Zin - zeleni magazin 001
-
Upload
privredni-vjesnik -
Category
Documents
-
view
241 -
download
6
description
Transcript of Zin - zeleni magazin 001
sirovina na krivome mjestu
OTPAD
povjerenik EU-a za okoliš
“Hrvatskoj je zaštita prirode golem potencijal”
JANEZ POTOČNIK
GOSPODARENJE
Na prometnicama tone infektivnog otpadastr. 28
ZAŠTITA OKOLIŠA
Staklenički plinovi u naslijeđu čovječanstvastr. 46
AKTUALNO
Za izgradnju CGO-a milijarda eurastr. 14
OBNOVLJIVI IZVORI
Vjetroelektrane kao izazov za brodogradnjustr. 32
zelenimagazin
broj 1 · svibanj 2011. · godina I.
in
ODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZDRAVO ŽIVLJENJE
Neizostavna je promjena pristupa – zato Zeleni magazin!
Biznis će morati ograničiti
sveopću upotrebu prirodnih
resursa uključujući energiju,
sirovine, vodu, tlo... Istraživač-
ke organizacije moraju pružiti
prava znanja za razvoj novih materijala i
proizvodnih tehnologija. Financijske bi in-
stitucije trebale na raspolaganje tim zelenim
ulaganjima staviti nužan kapital. I krea-
tori politike bi trebali uklanjati prepreke
osiguravajući poticaje za provedbu i širenje
ekoinovativnih proizvoda i usluga.
Kad je o novim poslovnim prilikama
riječ, građevinarstvo, ekosustav i upravljanje
resursima, obnovljiva energija, ekoindustrija i
recikliranje, sve te grane imaju posebno visok
potencijal u rastu zaposlenosti.
Ono što nam je zaista potrebno jest pro-
mjena pristupa – biznisi i potrošači moraju
postati svjesni promjena s kojima se suočava-
mo i odgovorno djelovati. Gotovo svakoj vrsti
otpada pokušava se naći nova primjena.
Društvo se polako, ali sigurno kreće u
smjeru nultog odlaganja, odnosno
odlaganja kao zadnje opcije
u hijerarhiji postupanja
s otpadom. Stoga se u
ekoindustriju sve snažnije
uključuju i gospodarski
subjekti diljem svijeta. Jedna
pak od prvih kompanija u
Hrvatskoj koja je prije točno
20 godina odlučila zakoračiti
na tržište proizvoda za ekoindu-
striju je Tehnix iz Donjeg Kraljevca.
U početku je bilo predviđeno da se
centri za gospodarenje otpadom
izgrade do 2015., međutim, novi rok
je 2018. godina. Ukupna ulaganja u
izgradnju tih centara procjenjuju se na
milijardu eura.
Za dobro osmišljene zelene projekte
trenutačno je osiguran kreditni potencijal
od 15 milijuna kuna.
U svijetu se projektira i gradi čak 929
vjetroparkova na moru u 36 zemalja. Iako
su vjetroelektrane na moru skuplje za
izgradnju i održavanje od onih na kopnu,
njihov je koefi cijent iskoristivosti i do 40
posto, dok kod onih na kopnu ne prelazi
30 posto. U 2009. u vjetar je kao obnovljivi
izvor energije na razini EU-a uloženo 13
milijardi eura.
Zbog kompliciranog postupka stjecanja
statusa povlaštenog proizvođača električne
energije i sklapanja ugovora o otkupu s
HEP-om, Hrvatska ima najmanje solarnih
sustava u Europi.
Hrvatska u turizmu ima golem potenci-
jal, ali treba zaštititi prirodni okoliš želi li da
joj se turisti vraćaju. Što znači taj koncept
zelenih hotela koji je postao trend u svijetu?
Termin zeleni hoteli veže se uz ekološki
turizam, održivi razvoj i energetsku učin-
kovitost. Hoteli koji prelaze na nove izvore
energije postižu značajne uštede u poslova-
nju i racionaliziraju svoje troškove.
Ne treba čuditi ni kada stručnjak iz Dubaija
istakne da su u stalnoj potrazi za tvrtkama
koje posluju u domeni zelene energije, kao i
onima koje se bave zaštitom okoliša. Pritom
su hrvatske tvrtke više nego dobrodošle.
I upravo zato Privredni vjesnik počinje
izdavati Zeleni magazin kao mjesto susreta
i razmjene iskustava svih onih koji aktivno
ili pasivno žive i primjenjuju zeleno gos-
podarstvo, zaštitu okoliša, održivi razvoj i
društveno odgovorno poslovanje.
Jer Zeleni magazin jest sve to. Od riječi
do riječi. Doslovno. Jer rečenice u ovom
uvodniku dijelovi su tekstova iz ovog, prvog
broja Zelenog magazina. Do idućeg….
GLAVNI UREDNIK: Darko Buković
IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević
NOVINARI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković
TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]
LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić
FOTOGRAFIJA: Fotolia , Christian - David Gadler
PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]
AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]
NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
DIREKTOR: Nikola Baučić
POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić
TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]
TISAK: Vjesnik d.d.
IMPRESUM
zelenimagazinin
Glavni urednik Darko Buković
E-mail: [email protected]
zeleni magazin | svibanj 2011. | 3
UVODNIK
EKOPOLITIKA
06 Zelena revolucija do 2020. obuhvatit će i
HrvatskuEkskluzivno iz Bruxellesa za Zeleni magazin govori
Janez Potočnik, EU-ov povjerenik za okoliš
13 S riječi na velika mala djelaDosad najvećom kampanjom, usmjerenom
na doprinos pojedinca, priprema se UN-ova
konferencija o održivu razvoju 2012. u Rio de
Janeiru
AKTUALNO
14 Lopata teška milijardu euraKako teče osnivanje regionalnih i županijskih
centara za gospodarenje otpadom
IZDVOJENO
18 Otpad je sirovina na krivome mjestuO strategiji suradnje u razvoju novih tehnologija
i postupanju s otpadom i otpadnim vodama s
Međunarodnog stručnog kongresa u Cavtatu
22 Račune ne plaćaju građani, a Dubai je čist Uprava grada nalazi najbolja rješenja kako dnevno
zbrinuti od 5000 do 6000 tona komunalnog
otpada
24 Deponiji će morati potpuno nestatiEuropska unija radi na tome da se u nekoliko idućih
godina potpuno zabrane deponiji otpada
OTPAD NIJE SMEĆE
26 Nastavlja se borba protiv azbestaPrivatnim kućanstvima i dalje je omogućeno
besplatno odlaganje
28 Oprez! Na prometnicama su tone
infektivnog otpadaVećina bolnica nema vlastite sustave zbrinjavanja te
plaća milijunske iznose za odvoz
EKOAKCIJE
30 C.I.O.S. čisti zelinska divlja odlagalištaViše nema isprika
31 Zelenko na fotoizložbiOčistimo Hrvatsku od autoolupina
OBNOVLJIVI IZVORI
32 Vjetroelektrane na moru – izazov i
brodogradnjiEnergetika donosi poslove budućnosti – europske
vjetroelektrane već proizvode struje koliko 30
nuklearki Krško
06 4414
18 42
4 | svibanj 2011. | zeleni magazin
SVIBANJ 2011.SADRŽAJ
34 Ulagači u mraku papirologijeDok ne vide mogućnost plasmana svojih proizvoda,
poduzetnici će teško ući u proizvodnju opreme za
vjetroelektrane
36 Hrvatske sunčane elektrane mukotrpno
probijaju ledDogodine u sustavu prvih 460 kWp iz sunčeve
energije?
38 Vjetrenjačama osvjetljava zgradeMale turbine za energetski neovisne višekatnice
ŠTEDNJA ENERGIJE
40 I ja mogu imati solarne kolektoreEuropska nagrada REGEA–i za poticanje ugradnje
solarnih sustava grijanja u kućanstvima
ZELENO PODUZETNIŠTVO
42 Izvorno dalmatinsko s potporom UN-aProgram COAST u četiri županije potiče projekte u
poljoprivredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi
BOGATSTVA
44 Ugrožena pluća svijetaŠumski se pokrov na Zemlji svake godine smani za
13 milijuna hektara
ZAŠTITA OKOLIŠA
46 Staklenički plinovi u naslijeđu
čovječanstvaProjekt Ugljični otisak – trag odgovornosti pokazuje
kako gospodarimo resursima
48 Kotači na struju osvajaju ceste 2012.Za električna vozila liste su duge – što dolazi k nama
49 E-mobilnostViše utičnica, manje CO
2
TURIZAM
50 Krevet je, krevet je, krevet... Zeleni hoteli svjetski su trend, uskoro i u Hrvatskoj
PUTOKAZI
53 Ovon-onon po čudesnoj zemlji Macmalića Posljednja jadranska prašuma Tramuntana –
potencijal zelenog turizma – čeka revitalizaciju
INFO
57 Zelene fi nancije
58 Natječaji, knjige, akcije...
53
32
26
zeleni magazin | svibanj 2011. | 5
Europskoj komisiji cilj je podržati visokokvalitetno recikliranje prioritetnog otpada i upravo pripremamo kriterije kada neke vrste materijala prestaju biti otpadom i opet se vraćaju na tržište kao sirovina
6 | svibanj 2011. | zeleni magazin
EKSKLUZIVNO IZ BRUXELLESAINTERVJU
ZELENA REVOLUCIJA DO 2020. OBUHVATIT ĆE I HRVATSKU
JANEZ POTOČNIK, povjerenik EU-a za okoliš
Na putu je dobar dio tjedna,
stiže na sve strane zajednice
27 država, posao ga prisilja-
va da istodobno zna sve o
parkovima prirode, štetnim
kemikalijama, uštedi energije. Olakšica mu
je što je u prošlom mandatu vodio resor
znanosti i istraživanja, mnogi su ga htjeli
vidjeti i kao povjerenika za proširenje, što je
uspješno izbjegao, i u drugom je manda-
tu Barrosovog EK-a dobio Okoliš. “Kao
povjerenik, ne radim ni za jednu nacional-
nu vladu. To znači: iako sam Slovenac i za
posao me nominirala slovenska vlada, ja
sam neovisan, radim za Uniju i sve njene
građane, gdje god oni bili”, objasnio je na
svome profi lu na službenim stranicama
Opće uprave za okoliš bivši slovenski glavni
pregovarač Janez Potočnik.
Vodite jedan od najosjetljivijih resora
u EK-u s istovremeno jednim od najambi-
cioznijih ciljeva, do 2020. godine učiniti
Europu zelenom. S jedne strane, ne prođe
mjesec bez vijesti o novim slučajevima
pokretanja procedure zbog nepoštivanja
europskih zakona protiv država članica,
ne samo novih nego i osnivačica. Ekologi-
ja košta. Je li cilj zelene Europe dostižan?
Nitko ne niječe da zaštita okoliša stoji
golem novac – ali poprilična je razlika iz-
među rasipanja novca i pametnog ulaganja.
Jedna od glavnih lekcija koju smo naučili
zadnjih nekoliko godina provodeći politiku
zaštite okoliša jest da novac uložen u zaštitu
okoliša može kratkoročno izgledati zaista
kao visok trošak, no to je istinsko dugoroč-
no ulaganje u cijelo društvo. Ne, nije riječ
o retorici, to je istina koja izvire iz brojnih
slučajeva.
Usluge ekosustava dobar su primjer:
tamo gdje se ulaže u zaštitu prirode, visoke
dividende ubire cijelo društvo.
Ako su močvare primjereno zaštićene,
one će upijati vode sprječavajući poplave,
zbog kojih naknadno valja potrošiti popri-
ličan novac. Zaštićena prirodna područja
drugi su primjer - ona mogu jamčiti
Poduzetnicima je presudno problem resursa što prije
prepoznati kao poziv na veća ulaganja u ekoinovacije.
Sirovine koje sada upotrebljavamo za proizvodnju svih vrsta
dobara, mobilnih telefona, električnih uređaja, zrakoplova,
vjetroelektrana... postajat će sve skuplje i skuplje, stoga
je neizbježna revolucija u načinima na koje ih koristimo i
recikliramo te kako upravljamo bogatstvima
HRVATSKI SU POTENCIJALI U TURIZMU GOLEMI, NO ŽELI LI HRVATSKA DA JOJ SE TURISTI VRAĆAJU, TREBA ZAŠTITITI SVOJ PRIRODNI OKOLIŠ
RAZGOVARALA Lada Stipić–[email protected]
zeleni magazin | svibanj 2011. | 7
opskrbu čistom vodom po cijeni nižoj od
pročišćavanja. Hrvatska u turizmu ima
golem potencijal, ali treba zaštititi svoj pri-
rodni okoliš želi li da joj se turisti vraćaju.
Što se tiče procedure pokretanja odgo-
vornosti, jednostavno je pogrešno gledati
na Europsku komisiju kao na nekakvu
kaznenu organizaciju. Kad radimo s
članicama, pomažemo im iznaći puteve
provedbe zakona koje su one već prihvatile
na europskoj razini. Naravno, na nama je
ponekad mahati velikim štapom, no kazne
su jako, jako rijetke. Samo neznatan posto-
tak slučajeva zaštite okoliša završava pred
Europskim sudom.
REACH koji regulira štetne kemikali-
je ušao je u novu, zreliju fazu razvoja i
primjene. Kako napreduje kandidatska
lista opasnih kemikalija i vaša inicijativa
za testiranje i reguliranje koktela različitih
supstanci, što je i nov korak EK-a u smjeru
zdravijeg okoliša? Koji je orah najtvrđi?
Prošle smo godine potpredsjednik EK-a
Tajani i ja najavili proširenje kandidatske
liste sa sadašnjih najsumnjivijih 46 supstan-
ci na 136 do 2012. godine. Također smo se
dogovorili do 2020. u nju ubaciti sve po-
znate najopasnije tvari. Kao što znate, svrha
je te kandidatske liste djelovati kao tržišni
poticaj za prijelaz s upotrebe najopasnijih
kemikalija na njihove manje rizične alter-
native istodobno stimulirajući istraživanje
i inovacije u pronalaženju novih supstanci.
Zamjena jednih drugima nesumnjivo će
pridonijeti boljem okolišu, no potrebno
je više testiranja. Tražimo prave informa-
cije kako bismo donijeli solidne odluke,
utemeljene na znanosti. Stoga je potrebno
još istraživanja za izgradnju baze podataka
kako bismo donijeli prave odluke vezane uz
biznise i, naravno, uz sigurnost. Doda-
jem da ćemo morati ponuditi primjerene
poticaje za zamjenu najopasnijih supstan-
ci. Naravno, taj će proces donijeti koristi
tvrtkama istovremeno potičući inovativnost
i poboljšavajući nam kompetitivnost.
Što se kemijskih koktela tiče, zaista smo
im svi izloženi i njihov kumulativni efekt
predmet je zabrinutosti. Prije konačne od-
luke na nama je sve ovo dodatno ispitati.
Komisija studira kombinirane efekte
kemikalija ne bi li proširila temeljnu bazu
podataka stvorenu REACH-om i kako bi
do 2020. godine bila provjerena sigurnost
pojedinih kemikalija. EK upravo radi na
izvještaju za 2012. godinu koji će Europ-
skom vijeću predstaviti prioritete za budući
rad na ovom području. Po meni, najtvrđi
je orah u dolazećim godinama ispuniti cilj
Svjetskog summita o održivom razvoju –
proizvoditi i koristiti kemikalije na način
koji vodi zamjetnom smanjenju njihovog
utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Europ-
ski je dogovor na to REACH, i, radeći na
njegovoj provedbi, također se s istim žarom
i dosljednošću bavimo i preostalim pro-
blemima koji tek niču, poput hormonalnih
poremećaja i nanomaterijala. Da, izazovi su
brojni, no uvjeren sam da ćemo ih uspjeti
riješiti u idućim godinama udružimo li
snage.
Znači li deklarirano ozelenjivanje
europske ekonomije nova radna mjesta?
Kako? Koje su glavne nove inicijative? Što
očekujete od tehnologija, kakav je i gdje
leži odgovor na pitanje (ili, bolje, izazove)
kako povećati unos ekoinovacija?
ULAGANJE U ČISTIJI ZRAK ULAGANJE JE U BUDUĆNOST - DO 2020. TROŠKOVI OD 7,1 MILIJARDE EURA GODIŠNJE DONOSIT ĆE KORIST ZA ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA PROCIJENJENU NA 42 MILIJARDE EURA
8 | svibanj 2011. | zeleni magazin
INTERVJU
Ozelenjivanje gospodarstva donosi najvi-
še u novim radnim mjestima i sigurnosti za
budućnost. Gledamo li dokumente poput
EU2020, europsku strategiju izlaska iz
gospodarske krize, eksplicitna joj je svrha
ohrabriti ekonomski rast temeljen na zna-
nju i inovacijama. Visoki postoci zaposle-
nosti poboljšavaju socijalnu i teritorijalnu
koheziju i razvoj koji je održiv. Time će
zeleni rast biti dugoročno održiviji. Mnogo
je Komisijinih inicijativa ove godine, poput
Smjernica za ekonomiju bez ugljika do
2050. ili Smjernica za učinkovitost resursa.
Što se novih poslovnih prilika tiče,
građevinarstvo, ekosustav i upravljanje
resursima, obnovljiva energija, ekoindustri-
je i recikliranje, sve te grane imaju posebno
visok potencijal u rastu zaposlenosti. Dobici
slijede i na drugim frontovima. Smanjenje
naše ovisnosti o uvozu, na primjer, pogo-
tovo u područjima tipa energija i sirovina.
Potom više stabilnosti jer postajemo manje
ovisni o mijenama na drugim stranama; i
naravno, preostaje nam boriti se s klimat-
skim promjenama jer su nove, čistije teh-
nologije manje štetne za okoliš. Povećanje
unosa ekoinovacija izazov je koji rješavamo
kroz fondove poput LIFE-a, instrumenta
fi nanciranja projekata za okoliš skupa s ma-
njim, specifi čnim inicijativama kao što su
ETAP, platforma za inovativne tehnologije,
ili Program za kompetitivnost i inovacije sa
svojom ekoinovativnom komponentom.
Jedna od, mislim, najintrigantnijih
akcija EK-a su zakoni o zagađenosti zraka
s ciljem da im se olakša primjena. Je li
moguće uvjeriti države članice da EK s
pravom gura akcijski plan za 2020. godinu
radi svih koristi, poput one čiji izračun
kaže da se cijena ulaganja peterostruko
vraća zdravljem stanovništva?
Kvaliteta zraka i zagađenje zraka zaista su
ključni u europskim zakonima vezanim uz
okoliš i ja se svojski trudim uvjeriti države
članice da je ulaganje u čistiji zrak ulaganje
u budućnost. To je jasno kada uzmete
NAJTVRĐI JE ORAH U ISPUNJENJU CILJEVA SVJETSKOG SUMMITA O ODRŽIVOM RAZVOJU – PROIZVODITI I KORISTITI KEMIKALIJE TAKO DA SE SMANJI NJIHOV UTJECAJ NA LJUDSKO ZDRAVLJE I OKOLIŠ
10 | svibanj 2011. | zeleni magazin
INTERVJU
Građevinarstvo, ekosistem i upravljanje resursima, obnovljiva energija, ekoindustrije i recikliranje, sve te grane imaju posebno visok potencijal i u rastu zaposlenosti
Hrvatski novinar ni ne može zami-
sliti intervju bez spominjanja proši-
renja. Okoliš je dio zajedničke pravne
stečevine, acquisa, pregovaračko je
pogavlje 27. teško i jako skupo. Kako
u budućnosti, kad Hrvatska konačno
uđe u EU, izbjeći slučajeve s kršenjem
europskih zakona, osim s veoma dugim
razdobljima izuzeća od pravila? Možete
li usporediti iskustva zemalja prošloga
kruga proširenja, uključujući ona vaše
Slovenije, i činjenice iz novoga kruga?
Ima li razlika osim što je acquis opsež-
niji? Koji su najveći izazovi Hrvatskoj?
Imate li uvida u troškove i koristi od
promjena, ne mislim na akcijske plano-
ve, u osam ključnih područja gdje se,
prema EK-u, “trenutni procesi moraju
preusmjeriti prema održivim razvojnim
praksama”?
Za vrijeme pregovora o okolišu Hrvat-
ska je pokazala veliku mjeru profesional-
nosti i odlučnosti za prihvaćanje promje-
na. Poglavlje 27. je privremeno zatvoreno
22. prosinca prošle godine i Hrvatska je
sada dostigla visoku razinu usklađenosti
s dijelom acquisa o okolišu. U nekim
su područjima zajamčena prijelazna
razdoblja, poput otpada i voda. Uvjeren
sam da su sva ta prijelazna razdoblja
realna, i tehnički i fi nancijski, i veoma
u skladu s onim što je ranije odobreno
svim pristupajućim zemljama. Po meni,
jako je značajno ne inzistirati tvrdoglavo
na rokovima već predvidjeti dovoljno
vremena za provedbu acquisa – time će se
izbjeći buduće procedure zbog njegovog
kršenja. Iskustvo veli da najveće teškoće
država članica leže u provedbi zakona iz
Nature 2000 i korektnoj procjeni projeka-
ta na okoliš. Sektor urbanog otpada pati
od učestalih neusklađenosti zato što su za
potpuno zadovoljenje standarda potrebna
visoka ulaganja. Članice se također muče
u sektoru otpada, gdje je ponekad potreb-
na nova infrastruktura. Ključni je element
uspješnog izbjegavanja procedura zbog
kršenja pažljivo planiranje razvoja infra-
strukture, pogotovo koristeći europske
fondove.
Uključivanje lokalnih vlasti također
dobro vodi primjerenoj provedbi zaštite
okoliša. Moj je savjet Hrvatskoj da se pri-
druži europskoj pilot-shemi za izbjegava-
nje kaznene procedure. Ovaj pilot-sustav
i netom razvijeni oblici preliminarne
suradnje rješavaju polovinu spornih
pitanja prije samog pokretanja postupka.
Izvlačim li vlastita iskustva iz slovenskog
pregovaračkog procesa, mogu reći da su
oba, naš i vaš, prilično slični. Jedan je
zajednički izazov zasigurno nužnost iz-
gradnje snažnih institucija s kapacitetom
provedbe složene pravne stečevine, acqu-
isa. Što se toga tiče, Hrvatska je učinila
znatne napore kako bi se širom zemlje
ojačali administrativni kapaciteti.
Glavnu razliku vidim u tome što je
proces pristupanja drukčije organiziran,
monitoring je striktniji, posebno kad je
riječ o mjerilu za otvaranje i zatvaranje, a
što su preduvjeti koje svaka kandidatska
zemlja treba zadovoljiti prije otvara-
nja/zatvaranja svakog poglavlja. To su
istinske snage za guranje cijelog procesa,
pomažući zemljama da se postupno i
glatko usklađuju s odgovarajućim dijelom
acquisa i, u konačnici, dostignu visoku
razinu spremnosti za članstvo.
Provedba acquisa jest izazov svim kan-
didatskim zemljama, ali je značajno imati
na umu da bi dobar dio ovih mijena bio
potreban čak i da nisu u EU-u. Štoviše,
zbog povijesnih razloga, kandidatske ze-
mlje na zapadnom Balkanu suočavaju se
s većim teškoćama usklađujući svoje za-
kone s europskima negoli zemlje prošlog
vala proširenja. Ali ponavljam – značajno
je da budu svjesne da sve ovo pripomaže
tranzicijskom procesu u moderno demo-
kratsko društvo temeljeno na tržišnom
gospodarstvu.
Sve članice muče se s otpadom i vodama
NAJVEĆI HRVATSKI IZAZOVI
Provedba acquisa izazov je kandidatskim zemljama, ali i da nisu u EU-u, te bi im mijene bile potrebne
zeleni magazin | svibanj 2011. | 11
u obzir troškove i dobitke od ostvarivanja
ciljeva iz naše tematske Strategije o zaga-
đenju zraka do 2020. godine. Troškovi su u
krajnosti 7,1 milijardu eura godišnje, dok je
korist po zdravlje stanovništva procijenjena
na 42 milijarde eura. Također valja pronaći
sinergiju za naše politike klimatskih akcija.
Nedavno je Komisija predstavila smjernice
za prijelaz na kompetitivnu niskougljičnu
ekonomiju do 2050., a koja postavlja po
troškovima efi kasan put kojim bismo do
sredine stoljeća snizili emisiju 80 do 95 po-
sto. Smjernice podsjećaju na to da kombi-
nirani efekti smanjenja emisije stakleničkih
plinova i mjera sniženja zagađenja zraka
donose pad zagađenja od 65 posto u 2030.
u usporedbi sa 2005. godinom. Sve ovo bi
poboljšalo zdravlje, reduciralo troškove
zdravstvene skrbi i smrtnost s benefi cijama
koje se približavaju iznosu od 17 milijardi
eura godišnje u 2030. godini. Da, ja samo
mogu ohrabriti Hrvatsku da u tom smjeru
razvija politike iz područja zagađenja zraka
kako bi poboljšala javno zdravlje i ograniči-
la utjecaj na okoliš.
Na svojim ste stranicama na Twitteru
napisali “poljoprivrednicima trebaju po-
ticaji da bi se brinuli o okolišu”. Prema ne-
kim podacima s web stranica Opće uprave
za okoliš, poljoprivreda je odgovorna za
50 do 80 posto zagađenja nitratima. Koji
je način da svi budu zadovoljni, uključuju-
ći prihode poljoprivrednika?
Dobro pitanje. To, naravno, znači da je
odgovor poprilično složen! Značajno je
učiniti razliku između poticaja i obvezuju-
ćih pravila. Direktiva o nitratima postavlja
temeljna, obvezujuća pravila kako bi se
izbjeglo zagađenje nitratima iz poljodjel-
stva. Države članice mogu dodatno poljo-
privrednicima ponuditi poticaje kako bi
unaprijedile kvalitetu vode. Mnoge članice
koriste državne potpore za agroekološke
mjere, temeljem dijela zajedničke poljopri-
vredne politike o ruralnom razvoju. Nove
prilike mogu izniknuti s idejom “ozelenja-
vanja” prvog stupa zajedničke poljoprivred-
ne politike, trenutno usmjerene na tržište.
U pripremama reforme poljoprivredne
politike EU-a, na rasporedu dogodine, EK
je izašao s prijedlogom povezivanja isplata
iz prvog stupa uz obvezujuće mjere zaštite
okoliša, uključujući stvari poput “zelenog
pokrova” koji se odnosi na sadnju travnjaka
ili pokrovnog bilja na tlo umjesto da ga se
ostavi golim između dvije sjetve. Zeleni je
pokrov jako efi kasno sredstvo protiv iscr-
pljivanja nitrata.
Komentirajući činjenicu da se 75 posto
malih i srednjih tvrtki žali na poskuplje-
nje sirovina, kazali ste, citiram, “moramo
prijeći s evolucije na revoluciju, promije-
niti pristup resursima, efi kasnija upotreba
resursa je nužnost za biznise, ekoinovacije
su put prerastanja ovog izazova u novu
priliku”. Što ovo znači u stvarnom životu?
I, kako bi ova zaista potrebna revolucija
trebala izgledati?
Istraživanje Eurobarometra na koje se
pozivate ukazuje da poduzetnici rijetko
identifi ciraju problem resursa kao poziv na
više ulaganja u ekoinovacije. Ali, mnogi od
resursa o kojima ovise naša društva su ili
preeksploatirani i sirovine koje koristimo za
proizvodnju svih vrsta dobara – mobilnih
telefona, električnih sprava, zrakoplova ili
vjetroelektrana – postajat će sve skuplje
i skuplje. Stoga trebamo revoluciju u
načinima na koje ih koristimo, recikliramo
i upravljamo svojim resursima. Pomak pre-
ma efi kasnom korištenju resursa sirovina je
istinski izazov i zahtijeva usklađene napore.
No, koristi su brojne. Biznisi će morati
ograničiti sveopću upotrebu prirodnih
resursa uključujući energiju, sirovine, vodu,
tlo i biomasu. Istraživačke organizacije
moraju pružiti prava znanja za razvoj novih
materijala i novih proizvodnih tehnologija.
Financijske bi institucije trebale na raspo-
laganje ovim zelenim ulaganjima staviti
nužan kapital. I kreatori politike bi trebali
uklanjati prepreke osiguravajući poticaje za
provedbu i širenje ekoinovativnih proizvo-
da i usluga. Ono što nam je zaista potrebno
jest promjena pristupa – biznisi i potrošači
moraju postati svjesni promjena s kojima se
suočavamo i odgovorno djelovati.
Veoma značajan je iskorak Komisijine
regulative o otpadnim materijalima,
odnosno precizna defi nicija kada otpad
više nije otpad nego sirovina. Iako se radi
o prvom koraku, je li on dovoljno dalek?
Kriterije na koje se pozivate postavilo je
Vijeće 31. ožujka uredbom koja određuje
kada aluminijski i željezni otpad iz deponija
prestaje biti otpadom i može opet na tržište
kao proizvod. Ovi kriteriji imaju velik
utjecaj na biznise s reciklažom i predstav-
ljaju značajan korak prema europskom cilju
društva koje efi kasno reciklira. Činjenica
jest da je ova uredba samo prva u nizu.
EK trenutno priprema slične kriterije za
druge materijale kao što su bakar, papir,
staklo ili biorazgradivi otpad. Cilj nam je
podržavati da visokokvalitetno recikliranje
prioritetnog otpada uđe na europska tržišta
reciklaže.
EUROPSKA KOMISIJA JE NEDAVNO PREDSTAVILA SMJERNICE ZA PRIJELAZ NA NISKOUGLJIČNU EKONOMIJU DO 2050., KOJIMA BISMO DO SREDINE STOLJEĆA SNIZILI EMISIJU OD 80 DO 95 POSTO
12 | svibanj 2011. | zeleni magazin
INTERVJU
S riječi na mala velika djelaMilijarda zelenih djela najveća je dosad organizirana kampanja o zaštiti
okoliša, kojom se drugu godinu zaredom priprema UN-ova konferencija o
održivu razvoju 2012. u Rio de Janeiru
PIŠE Daja Globan Kovačević[email protected]
Htjeli bismo da nas upamte kao
zelenu generaciju. One koji su
sadili drveće, vozili se gradom
biciklom umjesto automobi-
lom, zamijenili živine žarulje
štednima; one koji istrošene baterije ili
islužene mobitele nikad nisu odbacivali kao
običan komunalni otpad... Na to nas pod-
sjećaju poruke poput aktualnih o Zelenoj
generaciji i Milijardi zelenih djela kojima se
uz Dan planeta Zemlje i skori Svjetski dan
zaštite okoliša svijet priprema za Konferen-
ciju UN-a o održivu razvoju 2012. godine u
Rio de Janeiru.
Globalnom obilježavanju zelenih dana
cilj je potaknuti svakog Zemljanina da štiti
okoliš jer bez odgovornog odnosa prema
planetu na kojem živi razvoj nije moguć.
Taj cilj postavio je još 1969. John McConnel
predstavivši na konferenciji UNESCO-a
ideju obilježavanja Dana Zemlje. Prvi put
Dan je obilježen 22. travnja 1970. na poticaj
američkog senatora Gaylonda Nelsona,
a po uzoru na tada popularne antiratne
skupove na američkim sveučilištima.
Bila je to ujedno prva masovna demon-
stracija za okoliš, prozvana “nacio-
nalnim skupom o okolišu”, u kojoj je
sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi.
Službeno je 22. travnja prihvaćen kao
Dan planeta Zemlje tek 1992., na Kon-
ferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio
de Janeiru, kada je usklađen program za
promicanje održiva razvoja. Kao svjetska
inicijativa za zaštitu prirodnih bogatstava
planeta danas se obilježava u više od 175
država, a u Hrvatskoj organizirano od 1990.
godine.
NAGLASAK NA OSOBNOM DOPRINOSUU ovogodišnjoj kampanji uz Dan pla-
neta Zemlje posebno je istaknuta važnost
osobnog doprinosa svakog pojedinca zaštiti
okoliša, no jednako tako i svake organiza-
cije, tvrtke i vlade u dosezanju zajedničkog
cilja - održiva života i razvoja.
Kako su baš ti mali koraci koje milijuni
ljudi diljem svijeta svaki dan mogu učiniti u
svojim domovima, tvrtkama, školama... pre-
sudan doprinos i razvoju zelene ekonomije,
i naše je Ministarstvo zaštite okoliša pozvalo
sve zainteresirane da se uključe u tu inici-
jativu, i svoje djelovanje registriraju preko
internetske stranice: http://act.earthday.
org/events/search/country/HR.
DA NE IZUMRU TISUĆE VRSTANa zeleno će nas djelovanje podsjetiti
uskoro i Svjetski dan zaštite okoliša. Obi-
lježit ćemo ga 5. lipnja,
na obljetnicu održavanja Konferencije
Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.),
na kojoj je usvojen UN-ov program zaštite
okoliša (UNEP).
Podsjetit će nas, uz ostalo, i na 17.291
biljnu i životinjsku vrstu koja je na našem
planetu na rubu izumiranja. Stanje se,
naime, u planetarnom okolišu i klimi, upo-
zoravaju stručnjaci, kontinuirano pogoršava
unatoč globalnoj prisutnosti održivog
razvoja u medijima, znanosti, politici,
poslovnom sektoru, civilnom društvu... To
znači da alternative nema: sa zelenih nam je
riječi prijeći na zelena djela. Ne zavaravajući
se da su Fukushima, Meksički zaljev... na
nekoj drugoj strani planeta.
PORUKE UZ DANE PLANETA ZEMLJE I ZAŠTITE OKOLIŠA
zeleni magazin | svibanj 2011. | 13
EKOPOLITIKA
Lmi
14 | svibanj 2011. | zeleni magazin
AKTUALNO
Strategijom gospodarenja
otpadom kao i Planom gos-
podarenja otpadom Hrvatske
planira se osnivanje regionalnih
i županijskih centara za gospo-
darenje otpadom (CGO). Valja pojasniti
kako su CGO-i građevine za gospodarenje
otpadom, središnja mjesta za njegovu
obradu i odlaganje. Sastoje se od postroje-
nja za obradu (MBO – mehaničko-biološka
obrada otpada ili neka druga vrsta obrade
za koju se jedinice lokalne samouprave
odluče), odlagališta te prateće infrastruk-
ture (prilazne ceste, pretovarne stanice kao
dijela sustava...).
U početku je bilo predviđeno da se centri
za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj iz-
grade do 2015., međutim, novi rok je 2018.
godina. Ukupni iznos ulaganja u izgradnju
ovih centara procjenjuje se na oko milijardu
eura. Izgradnja prvog centra za gospoda-
renje otpadom u Hrvatskoj započela je u
veljači, a riječ je o Bikarcu. Ovim projektom
će se uspostaviti cjelovit sustav gospodare-
nja otpadom na području Šibensko-kninske
županije. To će ujedno biti i prvi takav
sustav u Hrvatskoj koji je u potpunosti
usklađen sa standardima Europske unije.
Izgradnja će se provoditi u tri faze, pri
čemu se završetak prve faze – sufi nancirane
sredstvima Europske unije iz pretpristupnog
programa Ispa – očekuje do kraja ove godi-
ne. Ukupna vrijednost investicije iznosi 8,8
milijuna eura, od čega se šest milijuna eura
(68 posto) odnosi na sredstva iz pretpristup-
nog programa Ispa, 1,6 milijuna eura (17,8
posto) osigurao je Šibenik, a nešto manje
od 1,3 milijuna eura (14,2 posto) osigura-
vaVlada putem Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (FZOEU).
Ugovor za izvođenje građevinskih
radova, čija vrijednost iznosi 5,3 milijuna
eura, zaključen je s grčkim tvrtkama Ergasis
Techniki i Mesogeos, koje projekt provode
u suradnji s domaćim tvrtkama IPZ Uni-
projekt iz Zagreba i EURCO iz Vinkova-
ca. „Bikarac je trenutačno jedini CGO u
Hrvatskoj na kojem su građevinski radovi
u tijeku. Potkraj godine trebali bi završiti
radovi, nakon čega započinje sljedeća faza
izgradnje u kojoj će se sanirati postojeća
odlagališta u toj županiji i izgraditi pre-
tovarne stanice, a ujedno će se izgraditi
postrojenje za mehaničko-biološku obradu”,
ističu u Ministarstvu zaštite okoliša, pro-
stornog uređenja i graditeljstva.
SPALIONICA U PLANUTrenutačno se u Hrvatskoj planira izgra-
diti samo jedan regionalni centar za gospo-
darenje otpadom (RCGO), i to u Piškornici
za područje sjeverozapadne Hrvatske
opata teška lijardu eura
Zasad je definirano 12 županijskih i jedan regionalni
CGO, dok se Grad Zagreb i
preostale županije tek trebaju
odlučiti kako će riješiti problem
gospodarenjaotpadom na svom
području
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
IZGRADNJA CENTARA ZA GOSPODARENJE OTPADOM
zeleni magazin | svibanj 2011. | 15
(Koprivničko-križevačka, Krapinsko-
zagorska, Varaždinska i Međimurska
županija). Međutim, napominju u Mini-
starstvu zaštite okoliša, odluka o uspostavi
županijskog ili regionalnog CGO-a je na
samim županijama. “Zasad je defi nirano 12
županijskih i jedan regionalni CGO, dok se
Grad Zagreb i preostale županije tek trebaju
odlučiti kako će riješiti problem gospoda-
renja otpadom na svom području”, kažu u
Ministarstvu.
K tomu, planira se i izgradnja spalionice
otpada. Lokacija je određena u blizini tvrt-
ke Zagrebačke otpadne vode (ZOV).
Među županijama koje su odredile
lokacije CGO-a su Primorsko-goranska
(Marišćina), Istarska (Kaštijun), Zadars-
ka (Biljane Donje), Splitsko-dalmatinska
(Lećevica), Karlovačka (Babina gora),
Dubrovačko-neretvanska (Lučino Raz-
dolje), Osječko-baranjska (Orlovnjak),
Vukovarsko-srijemska (Stari Jankovci),
Virovitičko-podravska (Jasenaš), Bjelovars-
ko-bilogorska (Doline) te Brodsko-posavska
(Šagulje). “Za županijske CGO-e Marišćina
i Kaštijun uskoro se očekuje raspisivanje
natječaja za građevinske radove i gradnju
postrojenja za MBO. Do trenutka otvaranja
CGO-a planiraju se izgraditi i pretovarne
stanice, te sanirati postojeća odlagališta u
županiji. RCGO Piškornica i županijski
CGO Biljane Donje u fazi su pripreme
dokumentacije, a druge županije koje su
odredile lokacije CGO-a tek započinju fazu
prikupljanja dokumentacije. Ostale županije
još nisu donijele odluku o lokacijama”,
navode u resoru.
DIVLJA I SLUŽBENA ODLAGALIŠTAVlada je na nedavno održanoj sjednici
odlučila kako će Fond dodijeliti županijama
30 milijuna eura za pripremu zemljišta,
sanaciju i gradnju novih odlagališta otpada.
Novac za sanaciju i gradnju trebali su po
ranijim propisima osigurati FZOEU i
županije u odnosu 60 prema 40 posto, ali,
prema riječima ministra zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva Branka
Bačića, županije
nemaju do-
voljno novca za
tu svrhu. Stoga će Fond
u potpunosti fi nancirati
izradu projektno-tehničke
dokumentacije i istražne radove na lokaci-
jama određenim za centre za gospodarenje
otpadom. Plaćat će sanaciju kao i pripremu
projekata za sufi nanciranje novcem Europs-
ke unije.
Valja napomenuti kako Vlada preko
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost sufi nancira odnosno fi nancira
sanaciju službenih neuređenih odlagališta
komunalnog otpada i divljih odlagališta.
Fond je od 2004. godine s jedinicama
lokalne samouprave zaključio ugovore za
1.1.2007. do
srpnja 2007.
Od srpnja 2007.
do danas
UKUPNO
Industrijske baterije i akumulatori 3954 164.577,60 168.531,60
Prijenosne baterije i akumulatori 14.242 305.739 319.981
Starteri 3.317.084 29.598.903,44 32.915.987,44
UKUPNO 3.335.280 30.069.220,04 33.915.987,44
Skupljene količine otpadnih baterija i akumulatora (kilogrami)
Skupljene količine otpadnih ulja (litre)
1.1.2007. do srpnja
2007.
Od srpnja 2007. do
danas
UKUPNO
Jestivo ulje 623.509,51 5.811.825,06 6.435.334,57
Mazivo ulje 3.883.194,44 25.750.142,98 29.633.337,42
UKUPNO 4.506.703,95 31.561.968,04 36.068.671,99
Vrsta ambalažnog otpada masa (t) komadi (t)
PET 97.494.527 2.812.174.699
Staklo 258.561.944 1.062.070.653
Al/Fe 6.263.445 431.405.527
Karton/papir 704.600
Tetrapak 22.305
Drvo 5112
Ostali polimerni otpad 20.764
Ostali stakleni ambalažni otpad 5502
Skupljeni ambalažni otpad (od 2006. do kraja 2010. godine)
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
U POČETKU JE BILO PREDVIĐENO DA SE CGO-i U HRVATSKOJ IZGRADE DO 2015., MEĐUTIM, NOVI ROK JE 2018. GODINA
78.002 komada otpad skupljena količina od 1. siječnja 2007. do danas
16 | svibanj 2011. | zeleni magazin
AKTUALNO
nih vozila
sanaciju 998 divljih odlagališta na području
Hrvatske.
“Prioritete u sanaciji divljih odlagališta
komunalnog otpada imaju odlagališta
na području posebne državne skrbi, ona
koja se nalaze u vodozaštitnim zonama,
naseljenim mjestima, zaštićenim dijelovima
prirode, blizini turističkih naselja, kao i
odlagališta za koje inspekcija zaštite okoliša
utvrdi da ih je nužno sanirati. Do kraja
2010. godine ukupno je sanirano 649 divljih
odlagališta”, kažu u Ministarstvu. Također,
Fond je s jedinicama lokalne samouprave
zaključio ugovore za sanaciju 299 službenih
neuređenih odlagališta komunalnog
otpada na području Hrvatske. Inače, do
kraja 2010. godine ukupno su sanirana 92
službena odlagališta komunalnog otpada.
Podsjetimo i da Zakon o otpadu propisuje
i obvezu odvojenog prikupljanja otpada.
Tako je u proteklih nekoliko godina pa do
danas u Hrvatskoj, prema najnovijim po-
dacima dobivenim od Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljst-
va, skupljeno 106.566,68 tona otpadnih
guma, 168.531,6 kilograma industrijskih
baterija i akumulatora te 319.981 kilo-
gram prijenosnih baterija i akumulatora.
Prikupljeno je 6,435.334,57 litara jestivog
ulja te 29,633.337,42 litre mazivog ulja.
Također, skupljeno je 97.494.527 tona PET
ambalažnog otpada, 258.561.944 tone sta-
kla, 704.600 tona kartona i papira, 22.305
tona tetrapaka te 5112 tona drva.
Za Kaštijun i Marišćinu više od 92 milijuna eura
Europska komisija obavijestila je u ožujku Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva kako je donijela Odluku kojom se
odobrava povećanje EU sredstava za sufinanciranje projekta izgradnje
Županijskog centra za gospodarenje otpadom Istarske županije Ka-
štijun, s prethodnih 4,6 milijuna eura na nešto manje od 19 milijuna
eura. Prema novoj Odluci, ukupna vrijednost projekta iznosi 41,2 milijuna
eura. Razlika će biti pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost te zajmom Europske investicijske banke. EK je, također u ožujku, obavi-
jestio Ministarstvo da je donio odluku o sufinanciranju projekta izgradnje Centra za gospodarenje
otpadom za Primorsko-goransku županiju Marišćina u iznosu od 22,3 milijuna eura.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 51,2 milijuna eura. Isto kao i u slučaju Kaštijuna, razlika će biti
pokrivena sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te zajmom Europske inve-
sticijske banke. Uskoro se očekuje potpisivanje dvostranih sporazuma za ova dva projekta između
Europske komisije i Vlade, a ubrzo nakon toga bit će raspisan natječaj za odabir izvođača
radova.
106.566,68 tonaskupljena količina otpadnih guma od 1. siječnja 2006. do danas
FOND ĆE DODIJELITI ŽUPANIJAMA 30 MILIJUNA EURA ZA PRIPREMU ZEMLJIŠTA, SANACIJU I GRADNJU NOVIH ODLAGALIŠTA
DO KRAJA 2010. GODINE UKUPNO JE SANIRANO 649 DIVLJIH ODLAGALIŠTA TE 92 SLUŽBENA ODLAGALIŠTA KOMUNALNOG OTPADA
zeleni magazin | svibanj 2011. | 17
Gotovo svakoj vrsti otpada pokušava se naći nova
primjena. Društvo se polako, ali sigurno kreće u smjeru
nultog odlaganja, odnosno odlaganja kao zadnje opcije
u hijerarhiji postupanja s otpadom
OTPADje sirovina na
krivome mjestu
18 | svibanj 2011. | zeleni magazin
NOVE TEHNOLOGIJE I EKOINDUSTRIJAIZDVOJENO
TEKST I FOTOGRAFIJE Boris Odorčić[email protected]
Hrvatski književnik Jure Kaštelan napi-
sao je kako Dubrovnik ne čine velikim
pobjede izvojevane mačem nego snaga
ljudske misli. Engleski književnik Geor-
ge Bernard Shaw posjetio je Dubrovnik
u svibnju 1929. godine. Oduševljen njime, uputio je
poslanicu svojim sunarodnjacima koja glasi: Oni koji
traže raj na zemlji, trebaju doći i vidjeti Dubrovnik.
Jean Jacques Cousteau, poznati francuski istraživač,
ekolog, znanstvenik te pisac koji je proučavao sve obli-
ke života u vodi, prije nešto više od 30 godina napisao
je kako je more oko Dubrovnika najčistije na Medi-
teranu.
Kada bi se podvukla crta ispod ovih rečenica koje
su objedinili autori knjige Grad Dubrovnik, 14. stolje-
ća tradicije, kao prve bi se misli nametnule one koje
ističu važnost slobode, očuvanja tradicije i kulturne
baštine. K tomu, i važnost očuvanja prirode te odr-
živi razvoj koji se u posljednje vrijeme sve češće ističe
kao jedan od imperativa suvremenog načina života.
Jer bez snažnije veze između ekoloških, ekonomskih
i socijalnih te problema zaštite životne sredine, društo
u cjelini ne može ići naprijed te se održivo razvijati.
Spomenute tvrdnje, osim znanosti, potvrđuje i jav-
nost. Naime, ako se riječ “očuvanje” utipka u Google,
taj pretraživač korisniku ponudi “očuvanje okoliša“
kao prvi traženi pojam.
Stoga se u ekoindustriju, kao jednu od ključnih
sastavnica suvremenog načina života, sve snažnije
uključuju i gospodarski subjekti diljem svijeta. Jedna
pak od prvih kompanija u Hrvatskoj koja je prije toč-
no 20 godina odlučila zakoračiti na tržište proizvoda
za ekoindustriju je Tehnix iz Donjeg Kraljevca.
Citirane činjenice o Dubrovniku - gradu koji je prvi
ukinuo ropstvo u Europi 1416. te imao prvu karante-
nu u svijetu još daleke 1377. godine - sigurno su pri-
donijele i tomu da je ta kompanija u njegovoj blizini,
točnije u Cavtatu, u travnju organizirala Međunarodni
stručni kongres o otpadu i vodama. Osim iz Hrvatske,
na kongresu na kojem je obrađivana problematika
postupanja s otpadom i otpadnim vodama, sudjelo-
vali su i stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore,
Makedonije, Srbije, Slovenije, Rumunjske, Njemačke
te Ujedinjenih Arapskih Emirata.
UŠTEDE U PRERADI, SKUPLJANJU I PRIJEVOZUĐuro Horvat, predsjednik Tehnixa, tom je prigo-
dom predstavio proizvode i tehnologije koje ta kom-
panija razvija na području gospodarenja komunalnim
i ostalim otpadom, obrade i pročišćivanja otpadnih
voda, gospodarenja naft nim derivatima, izgradnje tip-
skih kontejnerskih naselja te ostale specijalne opreme
i postrojenja. Među razlozima zašto koristiti Tehnixo-
vu tehnologiju za reciklažu miješanog komunalnog
otpada (MBO-T) napomenuo je veliku potražnju i
visoku cijenu sekundarnih sirovina dobivenih upravo
reciklažom.
“Putujući svijetom vidjeli smo različite tehnolo-
gije reciklaže miješanoga komunalnog otpada koji
je svuda isti. Stoga smo odlučili za zbrinjavanje
zeleni magazin | svibanj 2011. | 19
Sudionici iz devet zemalja na stručnom su kongresu u travnju – na inicijativu i u organizaciji hrvatske tvrtke Tehnix – dogovorili strategiju suradnje u razvoju novih tehnologija i unaprjeđivanja koncepata tretiranja otpada i otpadnih voda
KONGRES CAVTAT 2011.
miješanoga komunalnog otpada razviti odgovarajuću
tehnologiju reciklaže i tipska postrojenja“, kazao je
prvi čovjek te kompanije.
Valja naglasiti kako je ova nova MBO-T tehnologija
koja omogućuje iskorištavanje svih vrijednih kompo-
nenti iz mješovito sakupljenog otpada, fi nancijski izu-
zetno privlačna te otvara niz prednosti u odnosu na
dosadašnje načine postupanja. Uz smanjenje troškova
prerade, velike uštede se postižu i kod sakupljanja te
prijevoza.
Na kongresu su prednosti Tehnix tehnologije potvr-
đene na iskustvu iz Rumunjske, gdje je do sada izgra-
đeno 27 MBO-T postrojenja, te Bosne i Hercegovine,
gdje je u pogonu jedno postrojenje. Na tim iskustvi-
ma je potvrđeno kako je ova tehnologija jednostavna
za rukovanje i višestruko fi nancijski prihvatljivija od
konvencionalnih tehnika gospodarenja otpadom.
MBO-T tehnologija izazvala je doista veliko zani-
manje i trenutačno se već grade pogoni za reciklažu u
Rumunjskoj, Moldaviji, Srbiji, Abu Dhabiju.
Čelnici tvrtke Tehnix naglasili su kako su razvijena
i postrojenja različitih kapaciteta prerade, posebice
manjih, koji su vrlo jednostavni za rukovanje, i ne za-
htijevaju posebnu infrastrukturu (priključke i slično).
Upravo te manje modulske MBO-T jedinice mogu
naći vrlo široku primjenu, posebice u onim slučajevi-
ma kada se radi o manjim mjestima, primjerice otoci-
ma, s manjim tehničkim i kadrovskim mogućnostima.
POČELE SU VELIKE PROMJENENe manji razlozi korištenja Tehnixovih tehnoloških
rješenja, nastavio je Đuro Horvat, dosadašnji su neo-
drživ način odlaganja komunalnog otpada na depo-
niju, velike ekološke posljedice i štete za okoliš. “Na-
ime, litra motornog ulja zagadi milijun litara vode“,
naglasio je čelni čovjek Tehnixa. K tomu, postojeće su
tehnologije odvojenog prikupljanja i odvoza otpada
složene te u svijetu nedostaje sirovina čija je proizvod-
nja skupa, a moguće ih je ponovno dobiti reciklažom.
“Šume su pluća planeta i čistači pitke vode. A 10 posto
više energije utroši se za proizvodnju novog papira
nego recikliranog“, ističe on dodajući kako je reciklaža
rabljenih, starih proizvoda jedan od uvjeta održivog
razvoja. “Otpad je sirovina i energija“, napomenuo je.
Razmatrajući problematiku postupanja s otpadom,
sudionici su zaključili kako se na području zaštite
okoliša, a posebice postupanja s otpadom, događaju
velike promjene. Ono što je do jučer bio problem, kao
što je to bila otpadna plastika potkraj devedesetih go-
dina prošlog stoljeća, danas postaje vrijedna sirovina.
NOVA PRIMJENA OTPADAGotovo svakoj vrsti otpada pokušava se naći neka
nova primjena, tako da se društvo polako, ali sigurno
kreće u smjeru “nultog“ odlaganja, odnosno odlaganja
kao zadnje opcije u hijerarhiji postupanja s otpadom.
Najbolji primjer za to su države poput Belgije, Danske,
Švedske ili Njemačke, gdje se najslikovitije pokazuje
kako je “otpad sirovina na krivom mjestu“. Pokazano
je da se u postupanju s otpadom mogu koristiti razli-
čite tehnike i tehnologije, kao i načini organiziranja.
Svi načini mogu imati određene prednosti, ali i nedo-
statke.
Posebno je istaknuto kako, osim investicijskim
troškovima, pažnju treba posvetiti operativnim troš-
kovima, prije svega prijevozu. Pri tome je sugerirano
da udaljenosti između centara za obradu otpada ili
odlagališta budu što manje te da je u nekim slučajevi-
ma, kada one dostižu i 100 kilometara, bolje pristupiti
gradnji više centara nego samo jednom.
KRAJ OTPADA KAO KRITERIJNova krovna Direktiva o otpadu EU (2008/98/EU)
izričito potencira ponovno iskorištavanje sirovinske
vrijednosti svih otpadnih materijala. Korištenje ener-
getskih potencijala otpada preporučuje se tek onda
kada su iscrpljene mogućnosti iskorištavanja sirovin-
skih-materijalnih vrijednosti. Od dosada uvriježene
defi nicije otpada, prema kojoj je otpad “svaka tvar ili
predmet određen kategorijama otpada propisanim
provedbenim propisom, koje posjednik odbacuje,
namjerava ili mora odbaciti“ spomenuta direktiva na-
dopunjuje defi niciju otpada kriterijem End of Waste
(EoW) - kraj otpada - te pojmom nus-proizvod.
Kraj otpada sadrži precizan kriterij kako bi se utvr-
dilo kada određeni otpad prestaje biti otpad. Uključu-
je kriterije učinkovitosti reciklaže ili oporabe. Precizi-
ra kada se obrađeni otpad (sekundarni) može smatrati
proizvodom.
Nus-proizvod se pak defi nira kao tvar ili predmet
koji izravno proizlazi iz proizvodnog procesa, iako
ONO ŠTO JE DO JUČER BIO PROBLEM, KAO ŠTO JE TO BILA OTPADNA PLASTIKA POTKRAJ
DEVEDESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA, DANAS POSTAJE VRIJEDNA SIROVINA
Prednosti Tehnix MBO-T tehnologije potvrđuju iskustva BiH i Rumunjske
NOVE TEHNOLOGIJE I EKOINDUSTRIJAIZDVOJENO
20 | svibanj 2011. | zeleni magazin
to nije bila svrha, a nužni je dio procesa proizvodnje.
Nus-proizvod, smatra se, nije otpad: ako se može osi-
gurati okolišno prihvatljivo iskorištavanje te ako se
može koristiti izravno, bez dalje obrade ili prerade.
DOPUNA DOKUMENATAMeđu zaključcima se također ističe kako su u Stra-
tegiji gospodarenja otpadom Hrvatske, a tako je i u
većini drugih država u regiji, velikim dijelom stvoreni
preduvjeti za postupanje s otpadom u skladu s novom
direktivom. Strategija, naime, navodi: “ako se nastaja-
nje otpada ne može izbjeći ni smanjiti, otpad se mora
ponovno koristiti – reciklirati i/ili oporabiti“.
U Planu gospodarenja otpadom predviđa se “ra-
zvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za
gospodarenje otpadom, s pred-obradom otpada prije
konačnog zbrinjavanja ili odlaganja“. S obzirom na
nova usmjerenja, međutim, čini se kako će ipak biti
potrebne i dopune ovih dokumenata, zaključili su su-
dionici Kongresa.
Ono što je moguće u državama s velikom i raznoli-
kom ekonomijom, u kojima je za svaki otpad moguće
naći mjesto u industriji na kojem on postaje sirovina,
to je sigurno teže osigurati u malim državama s rela-
tivno malim brojem različitih privrednih grana. No, i
u takvim ekonomijama, s obzirom na sve veću vrijed-
nost sirovina, to je također moguće.
Osim MBO-T tehnologije, kompanija Tehnix u
Cavtatu je predstavila i vrlo jednostavan sistem pre-
tovarnih stanica kojim se omogućuje odvoz do depo-
nije samo stvarnog dijela otpada, bez tekućeg otpada,
ostatka kiše ili snijega.
Temeljeno na iskustvu prerade starih deponija
tvrtka je u završnoj fazi razvoja posebne, samohod-
ne opreme tzv. Sanatora, kojim se omogućuje sanacija
starih deponija uz istovremeno izdvajanje korisnih
dijelova otpada. Prostor koji je prije toga bio pod ot-
padom, nakon sanacije (uklanjanja otpada) može se
sadnjom drveća i bilja privesti nekoj kvalitetnijoj na-
mjeni.
Razmatrajući problematiku pročišćavanja otpad-
nih voda sudionici su zaključili kako valja razmotriti
mogućnosti decentraliziranog načina pročišćavanja,
posebice tamo gdje se radi o manjim naseljima, na
većoj udaljenosti od centralnog uređaja za pročišća-
vanje otpadnih voda. Tvrtka je stoga prikazala nove
tehnologije na tom polju, gdje se naročito ističu pred-
nosti Tehnixova biorotora, koji u mnogim slučajevima
može predstavljati fi nancijski povoljno i sa stajališta
održavanja jednostavno rješenje.
MULJ I DALJE PROBLEMNadalje, razmatrajući zajedničku problematiku
pročišćavanja otpadnih voda i postupanja s otpadom,
sudionici su zaključili kako problematika otpadnog
mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nije
riješena u većini njihovih država. Iznimka je samo
Njemačka. Stoga se preporučuje da se već kod odabira
tehnologija pročišćavanja osigura i zbrinjavanje mu-
lja odnosno grade uređaji koji ga što manje proizvo-
de, koji zauzimaju što manje prostora i koriste manje
energije. Uvažavajući postignut napredak u razvoju
novih tehnologija, sudionici su Kongresa zaključili da
se s novim dostignućima upoznaju nadležni organi i
svi drugi zainteresirani u državama sudionika kako
bi se, ako se za to pokaže potreba, mogli nadopuniti
postojeći koncepti postupanja s otpadom i pročišća-
vanja otpadnih voda te korektno podržavali i razvijali
procesi koji trajno i tehnološki podržavaju procese
održivog razvoja.
Istaknuta je i potreba edukacije kadrova, tako da će
se s inicijativom o prilagođavanju planova obrazova-
nja potrebama, krenuti prema sveučilištima.
TEHNIXOVA MBO-T TEHNOLOGIJA OMOGUĆUJE ISKORIŠTAVANJE SVIH VRIJEDNIH KOMPONENTI IZ MJEŠOVITO SKUPLJENOG OTPADA
Sudionici Kongresa
zaključili su da je s
novim dostignućima
važno upoznati
nadležne institucije i sve
zainteresirane u državama
sudionicama kako bi se
mogli dopuniti postojeći
koncepti postupanja s
otpadom i pročišćavanja
otpadnih voda
zeleni magazin | svibanj 2011. | 21
Dnevno se u Dubaiju proizvede između
5000 i 6000 tona komunalnog otpada.
Tvrtka Global Energy Solutions je u
tome gradu započela projekt hvatanja
i korištenja deponijskog plina (LFG-
Landfi ll Gas). Već su krenuli s bušenjem i izgradnjom
sustava koji će prikupljati deponijski plin. Jedan dio
plina palit će se na ekološki prihvatljiv način, a pre-
ostalim dijelom tog energenta planira se proizvodnja
energije.
Od te početne točke, pojašnjava Tareq Al Shehhi,
glavni direktor kompanije Global Energy Solutions
koji je ujedno bio i jedan od sudionika Međunarod-
nog stručnog kongresa o otpadu i vodama u Cavtatu,
na odlagalištu u Dubaiju će biti izgrađeno postroje-
nje za sortiranje otpada. Za njegov rad koristit će se
bioplin kao alternativno gorivo. Kada radovi budu
završeni iduće godine, počet će treća faza projekta,
a to je recikliranje otpada. Valja naglasiti kako je u
ovom projektu tvrtki Global Energy Solutions par-
tner hrvatska kompanija Tehnix.
Zbog čega ste se odlučili na suradnju s kompani-
jom Tehnix?
Tehnix je jako dobra kompanija. Njihove proizvode
smatramo izvrsnima, posebice biorotor. Stoga plani-
ramo postaviti biorotor u Limi te u pojedinim dije-
lovima Perua, većinom na udaljenijim područjima
izvan gradova. Osim biorotora, izvrstan proizvod je
postrojenje za sortiranje otpada. Ukratko, Tehnixova
tehnologija iz područja zbrinjavanja otpada je nevje-
rojatno dobra.
Ima li šanse da ostale hrvatske tvrtke ostvare su-
radnju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima?
Zašto ne, vrata su im otvorena! U potrazi smo za
onim tvrtkama koje posluju u domeni zelene energije,
kao i onima koje se bave zaštitom okoliša.
Postoji li mogućnost da Global Energy Solution
uloži u neke projekte u Hrvatskoj?
Nismo o tomu još razgovarali jer se moramo usre-
dotočiti na naše sadašnje projekte. Ali u bližoj buduć-
nosti, tko zna? Osim projekata u Dubaiju i Peruu, bili
smo pozvani u Manilu, Adis Abebu i još neke afričke
države, kako bismo razgovarali o ulaganjima u obnov-
ljive izvore energije i projekte održivog razvoja.
Možete li nam nešto više reći o zbrinjavanju otpa-
da u Dubaiju?
Uprava u Dabaiju pokušava pronaći najbolja rješe-
nja za upravljanje otpadom. Međutim, jedan od naj-
većih problema je golema količina otpada. Stoga želim
naglasiti kako u Dubaiju postoje tri vrste otpada koji
raste iz godine u godinu. Ponajprije, to je industrijski
otpad. Zatim, građevinski te komunalni otpad kojeg
ima u najvećem postotku.
Građani Dubaija ne moraju plaćati zbrinjavanje
otpada, zar ne?
Točno. Općine besplatno prikupljaju otpad. One to
čine kao dio svojih javnih usluga. Nekada smo u Duba-
iju besplatno koristili i vodu, ali više ne. Prema novim
propisima, vodu valja plaćati zbog nestašice ali i zbog
toga što je skup postupak desalinizacije morske vode.
Račune ne plaćaju građani, a Dubai je čistUz šest milijuna turista godišnje, zbrinuti treba goleme
količine otpada, ali svi su zadovoljni čistoćom grada jer
komunalne tvrtke rade odličan posao
Tareq Al Shehhiglavni direktor Global Energy Solutionsa iz UAE-a
TEHNIXOV BIOROTOR
PLANIRAMO POSTAVITI
U LIMI TE U JOŠ NEKIM
DIJELOVIMA PERUA, NA
UDALJENIJIM PODRUČJIMA
IZVAN GRADOVA
22 | svibanj 2011. | zeleni magazin
SVJETSKI STRUČNJACIIZDVOJENO
Vlade u Ujedinjenim Arapskim Emiratima svjesne
su korištenja obnovljivih izvora energije; što je s ta-
mošnjom javnošću?
Tako je, oni jesu, ali javnost baš i nije. Obnovljivi
izvori energije su vrlo široko područje. Mnogi ljudi još
uvijek ne shvaćaju važnost korištenja te vrste energije,
što je rezultat i naše kulture. Naime, Ujedinjeni Arap-
ski Emirati su tradicionalno poznati kao država naft e i
plina. Međutim, dobra je činjenica kako Dubai, kojem
je potrebno sedam gigavata električne energije, za nje-
zinu proizvodnju koristi plin što je bolje od, primjeri-
ce, naft e ili dizela. No još uvijek se pitam zašto snažni-
je ne krenemo u alternativnom pravcu i ne koristimo
više obnovljive izvore kao što je sunčeva energija.
Radite neke projekte u Peruu, točnije, glavnom
gradu Limi. Možete li nam reći koje su razlike u poslo-
vanju u Latinskoj Americi te UAE-u, jesu li tamo ljudi
svjesniji važnosti korištenja obnovljivih izvora ener-
gije i zbrinjavanja otpada nego na Bliskom istoku?
U Peruu su ljudi više osviješteni o prednostima ko-
rištenja obnovljivih izvora energije jer su im oni u za-
dnjih nekoliko godina više trebali nego nama. U Uje-
dinjenim Arapskim Emiratima znamo kako postoje
takvi izvori, ali dok ih snažnije ne trebamo, nećemo
ih ni jače istraživati.
Peru je počeo ozbiljnije gledati na prednosti kori-
štenja obnovljivih izvora poput vjetra, kojega tamo
ima više nego dovoljno, te na sunčevu energiju. Global
Energy Solutions upravo projektira solarnu elektranu
u regiji Arequipa u južnom dijelu Perua. Razvijamo i
nekoliko projekata gospodarenja otpadom i otpadnim
vodama. Pregovaramo s dvije općine u Limi, koja kao
najveći grad u Peruu ima 49 općina, kako bismo preu-
zeli brigu o njihovom komunalnom otpadu.
Dubai je poznato turističko odredište. Jesu li po-
sjetitelji svjesni problema koje može prouzročiti ne-
odgovarajuće bacanje i nebriga o otpadu?
Većina europskih turista nije svjesna. Unatoč tomu,
želio bih naglasiti kako je, općenito gledajući, grad
jako čist. Međutim, ilegalno odbacivanje otpada je
vrlo velik problem. Dubai godišnje posjeti između
četiri i šest milijuna turista. Oni su zadovoljni činjeni-
com kako okoliš i grad izgledaju, jer komunalne tvrtke
rade odličan posao.
Pripremate 3D crtani fi lm. Možete li nam nešto
više reći o tomu jer ipak to nije core business vaše
tvrtke?
Prvi je razlog to što je teško obrazovati starije oso-
be o nekim novim stvarima. Oni naime teško mijenju
mišljenje koje su godinama gradili, poglavito na Bli-
skom istoku i u Africi. Stoga, napravit ćemo 3D crtić
za djecu i objaviti ga na svojoj web stranici. Također,
izrađujemo društvenu igru za školsku djecu kako bi-
smo im pokušali podići razinu svijesti o održivosti i
zelenoj energiji. Na taj način ćemo ih pokušati naučiti
što je održivost, obnovljivi izvori energije i upravljanje
otpadom, tako da oni mogu utjecati na svoje roditelje
te ih poučavati u tomu. Štoviše, u budućnosti poneka
od te djece bit će donosioci odluka. Tako će moći utje-
cati na one odluke koje su važne za sve nas a zahvalju-
jući tomu ćemo živjeti na zelenijem planetu.
U STALNOJ SMO POTRAZI ZA TVRTKAMA KOJE POSLUJU U DOMENI ZELENE ENERGIJE, KAO I ONIMA KOJE SE BAVE ZAŠTITOM OKOLIŠA. I HRVATSKE SU TVRTKE DOBRODOŠLE!
zeleni magazin | svibanj 2011. | 23
Premda ima milijun stanovnika, savezna
pokrajina Saarland površinom je najma-
nja u Njemačkoj. Udruga za zbrinjavanje
otpada Saar (Entsorgungsverband Saar-
EVS) već 25 godina uspješno izgrađuje in-
frastrukturu za zbrinjavanje tamošnjeg otpada. Tako
je, među ostalim, sudjelovala u donošenju plana za
zbrinjavanje otpada i otpadnih voda te uvođenju je-
dinstvene pristojbe za cijelu pokrajinu. Zatim, na no-
voj organizaciji odvoza otpada, izgradnji velikih od-
lagališta i uređaja za iskorištavanje organskog otpada,
zatvaranju i rekultiviranju starih deponija te planira-
nju, izgradnji i upravljanju sa 140 sustava za odvodnju.
Heribert Gisch, direktor Udruge te jedan od sudi-
onika Međunarodnog stručnog kongresa o otpadu i
vodama u Cavtatu, istaknuo je da zakonodavci trebaju
stvoriti preduvjete kako bi se unutar neke države što
bolje rješavali komunalni problemi te gradila infra-
struktura za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda.
Ima li jedinstvenog rješenja izgradnje komunal-
ne infrastrukture, koje bi se moglo primijeniti u ra-
zličitim sredinama?
Komunalna infrastruktura i njezina izgradnja ovisi
o cjelokupnoj situaciji i uvjetima unutar nekog po-
dručja. Ako, primjerice, neka sredina pokušava iznaći
rješenje za zbrinjavanje otpadnih voda ili otpada, ono
prilično ovisi o tome kako je uopće prostor uređen,
je li riječ o urbanoj ili ruralnoj sredini. Jer pojedino
rješenje koje je uspješno na jednome mjestu, ne mora
nužno biti učinkovito i na nekom drugom.
Stoga, nema jedinstvenog rješenja nego prilikom
izgradnje valja što više faktora uzeti u obzir kako bi se
postigla optimalna rješenja.
Koji su trendovi u Europskoj uniji na području
zbrinjavanja otpada?
U Njemačkoj smo potkraj 80-ih i početkom 90-ih
kao prvi u svijetu razvili tzv. hijerarhiju za zbrinjava-
nje otpada s nekoliko značajnih koraka. Prvi korak je
zapravo sprječavanje nastajanja otpada. Jer onaj otpad
kojeg nema ne treba ni zbrinjavati. Kako bi se to posti-
glo, valja uvesti sustav poticaja. Drugi korak je otpad
ne promatrati kao nešto čega se treba riješiti, već kao
sirovinu, nešto s čime se može i dalje raditi. Ovaj je
aspekt posljednjih godina postao izuzetno važan jer
je u svijetu sve manje sirovina koje možemo pronaći
u otpadu te ih reciklažom ponovno upotrijebiti. Raz-
mislite samo koji se potencijal u starim odbačenim
elektroničkim uređajima. Ovaj je aspekt iskorištava-
nja sirovina u EU dobio novo značenje. Tako je prije
godinu dana napravljena proširena hijerarhija u koju
su dodani koraci poput spaljivanja otpada te stvaranja
energije iz toga. K tomu, važan korak je zbrinjavanje i
odvoz otpada. EU radi na postepenom ‘nestajanju’ de-
ponija kao i na tomu da ih se u idućih nekoliko godina
potpuno i zabrani.
A otpadnih voda...
U EU-u od 1991. godine postoje komunalne smjer-
nice za zbrinjavanje otpadnih voda. Njihova im-
plementacija naime zahtijeva određena fi nancijska
ulaganja. Međutim, zbrinjavanje otpadnih voda is-
ključivo biološkim pročišćavanjem za nekoliko godi-
na će svima biti obveza.
Hrvatska je u pretpristupnim pregovorima dogo-
vorila određene prijelazne rokove do kada te smjer-
nice valja dostići. S time da je potpuno jasno zapisano
pravilo kako u Hrvatskoj do 2023. godine moraju biti
Deponiji će morati potpuno nestatiU svijetu je sve manje sirovina koje možemo pronaći u
otpadu te ih reciklažom ponovno upotrijebiti
Heribert Gischdirektor Udruge za zbrinjavanje otpada Saar, Njemačka
24 | svibanj 2011. | zeleni magazin
SVJETSKI STRUČNJACIIZDVOJENO
izgrađeni biološki pročišćavači. Do tada je ostalo još
samo 12 godina.
Možemo li to ostvariti?
Realist sam. Gledajući na proteklih četvrt stoljeća,
ističem kako će to biti izrazito teško.
Iz toga razloga s partnerima u Hrvatskoj, dakle, sa
županijama i općinama te kolegama iz Hrvatskih voda,
već neko vrijeme raspravljamo o tomu ima li uopće smi-
sla graditi privremena rješenja za zbrinjavanje otpad-
nih voda ako će za određeno vrijeme ona biti zabranje-
na i od države će se zahtijevati druga rješenja. Postoje
nepobitni dokazi kako je fi nancijski isplativije odmah
graditi ona rješenja koja će biti u skladu s najavljenim
obvezama. Stoga je isplativije, i operativno i fi nancijski,
graditi projekte biološkog pročišćivanja nego ulagati u
nešto što će za par godina biti zastarjelo i zabranjeno.
Stoga valja provesti detaljno istraživanje na poje-
dinim primjerima kako bi se pronašlo najbolje i naj-
optimalnije rješenje uzimajući pri tomu u obzir sve
čimbenike. Tako da na papir treba staviti troškove in-
vesticije te, među ostalim, trajnost projekta. Posebice
se to odnosi na projekte u manjim naseljima.
Valja li graditi centralizirane ili decentralizirane
centre za gospodarenje otpadom?
To je jedno od ključnih pitanja. Ako, primjerice,
započne izgradnja centra za gospodarenje otpadom
u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pitam se ima li
smisla graditi ga pa da svaki dan jedan kamion otpad
vozi 4,5 sata do tog odlagališta. Prema mome mišlje-
nju, pametnije je izgraditi više decentraliziranih rješe-
nja, dakle, manjih postrojenja na više lokacija, posebi-
ce u mjestima s malom gustoćom stanovnika.
Je li zakonodavsto u EU-u po tom pitanju dobro?
Kako ne bi bilo nesporazuma, smjernice EU-a su
samo okvirne, one ne govore o konkretnim tehničkim
rješenjima. I upravo zato postoji izuzetno velik spek-
tar mogućnosti. Zato i ističem kako bi trebalo ići na
decentralizirana, manja rješenja i tako pronaći najbo-
lju soluciju za svakoga. Naše iskustvo u 40 godina je
takvo da ako se donese dokaz da ste sve pokušali kako
biste postigli ono što se od vas tražilo, ali jednostav-
no nije bilo moguće to učiniti, EU je uvijek spremna
odrediti još jedan rok i prolongirati pronalazak odgo-
varajućeg rješenja. Kao primjer ističem Španjolsku. U
nekim dijelovima ove države još uvijek nema kanali-
zacije ni zbrinjavanja otpadnih voda.
Gdje je Hrvatska u svemu tomu?
Optimist sam što se tiče Hrvatske. Jer kad nešto za-
počnete, moje iskustvo je pokazalo da ste odlučni na
tome raditi i sve napraviti onako kako treba. S načel-
nicima općina u Hrvatskoj, kao kolegama, naša Udru-
ga želi podijeliti svoje znanje i iskustvo na izgradnji
infrastrukture za zbrinjavanje otpada i odvodnje koje
je stekla u proteklim godinama te sugerirati najbolja
rješenja kako biste na tom putu i uspjeli.
S NAČELNICIMA OPĆINA U HRVATSKOJ ŽELIMO PODIJELITI SVOJE ZNANJE I ISKUSTVO TE SUGERIRATI NAJBOLJA RJEŠENJA U IZGRADNJI INFRASTRUKTURE ZA ZBRINJAVANJE OTPADA I ODVODNJE
zeleni magazin | svibanj 2011. | 25
Vlada je nedavno donijela
Odluku o postupanju Fonda
za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost (FZOEU) za pro-
vedbu mjera radi unaprjeđenja
sustava gospodarenja otpadom koji sadrži
azbest. Odlukom se Fond obvezuje nastaviti
provedbu mjera za zbrinjavanje te vrste
otpada na način prihvatljiv za okoliš.
Temeljem Programa sanacije odlagali-
šta komunalnog otpada FZOEU je dužan
sklopiti ugovore o izgradnji posebne plohe
u okviru odlagališta radi odlaganja azbes-
tnog otpada s najmanje jednom tvrtkom
po županiji koja upravlja radom odlagali-
šta komunalnog otpada, a s kojima to do
sada nije učinio i snositi troškove njihove
izgradnje.
ZA KUĆANSTVA I DALJE BESPLATNOTvrtke koje upravljaju radom odlagališta
u sklopu kojih su izgrađene takve plohe
nastavit će preuzimati i zbrinjavati otpad
koji sadrži azbest do izgradnje županijskog
ili regionalnog centra za gospodarenje
otpadom, priopćilo je Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
(MZOPU).
Fond će temeljem javnog natječaja s
tvrtkama koje imaju dozvolu Ministarstva i
udovoljavaju posebnim uvjetima utvrđenim
u Naputku o postupanju s otpadom koji
sadrži azbest sklopiti ugovor za obavljanje
poslova preuzimanja, skupljanja, prijevoza,
privremenog skladištenja i predaje tog ot-
pada na rok od dvije godine s mogućnošću
produljenja, pri čemu je važno naglasiti da
ugovori moraju sadržavati područje sku-
pljanja i lokaciju plohe u okviru odlagališta
na koju će se odlagati.
Radi sustavnog zbrinjavanja azbestnog
otpada Vlada je 31. srpnja 2008. donijela
Odluku kojom je obvezala FZOEU na
provedbu hitnih mjera u organizaciji sustava
skupljanja i zbrinjavanja otpada koji sadrži
azbest, čime je napravljen značajan korak u
zbrinjavanju. Slijedom Odluke Vlade, MZO-
PU je donio Naputak Fondu za zaštitu oko-
liša i energetsku učinkovitost o postupanju
prilikom skupljanja i zbrinjavanja otpada
koji sadrži azbest, kojim je privatnim kućan-
stvima omogućen besplatni odvoz te vrste
otpada. Kako je spomenuta odluka bila do-
nesena na dvije godine, a u međuvremenu
su istekli i ugovori s ovlaštenim skupljačima
o pokrivanju troškova preuzimanja, skuplja-
nja, prijevoza, privremenog skladištenja i
predaje otpada koji sadrži azbest, donesena
je nova odluka kojom se među ostalim
omogućuje i nastavak ove prakse kojom se
sprječava neovlašteno i nestručno gospoda-
renje ovom vrstom opasnog otpada.
UNAPRJEĐENJE SUSTAVA
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
FZOEU JE DUŽAN SKLOPITI UGOVORE O IZGRADNJI POSEBNE PLOHE U OKVIRU ODLAGALIŠTA S NAJMANJE JEDNOM TVRTKOM PO ŽUPANIJI
Nastavlja se borba protiv azbestaTvrtke koje upravljaju radom odlagališta nastavit će preuzimati i zbrinjavati otpad koji
sadrži azbest dok se ne izgradi županijski ili regionalni centar za gospodarenje otpadom
26 | svibanj 2011. | zeleni magazin
OTPAD NIJE SMEĆE
Pravilno gospodarenje otpadom
jedno je od osnovnih ekoloških
izazova suvremenog svijeta i
tema brojnih polemika. Otpad
je izravna posljedica gospodar-
skog rasta i tehnološkog napretka, a njegova
količina je pokazatelj razvijenosti društva.
Načini gospodarenja njime, pokazatelji su
odgoja, brige za okoliš i svjesnosti njegovog
utjecaja na prirodu te uređenosti društva.
U svijetu potrošnje i tehnološkog napret-
ka, tvrtka C.I.A.K. d.o.o. prepoznata je kao
društveni i ekološki partner zdravog oko-
liša. Uočivši prave potencijale poslovanja i
potrebe tržišta, posao se počeo razvijati u
segmentu zbrinjavanja olovnih akumulato-
ra i baterija. Relevantno je za izdvojiti kako
je tvrtka CIAK prva u Hrvatskoj zbrinula i
reciklirala olovne akumulatore.
Sve veća ekološka osviještenost te spo-
znaja o uvjetovanosti napretka tehnologije
kontroliranim zbrinjavanjem opasnog i
neopasnog otpada, vodi ekološki sektor
tvrtke CIAK k sve većem razvoju. Danas
se CIAK ponosi time što jedini na po-
dručju Hrvatske posjeduje sve potrebne
dozvole za rad, uz koncesije za obavljanje
sljedećih djelatnosti: skupljanje otpadnih
guma, obrada i recikliranja otpadnih ba-
terija i akumulatora, skupljanje otpadnih
baterija i akumulatora, skupljanje otpad-
nih mazivih ulja i skupljanje otpadnih
vozila.
CIAK se jedini u regiji obimom ovakvih
razmjera bavi zbrinjavanjem odnosno
privremenim skladištenjem opasnog i
neopasnog otpada i to prema protokolu o
zbrinjavanju.
Današnje društvo nedovoljno je infor-
mirano o problematici otpada i njegovog
zbrinjavanja, što često dovodi do straha od
institucija koji se bave tim segmentom po-
slovanja. Tvrtka CIAK, kao partner zdravog
okoliša, aktivno radi na adekvatnom gospo-
darenju opasnim i neopasnim otpadom te
informiranju javnosti o detaljima koji stoje
iza tog pojma.
Novi centar za gospodarenje opasnim i
neopasnim otpadom tvrtke CIAK smješten
je u industrijskoj zoni grada Zaboka i pro-
stire se na 2.200 m2 te je izgrađen u skladu
s najstrožim europskim normama. Taj je
centar prije par mjeseci otvorio svoja vrata
javnosti i nadležnim institucijama upravo
u cilju demistifi kacije ove tematike. Iako
mnogi misle da se ovdje radi o gospodarenju
izuzetno opasnim tvarima, posjetitelji se
mogu uvjeriti kako se radi o materijalima
koje većina nas ima kod kuće: boje i lakovi,
razrjeđivači, otpadna ulja, zauljene krpe,
stare gume, neispravni akumulatori... Dakle
radi se o otpadu koji je opasan po zdravlje i
okoliš samo kada se nepropisno barata njime
te je u interesu zajednice njegovo pravilno
zbrinjavanje. U slučaju pravilnog gospodare-
nja njime, kao što se to radi u objektima tvrt-
ke CIAK, ovaj otpad ne predstavlja nikakvu
opasnost za okoliš niti ljude.
U centru za gospodarenje opasnim i ne-
opasnim otpadom u Zaboku, zapaljive tvari
odvojene su u posebnom, dodatno zaštiće-
nom prostoru, a dno skladišta napravljeno
je u obliku korita kako u slučaju izlijevanja
tvari one ne bi iscurile u okoliš. Sav skupljeni
otpad se obrađuje, odvaja po vrsti, sprema
u spremnike i tako pripremljen odvozi na
daljnju obradu, većim dijelom u inozemstvo.
I Vi možete biti zdrav partner prirode te
doprinijeti očuvanju okoliša svakodnevnim
trudom i zalaganjem, odvajanjem otpada
i recikliranjem. Ukoliko su Vaše potrebe
veće, prepustite posao stručnjacima jer
samo je propisno zbrinuti otpad neopasan.
Tvrtka CIAK je u tom slučaju zasigurno
propisno odabrani partner.
Samo je propisno zbrinuti otpad neopasan
Prilikom nedavno održanog Dana otvorenih vrata, direktor tvrtke CIAK Vedran Šupuković uputio je krapinsko-zagorskom županu ček donacije od 200.000,00 kn – taj iznos utrošen je na skidanje i uklanjanje azbestnih ploča na području županije
Mali korak za veliki učinak – CIAK-ovi spremnici za otpadne baterije smješteni su diljem Hrvatske
Centar za gospodarenje opasnim i neopasnim otpadom u Zaboku
CIAK posjeduje veliki vozni park te svu potrebnu opremu
za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom
zeleni magazin | svibanj 2011. | 27
PROMO
Više od 50 bolnica, od njih uku-
pno 64, nema vlastite sustave za
zbrinjavanje medicinskog i opa-
snog otpada, a one su njegovi
najveći proizvođači među 740
ustanova koliko ih je u Hrvatskoj registri-
rano za pružanje djelatnosti zdravstvene
zaštite. Prema onome što smo doznali od
ravnatelja (dio ih se nije odazvao na naše
upite), vlastite sustave imaju bolnice u Ča-
kovcu, Sisku, Varaždinu, Zaboku, Vinkov-
cima i Šibeniku, a taj problem pripremaju
se uskoro riješiti i u Dubrovniku. Sve ostale
bolnice za odvoz i zbrinjavanje godišnje
plaćaju ovlaštenim tvrtkama milijunske
iznose.
Iz redova tvrtki koje godinama zagova-
raju nabavu uređaja za zbrinjavanje otpada
na mjestu gdje se on i proizvodi, potiho se
međutim može čuti kako je odvoz dobro
uhodan i izvrsno plaćen (cijene se, nesluž-
beno doznajemo, kreću od 11 do 20 kuna
po kilogramu), pa se mnogima taj posao
ne da raskinuti. Posebice zato što bi bolnice
trebale odjednom dosta investirati, a i
doregistrirati se za djelatnost prikupljanja i
zbrinjavanja otpada, što podrazumijeva
da bi mogle zbrinjavati i otpad iz drugih
ustanova sa svog područja.
Iskustva pokazuju da se takva investicija
isplati za najviše pet godina. U europskim
zemljama takva je praksa uobičajena,
može donijeti i puno bodova kod kate-
gorizacije bolnica koja je u Hrvatskoj
nedavno započela i, što je također vrlo
važno – smanjuje mogućnost raznih
incidenata prilikom prijevoza i zbrinja-
vanja.
ČAKOVEC: IZ OTPADA GORIVONajbolji primjer kako se sve može vrlo
kvalitetno riješiti i pritom još i zaraditi,
bolnica je u Čakovcu. Prema riječima rav-
natelja Dragutina Kopasića, oni su još 2006.
uveli tehnologiju koja im je omogućila raz-
vrstavanje i preradu medicinskog otpada,
na način da od njega dobivaju visokovrijed-
no gorivo. Stroj koji je tada stajao 900.000
kuna kupili su na leasing, i upravo će ga
ovih dana isplatiti. Prije toga odvoz su go-
dišnje plaćali oko 700.000 kuna. Osim
što su riješili vlastiti
problem i pritom
pokazali kako
se racionalno
može raspola-
gati novcem
poreznih
obveznika,
bolnica još i
nešto dodat-
no zaradi jer
zbrinjava
otpad i
iz drugih
zdrav-
stvenih i
veterinarskih ustanova sa svog područja.
Na isti način, rekao je Kopasić, funkcionira
i bolnica u Zaboku.
KAKO SE ZBRINJAVAJU OPASNI ODBAČENI MEDICINSKI MATERIJALI
Oprez! Na prometnica tone infektivnog otpa Većina hrvatskih bolnica nema vlastite sustave za zbrinjavanje opasnog otpada, i godišnje plaćaju
primjeri pokazuju: investicije u vlastite sustave itekako se isplate
PIŠE Jasminka Filipasfi [email protected]
28 | svibanj 2011. | zeleni magazin
OTPAD NIJE SMEĆE
IZ DUBROVNIKA ODVOZ U OSIJEK Da odvoz otpada nije nimalo jeft in, po-
tvrdio nam je i ravnatelj dubrovačke Opće
bolnice Branko Bazdan. On je u toj bolnici,
nakon što je naslijedio bivšeg ravnatelja An-
dru Vlahušića, zatekao katastrofalno stanje
jer se, kako se to moglo čuti na sjednicama
dubrovačkog Gradskog vijeća, taj otpad
odlagao zajedno s komunalnim.
Sam Vlahušić, danas dubrovački
gradonačelnik, tada se pravdao
kako je slična situacija u 99
posto hrvatskih bolnica. Bazdan
je osigurao razvrstavanje tog
otpada, angažirao ovlaštenu
tvrtku za odvoz, no kako
je to vrlo skupo (odvozi
se čak u Osijek), planira
postaviti opremu kojom
će bolnica sama zbri-
njavati svoj otpad, ali i
onaj iz Doma zdravlja
te Zavoda za javno
zdravstvo.
“Otpad se razvr-
stava u infektivni
ili potencijalno
infektivni, farmace-
utski, citotoksični,
patološki, kemijski
i za razvijanje RTG fi lmova. Najviše je
infektivnog, on čini zapravo oko 95 posto
sveg otpada”, objašnjava šef Službe za teh-
ničke poslove u dubrovačkoj bolnici Darko
Katić. U prosjeku se tjedno, kaže on, u
njihovoj bolnici prikupi oko 850 kilograma
infektivnog otpada. Želja im je kupiti stroj
za sterilizaciju u kombinaciji s vakuumom,
mikrovalovima i parom, te još dva stroja
koji služe za drobljenje i recikliranje omo-
gućujući da se volumen otpada smanji oko
70 posto i zbrine kao komunalni.
“NUKLEARNE BOMBE” PUTUJU U INOZEMSTVO Ravnatelj splitskog Kliničkog bolničkog
centra Duje Marasović požalio nam se kako
KBC samo za zbrinjavanje akceleratora s
nedavno razmontiranog uređaja za zračenje
u Klinici za tumore mora izdvojiti oko
850.000 kuna. “U Hrvatskoj postoje samo
dvije tvrtke za zbrinjavanje radioaktivnog
otpada, a taj akcelerator je prava mala
nuklearna bomba. Nisam siguran odvozi li
se u Mađarsku ili Češku, ali znam da se kod
nas nema gdje zbrinuti”, kazao je Maraso-
vić, te dodao da bi i oni radije imali vlastiti
sustav za zbrinjavanje infektivnog i ostalog
otpada, ali ako bi tako nešto fi nanciralo
Ministarstvo zdravstva. Ima on, kaže, puno
ponuda za razne projekte kroz javno-privat-
no partnerstvo (za uštedu vode, uvođenje
solarne energije, zbrinjavanje komunalnog
otpada, itd.), ali se boji da bi zbog trenutač-
no loše percepcije JPP-a u javnosti mogao
imati problema pa se radije u tako nešto ne
upušta.
Pomoćnik ravnatelja za tehničke poslove
u KBC-u Dubrava Antun Poletto krat-
ko je rekao kako im otpad, kao i većini
drugih ustanova u Zagrebu, odvozi tvrtka
Ekologija Maržić. Inače, u ovom je KBC-u sve do 2009. bila spalionica otpada, ali se
zbog zastarjele tehnologije morala zatvoriti.
Slično je i u KBC-u Zagreb (Rebro), u ko-
jem, prema riječima rukovoditelja Sektora
Integralne sigurnosti Krune Lovrenčića,
imaju projektnu dokumentaciju za vlastiti
sustav, ali još uvijek razmatraju način kako
to fi nancirati.
Prema objašnjenju voditelja Odjela za
tehničko-uslužne djelatnosti u varaždin-
skoj bolnici Nevena Radovića, oni svojim
strojem za sterilizaciju i drobljenje otpada
bolnici godišnje uštede više stotina tisuća
kuna. Sam postupak sterilizacije je, pojaš-
njava, brz i jednostavan, i traje najviše pola
sata. Da se cijeli postupak isplati, pokazuje
i to što otpad na isti način, ali puno skuplje,
zbrinjavaju i tvrtke koje ga odvoze, a osim
zbrinjavanja – mora se plaćati i prijevoz.
NADZOR NIJE NA JEDNOME MJESTUVeć i ovaj kratki prikaz potvrđuje stav
predsjednika udruge Eko Kvarner Vjerana
Piršića, koji nam je kazao kako kod nas
nema sustavne brige o zbrinjavanju opa-
snog otpada, što bi uključivalo i kontrolu
farmaceutske industrije (poznat je slučaj
Plive koja je godinama ispuštala kemikalije
u potok Gornjak kod Brdovca), svega što
uvozimo, na kraju i to kako svakodnevni
otpad zbrinjavamo. Problem je, naime, i
to što inspekcije koje bi sve to trebale nadzi-
rati nisu pod istim krovom. Ima ih u više
ministarstava, pa je, primjerice, za Plivin
slučaj nadležna inspekcija u Vodoprivre-
di. “Nismo ni mi baš zadovoljni takvim
stanjem, bilo bi puno lakše da je sve na
jednome mjestu”, kazala je Kata Gojević,
glasnogovornica Ministarstva zaštite okoli-
ša, prostornog uređenja i graditeljstva.
ma su da
milijunske iznose za odvoz. Rijetki
OTPAD SE RAZVRSTAVA U INFEKTIVNI ILI POTENCIJALNO INFEKTIVNI, FARMACEUTSKI,
CITOTOKSIČNI, PATOLOŠKI, KEMIJSKI... ALI NAJVIŠE JE
INFEKTIVNOG, ČAK OKO 95 POSTO
Inspektori našli niz nepravilnosti
Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva zaštite okoliša,
inspekcija je u 2008. i 2009. godini imala 644 nadzora, a u gotovo
svakom drugom slučaju (274) utvrđene su određene nepravilno-
sti. Izvješće za prošlu godinu još je u pripremi za objavu. Inspekto-
ri su kao najčešće probleme povezane s otpadom naveli nepropi-
sno zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada, predaju otpada
neovlaštenim osobama, neodvajanje iz komunalnog otpada ne-
opasnog otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (amba-
laža) te posebnih vrsta otpada (pelene, biorazgradivi otpad iz kuhinja, kantina i parkova), potom
skladištenje otpada u nepropisnim uvjetima, kao i neosiguravanje propisanog načina skladištenja
te skladišnog prostora za pojedine vrste medicinskog otpada. Vidi se i da su neki obrađivali medi-
cinski otpad bez propisane dozvole, nisu osiguravali propisanu dinamiku predaje infektivnog otpa-
da, kao ni imenovali odgovorne osobe za taj posao.
Ima propusta i u zaštiti zraka te općenito okoliša, a to, navodi se u Izvješću, ukazuje na po-
trebu redovitog nadzora bolnica i, nešto rjeđe, manjih ustanova.
zeleni magazin | svibanj 2011. | 29
Izvlačenjem olupine koja je dulje od 20 go-dina trunula u šumi uz naselje Blaškovec kraj
Svetog Ivana Zeline , C.I.O.S. grupa je uoči Dana
planeta Zemlje , u suradnji s mjesnim volon-terima i odborima, započela akciju či-šćenja divljih odlagališta na području grada Zeline .Plastiku, automobilske gume i komu-
nalni ot pad koji je nesavjesno odbačen u prirodu C.I.O.S. će i dalje , uz pot poru gradske uprave i zelinskoga gradonačel-nika Vlade Žigrovića, odmah odvajati i slati na recikliranje .Nakon travanjskog čišćenja šume u
Blaškovcu, u kojoj je C.I.O.S. volonterima darovao zaštitne rukavice , akcija će se nastaviti i u svibnju, i to edukativnim aktivnostima u dječjem vrt iću Proljeće . Malim predškolcima C.I.O.S. će darova-ti raznobojne kante za ot pad kako bi naučili važnost odvajanja različitih vrsta ot pada .
C.I.O.S. čisti zelinska divlja
Pri izvlačenju se olupina raspala na dva dijela – komadi koji idu na recikliranje iznosili su se na rukama, a u poslu su se iskazali zelinski volonteri i dogradonačelnik
Filip Ćurko
ti raznobojne k pvažnost odvajanja različitih vrsta ot pada .
Na zelinskom će se području nakon svake akcije
na očišćenim područjima postaviti znakovi zabrane
odlaganja otpada u prirodi. Odgovorni iz gradske
uprave ističu - više nema isprika i izgovora zbog ba-
canja smeća na mjesta na kojima to nije predviđeno.
Za građane i tvrtke je, naime, odvoz automobilskih
olupina i glomaznih kućanskih uređaja – besplatan.
Građani u cijeloj Hrvatskoj za cjelovite autoolupine
s urednom dokumentacijom dobivaju od C.I.O.S.
grupe veće naknade od onih koje su predviđene po-
stojećim propisima (trenutačno se za otpadna vozila
plaća 1,3 kune po kilogramu), a članice spomenute
grupe potpuno besplatno dolaze i po hladnjake, pe-
rilice, štednjake... Građani takve kućanske uređaje
mogu i sami predati u reciklažne centre Grupe, baš
kao i gume, teretna i putnička vozila, poljoprivredne
i radne strojeve.
O besplatnom odvozu informacije se mogu dobiti
na besplatnom telefonu 0800 0204, a prijave se
primaju i online na web adresi:www.recikliranje.hr.
Više nema
isprika
SnimioChristian - David Gadler
i e koja
30 | svibanj 2011. | zeleni magazin
EKOAKCIJE
i 'zelenko’ na fotoizložbi
Osim fotografija koje svjedoče o
pothvatima u kojima je iz prirode
dosad uklonjeno 13 tisuća olupina,
izloženo je i službeno vozilo Akcije
tzv. Zelenko, odnosno Renault
Scenic eco 2, koji podsjeća vozače
na važnost prijateljskog odnosa
prema okolišu.
OsOsim fotografija koje svjedoče o
Fotografska svjedočanstva o dugogodišnjem ekološkom putovanju fotografa Romea Ibriševića i pothvatima u sklopu akcije Očistimo Hrvatsku od auto olupina, u organizaciji Udruge Zelene stope i Renault Nissana Hrvatska, mogu se razgledati do 5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša, u Westgateu kraj Zaprešića.
odlagališta
Svaki dio automobilske
olupine koja je
prije 20-ak godina
odbačena u šumu
kraj Zeline C.I.O.S. će
zbrinuti na ekološki
prihvatljiv način
Mjesni su se volonteri
uključili u akciju, a
na nepristupačnom
terenu sve bi bilo mnogo teže bez
traktoraŠkoda je odvezena, a na povratku iz šume pokraj staze su sudionici akcije naišli na novi “suvenir”, koji će također - na reciklažu
Zaprešešššeššešešeešššššeššššeešeeššeššššeeešešešešeššššeeššeešeššić
šu.šu
k j d
zeleni magazin | svibanj 2011. | 31
Neizvjesna budućnost velikih
državnih brodogradilišta
jedna je od najbolnijih toča-
ka hrvatskog gospodarstva.
S obzirom na broj zaposle-
nih, njihovo zatvaranje nije prihvatljivo,
ali s obzirom na stanje na svjetskom
tržištu, poslovanje po sadašnjem modelu
nije održivo. Najizglednija je preorijenta-
cija na drugačiju proizvodnju, ali pitanje
je kakvu. Moguće rješenje nudi akademik
Božidar Liščić: vjetroelektrane na moru.
EUROPA PREDNJAČIPrema Liščićevim podacima, u svijetu
se trenutačno projektira i gradi čak 929
vjetroparkova na moru u 36 zemalja. Iako
su vjetroelektrane na moru skuplje za
izgradnju i održavanje od vjetroelektrana
na kopnu, njihov je koefi cijent iskori-
stivosti i do 40 posto, za razliku od onih
na kopnu, kod kojih ne prelazi 30 posto.
U 2009. godini je u vjetar kao obnovlji-
vi izvor energije na razini cijelog EU-a
uloženo 13 milijardi eura. Od 821.000
megavata (MW) instalirane snage u EU-u,
75.000 MW čine vjetroelektrane, koje već
sada proizvode električne energije kao
U SVIJETU SE DO 2020. PLANIRA ČAK 60 GIGAVATA INSTALIRANE SNAGE U VJETROPARKOVIMA NA MORU
ENERGETIKA DONOSI POSLOVE BUDUĆNOSTI
Vjetroelektranena moru - izazovi brodogradnjiEuropske vjetroelektrane već proizvode struje koliko
30 nuklearki Krško, a za 929 vjetroparkova koji
se upravo grade i projektiraju u 36 zemalja svijeta
potrebna su specijalna plovila
PIŠE Drago Živković [email protected]
32 | svibanj 2011. | zeleni magazin
OBNOVLJIVI IZVORI
30 nuklearki Krško. Do 2020. EU planira
izgraditi 232.000 MW instalirane snage
vjetroelektrana, od čega će 40.000 MW
biti vjetroelektrane na moru. Trenutačno
se, prema Liščićevim podacima, gradi
16 vjetroelektrana vrijednih tri milijarde
eura, a izdane su dozvole za još 52 ukupne
instalirane snage 16.000 MW. Najveću vje-
troelektranu na moru od čak 32.000 MW
planira Velika Britanija, Švedska će 2014.
početi gradnju plutajućeg vjetroparka od
1500 MW, Njemačka je izdala dozvole
za 6500 MW na 20 lokacija u Sjevernom
i Baltičkom moru, dok će Francuska
do 2015. izgraditi 3000 MW
zeleni magazin | svibanj 2011. | 33
vjetroelektrana na moru i u to investirati
10 milijardi eura. Ukupna ulaganja u vje-
troelektrane na moru u cijelom svijetu do
2015. procjenjuju se na 38 milijardi dolara,
a nakon toga mogla bi prelaziti 12 milijardi
godišnje.
Europa prednjači, ali veliki projekti
planiraju se i u Kini, Japanu, Indiji, Brazilu
i SAD-u. Ostvare li se svi ti planovi, do
2020. svijet bi mogao imati čak 60 gigavata
instalirane snage u vjetroelektranama na
moru.
DVOSTRUKO SKUPLJI OD TANKERAVjetroelektrane na moru grade se na dva
osnovna načina, a oba pružaju prilike za hr-
vatska brodogradilišta. Ako je dubina mora
manja od 50 metara, stupovi turbina uko-
pavaju se u dno, a sastavne dijelove prevoze
posebna plovila koja bi se mogla graditi i
kod nas. Ako je more dublje od 50 metara,
turbine se postavljaju na platforme koje
se sastavljaju u brodogradilištima i potom
tegle na pučinu. U izgradnji se koriste razni
tipovi specijalnih plovila, poput brodova za
polaganje kabela na morsko dno i plovećih
dizalica. Riječ je o plovilima koja su nešto
manja od tankera što ih sada grade hrvatski
škverovi, ali su zbog tehnološke složenosti
barem dvostruko skuplja, što znači puno
veću dodanu vrijednost za otprilike ista
ulaganja. Neka zapadnoeuropska brodogra-
dilišta već su se preorijentirala na izgrad-
nju takvih plovila, a među prvima danski
Odense Steel Shipyard, koji je u ljeto 2009.
prestao proizvoditi tankere.
Ulagači u mra ENERGETIKA KAO STRATEŠKI DRŽAVNI INTERES
Želimo li očuvati ekološke
standarde i postići energetsku
neovisnost, u Hrvatskoj se
moramo okrenuti razvoju pro-
jekata obnovljivih izvora energije, kao
i proizvodnji energetske opreme koju
kasnije možemo izvoziti na jugoistok.
Tako bi se, prema riječima predsjed-
nika Grupacije za energiju vjetra pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori Mirka
Tunjića, ujedno vlasnika tvrtke EHN,
mogla sažeti razmišljanja hrvatskih
poduzetnika koji žele ulagati u projekte
vezane uz obnovljive izvore energije, ali
moraju vidjeti i mogućnost plasmana
svojih proizvoda.
Prema energetskoj strategiji, u Hr-
vatskoj imamo prostora za razvoj do
1200 MW instalirane snage, no u idućih
nekoliko godina možemo ostvariti samo
600 MW. Dok razvoj tog sektora ne odre-
dimo kao strateški državni interes, kao
kod autocesta, ističe Tunjić, neće biti ni
poduzetnika koji bi proizvodili opremu
za vjetroelektrane.
SPORNA ZABRANA NA OTOCIMATunjić također smatra spornom zabra-
nu gradnje vjetroparkova na otocima,
no nada se da će se ta odredba Uredbe
o zaštiti obalnog područja iz 2004.
izmijeniti kad gradnja vjetroparkova u
zaobalju pokaže svoje prednosti. Proces i
na kopnu, međutim, usporavaju admini-
strativne zapreke i zakonske nelogičnosti,
koje za dobivanje energetskog odobrenja
predviđaju završetak projekta na odre-
đenoj lokaciji u 36 mjeseci, a da bi se za
gradnju vjetroparka, primjerice, ishodile
sve dozvole i suglasnosti, čak ako bi se po
jedna dobivala mjesečno, potrebno je i
pet-šest godina!
Istina je da su pojedine županije, go-
vori Tunjić, realizirale određene projekte
vezane uz obnovljive izvore energije,
a druge nisu. Dok su vjetroparkovi na
šibenskom području već nekoliko godina
u funkciji, na splitskom ih još uvijek
nema. Tu postoje projekti za vjetroe-
lektrane kapaciteta većih od 30 MW, no
veći su i administrativni problemi jer se
one, za razliku
od manjih
koje se
S GRADNJE TANKERA NEKA EUROPSKA BRODOGRADILIŠTA PRELAZE NA GRADNJU PLOVILA ZA VJETROELEKTRANE
Dok ne vide mogućnost plasmana svojih proizvoda,
vjetroelektrane, ističe predsjednik Grupacije za energ
ZBOG ADMINISTRATIVNIH ZAPREKA, PA I ZAKONSKIH NELOGIČNOSTI, HRVATSKI SE ENERGETSKI SEKTOR RAZVIJA PRESPORO, A PODUZETNICI NISU MOTIVIRANI NA ULAGANJA
PIŠE Jozo [email protected]
u funkciji, na splitskom ih još uvijek
nema. Tu postoje projekti za vjetroe-
lektrane kapaciteta većih od 30 MW, no
veći su i administrativni problemi jer se
one, za razliku
od manjih
koje se
ZAPREKA, PA I ZAKONSKIH NELOGIČNOSTI, HRVATSKI SEENERGETSKI SEKTOR RAZVIJA PRESPORO, A PODUZETNICI NISUMOTIVIRANI NA ULAGANJA
34 | svibanj 2011. | zeleni magazin
OBNOVLJIVI IZVORI
ku papirologijeDekani promiču OIE U organizaciji devet fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu tehničkog
i biotehničkog područja u travnju
je na Fakultetu elektrotehnike i
računarstva održan okrugli stol
Obnovljivi izvori energije, napred-
ne energetske mreže i energetska
učinkovitost. Sudionici skupa ista-
knuli su važnost OIE u kontekstu
energetske učinkovitosti i izgrad-
nje naprednih energetskih mre-
ža (smart grids), kao i strukturne
izazove transportnih sredstava i
sustava te zgradarstva.
Čelnici tih devet fakulteta pot-
pisali su i Deklaraciju sa zaključ-
cima okruglog stola. Usvojenim
dokumentom, dekani su istaknuli
zajednički plan aktivnosti na
pokretanju multidisciplinarnog
istraživačko-razvojnog programa
OIE, naprednih energetskih mreža
i energetske učinkovitosti.
OMV otkrio plin u AustralijiOMV, vodeća energetska grupa-
cija u europskom pojasu rasta,
otkrio je plin na istraživačkoj bu-
šotini Zola-1, na Sjeverozapad-
nom grebenu (North West Shelf )
Australije. Ovo predstavlja jedno
od najvećih otkrića plina te tvrtke.
Bušotina Zola-1 je udaljena oko
stotinu kilometara od zapadne
obale Australije.
“Zola-1 jedno je od OMV-ovih
najvećih otkrića plina i rezultat je
uspješnih i sigurno provedenih
istraživačkih aktivnosti i kampa-
nja dodatnog bušenja. Jako smo
ponosni na OMV-ove istraživačke
aktivnosti u Australiji, koje su do-
segnule vrhunac tim značajnim
otkrićem na Sjeverozapadnom
grebenu. Sljedeći korak bit će do-
datna potvrda otkrića plina, uklju-
čujući i izradu nove seizmičke 3D
karte”, izjavio je Jaap Huijskes, član
Izvršnog odbora OMV-a zadužen
za Istraživanje i proizvodnju.
ukratko...
poduzetnici će teško ući u proizvodnju opreme za
iju vjetra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Mirko Tunjić
priključuju na distributivni, moraju priključiti
na prijenosni sustav. Tunjić se ipak nada da će
njegova tvrtka EHN, kao članica španjolske
grupacije Acciona Energía, koja je do sada
u Hrvatskoj uložila 10 milijuna eura samo u
razvoj, uspješno provesti projekt snage 30 MW
na lokaciji Seget Marina, za koji imaju građev-
nu dozvolu i koji bi trebao krenuti sredinom
2011. godine.
NISMO SPREMNI ZA VELIKE PROJEKTE U planu su i drugi projekti, no kako kaže
Tunjić, naš sustav može primiti oko 600 MW
instalirane snage, dakle oko 15 posto cjeloku-
pne instalirane snage iz obnovljivih izvora, u
odnosu na sve hrvatske energetske izvore, što
bi predstavljalo investiciju
veću od 900 milijuna
eura. Acciona Energía
inače proizvodi više struje iz obnovljivih nego
Hrvatska iz svih svojih energetskih izvora.
Tunjić napominje kako projekti potencijalnih
investitora u Hrvatskoj nisu projekti velikih
kapaciteta u europskim okvirima.
Tako Španjolska kao lider u vjetroenergiji ima
više od 20.000 MW instalirane energije u vjetro-
parkovima. Kad je riječ o obnovljivim izvorima,
njihovo je iskorištavanje u toj zemlji prije 15 go-
dina bilo u začecima. Tada su sile
bile Njemačka i Danska, ali
nakon što je španjolska vlada
odlučila da energetika bude
strategija razvoja i opredije-
lila se za razvoj obnovljivih
izvora, postali su svjetski
lider u tom sek-
toru.
NISMO SPREMNI ZA VELIKE PROJEKTE U planu su i drugi projekti, no kako kaže
Tunjić, naš sustav može primiti oko 600 MW
instalirane snage, dakle oko 15 posto cjeloku-
pne instalirane snage iz obnovljivih izvora, u
odnosu na sve hrvatske energetske izvore, što
bi predstavljalo investiciju
veću od 900 milijuna
eura. Acciona Energía
bile Njemačka i Danska, ali
nakon što je španjolska vlada
odlučila da energetika bude
strategija razvoja i opredije-
lila se za razvoj obnovljivih
izvora, postali su svjetski
lider u tom sek-
toru.
Tvrtka Ma.Co.T. koja se bavi distri-
bucijom, proizvodnjom i prera-
dom soli za ceste na tržištima Slo-
venije, Hrvatske i BiH započela je
novi investicijski ciklus i širenje
primarne djelatnosti ulažući u obnovlji-
ve izvore energije. Tvrtka je u vlasništvu
obitelji iskusnog inženjera i poduzetnika
hrvatskog porijekla, koji cijeli svoj radni
vijek živi u Ljubljani, Ljube Glibote. Potkraj
prošle godine u sklopu svog proizvodnog
i skladišnog pogona u Luci Kopar svečano
je puštena u rad najveća solarna elektrana
u primorskom dijelu Slovenije, a Glibota
se nada da će prve dvije takve elektrane
dogodine proraditi i u Hrvatskoj.
STRUJA TEČE S KROVOVA Koparska solarna elektrana snage 246
kWp trebala bi godišnje proizvoditi oko
300.000 kWh električne energije za prodaju,
a sama investicija vrijedna je oko 700.000
eura. Elektrana je postavljena na krovu
industrijskog pogona tvrtke, a zasniva se na
solarnom fotonaponskom sustavu sastav-
ljenom od najsuvremenijih solarnih panela
američkog i norveško-švedskog proizvođa-
ča, koji omogućuju maksimalnu efi kasnost
te nesmetano funkcioniranje elektrane čak i
pri udarima vjetra većim od 200 kilometara
na sat.
Budući da ta tvrtka dugi niz godina
uspješno posluje i u Hrvatskoj, planira
investirati u dvije solarne elektrane, i to
u industrijskoj zoni Kukuljanovo pokraj
Rijeke te u industrijskoj zoni Čaporice
nedaleko od Trilja. Elektrane bi također bile
instalirane na krovove industrijskih pogona
u vlasništvu tvrtke, a planirana snaga je
220 kWp, za Kukuljanovo, te 240 kWp, za
Čaporice. Ukupna investicija iznosila bi oko
1,2 milijuna eura. Za procjenu investicije
treba uzeti u obzir stalni trend razvoja i
pojeft injenja solarnih tehnologija te njihovu
cijenu za idućih godinu dana, kada se naj-
ranije očekuje realizacija tih projekata zbog
kod nas vrlo složene i dugotrajne admini-
strativne procedure oko stjecanja statusa
povlaštenog proizvođača električne energije
i sklapanja ugovora o otkupu proizvedene
struje s HEP-om.
ULAGANJA U OBNOVLJIVE IZVORE
Hrvatske solarke probijaju ledPrve sunčeve elektrane u Hrvatskoj se očekuju dogodine – u industrijskim zonama Ku
ZBOG KOMPLICIRANOG POSTUPKA STJECANJA STATUSA POVLAŠTENOG PROIZVOĐAČA ELEKTRIČNE ENERGIJE I SKLAPANJA UGOVORA O OTKUPU STRUJE S HEP-OM HRVATSKA IMA NAJMANJE SOLARNIH SUSTAVA U EUROPI
PIŠE Jozo [email protected]
36 | svibanj 2011. | zeleni magazin
OBNOVLJIVI IZVORI
mukotrpno
kuljanovo kraj Rijeke i Čaporice nedaleko od Trilja
U EU-U DO PAPIRA U DANU, KOD NAS NI ZA GODINU“Važno je naglasiti da je u zemljama EU-a ta
procedura maksimalno pojednostavljena i traje
od svega nekoliko dana do maksimalno nekoliko
mjeseci. Nadalje, kako bi takvi projekti bili ispla-
tivi investitorima, uobičajeno je da se s njima
sklapaju ugovori o otkupu struje proizvedene iz
obnovljivih izvora uz poticajnu cijenu kilovata
na rok koji nije kraći od 15 godina (Slovenija),
20 godina (Njemačka), čak i 25 godina (Velika
Britanija). Na žalost, u Hrvatskoj se taj ugovor
sklapa na samo 12 godina, a da bi se sklopio,
potrebno je proći mukotrpnu administrativnu
proceduru koja traje i do dvije godine. Iz tog
razloga Hrvatska ima daleko najmanje instali-
ranih solarnih sustava u usporedbi sa zemljama
Europske unije”, ističe vlasnik tvrtke Ma.Co.T.
Ljubo Glibota.
U proizvodnji struje iz sunčeve svjetlosti u
EU-u prednjači Njemačka, koja je apsolutni lider
sa čak 10.000 MW instaliranih fotonaponskih
sustava, Italija ima 720 MW, Češka 411 MW, Bel-
gija 292 MW itd. Nažalost, iako ima daleko veći
potencijal od većine europskih zemalja, Hrvatska
ima manje od jedan MW fotonaponskih sustava.
NEISKORIŠTENI SOLARNI POTENCIJALI Ma.Co.T. je u Sloveniji, navodi Glibota, sve
potrebne dozvole za solarnu elektranu ishodio
za manje od dva mjeseca. Izrada pak i montaža
takve solarne elektrane ne traje više od tridese-
tak dana. Dok u Hrvatskoj birokratske barijere
sprječavaju poduzetnike da jače investiraju
u obnovljive izvore, u Sloveniji za solarne
elektrane snage do jedan MW nije ni potrebna
građevinska dozvola. U Hrvatskoj se ona mora
ishoditi i, kako tvrdi Glibota, u tri godine,
otkako postoje zakonski preduvjeti za realizaciju
projekata obnovljivih izvora energije, ništa nije
učinjeno da se pojednostavi i ubrza administra-
tivna procedura. To je, smatra, gorući problem
za zemlju koja je izrazito energetski ovisna o
uvozu energije jer time propušta veliku priliku
kako u tom pogledu tako i u pogledu otvaranja
tisuća radnih mjesta u toj branši. On stoga prati
i snažno podupire nastojanja Hrvatske struč-
ne udruge za sunčevu energiju, koja se jedina
sustavno zauzima za projekte solarnih elektrana,
ali za njihova nastojanja država nema sluha.
Jedna od Glibotinih hrvatskih tvrtki, Adria Sol,
postala je i članicom navedene udruge te će
se uključiti u borbu da Hrvatska aktivira svoj
solarni potencijal.
Nuklearke u susjedstvu su sigurne
Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetništva organiziralo je
u travnju okrugli stol Sigurnost
nuklearnih elektrana i buduć-
nost nuklearne energetike. Dar-
ko Horvat, ravnatelj Uprave za
energetiku u ovome ministarstvu,
istaknuo je kako su dvije nuklear-
ne elektrane u našem okruženju,
Krško u Sloveniji te Paks u Mađar-
skoj, siguran i stabilan izvor elek-
trične energije. Hrvoje Perharić,
član Uprave nuklearne elektrane
Krško, napomenuo je kako se
u njenu modernizaciju godiš-
nje ulaže 30 milijuna eura. “Cilj
je u sljedećih 10 godina uložiti
400 milijuna eura u poboljšanje
nuklearne sigurnosti elektrane
Krško”, naglasio je on.
Zelena javna nabavaU sklopu inicijative Horizon 2020
u prostorijama Ministarstva za-
štite okoliša, prostornog uređe-
nja i graditeljstva u travnju je
održana nacionalna radionica o
zelenoj javnoj nabavi. Sudionici
su upoznati s brojnim praktičnim
pitanjima, te su im predstavljeni
primjeri najbolje prakse u člani-
cama Europske unije, što će svim
nazočnima olakšati rad na razvo-
ju nacionalne strategije Zelene
javne nabave. Naime, u procesu
javne nabave bitno je obratiti
pozornost na cijenu nekog pro-
izvoda ili usluge ali istovremeno
je potrebno razmotriti i troškove
koji nastaju tijekom njihovog
životnog ciklusa. Pristup određi-
vanja troškova tijekom životnog
ciklusa sagledava nabavu i sve
povezane troškove (dostava, po-
stavljanje i sl.), troškove djelova-
nja uključujući energiju i održa-
vanje, te troškove kraja životnog
ciklusa, kao što su rastavljanje i
odvoz.
ukratko...
Monel, zagrebačka tvrtka za
upravljanje zgradama, želi
pomoću malih vjetrenja-
ča proizvoditi struju za
rasvjetu stubišta i garaža u
višekatnicama kojima upravlja. Započeli su
pregovore s tvrtkom Turbina IPD iz Bosne
i Hercegovine koja proizvodi vjetrenjače,
nakon što su o njoj pročitali tekst u Privred-
nom vjesniku.
“Vidjeli smo da Turbina ima zanimljiv
proizvod, otprilike onakav kakav bi odgo-
varao potrebama našeg poduzeća. Stupili
smo s njima u kontakt i sada razgovaramo o
realizaciji te ideje”, rekao je Dražen Pomper
iz Monela.
BEZ VIBRACIJA I BUKE Vjetrenjača nije opasna za ptice, što je
čest prigovor klasičnim vjetrenjačama veli-
kih krakova elisa i vodoravne osi. Ne stvara
vibracije ni buku pa se može postaviti i u
naseljima. Turbina IPD je, primjerice, vje-
trenjaču snage 300 vata isprobala na krovu
jedne obiteljske kuće.
Na sljemenu vjetar uvijek malo struji pa
stanari imaju stalan, praktično besplatan
izvor struje za rasvjetu, praćenje TV i ra-
dioprograma ili grijanje vode. Veći model,
od pet kilovata, Turbina IPD testirala je na
olujnim vjetrovima na vrhu planine Vlašić.
Prema proračunima, investicija u vjetrenja-
ču stajala bi oko 2500 eura po instaliranom
kilovatu snage.
Privredni vjesnik o Turbini IPD pisao je
kao o jednom od fi nalista natječaja Ven-
tureXchange za fi nanciranje tvrtki venture
i equity kapitalom održanog nedavno
u Zagrebu. Investitorima su predložili
ulaganje od dva milijuna dolara u razvoj
novih, snažnijih modela svoje vjetro-
turbine. Direktor Turbine IPD Miroslav
Tešić kaže kako će uskoro u Sloveniji, na
Kredarici, biti postavljen stup s njihovom
vjetrenjačom koja će proizvoditi struju za
energetski nezavisni repetitor za mobitele.
S Vodafoneom se pregovara o postavljanju
čak 10.000 takvih samostalnih stupova u
Indiji. Na stup se mogu montirati i solarni
paneli radi osiguranja potpune energetske
nezavisnosti.
PIONIRI TEHNOLOGIJE“Valjda ta stvar nešto valja kad je
izumljena u Bosni, gradi se u Sloveniji, a
fi nanciraju je Nijemci”, kaže Tešić. Iz Nje-
mačke je, naime, stiglo pola milijuna eura
ulaganja u razvoj prvih modela. Svjetski
ekonomski forum uvrstio je Turbinu IPD
i njene osnivače - inženjere elektrotehnike
Miroslava Tešića i njegova oca Nenada -
među “pionire tehnologije”, što je priznanje
kakvo su ranije dobili osnivači Googlea i
sličnih inovativnih kompanija.
Za Turbinine vjetrenjače zanimali su se i
predstavnici Dok-inga koji bi njima uz ceste
punili svoj prototip elektromobila. Monel
također na svojim zgradama planira kori-
stiti i solarne panele pa o tome razgovaraju
sa Solvisom iz Varaždina, a partner u poslu
trebao bi im biti i jedan domaći proizvođač
štednih žarulja.
Prema riječima Dražena Pompera,
opskrba zgrada čistom i jeft inom energijom
mogla bi biti uvod i u veće Monelove inve-
sticije u sektoru obnovljive energije.
Vjetrenjačama osvjetljava zgrade
PIŠE Igor Vukić[email protected]
Turbinu IPD, proizvođača malih efikasnih
vjetroturbina, Monel je otkrio preko teksta u
Privrednom vjesniku Miroslav Tešić, direktor Turbine IPD
JEFTINA I ČISTA ENERGIJA ZA STUBIŠTA U VIŠEKATNICAMA
38 | svibanj 2011. | zeleni magazin
ISKUSTVA
privredni vjesnikprivredni vjesnik
Tjednik partner hrvatskog gospodarstva
www.privredni.hr
Predstavnici Regionalne ener-
getske agencije sjeverozapadne
Hrvatske (REGEA) nedavno su
u Bruxellesu primili nagradu
Local Energy Action Award za
provedbu projekta I ja mogu imati solarne
kolektore! Nagrada im je uručena na 10.
konferenciji europske energetske inicijative
ManagEnergy.
REGEA se prvo uspjela izboriti za ulazak
među tri najbolja projekta u kategoriji In-
formiranje i podizanje svijesti, a proglašena
je pobjednikom u jakoj konkurenciji broj-
nih projekata s područja obnovljivih izvora
energije, članica i pristupnih država EU-a.
Ovim projektom kućanstva se potiču na
ugradnju sustava za korištenje solarne energi-
je i stvara održiv fi nancijski model za podršku
ulaganjima u taj program. Dosad je u kućan-
stva ugrađeno više od 250 solarnih toplinskih
sustava, što je rezultiralo procijenjenom ušte-
dom do 65 posto za troškove grijanja vode u
tipičnom kućanstvu i ukupnom godišnjom
uštedom energije od otprilike milijun kilovat
sati (kWh). Pilot-projekt proveden u Zagrebu
pokazao se toliko uspješnim da je slične pro-
grame uvelo još nekoliko hrvatskih regija.
ODRŽIVO UPRAVLJANJE ENERGIJOMUz Regionalnu energetsku agenciju sjeve-
rozapadne Hrvatske, koja je dobila nagradu
za projekt poticanja kućanstava na ugradnju
sustava za korištenje solarne energije, na-
građena je i Londonska razvojna agencija za
inicijativu uvođenja mjera za uštedu energije
u zgradama. “Jačanje napora koji ulažemo
u energetsku učinkovitost i promicanje
obnovljivih izvora energije najbolji je način
za iskorak prema osiguravanju održive i
dostupne energetske budućnosti s niskom
razinom ugljika. Nagrade ManagEnergy
imaju ključnu ulogu u tim naporima, stoga
pozdravljam praktične mjere koje Manag-
Energy provodi radi promicanja energetske
učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora
diljem Europe”, naglasio je prilikom dodjele
nagrada europski povjerenik za energetiku
Günther Oettinger.
Julije Domac, ravnatelj REGEA-e, ističe
kako je taj projekt pokrenula i osmisli-
la Agencija kao odgovor na nedostatak
sličnih mehanizama fi nanciranja i poticanja
korištenja obnovljivih izvora energije na
nacionalnoj razini, ponajprije nadležnih
ministarstava.
Postoje projekti i načelo da se obnovljivi
izvori energije fi nancijski potiču, no REGEA
nije imala poseban uzor u nečemu sličnome
na području Europske unije, čije su članice
odavno shvatile kako su obnovljivi izvori
i domaća proizvodnja opreme za njihovo
korištenje itekako u nacionalnom interesu.
“Na taj se način otvaraju domaća radna mje-
sta, novac zadržava u zemlji, ali i ne manje
važno - čuva okoliš”, objašnjava on.
NEDOUMICE I ZABRINUTOSTPresudnu podršku ovome projektu,
nastavlja Domac, pružio je Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost koji je
HRVATSKA NAJBOLJE PODIŽE EKOLOŠKU SVIJEST
I ja mogu imati solarne kolektore! Projektom za koji je REGEA primila uglednu europsku nagradu kućanstva se potiču na
ugradnju solarnih sustava i stvara se održiv financijski model za podršku ulaganjima
MANAGENERGY JE INICIJATIVA KOJA PRUŽA PODRŠKU SVIMA KOJI DJELUJU NA PROMICANJU ODRŽIVOG UPRAVLJANJA ENERGIJOM DILJEM EUROPE
PILOT-PROJEKT PROVEDEN U ZAGREBU POKAZAO SE TOLIKO USPJEŠNIM DA JE SLIČNE PROGRAME UVELO JOŠ NEKOLIKO HRVATSKIH REGIJA
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
40 | svibanj 2011. | zeleni magazin
ŠTEDNJA ENERGIJE
omogućio isplatu fi nancijske pomoći građani-
ma. Najveći pak problem u provedbi projekta,
otkriva on, bio je – kako ga uopće započeti. “Bilo
je dosta nedoumica i zabrinutosti o tome hoće li
biti dovoljno prijava na natječaj, kako osigurati
fi nancijska sredstva te kako regulirati natječaj i
izbjeći nepravilnosti. Međutim, tijekom godina
provedbe projekta, razvijali smo i poboljšavali
sustav natječajne dokumentacije, proceduru
ocjenjivanja i provjere i postigli ono željeno
- imamo vrlo jednostavan i lako primjenjiv na-
tječaj, građani lako mogu razumjeti proceduru i
ispuniti prijavu, a ujedno je osigurana maksimal-
na transparentnost i objektivnost ocjenjivanja
prijava i dodjele fi nancijskih sredstava”, napomi-
nje Domac.
Osim nagradom, koja je najviše europsko pri-
znanje u poslu kojim se bavi Agencija, zadovoljan
je, kaže, i prihvaćenošću projekta
među građanima: “Činjenica da u pravilu na
svakom natječaju imamo više prijavljenih od
mogućeg broja poticaja koji se dodjeljuju, govori
dovoljno. K tomu, obitelji su iznimno zadovoljne
i to je ono što veseli i daje energiju za nastavak.
Lijepo je vidjeti ne samo zadovoljnog korisnika
u smislu energije koju dobiva i fi nancijske uštede
koju ostvaruje već i ponosnog zato što koristi čist
domaći izvor energije. Tako naše obitelji, kori-
snici projekta, postaju njegovi najbolji promotori
svojim susjedima, rođacima i prijateljima”.
Inače, ManagEnergy je inicijativa Glavne upra-
ve Europske komisije za energetiku. Pokrenuta u
ožujku 2002. godine, ta inicijativa pruža podršku
svima koji djeluju na promicanju održivog uprav-
ljanja energijom na lokalnoj i regionalnoj razini
diljem Europe.
Prava mjera za poticanje
Philips donirao školarcima štedljivu rasvjetu
Hrvatsko predstavništvo Philipsa
doniralo je energetski učinkovitu
rasvjetu OŠ Antuna Mihanovića
u Klanjcu. Škola će time smanjiti
potrošnju struje za 31 posto, a
emisije CO2 za 2.637 kilograma,
što odgovara apsorpcijskom ka-
pacitetu 95 stabala. Direktor pred-
stavništva Darko Balun istaknuo
je kako ulaganjem u bolje uvjete
u školama i vrtićima ulažemo u
svoju budućnost, stoga Philips
nastavlja svoj projekt društvene
odgovornosti, u sklopu kojeg je
novu rasvjetu dosad donirao i
vrtiću Vjeverica na zagrebačkom
Ksaveru. Obje su donacije ukupno
vrijedne 150.000 kuna.
Uspjeh Sajma Natura Dom EEC u PorečuU Poreču je u travnju održan gra-
đevinsko-obrtnički sajam s nagla-
skom na energetsku učinkovitost,
niskoenergetsku i pasivnu grad-
nju Natura Dom – EEC (Energy
Efficiency Croatia). U sklopu njega
održano je i nekoliko pratećih saj-
mova - eko automobil, eko gastro
i eko oprema. Sajam je okupio više
od sto izlagača, mahom global-
nih brendova koji su prezentirali
najnovija tehnološka dostignuća
u graditeljstvu i uštedi energije.
Prvom sajmu Natura Dom–EEC
partner je bila Zagrebačka banka,
koja je okupljenim stručnjacima i
posjetiteljima ujedno promovira-
la svoju inovativnu zelenu liniju
poslovanja.
ukratko...
Prema dosadašnjem iskustvu, u nagrađeni REGEA-in
projekt ”I ja mogu imati solarne kolektore!” u velikoj
su mjeri uključene domaće tvrtke. Ugradnju u pravi-
lu obavljaju lokalni instalateri te obrtnici, a oko petina
solarnih panela koji su postavljeni u sklopu pro-
jekta izrađena je u Hrvatskoj.
“Istina je da se dio opreme koja se koristi u Hrvatskoj
još uvozi, ali ovakvi su programi veliki i pravi poticaj
upravo domaćem gospodarstvu i domaćoj proizvod-
nji. Ne samo to, analize koje provodimo poka-
zale su i koliko značajno ovakvi
projekti pridonose prihodima
državnog proračuna i lokalnih
zajednica kroz PDV, poreze i pri-
reze. Riječ je zaista o pravoj mjeri
za poticanje gospodarskog razvitka,
a učinci su vrlo značajni”, istče Julije
Domac, ravnatelj Regionalne ener-
getske agencije sjeveroza-
padne Hrvatske.
Program poticanja zelenog
poduzetništva, pokrenut unutar
Projekta COAST Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj
potkraj 2008. godine, uspješ-
no pomaže i podržava poduzetništvo u
Dalmaciji koje se temelji na očuvanju njene
prirodne i kulturne baštine. Bilo da je riječ
o ekološkoj poljoprivredi, uzgoju autoh-
tonih sorata i pasmina, eko i agroturizmu,
pustolovnom turizmu prijateljskom prema
prirodi, marikulturi ili ribarstvu, zeleno po-
duzetništvo svoju izvrsnost, konkuretnost
i poslovnu uspješnost temelji na posebno-
stima i iznimnim vrijednostima prirodne
raznovrsnosti u kojoj i s kojom nastaje, koju
čuva, održava i njeguje.
Program je pokrenut u suradnji s četiri-
ma dalmatinskim županijama i njihovim
Projektom COAST do subvencija
Izvorno dalmatinsko s potporom UN-aKako bi se očuvala i održivo iskorištavala biološka raznolikost dalmatinske
obale, UN-ov program COAST u četiri Hrvatske županije podupire
poduzetničke projekte u poljoprivredi, turizmu, ribarstvu i marikulturi
PIŠE Jozo [email protected]
ZA DOBRO OSMIŠLJENE ZELENE PROJEKTE TRENUTAČNO JE OSIGURAN KREDITNI POTENCIJAL
OD 15 MILIJUNA KUNA
ProjekProjek
Ujedin
potkra
no pom žaže e i i popodrdržž
DaDalmlmacacijijijii kokojeje se e tt
prprpririririrododoodnenene i i k kk lulultuturnrne
TRENU
42 | svibanj 2011. | zeleni magazin
ZELENO PODUZETNIŠTVO
razvojnim agencijama, a uz potporu Glo-
balnog fonda za okoliš.
TRAJNI POZIV ZA ISKAZ INTERESATri su grupe poticaja kojima se kroz ovaj
program potiče brži i efi kasniji razvoj zele-
nog poduzetništva na dalmatinskoj obali.
Perspektivnim zelenim poduzetničkim ide-
jama pruža se tehnička i fi nancijska pomoć
kroz darovnice, a od travnja 2010. godine
PPZP počinje izravno kreditirati poduzet-
ničke projekte kroz Program jamstveno-
kreditnog fonda, koji se provodi u suradnji
sa Splitskom i Jadranskom bankom, a
operativno provođenje programa povjereno
je županijskim razvojnim agencijama.
Trajno je otvoren Poziv za iskaz intere-
sa u sve četiri dalmatinske županije svim
zelenim poduzetnicima kojima su potrebna
dodatna sredstva za razvoj i ostvarivanje
svojih poduzetničkih razvojnih projekata
da se uključe u program kreditiranja.
“Trenutačno je osiguran kreditni poten-
cijal od 15 milijuna kuna, što znači da bi
trebalo biti dovoljno novca za sve kvalitet-
ne i dobro osmišljene razvojne projekte”,
otkriva Anja Škulje Makjanić, savjetnica za
odnose s javnošću i komunikacije Projekta
COAST.
UREDNO POSLOVANJE SNIŽAVA KAMATUOvaj program nudi poduzetnicima
povoljnije uvjete kreditiranja od tržišnih.
Poduzetnici mogu dobiti do 50 posto
jamstva, te se u tijeku realizacije projekta
odobrava dodatna izlazna subvencionirane
kamate, što u konačnici za poduzetnika
može značiti povoljniju kamatnu stopu od
tržišne, ovisno o vrsti i kvaliteti projekta.
“Ono što ovaj program izdvaja od
dosadašnjih srodnih programa upravo je
odobravanje subvencije kamate onim po-
duzetnicima koji su zadovoljili zadane kri-
terije, a to se ponajprije odnosi na redovito
vraćanje kredita i uredno poslovanje prema
poslovnom planu te mentorstvo.
STALNA POMOĆ MENTORAMentorstvo podrazumijeva da se aktivno
prati poslovanje svakog poduzetnika te ga
se savjetuje o svim važnim aspektima koji
znače razvoj i uspješnost. Poduzetnik ne
ostaje sam sa svojim projektom i mogućim
problemima, već se u svakom trenutku
može obratiti osobama koje prate njegovo
poslovanje te zatražiti savjet vezan uz bilo
koji njegov segment”, ističe Anja Škulje
Makjanić.
ČUVANJE PRIRODE – KLJUČ RAZVOJA Osim izravne potpore zelenim projekti-
ma, taj program poduzetnicima nudi i teh-
ničku i fi nancijsku pomoć pri aplikaciji na
druge nacionalne i međunarodne programe
potpore. Jedan od najprivlačnijih progra-
ma potpore svakako je IPARD, program
bespovratnih sredstava EU-ova Fonda za
poljoprivrednike i poduzetnike. Prvi pilot-
projek kojem je Projekt COAST pomogao
fi nancijski i tehnički već je poslao prijavu
za IPARD, a drugi projekt je u pripremi.
“Dosadašnji uspješni primjeri zelenih
poduzetničkih pothvata pokazuju da je
poslovanje koje čuva i razvija prirodnu
baštinu iznimno bogatog dalmatinskog
kraja uistinu ključ za njegov gospodar-
ski razvoj, ali i vlastiti poslovni uspjeh”,
istaknula je Anja Škulje Makjanić te pozvala
sve zainteresirane zelene i potencijalno
zelene poduzetnike da se jave u županijske
regionalne razvojne agencije koje Program
provode operativno.
U SURADNJI SA ŽUPANIJSKIM RAZVOJNIM AGENCIJAMA COAST FINANCIJSKI I TEHNIČKI POMAŽE PODUZETNICIMA DA SE PRIJAVE I ZA IPARD
Projekti štite biobaštinu
Nositelj provedbe Projekta COAST je Mini-
starstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva, u suradnji s uredom Programa
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvat-
skoj. Projekt se provodi uz financijsku potporu
Globalnog fonda za okoliš. Kroz Program po-
ticanja zelenog poduzetništva Projekt COAST
financijskom i tehničkom pomoći potiče oču-
vanje biološke i krajobrazne raznolikosti kroz
ključne djelatnosti u Dalmaciji: poljopri-
vredu, turizam, ribarstvo i marikulturu.
Poticaji zlarinskom zelju, siru, lozi...
Programom poticanja zelenog poduzetništva potiču se poslovni projekti u
sektorima ekološke poljoprivrede, uzgoju autohtonih sorata i pasmina, rural-
nom, pustolovnom i prema prirodi prijateljskom turizmu te održivom ribar-
stvu i školjkarstvu. Od 2008. godine u obliku darovnica i tehničke pomoći uz
kreditna jamstva potporu su dobila 64 projekta, ukupno vrijedna 6,7 milIjuna kuna.
Među zanimljivijim projektima svakako su pilot-projekt “Komercijalna proizvodnja br-
bavice Venus verrucosa” Centra hrvatske marikulture - Maribic iz Malostonskog zaljeva,
Etno-botanička analiza divljeg zelja i eko-zemljopisni pregled rasprostranjenosti na otoku Zlarinu, Udruge Pun-
ta Arta sa Zlarina. Potporu za zaštitu ptica grabljivica dobio je Sokolarski centar iz Skradina, odobrena je potpora za
Projekt “Ekološki uzgoj matičnog stada autohtone pasmine buše kao osnova za proizvod dodane vrijednosti - sira od
mlijeka buše” OPG-a “Andrija Ribičić”, Šestanovac. Odobrene su i brojne potpore za uzgoje autohtonih so-
rata maslina, vinove loze, za zaštitu školjkarstva, za proizvodnju sira, turistički projekti...
u
z
a kuna.
odnja br-
og zaljeva,
nosti na otoku Zlarinu, Udruge Pun-
tar iz Skradina, odobrena je potpora za
za proizvod dodane vrijednosti - sira od
re za uzgoje autohtonih so-
projekti...
zeleni magazin | svibanj 2011. | 43
Ugrožena
Prema procjenama stručnjaka, između 12 i 20 posto povećanja emisije stakleničkih plinova posljedica je smanjenja šumskog pokrova na Zemlji, a svake godine on se smanji za 13 milijuna hektara
44 | svibanj 2011. | zeleni magazin
BOGATSTVA
Šume pokrivaju 31 posto kopne-
nog područja svijeta, a više od
milijardu i 600 milijuna ljudi
životno ovisi o njima. Istodobno
80 posto svih vrsta bilja i živo-
tinja obitava u njima, a čak 300 milijuna
ljudi živi u šumama. Gotovo trećina svih
šuma koristi se za proizvodnju različitih
proizvoda od drva, a trgovina proizvodima
šuma godišnje prelazi 330 milijardi dolara.
Prema procjenama stručnjaka, između 12
i 20 posto povećanja emisije stakleničkih
plinova posljedica je upravo smanjenja
šumskog pokrova na Zemlji, a svake godine
on se smanji za 13 milijuna hektara. Šume
nam stvaraju kisik i upijaju ugljični dioksid,
čuvaju vodu, štite nas od poplava i sprječa-
vaju eroziju tla. Zbog svega toga Ujedinjeni
narodi proglasili su ovu, 2011. godinu godi-
nom šuma, uz slogan Šume za ljude.
AKCIJE POŠUMLJAVANJAGodina šuma obilježit će se na svim
razinama, od svjetskih foruma do lokal-
nih aktivnosti. Planiraju se velike akcije
pošumljavanja, sajmovi proizvoda iz šume,
konferencije i natjecanja - od umjetničkih
do triatlonskih. Tijekom godine objavit će
se i niz knjiga, obrazovnih materijala, bit će
održane medijske kampanje i javni pozivi,
a mnoge države, pa i sami Ujedinjeni
narodi, najavili su izdavanje posebnih
poštanskih maraka kojima obilježa-
vaju ovu godinu.
Pretjeranim iskorištavanjem i
pretvaranjem šuma u oranice i
plantaže ugrožava se i buduć-
nost čovjeka na planetu. Šume
su otpornije na vanjske utje-
caje i promjenu klime, dok
monokulture na plantažama i
oranicama to nisu. Nestankom
šuma šire se pustinje i ruše eko
sustavi koji postoje stotinama
tisuća godina. No posljednjih
godina svijest o značenju šuma
sve je veća i mnoge zemlje ponov-
no intenzivno sade šume.
PRVA UMIRE JELAŠume u Hrvatskoj pripadaju prvoj ili
drugoj generaciji nakon prirodne obnove
iznimno prostranih prašuma na područ-
ju između rijeka Save i Drave te krške
regije južno od rijeke Krke. Sastavom su
prirodne i slične prašumama od kojih su
potekle. Stupanj očuvanosti šuma posebice
u područjima Gorskog kotara, Velebita,
Lonjskog polja i Spačve vrlo je visok, a čak
95 posto naših šuma ima prirodni sastav što
je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj
razini. No i naše šume su ugrožene.
Za to snosi krivnju onečišćenje
zraka, tla i vode od kojeg, kažu naši šumari,
prvo strada obična jela. Promjene vodnog
režima zbog neprimjerenih vodno-gospo-
darskih zahvata ugrožavaju šume hrasta
lužnjaka, a ugrožava ih i gradnja prometnih
koridora kroz velike šume.
pluća svijeta
UZ SLOGAN ŠUME ZA LJUDE, UJEDINJENI NARODI U TIJEKU GODINE NA SVIM ĆE RAZINAMA NASTOJATI POTAKNUTI SADNJU ŠUMA, JER O TOME OVISI I BUDUĆNOST ČOVJEKA NA PLANETU
PIŠE Krešimir Sočković[email protected]
Tajne hrvatskih šuma
Hrvatske šume su vrlo raznolike. U njima obitavaju brojne zaštićene vrste. Poplavne šume hra-
sta lužnjaka uz Savu i Dravu, primjerice, dom su danas rijetkih i ugroženih vrsta - štekavca, orla
kliktaša i crne rode. Dinarske šume bukve i jele životni su prostor velikih zvijeri - vuka, risa i med-
vjeda. One su i dio 34 hrvatska rezervata šumske vegetacije koji obuhvaćaju površinu od
2946,84 hektara.
Gotovo trećina svih šuma koristi se za proizvodnju, a trgovina
šumskim proizvodima godišnje prelazi 330 milijardi dolara
Molitva šume Čovječe, kad pored mene prođeš,
nemoj podići ruku ni na jedno stablo,ni na jedan grm.
Nemoj me nepromišljeno ozlijediti.
Ja sam toplina tvog doma i ognjištau hladnim zimskim noćima,
prijateljski hlad i štit od vrelineljetnoga sunca.
Ja sam drvo tvoje kolijevke,sljeme tvoje kuće, daska tvojegstola, postelja na kojoj spavaš i
odmorište vječnog počinka.
Čovječe, poslušaj me i usliši molitvu moju,Ne ruši me nepotrebno, ne spaljuj me,nepažnjom, ne sijeci me nerazumno,
ne ozlijedi me bezobzirno.
2011. MEĐUNARODNA JE GODINA ŠUMA
zeleni magazin | svibanj 2011. | 45
Ugljični otisak (Carbon
footprint - CFP) mjera je
utjecaja ljudskih aktivnosti
na okoliš preko emisije sta-
kleničkih plinova izražena
u jedinicama ugljičnog dioksida – CO2.
Izravno je povezan s korištenjem energije
jer njenom se efi kasnijom potrošnjom
smanjuje i emisija CO2, te time smanjuje i
ugljični otisak. Osim industrije, proizvod-
nje i automobila, i svakodnevne ljudske
aktivnosti znatno pridonose porastu emisi-
je stakleničkih plinova, što ubrzava proces
globalnog zatopljenja.
NAGRADE NAJODGOVORNIJIMASmanjenje ugljičnog otiska nije proces
koji se može realizirati preko noći. Riječ
je o dugotrajnom procesu u kojem je prvi
korak osvještavanje javnosti o načinima na
koje ljudi utječu na okoliš. Takva nasto-
janja prate i sve viši standardi globalnih
kompanija, koje implementacijom napred-
nih tehnologija i edukacijom zaposlenika
postavljaju nove trendove poslovanja.
Upravo je s tom tematikom početkom
travnja održana Prva hrvatska konferen-
cija “Ugljični otisak – trag odgovornosti”.
Na njoj je hrvatskoj javnosti predstavljen
prvi put ugljični otisak kao mjera utjecaja
ljudskih aktivnosti na okoliš. Organizatori
konferencije, Regionalni centar zaštite
okoliša za Srednju i Istočnu Europu, tvrtka
Spona komunikacije i Energetski institut
Hrvoje Požar, najavili su uvođenje nagrade
za najveći doprinos smanjenju ugljičnog
otiska na osnovi izračuna koji će se teme-
ljiti na međunarodno priznatoj metodolo-
giji proračuna emisije stakleničkih plinova,
razvijenoj pod okriljem Okvirne konvenci-
je Ujedinjenih naroda o promjeni klime.
Konferencija je okupila više desetaka
gospodarstvenika i predstavnika javne
uprave, a predavači iz Ministarstva gospo-
darstva, rada i poduzetništva, Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i gra-
diteljstva, Fonda za zaštitu okoliša i ener-
getsku učinkovitost, Hrvatskog poslovnog
savjeta za održivi razvoj, Agencije za
zaštitu okoliša, Savjeta za zelenu gradnju
u Hrvatskoj, Siemensa, A.T. Kearneyja
govorili su o održivosti kao jedinoj
opciji za razvoj i rast gospodarstva i
jedinom putu prema konkurentnom
poslovanju.
ODRŽIVO JE KONKURENTNO Alan Bailey, predsjednik Low Car-
bon South Westa, najvećeg britanskog
PIŠE Krešimir Sočković [email protected]
Ciljevi projekta
• Podizanje razine znanja i svijesti jav-
nosti o utjecaju odabranih gospo-
darskih aktivnosti na globalno zagri-
javanje i s time povezane klimatske
promjene
• Podizanje razine društvene
odgovornosti u okviru gos-
podarskog sektora
• Podizanje svijesti javnosti
o potrebi učinkovitog gos-
podarenja energijom,
što izravno smanju-
je emisiju ugljičnog
dioksida
PROJEKT UGLJIČNI OTISAK – TRAG ODGOVORNOSTI
Ugljični otisak mjera je kojom se pokazuje kako gospodarimo energetskim resursima. Smanjiti se ne može preko noći, no višim standardima, edukacijom i naprednim tehnologijma to je moguće ostvariti
Staklenički plinovi čovječanstva
46 | svibanj 2011. | zeleni magazin
ZAŠTITA OKOLIŠA
trgovinskog udruženja zelenih industrija
koje okuplja više od 3000 tvrtki za ispo-
ruku roba, usluga i energije, kaže kako se
održivo poslovanje zasniva na ekonom-
skom razvoju, društvenom blagostanju i
zaštiti okoliša: “Visok standard življenja
za sve ljude na Zemlji moguć je samo
uz održivo poslovanje, koje predstavlja
i izazov i veliku priliku za rast. Utjecaj
ukupnih ljudskih aktivnosti na kvalitetu
okoliša i zdravlje ljudi, kako na razini
pojedinca tako i na razini gospodarstva
odnosno javnog sektora, najveći je izazov
za čovječanstvo u nadolazećim desetljeći-
ma”, smatra Bailey.
“Ugljični otisak mora biti mjerilo
našeg rada radi ostvarenja boljeg svijeta
za buduće generacije i ne smije biti samo
marketinški trik”, kaže Merica Pletikosić
iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi
razvoj.
Tomislav Čorak, principal A. T. Kear-
neya, ističe kako poslovati održivo nije
ništa novo. “To je nova primjena starog
principa konkurentnog poslovanja. Održi-
vost osigurava da ponašanje ove generacije
UGLJIČNI OTISAK MORA BITI MJERILO NAŠEG RADA RADI OSTVARENJA BOLJEG SVIJETA ZA BUDUĆE GENERACIJE I NE SMIJE BITI SAMO MARKETINŠKI TRIK
ne ugrožava sposobnost budućih genera-
cija da zadovolje vlastite potrebe”, smatra
Čorak.
KREDITNE POTPORE TVRTKAMA Tri su razloga povećanog zanimanja
za gospodarenje energijom - povećanje
troškova energije, što negativno utječe
na troškove proizvodnje i produktivnost,
promjena klime i pravna regulativa, kaže
Dragan Fumić iz Siemensa. “Energetska se
učinkovitost postiže uspješnim uvođenjem
upravljanja energijom - niži troškovi ener-
genata uz istu proizvodnju dovode do veće
produktivnosti”, zaključuje Fumić.
Na konferenciji je predstavljen i EBRD
BAS program čiji su ciljevi podrška malim
i srednjim hrvatskim tvrtkama za projekte
poslovnog savjetovanja u područjima ener-
getske učinkovitosti, obnovljivih izvora
energije i zaštite okoliša te konkurentnosti.
Cilj druge predstavljene kreditne linije
EBRD-a - za potporu privatnom sektoru
u Hrvatskoj - povećanje je konkurentnosti
malog i srednjeg poduzetništva na zajed-
ničkom EU tržištu i povećanje energetske
učinkovitosti, kao i povećanje korištenja
obnovljivih izvora energije.
u naslijeđu
zeleni magazin | svibanj 2011. | 47
Kotači na struju osvajaju Liste su čekanja za kupnju vozila s električnim pogonom duge,
PIŠE Krešimir Sočković[email protected]
Naš XD serijski
Proizvođač električnog trosjeda XD, hrvatska tvrtka Dok-Ing, najavljuje
izlazak na tržište iduće godine. Želja im je sa strateškim partnerom iz-
graditi ekološku tvornicu električnih automobila u Podima. XD je eko-
nomičan gradski automobil sa dva elektromotora od po 45 kilovata koji
pokreću svaki od dvaju stražnjih kotača, što automobilu teškom 900 kg
osigurava priličnu snagu. Punjenje baterije, koja jamči autonomiju 250 ki-
lometara, stajat će samo 15-ak kuna. U proizvodnji ograničenih serija od
30 do 40 vozila godišnje cijena bi XD-a bila oko 25.000 eura, a serij-
ska proizvodnja više od tisuću vozila spustila bi je i na 19.000 eura.
Rješavanje problema
ovisnosti o fosil-
nim gorivima priča
je koja se pokuša-
la dovesti u fokus
autoindustrije još sedamdestih
godina prošlog stoljeća zbog
naglog skoka cijena naft e, i pro-
cjena kako naft e ima samo za još
pedesetak godina.
Mnogi su rješenje vidjeli
upravo u električnim vozili-
ma. No zapelo je na tehnolo-
giji – proizvodnji kvalitetnih
brzopunjivih baterija velikog
kapaciteta, otpornih na pro-
mjene vremenskih prilika. Neki
proizvođači problem dosega
rješavaju dodatnim benzinskim
ili dieselskim motorom, no ne u
potpunosti. Unatoč tome na tr-
žištu je već mnogo vozila koja su
po različitim pokazateljima jed-
nako dobra, ako ne u ponečemu
i bolja od svojih naft nih rođaka.
Električna vozila imaju dugu
povijest i bila su vrlo popular-
na potkraj 19. i početkom 20.
stoljeća, kada su tehnološki bila
mnogo naprednija od onih s
pogonom na konvencionalna
goriva. Tada su rušila brzinske
rekorde, no nestala su s tržišta
pojavom jeft inih vozila na po-
gon motora s unutrašnjim sago-
rijevanjem.
Povratak na staze stare slave
pokrenuo se posljednjih godina
nakon novog rasta cijena ener-
genata, ali posebice zbog jačanja
eko pokreta kojima je cilj očistiti
zrak u gradovima.
SEDAM VELIKOSERIJSKIHPrva lasta ovog trenda bio je
General Motorsov EV1 – prvo
masovno proizvedeno električ-
no vozilo koje je krenulo na
ceste početkom devedesetih.
No zbog politike i lobista, go-
tovo svi su uništeni nakon iste-
ka leasinga, jer kupcima nije
omogućen otkup. Iako je puna
cijena leasinga bila oko 34.000
dolara, procjenjuje se da su GM
vrijedili oko 100.000 dolara po
primjerku.
Novi val pokrenut je potkraj
prvog desetljeća ovog stoljeća, a
rezultat su vozila koja već sada
vidimo na cestama.
Ako uzmemo u obzir sve
električne automobile koji do-
stižu sto kilometara na sat, sada
je moguće kupiti sedam veliko-
serijskih. Do njih je zapravo vrlo
teško doći jer su liste čekanja
duge, a u mnogim se regijama
svijeta ni ne prodaju.
S TESLOM 200 NA SAT U Europi, Aziji i na američ-
kom tržištu moguće je kupiti
Tesla Roadster, koji proizvodi
Tesla Motors. Doseg mu je ne-
što manji od 400 kilometara,
maksimalna brzina veća od 200
kilometara na sat, a njegov mo-
tor pogonjen litijum-ionskim
baterijama ubrzava do 100 kilo-
metara na sat za 3,7 sekundi.
U Europi se može nabaviti
Th !nk City, doseg mu je 180, a
kazaljka brzinomjera može do-
segnuti 110 kilometara na sat.
Mali engleski proizvođač radi
Malone TAZR tricikl, dvosjed
koji ubrzava skoro kao Tesla,
doseg mu je 160 kilometara na
sat, a maksimalna brzina 176 ki-
lometara na sat.
Na japanskom i hongkonš-
kom tržištu moguće je naći
Mitsubishi i Miev. Njegove bate-
rije izdrže oko 130 kilometara i
maksimalno ga ubrzaju do 130
kilometara na sat. Na europ-
skom tržištu moguće je naći nje-
gove europske inačice Peugeot
iOn i Citroën C-ZERO.
Na američkom tržištu kao i
u nekim europskim zemljama
moguće je kupiti Nissan Leaf, a
ppaso
GG
48 | svibanj 2011. | zeleni magazin
PROMET
ELEKTRIČNA VOZILA
Više utičnica manje CO2
E-MOBILNOST
Struka je pred izazovom: kako osigurati optimalnu integraciju električnih vozila u energetski sustav
U Hrvatskoj je nedav-
no predstavljena
prva inicijativa za
popularizaciju električnih
vozila E-mobilnost.hr. Misi-
ja je te inicijative da bude in-
teraktivna komunikacijska
platforma i osnova za us-
postavu partnerstva između
svih relevantnih sudionika
poput političara, poduzetni-
ka, donositelja odluka i gra-
đana, inspiriranih električ-
nim vozilima, kao i onima
koji će to tek postati. Inici-
jativi je preko informativnog
portala www.e-mobilnost.hr
cilj približiti širem građan-
stvu koncept E-mobilnosti,
dakle, njegove prednosti,
mogućnosti i izazove s koji-
ma ćemo se ubrzo susretati
te na taj način afi rmirati ra-
zvoj tržišta električnih vozi-
la i popratne infrastrukture
u Hrvatskoj.
Vizija je pak ove inici-
jative uspostava platforme
za plasman 5000 električ-
nih vozila do 2015., odno-
sno 10.000 do 2020. godine
u Hrvatskoj.
Dino Novosel iz Energet-
skog instituta Hrvoje Požar
(EIHP) ističe kako je već da-
nas društvo pri samom vrhu
potrošnje naft nih deriva-
ta te da je ograničena zaliha
mineralnih goriva. K tomu,
intenzivna urbanizacija ve-
likih gradova uzrokuje rast
broja vozila te tako i ispu-
štanja CO2 što ostavlja neiz-
brisiv štetni trag i negativan
utjecaj na okoliš. “Napro-
tiv, električna vozila troše i
do tri puta manje primarne
energije u odnosu na kon-
vencionalna”, naglašava on.
MAKSIMALNA UKLJUČENOST U RAZVOJIzuzetno volatilan indeks
cijena sirove naft e, dodao
je, porastao je 237 posto od
2002. godine, dok je isto-
dobno indeks cijena elek-
trične energije za kućanstva
na razini EU15 porastao tek
25 posto.
Komercijalnih dostupnih
električnih vozila već ima
na tržištu, a u nadolazećim
godinama očekuje ih se još
i više. Tehnologije punjenja
električnih vozila, kaže No-
vosel, u potpunosti su razvi-
jene i komercijalno dostupne
a struka je pred izazovom
kako osigurati njihovu opti-
malnu integraciju u energet-
ski sustav.
Inače, koncept E-mobil-
nost prepoznat je u svim ze-
mljama Zapadne Europe.
“Iskustva zapadnih zema-
lja ukazuju na maksimalnu
uključenost svih domaćih
subjekata u razvoju nacio-
nalnog koncepta. Na redu
je istočni blok”, zaključuje
on.
ceste 2012.no izbor je sve veći
Hibrid uskoro i iz Opela
Mnogi proizvođači zbog ograničenja baterija odlučuju se za hibridna vo-
zila koja za pogon koriste i električne i konvencionalne motore, istovre-
meno ili zasebno. Najpoznatiji i najrašireniji su već na cestama Toyota
Prius i Honda Insight, kao i svi Lexusi koji imaju malo h iza broja u svom
imenu. Električna vozila s produljenim dosegom (EREV/REEV) pogonje-
na su električnim motorima koji se pune na utičnici, ali se za punjenje
baterija na duljim putovanjima koriste konvencionalni motori. Na ame-
ričkom tržištu već je takav Chevrolet Volt, a na europskom će se
uskoro naći njegova europska inačica Opel Ampera.
PIŠE Boris Odorčić[email protected]
od iduće godine i u cijelom svi-
jetu. Tu su i mikrovozila Heuliez
Mia, Kewet, MM NmG, Sakura,
Tango, Tazzari Zero i Zytek –
električni Smart Fortwo.
ELEKTRIČNI RANGE ROVERHyundai BlueOn kreće na
tržištu Južne Koreje no samo u
2500 komada, dok Liberty Elec-
tric Cars planira pustiti na trži-
šte električni Range Rover.
BMW planira ponuditi Mini
E kao i BMW Active E. Renault
već krajem ove godine ponuditi
svoj potpuno električni Fluence
Z.E. koji kupcima nudi zamjenu
baterija nakon pražnjenja na
svojim stanicama i to za manje
od minute.
DaimlerChrysler je najavio za
iduću godinu Smart Fortwo EV
i to na tržištu dvadesetak zema-
lja. Ford priprema Focus BEV za
jesen ove godne na američkom
tržištu i u Europi iduće godine, a
Honda Fit EV za kupce u SAD-u
i Japanu.
zeleni magazin | svibanj 2011. | 49
Na sam spomen riječi zeleni
hoteli mnogi će se zapita-
ti – što to zapravo znači?
I ako postoje zeleni, zašto
ne bi postojali žuti, bijeli ili
hoteli neke druge boje? No, šalu na stranu.
Zeleni hoteli zaista postoje i oni su temelj
održivog razvitka hotelske industrije. Ali,
što zapravo znači taj koncept koji je postao
trend u svijetu? Termin zeleni hoteli veže
se uz ekološki turizam, održivi razvoj i
energetsku učinkovitost. Hoteli koji prelaze
na nove izvore energije te umjesto plina i
električne energije upotrebljavaju bioener-
giju, postižu značajne uštede u poslovanju
i racionaliziraju svoje troškove. Cilj je
izgradnje takvih hotela da se primjenom
raznih metoda učinkovitog upravljanja
hotelom, smanji potrošnja energije i vode
kao i emisija ugljičnog dioksida. Osim toga,
oni ulažu i veću brigu u odlaganje čvrstog
otpada, a korištenje klasičnih deterdženata
i ostalih kemijskih sredstava stavljeno je na
najmanju razinu.
Iako se sve više hotela odlučuje za taj
novi koncept, zasad se ponajviše tzv. zelenih
hotela otvara u Americi. Riječ je o hoteli-
ma u kojima se, primjerice, svjetlo, klima
uređaj i televizor automatski isključuju kad
gost napusti sobu, voda na umivaoniku ak-
tivira se pokretom i vremenski ograničava,
a ručnici i posteljina mijenjaju se nekoliko
puta na tjedan.
Prema podacima američke Udruge zele-
nih hotela, oko 70 posto gostiju podupire
te mjere, a 60 milijuna Amerikanaca želi
boraviti u zelenim hotelima bez obzira na
cijenu smještaja. Promatrajući dobru staru
PIŠE Sanja Plješ[email protected]
Krevet je krevet U zelenim hotelima štedi se energija. Svjetlo, klima uređaj i televi
voda na umivaoniku aktivira se pokretom i vremenski ograničava,
50 | svibanj 2011. | zeleni magazin
ZELENI HOTELI – HIT U SVIJETU
TURIZAM
Europu, trećina građana Europske unije,
prema podacima Eurobarometra, bira
ekološku turističku destinaciju za putova-
nje i odmor, stoga mnogim gostima nije
problem izdvojiti i više novca od planiranog
kako bi boravili u zelenim hotelima. Zbog
takvih odluka potencijalnih turista, i sami
vlasnici hotela žele obnavljati i štedjeti ener-
giju kako bi dobili certifi kat zelenog hotela.
ZAŠTITA PRIRODE RAZVIJA TURIZAMSvjetski su trendovi moćni i, unatoč
gospodarskoj krizi, mnogi poduzetnici u
svijetu mogu ulagati u takve vrste hotela,
ali postavlja se pitanje kakva je situacija
u našoj zemlji? Hrvatska kao turističko
odredište ima jedinstven potencijal i
prednost pred konkurentskim zemljama
jer do sada nije napravila neke značajnije
pogreške koje su napravile neke druge
destinacije. Upravo je održivost i upravlja-
nje okolišem dobar iskorak koji poslo-
vanje može učiniti otpornijim u kriznim
trenucima. “Unatoč gospodarskoj krizi,
ljudi i dalje putuju, a Hrvatska, ako želi
biti održiva zemlja, mora zaboraviti način
razmišljanja koji primjenjuje javni sektor
i u kojem se to odvija sporo. Neka tvrtka,
a to može biti i hotel, treba izgraditi imidž
poštene tvrtke u privatnom sektoru jer
je ljudima to jako važno”, rekao je Xavier
Font, direktor studija u Međunarodnom
centru za održivi razvoj britanskog Sveuči-
lišta u Leedsu.
Jedan od aduta hrvatskog turizma
zasigurno je zaštita prirodnih resursa,
stoga razvoj turizma treba prilagoditi
održivom upravljanju destinacijom, za što
se zauzima i Svjetska turistička organizaci-
ja – UNWTO. Upravo zbog zaštite svojih
prirodnih resursa Hrvatska kao turi-
Hotelijeri su na dobitku
Prema nekim podacima može se zaključiti
kako hotel srednje veličine u prosjeku godiš-
nje troši oko 30.000 eura na energiju, vodu,
kemikalije i otpad, i to od 50 centi do dva eura
za noć. Primjeri ukazuju da se “zelenom po-
litikom” i ulaganjima u novu tehnologiju ti
troškovi mogu smanjiti od 20 do 50 posto
za svega nekoliko godina. Hoteli koji poslu-
ju u skladu sa “zelenim graditeljstvom” troše
26 posto manje energije, emitiraju 33 posto
manje ugljičnog dioksida, koriste 30 posto
manje vode te imaju od 50 do 75 posto
manje otpada.
je krevet...zor u sobi automatski se isključuju kad gost napusti sobu,
a ručnici i posteljina mijenjaju se nekoliko puta na tjedan
zeleni magazin | svibanj 2011. | 51
stičko odredište ima jedinstven potencijal
i prednost pred ostalim konkurentskim
zemljama.
GOSTI VOLE BORAVITI U EKO HOTELIMAJedan od najznačajnijih europskih turo-
peratora TUI proveo je u Irskoj i Velikoj
Britaniji istraživanje o stupnju zadovolj-
stva gostiju za njihova boravka u raznim
hotelima. Pokazalo se da su gosti koji su
odsjeli u zelenim hotelima devet posto
zadovoljniji od gostiju koji su odsjedali u
nekim drugim hotelima. Font kaže kako su
se vlasnici takvih hotela odlučili usmjeriti
na održivost prema tezi – krevet je krevet je
krevet. No, postavlja se pitanje na kakav se
način hotelski krevet može učiniti zanimlji-
vijim od kreveta u nekom drugom hotelu?
Pri odluci o tome gdje će boraviti, turiste
zanima gdje se hotel nalazi, koliko ima
soba, kakve sve usluge nudi... Font je pri-
tom istaknuo primjer španjolske turističke
grupacije Sol Melia, koja je certifi cirala sve
svoje hotele, a imaju i tzv. zelene certifi kate.
Prema top-listi najboljih hotelskih lanaca
u Europi, na prvom se mjestu nalazi Accor,
slijedi Sol Melia, Marriot, Carlson, IHG,
Starwood, Barcelo, Hilton, Iberostar i RIU.
Razlike među njima su uštede u hotelima
koji posluju na održiv način. Stoga, prema
Fontovim riječima, treba izgraditi energet-
ski učinkovitije hotele te pritom uštedjeti
novac.
“Važno je znati: ako Hrvatska želi imati
svoje stare, lojalne turiste, a uz njih dovesti
i neke nove, tada treba raditi na održivom
razvoju turizma. Kreiranjem novih i zani-
mljivijih turističkih proizvoda privući će i
nove turiste. Tako, primjerice, oni koji su
nekada odlazili na pješačke ture u Kazah-
stan sada mogu doći u Hrvatsku, gdje im se
također nude pješačke staze ili neki drugi
oblici turizma”, rekao je Font zaključivši
kako novi oblici turističke ponude ne smiju
biti dosadni i na razini onih od prije tride-
setak godina.
Kako bi se prilagodili novim trendovima, nedavno je deset hrvat-
skih hotela i pet kampova u vlasništvu 11 tvrtki u Hrvatskoj dobilo
priznanje Prijatelj okoliša. To su Valamar Riviera Hotel&Residence iz
Poreča, Sol Garden Istra iz Umaga, Istra iz Rovinja, Villa dvor iz Omi-
ša, Amfora iz grada Hvara,Valamar Lacroma iz Dubrovnika, Maestral
iz Novigrada te mali obiteljski hoteli Vicko iz Starigrada Paklenice,
Villa Andrea iz Tučepa te Borovnik iz Tisna. Nagrađeni kampovi su
Polari i Park Umag iz Umaga, Mareda iz Novigrada, Solaris i Vira Hvar.
Znak zaštite okoliša dio je međunarodne politike održive proi-
zvodnje i potrošnje, kojoj je cilj smanjiti negativan učinak proizvod-
nje i potrošnje na okoliš, zdravlje, klimu i prirodna dobra. Taj znak
pokazuje i da se u hotelima poštuju visoki standardi zaštite okoliša
iznad propisanog zakonskog minimuma. U Hrvatskoj se znak dodje-
ljuje temeljem odredbi Pravilnika o znaku zaštite okoliša na rok od
dvije godine. Hoteli i kampovi, pružajući usluge svojim gostima, zna-
čajno utječu na okoliš, posebice u smislu potrošnje energije i vode,
stoga je uvođenje standarda kojim se minimizira negativan ekološki
utjecaj od velike važnosti za održivo upravljanje nacionalnim prirod-
nim dobrima. Upravo je dodjela znaka Prijatelj okoliša, zamišljena
kao poticaj razvoja novih tehnologija, proizvodnje i potrošnje pro-
izvoda manje štetnih za okoliš, smanjenja onečišćenja okoliša i ra-
cionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom. Kako bi hrvatski
hoteli dobili to priznanje, trebaju ispuniti 30 obveznih kriterija.
Za Zorana Katića, vlasnika 1 Hotela Vicko, dobivanje priznanja
Prijatelja okolišta prvi je korak prema certifi katu eko ili zelenog ho-
tela. “Uspjeli smo zadovoljiti sve kriterije energetske učinkovitosti i
uštede energije, korištenja obnovljivih izvora energije te selektira-
nja i odvajanja otpada na desetak skupina. Naš je krajnji cilj da Ho-
tel Vicko bude prvi hrvatski hotel koji će dobiti certifi kat eko hotela”,
rekao je Katić.
Na najboljem su putu dobivanja certifi kata 2 zelenog hotela i
Terme Jezerčica iz Donje Stubice. U tim se termama već koristi bioe-
nergija umjesto plina, a cijeli kompleks parka i parkirališta uskoro će
dobiti solarnu rasvjetu. “Želja nam je da se hotelski kompleks prepo-
zna kao zeleni hotel, što je vrlo popularno u svijetu”, ističe vlasnica
Terma Jezerčica Dubravka Lekić, te zaključuje: “Nadamo se da ćemo
iz predpristupnih fondova moći dobiti sredstva kojima bismo vratili
dio novca što ćemo ga uskoro investirati u nadogradnju termi”.
Hrvatski primjeri na dobrom putu2
1
52 | svibanj 2011. | zeleni magazin
TURIZAM
Ovon-onon po čudesnoj zemlji
Macmalića
Tramuntana sa svojih 5500 hektara prastarih šuma bjelograba,
cera, medunca, kestena... iznimno je vrijedan ekosustav,
a njezina zaštita i revitalizacija i dalje je neiskorišten potencijal
za razvoj hrvatskog zelenog, prema prirodi prijateljskog turizma
POSLJEDNJA JADRANSKA PRAŠUMA NA CRESU
zeleni magazin | svibanj 2011. | 53
PUTOKAZI
Čekajući da vikendom iz Rijeke
u Frantin dođe njegov Ive,
Marčelo više ne izviruje iza
zatoke kraj stare kuće. Pomi-
ren sa samotnom sudbinom,
smiren kao da je samo njemu dano sve
vrijeme ovoga svijeta, ostarjeli je Marčelo
otišao tiho prošle zime, dok se Tramunta-
nom bijelio prvi snijeg. Tovar Marčelo bio
je posljednji živi stvor koji je obitavao cijele
godine u Frantinu, jednom od desetak pot-
puno napuštenih i zaboravljenih sela u srcu
posljednje jadranske prašume - Tramuntane
na sjeveru otoka Cresa.
Krene li tragom odluke kojom se 2003.
cresko Gradsko vijeće, prihvaćajući
Prostorni plan područja posebnih obilježja
Tramuntana, opredijelilo za “omogućavanje
revitalizacije Tramuntane, uz zadržavanje
stanovništva i povećanje kvalitete života”,
posjetitelja koji traži baš to nešto posebno
putokazi će iz grada Cresa usmjeriti prema
Belom, gotovo jedinoj destinaciji u koju ga
na sjeveroistok otoka pozivaju turističke
mape i vodiči.
Začuđen odlagalištem otpada koje je kraj
glavnog otočkog čvorišta prometnica što
vode prema trajektnim lukama u Poro-
zini i Mergu (za dobrodošlicu?) izloženo
pogledima turista, naš će putnik na usku as-
faltnu cestu prema Belom skrenuti zapravo
potpuno nespreman na skori susret. Susret
s Tramuntanom: jedinstvenim jadranskim
prirodnim i povijesnim fenomenom – mit-
skom prašumom u kojoj se na 5500 hektara
steru izvorne šume bjelograba, kestena,
cera i neprocjenljivih hrastova medunaca,
starina od po 300, čak i 400 ljeta. Susret
s legendama o Macmalićima, šumskim
TEKST I FOTOGRAFIJE Daja Globan Kovačević[email protected]
Caput insulae, Glava otoka - drevni gradić Beli...
... podignut na litici 130 metara iznad mora – središte je Tramuntane, područja
koje krije još mnoge tajne o svojoj prošlosti, od tragova naselja iz pretpovijesnog
doba do raritetnih biljnih i životinjskih vrsta, poput bjeloglavih supova, surog orla,
sivog sokola i drugih rijetkih ptica koje tu svijaju gnijezda
Na kapelici u Frantinu...
... samo se vrata ne raspadaju.
Iako u selu odavno nitko ne živi,
potomci Tramuntaneza navraćaju
kad god mogu, poprave štogod oko
starih kuća, ali uvjeta za povratak i
život u tom, kao i u ostalih desetak
zaselaka u bejskoj okolici – nema. U
Frantinu je pak većina kuća - ujedno
vrijedni primjeri tradicijske ruralne
arhitekture toga kraja - još uvijek u
obnovljivu stanju
Naiđete li na Tramuntani na zatoku...
... kroz ta tradicijska vratašca od pruća, kako ih nazivaju
Tramuntanezi, prođite slobodno. No zatvorena za sobom
opet zatvorite, otvorena ostavite otvorenima...
Caput insulae, Glava otoka - drevni gradić Beli...
... podignut na litici 130 metara iznad mora – središte je Tramuntane, područja
koje krije još mnoge tajne o svojoj prošlosti, od tragova naselja iz pretpovijesnog
doba do raritetnih biljnih i životinjskih vrsta, poput bjeloglavih supova, surog orla,
sivog sokola i drugih rijetkih ptica koje tu svijaju gnijezda
Na kapelici u Frantinu...
... samo se vrata ne raspadaju.
Iako u selu odavno nitko ne živi,
potomci Tramuntaneza navraćaju
kad god mogu, poprave štogod oko
starih kuća, ali uvjeta za povratak i
život u tom, kao i u ostalih desetak
zaselaka u bejskoj okolici – nema. U
Frantinu je pak većina kuća - ujedno
vrijedni primjeri tradicijske ruralne
arhitekture toga kraja - još uvijek u
Naiđete li na Tramuntani na zatoku...
... kroz ta tradicijska vratašca od pruća, kako ih nazivaju
Tramuntanezi, prođite slobodno. No zatvorena za sobom
54 | svibanj 2011. | zeleni magazin
PUTOKAZI
dusima koji nepodopštinama ljudima mrse
poslove i pute, a nadasve sa začudnom
bioraznolikošću, koja na tom pretežno va-
pnenačkom stjenovitom području, za koje
se pretpostavlja da je završni, južni ogranak
Učke, čuva i desetke primjeraka s crvenih
lista najugroženijega biljnoga i životinjsko-
ga svijeta.
Dočekat će ga tu i najviše točke na otoku,
vrhovi Sis (639 m) i Gorice (648 m), koje
Cres čine drugim po visini jadranskim oto-
kom (viši je samo Brač s Vidovom gorom
od 778 m), ali i otokom na čijem sjeveru
zimi snježni pokrivač nije rijetkost. Zbog
klime koja je tu ljeti svježija, a zimi oštrija
od očekivane za to podneblje.
Cres je, naime, otok s dvije klime - eume-
diteranskom i submediteranskom - i gotovo
opipljivom klimatskom granicom točno
na mjestu gdje ga 45. paralela (kod mjesta
Vodica, gdje joj je podignut i spomenik!)
presijeca na dva, reljefno i klimatološki
potpuno različita dijela.
Tramuntanu i njezine tajnovite šume
dopala je ta oštrija, često i surova klima, i
učinila je jedinstvenim jadranskim ekosu-
stavom, čiju posebnost ljudi prepoznaju još
od pretpovijesnog doba, o čemu svjedoče
otkriveni, ali i mnogi još neistraženi arheo-
loški ostaci.
Mnogo je artefakata, poput sedam
epigrafskih spomenika ili kamene agore,
koji potvrđuju da je Beli, kao naselje pod
imenom Caput insulae (Glava otoka), po-
stao još prije 2000 godina, u doba rimskih
careva Augusta i Tiberija, bio administra-
tivno središte Tramuntane. Smješten na 130
metara visokoj litici iznad mora, ponosni
je Beli danas dom jedva tridesetak stalnih
stanovnika; prije šezdesetak godina tu ih je
živjelo tisuću, prije toga i više. Raselili su se
Bejani po cijelom svijetu, ovon-onon
Na stjenovitom tlu Tramuntane živi 57 vrsta drveća...
... a to je tek djelić ovdašnjih prirodnih posebnosti. U mnoštvu rariteta ističu
se endemska zidna gušterica, rijetke ptičje vrste, brojnost leptira, na Jadranu
jedinstvena prisutnost krtice ili pak žabe rumenke koja obitava u ovdašnjim
slatkovodnim lokvama, od kojih su Kosmačev i jama Čampari iznimne vrijednosti.
U biljnom bogatstvu ističu se i rijetke orhideje, što Tramuntanu čini i mogućim
botaničkim rezervatom
Hrastovi tu dožive i više od 400 godina jer...
... jer ih je u prošlosti sačuvala – sječa! Tramuntanezi drvo nikad
nisu sjekli na cok (na panj). Mladom bi hrastu odsijecali vrh, a svakih
10-12 godina rezali najdeblje i ostavljali najmlađe grane. U selu Sv.
Petru raste medunac koji je kao najstariji hrast u Europi proglašen
spomenikom prirode. Mnogi takvi starine nose imena po ljudima.
Nejdebljem je npr. ime Parol i čuva uspomenu na čovjeka Parola koji
je njegove grane sjekao i po tjedan dana...
Hrastovi tu dožive i više od 400 godina jer...
... jer ih je u prošlosti sačuvala – sječa! Tramuntanezi drvo nikad
nisu sjekli na cok (na panj). Mladom bi hrastu odsijecali vrh, a svakih
10-12 godina rezali najdeblje i ostavljali najmlađe grane. U selu Sv.
Petru raste medunac koji je kao najstariji hrast u Europi proglašen
spomenikom prirode. Mnogi takvi starine nose imena po ljudima.
Nejdebljem je npr. ime Parol i čuva uspomenu na čovjeka Parola koji
zeleni magazin | svibanj 2011. | 55
TRAMUNTANA info
kako simbolično kaže naziv jedne bejske
uličice. Baš kao što su svoja ognjišta nakon
Drugoga svjetskog rata napuštali i ljudi iz
vanjščine, kako su Bejani zvali stanovnike
tramuntaneških sela u svojoj okolici, koja je
nekada vrila od života: izvalačila se tu bok-
sitna rudača, pripremalo za izvoz ogrjevno
drvo, tovarilo u lučici u Pod Belom, bavilo
se ovčarstvom...
Danas su Niska, Frantin, Stepići, Pojana,
Petrićevi, Žanjevići, Važminec..., baš kao i
pastirski stanovi Konac, Rosuja, Trebjanšći-
ca, Podupčić, Jedro, Vela i Mala Čarnika...
na zemljovidima izbrisana imena, a u
živim dubinama Tramuntane pak relativno
očuvani, ali avetinjski prazni, iako s aspekta
kulturno-povijesnog naslijeđa vrijedni svje-
doci tradicijske ruralne arhitekture. Bijela
cesta koja je prije koju godinu neka od tih
sela povezala s Belim, zakasnila je nekoliko
desetljeća.
Sa 0,8 stanovnika po četvornom kilome-
tru, Tramuntana je danas najrjeđe naseljeno
područje u Europi.
Planovi koji govore o “revitalizaciji uz
odgovarajuću namjenu i konzervatorsku
praksu” već su godinama mrtvo slovo na
papiru.
Za razliku od Tramuntaneza, Belome se, i
čudesnim tramuntaneškim klifovima izme-
đu Krune i Merga, posljednjih godina ipak
vraćaju orli, kako ovdje zovu bjeloglavoga
supa, veličanstvenu pticu gotovo trometar-
skog raspona krila, koja se samo na Cresu
gnijezdi na liticama desetak metara iznad
mora. Premda je i dalje ugrožena, kolonija
se creskih supova posljednjih godina opo-
ravlja. U Belome djeluje Ornitološka posta-
ja Zavoda za ornitologiju HAZU, volonteri
iz cijelog svijeta pak preko ekoudruge Ca-
put insulae Beli djeluju na zaštiti te uređuju
i poučne ekostaze, no sve je to premalo.
Ne zaštiti li se i ne obnovi i tradicijsko
ovčarstvo, koje je ovdje posljednjih godina
gotovo uništeno zbog problema s alohto-
nom divljači, ponajprije divljim svinjama,
teško je, govore Tramuntanezi, očekivati
da će biti i supova koji će se vraćati otoku
svojih predaka.
A ako se ne stvore uvjeti za prihvatljiv
razvoj ekološkog i prirodi prijateljskog turiz-
ma, teško je očekivati da će se Tramuntani
vratiti i potomci njezinih Tramuntaneza.
Turističke mogućnosti...
... nisu ni izbliza iskorištene, iako se
posjetitelji mogu zaputiti u obilazak
ekostaza koje na dijelu Tramuntane
radom volontera uređuje ekoudruga
Caput insulae Beli
Od ovčarstva se na
Tramuntani...
... nekad živjelo, danas i najuporniji
odustaju. Zbog problema s divljim
svinjama i drugom alohtonom divljači,
koja je sedamdesetih dovedena na
otok kako bi se Tramuntana pretvorila u
atraktivno loviše. Lovački je eksperiment
propao, a s njim gotovo uništeno i
ovčarstvo
Turističke mogućn
... nisu ni izbliza iskorištene
posjetitelji mogu zaputiti u
ekostaza koje na dijelu Tram
radom volontera uređuje e
Caput insulae Beli
Od ovčarstva se na
Tramuntani...
... nekad živjelo, danas i na
odustaju. Zbog problema s
svinjama i drugom alohton
koja je sedamdesetih dove
otok kako bi se Tramuntana
atraktivno loviše. Lovački je
propao, a s njim gotovo un
ovčarstvo
56 | svibanj 2011. | zeleni magazin
PUTOKAZI
NAJSTARIJI HRAST
medunac u Sv. Petru, prsni promjer debla 5,65 m, starost između 400 i 500 godina
NAJVIŠI VRH
Gorice 648 metara nadmorske visine
ORNITOLOŠKI REZERVAT KRUNA
litice nad morem od Belog do Merga - stanište bjeloglavih supova, surih orlova, sivih sokolova, vjetruša, zmijara i brojnih drugih ptica
NAJVEĆE POLJE
Stepići
NAJVEĆA JAMA
Čampari
NAJVEĆA LOKVA
Kosmačev
NASELJENOST
0,8 stanovnika po km2 (najrjeđa u Europi)
NAPUŠTENOST SELA
napušteno 12 od 17 sela
NAJVEĆE SELO
Ivanje, 3 stanovnika (prema popisu iz 2001.)
NAJVIŠE SELO
Niska (na 300 metara nadmorske visine)
BROJ KAPELICA
više od 40
SREDIŠNJE NASELJE
Beli, 130 metara nadmorske visine, 30 stanovnika
BLIZINA TRGOVINE, ŠKOLE, AMBULANTE...25 kilometara
NAJMLAĐI TRAMUNTANEZ
Erik Malatestinić (15. 11. 2006.)
NAJSTARIJI TRAMUNTANEZ
župnik Josip Bandera (8. 07. 1914.)
Nacionalna konferencija o DOP-uU zagrebačkom
hotelu Th e Regent
Esplanade 6. lipnja
održava se 2. nacio-
nalna konferencija
o društveno odgo-
voronom poslo-
vanju. Konferencija je rezultat zajedničke
inicijative suradničke mreže organizacija
za razvoj DOP-a. Organizacije koje čine
Nacionalnu mrežu za DOP iz različitih su
sektora, a zajedno rade na primjeni DOP-a
u hrvatskom gospodarstvu. Konferencija je
ujedno dio projekta koji fi nancira EU, a u
kojem sudjeluju Hrvatski poslovni savjet za
održivi razvoj (HR PSOR), Hrvatska gos-
podarska komora (HGK), Hrvatska udruga
poslodavaca (HUP), Hrvatska udruga
banaka (HUB), Hrvatska udruga sindikata
(HUS), Ekonomski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu (EFZG), UNDP/Global Compact
Hrvatska, a podupiratelji su Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva (MIN-
GORP), Zelena akcija i Odraz.
Na Konferenciji će govoriti predstavnici
Europske komisije te europskih organizacija
koje promiču društveno odgovorno poslo-
vanje i odgovorno ulaganje. Bit će predstav-
ljeni rezultati aktivnosti u Hrvatskoj, kao
što su projekt Indeks DOP-a, Nacionalna
mreža za DOP, portal www.dop.hr i dr.
Javna rasprava u Solinu i KašteluStudija o utjecaju na okoliš za prihvat,
privremeno skladištenje i loženje drvnog
otpada u tvornicama Sv. Juraj i Sv. Kajo
tvrtke CEMEX nalazi se na javnoj raspravi
do 26. svibnja. Uvid u Studiju i Sažetke Stu-
dije u prostorijama grada Solina i Kaštela,
svakog radnog dana od 8 do 13 sati. Mini-
starstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva ovim putem poziva javnost
da se uključi u javnu raspravu, mišljenja se
mogu upisati u knjigu primjedbi, izjaviti
u zapisnik ili u pisanom obliku dostaviti
na adresu Splitsko-dalmatinske županije,
Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne
poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša.
Ronioci, požurite!Ministarstvo
kulture objavilo
je Natječaj za
izdavanje dopu-
štenja za ronjenje
na zaštićenim
područjima prema Programu podvodnih
aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i
teritorijalnom moru Hrvatske od 2009. do
2013. godine. Program je objavljen na web
adresi www.min-kulture.hr, a može se dobi-
ti kod Konzervatorskog odjela Ministarstva
kulture. Ponude za natječaj zaprimaju se
najkasnije do 10. svibnja.
Potpore mladim
znanstvenicamaNa internetskim stranicama Ministarstva
kulture objavljen je natječaj za UNESCO-
LORÉAL stipen-
dije za mlade žene
znanstvenice za
2012. g. Riječ je o
15 stipendija koje
dodjeljuje UNESCO
u suradnji s LORÉAL-om i namijenjene
su znanstvenicama koje su već uključene u
istraživački rad na doktorskom stupnju iz
područja biologije, biokemije, biotehnolo-
gije, poljoprivrede, medicine, farmacije i
fi ziologije. Projekti koji uključuju pokuse
na životinjama neće se uzeti u obzir. Sti-
pendija za 12 mjeseci iznosi 20.000 ame-
ričkih dolara, no može se produljiti na još
12 mjeseci uz dodatnu stipendiju od 20.000
dolara. Rok za prijavu je 27. svibnja.
ZELENI NATJEČAJI
GreenovationGodišnje nagrade učinkovitom i održivom poslovanju
Od 22. veljače do 15. studenog 2011. godine
otvoren je prvi nacionalni natječaj za
dodjelu godišnje nagrade “Greenovation”
koji, pod pokroviteljstvom Banco Popolare
Croatia, zajednički organiziraju Savez za
energetiku, obnovljive izvore energije, poti-
canje energetske efi kasnosti i zaštitu okoliša
Zagreba te Hrvatska gospodarska komora -
Europska poduzetnička mreža Hrvatske.
Riječ je o programu kojim se želi sustavno
poticati poslovna zajednica na razvoj šted-
nog, zelenog i konkurentnog gospodarstva.
PRIJAVE U DESET KATEGORIJANagrada Grenovation dodjeljuje se u deset
kategorija. U domeni hrvatskoga zelenog gos-
podarstva biraju se: najbolji ukupni program,
najbolji start-up, najbolja usluga, najbolji
proizvodi, najbolja tehnologija, najbolja mar-
ketinška kampanja, najbolji web program,
najbolji menadžer, najbolji novinar i najbolji
tim hrvatskog zelenog gospodarstva.
Dodjela nagrada: 5. prosinca 2011. godine.
Informacije i natječajnu dokumentaciju
možete dobiti na www.croenergo.eu ili
slanjem upita na
Dječje pero protiv zatopljenja
Festival Perforacije u suradnji
s udrugom Kapibara raspi-
sao je natječaj pod nazivom
Klimatske bajke koje trebaju
biti čarobno prerađene poznate
dječje bajke, priče ili pjesme, u
kojima se možda zekin potočić
i nije smrznuo zbog globalnog
zatopljenja, a princeza nije
pronašla princa jer su žabe
nestale iz obližnje močvare...
Zainteresirani svoje pri-
če mogu poslati najkasnije do
20. svibnja na e-mail
poštom na adresu: Perforacije
Festival Domino, Kranjčeviće-
va 11, Zagreb.
NAJAVLJUJEMO
zeleni magazin | svibanj 2011. | 57
VODIČ
Dražen Šimleša,
autor nekoliko
knjiga o održivom
razvoju i utjecajima
globalizacije i tehnološkog
razvitka na kvalitetu života, u svojoj
najnovijoj knjizi traga za odgovorima
na pitanje kako je moguće da se u
trenutku globalne sveprisutnosti održivog
razvoja u medijima, znanosti, politici,
poslovnom sektoru i civilnom društvu,
stanje u planetarnom okolišu, u svjetskoj
biološkoj raznolikosti i planetarnoj klimi
kontinuirano pogoršava.
Sve veća potrošnja
energije kako u Europi
tako i u ostalim
razvijenim zemljama,
uz stalni rast cijena
nafte koja je trenutačno
viša od 100 američkih dolara po
barelu, naprosto prisiljava svijet na
pronalazak novih izvora energije
koji će stabilizirati postojeće stanje
a u budućnosti imati manju emisiju
stakleničkih plinova.
RAIFFEISENBANK AUSTRIA (RBA)
Raiff eisenbank Austria (RBA u travnju je
proširila postojeću ponudu novim Flexi
Green stambenim kreditom za stanov-
ništvo. RBA Flexi Green stambeni krediti
namijenjeni su kupnji i izgradnju energet-
ski učinkovitih nekretnina, kao i povećanju
energetske učinkovitosti postojećih.
Kamatne stope kreću se od 5,75 do 6,75 po-
sto, ovisno o tomu jesu li primanja klijenta
usmjerena u RBA ili ne.
ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA
Erste&Steiermärkische Banka u svojoj
ponudi za građane ima nekoliko modela
Eko kredita.
To su potrošački Eko krediti za kup-
nju energetski učinkovitijih kućanskih
uređaja (energetska klasa A i A+). Zatim,
kredite za uštedu energije i poticanje
upotrebe obnovljivih izvora energije te
stambeni Eko kredit za kupnju kuće ili
stana energetskog razreda A+, A i B ili
izgradnju kuće s visokom energetskom
učinkovitošću.
Kamatne stope na te kredite kreću se
između 5,9 i 9,2 posto. Rokovi otplate ovise
o modelu, kao i najviša dopuštena visina
kredita.
Osim Eko kredita iz ponude građanima, Er-
ste banka u poslovanju s pravnim osobama
prati investicijske projekte iz područja ob-
novljivih izvora energije i reciklaže otpada.
ZAGREBAČKA BANKAGrupa Zagrebačke banke je još lani u trav-
nju predstavila komercijalne Zelene kredite.
Kamatna stopa na te kredite iznosi 4,5
posto te je fi ksna tijekom prvih dviju godina
otplate. Najveći je iznos Zelenoga kredita
250.000 eura, a rok otplate 360 mjeseci.
Osim za kupnju stanova ili kuća viših
energetskih razreda A+, A ili B, odnosno
za izgradnju niskoenergetskih kuća, Zeleni
krediti mogu biti namijenjeni fi nanciranju
troškova izrade projekta, kupnje i ugradnje
solarnih kolektora ili drugih sustava iz
obnovljivih izvora energije, postavljanja
termo-fasada, zamjene krovišta i sličnih za-
hvata kojima nekretnina postaje energetski
učinkovitija.
Dugoročno, ovakvo ulaganje donosi uku-
pne fi nancijske uštede u korištenju energije
te ekološki način života prema standardi-
ma Europske unije. Hrvatski su građani
to prepoznali i dosad je odobreno gotovo
50 milijuna kuna Zelenih kredita, ističu u
Zagrebačkoj banci.
Ta je banka početkom travnja u svoju po-
nudu uvrstila i Zelene kredite za fi nanci-
ranje kupnje novih automobila, motocika-
la, četverokotača i skutera. Modeli vozila
koji se fi nanciraju Zelenim autokreditima
moraju zadovoljiti EURO V normu te
im emisija ispuštenog ugljičnog dioksi-
da ne smije prelaziti određenu ekološku
prihvatljivu vrijednost.
PREPORUČUJEMO ZELENE FINANCIJE
Ekološki otisak: Kako je razvoj zgazio održivost Dražen Šimleša TIM press – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Čitatelji će u ovoj knjizi
pronaći odgovore
na brojna pitanja
normativnog,
strategijskog i operativnog
kontrolinga: u čemu je razlika između
društveno odgovornog poslovanja i
održivog razvoja, kako izgleda model
kontrolinga koji uvažava zahtjeve održivog
razvoja, kakav je odnos između strateškog
planiranja i kontrolinga u teoriji i u praksi
poduzeća u Hrvatskoj...
Kontroling između profi ta i održivog razvoja Nidžara Osmanagić
Bedenik i suradniciM.E.P.
Obnovljivi izvori energijedr. sc. Ljubomir MajdandžićIzdavač: Graphis
Banke ekološki sve osvještenijeGrađanima se nude krediti za kupnju stana, kuće ili uređaja viših energetskih razreda
U vlak koji grabi u smjeru energetske učinkovitosti, zaštite okoliša te razvijanja ekološke
svijesti građana uskočile su i fi nancijske institucije u nas jer u ovoj i idućim godinama ban-
kari očekuju veće stope rasta zelenih nego ostalih kredita. Evo pregleda aktualne ponude:
58 | svibanj 2011. | zeleni magazin
VODIČ
SEKTOR ZBRINJAVANJA OPASNOG I NEOPASNOG OTPADA
C.I.A.K. d.o.o.Zagreb, Josipa Lon ara 3/1tel. 01/3475-612; 37 94 451; fax. 01/3794 219; [email protected]; www.ciak.hr