Post on 23-Feb-2018
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
1/80
SENZACIONALNI DOSJE:KAKO JE POGINUO BORIS TRAJKOVSKI
NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA
MI[KOVI],TODORI],SELIMOVI]...
OBRA^UN@RTVESA D@ELATOM
BALKANSKI TRGOVA^KI RATI[^EKUJU]I PRESUDU STOLJE]A
POSLJEDNJEREISOVOISKU[ENJENe priznajem civilnu vlast u BiH
JUSUFBAR^I]
vehabijskijastreb
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
2/80
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
3/80
6 HISTORIJSKA ODLUKABiH protiv Srbilje i CrneGore
Me|unarodni sud pravde }e uponedjeljak, 26. februara 2007, ta~nogodinu dana nakon po~etka rasprave usporu Bosna i Hercegovina protiv Srbije
i Crne Gore, izre}i presudu o tomeda li je pravni nasljednik nekada{njeJugoslavije - dr`avna zajednica SCG,odgovorna za genocid u BiH.Podsje}amo na hronologiju spora, prvogu povijesti Me|unarodnog suda pravde ukojem je jedna dr`ava optu`ila drugu zagenocid
16 BLOKIRANAFEDERACIJASindrom Ajanovi}zahvatio dva HDZ-a
Izbor zastupnika u Dom narodaParlamenta BiH izazvao nevi|enupometnju u dva HDZ-a: za pet hrvatskihmjesta u Domu naroda predlo`eno ~ak19 ravnopravnih kandidata!
20VEHABIJSKIJURI[ NA SARAJEVOCareva d`amijamora pasti
Vi{emjese~na trvenja sukobljenih frakci-
ja unutar Islamske zajednice pro{le sunedjelje dobila dramati~ne razmjere kadaje sarajevska policija na poziv legalnihislamskih autoriteta u Carevoj d`amijibila prisiljena intervenirati protivagresivnih vehabijskih lidera: na{novinar otkriva pozadinu ovog sukoba
28 SENZACIONALNOOTKRI]E SLOBODNEBOSNEKako je poginuopredsjednik Makedonije
Slobodna Bosna prva objavljuje stravi~nedetalje smrti makedonskog predsjednika Borisa
Trajkovskog i putnika u Beachcraft King Air200 koji se 26. februara 2004. sru{io prilikomslijetanja na aerodrom u Mostaru
32 DR@AVNA IMOVINABEZ ZA[TITEHrvatski generalokupirao bh. vilu u Trstenom
Oronulu rezidenciju nekada{nje komu-nisti~ke elite BiH u Trstenom nadomakDubrovnika, za koju je svojevremeno biozainteresiran holivudski glumac JohnMalkovich, prije dvadesetak dana nelegal-no zaposjeo penzionirani hrvatski generali aktivni tajkun Vladimir Zagorac
48 RAK NA MOZGUPjesmom protivcenzorske diktature
Samo nekoliko dana nakon {to su travni~kitotalitaristi zabranili odr`avanje koncertapopularnog rije~kog benda LET 3 UTRAVNIKU, Bosna i Hercegovina na{la sena novom udaru svete inkvizicije: naime,odlukom generalnog direktora RAK-aKEMALA HUSEINOVI]A sarajevskiRADIO 202 ka`njen je sa 10.000 KM zbogemitovanja pjesama izrazito vulgarnogsadr`aja; na{a novinarka istra ila je uzroke iposljedice ovog skandala, koji je o{tro osudioi ~lan Predsjedni{tva BiH @ELJKO KOM[I]
SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija
IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]
DirektorErbein RE[IDBEGOVI]
Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]
Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]
Asim METILJEVI]Edin AVDI]
NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],
Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ^E^O
DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),
Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)
DesignEdin SPAHI]
DTPAtif D@IDI]
Lektor
Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]
Marketing i prodajaAmela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
FotografijaMario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~noTelefoni
444-041, 262-630
telefaks
444-895
Ad re sa^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni1610000015710034
Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213
140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minista rstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od
12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003e-mail: sl.bos@bih.net.ba
536Sadr`aj
MISTERIOZNA, NERAZJA[NJENA SMRT: Slobodna Bosna jedina je imala cjelovitizvje{taj o pogibiji makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog 2004. godine uokolini Mostara
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
4/80
Javlja ekskluzivno za najtira`niji
bosanskohercegova~ki dnevni listMedd`ida Kreso, predsjednica SudaBiH, da je negdje (Haag) odato priz-nanje reformi pravosu|a u BiH; to bi
za sve nas trebalo biti priznanje, ali istovre-meno i obaveza.
Protiv predsjednice Suda BiH gospo|eKreso (vjerovali ili ne) sad-zasad nemamnekih ozbiljnijih primjedbi. To {to radi, ~inimi se, radi relativno korektno. Samim tim,njen udio u vlastitoj zoni odgovornosti, kadazborimo o reformi pravosu|a, ne bi trebao bitisporan. Sud Bosne i Hercegovine, na ~ijem je
~elu gospo|a Kreso, ima dovoljnosvojih/internih problema da bi im sad neko(dobronamjeran) ote`avao delikatnu poziciju.Predsjednica Suda je za to zadu`ena i neka torije{i u skladu sa zakonskim ovla{tenjima.
Ono {to bi trebalo biti predmet ovogateksta jeste uspje{no provedena reforma
pravosu|a, proces za koji su iz Evropestigle najvi{e ocjene a pokupila ih i najti-ra`nijim dnevnim novinama podastrla
predsjednica Suda gospo|a Kreso.Ali, da vidimo kako reformirano pravo-
su|e funkcionira u praksi; mo`e biti da jeli~ni primjer uvijek subjektivan, ali je
prete no i najilustrativniji. Protiv SlobodneBosneu ovom se ~asu vodi stotinjak (la`em,
pretjerujem - svjesno) sudskih procesa. Napamet mi nije palo da iz te ~injenice ne{toprofitiram, zivkam helsin{ke odbore,
tr~karam izme|u Sr|ana Dizdarevi}a i
nekakvogDivjaka izTransparency interna-tionala; kako se ve} zovu te udruge kojeuredno dobijaju milione maraka da bi ljudi-ma - a novinari su, vjerovali ili ne, ljudi -osigurali ljudska i gra|anska prava.
Nikom se mi za pomo} obratilinismo, samo zato {to vjerujemo ureformirano pravosu|e. Prijesedam dana sarajevsko op}inskosudstvo presudilo je da na{ list
mora platiti neku koli~inu para familijiHajradinovi}, otac Izet, sin Elvis, na konto
te{kih, nepodno{ljivih kleveta koje smo go-dinama protiv iste (familije) izricali imasovno {irili. Da je civilni i javni sektor uBosni i Hercegovini ure|en proporcionalnonovcu koji je u njega ulo`en, problem safamilijom Hajradinovi} uop}e ne bi bioprivilegija Slobodne Bosne, ve} bi senjime bavili oni koji su za to pla}eni. A, pritom, uop}e ne tvrdim da se ta dr`avnadru`ina ne bavi familijom Hajradinovi} -
bave i te kako!U istom danu kada je sutkinja Op-
}inskog suda u Sarajevu presudila Slo-bodnoj Bosni, ozbiljne dr`avne slu`be
(SIPA, OSA, INTERPOL ...) intenzivno suse bavile (pa ~ak i nas u ovim novinama uvezi s tim konsultirale) familijom Haj-radinovi}. Niko `iv ne zna (a saznat }e se,uvjeren sam) kako se ta makedonsko-
No}as spaljujemo iluzije
4 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Pi{e
Senad Avdi}
Da je civilni i javnisektor u Bosni i
Hercegovini ure|en
proporcionalno novcukoji je u njega ulo`en,problem sa familijom
Hajradinovi} uop}e nebi bio privilegija
Slobodne Bosne, ve}bi se njime bavili oni
koji su za to pla}eni. A,pri tom, uop}e ne
tvrdim da se ta dr`avnadru`ina ne bavi
familijom Hajradinovi} -bave i te kako!
REFORMA PRAVOSU\A - MI
Sve dok se ne reformiraSlobodna Bosna }e bitiusmjeren protiv ugledn
POHVALE IZ HAAGA:Carla del Ponte i Medd`ida Kreso
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
5/80
bo{nja~ka familija etablirala u Sarajevu, ~iji
su dr`avljani otac i sinovi, odakle im milionimaraka koje su {akom i kapom prosipalikupuju}i nekretnine u centru Sarajeva. Dokse to ne ustanovi (a upu}eni izvori tvrde mida je rije~ o najambicioznijoj multilateralnoj
policijsko-obavje{tajnoj operaciji {irokihrazmjera), obitelj Hajradinovi} je formalno-
pravno ~ista; temeljem presude sarajevskogOp}inskog suda, reformiranog, kojom suoni po{teni a Slobodna Bosna klevet-ni~ko-la`ljivi medij.
Ne}e nas to obeshrabriti - visoki pred-stavnikSchillingprodu io je mandat Komisiji
za reviziju dr`avljanstava; ima i u toj komisi-ji raznoraznog olo{a. Ne mo e osoba koja jeHajradinovi}e i sli~ne uvela u dr`avljanstvoBiH, a zove se Bakir Dautba{i}, napre~ac
poni{titi svoje prvostepene odluke. Ali,ostaje da vjerujemo kako }e VjekoslavVukovi}, {ef Komisije, u produ`enom man-datu stvari istjerati na ~istinu, uklju~uju}i iulogu doti~nog Dautba{i}a.
N
ema nam druge nego da vjeruje-mo u pravni poredak u okvirukojeg }e se neko na Op}inskomsudu u Sarajevu kad-tad sjetiti da
se Slobodna Bosna, pi{u}i oHajradinovi}ima, nije bavila (niti je mogla)uzrocima, nego posljedicama pravned`ungle koju je stvorio Izetbegovi}ev vo-luntaristi~ki re`im.
Rije~i hvale na ra~un reforme pravo-su|a u BiH {to ih je u Haagu primilaMedd`ida Kreso nisu naodmet. Sedamdana ranije i ~lan Predsjedni{tva BiH HarisSilajd`i} tokom posjete Visokom sudskomi tu`ila~kom vije}u BiH kazao je kako jeBiH u reformi pravosu|a napravila ogro-man iskorak u odnosu na cijelo okru`enje.
Ka`e to Silajd`i} i u o~i gleda predsjedni-ka Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}aBranka Peri}a - osobu koja je bila tu`ilac uTesli}u u vrijeme kada je u tom gradu lik-vidirano stotinjak a protjerano desetine hi-ljada ljudi!
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 5
^ETVRTAK, 15. FEBRUARO tu`bi BiH protiv nekada{nje SRJ brblja li brblja ameri~ki advokats-
ki anonimus Francis Boyle. Jedan od najnepoznatijih ameri~kih advoka-ta Boyle voli soliti pamet zainteresiranim stranama. Apsolutno nikog
ozbiljnog ne zanima {ta ameri~ki besposli~ar tvrdi - vidim da FatuOrlovi} u njenoj vi{egodi{njoj borbi za vlastito dvori{te zastupa savr{enadvokatski tim @ARKO BULI], FAHRIJA KARKIN I JOSIP MUSELIMOVI]!Fenomenalna trojka: da su @ara, Fahro i Jozo branili Sadama Huiseina,on bi i danas bio demokratski izabran predsjednik Iraka.
PETAK, 16. FEBRUARPitaju me omladinci, `eljni znanja, mla|e kategorije stanovni{tva
mogu li im posuditi neku od knjiga velikog u~enjaka TARIKA HAVERI]A.Rado bih to u~inio, me|utim, u svakoj od knjiga koje je objavio Haveri}stoji da je zabranjeno raspar~avanje djeci starijoj od dvanaest godina.Prema tome, draga djeco, ako ste ve} toliko znati`eljni, nudim vam nauvid kapitalno djelo nau~nika Haveri}a - Magare}e godine, jezivu
dramatizaciju solidnog djela Branka ]opi}a!
SUBOTA, 17. FEBRUARGrozna utakmica. Real Madrid protiv nekoga (mislim da je Betis,
ali nisam siguran) jedva izvukao nerije{en rezultat. Nekako sam pa`njuokupio oko DAVIDA BECKHAMA, d`et-set ikone. Kad se utakmica zavr{ila,zaklju~ih: pa Beckham je, zapravo, savr{en igra~. Onaj ko je platio stomiliona dolara da od ponajboljeg igra~a sa Ostrva napravi cirkuzanta u
Americi uop}e se nije zeznuo.
NEDJELJA, 18. FEBRUARHrvatska bira reprezentativca za pjesmu Evrovizije i vidim da je uz
ostale kandidate (nepodno{ljivo dosadni Sandi Cenov, postbobanovske
curice iz FEMINEMA...) jedan od kandidata za hrvatskog predstavnika naEurosongu i KEMAL MONTENO. Mene je uhvatio stid, a ne znam je li Kemu?!
PONEDJELJAK, 19. FEBRUARIma tome i dvadeset i pet godina kako sam upozorio da svako
koketiranje sa nacionalizmom izrazvno vodi u nacionalizam, {to }ere}i krvoproli}e. Povod je bila plo~a kultne grupe IDOLI Odbrana iposljednji dani u kojoj su, kao, konceptualno razlo`no, ubacili malopravoslavnih elemenata. Bio je to, Bog da mi du{u prosti, savr{enalbum. Ali me ne{to krupno u vezi s njim uljalo, danas napokon skon-tah {ta: onaj koji se sa tim zajebavao, Vlada Divljan, zavr{io je kod
^ede Jovanovi}a u srpskim Liberalima a onaj koji je to ozbiljno shvatio, Sr|an [aper, mar-ketin{ki-idejno podr`ava predsjednika Srbije Borisa Tadi}a. Ponovo gledam intervju {to ga je
[aper dao mom jaranu Aci Stankovi}u i razmi{ljam: nacionalizam (a [aper jeste nacionalista)nije stvar politike, nego ukusa!
SRIJEDA, 21. FEBRUARANDREJ NIKOLAIDIS zove me iz Crne Gore i pita {ta su eventualne
prakti~ne posljedice jo{ eventualnije presude u Haagu u kojoj bi BiHdobila Srbiju i Crnu Goru. Nespremno mu ka`em da bi to zna~ilo da muvi{e nema honorara, te da }e morati vratiti sve {to smo mu platili uzadnjih 5-6 godina. Buraz, za to sam se i borio svih ovih godina ,odgovori Andrej, a ja ostadoh bez ijednog spomena vrijednog argu-menta.
UTORAK, 20. FEBRUARMILORAD DODIK u intervjuu za Ve~ernji listveli da ne}e prihvatiti
nijedan politi~ki aran`man u koji nisu uklju~eni Hrvati. Izvrsno, pre-cizno, nepotkupljivo, ustavno-pravno dosljedno. U slu~aju da o tome ko
je Hrvat a ko nije, ne odlu~uje Milorad Dodik nego, eventualno, biskupFranjo Komarica... Koliko vidim, vi{e Dodik ima ministara Hrvata uvladi nego ~asni biskup na nedjeljnoj misi.
SEDAM DANA & LJUDI
OVI I LEGENDE
pravosu|e,levetni~ki listh gra|ana
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
6/80
1993. Bosna i Hercegovina pod-nosi zahtjev da se tada{nja SR Jugoslavijaproglasi odgovornom za kr{enjeKonvencije o spre~avanju i ka`njavanjuzlo~ina genocida.
Tuma~enja primjene i izvr{avanja ovekonvencije, podrazumijevaju}i tu i spo-rove koji se odnose na odgovornost neke
dr`ave po predmetu genocida ili nekogdrugog djela iz ~lana III, iznose se predMe|unarodni sud pravde na tra`enjejedne od strana u sporu. BiH protivSCG je prvi slu~aj u povijesti Me|una-rodnog suda pravde, najvi{eg sudaUjedinjenih nacija osnovanog 1946., da jejedna dr`ava optu`ena za genocid.
1995. Odvjetnici Beograda pod-nijeli su odgovor na tu`bu Sarajeva,tvrde}i da ovaj sud za tu`bu nijenadle`an. Tvrdili su tako|er da seJugoslavija nije mije{ala u ono {to se
de{avalo u Bosni; zatim da Bosna nijepotpisnik Konvencije o genocidu; te daslu~aj nije pravno zasnovan jer ~ak i dajest potpisnica Konvencije, njeno pristu-panje Konvenciji desilo se nakonpo~injenih zlo~ina.
1996. Me|unarodni sud pravdeodbacuje ove prigovore i zaklju~uje dasud jest nadle`an za ovaj slu~aj.
1999. Zvani~ni Beograd po-kre}e poseban postupak pred Me|unaro-
dnim sudom pravde protiv zapadnihdr`ava, a optu`uju}i ih za genocidpo~injen tokom operacije bombardiranjakoju je u martu te godine otpo~eo NATO.Me|utim, nakon {to je Beograd i samzatra`io pristupanje NATO-u, zastupnicisrpske strane zatra`ili su reviziju par-nice, tvrde}i da Me|unarodni sud nijenadle`an za nju zbog toga {to u spo-menutom periodu tada{nja Jugoslavijanije bila ~lan UN-a.
2001. Zvani~ni Beograd podnosizahtjev Me|unarodnom sudu pravde zapreispitivanje nadle`nosti, po optu`nici zakr{enje Konvencije o genocidu koju jeBiH podnijela protiv SRJ.
2003. Me|unarodni sud pravdeodbacio je zahtjev Beograda i potvrdiosvoju nadle`nost u ovom slu~aju.
2006. Usmena rasprava o pitanji-ma nadle`nosti i su{tini spora odr`ana jeod kraja februara do po~etka maja izaklju~ena je zahtjevom da se SCG pro-glasi odgovornom za genocid koji je,posredstvom svojih organa i entiteta,po~inila u BiH ili, alternativno, zasau~esni{tvo, dakle pomaganje i po-dr`avanje genocida koji su po~inili pojed-inci, grupe i entiteti.
Od Me|unarodnog suda je, tako|er,tra`eno da konstatuje da Beograd i daljekr{i Konvenciju o genocidu, neizru~iva-njem optu`enih za ratne zlo~ine, u prvomredu Ra tka Mlad i}a i Radovana Ka-rad`i}a; zatim je zahtijevano da se Srbijai Crna Gora - ukoliko se ustanovi da je
odgovorna za genocid - obave`e da Bosnii Hercegovini i njenim gra|anima nadok-nadi {tetu i gubitke.
2006. Predstavnici SCG su,tokom usmene devetonedjeljne rasprave,osporavali nadle`nost Me|unarodnogsuda pravde da presu|uje u ovom sporu inegirali da je zvani~ni Beograd imao bilokakve veze sa snagama koje su izme|u1992. i 1995. godine ~inile zlo~ine u BiH;negirali su, tako|er, da su zlo~inipo~injeni u BiH dosegli razmjere genoci-da; pored toga, zastupnici SCG su najvi{evremena i argumenata ulo`ili za ospora-vanje nadle`nosti Me|unarodnog sudapravde, pozivaju}i se na presudu iz 2004.godine kojom se taj sud proglasio nena-dle`nim da presu|uje u sporu koji jenekada{nja SRJ pokrenula protiv osamzemalja NATO-a.
2007. Me|unarodni sud pravde}e 26. februara 2007., godinu dana nakon
HISTORIJSKA ODLUKA
6 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Me|unarodni sud pravde }e u ponedjeljak, 26. februara 2007, ta~no godinu dana napresudu o tome da li je pravni nasljednik nekada{nje Jugoslavije - dr`avna z
prvog u povijesti Me|unarodnog suda pravde u
Priredila
Danka Savi}danka@slobodna-bosna.ba
2626
Dan istine, pravde,
RUKE POMIRENJA: BorisTadi}, predsjednik Srbije,i Sulejman Tihi}, biv{i~lan Predsjedni{tva BiH
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
7/80
BiH protiv Srbilje i Crne Gore
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 7
n po~etka rasprave u sporu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore, izre}iednica SCG, odgovorna za genocid u BiH. Podsje}amo na hronologiju spora,jem je jedna dr`ava optu`ila drugu za genocid
februarfebruarDAN D
poravnanja ra~una
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
8/80
po~etka usmene rasprave u sporu Bosnai Hercegovina protiv Srbije i Srne Gore,
po tu`bi koju je prije ~etrnaest godinapodigla Bosna i Hercegovina, izre}i pre-sudu o tome da li je nekada{nja SaveznaRepublika Jugoslavija, odnosno njenpravni nasljednik dr`avna zajednica SCG,odgovorna za genocid u BiH.
HISTORIJSKA ODLUKA
1946. Generalna skup{tina Ujedinjenihnaroda je svojom rezolucijom proglasilagenocid za zlo~in po me|unarodnom pravu.Prema ~lanu III ove Konvencije, pod geno-cidom se podrazumijeva bilo koje od dolje
navedenih djela, sa namjerom da se pot-puno ili djelimi~no uni{ti jedna nacionalna,etni~ka, rasna ili religiozna skupina. Djelakoja se ovdje navode su: ubistvo ~lanovagrupe, te{ke povrede fizi~kog ili mentalnog
integriteta ~lanova grupe, namjerno podvr-gavanje grupe takvim `ivotnim uvjetimakoje treba da dovedu do njenog potpunog ilidjelimi~nog fizi~kog uni{tenja, mjere usm-jerene ka spre~avanju ra|anja, te prinudno
premje{tanje djece. Prema ~lanu III ka`njivasu slijede}a djela: genocid, sporazum oizvr{enju genocida, neposredno i javno pod-sticanje na izvr{enje genocida, poku{ajgenocida, sau~esni{tvo u genocidu.
UN-ova KONVENCIJA O GENOCIDU
Najte`a tu`bakojom se bavi Haag
SUDSKIPROCES DUG14 GODINA
Vlasti BiH tu`ilesu 1993. godinetada{nju SRJ kojaje u me|uvremenupromijenila vi{eimena
I[^EKUJU]I PRESUDU: RadoslavStojanovi}, glavni zastupnik Srbije,i Sakib Softi}, advokat BiH uprocesu pred Me|unarodnimsudom pravde u Haagu
8 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
9/80
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 9
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
10/80
MINI MARKET Evropa pati od sindroma jadnih SrbaCARLA DEL PONTE, ha{ka tu`iteljica
MIRNES UDAREN U GLAVU
Predsjednik BOSS-a Mirnes
Ajanovi} prijavio sudu Merseda[erifovi}a i Mirzu Muki}a koji suga, navodno, izudarali pred
po~etak su|enjaPrije nekoliko dana u Op}inskom sudu Tuzla izbila je tu~a
izme|u predsjednika BOSS-a Mirnesa Ajanovi}a, te predsjednikatuzlanskog Kantonalnog odbora Narodne stranke radom za boljitakMerseda [erifovi}a i ~lana iste stranke Mirze Muki}a. Dok su~ekali pred sudnicom, prema tvrdnjama Ajanovi}a, [erifovi} i Muki}
su ga fizi~ki napali, a Mirnes je, izdr`av{i par udaraca, uspio namobitelu snimiti psovke i uvrede koje su mu navodno upu}ene. Savcrven u licu, Mirnes je odmah sutkinji Ismeti Mujanovi} predlo`ioda se snimak sa mobileta prihvati kao dokaz protiv optu`enih. Kakoje Ajanovi} predlo`io, tako je sutkinja odbila njegov prijedlog.
Ina~e, Ajanovi} u svom stilu pravnika-po~etnika, u procesu zaklevetu protiv [erifovi}a i Muki}a, advokat je vlastite BOSS stranke!Kako [erifovi} i Muki} pripadaju onima koji smatraju da Ajanovi}nema veze sa pravom, a jo{ manje sa normalnim svijetom, na sudusu ustvrdili slijede}e:
Tvrdimo da je Ajanovi} patolo{ki agresivna osoba, o~emu svjedo~i preko 70 privatnih tu`bi koje je podnio protivnovinara i bh. medija. Prema tome, ovo {to je izjavio u zapis-
Ovonedjeljna posjeta Sarajevu dr`avnog vrha Slovenije na~elu sa premijerom Janezom Jan{om izazvala je buru reakcijagra|ana BiH koji se smatraju o{te}enim od strane biv{ejugoslovenske republike. Slovena~ke vlasti i dalje se ne smatra-ju odgovornim za plja~ku hiljada bosanskih deviznih {tedi{a a nibosanske vlasti tokom bilateralnih razgovora nisu pretjeranoinsistirale na tom problemu.
10 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Ure|uje
Milutin Stoj~evi}
BIV[A
Bosancipro
Mirnes Ajanovi}
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
11/80
nik samo je posljedica njegove agresivnosti i vjerovatne men-talne bolesti!
(A.B.)
U SARAJEVU @UTI], UBEOGRADU MUTI]
Upu}eni tvrde da je Re{ad @uti}nedavno u Beogradu potra`ivanja
federalnih firmi nudio za 15posto ukupnog duga!
Re{ad @uti}, direktor federalne Agencije za privatizaciju, i nje-
gov pomo}nik za pasivni podbilans Vahid Dupovac nedavno su,navodno, boravili u Beogradu gdje su pregovarali o prodaji imovinekoju u Srbiji i Crnoj Gori posjeduju kompanije sa podru~ja FederacijeBiH, a koja se vodi u pasivnoj podbilansi tih preduze}a. Pregovori su,prema navodima na{eg izvora, vo|eni sa beogradskom kompanijomYugoimport SDPR (koja je bila umije{ana u posao sa prodajomnaoru`anja koji je svojevremeno vodila kompanija Intrade), a skojom @uti} i Dupovac ve} imaju poslovnog iskustva. Naime, tokom2005. godine od iste firme napla}ena su sredstva na temeljupotra`ivanja preduze}a iz namjenske i nenamjenske industrije sasjedi{tem u FBiH. Tada je trideset firmi sa podru~ja FBiH odYugoimporta uspjelo naplatiti blizu {et miliona ameri~kih dolara.Me|utim, dobro upu}eni izvori navode kako @uti} i Dupovac sa
menad`mentom Yugoimporta SDPR-a sada pregovaraju o prodajipreostalih potra`ivanja firmi sa prostora Federacije BiH, i to za 15procenata ukupne vrijednosti tih potra`ivanja!
(M.F.)
Haris Silajd`i} me u `ivotu uop{te ne zanima
MILORAD DODIK, premijer RS
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 11
Re{ad @uti}
E@ELAvSlovenaca
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
12/80
Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira (PIC) po~etkomnaredne sedmice na sjednici u Briselu donijet }e kona~nu odluku o
sudbini Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon 30.juna ove godine. Kako sada stvari stoje,
sasvim je izvjesno da prvobitnodonesena odluka o ga{enju
OHR-a na predstoje}oj sjedniciPIC-a ne}e biti potvr|ena.
Umjesto toga, daleko jerealnije o~ekivati da }e pri-
jedlog visokog predstavnikaChristiana Schwarz-
Schillinga o produ`enjumandata OHR-a u BiH unarednih {est mjeseci ili
godinu dana, kao i o ostankubonskih ovlasti, a koji je on
ve} poslao zemljama ~lanica-
ma Vije}a za imple-mentaciju
mira,
MINI MARKET Presuda Gojku Jankovi}u predstavljasilovanje pravdeJEVTO JANKOVI], advokat
NAJNOVI] SREDOJE
Direktor SIPA-e Sredoje
Novi} posljednjih dana, premapotrebi, nastupa i kao kandidatSNSD-a i kao neovisnipolicijski du`nosnik
Premda je du`nost ministra za civilne poslove BiH zvani~nopreuzeo 9. februara, Sredoje Novi}je gotovo cijeli tjedan para-lelno obavljao i poslove direktora Dr`avne agencije za istrage iza{titu (SIPA-e). Zvani~na odluka o Novi}evom razrje{enju sdirektorske pozicije u SIPA-i je, naime, donesena tek na drugojsjednici Vije}a ministara B iH koja je odr`ana 15. februara i za njuje, izme|u ostal ih, glasao i sam Sredoje Novi}. Ovoga je puta,istina, Novi} nastupio kao kadar SNSD-a, stranke koja ga je ikandidirala u Vije}e ministara, a ne kao nezavisni policijskidu`nosnik, kako su ga, proteklih godina, pogre{no predstavljaliraznorazni strani diplomati uz ~iju je potporu i izabran za direk-tora SIPA-e. (S.M.)
12 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
I NAKON SCHW
Zbog izostanka interespreuzmu rukovo|enje O
da PIC produ`i mand
CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING: Iako nije koristiobonske ovlasti, preporu~io jezemljama ~lanicama PIC-a daostanu na snazi
OSTANAK OHR-aNEUPITAN:Sasvim jeizvjesno da }e
PIC na sjednicinarednesedmice donijetiodluku oprodu`etkumandata OHR-a
Sredoje Novi}
Sjedi{te SIP-e
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
13/80
dobiti potrebnu podr{ku. Po~etkom sedmice, kada su se, neo~ekivano,zbog naredne sjednice PIC-a (26. i 27. februara) okupili ambasadorizemalja Vije}a (zbog sastanka oko reforme policije, te narednog PIC-a)Christian Schwarz-Schilling u svom komentaru objavljenom u
njema~kom dnevniku Die Welt odaslao je istu poruku koju je prethodnoposlao ~lanicama PIC-a: Ured visokog predstavnika treba daostane otvoren jo{ jednu godinu kako bi dalje vodio proces refor-mi u Bosni i Hercegovini. Potreba za ostankom OHR-a kao i zazadr`avanjem bonskih ovlasti u BiH, prema Schillingu, uvjetovana jepoliti~kim faktorima, ne samo u BiH, nego i u okru`enju - pri ~emupitanje rje{avanje statusa Kosova igra posebno va`nu ulogu. Poredtoga, Schilling smatra da se jo{ uvijek nisu stekli politi~ki uvjeti zaga{enje OHR-a, te da ovaj ured jo{ nije rije{io status onih osoba koje suprethodni visoki predstavnici smijenili zbog nesaradnje sa Ha{kim tri-bunalom ili opstrukcije Dejtonskog sporazuma, {to bi u narednom peri-odu, pored fokusiranja na ispunjavanje uvjeta za potpisivanjeSporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju, te ustavnih reformi, bio jedanod njegovih prioriteta. Ono {to ostaje potpuno nejasno jeste pitanje ko
}e u narednom periodu voditi OHR. PIC, kako saznajemo, jo{ uvijeknema niti jednog kandidata koji je izrazio `elju da u slu~aju ostankaOHR-a, {to je vi{e nego izvjesno, bude na njegovom ~elu. Schilling, sadruge strane, ne}e, zbog poodmakle starosti (77 godina), tra`itiprodu`enje mandata, ali s obzirom da jo{ uvijek nema drugog kandida-ta, ne treba isklju~iti mogu}nost da upravo Schilling i nakon 30. junaostane na ~elu Ureda visokog predstavnika! (D. Savi})
STRANKA Z(GR)ABIH
Mogu li politi~ki sponzori
Hamzaliji Ibri}u Jati pomo}i da slo{ijom ponudom pobijedi natenderu za Hidrogradnju?
Iz provjerenih izvora doznali smo da se na tender za privatizaci-ju sarajevske Hidrogradnjeprijavilo ~ak pet kompanija {to bi moglo
ozbiljno poremetiti privatizacijski scenarij tajkuna iz SrebreniceHamzalije Ibri}a Jate i njegovog politi~kog pokrovitelja HarisaSilajd`i}a. Na tender za preuzimanje Hidrogradnje Jata se pojaviooja~an potpisanim partnerstvom s turskom kompanijom Enka,slovena~kim Gradisomi menad`mentom Hidrogradnje, i njegova jeponuda bila najbolja - sve dok je bila jedina. No, u me|uvremenu, natender za Hidrogradnju pristigle su jo{ ~etiri ponude, sve bolja odbolje, tako da je Jatina udru`ena ponuda nenadano pala na dnoljestvice. Bolju ponudu od Jate dostavio je konzorcij hrvatskih kom-panija predvo|en KonigomRadomira ^a~i}a, ali i prili~no anonim-na gra|evinska kompanija Integraliz Lakta{a!
No, Jata se ne}e tek tako predati: istina, njegova ponuda nijenajja~a, ali uz malu pomo} mo}nih politi~kih sponzora ta bi se sit-nica mogla zanemariti... (M.A.)
Me|unarodna zajednica navija za DodikaSULEJMAN TIHI], predsjednik SDA
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 13
ZA - SCHILLING
ozbiljnih kandidata daR-om, postoji mogu}nostt Schwarz-Schillingu
HamzalijaIbri} Jata
HarisSilajd`i}
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
14/80
FADIL JAGANJACNa~elnik Terenske slu`be DGS-a
za sigurnost aerodroma[to se ti~e reforme policije,
nepobitno je da komanda i reformapolicije mora pote}i sa vrha dr`ave,jer se ovako pokazalo da policija nijeu~inkovita. Ako bi morale ostatientitetske policije, onda bi se one
morale organizovati unutar odre-|enih oblasti, a policijske operacije ikomanda bi morale biti na nivoudr`ave. U tom slu~aju entitetskepolicije morale bi imati manju ulogu
u svom djelovanju. Prema tome, ne vjerujem da se mo`e provestiprava reforma, a da ostanu entetski MUP-ovi. Policija na entitet-skom nivou ne postoji ni u jednoj drugoj dr`avi osim u BiH.Dr`avna policija je neminovnost i mislim da je te{ko provestireformu policije bez jedne komande na dr`avnom nivou.
DRAGAN MIKEREVI]Poslanik PDP-a u Narodnoj skup{tini RSJa mislim da je apsolutno
mogu}e napraviti reformu policije uBiH, a pri tom sa~uvati entitetskepolicije. Po{tuju}i tri evropska prin-cipa, imaju}i u vidu najbolju praksuEU, toj istoj zajednici dr`ava kojojmi te`imo, smatram da je mogu}eprovesti reformu policije, a ostavitienititetske MUP-ove. To je po mommi{ljenju kompromis na kojem mitrebamo graditi ubrzanje evro-
atlantskih integracija.
MINI MARKET Prijete mi politi~ari i kriminalcikojima sam stao na `uljKEMAL AU[EVI], direktor UIO
UPRAVNI ODMOR
Na odli~no pla}enu lezi-hljebu-da-
te-jedem funkciju u Lutriji BiHHDZ imenovao Zdravka Rai}a,odvjetnika Dragana ^ovi}a
Jedna od posljednjih odluka koju su ministri u dosada{njemsazivu Vlade Federacije donijeli na sjednici odr`anoj 8. februaraodnosila se na imenovanje novih ~lanova Upravnog odbora LutrijeBiH. Pa su tako na iznimno dobro pla}ena mjesta u Upravnomodboru ove profitabilne tvrtke postavljeni Anka [e{lija, EdhemPa{ukan, Haris Avdi} i Amela Ke~o, dok je na mjesto predsje-davaju}eg izabran Zdravko Rai}. Kako nezvani~no doznajemo,
Rai}evo je imenovanje izvr{eno na izri~ito tra`enje sada ve} biv{egfederalnog ministra financija Dragana Vranki}a, {to ne bi bilosporno da ovaj nekada{nji mostarski sudac i tu`itelj nije danas odv-jetnik njegovog strana~kog {efa Dragana ^ovi}a. Navodno da liderHDZ-a BiH nije slu~ajno odabrao Zdravka Rai}a da ga, zajedno sJosipom Muselimovi}em, brani u sudskom procesu koji se protivnjega vodi na Sudu BiH, jer njih dvojicu, osim poslovnih, spajaju iobiteljske veze.
(S.M.)
PRO ET
CONTRA
NE
DA
@ELJKO MIJATOVI]Ministar unutra{njih poslova FBiH
Ukoliko bi se sa~uvali entitetskiMUP-ovi, to ne bi bila prava reformapolicije. Ako }emo zaista provoditireformu policije u BiH, mislim da bitrebalo ukinuti entitetske policije inapraviti zajedni~ku policiju. Ne
mo`emo ostaviti entitetske nivoe upolicijskoj strukturi. Ta reforma poli-cije podrazumijeva jednu hijerarhijuodozgo prema dolje, u kojoj bi polici-
ja bila organizovna po regijama, zna~i po onim tehni~kim prin-cipima koji bi podrazumijevali organizaciju policije na regio-nalnim nivoima.
DA LI SE MO@E P
A DA I DALJE POS
NE
14 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
NAGRADA ZALOJALNOST: AdvokatDragana ovi}aZdravko Rai}
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
15/80
Reforma policije se mo`e provestina stotinu na~ina, ali je pitanje da li jetreba provoditi ako ostanu entitetskepolicije. Ja mislim da nije potrebnoprovoditi reformu, ako bi ostalientitetski MUP-ovi, jer onda ostaju ikantonalni i nismo ni{ta promijenili.Reformu policije treba provesti samoako }e se prihvatiti dva osnovna prin-cipa, a to je da se policija organizira
unutar lokalnih policijskih oblasti i da jedino i isklju~ivo dr`avadonosi zakone, te odlu~uje o bud`etu policije. Zna~i, trebanapraviti lokalne policijske oblasti uz nadzor civilne zajednice.Sve ostalo su rje{enja koja po meni nisu zadovoljavaju}a i nisukorak naprijed. U tom slu~aju samo su se tro{ile pare i vrijeme,a nismo dobili ni{ta novo u organizaciji policijske strukture.
ADNAN TERZI]Zamjenik predsjednika SDA
NE
POPU[IPOVA^A
Nakon policijskog otkri}a
da su seljani ljubu{kog sela[ipova~a sadili marihuanu,Ljubu{aci selo nazvali
Popu{ipova~a!Pro{lotjedno hap{enje supru`nika Muje i Munevere Ovnovi}
kod kojih je sarajevska policija prona{la 6,5 kilograma marihuane imanju koli~inu heroina, kokaina i spida, samo je jo{ jedan primjerda je ilegalna proizvodnja i prodaja opojnih droga postala sve popu-larniji oblik obiteljskog biznisa. Tako su, po~etkom februara, na
Op}inskom sudu u Ljubu{kom zbog uzgoja i prodaje marihuaneosu|eni Nikola Vuk{i} i njegov zet Ivan Grbavac, prvi nazatvorsku kaznu od dvije godine i devet mjeseci, a drugi na 15mjeseci zatvora. Za trajanja sudskog procesa je utvr|eno da jeVuk{i} svog zeta Grbavca nagovorio da na njegovom imanju u selu[ipova~a kod Ljubu{kog zasade marihuanu, nakon ~ega su seposvetili zajedni~kom poslu. Policija ih je otkrila slu~ajno, dok suzalijevali biljke. Od tog doga|aja Ljubu{aci su selo [ipova~a prozvali- Popu{ipova~a!
(S.M.)
Nije mogu}e provesti reformupolicije, a da se zadr`e entitetskiMUP-ovi. Dakle, ne mo`emo govoritio jedinstvenoj policijskoj strukturi uBiH ako imamo nivo koji }emo zvatientitetski. Ne mo`emo govoriti ojedinstvenoj policiji ukoliko ne posto-
ji jedinstven bud`et i zakonodavstvo,te ukoliko se ne po{tuje onaj principprelaska entitetskih linija kao jednaod stvarnih potreba, koju u ovom
trenutku zahtijeva jedinstvena policijska struktura. Zna~i, uko-liko ne bude svega toga, mo`emo govoriti o {minkanju i blefi-ranju da smo uradili ne{to. Ukoliko postoji struktura koja sezove policija RS, ne mo`emo odgovoriti na zahtjev koji nampostavlja Evropska komisija i tri temeljna principa koja sujasno definisana, te generalno trendovima koji se trebajupo{tovati kada je rije~ o stvarnoj reformi policije u BiH.
VINKO DUMAN^I]Direktor DGS-a
Za mene bi bilo najprihvatljivijerje{enje koje je uradila Direkcija za
reformu policije, jer mislim da smomi vodili ra~una o svemu. Timrje{enjem bila bi zadovoljna sva trinaroda. Dakle, moj stav o reformipolicije je izra`en kroz izvje{tajUpravnog odbora Direkcije za refor-mu policije.
Pozivam medije na dozu dr`avnog patriotizmaNIKOLA [PIRI], predsjedavaju}i Vije}a
ministara BiH
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 15
VESTI REFORMA POLICIJE
OJE ENTITETSKI MUP-ovi?
NE
NE
DAMIR HAD@I]Na~elnik Op}ine Novi Grad Sarajevo
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
16/80
BLOKIRANA FEDERACIJA
16 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Izbor zastupnika u Dom naroda Parlamenta BiH izazvao nevi|enu pometnjuu dva HDZ-a: za pet hrvatskih mjesta u Domu naroda predlo`eno ~ak
19 ravnopravnih kandidata!
GU@VA U HRVATSK5 MJESTA, 8 LIST
POBUNA U STRANCI: ProtivBo`e Ljubi}a, osim RudeVidovi}a i nekolicine ~lanovaHDZ-a 1990. iz sredi{njeBosne, digle su se i njegovestrana~ke kolege iz
Hercegbosanske upanije
Raste pritisak na lije~nika Bo`u Ljubi}a da Ministarstvo saRaste pritisak na lije~nika Bo`u Ljubi}a da Ministarstvo sa
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
17/80
Nakon vi{etjednog sporenja iz-me|u lidera SDA i Stranke zaBiH oko kandidature MirnesaAjanovi}a za jednog od bo{-nja~kih zastupnika u Domu nar-
oda dr`avnog Parlamenta (na koncu jepredsjednika BOSS-a predlo`io BesimImamovi} iz Stranke za BiH), dalju suuspostavu vlasti u Federaciji BiH bloki-rale dvije najja~e partije s hrvatskimpredznakom koje se suo~avaju sa za sadanerje{ivim problemom - vi{kom zaintere-
siranih i manjkom fotelja.
GU@VA PREDSTRANA^KIM VRATIMA
Prema posljednjoj ra~unici, na pethrvatskih pozicija u Domu narodaParlamenta BiH predlo`enoje ~ak 19 izaslanika,{to je gotovo ~etiriputa vi{e odtra`enog brojakandidata! Dastvar bude jo{
gora, poredlatentnog sukobaizme|u HDZ-aBiH i HDZ-a 1990.,izbor izaslanika udr`avni Dom narodadodatno je zakompli-cirao odnoseunutar
samih stranaka i koalicija te izravnoprouzro~io zastoj u formiranju
vlasti. Razlozi su, dakako,dobro znani, budu}i da je dele-gatsko mjesto u Domu narodaParlamenta BiH, koje podrazu-
mijeva visoku pla}u (u pros-jeku oko 5.000 KM) i mini-mum odgovornosti, ambicijasvakog politi~ara propalogna izborima. Naime, zastup-
nike u Domu narodaParlamenta BiH
ne biraju
gra|ani nego politi~ke partije bez jasnih ipropisanih kriterija, {to dodatno pove}avaredove pred strana~kim vratima.
I mada je izbor izaslanika u dr`avniDom naroda prouzro~io `estoke okr{aje iunutar vodstva HDZ-a BiH koje je pred-
Sindrom Ajanovi} zahvatio dva HDZ-a
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 17
Pi{e
Suzana Mijatovi}suzanam@slobodna-bosna.ba
Nakon {to je ostao bez ranije obe}anefunkcije dr`avnog ministra prometa i komu-nikacija, a potom i mjesta predsjednikaFederacije BiH, nekada{nji `upanSrednjobosanske `upanije Rudo Vidovi} se`estoko posva|ao sa strana~kim {efomBo`om Ljubi}em. Navodno da je, poslije ver-balnog obra~una, Vidovi} zaprijetio Ljubi}upotpisivanjem peticije kojom bi se tra`ilaza{tita struke, odnosno, njegovo imeno-vanje za ministra prometa i komunikacija,ali je, kako se ~ini, mi{ljenje promijeniokada ga je predsjednik stranke predlo`io za
izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH.Prema tvrdnjama njihovih koalicijskih part-nera, jednako su neugodni bili i razgovoripredstavnika HDZ-a 1990. i HSS-a, budu}ida je i Marko Tadi} ultimativno zahtijevaoda ga se stavi na listu izaslanika u Domunaroda, tvrde}i da mu je to ranije obe}aoBo`o Ljubi}. Ljubi} je, opet, svojimstrana~kim kolegama koje su negodovalezbog Tadi}eve kandidature uz obrazlo`enjekako stalno ivi u Zagrebu i u BiH tek povre-meno navra}a, zanijekao da je takvoobe}anje ikada dao.
VERBALNI OKR[AJ LJUBI]A I VIDOVI]A
Vidovi} zaprijetio Ljubi}upotpisivanjem peticijekako bi za{titio struku
M [ESNAESTERCU, 19 KANDIDATA!
NEUGODNI RAZGOVORI HSS-a I HDZ-a 1990.: Predsjednik HSS-aMarko Tadi} ultimativno je zahtijevao da bude kandidat obje stranke
SVI PROTIVSVIHPored latentnogsukoba izme|uHDZ-a BiH i HDZ-a1990., kandidatureza Dom narodadodatno su zakom-
plicirale odnoseunutar stranaka
bra}aja BiH prepusti magistru komunikacija Rudi Vidovi}ubra}aja BiH prepusti magistru komunikacija Rudi Vidovi}u
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
18/80
lo`ilo sedam kandidata (s tim da u Domunaroda ra~unaju na dva mjesta), sukobiunutar te stranke nisu bili ni blizu dramikakva se odvijala u suparni~kom taboru -HDZ-u 1990. Tako su, premda djeluju
unutar istog koalicijskog bloka, ~elniciHDZ-a 1990., HSS-a i HSP-a \api}-dr.Juri{i} predlo`ili ~etiri kandidacijske liste(za tri izaslanika u dr`avnom Domu naro-da), od kojih su dvije liste s imenima kan-didata HDZ-a 1990.?!
POBUNA PROTIVLJUBI]A
Na prvoj listi koju je Centralnoj izbor-noj komisiji BiH dostavila koalicijaHrvatsko zajedni{tvo (HDZ 1990., HSS,HKDU, HDU i Hrvatski demokr{}ani)nalaze se imena Rude Vidovi}a, Bo`eLjubi}a i Tome Lu~ i}a, a na drugom
popisu koji je poslao predsjedavaju}iDoma naroda Parlamenta FederacijeStjepan Kre{i} (~lan HDZ 1990.) njegovestrana~ke kolege Bo`o Raji} i DraganVuki}. Tre}u kandidatsku listu ~ine pred-stavnici HSP-a \api}-dr. Juri{i}: @arkoPavlovi},M atija Ivan~i} iIvan Milolo`a,dok je HSS-ovac Zoran Budimi} u Domnaroda Parlamenta BiH predlo`io svogstrana~kog {efa Marka Tadi}a iDamiraLjubi}a iz HDZ-a 1990.
Prava zbrka koju su predstavnici HDZ-a1990. napravili predla`u}i dvije kandidaci-jske liste bila je o~ekivana reakcija dijelanezadovoljnih ~lanova koji su se pobunili
nakon {to je njihov lider Bo`o Ljubi} zasebe uzeo ministarsko mjesto u Vije}uministara BiH. Iako je po struci lije~nik(ortoped), Ljubi} se, kako je poznato, nijelibio preuzeti du`nost dr`avnog ministra
prometa i komunikacija, {to je s jednakimpodsmijehom primljeno i me|u njegovimpoliti~kim protivnicima, ali i strana~kimkolegama. No, kako je ova funkcija ranijebila obe}ana Rudi Vidovi}u (ina~e, mag-istru komunikacija), koji je kasnije optu`ioLjubi}a za politi~ko vlastoljublje, jasno jeda je kandidatura Vidovi}a za Dom narodaParlamenta BiH trebala primiriti njegovonezadovoljstvo. Pored toga, a budu}i da jena istu listu, nakon Rude Vidovi}a, Bo`oLjubi} ponovno stavio i svoje ime, ne trebaisklju~iti mogu}nost da se njih dvojicanaknadno rotiraju, odnosno, da Vidovi}
bude izabran u Vije}e ministara a Ljubi}zasjedne u Dom naroda. Problem je,me|utim, {to su se, osim Rude Vidovi}a inekolicine ~lanova HDZ-a 1990. izsredi{nje Bosne, protiv Bo`e Ljubi}a diglei njegove strana~ke kolege iz Hercegbosan-ske `upanije (njih tridesetak) koje su ulti-mativno zahtijevale da se na vrh kandi-datske liste za Dom naroda Parlamenta BiHstavi Bo`o Raji}. Kompromis je, kako doz-najemo, postignut u posljednjem trenutku,kada je dogovoreno da se CIK-u po{aljudvije kandidatske liste. U suprotnom bi,
prema najavama Raji}evih pristalica (uk-lju~uju}i i `upanijskog premijera i dopred-sjednika stranke Nediljka Rimca), HDZ1990. u Hercegbosanskoj `upaniji ostalabez ve}ine svojih ~lanova.
BLOKIRANA FEDERACIJA
18 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Budu}i da se ni ~lanovi Predsjedni{tvaHDZ-a nisu mogli usuglasiti oko izborakandidata za izaslanike u Domu narodaParlamenta BiH, Centralnoj izbornojkomisiji dostavljene su tri liste. Tako je~lan naju`eg strana~kog vodstva An|elkoMikuli}, navodno bez suglasnosti pred-sjednika HDZ-a Dragana ^ovi}a, predlo`ioIliju Filipovi}a, Zdenka ]osi}a i ZdenkuD`ambas, a njegova kolegica LidijaBradara biv{eg ~lana Predsjedni{tvaBiH Ivu Miru Jovi}a. Naga|a se,me|utim, kako najve}e izglede dabudu izabrani u Dom naroda imajuBranko Zrno i Mladen Bo{kovi},kandidati s liste koju je nominalnopredlo`io Ivo Tadi}, a skrojioDragan ovi}.
JEDNA PARTIJA - TRI LISTE
ovi}eva podr{ka
Zrni i Bo{kovi}u
TE@AK IZBOR: I ^ovi}ev HDZdostavio je tri liste kandidata zaDom naroda
NEJAKA POTPORA: Biv{eg ~lanaPredsjedni{tva BiH Ivu MiruJovi}a predlo`ila je strana~kakolegica Lidija Bradara
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
19/80
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
20/80
VEHABIJSKI JURI[ NA SARAJEVO
20 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
FANATIK
IZ KALESIJEJUSUF BAR^I]ZA SB
Ne priznajem izdajni~kuNe priznajem izdajni~ku
SAMOLI VOSAMOLI VO
KALESIJSKI RADIKAL U POHODUNA SARAJEVO: Jusuf Bar~i}predvodi vehabijske militante uoperaciji osvajanja Careved`amije u Sarajevu
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
21/80
Prije ~etiri godine u Med`lis
Islamske zajednice Kalesija u{ao je Jusuf
Bar~i}, izvadio ru~no izra|en no` i njime
p rije tio da }e pob iti sve koji su se zatekli
u zgradi Med`lisa. Policija, ~ije je sjedi{te
tu odmah do nas, reagovala je i oduzela
no` , a li tek nakon { to ga je Bar~ i} s lomio
na dva dijela. O tome smo obavijestili
R ija se t u Sara jevu , a li t ada Bar~ i} i n je
-gova grupa nisu shva} eni kao ozbiljna
prijetnja i ni{ta se nije desilo. D anas,
~etiri godine po slije, B ar~i} je postao
ogroman teret i sada je te{ko prona}i
na~in kako taj problem rije{iti. Ovo namje ispri~ao Enve r A li}, glavni imamMed`lisa IZ Kalesija, samo sat vremenaprije nego {to se grupa od desetak vehabi-ja iz Kalesije ukrcala u kombi i krenula kaSarajevu, kako bi narednoga dana, u~etvrtak 22. februara odr`ala u Carevoj
d`amiji predavanje o izvornom islamu.Imam Ali} tvrdi da se Bar~i}eva ekipaodlu~ila za Carevu d`amiju kako bi bilipod prozorom reisu Ceri}u. Podsjetimo,
pro{le sedmice je upravo u ovoj d`amijido{lo do incidenta, kada su vehabije pred-vo|ene Jusufom Bar~i}em nakon odr`anognamaza odbile napustiti najuglednijusarajevsku d`amiju. Tada je imam
Sadrudin ef. I{eri} zaklju~ao vratad`amije i pozvao policiju, poslije ~ega suuslijedili verbalni obra~uni, kojima jenedostajala samo iskra da se pretvore ufizi~ki sukob tradicionalnih vjernika ivehabija, kao {to se nedavno desilo uNovom Pazaru, gdje je do{lo ~ak i dopucnjave u kojoj su dvije osobe ranjene. Ipored ovoga incidenta pred Carevomd`amijom, Bar~i} je odlu~io da i ovoga~etvrtka odr`i ders (predavanje o islamu).
ISLAMSKA ZAJEDNICANE]E NAPRAVITISAND@AK U BOSNI
Islamska zajednica ne mo`e i nema
pravo da zabrani bilo kojem muslimanu da
koristi d`am iju za obavljanje namaza i
podu~avanje islamu. Na`alost, Islamska
zajednica je svojim lo{im odnosom prema
d`ematima dove la do toga da su d`amije
tokom cijeloga dana zaklju~ane i otvaraju
se samo u vrijeme namaza a, recimo,
crkve su tokom cijeloga dana otvorene za
sve vjernike. M i smo na stanovi{tu da
treba stvorit i uslove da se u d`amiju mo`e
u}i u svako doba, da se u njima treba vr{it i
poduka, obavl ja ti p redavanja, a ne samo
namaz . Uko liko nam su tra ne dopus te da
u|emo u d`am iju, m i }emo predavanje
obaviti napolju. Ali ja smatram da
Is lam sk a zajednica ne}e koristiti ove
nasilne metode, jer u Sand`aku su pogri
-je{il i i na silu htjeli zabraniti pozivanje na
izvorni islam i desio se ozbiljan incident,
kazao je u razgovoru za na{ Jusuf Bar~i}.Na konkretno pitanje da li }e do}i dofizi~kog obra~una ukoliko bilo ko budepoku{ao zabraniti djelovanje vehabija uobjektima Islamske zajednice, Bar~i} nijehtio direktno odgovoriti. Poru~io je kakovjeruje da }e Rijaset i reisu-l-ulemaMustafa ef. Ceri} shvatiti namjeru vehabi-ja da ispovijedaju islam na svoj na~in idopustiti im da to ~ine u d`amijama kojesu pravljene za sve muslimane.
Optu`be na njegov ra~un da svjesno
poku{ava izazvati krizu odlaskom uSarajevo i odr`avanjem redovnog dersa uCarevoj d`amiji, te na taj na~in vehabijskipokret staviti u centar pa`nje bosansko-hercegova~ke javnosti, Bar~i} negira asvoje postupke obja{njava tvrdnjom da jeprije ~etiri godine pozvan od had`i-hafizaHalida ef.Muli}a, glavnog imama Careved`amije, da preuzme d`amiju i dr`iredovna predavanja. Upravo je pred hafi-zom Muli}em (Li~nost godine 2005. uizboru Centralnog dnevnika SenadaHad`ifejzovi}a), Bar~i} svojevremenozavr{avao svoj hafizluk, tako da on uovom trenutku smatra logi~nim da budenasljednik ostarjelog Had`umuli}a. Maloje poznato da je Bar~i} doktor islamskihnauka, da je radio na prevodu Mesnevije,te da je bio u redaktorskom timu za {tam-panje Kurana u prevodu BesimaKorkuta, koji je 1993. godine {tampalaSaudijska Arabija sredstvima kraljaFahda. Sredstva, kako nam je sam potvr-
Careva d`amija mora pasti
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 21
Vi{emjese~na trvenja sukobljenih frakcija unutar Islamske zajednice pro{le sunedjelje dobila dramati~ne razmjere kada je sarajevska policija na poziv
legalnih islamskih autoriteta u sarajevskoj Carevoj d`amiji bila prisiljena intervenirati
protiv agresivnih vehabijskih lidera: na{ novinar otkriva pozadinu ovog sukobaPi{e
Mehmed Pargan
jersku i civilnu vlast u BiHjersku i civilnu vlast u BiH
LLAH ZNA IMAMA^KU DOZVOLU!LLAH ZNA IMAMA^KU DOZVOLU!
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
22/80
dio, za svoje djelovanje i organizacijuvehabija, dobija od prijatelja iz inos-transtva. Nedavno je, kako smo uspjelidoznati, izaslanik finansijera iz ^ikaga,donio odre|enu svotu novca i uru~io je
Bar~i}u, me|utim, kada je shvatio {ta svenjegova ekipa radi, kazao je nekolicinisvojih prijatelja da je ovo posljednji putda je donio novac i da }e taj dotok uskorobiti prekinut. Me|utim, novac i daljeneometano sti`e iz Njema~ke i Austrije.Luksuzni automobil Mazda 626 nedavnoje dovezen i poklonjen Bar~i}u, kao iodre|ena sredstva za opstanak d`emata unaselju Lipovice kod Kalesije. Upravoovdje je tridesetak vehabija oslobodiloobjekat Islamske zajednice i u njemuobavlja svakodnevno namaz. Prema tvrd-nji mje{tana ovoga naselja, donedavno supo dvadeset i ~etiri sata sa d amije emitiraniu~enje Kurana, vjerske pjesme, govoriAlije Izetbegovi}a i Rasima Del i}a, te
predavanja u~enih vehabija. Me|utim,Muftijstvo Tuzla donijelo je odluku izatra`ilo od Elektrodistribucije Tuzla daovaj objekat isklju~i sa elektroenergetskemre`e. Razlog je prije svega bilookupljanje vehabija iz cijele BiH, ali i izNjema~ke, Austrije, Holandije...
Cijeli dan i cijelu no}, oni bi tamo
klanjal i, u~i li Kuran, a sve bi i{lo na raz
-glas, tako da ~ov jek ne mo`e n i spavati,
niti normalno `ivjeti u svojoj ku}i, kazaonam je jedan mje{tanin Lipovica, ne`ele}i da saop}i svoje ime. Vehabije sunakon isklju~enja struje, zasigurno prvog~ina suprotstavljanja njihovom djelovanjusa nivoa Islamske zajednice, reagiralepromptno - iza d`amije je smje{ten agre-gat koji omogu}ava da se ponovoodr`avaju cjelove~ernja dru`enja i pre-davanja, ali sada uz mnogo ve}u buku.
MAHALA GA JE TUKLAVehabijska zajednica u Lipovicama
kod Kalesije nastala je po rasturanjuvehabijskog d`emata u naselju Bo~injakod Zavidovi}a. Mnogo prije toga, u sus-jednom selu Me{kovi}i, bio je uspostavljenkamp za obuku mud`ahedina. U~itelji su
bili Arapi, a kroz kamp je pro{lo najmanjepet stotina vojnika Armije BiH, koji su poslu`benoj du`nosti morali pro}i protivdi-verzantsku obuku. Tek rijetki od njihostali su privr`eni izvornom tuma~enjuislama. Ovaj vojni kamp nastao je tokom1994. godine, a nikada nije bio registriranniti su u njemu provo|ene bilo kakveme|unarodne ili doma}e inspekcije.Odgovornim za njegovo osnivanje smatra
se Izet Had`i}, tada{nji guvernerTuzlanskog okruga, koji je rodom izKalesije. Me|utim, njegovo funkcioniran-je nije se moglo obezbijediti beznaklonosti i podr{ke vojne komande na~ijem je ~elu bio JNA-ov heroj, braniteljVara`dina, general Sead D e l i} .Interesantno je da su skoro sve vehabijedo{le u BiH upravo zahvaljuju}i komandiDrugog korpusa Armije BiH. Iako Tuzlanije dopu{tala da se mud`ahedini nastanena ovom prostoru i osnuju svoje jedinice,na{ pouzdan izvod iz Sektora vojne bezb-jednosti ustvrdio je za Slobodnu Bosnukako je tokom 1993. godine, samo u jednojturi, krivotvoreno tri stotine paso{a iproslije|eno diplomatskom po{tom uAmbasadu u Be~u, nakon ~ega su vehabi-je preba~ene u BiH sa urednim papirima,
~ak i kroz teritoriju koju je dr`ao HVO.Ve}ina je zavr{ila u srednjoj Bosni, amanji broj njih na Tuzlanskoj regiji. Uovom trenutku je te{ko do}i do odgovorako je najodgovorniji za ovaj poduhvat.Aktivnost mud`ahedina u okolini Kalesije
VEHABIJSKI JURI[ NA SARAJEVO
Nakon {to su preuzeli d`emat u GornjojMao~i, u op}ini Srebrenik, te d`emat unaselju Lipovice, kod Kalesije, vehabije suposljednjih sedmica otpo~eli preuzimanje[arene d`amije u centru Tuzle. Vjernici kojisu donedavno odlazili na namaze u ovu
d`amiju ve} su po~eli da odustaju, jer jenemogu}e redovno obavljati molitve. Dosada se niko nije oglasio iz Muftijstva Tuzlaili Rijaseta IZ BiH da saop}i {ta }e poduzetiili da pojasni da li je i ova d`amija ve}izgubljena.
KAKO JE PALA TUZLA
Vehabije preuzele
[arenu d`amiju
JAKO VEHABIJSKO UPORI[TE:D`amija vehabija u seluLipovice kod Kalesije
MI SMONEMO]NI PRED
VEHABIJSKOMNAJEZDOM:
Enver Ali},glavni imamMed`lisa IZ
Kalesija
22 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
23/80
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
24/80
ostavila je ozbiljne i dalekose`ne tragove.U vehabijskom d`ematu trenutno je malibroj Kalesijaca, otprilike njih trideset, i tosu mahom momci koji su posljednjih trido pet godina promijenili na~in `ivota i
prozvali se vehabijama. Primjerice, JusufBar~i} je do rata bio anga`iran kao imamu Rije~anskoj d`amiji u Zvorniku i prematvrdnji na{ega izvora, tada je bio sasvimpristojan i normalan: Jusuf je nosio
ahmediju, l ijepo se obla~io, ~esto je nosio
k rava tu i po{tovao je sis tem. Me|utim ,
nakon odlaska u Saudiju na studi je , on se
promijenio i po~eo da mijen ja svi je t oko
sebe, tvrdi na{ izvor u Kalesiji. (Njegov
VEHABIJSKI JURI[ NA SARAJEVO
24 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Bitka Jusufa Bar~i}a za Carevu d`amiju mnogo je vi{e odpoku{aja vehabijskog alima za dr`anjem dersova (predavanja o isla-mu). Naime, Bar~i}eve izjave da mu je zadnji hatib Careve d`amijeHalid ef. Had`imuli} navodno rekao Jusufe, ti si do{ao sa izvo-ra islama, iz Meke i Medine, i ti treba{ povesti narod, u sebikrije namjeru preuzimanja vodstva nad mevlevijskim dervi{kimtarikatom u BiH. Mevlevije su dervi{ki red koji slijede MevlanaD`elaluddina Rumija, pisca Mesnevije (filozofsko-misti~kog spjevakoji dervi{i tretiraju kao izvor sufizma). Prema sufijskom misticiz-mu, razumijevanje Mesnevije nosi sa sobom mo} predvi|anjabudu}nosti i vezu sa Allahom d`.{. po pitanju izbora muslimanskihvo|a na jednoj teritoriji.
Prevo|enje i tuma~enje Mesnevije u Bosni krenulo je izgradnjom
medrese 1870. nedaleko od Careve d`amije, koju su podigla bra}aMehmed, Osman i Salih Merhemi}. Mehmed Mujaga Merhemi} popovratku iz Konje u Sarajevo postao je pir (vo|a) mevlevijskog reda.
Pored Mujage Merhemi}a, koji je Mesneviju prevodio i tuma~io usvojoj medresi, isto je radio i reis D`emaludin ^au{evi} u mevlevi-jskoj tekiji na Bentba{i od 1905. do 1909. godine. Reis ^au{evi} jepri{ao dervi{ima u Istanbulu za svog {kolovanja pred {ejhomMuhammedom Esad-Dedeom pred kojim je u~io tasavuf (sufizam)i perzijski jezik. Od 1917. do 1928. predavanja o Mesneviji reis^au{evi} je dr`ao u Carevoj d`amiji i u Merhemi}a medresi.
U svojim zapisima alim Mahmud ef. Tralji} tvrdi da je isvr{enik kairskog Al Azhara, prenosnik ideja Muslimanske bra}e
i Mladih muslimana u BiH, Mehmed ef. Hand`i} tako|er biomevlevija i u isto vrijeme poklonik Abdulvehaba, tvorca vehabi-jskog pokreta.
Naime, Hand`i} je predavanja iz Mesnevije dr`ao 1938/40. poprivatnim ku}ama na Kova~ima osniva~a pokreta Mladi muslimani(Kara|ozovi}, Granov, Kajtaz) kojima se priklju~io i gimnazijalacAlija Izetbegovi}.
^injenica je da nadgrobni spomenici (ni{ani) Mehmeda Hand`i}a(umro 1944.) i Mujage Merhemi}a (1959.), nose dervi{ke natpise(tarihe) u kojem se nazivaju {ejhovima (~uvarima islamskih obi~aja itradicije).
Nakon Merhemi}eve smrti tuma~enje Mesnevije je preuzeoFejzulah Had`ibajri}, da bi u januaru 1968. po imenovanju Halida
Had`imuli}a za hatiba Careve d`amije on sve do svoje nedavnesmrti bio pir mevlevijskog reda u BiH.^injenica je da je Jusuf Bar~i} zavr{io 1986. Gazi Husrev - begovu
medresu i u~io Kuran napamet (hivz) upravo u Carevoj d`amiji kodHad`imuli}a. Poslije toga je zavr{io {erijatske {kole u Meki i Medini,ali je te{ko psihi~ki obolio kada se upustio u reviziju prevoda KuranaBesima Korkuta koji je ovaj preveo 1974., a Orijentalni institutobjavio 1977. godine. Kako je Korkutov prevod Bar~i} sveo na prevodeKurana vehabijskih alima, navodno ga je Had`imuli} podr`avao utome, pa mu je ostavio u amanet i najugledniju sarajevsku musli-mansku bogomolju - Carevu d`amiju.
(A. Buturovi})
HISTORIJAT SUKOBA
Bitka za novog mevlevijskog lidera
DOBRO U[TIMANI POBUNJENICI:Vehabijsku zajednicu u Kalesijigodinama izda{no podupirubra}a iz islamskog svijeta
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
25/80
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 25
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
26/80
stariji brat Nezir ima sli~no pona{anje: uautobusu koji vozi iz Tuzle za Kalesijujednom je natjerao sve putnike da u~emevlud). Poslije rata Jusuf Bar~i} je,name}u}i svoje principe drugima, vrlo
~esto dolazio u sukob sa zakonom. MUPTuzlanskog kantona evidentirao je desetprekr{ajnih prijava i ~etiri krivi~na djela.On je ~ak pet mjeseci proveo u zatvoru uZenici, a na{i sugovornici tvrde da jeosu|en zbog fizi~kog zlostavljanja svojesupruge, s kojom se razveo prije neko-liko godina. Iako smo insistirali da namgovori o tim zlostavljanjima, Bar~i} jekratko odgovorio kako je to njegova pri-vatna stvar i da ljudi nisu razumjeli ono{to je on uradio, te da ima stanovitihproblema sa sudovima: Mi priznajemosamo Bo` ji sud
Brojni prekr{aji najpoznatijeg kalesi-jskog vehabije po~injeni su u saobra}aju,jer on nije htio prihvatiti ~injenicu damora stati pred upaljenim crvenim svjet-lom na semaforu. Ne `eli staviti na voziloregistarske tablice jer Allah zna da samregistrovan, jo{ uvijek vozi sa saudi-jskom voza~kom dozvolom jer jo{ uvi-jek nemam onu ~ipsovu (CIPS). Iako gapolicijski i sudski organi nisu ba{ tretiralikako je to uobi~ajeno, kada se na~initoliko prekr{aja i krivi~nih djela, Bar~i}aje, prema tvrdnjama koje smo dobili u
Med`lisu IZ Kalesija, ka`njavalo selo,koje ga je znalo bukvalno izmlatiti, kakobi spasilo i za{titilo svoju d`amiju.
Interesantno je da Jusuf Bar~i} tokomrazgovora problem sa Islamskom zajedni-com ni u jednom trenutku nijepersonalizirao, posebice u li~nosti reisaCeri}a. Naprotiv, on tvrdi da reisa Ceri}aizuzetno po{tuje, za razliku od njegovogtakmaca na izborima za Reisa, profesora
Enesa Kari}a: Kari} je rekao da }e nas,ako postane reis, sve pobit i. Cer i} je ipak
druga~iji i smatramo da je zreo, tako da
ne mo`emo o~ekivati krupnije incidente.
Rezulucija koju je donio Rijaset kazala je
kako svi jo { treba da mnogo u~imo i da se
uva`avamo, a nije, kako su mnogi o~eki
-vali , zab ranil a na{e d je lovanje, ka`eBar~i}.
Med`lis IZ Kalesija je nakon svihde{avanja u naselju Lipovice uputioRijasetu izvje{taj, zahtijevaju}i da im sedaju sugestije i konkretne instrukcije, nakoji na~in da tretiraju problem vehabija.Me|utim, dok se nakon ~etiri godineproblem po~inje rje{avati u Kalesiji, on je
ve} reflektiran na glavni grad, u sredi{tebh. zbivanja. U Kalesiji se pak boje da }eRijasetu trebati jo{ ~etiri godine daozbiljno po~ne rje{avati probleme uSarajevu, a do tada, ko zna ko }e biti uve}ini i ~ija }e biti posljednja.
VEHABIJSKI JURI[ NA SARAJEVO
26 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
KARIJERAPoslije rata JusufBar~i} je,name}u}i svojeprincipe drugima,
vrlo ~esto dolazi usukob sazakonom. MUPTuzlanskogkantonaevidentirao jedeset prekr{ajnihprijava i ~etirikrivi~na djela
DERVI[ I SMRT: Izet Had`i},
dugogodi{nji lider SDA tuzlanskeregije, biv{i poslanik u ParlamentuBiH, idejni je i logisti~ki za{titnikvehabijske po{asti koja iz Kalesijeprijeti ostatku BiH
IZVORNI ISLAM:Jusuf Bar~i}
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
27/80
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 27
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
28/80
Tri godine nakon pada avionamakedonske vlade kod Mostara(26. februara 2004.) u kojoj jepoginuo predsjednik Boris Trajkovski u
Skoplju je po~eo pravi rat oko pokre-tanja krivi~ne istrage zbog sumnji da je
pogibija Trajkovskog i osam ~lanovaposade bio klasi~an atentat na predsjed-nika Makedonije?! Naime, makedonskapolicija je zatra`ila od dr avnog tu`iocada ukine rje{enje prema kojem je padvladinog aviona progla{en nesretnim
slu~ajem. Zamjenik dr`avnog tu`iocaKole [terjov, koji je bio uklju~en u
istragu odmah nakon pada aviona,odbio je zahtjeve policije tvrde}i danema novih dokaza. Tu`ilac [terjov sepoziva na zvani~an izvje{taj koji je pot-pisao glavni istra`itelj Direkcije zacivilnu avijaciju BiH Salko Begi} a
SENZACIONALNO OTKRI]E SLOBODNE BOSNE
28 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Pi{e
Adnan Buturovi}adnan@slobodna-bosna.ba
Da li je maked
predsjednik poili je ubijen?!
Da li je maked
predsjednik poili je ubijen?!
Slobodna Bosna prva objavljuje stravi~nepredsjednika Borisa Trajkovskog i putnika u
se 26. februara 2004. sru{io prilikom slijet
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
29/80
prema kojem se nesre}a desila zboggre{aka pilota.
LET KOJI JE KASNIOMe|utim, makedonska policija i
skopski advokat koji zastupa porodicepoginulih Ignat Pan~evski tvrde daimaju neoborive dokaze da se radi o
atentatu koji su izveli makedonskikriminalci u sprezi sa SFOR-om i
me|unarodnom zajednicom u BiH.Odmah nakon nesre}e u februaru2004., Slobodna Bosnaje objavila da sukrivci za pad aviona francuski kon-trolori leta SFOR-a. Tri godine kasnije,na{ magazin ekskluzivno otkriva
sadr`aj dva, jo{ uvijek, tajna izvje{taja(Operativnog {taba (O[) i Izvje{taj
SFOR-a upu}en bh. premijeru AdnanuTerzi}u) do kojih smo do{li posred-stvom izvora iz makedonskog Mini-starstva pravde, bliskog biv{emministruId`etu Memetiju. Upore|uju}iova dva izvje{taja, postaje sasvim jasno
Kako je poginuo predsjednik Makedonije
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 29
nski
inuo
nski
inuo
26. februar 2004.
8,15 - direktor DCAFBiH AmadeoMandi} izvje{tava Operativni {tab (O[) dasu ga predstavnici SFOR-a izvijestili da suizgubili signal sa King Airom u kome jemakedonski predsjednik Boris Trajkovski,s kojim su zadnji put kontaktirali radio-vezom u 7,55
9,10 - Roblin Kristof (SFOR) i LeMarre Philippe (EUPM) informi{u O[ da je
avion pao na lokaciji Donje Bitunje i da jepoginulo devet osoba
9,45 - {tab izvje{tava tu`iteljicuMedd`idu Kreso da treba formiratiistra`nu ekipu
10,00 - krenule ekipe za demini-ranje MACBiH u rejon Hrguda i GornjeBitunje koje SFOR ozna~ava kao lokalitetepada aviona
11,32 - ministar policije
Makedonije Hari Kostov potvrdio da je uavionu putovalo devet osoba
11,55 - zamjenik komandantaSFOR-a brigadni general Joung obavje{tavaO[ da su putnici poginuli, ali da nemazvani~ne potvrde o lokaciji pada aviona
14,20 - O[ tra`i od generalaJounga da odobri uzlijetanje helikopteraFMUP i VFBiH. General odbija, a tu`iteljicaKreso protestuje kod Jounga tvrde}i daSFOR zna ta~no mjesto pada aviona
14,30 - informacije da na aero-drom Sara jevo s l i j e}e de legaci jaMakedonije sa ministrom pravde i 28eksperata
14,50 - polije}u helikopteriFMUP i VFBiH
18,00 - prekinuta potraga doujutro u {est
19,00 - na~elnik MAC BiH IvicaBrki} izvijestio da je njegova ekipa dem-inera bila u rejonu Hrguda i da nemaju infor-maciju o lokaciji nesre}e
22,00 - sastanak Kriznog {taba ubazi SFOR-a na Ortije{u sa francuskimpukovnikom Gouyonom. Bari{a ^olak obav-ije{ten da }e prema dogovoru sa O[ od6,00 u pretrazi zra~nog prostora u~estvo-vati sedam helikoptera: tri SFOR-a, tri FBiH
i jedan MUP-a RS
27. februar 2004.
00,30 - sastanak O[ i delegacijeiz Makedonije
6,00 - pokret zdru`enih policijskihsnaga sa podru~ja Federacije i sa podru~jaRS iz pravca Berkovi}a, na Gornju i DonjuBitunju, Hrgud, Snje`nicu. Uklju~eno 1.200policajca iz FBiH, 400 policajca iz RS i 350pripadnika Civilne za{tite
7,30 - u PS Stolac sastanak svih{efova operacije Potraga. PredstavniciSFOR-a se nisu pojavili
8,30 - direktor DCARS-a Milo{Komljenovi} locirao mjesto pada aviona
9,30 - zdru`ene policijske snagedo{le na mjesto nesre}e i osigurale lokalitet
9,50 - helikopterom FMUP-atu`iteljica Kreso stigla na mjesto nesre}e
10,10 - istragu od tu`iteljiceKreso preuzima zamjenik tu`ioca VasoMarinkovi}
12,00 - predsjednik Kriznog{taba Bari{a ^olak zakazao presskonferenciju u zgradi Vlade FBiH u Mostarusa makedonskim ministrom pravde Id`etomMemetijem
NEPOZNATA HRONOLOGIJA I
Tragedija iz
minute u minutu
alje smrti makedonskogachcraft King Air 200 koji
a na aerodrom u Mostaru
NERAZJA[NJENA
TRAGEDIJA:Pokojni
predsjednikMakedonije
Boris Trajkovskibio je iskreni
prijatelj Bosne iHercegovine
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
30/80
da su aktivnosti bh. vlasti i aktivnostiSFOR-a od 26. i 27. februara 2004. upotpunoj suprotnosti. U njima se krijeodgovor na pitanje da li su francuskikontrolori leta (ne)namjerno oborili
avion, a zatim cijeli dan skrivali mjestopada na koje su odmah stigla dva d`ipafrancuskog SFOR-a?!
Istina o tome {ta se zapravo
de{avalo nalazi se u ona ~etiri sata od
pada aviona do slu bene informacije
bh. vlasti da se pad dogodio, ka`eogor~eno advokat Ignat Pan~evski.
Dan prije pada aviona, na mostarskiaerodrom, iako su vremenske prilikebile lo{e, bez problema su sletjele dele-gacije Hrvatske (16,40) i Bugarske(17,20). Sedmo~lana delegacija make-donske dr`ave i dva ~lana posade tre-bala su iz Skoplja sletjeti na aerodrom uMostaru u 7,30 ujutro. Zbog magle,pilotMirko Markovski i kopilot BrankoJordanovski odlo`ili su polijetanje.Biv{i pilot JAT-a Markovski letio je nasvim manjim i ve}im civilnim avionimai spu{tao se do 1992. na mostarski aero-drom. Kopilot Jordanovski bio je pilotJNA koji je slu`io u Mostaru i izvodioletove na MIG-u 21.
Prema izvje{taju Federalnog MUP-a,MUP HNK je u 7,40 obavijestioPodoodbor za sigurnost i Operativni
{tab (O[), koji su osiguravali Me|unarodnukonferenciju o investiranju u BiH, da }eavion predsjednika Trajkovskog zbogka{njenja sletjeti u 8,10, a ne u 7,30,kako je predvi|eno.
Direktor Direkcije civilne avijacijeFBiHAmadeo Mandi} u 8,15 sati prvidonosi vijest u O[ da je signal avionaizgubljen i da su u 7,55 h kontrolori letaSFOR-a posljednji put kontaktirali saavionom.
Iako }e avion i tijela nastradalih bitiprona|ena tek sutradan, 27. februara, u9,30, prema povjerljivom izvje{taju,ve} 26. februara u 9,10, Roblin Kristofiz SFOR-a i Le Marrie Phillippe izEUPM-a ~etvorici ~lanova O[-asaop}avaju ta~nu lokaciju pada aviona(Donja Bitunja, deset kilometaraudaljeno od piste mostarskog aerodroma,devet poginulih). Dakle, sat vremenanakon pada aviona. Dobili smo infor-maciju od Morisa on sigurno zna,rekao je Kristof ~lanovima O[-a.
U tom momentu, bh. vlasti neznaju koliko se ljudi nalazi u avionuVlade Makedonije. Da su predstavni-
ci SFOR-a i EUPM-a imali ta~nuinformaciju o broju poginulih jo{ u9,10 h, potvrdio je ministar policijeMakedonije Hari Kostov u telefon-skom razgovoru sa {efom O[-avo|enim u 11,32 sati.
Me|utim, u 11,55 zamjenik koman-danta SFOR-a brigadni general SimonYoung u razgovoru sa {efomOperativnog {taba tvrdi da su putnicisigurno mrtvi(?), ali da nema zvani~nupotvrdu o lokaciji pada aviona?! Napitanje ko je {ef kontrole leta na aero-dromu, general Joung kratko odgovara:Francuski pukovnik Moris Bijard.
Kako je mogu}e da ameri~ki oficirSFOR-a u 9,10 zna ta~nu lokaciju pada, azamjenik komandanta SFOR-a kanadskigeneral Young to ne zna ni u 11,55 sati?!
[ef kontrole leta Moris Bijard je
znao ta~an pravac leta makedonskog
aviona. Dovoljno je na karti bilo povu}i
lenjirom crtu od ta~ke zadnjeg javljanja
prema pisti aerodroma i odmah znati
gdje treba tra iti. Vrlo je mogu}e da je
on i Operativnom centru SFOR-a daopogre{an podatak o lokaciji zadnjeg
javljanja pilota pa je cijela potraga
usmjerena na pogre{ne lokacije kako bi
francuski sforovci mogli nesmetano
raditi na mjestu pada {ta ho}e cijeli 26.
februar 2004. Tako|er nevjerovatno je
da SFOR cijeli dan leti helikopterima i
ima petnaest motornih patrola a da
na{im vlastima ne da dozvolu za uzlije-tanje helikoptera, ka`e jedan od ~lano-va istra`nog tima koji je po pronalaskuolupine bio na mjestu pada aviona.
Od 8,15 h do 14,50 h O[ ima infor-macije da dva helikoptera SFOR-anadlije}u lokacije Hrguda, Gornje iDonje Bitunje. Istovremeno, heli-kopterima Specijalne policijske jedi-nice Dragana Viki}a i helikopterima
VFBiH kojima je general Atif Du-dakovi} odobrio polijetanje jo{ u desetsati, komanda SFOR-a zabranila je uzli-jetanje. U 14,20 h zamjenica dr`avnogtu`itelja Medd`ida Kreso protestujekod generala Jounga zbog nekoopera-
SENZACIONALNO OTKRI]E SLOBODNE BOSNE
30 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
8,10 - kontrola leta na AerodromuMostar izvje{tava da je izgubljen kontakt saavionom
8,15 - oficir SFOR-a izvje{tavaOperativni centar SFOR-a da ne{to nije uredu sa avionom
8,20 - oficir za vezu SFOR-a saOperativnim {tabom (O[) obavije{ten o inci-dentu i o tome izvje{tava lokalne vlasti
8,20 - dvije SFOR patrole upu}eneda istra`e podru~je sa kojeg je primljen zad-nji izvje{taj pilota
9,15 - jedan helikopter SFOR-apokrenut radi potrage za avionom
10,10 - SFOR upu}uje automo-bilske patrole na dva pravca na osnovu zad-njeg izvje{taja pilota i eksplozije prijavljeneod strane lokalne policije (I pravac: Avlija-Bra~i}i) (II pravac: Stolac-Berkovi}i-Bajramovi}i). U ovo vrijeme nije bila pozna-
ta lokacija pada aviona
12,05 - SFOR prima nepotvr|eneizvje{taje da je olupina aviona prona|ena
13,00 - prvi zvani~an zahtjev zapomo} upu}en SFOR-u od Operativnog{taba (O[) koji je odmah odobren
13,05 - snage SFOR-a izvele 15patrola - po dva vozila u patroli i dvahelikoptera SFOR-a
15,30 - SFOR informirao vlastiBiH u Zajedni~kom komandnom {tabu dasu svi letovi SFOR-a obustavljeni
18,12 - SFOR obustavio potragu
27. februar 2004.
8,35 - primljen izvje{taj da je avionprona|en a prvi na licu mjesta bio jehelikopter Vojske FBiH
9,35 - potvr|ena lokacija avionana YH 36722 86387
9,43 - SFOR prima pismoMinistarstva komunikacija i transporta zaneometan pristup olupini
14,10 - direktor Uprave policije
FMUP tra`i od SFOR-a helikopter koji bipodigao olupinu u cilju izvla~enja dva ukli-je{tena tijela
19,30 - SFOR prima zahtjev od{efa Istra`nog tima da im se snimcirazgovora pilota i kontrole leta odmahdostave, {to je i u~injeno
NEPOZNATA HRONOLOGIJA II
Smrt u`ivo
26. februara 2004.
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
31/80
tivnosti SFOR-a jer policiji i vojsci nedozvoljava ulazak na podru~je selaDonje Bitunje.
Dozvolu SFOR-a za polijetanjehelikopteri FMUP-a i VFBIH dobili su
tek u 15,00 sati. Tako|er, SFOR osigu-rava okolinu Hrguda i Gornje Bitunjejer je teren navodno miniran, iakoinspektori MUP HNK i FMUP-a odseljana Donje Bitunje ve} tada imajuizjave da su dva d`ipa SFOR-a jo{ oko8,25 ujutro krenula ka mjestu nesre}e ida je seljanima zabranila kretanje. Premaizvje{taju O[, d`ipovi SFOR-a su prvipo{li na mjesto nesre}e u 8,20 h, ahelikopteri SFOR-a poletjeli u 9,10 sati.
Dakle, SFOR je namjerno usmjeriopotragu prema Gornjoj Bitunji i Hrgaru,{to je bio krivi pravac potrage. Topokazuje izjava na~elnika Centra zademiniranje (MACBiH) Ivice Brki}a u19,00, kojom tvrdi da su njegovedeminerske ekipa na brdima Hrgud iSnje`nica razgovarali sa mje{tanima{est sela i da niko od njih nije ~uoprelijetanje aviona ili eksploziju.Potraga je prekinuta u 18,15.
KEROZIN ILI TIJELAPOLIVENA BENZINOMU 8,30 sljede}eg jutra Milo{
Komljenovi} iz DCA RS obavijestio je
O[ da su uo~eni ostaci aviona upodru~ju sela Huskovi}, lokalitet DonjeBitunje. U 9,30 h pored olupina avionabili su tu`iteljica Medd`ida Kreso, pri-padnici Specijalne jedinice DraganaViki}a i makedonski istra`itelji.
Prema rekonstrukciji makedonskepolicije, avion je o tlo udario kada jepilot Markovski sa instrumenatapro~itao da leti na visini od 1774 stope(581 metar). Avion je u tom trenutkuo~ito slijetao prema pisti, jer su ito~kovi aviona bili spu{teni. Daljina odmjesta udarca o tlo do mjesta gdje seavion zaustavio i vjerovatno zapalioiznosi 591 metar. Na tom putu, avion je
ostao bez to~kova, slomio krilo, prevrnuose na le|a i na kraju se raspao na dvadijela. Da li su nakon toga predsjednikTrajkovski i ostali putnici bili `ivi?Prema potpukovniku JNA i generaluARBiH Salki Begi}u, koji nema iskust-va u istragama padova civilnih aviona,nisu jer se u izvje{taju tvrdi da je avionposlije udara o zemlju klizao brzinomod 280 km na sat i udare koji su sedoga|ali tom prilikom nije bilo mogu}epre`ivjeti.
Vje{tak patolog Hamza @ujo saInstituta za sudsku medicinu Sarajevo,koji je izvr{io obdukciju tijela `rtava,pi{e: Smrt je nasilna i nastupila jeneposredno prilikom dejstva visoke
temperature i otvorenog plamena.
Na|ena je crna ~a| u di{nim putevima
`rtava Borisa Trajkovskog Mileta
Krstevskog Anite Kri{an-Lozanovski{to ukazuje na to da su nastradali
udisali sagorenu ~a|.Mirjana Krstevska sudija beograd-
skog suda i supruga poginulog make-
donskog diplomate Mile Krstevskog,dala je stru~na mi{ljenja na osnovuprikupljenih dokaza. Na snimku tijelamog mu`a Mile vidi se da je le`ao sa
desnom nogom savijenom u koljenu i
sa desnom rukom podignutom do visine
glave i stisnute pesnice. Takav polo`aj
ukazuje da je bio `iv i pru`ao otpor
poku{avaju}i da ugasi vatru. Kako je
mogu}e da mrtav ~ovjek udi{e ~a| ako
u zvani~nom izvje{taju pi{e da su
poginuli na licu mjesta? Ako je avion
pao u 8 05 po zvani~nom izvje{taju
komisije BiH za{to su kazaljke na satu
koji je na ruci nosio moj mu` stale na
8 17 sati pitanja su koje je g|aKrstevska postavila makedonskomdr`avnom tu`iocu.
Dragan Bo{kovski mu` DimkeIlkove-Bo{kovi} zahtijeva oddr`avnog tu`ioca Makedonije da muobjasni:Kako je mogu}e da je na slici
tijelo moje supruge izgoreno a da su mi
njene plasti~ne dioptrijske nao~ale koje
je nosila oko vrata vra}ene neiz-gorene?
Desetak metara od mjesta na komesu gorjeli dijelovi aviona, prematvrdnjama o~evidaca koji su prvi stiglina mjesto nesre}e, nalazilo se tijeloAceBo`inovskog tjelohranitelja predsjed-nika Trajkovskog. Na tijelu Bo`inov-skog nije bilo tragova koji upu}uju da jebio u dodiru s vatrom. Desna noga jeimala otvoreni prelom koljena, alijevom rukom se Bo`inovski ~vrstodr`ao za granu. I on je nakon pada o~itobio `iv. Me|utim, snimak tijelaBo`inovskog je napravljen tek u pros-torijama prosekture, a snimak sa mjestanesre}e je nestao?
Kako je poginuo predsjednik Makedonije
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 31
Prema izvje{taju glavnog inspektoraSalke Begi}a, avion je pao u 8,05 i svi put-nici su poginuli na licu mjesta. Devet satinakon pada aviona, Palma Mari}, voditelji-ca Operativnog centra PU Dubrova~ko-neretvanske `upanije, izvijestila je MUPHNK da je kontrola leta aerodroma ]ilipi-Dubrovnik u 8,35 snimila razgovor radio-vezom u kojem pilot aviona JAT-a koji jepoletio iz Beograda nekoliko puta ponavlja:Da li nekom avionu treba pomo}, javitese. Kontrola leta aerodroma Pleso-Zagrebkoja je pratila let aviona Borisa
Trajkovskog na podru~ju Hrvatske pi{e daje avion na prostor RH u{ao na visini od 13tisu}a stopa (3.950 metara), a iza{ao na 11
tisu}a stopa (3350 m). Pleso-Zagreb tvrdida je u 8,05 predat kontroli leta aerodromaMostar. Kako je to mogu}e ako je kontrolaleta SFOR-a obavijestila Amadea Mandi}a,direktora DCAFBIH, da je posljednji kontaktsa avionom imala u 7,55 sati?! U 8,20 kon-trola leta Mostar je javila Pleso-Zagreb da jeizgubila kontakt sa King Airom 200. Uizvje{taju kontrole leta SFOR-a u Mostaru,avion Vlade Makedonije pao je ta~no u7.59,36 .
Dakle, Begi}ev izvje{taj je neta~an.O~ito je da su u 8,35 piloti King Aira, a
vjerovatno i putnici, bili `ivi i dozivali upomo}. Njihove pozive je ~uo njima najbli`iavion JAT-a.
SPORNO VRIJEME PADA
Kada je ta~no pao avion?
NEOBJA[NJIVA ULOGA KOJA PODSTI^ESUMNJE: Francuski vojnici, pripadnici SFOR-akontrolirali su situaciju na mjestu tragedije
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
32/80
DR@AVNA IMOVINA BEZ ZA[TITE
32 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Visoki predstavnik Schwarz-SchillingVisoki predstavnik Schwarz-Schilling
U VIJE]U MINISTARU TRSTENOM NIK
NEBRANJENA IMOVINA BiH:Nekad rasko{nu Bosansku vilu uTrstenom neometano je zaposjeohrvatski general Vladimir Zagorac
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
33/80
B
osansku vilu u Trstenom nado-mak Dubrovnika, vrijednoarhitektonsko zdanje koje je uproteklom ratu skoro potpuno
razoreno, nelegalno je po~eoobnavljati penzionirani hrvatski generalVladimir Zagorac. Golemi zemlji{ni kom-
pleks od preko 14.000 kvadratnih metara,na kojem je smje{tena Bosanska vila s~etiri prate}a objekta, od prije dvadesetakdana ogra|en je visokom (privremenom)ogradom, a unutra{njost kompleksazaposjeli su radnici s gra|evinskim stroje-vima. Kako je rije~ o nelegalnomgra|evinskom poduhvatu izvedenom bezsuglasnosti vlasnika, dr`avnih organaBiH, nismo pouzdano mogli utvrditi iden-titet ambicioznog investitora, no hrvatski
mediji su objavili da se iza anonimnoginvestitora skriva mo}ni hrvatski generalVladimir Zagorac, jedan od najbogatijihratnoprofiterskih tajkuna Hrvatske.
[TA JE NUDIO KAPID@I]Donedavni premijer BiH Adnan
Terzi}, od kojeg smo zatra`ili poja{nje-nje, izri~ito nam je rekao da Vije}e mi-nistara BiH u njegovom mandatu nijedonijelo bilo kakvu odluku o Bosanskojvili u Trstenom, niti je pak s hrvatskestrane u posljednje dvije godine bilo
konkretnih zahtjeva za ustupanje ili pakprodaju Bosanske vile.
Istina, u nekoliko navrata razmatrali
smo sudbinu ovog objekta, a na to smo
b ili p otak nu ti inicija tiv
om Mustafe
Kapid `i}a, koji je do{ao s idejom da mu
se izda koncesija za Bosansku vilu koju bi
o n preu red io u rez id enc ija ln i ob jek at.
Kako je Kapid`i} do{ao s pismenom pre
-porukom visokog predstavnika Christiana
Schwarz-Schilling a, o zbiljn o smo raz-
mi{ljali da udovoljimo njegovom zahtje-vu, ali kona~nu odluku nismo donijeli.
Koliko mi je pozna to , takvu odluku n ije
donio ni aktueln i premijer Nikola [piri}
niti bilo ko u Vije}u ministara BiH,ustvrdio je donedavni premijer Terzi}.
Sli~ne odgovore dobili smo i od ne-kolicine novoizabranih dr`avnih mini-stara: svi su odreda blijedo gledali i slije-gali ramenima {to je bio jasan znakneupu}enosti u problematiku.
Informacije nemaju ni ~lanoviKomisije za dr`avnu svojinu. Istina, ~ulisu da je neko neovla{teno po~eo obnav-ljati Bosansku vilu, ali slu`beno o tomene mogu govoriti jer ne raspola`ukonkretnim informacijama. Kako smodoznali, Komisija }e uskoro u Trstenouputiti izvidnicu sa zadatkom da utvrdi~injenice nakon ~ega }e zauzeti stav.
IMOVINA BiH JO[NIJE NI POPISANA
No, to bi moglo biti prekasno: dok bh.komisija zauzima stav, anonimniinvestitor ve} je zauzeo Bosansku vilu iu`urbano zapo~eo njenu obnovu. Malo je,
me|utim, vjerovatno da je to u~inio bezsuglasnosti neke od bh. institucija koje su
Hrvatski general okupirao bh. vilu u Trstenom
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 33
Oronulu rezidenciju nekada{nje komunisti~ke eliteBiH u Trstenom nadomak Dubrovnika, za koju jesvojevremeno bio zainteresiran holivudski glumac
John Malkovich, prije dvadesetak dana nelegalnozaposjeo penzionirani hrvatski general i aktivnitajkun Vladimir Zagorac
referirao ponudu Mustafe Kapid`i}areferirao ponudu Mustafe Kapid`i}a
Pi{eEmir Hod`i}
emir@slobodna-bosna.ba
BiH TVRDE DA VILAME NIJE PRODATAFoto:MarioIli~i}
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
34/80
bezbroj puta ranije neovla{teno sudjelo-vale u kr~mljenju bh. imovine u inos-transtvu. Za razliku od drugih dr`avanastalih raspadom biv{e Jugoslavije kojesu na razne na~ine za{titile svoju imovinu
u drugim dr`avama, Vije}e ministara BiHod rata do danas nije bilo u stanju sa~initini precizan popis imovine niti pak utvrdi-ti njenog titulara, {to je bio idealan ambi-jent za brojne me{etare koji su na ilegal-noj preprodaji dr`avne imovine zgrnuligolemo privatno bogatstvo. U ambijentuposvema{njeg bezvla{}a, BiH je ve} osta-la bez brojnih hotela, odmarali{ta, vila,privrednih objekata, nekretnina, tako dasudbina Bosanske vile u Trstenom nijenikakva iznimka nego ustaljeno pravilopo kojem BiH ve} godinama ostaje bezvrijedne imovine.
Dvije godine prije Vladmira Zagorca,Bosansku vilu u Trstenom zapikao jeproslavljeni holivudski glumac JohnMalkovich koji je posredstvom zagre-
ba~kog odvjetnika Almira Dervi{bego-vi}a bh. vlastima za otkup vile ponudio2,5 miliona dolara. No, poredMalkovicheve, stizale su i druge ponudena koje me|utim Vije}e ministara BiHnije reagiralo niti je pak tragalo za boljimrje{enjima kako bi se zaustavilo daljnjepropadanje vile zapo~eto po~etkom rata uHrvatskoj. Kada je reporterska ekipa
Slobodne Bosneprije dvije godine prvi putposjetila Bosansku vilu, zatekla je sablasanprizor: golema kamena pala~a bila je bezprozora i vrata, s razru{enog krova slivalisu se potoci ki{e, svuda uokolo nalazile suse gomile otpalog maltera, uni{tenognamje{taja i sme}a, a prostrana, kamenompoplo~ana ba{ta, jedva se nazirala ispodi`|ikljalog rastinja. Tek u tragovima nazi-rao se nekada{nji sjaj i rasko{ Bosanskevile u kojem su do po~etka rata u`ivalikomunisti~ki prvaci BiH.
Bosanska vila u Trstenom izgra|enaje po~etkom proteklog stolje}a, a u grun-tovnom vlasni{tvu BiH nalazi se posljed-njih pedesetak godina.
VRIJEDNOST VILE2,5 MILIONA EURA
Rije~ je zapravo o kompleksu koji ~inipet zgrada - dvoeta`na centralna pala~a(oko 800 kvadratnih metara) i ~etirimanja objekta naknadno izgra|ena zasmje{taj posluge i opreme (oko 400kvadratnih metara). U jednom od tihobjekata bila je smje{tena ljetna kuhinja sneizbje`nim, u kamenu izidanim
ro{tiljem, te prostranim natkrivenim hlad-njakom, s dvije strane ome|enimkamenim zidom. U neposrednoj susjed-stvu, na strani okrenutoj kopnu, nalazi seimpresivna botani~ka ba{ta - Arboretum -dok se na suprotnoj strani, prema moru,
nalaze duge betonske stepenice koje voderavno na pje{~anu privatnu pla`u koja je sdvije strane za{ti}ena betonskim zidom.
Kako smo uspjeli doznati, vilu te
cijeli kompleks na kojem je vilaizgra|ena, prijeratna vlada SRBiHtemeljito je renovirala 1988. godine. Usklopu tog zahvata, zamijenjen je savnamje{taj u apartmanima, te inventar ioprema u restoranu i kuhinji smje{tenim uprizemlju vile.
Prema najgrubljim procjenama, tr`i{navrijednost Bosanske vile u sada{njem stanjuprema{uje 2,5 miliona eura. Istovremeno, unjenu obnovu i adaptaciju potrebno jeulo`iti oko milion eura.
No, sude}i po indolentnosti dr`avnihinstitucija koje ni prstom nisu mrdnule navijest o uzurpaciji hrvatskog generala
Zagorca, BiH }e ostati i bez ove vile kao{to je ranije ostala bez brojnih drugihneza{ti}enih nekretnina koje su isparileu mutnim me{etarskim transakcijamakorumpiranih bh. politi~ara i hrvatskihtajkuna.
DR@AVNA IMOVINA BEZ ZA[TITE
34 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Penzionirani hrvatski general VadimirZagorac jedan je od najimu}nijih ratnopro-fiterskih tajkuna Hrvatske. Profesionalnuvojnu karijeru zapo~eo je u Ministarstvuodbrane Hrvatske (MORH) i to kao voza~tada{njeg pomo}nika ministra odbraneIvana ^ermaka. Po~etkom 1993. godine,kada se ^ermak povukao iz MORH-a, nanjegovo mjesto instaliran je Zagorac koji jeistovremno preuzeo i {efovsku poziciju utvrtki RH ALAN preko koje je MORH nabav-ljao ve}inu naoru`anja i municije zahrvatsku vojsku.
Za generala Zagorca ve`u se nebrojenemutne transakcije vanbud`etskog novcakoji se u MORH slijevao iz tri izvora: zam-jene bezvrijednih jugodinara za devize uBiH, privatizacije dru{tvenih stanova te izdoznaka hrvatske dijaspore. U to vrijemeZagor~ev najbli`i suradnik i ~ovjek odnajve}eg povjerenja postaje Hrvoje Petra~,koji se desetak godina kasnije preobrazio unjegovog najve}eg neprijatelja. Upravo jePetra~ osmislio i realizirao otmicu Tomi-slava Zagorca, malodobnog sina svog ne-
kada{njeg ortaka Vladimira Zagorca.Nakon prvog silaska HDZ-a s politi~kescene Hrvatske, Zagorac se okrenuo privat-nom poduzetni{tvu - uglavnom graditelj-stvu. U njegovom posjedu nalaze se golemizemlji{ni kompleksi u najatraktivnijimdijelovima Zagreba, Pule, Dubrovnika iHvara. Zagorac u Puli gradi robnu ku}u, dokna Hvaru i Dubrovniku priprema izgradnjuluksuznih hotela.
Ina~e, general Zagorac mogao bi seuskoro na}i na sudu jer je ovih dana zagre-ba~ka policija podnijela kaznenu prijavuprotiv generala Zagorca zbog sumnje da jezloupotrijebio polo`aj i otu|io drago kame-nje koje je pripadalo Ministarstvu obraneRH.. Radi se o dijamantima koje je u ratnimgodinama u MORH donio trgovac oru`ja kaozalog za akontaciju od 5 miliona dolara zanabavku raketnog sustava. Dijamanti su bilipohranjeni u sefu MORH-a ali nikada nisuslu`beno zavedeni, a nestali su nakon {to jeZagorac predao du`nost u MORH-u.
Afera s dijamantima izbila je nakoniskaza Hrvoja Petra~a koji je posvjedo~io damu je Zagorac dao drago kamenje, rubine idijamante koje je prodao za njega.
KO JE UZURPATOR BOSANSKE VILE
Predratni voza~, ratni
logisti~ar, poratni tajkun
VELIKAVRIJEDNOSTVILEPrema najgrubljimprocjenama,tr`i{na vrijednost
Bosanske vile usada{njem stanjuprema{uje 2,5miliona eura
Vadimir Zagorac
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
35/80
22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 35
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
36/80
Krajem protekle sedmice pred-sjednici vode}ih trgovinskihkompanija u BiH JasminSelmanagi}, vlasnik VF-a, iMujo Selimovi}, vlasnik Grupe
MIMS, potpisali su dogovor o poslovnojsuradnji svojih maloprodaja te se spo-razumjeli o zajedni~kom nastupu na
tr`i{tu. Iako u potpisanom dogovorunema naznaka dublje integracijedviju kompanija i njihovogvlasni~kog povezivanja, uposlovnim krugovima uve-liko se spekulira da suSelmanagi} i Selimovi}ovim dogovorom udarilitemelje za okrupnjavanjedoma}e trgovinske mre`ekako bi se odbranili prednavalom puno mo-}nije inostrane ko-nkurencije.
Dogovoru Selmanagi}a i Selimovi}aprethodili su vi{emjese~ni diskretnovo|eni pregovori izme|u vlasnikahrvatskog AgrokoraIvice Todori}a i vlas-nika VF-a Jasmina Selmanagi}a koji su,tvrde upu}eni, propali zbog desetak
miliona KM!Pred vlasnika VF-a Jasmina Selma-
nagi}a, najbogatiji Hrvat Ivica Todori},vlasnik Agrokora, iza{ao je s ponudomkoju je bilo te{ko odbiti: za iznajmljivanjesupermarketa u 12 {oping centara VF-aTodori} je ponudio 70 miliona KM, noSelmanagi} je tra`io deset miliona vi{e ikako ni jedna strana nije popu{tala, pre-govori su propali.
Aran`man s Todori}empodrazumijevao je daSelmanagi} zadr`i
vlasni{tvo nad svih12 {oping centara ukojima, poredsupermarketa, imalanac picerija,restorana,slasti~arni, kafi}a,te nekoliko stotinabutika koje dajepod najam. Sve bito ostalo podSelmanagi}evimnadzorom - osim
supermarketa nad kojim bi rukovo|enjepreuzeo Konzum - Agrokorova divizijatrgovine.
DELTA U BiHINVESTIRA 400
MILIONA EURATodori}eva vi{e nego atraktivnaponuda rje~ito svjedo~i o `ivom interesuinostranih trgovaca za osvajanje pozicijana tr`i{tu BiH. Prije nekoliko dana, nagodi{njoj skup{tini Delte, najve}etrgovinske kompanije ne samo u Srbijinego i cijele regije, javno je saop}enpodatak da }e u naredne dvije godine zaregionalno {irenje - osobito na tr`i{te BiH
i Crne Gore - Delta izdvojitipreko 400 miliona eura!
Ve} nekoliko mjeseci
predstavnici Delte tra-gaju za pogodnimlokacijama u BiH nakojima bi izgradilisvoje {oping centre.Osim za pogodnim
lokacijama, Deltatraga i za poslovnim
partnerima: na jed-noj ve~eri u Beogr-adu prire|enoj za
nekolicinu bosanskihbiznismena predvo-
TRGOVINSKI RAT
36 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.
Tri mo}ne trgova~kekompanije iz susjedstva,
Konzum, Delta iMercator, zapo~eleopse`nu ofanzivu natr`i{te BiH; Ho}e li
vode}i lokalni trgovci, VFi MIMS, izdr`ati pred
naletom sna`ne iudru`ene konkurencije
iz susjednih dr`ava
Trgova~ki lideri BiH VF i MIMS postigliTrgova~ki lideri BiH VF i MIMS postigli
Pi{e
Asim Metiljevi}asim@slobodna-bosna.ba
SRBIJANSKA DELTERZI]A ZA PREDST
STRATE[KOPARTNERSTVO:
Vlasnik VF-aJasmin Selmanagi}
i vlasnik MIMS-a
Mujo Selimovi}
7/24/2019 Slobodna Bosna 536
37/80
|enih tada{njim premijerom AdnanomTerzi}em, vlasnik Delte Miroslav Mi-{kovi} otvoreno je rekao da bi radijekupio neki od postoje}ih trgovinskihlanaca nego s ledine gradio vlastiti. Kaopotencijalnu metu, Mi{kovi} je izdvojio
lanac VF-ovih {oping centara za koji jetada `iv interes pokazivao i slovenskiMercator.
Jo{ prije dvije godine uveliko sepo~elo naga|ati o integraciji tri najve}etrgovinske kompanije u regiji - Delte,Konzuma i Mercatora - koja je u mediji-ma nazvana trgovinska S-H-S osovina.U me|uvremenu,naga|anja su sepotvrdila, ali samo u slu~aju Delte i Konzuma, koji su
nedavno objelodanili namjeru skorogspajanja pod jedan krov, dok se sloven-
ski Mercator opredijelio za samostalneakvizicije u regiji. Pro{le godineMercator je preuzeo srbijansku kom-paniju Bra}a Rodi} te Grand kafudok je u BiH zapo~eo pregovore o
preuzimanju VF-a, koji su me|utimpropali.
VF NA METIKONKURENCIJE
Ipak, iz trojne S-H-S osovine snajkonkretnijom ponudom pred
Jasmina Selmanagi}a
iza{ao je Agrokorov vlasnik Ivica Todori}koji je, kako smo rekli, za preuzimanjeVF-ovih supermarketa bio spreman plati-
ti 70 miliona KM.Nekoliko je razloga zbog kojih seupravo VF ve} dulje vremena nalazi nameti najve}ih regionalnih trgovaca, Delte,Konzuma i Mercatora. Sve tri kompanijeimaju dominantnu ulogu na vlastitomnacionalnom tr`i{tu, ali se sve trisuo~avaju s ozbiljnim problemima kadpoku{aju iskora~iti na susjedna tr`i{ta.Naprimjer, tr`i{ni udio Konzuma uHrvatskoj iznosi visokih 40 posto, no natr`i{tu Srbije i Slovenije udio Konzumasasvim je bezna~ajan - ispod 1 posto.Kako ista proporcija vrijedi i u slu~aju
Delte i Mercatora, sve tri kompanije pros-tor za {irenje poku{avaju prona}i na neu-tralnom terenu poput BiH gdje tr`i{tenije pod kontrolom dominantnognacionalnog igra~a koji bi mogao zaus-taviti prodor nepo`eljne konkurencije.
Drugi razlog krije se u prili~norasprostranjenim glasinama premakojima vlasnik VF-a Jasmin
Selmanagi} prolazi kroz dugotra-jnu i te{ku finansijsku krizu o
~emu, pored ostal