta davolsko! jer davo nije valjda tako glup da se raskrinka preddojkinjom Jeanne Bussie. ' k tome jo$ i nosom? +rimitivnim organom "a njuh! najpro)anijimosjetilom? 9ao da pakao miri$e na sumpor a raj na tamjan i i"mirnu? *ajgore pra"novjerje!kao u najmranijoj i najpoganskijoj prethistoriji kad su ljudi jo$ ivjeli kao ivotinje! kad jo$nisu imali o$tar vid i nisu po"navali boje! ali su vjerovali da mogu nanju$iti krv! mislili danjuhom mogu ra"likovati prijatelja od neprijatelja! da ih divovski ljudoderi i vukodlaci mogunanju$iti i >rinije namirisati! i kad su svojim udovi$nim bogovima prinosili smrdljive!"adimljene rtve paljenice. Uasno? A(udak vidi nosom bolje nego oima! i vjerojatno esvjetlo bogodanog ra"uma morati svijetliti jo$ tisuu godina da raspr$i posljednje ostatke

primitivne vjere.


7/101

; ,h! i to jadno malo dijete? 2o nevino bie? (ei u svojoj ko$ari i slatko spava! ni$ta neslutei o odvratnimsumnjama uperenim protiv njega. *e miri$e$ onako kako bi trebala mirisati ljudska djeca!usuduje se tvrditi ta besramnica. Onda! $to kaemo na to 3uci! muci?(juljao je blago ko$aru na koljenima! gladio dojene prstom po glavi i povremeno govorio

Amucimuci jer je smatrao da taj i"ra" blago i umirujue djeluje na malu djecu. ; *akaramel bi trebao mirisati! kakve li gluposti! mucimuci?*akon nekog vremena povukao je prst! drao ga ispod nosa! nju$io! ali nije osjetio ni$ta osimmirisa kiselog kupusa koji je danas ruao.

*aas "astane! oba"re se i kad se uvjerio da ga nitko ne gleda! podigne ko$aru i "abode unutrasvoj debeli nos. Zario ga je tik do djetetove glave tako da ga je crvenkasta kosica $kakljala ponosnicama! a "atim stao nju$kati po glavi oekujui da e osjetiti nekakav miris. *ije ba$ "naokakav bi miris morale imati dojenake glave. 1akako! ne na karamel! u to je bio siguran! jerkaramel je bio rastopijeni $eer! i kako bi onda dojene! koje je dosad pilo samo mlijeko!moglo mirisati na rastopljeni $eer. *a mlijeko bi moglo mirisati! na mlijeko dojkinje. *o!miris mlijeka nije imalo. *a kosu je moglo mirisati! na kou i kosu! a moda pomalo i na

djeji "noj. ' 2errier je nastavio nju$kati i pripremio se na miris koe! kose i pomalo djejeg"noja. *o! nije ni$ta nanju$io. *i$ta! u" najbolju volju. 1ojene vjerojatno nema mirisa!

pomisli on! to e biti. 2a dojene! ako pa"e na njegovu istou! ne moe imati nikakav miris!ba$ kao $to ne moe govoriti! hodati ili pisati. 2o dola"i s godinama. Zapravo! i" ovjekastruji miris tek u pubertetu. 2ako je! i nikako drugaije. *ije li ve 0oracije napisao A+revit

je mladi! a propupala djeva ko narcisa bijela. . . ; a -imljani su dobro "nali o emugovore? (judski miris je uvijek tjelesni miris ; dakle! miris grijeha. 9ako onda moe mirisatidojene koje jo$ ni u snu ne "na "a puteni grijeh 9ako bi trebalo mirisati 3ucimuci? Ba$nikako?#tavio je ponovno ko$aru na koljena i blago je ljulju$kao. 1ijete je jo$ vrsto spavalo.

*jegova desna $aka provirila je ispod pokrivaa! mala i crvena! i bija$e je dirljivo gledati kakose povremeno tr"a prema obra"u. 2errier se smje$kao! i odjednom ga obu"me vrlo ugodanosjeaj u du$i. *a trenutak dopusti sebi )antastinu pomisao da je on sam otac tog djeteta. *e

bi postao redovnik nego obini gradanin! moda estit obrtnik! u"eo bi enu! enu s toplimmirisom vune i mlijeka! napravio joj sina i sada bi ga ovdje ljuljao na vlastitim koljenima!vlastito dijete! mucimucimucimuci... odila mu je ta pomisao. Bilo je u njoj neke dolinosti.Otac ljulja svog sina na koljenima! mucimuci! bija$e to slika stara poput svijeta! uvijek nova i

prava slika otkako je svijeta i vijeka! ah da? 2errieru bija$e toplo oko srca! i obu"e ga osjeajsentimentalnosti.Uto se dijete probudi. *ajprije mu se probudio nos. *osi mu se pokrenuo! podigao i staonju$kati. Udahnuo je i brektavo ispuhao "rak kao pri neuspje$nim poku$ajirna kihanja. Zatim

se nos naprio! i dijete otvori oi. Oi su mu bile neodredene boje! i"medu sive poputkamenice i mutne ukastobijele! prevuene nekakvom slu"avom koprenom i oito jo$neprilago:ene vidu. 2errieru se inilo da ga one uope ne opaaju. +osve drugaije bija$e snosom. 1ok su mutne djetetove oi $kiljile u pra"no! inilo se da nos )iksira odredeni cilj! i2erriera obu"e udan osjeaj da je on taj cilj! njegova osoba! 2errier sam. #iu$ne nosnice okodva siu$na otvora posred djetetova lica nadimale su se poput pupoljka u procvatu. 'li prijekao glaviaste lovke malih mesodernih biljaka $to ih dre u kraljevskom botanikom vrtu. 'kao da se i" tih nosnica ulo isto! sablasno usisavanje. 2errieru se inilo kao da ga dijete gledanosnicama! kao da ga o$tro gleda i mjeri! prodornije no $to bi se moglo oima! kao da ne$toguta nosom! ne$to $to je i"la"ilo i" njega! 2erriera! $to nije mogao "adrati i sakriti. . . 1ijete

be" mirisa besramno ga je nju$ilo! eto? ' nanju$ilo? ' odjednom mu se i samom uinilo da "au

dara! na "noj i ocat! na kiseli kupus i neoprane halje. 9ao da je ogoljen i ruan! kao da u njegapilji netko tko o sebi ne otkriva ni$ta. @inilo mu se da dijete njuhom prodire kro" njegovu


8/101

kou! u dubinu du$e. *ajnjeniji osjeaji! najprljavije misli ra"otkrivale su se pred timpohlepnim malim nosom koji jo$ nije ni bio pravi nos! nego samo nagovje$taj nosa! siu$anrupiast organ koji se neprekidno mre$kao! nadimao! podrhtavao. 2errier se strese. Osjetigadenje. #ada je pak on odmakao nos kao od neeg smrdljivog s im ne eli imati nikakveve"e. *estalo je one prijatne pomisli da je to dijete njegova vlastita krv i meso. -aspr$ila se

sentimentalna idila o sinu i ocu i mirisnoj majci. 9ao da je netko strgnuo koprenu misli! kojaga je tako toplo "astirala i koju je sam u ma$ti istkao oko sebe i djeteta% strano! hladno bielealo je na njegovim koljenima! neprijateljska ivotinja! i da nije bio tako promi$ljen i

bogoboja"an ovjek i da ga nije vodio ra"um! u naletu gadenja odbacio bi ga poput paukadaleko od sebe.2errier se u trenu digne i spusti ko$aru na stol. 0tio se osloboditi te stvari! $to je prije mogue!sada! odmah., tada se stvorenje proderalo. #kupilo je oi! ra"japilo crvene ralje i "akrialo tako prodornoda se 2errieru sledila krv u ilama. 2resao je ko$aru pruenom rukom i vikao Amucimuci dau$utka dijete! ali je ono samo urlalo! sve glasnije i glasnije! poplavjelo u licu i i"gledalo kaoda e se rasprsnuti od urlanja.

8an s tim? pomisli 2errier! odmah van s ovim. . . Adavolom! htio je rei! pa se pribere iobu"da. . . van s tim "loduhom! s tim nepodno$ljivim djetetom? ,li kamo +o"navao je tucetdojkinja i" siroti$ta u toj etvrti! ali sve mu je bilo prebli"u! u neposrednoj bli"ini! to jestvorenje moralo dalje! tako daleko da ga se ne uje! tako daleko da ga ne mogu svaki satostavljati ispred njegovih vrata! mora u drugu upu ako je mogue! na drugu obalu jo$ bolje! anajbolje etra muros! u Faubourg #aint,ntoine! eto tamo?! tamo treba da ode to vri$tavoderi$te! daleko naistok! s onu stranu Bastilje! gdje nou "akljuavaju vrata. ' on skupi svoju halju i "grabivri$tavu ko$aru i istri i" samostana! i pohita kro" labirint ulica u -ue du Faubourg#aint,ntoine! prema istoku! u" #enu! i"van grada! daleko! daleko i"van grada sve do -ue de/haronne! pa skoro do kraja tom ulicom u kojoj je! nedaleko od samostana 3adeleine de2renelle! "nao adresu i"vjesne madame aillard koja je primala na stan i hranu djecu svihu"rasta i vrsta sve dotle dok su joj plaali! i tamo je predao dijete! koje je jo$ krialo! platiogodinu dana unaprijed i odjurio natrag u grad i! stigav$i u samostan! odbacio halju kao ne$toojcaljano! oprao se od glave do pete i uvukao se u krevet u svojoj sobici gdje se nekoliko puta

prekriio! dugo se molio i naposljetku smiren "aspao.

4


9/101

dobio bi be" prigovora pljusku i jedan obrok manje. 2ono polovicu novca "a stan i hranupotro$ila bi na svoje $tienike! tono polovicu "adrala "a sebe. U dobra je)tina vremena nijese trudila da povea dobit! ali u te$ka vremena nije smjela i"gubiti ni jedan jedini sou! pamakar se radilo o ivotu i smrti. 'nae joj se posao ne bi isplatio. *ovac joj bija$e potreban.#ve je vrlo tono i"raunala. U starosti je htjela sebi osigurati rentu! a povrh toga posjedovati

jo$ toliko kako bi mogla sebi priu$titi da umre kod kue! a ne da crkne poput svoga mua u0otel1ieu. ' njegova smrt ju je ostavila ravnodu$nom. *o! gro"ila se od javnog! "ajednikogumiranja sa stotinama nepo"natih 'judi. 0tjela je sebi priu$titi privatnu smrt! pa joj je stoga

bila potrebna sva dobit koju je mogia ostvariti novcem $to ga je dobivala "a stan i hranu.1ogodilo bi se! dodu$e! da bi joj poneke "ime od dva tuceta malih $tienika umrlotrojeetvero djece. *o! i u"a sve to stajala je mnogo bolje od veine ostalih privatnihhraniteljica! i svojom je dobiti uvelike nadma$ivala prihode velikih dravnih ili crkvenihsiroti$ta u kojima je stopa gubitaka esto i"nosila i devet desetina. *o! i "alihe su bile velike.+ari" je svake godine proi"vodio vi$e od deset tisua nahoadi! siroadi i kopiladi. #toga semogao i preboljeti poneki manjak.Za malog je renouillea ustanova madame aillard bila pravi blagoslov. 8jerojatno drugdje

ne bi ni preivio. *o ovdje! kod te ene be" srca! dobro je napredovao. Bio je ilavekonstitucije. Onoga tko je poput njega preivio vlastito rodenje u smeu nije bilo lakootpremiti sa svijeta. 3ogao je danima jesti ju$ne splaine! "adovoljavao se inajra"vodnjenijim mlijekom! podnosio najtrulije povre i najpokvarenije meso. U djetinjstvu

je preivio ospice! srdobolju! male boginje! koleru! pad sa $est metara u bunar i o)urine naprsima. Ostali su mu! dodu$e! oiljci! ispucana koa i kraste i "greno stopalo! "bog ega jehramao! ali je bio iv. Bio je ilav poput otporne bakterije i skroman poput krpelja koji mirnosjedi na drvetu i ivi od jedne jedine kapljice krvi $to ju je usisao prije mnogo godina. Zatijelo je trebao minimalnu koliinu hrane i odjee. Za du$u mu nije trebalo ni$ta. #igurnost!

privrenost! njenost! ljubav ; i kako li su se "vale sve te stvari $to su djetetu! navodno!potrebne ; malom su renouilleu bile potpuno suvi$ne. =tovi$e! po svemu sudei! on ih sesam odrekao da bi uope mogao preivjeti! od samog poetka. 9rik nakon rodenja! krik kojim

je upo"orio na sebe ispod stola "a i$enje ribe i koji je njegovu majku odveo na giijotinu! nijebio nagonski vapaj "a suuti i ljubavi. Bija$e to dobro promi$ljen! gotovo bi se reklo "relopromi$ljen krik kojim se novorodene i"ra"ilo protiv ljubavi! ali ipak odluilo "a ivot. Utakvim okolnostima ivot je i bio mogu samo be" ljubavi! a da je dijete trailo i jedno idrugo! nedvojbeno bi br"o doekalo muni kraj. U tom je trenutku moglo svakako ugrabiti idrugu mogunost koja mu se pruala i $utjeti! te tako i"abrati kratak put od rodenja do smrti! ane "aobila"ni put preko ivota! pa time u$tedjeti svijetu i samom sebi mnoga "la. *o! da bi se

povukao tako skromno sa scene! trebao bi mu barem minimum prirodene topline! a renouilleje nije posjedovao. Od poetka bija$e udovi$te. Odluio se "a ivot i" ista prkosa! i" iste

"loe.*ije se! dakako! odluio poput odrasla ovjeka koji se vi$emanje koristi ra"umom i iskustvomda bi odabrao jednu od nekoliko ra"liitih mogunosti. *e! odluio se poput biljke! poputodbaena "rna graha! koje odluuje hoe li proklijati ili e "a nj biti bolje da se toga okani.'li poput krpelja na drvetu kojemu ivot ne nudi ni$ta osim trajnog pre"imljavanja. 3alogrunog krpelja kojisvoje olovnosivo tijelo uobliuje u kuglu da bi vanjskom svijetu pruilo najmanju moguu

povr$inu& koji se brine da mu koa bude glatka i kruta kako i" njega ne bi ni$ta i"i$lo! ni$tatranspiriralo. 9rpelja koji se trudi da ostane posve malen i neugledan kako ga nitko ne bispa"io i "ga"io. Usamljena krpelja koji $uuren ui na svom drvetu! slijep! gluh i nijem! isamo nju$ka! godinama nju$ka! na milje daleko! krv ivotinja $to prola"e mimo njega i kojih

se nikada ne bi doepao vlastitom snagom. 9rpelj moe i pasti. 3oe se baciti na $umsko tlo!moe sa svojih $est siu$nih noica otpu"ati nekoliko milimetara i "avui se pod li$e da


10/101

doeka smrt. *e bi bilo $teta "a njega! sam Bog "na da ne bi. *o krpelj! prkosan! tvrdoglav!uporan i ogavan! ui i dalje i ivi i eka. @eka! sve dotle dok mu najnevjerojatniji sluaj nedotjera krv u liku ivotinje tik pod drvo. ' tek tada odbacuje svoju su"drljivost! baca se i"arije pandice i bu$i i "agri"a tude meso. . .2akav je krpelj bio mali renouille.


11/101

se di"ao oko njega i sakupljao pod nadstre$nicom kao pod poklopcem. Upijao je taj miris!opijao se njime! topio se u njemu! natopio se njime do posljednje pore u tijelu! sam se

pretvorio u drvo! poput drvene lutke! poput +inocchija leao je na gomili drveta! kao da jemrtav! sve dotle dok nakon dugo vremena! moda nakon pola sata! nije iscijedio rije Adrvo.'"bljuvao je tu rije kao da je do u$iju ispunjen drvetom! kao da mu je drvo ve do vrata! kao

da mu je drvo ve prepunilo eludac! drijelo i nos. ' to ga je osvijestilo! spasilo! neposrednoprije no $to ga je nadmona prisutnost drveta! njegov miris! gotovo ugu$ila. # mukom sedigao! spu"nuo s gomile cjepanica i oteturao kao da su mu noge odrvenjele. Jo$ je danima bio

posve obu"et doivljajem inten"ivnog mirisa! a kad bi ga "apljusnula plima sjeanja! mrmljaobi kao da "a"iva duhove% ; 1rvo! drvo.2ako je nauio govoriti. # rijeima! koje nisu o"naavale nikakav predmet s vlastitimmirisom! dakle! s apstraktnim pojmovima! uglavnom etike i moralne naravi!imao je najveih te$koa. *ije ih mogao "apamtiti! brkao ih! nerado ih upotrebljavao ve i kaoodrastao ovjek te ih esto pogre$no koristio% pravo! savjest! Bog! radost! odgovornost!

poni"nost! "ahvalnost itd. ; sve $to bi time trebalo i"ra"iti ; bilo mu je i ostalo neshvatljivo.# druge strane! svakodnevni je"ik ne bi ubr"o ni bio dovoijan "a imenovanje svih onih stvari

$to ih je pohranio u sebi kao ol)aktivne pojmove. Ubr"o nije raspo"navao samo miris drveta!nego i miris ra"nih vrsta% hrastovinu! javorovinu! borovinu! brestovinu! kru$kovinu! staro!mlado! odleano! trulo! mahovinasto$tovi$e i pojedine cjepanice! ivere i piljevinu ; i njuhomih je "apaao kao i"ra"ito ra"liite predmete koje 'judi ni oima ne bi mogli ra"likovati.#lino je bilo s drugim stvarima. 9ako se onaj bijeli napitak $to ga je madame aillard davalasvakog jutra svojim $tienicima mogao ipak na"vati mlijekom kad je! prema renouilleovu"apaanju! svakog jutra drugaije mirisao! imao drugaiji tek! $to je ovisilo o tome da li jehladan ili topao! od koje je krave potjecao! $to je ta krava jela! koliko mu se ostavilo skorupa itako dalje. . . kako je dim! mirisna tvorevina u koju su se slijevali pojedinani mirisi $to su seu minuti! ak u sekundi! mijenjali i pretvarali u novi spoj mirisa! poput dima vatre! mogaoimati samo jedan na"iv! Adim. . . kako su "emlji! krajoliku! "raku! koji su na svakom novomkoraku i pri svakom novom udisaju bili ispunjeni drugim mirisom i time nadahnuti drugimidentitetom! mogli nadjeti samo ta tri gruba imena #av taj groteskni nesklad bogatstva svijeta$to ga je spo"navao njuhom i siroma$tva je"ika prisilili su malog renouillea da openito

posumnja u smisao je"ika! pa se njime sluio samo u prijeko potrebnom opho:enju s drugimijudima.#a $est je godina potpuno po"navao svoju okolinu po mirisima. U kui madame aillard nije

bilo nijednog predmeta! u sjevernom dijelu -ue de /haronne nijednog ljudskog bia! nijednogkamena!stabla! grma ili ivice! nijednog kutka koji nije raspo"navao po mirisu! prepo"navao i "bog svoje jedinstvenosti trajno "adravao u sjeanju. #akupio je deset tisua! stotinutisua osebujnih i karakteristinih mirisa i uvao ih "a sebe! tako jasne! tako ive! da ih se nije

samo sjeao kad bi ih ponovno nanju$io! nego bi doista osjetio njihov miris kad bi ih se sjetio&$tovi$e! "nao ih je u ma$ti ak medusobno spajati i tako u sebi sastavljati mirise kojih ustvarnom svijetu nije ni bilo. 9ao da je posjedovao golem vokabular vlastitih mirisa! koji ga jeosposobio "a tvorbu novih ol)aktivnih reenica! onoliko koliko ih je sam elio ; i sve to ugodinama kad su druga djeca s rijeima! koje su im s mukom tuvili u glavu! mucala prvekonvencionalne reenice kojima se svijet nije nikako mogao pogodno opisati. *jegova bi senadarenost mogla najbolje usporediti s talentom gla"benog uda od djeteta koje je slu$anjemmelodija i harmonija nauilo abecedu pojedinih tonova i moglo "atim samo skladati potpunonove melodije i harmonije ; dakako! s tom ra"likom $to je abeceda mirisa bila neusporedivodulja i istananija od tonske! i s jo$ jednom ra"likom $to se stvaralaka djelatnost vunderkindarenouillea odvijala samo u njegovoj du$i! i nitko je nije mogao opa"iti osim njega samoga.

+rema vanjskom svijetu bija$e sve "atvoreniji. *ajradije je lutao sam sjevernim dijelomFaubourg #aint,ntoinea! povrtnjacima! vinogradima! livadama. 9atkad se uveer ne bi vratio


12/101

kui! i"bivao je danima. +redvideno kanjavanje batinom podnosio je ne i"raavajui bol.9uni "atvor! uskraivanje jela! rad "a ka"nu nisu mogli promijeniti njegovo pona$anje. *iupna $kola *otre 1ame de Bon #ecours! koju je povremeno pohadao godinu i pol! nijevidljivo utjecala na nj. *auio je pone$to sricati! napisati svoje ime i ni$ta drugo. Uitelj ga jesmatrao slaboumnim.

3edutim! madame aillard upalo je u oi da on posjeduje odredene sposobnosti i osobine!koje bijahu vrlo neobine! da ne kaemo nadnaravne. 2ako se! na primjer! inilo da mu je potpuno bio nepo"nat djeji strah od tame i noi. 3oglo ga se u svako doba

poslati po ne$to u podrum! u koji bi se druga djeca jedva usudila ui sa svjetiljkom! ili umrkloj noi u drvarnicu da donese drva. *ikada ne bi nosio svjetiljku! a ipak se dobrosnala"io i odmah donio $to se od njega trailo! i sve bi obavio vje$to! ne spotaknuv$i se! ni$tane sru$iv$i. 3adame aillard inilo se jo$ neobinijim $to on moe vidjeti kro" papir! tkaninu!drvo! $tovi$e! kro"a "id i "atvorena vrata ; barem je ona tako mislila. Znao je tono koji se$tienici nala"e u spavaoj sobi! a da u nju ne bi ula"io. Znao je da se u cvjetai skrivagusjenica prije no $to bi je rastvorili. , kad je jednom sakrila novac tako da ga ni sama nijemogla pronai esto je mijenjala skrovi$te! poka"ao joj je! ne traei ga ni sekunde! mjesto i"a

grede na kaminu! i gle! tamo je i bio? Bija$e vidovit! jer je prorekao posjet jedne osobe mnogoprije no $to je ona stigla i nepogre$ivo predska"ao dola"ak oluje prije no $to se na nebupoka"ao i najmanji oblai. 1a on sve to! dakako! nije vidio! nije oima vidio! ve nanju$iosvojim sve o$trijim njuhom ; gusjenicu u cvjetai! novac i"a grede! ljude kro"a "id i naudaljenosti od nekoliko ulica ; madame aillard ne bi ni u snu palo na um! ba$ da joj onajudarac araem i nije uni$tio njuh. Bila je uvjerena da je djeak ; bio slabouman ili ne ;vidovit. ' kako je "nala da vidovnjaci donose nesreu i smrt! renouille joj je postaoneugodan. Jo$ neugodnija! upravo nepodno$ljiva bija$e joj pomisao da ivi pod istim krovoms osobom koja je obdarena sposobno$u da kro"a "idove i grede vidi sakriveni novac! i po$to

je otkrila tu "astra$ujuu renouilleovu sposobnost! traila je nain da ga se rije$i. +osreilojoj se $to je ba$ u to vrijeme ; renouilleu bija$e osam godina ; samostan #aint3erri be"obja$njenja obustavio godi$nja plaanja "a njegovo u"dravanje. 3adame ih nije opomenula.+riekala je i" pristojnosti jo$ tjedan dana! a kad dospjeli novac ni tada nije stigao! u"ela jedjeaka "a ruku i povela ga u grad.U -ue de la 3ortellerie! bli"u rijeke! po"navala je koara irnenom rimal! openito po"natog

po nedostatku mlade radne snage ; ne obinih $egrta ili kal)i! nego je)tinih radnika. U tom je"anatu bilo poslova ; skidanja mesine s natrulih ivotinjskih koa! mije$anja otrovnihotopina "a $tavljenje i tekuina "a bojadisanje! priredivanja jetkih $tavila ; koji su bili takoopasni "a ivot da svaki odgovoran majstor nije! ako je ikako mogao! lakoumno u tu svrhukoristio kvali)icirane pomonike! nego besposlenu )ukaru! skitnice ili napu$tenu djecu "a kojunitko nije ni pitao. 1akako! madame aillard je "nala da renouille! po ljudskim mjerilima!

nema i"gleda da preivi u rimalovoj $tavionici koe. *o! ona ne bija$e ena koja bi sebitime ra"bijala glavu. 2a! ona je i"vr$ila svoju dunost. 2ime su njene hraniteljske obave"e bileispunjene. *je se vi$e nije ticalo $to e se poslije dogoditi s djeakom. ,ko preivi! dobro ;ako umre! opet dobro. lavno je da sve bude u "akonskim okvirima. #toga je "atraila odmonsieur rimala da joj pismeno potvrdi predaju djeteta! sama potpisala da je primila

petnaest )ranaka provi"ije! pa se uputila kui u -ue de /haronne. *ije osjeala nikakvugrinju savjesti. *aprotiv! bija$e uvjerena da nije postupila samo po pravdi nego i pravedno!

jer bi boravak djeteta "a koje nitko ne plaa nuno pao na teret druge djece ili ak nje same! amoda i ugro"io budunost druge djece ili ak nje"inu budunost! to jest! nje"inu privatnusmrt! smrt dostojnu ovjeka! a to bija$e jo$ jedino $to je u ivotu eljela.Budui da na ovom mjestu prepu$tamo madame aillard povijesti i kako se poslije vi$e

neemo s njom susresti! htjeli bismo u nekoliko reenica opisati nje"ine posljednje dane.+remda joj je du$a umrla jo$ u djetinjstvu madame je! na svoju nesreu! doivjela duboku!


13/101

duboku starost. odine 457D! kad joj se bliila sedamdeseta! prestala se baviti svojim poslom!osigurala se doivotnom rentom! kako je planirala! povukla se u svoju kuicu i ekala smrt.

*o! smrt nikako da dode. Umjesto nje do$lo jene$to $to nitko na svijetu nije mogao predvidjeti i ega jo$ nikad u "emlji nije bilo ;revolucija! drugim rijeima! nagla promjena svih dru$tvenih! moralnih i transcendentalnih

odnosa. 'sprva ta revolucija nije nimalo utjecala na osobnu sudbinu madame aillard. *o!"atim ; tada joj ve bija$e skoro osamdeset godina ; od danas na sutra! nje"in je davalacrente morao emigrirati! odu"eli su mu imovinu i prodali je na drabi jednom tvorniaru hlaa.

*eko se vrijeme jo$ inilo da ni ta promjena nee pogubno utjecati na madame aillard! jerjoj je tvorniar nastavio uredno isplaivati rentu! no potom je do$ao dan kad vi$e nije primalasolidan kovani novac! nego male $tampane papirie! i to bija$e poetak nje"ina materijalnogkraja.+oslije dvije godine renta nije vi$e dostajala ni "a plaanje drva "a ogrjev. 3adame je morala

prodati kuu po smije$no niskoj cijeni! jer je! osim nje! bilo i tisue drugih 'judi koji sui"nenada morali prodati kue. ' ponovno je "a protuvrijednost dobila samo te glupe papiriekoji poslije dvije godine ponovno nisu skoro ni$ta vrijedili! i 45E5. godine ; tad se ve

bliila devedesetoj ; i"gubila je svu imovinu! steenu mukotrpnim svjetovnim radom! teprebiva$e u vrlo malenoj namje$tenoj sobi u -ue de /oCuilles. ' tek tada! sa deset! dvadesetgodina "aka$njenja do$la je smrt! do$la u obliku dugotrajnog i munog tumora koji je madameaillard najprije "grabio "a gu$u! odu"eo joj tek a potom i glas! tako da nijednom rijeju nijemogla prigovoriti kad su je otpremili u 0otel1ieu. 2amo je smjesti$e u istu dvoranu u kojoj jeumro i nje"in mu! u dvoranu u kojoj su se tiskale stotine nasmrt bolesnih ljudi! gurnu$e je u"ajednieku postelju s jo$ pet starih! posve nepo"natih ena $to leahu jedna tik do druge! iostavi$e je da tu umre "a tri tjedna naoigled cijeloga svijeta. Zatim je strpa$e u vreu i vreusa$i$e! u etiri sata ujutro je baci$e s jo$ pedeset le$eva na kola i odve"o$e je! u" tiho cilikanjemalenog "vona! na novo groblje u /lamartu! udaljeno milju od gradskih vrata! i tamo jeisprati$e na posljednji poinak i

poloi$e u "ajedniku grobnicu ; pod debelom naslagom nega$enog vapna.Bija$e to 45EE. godine. 3adame nije! hvala bogu! ni slutila kakva je sudbina eka kad je togadana 455. godine krenula kui napustiv$i malog renouillea i na$u priu. 3oda bi bilai"gubila vjeru u pravednost i time u jedini smisao ivota koji je shvaala.

6

*a prvi pogled $to ga je bacio na monsieur rimala ; ne! na prvi udisaj kojim jeusisao rimalovu mirisnu auru ; renouille je "nao da ga je taj ovjek u stanju nasmrt

pretui "bog najmanje neposlu$nosti. *jegov je ivot vrijedio upravo onoliko koliko i posao$to ga je mogao obaviti! svodio se jo$ samo na korisnost koju mu je rimal pridavao. ' tako se

renouille pokorio! ne poku$avajui se ni jedan jedini put pobuniti. 2renutno se sa svomenergijom svoga prkosa i tvrdoglavosti i"nova "aahurio! koristei se njome! poput krpelja!samo da preivi ledeno doba koje ga je ekalo% otporan! skroman! neupadljiv! odravajui

plamiak nade na najmanjoj! ali dobro "aklonjenoj vatri. Bio je u"or prilagodljivosti!u"drljivosti i marljivosti! smjesta i"vr$avao "apovijedi! "adovoljavao se svakim jelom.Uveer bi pokorno dopu$tao da ga "akljuaju u $upu do $tavionice! u kojoj su drali alat ivje$ali usoljene sirove koe. 2amo je spavao na goloj utabanoj "emlji. 1anju je radio svedotle dok se vidjelo! "imi osam! ljeti etrnaest! petnaest! $esnaest sati% skidao mesinu s koaodvratna smrada! moio! uklanjao dlake! prema"ivao vapnom! odvapnjivao! valjao i cijepaokoe! prema"ivao ih ivotinjskim i"metinama "a nagri"anje! cijepao drva! gulio koru s bre"a itisa! spu$tao se u jame "a $tavljenje pune jetkih para! slagao koe i koru kako su mu odredivali

kal)e! sloj po sloj! posipavao ih "drobljenim $i$arkama! prekrivao taj stravini


14/101

humak tisinim granicama i "emljom. *akon nekoliko godina morao ga je otkopavati te vaditile$eve golica pretvorenih u mumi)icirane! $tavljene koe.9ad nije ukopavao i iskopavao koe! vukao je vodu. 3jesecima je donosio vodu s rijeke!uvijek u dva vedra! stotine vedara na dan! jer su "a taj posao trebale nei"mjerne koliine vode"a pranje! moenje! mek$anje! nagri"anje i luenje! bojenje. 3jesecima nije imao na tijelu ni

jedne jedine suhe niti od silnog no$enja vode! uveer bi mu s odjee kapala voda! a koa mubija$e hladna! meka i nabrekla poput raskva$ena semi$a.*akon godinu dana takva ivota! vi$e ivotinjskog nego ljudskog! dobio je bedrenicu! stra$nubolest koara! koja je obino "avr$avala smru. rimal ga ve bija$e otpisao i ve je bio upotra"i "a renouilleovim "amjenikom ; dodu$e! ne be" aljenja! jer skromnijeg isposobnijeg radnika od tog renouillea jo$ nije nikada imao. 3edutim! usprkos svakomoekivanju! renouille je prebolio bolest. Ostali su mu samo oiljci od velikih crnih ireva i"au$iju! na vratu i na obra"ima! koji su ga unaka"ili i jo$ vi$e porunili. Osim toga! postao jeimun ; neprocjenjive li koristi ; na bedrenicu! tako da je otada mogao ak ispucanim iraskrvavljenim rukama skidati mesinu s najgorih koa ne strahujui da e se ponovno "ara"iti.+o tome se nije ra"likovao samo od $egrta i kal)i! nego i od moguih nasljednika. ' kako ga

sada vi$e nije bilo tako lako "amijeniti kao prije! porasla je vrijednost njegova rada! a time ivrijednost njegova ivota. Odjednom nije vi$e morao spavati na goloj "emlji! dopusti$e mu dau drvarnici napravi drveni krevet i na njemu rasprostre slamu! a dado$e mu i vlastiti pokriva.

*isu ga vi$e ni "akljuavali pri odlasku na spavanje. 1obivao je dovoljno hrane. rimal nijevi$e postupao s njim kao s bilo kakvom ivotinjom! nego kao s korisnom domaomivotinjom.9ad je navr$io dvanaest godina! rimal mu je odobrio pola slobodnog dana u nedjelju! a strinaest je mogao uveer i u ostale dane u tjednu i"la"iti na jedan sat poslije rada i raditi $to je htio. +obijedio je jer

je ivio i dobio je onoliko slobode koliko mu bija$e dovoljno da nastavi ivjeti.+re"imljavanje je pro$lo. 9rpelj renouille ponovno se budio. *anju$io je nastup novogadoba. #tade ga obu"imati strast "a lovom. *ajvee lovi$te mirisa na svijetu bija$e muotvoreno% grad +ari".

7

@inilo mu se da se na$ao u "emlji dembeliji. 8e su i oblinje etvrti!#aintJacCuesdelaBoucherie i #aint>ustache! bile dembelija. U uliicarna $to su se granale od-ue #aint1enis i -ue #aint3artin ljudi su ivjeli tako stije$njeni! a kue visoke pet$est katova

bile tako "bijene! da se nebo nije ni vidjelo! a "rak pri "emlji bija$e ustajao kao u kanali"aciji iispunjen ra"nim mirisima. 2u su se mije$ali ljudski i ivotinjski vonj! "adah jela i bolesti!vode i kamena i pepela i koe! miris sapuna i tek peena kruha i jaja $to su ih kuhali u octu!

tjestenine i sjajno ula$tene mjedi! al)ije i piva i su"a! masti! vlane i suhe slame. 2isue itisue mirisa stopile su se u smjesu $to se sabila u uline usjeke i tek se ponekad raspr$ilai"nad krovova! a dolje pri "emlji nikada. (judi koji su tamo ivjeli nisu u toj smjesi osjealinikakav posebni miris& ta potjecala je od njih i neprekidno ih proimala! ta bija$e to "rak $tosu ga udisali i od kojega su ivjeli! poput tople! dugo no$ene odjee iji se miris vi$e ne"amjeuje! koja se vi$e ne osjea na koi. *o renouille je osjeao sve te mirise kao prvi put.' nije utio samo cjelinu te smjese mirisa! nego ju je analitiki dijelio na najmanje inajskrivenije dijelove i djelie. *jegov istanani njuh ra"mrsivao je klupko isparina ismradova u pojedinane niti temeljnih mirisa koji se vi$e nisu mogli rastaviti. *ei"recivo jeuivao u tom raspletanju i ispredanju niti.@esto bi "astao! naslonjen na "id neke kue! ili se povukao u mrani kut! sklopljenih oiju!

poluotvorenih usta i ra$irenih nosnica! tih poput grabeljive ribe u velikoj! tamnoj sporojrijeci. ' kad bi mu da$ak vjetra napokon donio traak neke njene mirisne niti! odmah bi ga


15/101


16/101

"nao je da bi mogao pripraviti sasvim drugaije opojne mirise kad bi samo raspolagao istimosnovnim sastojcima.3noge od tih temeijnih sastojaka po"navao je s klupa "a prodaju cvijea i mirodija na trnici&ostali su mu bili novi! pa ih je is)iltrirao i" smjese mirisa i "adrao ih be"imene u pamenju%ambru! cibet! pauli! sandalovinu! bergamotu! indijsku piriku! opopanaks! ben"oj! cvijet

hmelja! dabrovicu. . .*ije bio i"birljiv. *ije ra"likovao ono $to se obino na"ivalo dobrim ili lo$im mirisom! jo$nije. Bija$e pohlepan. #vrha njegova lova bija$e da u trenu osvoji sve mirise koje mu svijetnudi! a jedini uvjet da ti mirisi budu novi. 8onj o"nojena konja vrijedio mu je isto onolikokoliko i njean miris "elenih! nabreklih ruinih pupoljaka! prodorni smrad stjenice ni$ta manjeod mirisa nadjevene peene teletine $to je kuljao i" gospodskih kuhinja. #ve! sve je prodirao!sve upijao. U njegovoj imaginarnoj kuhinji "a sinte"u mirisa! u kojoj je neprekidno

pripravljao nove kombinacije mirisa! jo$ nije vladalo naelo estetike. Bile su to samobi"arnosti $to ih je stvarao i ponovno uni$tavao! poput djeteta koje se igra kockama!inventivno i destruktivno! be" "amjetnog stvaralakog principa.

8 *a godi$njicu ustolienja kralja! 4. rujna 45H6. godine! grad +ari" priredio je vatromet na+ont -ovalu. *e bija$e tako spektakularan kao vatromet u povodu kraljeva vjenanja ili onajlegendarni prigodom do)enova rodenja! ali bija$e ipak dojmljiv. *a brodske jarbole privrstilisu "latna svjetlosna kola. # mosta su tako"vani Aognjeni bikovi i"bacivali goruu "vje"danuki$u u rijeku. ' dok su posvuda! u" "aglu$nu buku! praskale petarde a plonikom blijeskaleAabice! rakete su se di"ale u nebo i oslikavale crni nebeski svod bijelim ljiljanima.2isuglavo mno$tvo na mostu i na kejevima u" jednu i drugu obalu rijeke pratilo je spektakl sodu$evljenim Aah i Aoh i Abravo! pa i sa Aivio ; premda je kralj stupio na prijestolje

jo$ prije trideset i osam godina i odavna prekoraio vrhunac svoje obljubljenosti. 2akva bija$emo vatrometa.renouille je nijemo stajao u sjeni +avillon de Florea! na desnoj obali! nasuprot +ont -ovalu.

*ije ni prstom maknuo da "aplje$e! ni gledao rakete $to su ih i"bacivali u nebo. 1o$ao jemislei da e nanju$iti ne$to novo! no ubr"o se poka"alo da vatromet ne nudi nikakve mirise.Ono $to je tu u rasipnikoj ra"nolikosti svjetlucalo i prskalo i pucalo i "vidalo! ostavljalo je"a sobom smjesu posve jednolinih mirisa sumpora! ulja i salitre.8e se spremao napustiti tu dosadnu priredbu i krenuti kui du alerie des (ouvre! kadli mu

je vjetar ne$to dopuhao! ne$to slaba$no! jedva "amjetljivo! mrvicu! atom mirisa! ne! ni atom%prije nagovje$taj mirisa nego pravi miris ; ali istodobno i sigurni nagovje$taj mirisa kakavjo$ nikada nije osjetio. +onovno se primakao "idu! sklopio oi i ra$irio nosnice. 3iris bija$ei"u"etno njean i )in! pa ga nije mogao "adrati! i neprekidno mu je bjeao i remetio jasan

dojam! jer ga je "astirala pra$ina i dim od petardi! "austavljao vonj mno$tva! kidale iuni$tavale tisue drugih mirisa grada. , tada! odjednom! ponovno se pojavio! tek traak! te ga je mogao nanju$iti samo na tren. . . i odmah "atim je nestao. renouille

je proivljavao te$ke muke. +rvi put je stvarno osjetio da mu bol i"jeda pohlepnu ud i ranjavasrce. Obu"eo ga je udan osjeaj da je taj miris klju "a ra"vrstavanje svih drugih mirisa! danee ni$ta sa"nati o mirisima ne spo"na li upravo taj miris! i da e on! renouille! pro)ukatiivot ako ga ne uspije osvojiti. 3orao ga je dobiti! ne i" puke elje "a posjedovanjem! negoradi umirenja vlastita srca.Zamalo mu je po"lilo od u"budenja. *ije jo$ uspio ni ra"abrati odakle miris uope dola"i.+onekad bi pro$le minute prije no $to bi mu vjetar ponovno dopuhao traak mirisa! i svaki putsvladao bi ga uasan strah da ga je "auvijek i"gubio. *apokon ga je spasila oajnika nadada

miris dopire s druge obale rijeke! odnekle s jugoistoka.


17/101

Odlijepio se od "ida +avillon de Florea! uronio u mno$tvo i probio se preko mosta. Zastao bisvakih nekoliko koraka! popeo se na prste i nju$io i"nad ljudskih glava! ali isprva nije mogaoni$ta nanju$iti od pukog u"budenja! "atim je napokon ipak ne$to nanju$io! otkrio mirisu trag!ak jai nego prije i! "najui da je na dobrom putu! "ario se u mno$tvo! probijajui se kro"gomilu "natieljnika i pirotehniara koji su svaki as primicali baklje )itiljima raketa! gubio

miris u jetkom dimu od baruta! strepio! gurao se! nasrtao i probijao se dalje i! nakonbeskrajnih minuta! stigao na drugu obalu! do 0otel de 3aillva! Iuai 3alaCuesta! na ula" u-ue de #eine. . .2u je stao! pribrao se i stao nju$kati. 'mao ga je. Uhvatio ga je. 3iris se poput vrpce vukao ni"-ue de #eine! nepogre$ivo jasan! a ipak vrlo njean i vrlo )in. renouille osjeti kako mu srcelupa "najui da ne lupa od napornog treanja! nego od u"budenja i slabosti u prisutnosti togmirisa. *astojao se sjetiti bilo ega sa ime bi taj miris mogao usporediti! ali je moraoodbaciti sve usporedbe. 2aj je miris bio svje! ali ne svje poput mirisa limete ili narane!i"mirne! cimetne kore! rutave metvice! bre"e! kam)ora! borovih iglica! svibanjske ki$e! ledenavjetra! i"vorske vode... a bio je i topao! ali ne kao bergamota! empres ili mo$us! ne kao

jasmin i narcisa i ne kao perunika... 2aj miris bija$e mje$avina neeg nepostojanog i te$kog!

ne! nikakva mje$avina nego jedinstvena cjelina! laka i slaba! a ipak postojana i i"ra"ita! poputkomada tanke svile $to se prelijeva. . . ali ne ni poput svile! nego poput mlijeka! slatkog kaomed! u kojemu se ra"mae biskvit ; $to ipak! u" najbolju volju! ne ide "ajedno% mlijeko isvila? *eshvatljiva li mirisa! neopisiva! nije ga se moglo svrstati ni u kakvu kategoriju! ne bi!"apravo! smio ni postojati. , ipak je bio tu! u svoj svojoj velianstvenoj nedvosmislenosti.renouille ga je slijedio dok mu je srce lupalo od tjeskobe! jer je nasluivao da on ne slijedimiris! nego da je miris "arobio njega i da ga neodoljivo privlai.+re$ao je u" -ue de #eine. *a ulici nije bilo nikoga. 9ue bijahu pra"ne i tihe! a ljudi dolje u"rijeku! na vatrometu. *ije ga ometao nikakav vonj uurbanih 'judi ni prodoran smrad baruta.Ulica je odisala uobiajenim mirisima vode! i"metina! $takora i trulog povra. *o i"nad svega!njeno i jasno! lebdjela je nit koja je vodila renouillea. *akon nekoliko koraka visoke sukue prodrle oskudno svjetlo nonog neba! i renouille je nastavio hodati kro" tamu. *ijetrebao ni$ta vidjeti. *juh mu je bio siguran vodi.+re$av$i pedeset metara skrenuo je desno! u -ue des 3arais! jednu moda jo$ mraniju ulicu!ako je mogla biti mranija! ni hvat $iroku. Zaudo! miris nije jaao. #amo se proi$avao! i"bog toga! "bog svoje sve vee istoe! njegova je privlana sila bivala sve monija. 0odao je

posve nesvjesno. *a jednom mjestu miris ga je nemilosrdno povukao udesno! vjerojatno u "idneke kue. +red njim se otvorio niski prola" koji je vodio u dvori$te. renouille prode poputmjeseara kro" prola"! prode kro" dvori$te! skrene "a ugao u drugo! manje dvori$te i tek ono

bija$e osvijetljeno% etvorina sa stranicama od samo nekoliko koraka. #a "ida je str$ila kosa drvena nadstre$nica. 'spod nje! na stolu! bija$e "alijepljena svijea.

Jedna je djevojka sjedila "a stolom i istil.a .$ljive utice. (ijevom je rukom u"imala plodovei" ko$are! upala peteljke! noem vadila ko$tice i bacala $ljive u vedro. 3oglo joj je bititrinaestetrnaest godina. renouille "astane. Odmah je "nao odakle potjee miris! jer ga jenanju$io na udaljenosti veoj od pola milje! jo$ na drugoj obali rijeke% ne i" tog prljavogdvori$ta! ni od utica. '"vor mirisa bija$e djevojka.

*a trenutak se tako "bunio da je "aista pomislio kako jo$ nikada u ivotu nije vidio ni$ta takolijepo poput te djevojke. 3edutim! vidio je samo nje"inu siluetu s leda! prema svijei. +ri tom

je! dakako! mislio kako jo$ nikada nije nanju$io ne$to tako lijepo. *o! kako je ipak po"navaoljudski vonj! tisue i tisue vonjeva mu$karaca! ena! djece! nije mogao shvatiti da i" ljudskog

bia moe "raiti takav i"u"etni miris. (judski je vonj obino bio be" duha ili ni$tavan. 1jecasu imala dosadan miris! mu$karci su vonjali na mokrau! opor "noj i sir! ene na ueenu mast

i pokvarenu ribu. (judi su vonjali posve ne"animljivo! odbojno. . . ' tako renouille prvi put uivotu nije povjerovao svom nosu i morao je do"vati u pomo oi kako bi vidio $to je


18/101

nanju$io. Osjetilna obmana nije! dakako! potrajala. Bija$e mu! "apravo! potreban samotrenutak "a optiku provjeru! pa se stoga odmah "atim jo$ be"re"ervnije predao dojmovimasvog osjetila "a njuh. #ada je nju$io da je ona ljudsko bie! osjetio vonj "noja ispod pa"uha!masnoe kose! riblji vonj nje"ina spolovila! nju$io s najveim uitkom. Znoj joj je odisaosvjeinom morskog vjetra! loj u kosi slatkoom orahova ulja! spolovilo je mirisalo poput

buketa bijelih ljiljana! koa poput kajsijina cvijeta. . . i svi su se ti sastojci spajali u par)em!tako bogat! tako skladan! tako aroban! da su svi par)emi $to ih je renouille dotad omirisao!sve mirisne gradevine $to ih je! igrajui se! stvarao u sebi! sve se to odjednom pretvorilo u

puku besmislicu. #totine tisue mirisa kao da su odjednom postalebe"vrijedne u usporedbi s tim jednim mirisom. On bija$e u"vi$eni princip! ideal! prema kojeme se drugi morati svrstati! jer on bija$e ista ljepota.renouilleu je bilo jasno da be" posjedovanja tog mirisa njegov ivot nee vi$e imati smisla.3orao ga je upo"nati u tanine! do posljednjeg i najmanjeg djelia& samo sjeanje na njegovusloenost nije bilo dovoljno. 0tio je taj apoteotski par)em kao peatom utisnuti u svojumranu! rastrojenu du$u! temeljito ga istraiti i poslije ra"mi$ljati! ivjeti! nju$iti samo premaunutarnjoj strukturi te arobne )ormule.

+olako je prila"io djevojci! sve blie i blie! "akoraio pod nadstre$nicu i stao korak i"a nje.*ije ga ula.Bila je crvenokosa! u sivoj haljini be" rukava. -uke joj bijahu bijele kao snijeg! a $ake ute odsoka prore"anih $ijiva. renouille se nadvio nad nju i udisao nje"in miris! sada posve ist!onakav kakav je "raio i" nje"ina vrata! kose! i"re"a haljine! pu$tajui da ga miluje poput

povjetarca. *ije se jo$ nikada osjeao tako ugodno. *o! djevojku je "a"eblo.*ije vidjela renouillea. *o! obu"ela ju je tjeskoba! udna "ebnja! poput i"nenadne provaledavno potisnuta straha. @inilo joj se kao da joj ledima struji hladan vjetar! kao da je netkonaglo otvorio vrata $to vode u golem! hladan podrum. Odloila je no! privukla ruke prsima iokrenula se.9ad ga je ugledala! sva se ukoila od straha! pa je renouille imao dovoljno vremena da jojrukama stegne vrat. *ije ni poku$ala kriknuti! nije se ni pomakla! ni pokrenula da se obrani.On je nije ni gledao. *ije vidio njeno njeno lice posuto pjegicama! crvene usne! velikeiskriave "elene oi! jer oi mu bijahu vrsto sklopljene dok ju je davio! a jedina mu briga

bija$e da ne i"gubi ni djeli nje"ina mirisa.9ad je i"dahnula! spustio ju je na "emlju! medu ko$tice! strgnuo joj haljinu! i struja mirisa

pretvori se u bujicu ipreplavi ga. +ripio se licem u" nje"inu kou i stao napetim i ra$irenim nosnicama prela"iti odtrbuha do prsa! vratom! licem! kro" kosu! natrag prema trbuhu! spolovilom! butinama!nje"inim bijelim nogama. Upijao ju je od glave do nonih prstiju! pokupio posljednje ostatkenje"ina mirisa na bradi! u pupku i u naborima koe na pregibu ruke. Odu"imao joj je miris sve

dok nije uvela! pa jo$ neko vrijeme uao pokraj nje da se pribere! jer bija$e prepun nje"inadaha. *ije htio prosuti ni trunke nje"ina mirisa! pa je najprije morao "abrtviti pregrade u nosu.Zatim je ustao i ugasio svijeu.U to vrijeme ve su se u" -ue de #eine ljudi vraali kui pjevajui i u"vikujui Aivio.renouille se njuhom dokopao uliice i krenuo du -ue des +etits ,ugustins koja se prote"alausporedo s -ue de #eine i vodila prema rijeci. 3alo kasnije otkrili su mrtvu djevojku. +odiglase vika. Zapali$e baklje. 1odo$e straari. *o! renouille je ve odavna bio na drugoj obalirijeke.

*jegova mu se sobica te noi doimala poput palae! a leaj od dasaka poput rasko$na krevetas baldahinom. 1osad u ivotu nije doivio sreu. +o"navao je moda vrlo rijetka stanja"adovoljstva. *o! sada je drhtao od sree i od blaenstva nije mogao usnuti. 9ao da se drugi

put rodio! ne! ne drugi put! prvi put! jer je dosad ivio samo kao ivotinja! s najmaglovitijompredodbom o samome sebi. *o! s dana$njim danom kao da je napokon spo"nao tko on doista


19/101

jest! pravi genij i ni$ta drugo! da njegov ivot ima smisao i svrhu i cilj i u"vi$enije odredi$te%provesti ni$ta manje do revoluciju u svijetu mirisa i da na svijetu samo on ima sva sredstva daje provede% svoj i"u"etni nos! svoje )enomenalno pamenje i! $to je najvanije! otisak mirisa tedjevojke i" -ue des 3arais! u kojemu je! kao u arobnoj )ormuli! sadrano sve $to inivelianstven miris! sve $to ini par)em% njenost! snaga! trajnost! ra"nolikost i "apanjujua!

neodoljiva ljepota. +rona$ao je kompas "a budui ivot. ' poput svih genijalnih monstrumakojima nekivanjski dogadaj "aore ravnu bra"du u spiralni kaos njihovih du$a! renouille vi$e nije skretaos puta $to ga je spo"nao kao tok svoje sudbine. #ada mu je bilo jasno "a$to je tako uporno i"agrieno ljubio ivot% morao je ppstati tvorac mirisa. ' ne samo bilo kakav! nego najvei

par)imer svih vremena.Jo$ iste noi poeo je sre:ivati! najprije budan a onda u snu! golemu "brku svojih sjeanja.'spitao je milijune i milijune kockica "a slaganje mirisa i sustavno ih rasporedio% dobro sdobrim! lo$e s lo$im! istanano s istananim! sirovo sa sirovim! smrdljivo sa smrdljivim!ambro"ijsko s ambro"ijskim. U toku sljedeeg tjedna taj je sustav bivao sve detaljniji! katalogmirisa sve bogatiji i pro)injeniji! hijerarhija sve i"ra"itija. ' ubr"o je ve mogao poeti planski

podi"ati prve mirisne konstrukcije% kue! "idove! stubi$ta! kule! podrume! sobe! tajne odaje. . .unutarnju tvrdavu najvelianstvenijih mirisnih kompo"icija! koja se svakodnevno pro$irivala!

proljep$avala i usavr$avala.Bilo mu je posve svejedno $to poetak te divote bija$e obiljeen ubojstvom! ako je uope i biosvjestan te injenice. 8i$e se nije ni sjeao lika djevojke i" -ue des 3arais! nje"ina lica!nje"ina tijela. 2a! sauvao je i prisvojio najljep$e $to je imala% princip njena mirisa.

9 U to doba bilo u +ari"u najmanje tucet par)imera. =est ih je ivjelo na lijevoj! $est nadesnoj obali! a jedan tono i"medu njih! to jest na +ont au /hangeu koji je spajao desnu obalurijeke i 'le de la /ite. # obje strane toga mosta sagradili su etverokatnice i tako ih "bili da serijeka nije mogla vidjeti ni na jednom mjestu! i prola"nik bi dobivao dojam da se nala"i na

posve normalnoj ulici na vrstim temeljima! koja je! osim toga! bila i"u"etno elegantna. +ont au /hange smatrali su! "apravo! jednim od najotmjenijih trgovakih sredi$ta ugradu. 2u su se nala"ili najglasovitiji duani! tu su bili "latari! ebanisti! najbolji vlasuljari itorbari! i"radivai naj)inijeg rublja i arapa! uokvirivai slika! trgovci jahaim i"mama!ve"ioci ejpoleta! ljevai "latne dugmadi i bankari. 2u se smjestila par)imerija i kua par)imerai rukaviara iuseppea Baldinija. '"nad njegova i"loga prote"ao se rasko$an "eleno lakirani

baldahin! a pokraj njega visio je Baldinijev grb! sav u "latu! "latni )lakon i" koje je virilakitica "latnog cvijea! a ispred vrata prote"ao se crven prostira! takoder s Baldinijevimgrbom u "latove"u. 9ad bi netko otvorio vrata! "auo bi se skladan "vukper"ijskih "vonia! a

dvije srebrne aplje poele bi i" kljunova i"bacivati vodicu od mirisnih ljubica u po"laenuposudicu koja je takoder bila oblikovana poput )lakona s Baldinijeva grba.'"a te"ge od svijetle bukovine stajao je sam Baldini! star i krut poput stupa! sa srebrnonapudranom perikom i u plavom kaputiu op$ivenom gajtanima. Oblak )rangipanivodice!kojom se prskao svakog jutra! okruivao ga je skoro vidljivo! odmiui njegov lik u maglovitudaljinu. Onako nepomian! doimao se poput vlastita inventara. 2ek kad bi "a"veali "vonii iaplje i"bacile vodicu ; ni jedno ni drugo preesto ; odjednom bi ivnuo! ukoenosti binestalo! odjednom bi se skupio i u"vrpoljio i ustro napustio mjesto "a te"gom i! klanjajui se!istrao! tako br"o da ga oblak )rangipanivodice gotovo i nije mogao slijediti! molei kupce dasjednu kako bi im prika"ao birane mirise i ko"metiku.Baldini ih je imao na tisue. *jegova je ponuda obuhvaala essences absolues! cvjetna ulja!

tinkture! ekstrakte! sekrete! bal"ame! smole i ra"ne droge u suhom! tekuem ili vo$tanomobliku! pa ra"ne pomade! paste! pudere! sapune! kreme! vreice s miri$ljivim tvarima!


20/101

uvr$ivae "a kosu! briljantine! voskove "a la$tenje brkova! kapljice protiv bradavica!umjetne madee "a lice! vodice "a kupanje! losione! miri$ljive soli! toaletni ocat i beskonaan ni" pravih par)ema. *o! Baldini se nije"adovoljavao tim proi"vodima klasine ko"metike. 0tio je u svojoj par)imeriji sakupiti sve $to

je mirisalo i sve $to je na bilo koji nain sluilo mirisu. ' tako su se u njegovu duanu! osim

kadiva u obliku ploica! $tapia i vrpci! na$le i sve mirodije! od sjemenki anisa do cimetnekore! sirupi! likeri i voni destilati! vina sa /ipra! i" 3alage i 9orinta! ra"ne vrste kave i aja!suho i kandirano voe! smokve! bomboni! okolada! maroni! pa i kopar! krastavci i luk usalamuri i marinirana tunjevina. Bilo je tu i miri$ljivog peatnog voska! par)imiranoglistovnog papira! tinte s mirisom ruina ulja "a pisanje ljubavnih pisama! podloaka "a pisanjeod $panjolske koe "a pisae stolove! drala "a pera od bijele sandalovine! kutijica i $krinja odcedrovine! potpurija i "djelica "a latice! mjedenih kadionica! kristalnih )lakona i posudica s

bru$enim epovima od jantara! miri$ljivih rukavica! rupia! jastuia "a $ivae iglenapunjenih macisom i mo$usom impregniranih tapeta koje su mogle ispunjavati sobu mirisomvi$e od stotinu godina.

*aravno! nije bilo mjesta "a svu tu robu u rasko$nom dijelu duana u koji se ula"ilo s ulice ili

s mosta! pa su! u nedostatku podruma! ne samo tavan! nego i itav prvi i drugi kat pa i gotovosve pri"emne prostorije okrenute prema rijeci sluile kao skladi$te. #toga je u Baldinijevojkui vladala neopisiva "brka mirisa. 9oliko je kvaliteta pojedinih proi"voda bila doistai"vrsna ; jer Baldini je kupovao samo robu prvora"redne kvalitete ; toliko je njihovol)aktivni splet bio doista nepodno$ljiv! ba$ kao u orkestru od tisuu gla"benika u kojemusvatko svira )ortissimo drugu melodiju. #am Baldini i njegovi namje$tenici otupjeli su na tajkaos poput postarijih dirigenata! koji su ionako svi nagluhi! a ni njegovoj eni! koja je

prebivala u treem katu i uporno ga branila od novih $irenja skladi$nih prostorija! gotovo inisu smetali ti mnogobrojni mirisi. *o kupac! koji bi prvi put kroio u Baldinijev duan!dobio

bi drugaiji dojam. #mjesa mirisa $to je tu vladala pogodila bi ga poput udarca posred lica! $tobi ga ra"drailo ili omamilo! ve prema konstituciji! te svakako "aludilo tako da esto vi$e nije"nao radi ega je do$ao. #luge bi "aboravljali narudbe. ordoj gospodi je sve to smrdjelo.+oneka dama dobila bi poluhisterini! poluklaustro)obini napadaj! onesvijestila se i mogladoi k sebi samo s pomou najmiri$ljivijih soli pripravljenih i" ulja od klinia! amonijaka ikam)orne este.#toga se ne treba uditi $to su per"ijski "vonii na vratima duana iuseppea Baldinija sverje:e "vonili! a . srebrne aplje sve rje:e i"bacivale miri$ljivu vodicu.

10

; /henier? ; povie Baldini i"a te"ge u" koju je satima stajao kao kip i "urio u vrata.; #tavite periku? ; '"medu baava s maslinovim uljem i bajonskih $unki $to su visjele sa

stropa i"viri /henier! Baldinijev kal)a! malo mladi od njega! ali takoder ve star! te se pojavisprijeda! u elegantnijem dijelu duana. '"vue periku i" depa svog kaputia i navue je naglavu. ; '"la"ite li! gospodine Baldini

; *e ; ree Baldini. ; +ovui u se u svoju radnu sobu na nekoliko sati i ne elim da meitko smeta.

; ,h! shvaam? #tvarate novi par)em.B,(1'*'% 2ako je. Za par)imiranje $panjolske koe gro)a 8erhamonta. 2rai ne$to posvenovo. 2rai ne$to kao. . . kao . . . mislim da se to $to trai "ove A,mor i +siha i potjee!navodno! od onog . . . onog nadrimajstora i" -ue #aint,ndre des ,rts! onog . . . onog . . ./0>*'>-%+elissiera.B,(1'*'% 1a! +elissiera. 2ono. 2ako se "ove taj nadri majstor. +elissierov A,mor i +siha.

Je li vam po"nat


21/101

/0>*'>-% 1a! da. #vakako. #ada ga se posvuda osjea. *a svakom uglu. *o! ako menepitate ; ni$ta naroito? *e moe se nipo$to mjeriti s onim koji ete vi pripraviti! gospodineBaldini.B,(1'*'% *e! nipo$to./0>*'>-% 'ma vrlo prost miris! taj A,mor i +siha.

B,(1'*'% 8ulgaran/0>*'>-% Ba$ vulgaran! kao i sve +elissierovo. 3islim da u njemu ima limetimog ulja.B,(1'*'% 1oista @ega jo$/0>*'>-% 3oda esencije od naraninog cvijeta. , moda i tinkture od rumarina! ali nisamsiguran.B,(1'*'% 'onako mi je posve svejedno./0>*'>-% #vakako.B,(1'*'% Ba$ me briga $to je nadrimajstor +elissier smukao u svoj par)em. *eu valjdadopustiti da me on nadahnjuje?/0>*'>-% 'mate pravo! monsieur.B,(1'*'% 9ao $to "nate! nikad me nitko ne nadahnjuje. 9ao $to "nate! ja sam pripravljam

par)eme./0>*'>-% Znam! monsieur.B,(1'*'% -adaju se u meni?/0>*'>-% Znam.B,(1'*'% ' "a gro)a 8erhamonta smi$ljam kreaciju koja e dosita i"a"vati odu$evljenje./0>*'>-% U to sam uvjeren! gospodine Baldini.B,(1'*'% +reu"mite duan. +otreban mi je mir. *e dajte nikome da mi se priblii!/henier. . .Zatim se udaljio vukui noge! ne vi$e sveana i"gleda poput kipa! nego u skladu sa svojomdobi! pogrbljen! $tovi$e! gotovo kao pretuen! te se stao polako uspinjati stubama na prvi kat!u svoju radnu sobu./henier je stao i"a te"ge i "au"eo isti stav kao maloprije njegov majstor i ukoeno se "agledaou vrata. Znao je $to e se dogoditi u toku nekoliko iduih sati% "apravo! u duanu ni$ta! a gore!u Baldinijevoj radnoj sobi! katastro)a. Baldini e skinuti kaputi impregniran)rangipanivodicom! sjesti "a pisai stol i ekati nadahnue. *adahue nee doi. +otom e

pohitati k ormaru sa stotinama boica s u"orcima i ne$to nasumce smije$ati. 2a mje$avinanee uspjeti. +sovat e! naglo otvoriti pro"or i i"liti je u rijeku. Zatim e isprobati ne$to drugo!ni to nee uspjeti! pa e onda poeti vikati i mahnitati i spopast e ga gr plaa u toj sobi koja

je ve ionako omamljujue mirisala. Oko sedam sati uveer e sii! sav ojaden! drhtati iplakati i rei% ; /henier! nemam vi$e nosa! ne mogu vi$e stvoriti par)em! ne mogu gro)uisporuiti $panjosku kou! i"gubljen sam! u du$i sam mrtav! hou umrijeti! molim vas!

/henier! pomo"ite mi da umrem? ; , /henier e predloiti da nekoga po$alju k +elissieru pobocu A,mora i +sihe! i Baldini e pristati u" uvjet da nitko ne smije do"nati "a tu sramotu!/henier e se "akleti i u noi e "ajedno potajno namirisati kou "a gro)a 8erhamonta. Bit etako i nikako drugaije! i /henier je jedva ekao da taj cirkus ve "avr$i. Baldini vi$e nije bioveliki par)imer. 1akako! u mladosti! prije trideset! etrdeset godina! kreirao je A-uu s juga iABaldinijev galantni bouCuet! dva doista uspje$na mirisa kojima se obogatio. *o! sada je biostar i istro$en! nije vi$e po"navao suvremenu modu ni ukus! a kad bi tu i tamo uspio sklepativlastiti par)em! bio bi ve posve demodiran! pa ga ne bi mogli ni unoviti! nego bi ga "agodinu dana deseterostruko ra"rijedili i prodavali kao aditiv "a vodoskoke. =teta "a njega!ra"mi$ljao je /henier provjeravajui periku u "rcalu! $teta "a starog Baldinija& $teta "anjegovu lijepu par)imeriju! jer e je upropastiti& a $teta i "a mene! jer dok je on upropasti! ja u

ve biti prestar da je preu"mem ...


22/101

11

iuseppe Baldini je! dodu$e! skinuo namirisani kaputi! ali samo i" navike. 3iris)rangipanivodice ve odavna nije utjecao na njegov njuh& ta! vukao ga je "a sobom vedesetljeima i nije ga vi$e ni "amjeivao. Zakljuao je i vrata radne sobe i naredio da ga neu"nemiravaju! ali nije sjeo "a pisai stol kako bi ra"mi$ljao i ekao nadahnue! jer je "nao

mnogo bolje od /heniera da nadahnua nee biti& nije ga! "apravo! nikada ni imao. 1odu$e!bio je star i istro$en! to bija$e istina! a nije bio vi$e ni veliki par)imer& no! "nao je da nikada uivotu nije ni bio velik. A-uu s juga naslijedio je od oca! a ABaldinijev galantni bouCuetotkupio je od jednog putujueg :enovskog trgovca mirodijama. Ostali njegovi par)emi bijahuodavna po"nate smjese. *ije nikada ni$ta i"umio. *ije bio i"umitelj. Bio je samo savjesni

proi"voda proku$anih mirisa! poput kuhara koji s praksom i dobrim receptima pripravijai"vanredna jela! a sam jo$ nijedno nije i"mislio. #ve te lakrdije s laboratorijem i pokusima! snadahnuem i tajnovitostima i"vodio je samo "ato $to se to uklapalo u pro)esionalnu sliku o

jednom maitre par)umeur et gantier. +ar)imer bija$e polualkemiar koji stvara uda! tako suhtjeli ljudi... e pa dobro? #amo je on "nao da je njegov posao "anat kao i svaki drugi! i time se

ponosio. *ije uope htio biti i"umitelj. '"um mu je bio vrlo sumnjiv! jer je uvijek

podra"umijevao kr$enje pravila. *ije ni ra"mi$ljao o stvaranju novog par)ema "a gro)a8erhamonta. Osim toga! uveer ga /henier nee nipo$to moi nagovoriti da od +elissiera

pribavi A,mor i +sihu. 8e ga je imao. >no tamo! na pisaem stolu pokraj pro"ora! u malomstaklenom )lakonu s bru$enim epom. 9upio ga je jo$ prije nekoliko dana. *aravno! neosobno. 2anije mogao osobno otii k +elissieru i kupiti par)em? Obavio je to putem

posrednika! a taj opet putem posrednika. . . Opre" je majka mudrosti. Zapravo! Ba)dini nijehtio tim par)emom samo namirisati $panjolsku kou!

jer ta mala koliina ne bi bila dovoljna. *a pameti mu bija$e ne$to jo$ gore% htio ga jekopirati.Uostalom! to nije bilo "abranjeno! ve samo vrlo neprilino. +otajno imitirati konkurentov

par)em i prodavati ga pod svojim imenom bija$e strahovito neprilino. *o! bilo bi jo$neprilinije kad bi ga pri tom uhvatili! stoga /henier ne smije ni$ta o tome "nati! jer /henier

bija$e brbljav.,h! kakve li strahote kad pravian ovjek mora krenuti stranputicom? 9akve li strahote kadmora okaljati svoj najdragocjeniji posjed! vlastitu ast! na tako otrcan nain? *o! $to da uiniro) 8erhamont je ipak bio mu$terija koju nipo$to nije htio i"gubiti. 'onako gotovo i nijeimao kupaca. 1apae! morao je ponovno trati "a kupcima kao poetkom dvadesetih godinakad je u poetku karijere bio ulini prodava. Bog mu je svjedok da se on! iuseppe Baldini!vlasnik najvee pari$ke par)imerije na najboljem mjestu! moe )inancijski i"vui samo akou"me kovei u ruku i pone prodavati robu obijajui tude pragove. , to mu se nimalo nijesvidalo! jer je ve odavna pre$ao $e"desetu! a mr"io je ekati u hladnim predsobljima i nuditi

starim marki"ama vodicu Atisuu cvjetova i toaletni ocat ili im naturati mast protiv migrene.Osim toga! u tim je predsobljima vladala "aista odvratna konkurencija. Bija$e tu onajskorojevi Bouet i" -ue 1auphine koji je tvrdio da ima najvei asortiman pomada u >vropi&ili /alteau i" -ue 3auconseil koji je dogurao do dvorskog dobavljaa kontese od ,rtoisa& ilitaj potpuno neuraunljivi ,ntoine +elissier i" -ue #aint,ndredes,rts koji je "a svaku se"onulansirao novi miris "a kojim bi svi poludjeli.+elissierovi par)emi "nali su poremetiti cijelo tri$te. ,ko je jedne godine bila u modimadarska vodica! pa se Baldini stoga opskrbio lavandom! bergamotom i rumarinom kako bi"adovoljio potranju! ve se pojavio +elissier s A,ir de 3usc! pretjerano te$kim mo$usovimmirisom. #vatko je odjednom morao odisati jakim ivotinjskim vonjem! i Baldini je preradivao rumarin u vodicu "a kosu! a lavandu u$ivao u miri$ljive vreice.

,ko je pak "a iduu godinu imao odgovarajue koliine mo$usa! cibeta i dabrovice! ve se+elissier dosjetio kreacije novog par)ema "vanog A=umski cvijet i odmah doivio uspjeh. ,


23/101

kad je Baldini napokon! poslije noi i noi provedenih u pokusima i plaanja masnog mita!otkrio sastav A=umskog cvijeta! ve je +elissier i"nova trijum)irao s A2urskim noima iliA(isabonskim mirisom ili s ABouCuet de la cour i vrag bi ga "nao sa ime jo$. 2aj je ovjek"bog svoje kreativnosti svakako bio pogibeljan "a itav "anat. 9ad bi se barem vratila krutoststarog cehovskog prava. 9ad bi barem bilo drakonskih mjera protiv tih svojeglavaca! protiv

osoba koje i"a"ivaju pravu in)laciju mirisa. 2rebalo bi mu odu"eti obrtnicu! "apapriti mu"abranom vodenja obrta. . . i taj bi tip ve jednom morao poeti $egrtovati? Jer on ne bija$ei"ueni par)imer i rukaviar! taj +elissier. *jegov je otac bio samo octar! a octar bija$e i+elissier! ni$ta drugo. ' samo "ato $to je kao octar imao ovla$tenje da radi sa estokimalkoholnim piima! mogao je provaliti u revir pravih par)imera i "asmrditi ga kao tvor. ;@emu novi par)em "a svaku se"onu Je li to bilo potrebno (judi su se i prije "adovoljavalivodicom od 'jubica i jednostavnim cvjetnim mirisima koji su se moda svakih deset godinane"natno mijenjali. 2isuljeima su se 'judi "adovoljavali tamjanom i i"mirnom! s nekoliko

bal"ama! ulja i osu$enih aromatinih biljaka. Broj mirisa je ostao skroman i kad su 'judiovladali destilacijom s retortama i kotlovima! nauili s pomou vodene pare odu"imatiljekovitim biljkama! cvijeu i drvetu mirisni princip u obliku eterinih ulja! oslobadati ga

tje$njenjem u hrastovim pre$ama i" sjemenki! ko$tica i i" kore voa ili ga i"mamljivati i"latica s briljivo )iltriranim mastima. U to bi doba osoba poput +elissiera bila potpunone"amisliva! jer su ve tada "a proi"vodnju obine pomade bile potrebne vje$tine o kojima to

brljalo i" octarnice nije ni sanjalo. *e samo da je trebalo "nati destilirati!nego je ovjek morao "nati praviti pomade i ujedno biti ljekarnik! alkemiar i obrtnik!trgovac! humanist i vrtlar. 2rebalo je "nati ra"likovati mast ovneeg bubrega od juneeg loja!te mirisnu ljubicu od sline! blijedoljubiaste parmske. 2rebalo je vladati latinskim je"ikom.2rebalo je "nati kad se bere heliotropum i kad cvjeta pelargonium i da jasminov cvijet gubimiris s i"laskom sunca. 2aj +elissier oito nije imao ni pojma o tim stvarima. 8jerojatno jo$nikada nije napustio +ari"! nikada vidio jasmin u cvatu! a kamoli imao pojma o golemom imunom trudu $to ga je trebalo uloiti kako bi se i" stotine tisua jasminovih cvjetova dobilagrudica konkreta ili iscijedilo nekoliko kapi essence absolue? 8jerojatno je samo njih

po"navao! po"navao jasmin samo kao koncentriranu tamnosmedu tekuinu $to stoji u boici use)u! pokraj mnogih drugih boica i" kojih je mije$ao svoje pomodne par)eme. *e! osoba

poput tog gi"delina +elissiera ne bi u dobra stara obrtnika vremena imala nikakvih i"gleda.*edostajalo mu je sve% karakter! obra"ovanje! umjerenost i osjeaj "a cehovsku poslu$nost.#voje par)imerske uspjehe mogao je postii samo "ahvaljujui otkriu genijalnog 3auritiusaFrangipanija ; 2alijana! uostalom? ; koji je jo$ prije dvije stotine godina utvrdio da semirisne tvari otapaju u alkoholu. 3ije$ajui mirisave pra$ke s alkoholom i prenosei timenjihov miris u hlapljivu tekuinu! Frangipani je oslobodio miris od materije! produhovio ga!otkrio isti miris! ukratko% stvorio je par)em. 9akva li podviga? 9akva li epohalnog djela koje

se doista moe usporediti samo s najveim tekovinama ljudskog roda ; s pismom $to su gai"umili ,sirci! s euklidskom geometrijom! +latonovim idejama i pretvaranjem groda u vino udrevnoj rkoj. +ravo prometejsko djelo?+a ipak! kao $to sva velika duhovna djela imaju lice i nalije i ljudima osim blagodati donosene"adovoljstvo i bijedu! tako je! na alost! i velianstveni Frangipanijev i"um urodio tunim

posljedicama! jer tek $to su ljudi nauili kako da duh cvijea i ljekovitih biljaka! drvea! smola i ivotinjskih sekreta "arobe utinkture i uliju u boice! umjetnost kreiranja par)ema poela je postupno i"micati rijetkimuniver"alnim po"navaocima "anata i bila prepu$tena na milost i nemilost $arlatanima kojima

je bio dovoljan kakavtakav njuh! kao na primjer tom smrdljivcu +elissieru. 2aj nije nira"mi$ljao o nastanku udesnog sadraja njegovih boica! ve se samo povodio "a svojim

ol)aktivnim hirovima i mije$ao sve $to bi mu palo na um ili $to bi javnost poeljela.


24/101


25/101

,ko su ve be" ustruavanja i na najbe"obra"niji nain mogli posumnjati u autoritet /rkveBoje& ako su govorili o monarhiji koja je takoder postojala voljom Bojom! i o posveenomliku kralja kao da su to samo promjenljive stavke u katalogu drugih dravnih poredaka koji semogu birati po ukusu& ako su se ve toliko u"oholili da su i samog Boga! #vemoguega!

*jega glavom! "apostavljali kao nepotrebnog i najo"biljnije tvrdili da red! moral i srea na

"emlji postoje neovisno o *jemu i da su samo plod prirodene etike i ra"uma samih ljudi. . . oBoe! o Boe? ; onda se ne treba uditi $to se sve okrenulo naglavce i $to su se "anemariliobiaji! a ovjeanstvo navuklo na sebe ka"nu onoga kojega se odreklo. (o$e e to "avr$iti.8eliki komet i" 4K74. $to su ga ismijali i smatrali ga samo hrpom "vije"da bija$e upravo "nakopomene Boje! jer on je najavio ; sada se barem to "na ; stoljee sloma! raspadanja!duhovne! politike i vjerske baru$tine koju je ovjeanstvo samo stvorilo i u kojoj e jednogadana samo "aglibiti i u kojoj e uspijevati jo$ samo nestalno i smrdljivo movarno cvijee

poput toga +elissiera?#tajao je do pro"ora! stari Baldini! i pakosno promatrao sunce $to se spu$talo nad rijeku.2eglenice su i"ranjale ispod njega i polako kli"ile na "apad prema +ont *eu)u i iuci ispredgalerija (ouvrea. Ovdje nitko nije u"vodno gurao plovila motkom! ve rukavcem s druge

strane otoka. # ove se strane sve kretalo samo ni"vodno! pra"ni i natovareni brodovi! amci navesla i piitki ribarski unovi! prljavosmeda i suncem po"laena! namre$kana voda! sve je

protjecalo! polako! tiho i ne"adrivo. ' kad je Baldini pogledao dolje! ni" samu strminu "ida!uini mu se kao da rijeka $to tee upija i odnosi temelje mosta! i "avrti mu se u glavi.+ogrije$io je $to je kupio kuu na mostu! a jo$ vi$e kad je odabrao kuu na "apadnoj strani.#ada je neprekidno imao pred oima rijeku $to protjee! pa mu se inilo da s njom odla"i i oni njegova kua i njegov imetak koji je desetljeima stjecao! i da je prestar i preslab da bi seodupro toj snanoj struji. 9ad bi iiiiao posla na lijevoj obali! u etvrti oko #orbone ili bli"u#aint#ulpicea! katkad nije prela"io otok ili +ont #aint3ichel! nego bi po$ao duljim putom

preko +ont *eu)a! jer na tom mostu nije bilo "grada. ' tad bi stao u" istonu ogradu i gledaorijeku u"vodno da bi bar jedanput vidio kako sve tee prema njemu& i na trenutke bi senasladivao predodbom da se tok njegova ivota promijenio! da poslovi uspijevaju! da obiteljcvate! da ene tre "a njim i da njegov ivot ne propada! ve sve vi$e jaa., "atim! kad bi samo malo digao pogled! ugledao bi na nekoliko stotina rnetara vlastitu kuu!krhku! usku i visoku! na +ont au /hangeu! spa"io bi pro"or svoje radne sobe na prvom katu isama sebe kod pro"ora! vidio sebe kako gleda kro" pro"or i promatra protjecanje rijeke! kaosada. ' time bi se rasplinuo lijep san! a Baldini bi se na +ont *eu)u okrenuo! poti$teniji no

prije! poti$ten kao sada kad se udaljio od pro"ora! te uputio k pisaem stolu i sjeo.

12

'spred njega stajao je )lakon s +elissierovim par)emom. 2ekuina je na suncu

svjetlucala "latnosmede i bija$e bistra! be" ikakva "amuenja. 1oimala se posve be"a"leno!poput svijetlog aja ; a ipak je! u" etiri petine alkohola! sadravala jednu petinu tajanstvenemje$avine koja je mogla u"buditi cijeli grad. 2a se mje$avina mogla sastojati od tri ili tridesetra"nih tvari koje su pak medusobno bile u posve odre:enom omjeru medu be"brojnimmoguim kombinacijama. Bija$e to du$a par)ema ; ako se o du$i moe govoriti kad je

posrijedi par)em tog be"du$nog me$etara +elissiera ; i sad je trebalo samo otkriti nje"insastav.Baldini paljivo obri$e nos i malo spusti alu"ine! jer je direktno sunevo svjetlo $kodilosvakoj mirisnoj tvari i svakoj jaoj koncentraciji mirisa. '" ladice pisaeg stola i"vukao jeistu ipkastu maramicu i ra$irio je. Zatim je otvorio )lakon laganim okretanjem epa. +ri tom

je daleko odmaknuo glavu i skupio nosnice! jer ni "a ivu glavu nije htio prebr"o outjeti

miris neposredno i" boice. +ar)em se mora nju$iti dok se oslobada! isparava! a nikadakoncentriran. +oprskao je rupi s nekoliko kapljica! mahnuo njime da ishlapi alkohol! a


26/101

"atim ga stavio pod nos. # nekoliko kratkih! gotovo tr"ajnih udisaja uvukao je miris u nos! kaoda $mre prah! a potom ga je odmah i"duhao! ponovno mahnuo rupiem! udahnuo! i"novaonju$io u trodobnom taktu i naposljetku udahnuo vrlo duboko! a potom lagano ispu$tao dah!"adravajui ga nekoliko puta i pu$tajui ga da polako kli"i kao ni" dugo! gotovo vodoravnostubi$te. Bacio je rupi na stol i "avalio se u naslonja.

+ar)em bija$e upravo odvratno ugodan. 2aj bijednik +elissier bio je! na nesreu! strunjak. 'be" $kole bio je! na alost! majstor od "anata. 1a je barem on! Baldini! stvorio A,mora i+sihu? *i traga vulgarnosti u tom par)emu. @ista klasika! "aokruenost! sklad. , ipak bija$eoarava

jui nov. Bija$e svje! ali i nenametljiv. 3irisao je na cvijee! ali ne sladunjavo. 'mao jedubinu ; velianstvenu! trajnu! rasko$nu! tamnosmedu dubinu ; a ipak nije bio ni preteakni prebujan.Baldini se digne gotovo sa strahopo$tovanjem te i"nova stavi rupi pod nos. ; 1ivno!divno. . . ; mrmljao je i pohlepno nju$kao. ; 8edre je prirode! draestan! poput melodije!upravo oraspoloava. . . lupost! oraspoloava? ; ' ljutito tresne rupi na stol! okrene se iode u najuda'jeniji kut sobe! kao da se srami svog odu$evljenja.

#mije$no? 9ako li se samo mogao "anijeti takvim hvalospjevima ; +oput melodije. 8edar.1ivan. Oraspoloava. ; Budala$tine? 1jetinjaste budala$tine. 2renutani dojam. #tara

pogre$ka. +itanje temperamenta. 8jerojatno talijansko nasljede. *e ocjenjuj dok nju$i$? 2o jeprvo pravilo! Baldini! stara budalo? *ju$i dok nju$i$! a ocjenjuj kad prestane$ nju$iti? A,mor i+siha nije lo$ par)em. +osve uspje$an proi"vod. 8je$to skrpana mje$avina. 1a ne kaemoobmana. , osim obmane ne moemo drugo ni oekivati od ovjeka kakav je +elissier.

*aravno! tip poput +elissiera nije proi"vodio je)tine par)eme. *itkov je majstorskiobmanjivao! "bunjivao njuh savr$enim skladom! bija$e to vuk u janjeoj koi u vje$tinistvaranja mirisa! jednom rijeju% nadareni monstrum. , to je bilo gore od pravognadrimajstora.

*o ti! Baldini! nee$ dopustiti da te "aludi taj par)em. Bio si samo na trenutak "ateen prvimdojmom te sklepane tvorevine. *o! tko "na kako e mirisati "a jedan sat kad ispare njegovenajhlapljivije supstancije i kad se ispolji osnovni sastav 'li! kako e veeras mirisati kad seosjete samo te$ki! tajanstveni sastojci kojih je miris sada "asjenjen mirisavim koprenamacvijea +riekaj! Baldini?1rugo pravilo glasi% par)em ivi u vremenu& ima mladost! "relost i starost. ' smatra seuspje$nim samo ako u svim tim ra"liitim ivotnim dobima miri$e istim ugodnim mirisom.9oliko nam se puta samo dogodilo da je smjesa na prvoj probi divno i svjee mirisala! anedugo "atim je vonjala na trulo voe i naposljetku samo odurno "audarala istim cibetom! jersmo odmjerili preveliku do"u. 8alja biti openito opre"an s cibetom? Jedna kapljica previ$e! ieto katastro)e. #tari i"vor gre$aka. 2ko "na ; moda je +elissier stavio previ$e cibeta 3oda

do veeras od njegova ambicio"nog A,mora i +sihe ostane samo "adah maje pi$ae 8idjetemo.Omirisat emo. 9ao $to o$tra sjekira cijepa klade u najsitnije trije$e! tako e i na$ nosrastaviti njegov par)em u svaki pojedini sastojak. 2ada e se poka"ati da je taj tobonjiarobni miris nastao na uobiajeni! dobro po"nati nain. 3i! Baldini! par)imer! raskrinkatemo sve trikove octara +elissiera. #trgnut emo masku s njegove nju$ke i doka"ati novatoru$to je u stanju uiniti majstor staroga kova. #mije$at emo ga! njegov pomodni par)em! nadlaku tono kao on. *astat e i"nova u na$im rukama kao savr$ena kopija! pa ga ni taj

prepredenjak nee moi ra"likovati od vlastitoga? *e? *eemo se time "adovoljiti? Jo$ emoga pobolj$ati? 1oka"at emo mu gre$ke! i"baciti ih i time mu natrljati nos% ti si na"ovimajstor!+elissier? ad? #korojevi u par)emskom "anatu! nitko i ni$ta?

, sad na posao! Baldini? *ao$tri njuh i nju$kaj be" sentimentalnosti? -a"gradi miris popravilima "anata. 1o veeras mora$ imati )ormulu?


27/101

' pouri ponovno "a pisai stol! i"vadi papir! tintu! i novi rupi! sve sloi i pone anali"irati.*atopi rupi svjeim par)emom i provue ga br"o ispod nosa nastojei uhvatiti ovaj ili onajsastojak u oblaku mirisa $to je prohujao "rakom! trudei se da mu pri tom ne omete panju! da

bi "atim! drei rupi daleko od nosa u ispruenoj ruci! br"o "apisao ime otkrivena sastojka ii"nova proletio rupiem pokraj nosa kako bi ulovio sljedei mirisni )ragment i tako dalje. . .

13

-adio je neprekidno dva sata. *jegove sii kretnje bivale sve gro"niavije! grebenjepera po papiru sve nervo"nije i sve su vee bile do"e par)ema $to ga je i" )lakona i"lijevao narupi i stavljao pod nos.8i$e nije gotovo ni osjeao nikakav miris! jer su ga odavna omamile eterine tvari $to ih jeudisao! pa nije vi$e ni raspo"navao ono $to je mislio da je na poetku isku$avanja nedvojbenouspio anali"irati. Znao je da je besmisleno dalje nju$kati. *ikada nee uspjeti do"nati od ega

je sastavljen taj par)em $to je tek u$ao u modu! barem danas nee! ali ni sutra! ako mu se! nedaj Boe! ne oporavi nos. *ikada nije nauio njuhom ra"lagati miris. Bija$e mu mrsko iodbojno cijepati mirise! dijeliti cjelinu! uspje$nu ili manje uspje$nu kompo"iciju! na pojedine

elemente. *ije ga to "animalo. *ije to vi$e htio raditi.*o! njegova je ruka mehaniki nastavila s tisuu puta isku$anom i elegantnom kretnjomnatapati ipkasti rupi! protresati ga i mahati njime br"o pred nosom! pri svakom prola"umehaniki bi duboko udahnuo svaki dio mirisom natopljena "raka! "nalaki ga "adravao i

polako ispu$tao. ' radio je tako sve dok ga vlastiti nos nije oslobodio muka! jer je i"nutranabrekao od alergije i "atvorio se kao vo$tanim epom. #ada vi$e uope nije mogao nju$iti!gotovo ni disati. *os kao da se "aepio od jake hunjavice! dok su mu se u kutovima oijusakupljale male su"e. 0vala Bogu na nebesima? #ada je mogao prekinuti mirne savjestr?'"vr$io je svoju dunost! uloio svu snagu! postupio po svim pravilima "anata i! kako se toesto dogadalo! nije uspio. Ultra posse nemo obligatur. -adno vrijeme je isteklo. #utra ujutro

poslat e nekoga k +elissieru po veliku bocu A,mora i +sihe i time namirisati $panjolskukou "a gro)a 8erhamonta! prema narudbi. , poslije toga u"et e svoj kovei sastaromodnim sapunima! mirisnim vodicama! pomadama i mirisnim vreicama i obila"itisalone starih vojvotkinja. , jednoga dana umrijet e i posljednja stara vojvotkinja! a time i njegova

posljednja mu$terija. 2ada e i on biti starac i morati prodati kuu! +elissieru ili bilo kojem odtih ambicio"nih trgovaca! moda e jo$ dobiti nekoliko tisua livara "a nju. ' tada e spremitistvari u dva kovega i sa svojom starom enom! ako ona do tada ne umre! otputovati u 'taliju.' ako preivi put! kupit e kuicu na selu bli"u 3essine! jer su tamo cijene bile niske. ' tamoe umrijeti! on! iuseppe Baldini! nekad najvei pari$ki par)imer! u najveoj bijedi! ako takoBog bude htio. ' tako je sve moralo biti.

Zatvorio je )lakon! odloio pero i posljednji put obrisao elo natopljenim rupiem. Osjeao jesvjeinu alkohola $to se isparavao! ni$ta drugo. Zatim je "a$lo sunce.Baldini se digne. Otvori alu"ine! i njegovo tijelo "aroni do koljena u veernje rumenilocrvenei se poput dogorjele! tinjajue baklje. 8idio je tamnocrveni rub sunca i"a (ouvrea islabiji plameni odsjaj na gradskim krovovima pokrivenima $kriljavcem. 'spod njega rijeka jesvjetlucal

166133173 Patrick Suskind Parfem

Documents

Transcript of 166133173 Patrick Suskind Parfem