Zeleni paket

Priručnik za nastavnike

Priručnik za nastavnike pripremio je Regionalni centar za okoliš za srednjui istočnu Evropu (REC) u saradnji s prosvjetnim radnicima i ekolozima izBugarske, Mađarske i Poljske. Priručnik za nastavnike dio je obrazovnogmaterijala o okolišu — Zeleni paket, čija je izrada podržana sredstvimaPrograma razvojne saradnje Holandije/Regionalni program okoliša zaBalkan.

Autori nastavnih oblasti: Agnes Boddi Schroth � Andras Keri � Anna Gajer� Anna Schindler � Anna Talik � Atanaska Margaritiva � Barbara Kekusz �

Elena Usheva � Gyorgy Bertalan � Honorata Waszkiewicz � IvelinaAngelova � Izabela Majstruk � Jacek Schindler � Jerzy Sadowski � JozefaMagdalena Ciszkowska � Judit Heszlenyi Szaszne � Justyna Jedrzejewska� Katarína Baleková � Kliment Mindjov � Malgorzata Cydeyko �

Malgorzata Podkanska � Maria Pirgova � Mihajlo Marković � MiroslawaSliwka � Rijad Tikveša � Robert Atkinson � Tatyana Miteva � UrszulaOsmolska-Jung.Autor dilema igara: Robert Atkinson.

Adaptacija: prof. dr. Azra Jaganjac � prof. dr. Mihajlo Marković � RijadTikveša � Tatjana Suhajček.

Prijevod s engleskog na bosanski/hrvatski/srpski: grupa prevodilaca(Srbija) � Abdulah Kabaš (BiH).Lektura bh. izdanja: Ismail Palić (bosanski jezik) � Nataša Mandić (hrvatskijezik) � Vesna Vulin (srpski jezik).Ilustracije: Laszlo Falvay � Nelly Marinova.Dizajn: Sylvia MagyarPrelom: Krisztina Andre � Sylvia Magyar.Projektni menadžeri: Christelle Kapoen � Kliment Mindjov.Koordinacija projekta u Bosni i Hercegovini: Jasna Draganić � Inka Peršić �

Sunita Selak (REC Bosne i Hercegovine).Štampa: Typonova Kft. Mađarska.

Za neke dijelove priručnika materijali i informacije pozajmljeni su od:� Connections, Teachers manual, ECO Education, Saint Paul, MN, USA.� The Green School Program, Center for Environmental Education,Pacific Palisades, CA, USA.� Environment and Development Kit — the Global Perspective, Visualinform, A.S., Oslo, Norway.� State of the World, Lester Brown, World Watch Institute Reports,1995-2000.� 101 Ideas for Environmental Activities, Borrowed Nature, Bulgaria,2000.� The Frog and the Ox, Borrowed Nature and Living Earth (UK), 1999.� Caring for our Future, Action for Europe’s Environment, EuropeanCommission, 1999.� Europe’s Environment: the Dobris Assessment, EuropeanEnvironmental Agency, 1995.� Europe’s Environment: the Second Assessment, EuropeanEnvironmental Agency, 1998.� Environment in the European Union at the Turn of the Century,European Environmental Agency, 1999.� Living in the Environment, Ninth Edition, G. Tyler Miller, Jr., 1996.

© 2010 Regionalni centar za okoliš za srednju i istočnu Evropu

ISBN 978-963-9638-52-5

Materijal je štampan na dvije vrste ekološkog papira,pri čemu je korišteno mastilo biljnog porijekla.

3

Sadržaj

Predgovor 4Zahvala 6Upotreba priručnika 7Komponente okoliša 9Zrak 11

Voda 17

Zemljište 27

Biodiverzitet 32

Prijetnje i izazovi 63Urbanizacija 65

Buka 70

Otpad 75

Hemikalije 91

Mine i okoliš 95

Ljudske aktivnosti 101Energija 103

Saobraćaj 112

Industrija 120

Poljoprivreda 124

Šumarstvo 139

Turizam 143

Globalni izazovi 149Klimatske promjene 151

Oštećivanje ozonskog omotača 156

Zakiseljavanje 161

Mora i okeani 164

Vrijednosti 175Potrošačko društvo 177

Zdravlje i okoliš 195

Ljudska prava 208

Budućnost naše planete 212

Sažetak tabele nastavnih oblasti i tema 218Diploma 219

4

Predgovor

� Zadovoljstvo mi je što sam svojim učešćem u pripremi obrazovnog materijala „Zeleni paket”dao doprinos stvaranju obrazovnog multimedijalnog materijala koji će, nadam se, biti uključen unastavni program za učenike osnovnih škola u Bosni i Hercegovini.

Ekološko obrazovanje ima za cilj podizanje svijesti o zaštiti životne sredine, koju je potrebnorazvijati i njegovati od malih nogu, pa u tom smislu „Zeleni paket” predstavlja novinu i dobruosnovu za početak obrazovanja osnovaca u našoj državi.

Obrazovanje mladih ljudi je prioritet svakog društva koje želi dostići vrijednosti razvijenogdemokratskog društva zasnovanog na održivom korišćenju prirodnih resursa koji nas okružuju.

Uvođenjem u nastavni proces multimedijalnog materijala „Zeleni paket” upoznaćemo mladeljude sa resursima koji nas okružuju, sa sredstvima pomoću kojih ćemo pronaći mjeru unjihovom korišćenju i upravljanju, da bismo bili u korak s globalnim kretanjima. Veoma važno jerazvijati ekološku svijest mladih ljudi tako da svaki pojedinac preuzme odgovornost zadostizanje održive budućnosti društva u kome živimo.

„Zeleni paket” predstavlja dio programa zajedničkih aktivnosti koje se sprovode za očuvanježivotne sredine Bosne i Hercegovine i kao takav pedagoški i popularistički uticaće naoblikovanje svijesti o životnoj sredini.

Prof. dr. Mihajlo MarkovićUniverzitet u Banjoj Luci

� Pred vama je multimedijalni okolišni edukativni program za osnovne škole „Zeleni paket”, kojipredstavlja dobar i koristan materijal na našem jeziku neophodan svim nastavnicima osnovnih školaza ispunjavanje zahtjeva „Strategije obrazovanja za održivi razvoj” UNECE-a.

Cilj je ove strategije da potakne članice UNECE-a da razviju i uključe obrazovanje za održivi razvoju sistem formalnog i neformalnog obrazovanja, i to u sve predmete u nastavnim planovima. Zelenije paket nastao angažmanom velikog broja stručnjaka koji su ga pripremili s velikim entuzijazmom.

Danas kad se nalazimo na polovini „Desetljeća obrazovanja za održivi razvoj (2005–2014)” UN-a, bilo je krajnje vrijeme da naši nastavnici osnovnih škola dobiju ovakav zanimljiv, moderan,fleksibilan i lako primjenljiv materijal u svojoj svakodnevnoj pedagoškoj praksi.

S ponosom mogu istaknuti da je do sada u BiH provedeno mnogo projekata i akcija u ciljupodizanja svijesti o okolišu, od kojih je najveći doprinos nedavno dala EU CARDS serija projekatana polju obrazovanja aktualnih i budućih nastavnika osnovnih i srednjih škola, aktivista nevladinihorganizacija i medija. Sada je u pripremi uključivanje „Zelene hemije” i „Zelenog inženjerstva” utokove reforme našeg visokog obrazovanja po tzv. bolonjskom procesu.

Tako se sa „Zelenim paketom“ zaokružuje ciklus obrazovanja u BiH i u ranom djetinjstvu.

Saglasno čuvenom okolišnom dokumentu „Agenda 21”, donesenom na samitu Ujedinjenihnaroda koji se održao u Rio de Žaneiru 1992. godine, obrazovanje je ključni element zapromociju održivog razvoja i poboljšanja sposobnosti ljudi za rješavanje okolišnih i razvojnihpitanja. To je nova vizija obrazovanja koja će pomoći ljudima svih generacija da bolje razumijusvijet u kojem žive, prepoznajući kompleksnost i međusobnu povezanost problema kojipredstavljaju opasnost po našu budućnost, kao što su siromaštvo, neekonomična i prekomjernapotrošnja resursa i degradacija okoliša, rast populacije, ugrožavanje ljudskog zdravlja i prava itd.

Ova vizija podržava cjelovit, interdisciplinarni pristup razvoju znanja i sposobnosti koje supotrebne za održivu budućnost, kao i promjene u vrijednostima, ponašanju i stilu života.Tozahtijeva preorijentaciju obrazovnog sistema, politika i praksi kako bi se ljudi svih uzrastaosposobili da kompetentno donose odluke o okolišnim problemima i alternativama u budućnosti iu međusobnoj saradnji.

U „Zelenom paketu” predviđeno je da učenici budu partneri s nastavnicima i imaju aktivnu uloguu aktivnostima, diskusijama, igrama, kvizu i donošenju odluka. Tako ohrabreni, postaju aktivni uizazovima okoliša, pa će kroz stečeno znanje moći čuvati svoje i zdravlje budućih generacija.

Prof. dr. Azra JaganjacUniverzitet u Sarajevu

5

� Regionalni centar za okoliš (REC) s ponosom vam predstavlja izdanje „Zelenog paketa” zaBosnu i Hercegovinu. Ovaj inovativni multimedijalni obrazovni paket dio je većeg projekta kojije podržalo holandsko Ministarstvo za međunarodni razvoj i saradnju u okviru svogaRegionalnog programa za zaštitu okoliša na zapadnom Balkanu.

Tim stručnjaka koji čine predstavnici nacionalnih institucija, nevladinih organizacija i drugih stručnihtijela, zajedno sa REC-ovim stručnjacima, radio je temeljito na pripremi „Zelenog paketa” za BiH injegovom prilagođavanju bh. obrazovnom sistemu.

Do danas je preko 2,5 miliona djece i 22.000 nastavnika iz petnaest zemalja srednje i istočne Evropei šire imalo priliku koristiti „Zeleni paket” i usvojiti nova znanja i oblike ponašanja koji vode održivojbudućnosti, zdravom okolišu, stabilnoj ekonomiji i pravednom društvu. Posebno nam jezadovoljstvo što će od danas i BiH biti u mogućnosti koristiti ovo priznato i moćno obrazovnosredstvo u svom programu.

Marta Szigeti BonifertIzvršna direktorica REC-a

� Održivi razvoj, kao model razvoja savremenog društva, omogućava zadovoljenje današnjihpotreba bez dovođenja u pitanje mogućnosti zadovoljenja potreba budućih generacija;istovremeno on omogućava ekonomsku, ekološku i društvenu održivost utemeljenu naracionalnom korištenju neobnovljivih izvora i prirodnih resursa.

Kako bi se zadovoljili principi održivosti u oblasti zaštite okoliša, neophodna je spoznaja širejavnosti o važnosti ove problematike. Obrazovanje o zaštiti okoliša važan je instrumentsenzibiliziranja javnosti, posebno djece školskog uzrasta.

Bosna i Hercegovina susreće se s brojnim izazovima u vezi s reformom sektora obrazovanja,uključujući i politike o obrazovanju o okolišu/održivom razvoju i njihovoj primjeni. Iako suučinjeni izvjesni napori na integriranju pitanja okoliša/održivog razvoja u predmete u školama, jošuvijek postoji potreba za jačanjem kapaciteta nastavnog osoblja kako bi se razumjeli novi pristupii metodologije održivog obrazovanja i kako bi se efikasno prenijela stečena znanja. Obrazovanjeo okolišu/održivom razvoju podrazumijeva i nove oblike podučavanja i učenja nastavnika iučenika, a koji za cilj imaju ne samo prenos znanja već podstiču timski rad i motiviraju na aktivnijebavljenje tematikom zaštite okoliša.

U cilju pružanja podrške provođenju reformi u sektoru obrazovanja i promoviranja održivograzvoja u Bosni i Hercegovini, Regionalni centar za okoliš za srednju i istočnu Evropu (REC)pripremio je inovativni multimedijalni edukativni paket, tzv. „Zeleni paket”, koji putem različitihmehanizama omogućava sticanje znanja i prenošenja informacija interaktivnim učešćem urazličitim aktivnostima, dijalogu i donošenju odluka.

Iskreno se nadamo da će nastavnici i učenici uživati u primjeni ovog edukativnog paketa unastavnom procesu te da će on doprinijeti stvaranju novih modela obrazovanja budućihgeneracija o okolišu/održivom razvoju putem elektronskih medija i multimedijskih tehnologija.

Ovim putem željeli bismo se najsrdačnije zahvaliti na saradnji i razumijevanju svima koji suučestvovali u pripremi „Zelenog paketa” za Bosnu i Hercegovinu. Posebnu zahvalnost željelibismo iskazati Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske, bez čije finansijske podrškerealizacija ovog programa ne bi bila moguća.

Jasna DraganićREC Ured u Bosni i Hercegovini

6

� Razvoj Zelenog paketa ostvaren je kroz saradnju i dobru volju brojnih pojedinaca i organizacijakoji su doprinijeli njegovom nastajanju.

� Želimo zahvaliti bh. timu prosvjetnih radnika i ekologa koji je radio na prilagođavanjumaterijala: Azri Jaganjac, Mihajlu Markoviću, Tatjani Suhajček i Rijadu Tikveši za stručni doprinosu izradi materijala.

� Zahvaljujemo i resornim ministarstvima i institucijama na entitetskom, državnom i kantonalnomnivou te Distriktu Brčko na podršci tokom izvedbe projekta u Bosni i Hercegovini.

� Laszlo Falvay (Mađarska) i Nelly Marinova (Bugarska), čije su nam ilustracije pomogle uvizuelnom predstavljanju naših briga i poruka budućim korisnicima Zelenog paketa, zaslužujunašu veliku zahvalnost.

� Želimo izraziti našu najsrdačniju zahvalnost organizacijama i institucijama koje su nam osiguralerazličite obrazovne i dokumentarne filmove:

• Fondu televizije za okoliš (TVE — International) — za vrijedne edukativne filmove Eden Shorts ivideoklipove koje smo koristili za DVD i CD-ROM;

• Asocijaciji Ekoideja u Vroclavu (The Eko Idea Associationa in Wroclaw) — za seriju obrazovnihfilmova, Više (More);

• Ekološkom videocentru bugarske asocijacije Pozajmljena priroda (Environmental Video Centre ofBorrowed Nature Association of Bulgaria) — za videosnimke;

• Resursnom centru — pomoćna komponenta Instituta za okoliš i zaštitu na radu i Univerziteta zamedicinu i stomatologiju u New Jerseyu — Školi za javno zdravlje (The Resource Centre — anoutreach component of the Environmental and Occupational Health Sciences Institute (EOHSI)and the University of Medicine and Dentistry of New Jersey — School for Public Health (UMDNJ-SPH)) — za vrijedne obrazovne filmove Život s toksinima (Living with Toxins) i Grad u nedoumici:radna mjesta ili zdravlje (Town’s Dilemma: Jobs or Health?);

• WWF televiziji i film centru za film Kraljevstvo (The Kingdom); i

• Centru za uklanjanje mina BiH (BHMAC) i Handicap International Sarajevo.

� Najsrdačnije se zahvaljujemo donatoru ovog projekta Programu razvojne saradnjeHolandije/Regionalni program okoliša za zapadni Balkan. Njihovo razumijevanje i povjerenjepredstavljali su podršku u mjesecima napornog rada na izradi Zelenog paketa.

Hvala!

Zahvala

7

Ovaj priručnik dio je Zelenog paketa i prvenstveno je namijenjen nastavnicima osnovne škole injihovim učenicima, ali se također može koristiti i na drugim obrazovnim nivoima. Fokus je naodređenim aspektima zaštite okoliša i održivog razvoja, i preporučujemo da se koristi ukombinaciji s drugim komponentama Zelenog paketa: DVD-om, CD-ROM-om i Dilema igrom.

Priručnik je podijeljen na pet poglavlja:

� Komponente okoliša — zrak, voda, zemljište i biodiverzitet;

� Prijetnje i izazovi — urbanizacija, buka, otpad, hemikalije i mine i okoliš;

� Ljudske aktivnosti — energija, saobraćaj, industrija, poljoprivreda, šumarstvo i turizam;

� Globalni izazovi — klimatske promjene, oštećivanje ozonskog omotača, zakiseljavanje i morai okeani;

� Vrijednosti — potrošačko društvo, zdravlje i okoliš, ljudska prava i budućnost naše planete.

Svaka od tema okoliša pokrivena je jednim lekcijskim planom ili s više njih. Planovi imaju takvustrukturu koja korisnicima nudi informacije o glavnim pojmovima, relevantnim temama, potrebnimmaterijalima, vremenu i mjestu, ciljevima i metodologiji. Uvod pruža osnovne informacije oodređenoj temi i preporučuje korisnicima da potraže još informacija u odgovarajućem dijelu CD-ROM-a.

Aktivnosti čine ključni dio planova za lekcije. One su više smjernice nego obaveza. Namjera je dase podstakne mašta nastavnika kako bi organiziro nešto slično onome što je predloženo imajućina umu konkretne potrebe i sposobnosti učenika.

Korisnici mogu pronaći različite informativne listove i sheme za učenike na kraju svake lekcije kojise mogu fotokopirati i podijeliti prije nego što neka aktivnost počne.

Na kraju ovog priručnika nalazi se tabela u kojoj su shematski predstavljene informacije o temamaiz oblasti okoliša, planovima lekcija i njihovoj kompatibilnosti s različitim predmetima u školi, kao ipreporučeni videoklipovi i filmovi.

Ovaj priručnik naglašava stvaranje novih vrijednosti kod učenika i uspostavljanje novog modelaponašanja u školi, kod kuće i u društvu, umjesto samo sakupljanja znanja iz neke od oblasti zaštiteokoliša. U ovom su kontekstu učenici, prije svega, partneri nastavnika u obavljanju raznolikihaktivnosti, diskusijama, igranju uloga i procesu donošenja odluka. Preko nastavnika i učenikaglavne poruke ovog priručnika poslate su i drugim članovima porodice i društva.

Kliment MindjovRegionalni centar za okoliš za srednju i istočnu Evropu

Upotreba priručnika

Zrak

Voda

Komponente okoliša

Zemljište

Biodiverzitet

ZrakKvalitet zraka 11

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Naš zrak” • „Kako očuvati naš zrak čistim?”

VodaVoda: suština života 17

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Slatka voda” • „Kako štedjeti vodu?”

ZemljišteZemljište: naše blago 27

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Zemljište: naše blago”

BiodiverzitetPotreba za prirodom 32Biološka raznovrsnost riječnih dolina 35Bogatstva šuma 44Livadski živi svijet 50Jesmo li sami u velikom gradu? 56

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Nestanak biološke raznovrsnosti i vrsta” • „Vrijeme nam ističe”

Informativni listAtmosfera 16Slana i slatka voda 24Kako uštedjeti vodu kod kuće 25Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda 26Stanje biodiverziteta vodenih ekosistema 38Kvalitet vode 40Biodiverzitet na rijeci 41Životinjski diverzitet u riječnom području 42Utjecaj ljudskih aktivnosti 43Ekološki faktori 48Diverzitet šumskih biljaka 48Diverzitet šumskih životinja 49Preduzmite akciju 53Važni činioci 54Livadski biljni diverzitet 54Životinjska raznovrsnost 55Stanje urbanog okoliša 59Stanje biodiverziteta u urbanom okolišu 60Biodiverzitet u kući 61

11

1

Kvalitet zraka

Uvod

Zrak je mješavina azota (78%), kisika (21%), ugljendioksida (CO2) i nekih inertnih gasova.Sastoji se još i od vodenih isparenja u varirajućim količinama. Zrak sadrži mnogobrojne štetnesupstance: prirodne zagađujuće materije, kao što su prašina i vulkanski pepeo, kao i zagađujućematerije koje predstavljaju nusproizvod ljudskih aktivnosti. Ljudi misle da je čist zrak od suštinskevažnosti za dobro zdravlje. I potpuno su u pravu! Ipak, pažnja javnosti češće je usmjerenana značaj kvaliteta zraka na otvorenom, dok je važnost kvaliteta zraka u zatvorenim prostorimau kojima ljudi borave potcijenjena ili zaboravljena.

Zrak

Ključni koncept Kvalitet zraka važan je za zdravlje ljudi.

Trajanje 2–3 nastavne jedinice

Period u godini Bilo koji

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Posteri i videokaseta Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave • Pružiti informacije i obavijestiti o praktičnim postupcimaza poboljšanje kvaliteta zraka na otvorenomi u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, slobodna diskusija, videoprezentacija

Kvalitet zrakaAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Rijad Tikveša

12

1

Kvalitet zraka

Zrak

Naučnici danas vjeruju da je zrak u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi češće zagađennego zrak na otvorenom, čak i u slučaju velikih industrijskih gradova. Činjenica je i da ljudiprovode više vremena u zatvorenim prostorima. Čist je zrak posebno važan za djecu,zato što ona udišu veću količinu zraka u odnosu na svoju tjelesnu težinu nego odrasli,pa su tako izloženija riziku akumulacije viših koncentracija zagađujućih materija u organizmu.

Aktivnosti

1 Počnite postavljanjem pitanja učenicima: Koliko dugo čovjek može živjeti bez disanja?Tražite od nekoliko dobrovoljaca da duboko udahnu i zadrže zrak 30 sekundi.Neka izvijeste razred kako se osjećaju poslije ove vježbe.

2 Izložite učenicima informacije o gasovima od kojih se sastoji zrak. Podsjetite ih dase sadržaj zraka u procesu disanja mijenja. Nivo se kisika smanjuje, a ugljendioksida(CO2) raste. Mnoge aktivnosti mijenjaju sadržaj zraka, ne samo disanje. Ljudske aktivnosti,naprimjer, mogu uzrokovati ispuštanje različitih hemijskih supstanci u atmosferu.

Nađite više informacija u poglavlju Zrak na CD-ROM-u.

Zagađenje zraka na otvorenom

1 Objasnite učenicima da se, kada sija sunce, ispušni gasoviiz automobila, naprimjer azotni oksidi (NOx) i isparljivi organskispojevi, spajaju obrazujući ozon. Iako je Zemlji neophodanozon u gornjem sloju atmosfere, njegov je učinak na manjimvisinama izuzetno štetan. Ovaj se efekt naziva „ljetni smog”i negativno utječe na više od 100 miliona ljudi samo u Evropi.„Zimski smog” javlja se kada su zagađujuće materije zarobljenemasama hladnog zraka koji lebdi iznad grada(naročito sumpordioksid [SO2], NOx i štetne čestice).Najgora zagađenja javljaju se u urbanim sredinama,što je danas životno okruženje dvije trećine Evropljana. Drastični slučajevi zimskog smogačesto predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva u dijelovima srednje i istočne Evrope,naprimjer u gusto naseljenim područjima Češke, na istoku Njemačke i u Poljskoj.Procesi sagorijevanja, kao što su grijanje stanova, proizvodnja električne energijei industrijska proizvodnja, glavni su izvor zimskog smoga.

2 Prezentirajte razredu poglavlje Naš zrak iz videomaterijala.

3 Pokrenite diskusiju o uzrocima smoga: procesisagorijevanja goriva, saobraćaj, grijanje domaćinstava,industrija, proizvodnja energije. Upotrijebite dodatneinformacije iz teksta Tipovi zagađenja zraka.

4 Prikažite učenicima videoisječak Kako očuvati naš zrakčistim. Objasnite da je u pitanju samo jedan mogućinačin kako se zrak održava čistim. Tražite da predložejoš rješenja.

5 Objasnite da je glavni uzrok zagađenja zraka u srednjoji istočnoj Evropi sagorijevanje fosilnih goriva iz motornih vozilai proizvodnja energije. Da bi se adekvatno odgovorilona posljedice zagađenja iz ovih izvora, nacionalne vladeusvajaju stroge zakone i pooštravaju mjere koje regulirajuzagađujuće materije. Zadatak je vlada, također, da redovnoinformiraju javnost o strogim standardima i preduvjetimakoji od preduzeća u industrijskim i energetskim sektorimazahtijevaju uvođenje novih, čistijih tehnologija.

13

1

Kvalitet zraka

Zrak

Zagađenje zraka u zatvorenim prostorima

1 Objasnite da mnogi materijali oslobađaju opasna isparenja i čestice.Duhanski je dim jedan od najraširenijih uzroka zagađenja zraka u zatvorenim prostorima.

2 Tema za slobodnu diskusiju: Koji materijali i/ili aktivnosti mogu izazvati zagađenje zrakau zatvorenoj prostoriji? (Razna sredstva za čišćenje domaćinstva, boje, razrjeđivači,parfemi i kozmetika, hemikalije koje koriste uređaji za štampanje i kopiranje, različiti sintetičkimaterijali, laboratorijska sredstva i hemijski reaktanti, materijali za crtanje/slikanje/modeliranjeitd.). Napišite odgovore na tabli.

3 Tema za razmišljanje/diskutiranje: Koje su moguće posljedice ponovljenog izlaganja ovimhemikalijama? (Problemi s respiratornim sistemom, pojačana osjetljivost ili alergijske reakcije,neurotoksične reakcije, oslabljeni imuni sistem.). Napišite odgovore na tabli.

4 Predstavite neke od manje poznatih zagađivača zraka, kao što su formaldehid, radon,azbest, olovo i elektromagnetna polja. Koristite tekst Opasne supstance sa strane 15.

Kako odgovoriti?

Pokrenite slobodnu diskusiju o temi: Kako se zdravstveni rizici koje izaziva zagađenje zrakamogu umanjiti? (Korištenje čistijih i prirodnijih supstanci kod kuće, stroge kontrole zagađenjazraka i dostupnost relevantnih informacija, redovno provjetravanje zatvorenih prostorija.).Napišite odgovore na tabli.

U nastavku...

• Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja o zagađenju zraka u zatvorenim prostorimapodijele sa svojim porodicama. Tražite da pripreme spisak prijedloga za poboljšanje kvalitetazraka u zatvorenim prostorima i za smanjenje vlastitih zdravstvenih rizika. Koji od ovihprijedloga može biti iskorišten u samoj učionici? Najbolje prijedloge napišite na tabli.Izaberite najbolja predložena rješenja, napravite poster i okačite ga u učionici.

Zagađenje zraka u urbanim okolišimaUrbane aglomeracije rastu širom svijeta, a s njima i nivo zagađenja zraka.Evropa je, naprimjer, visokourbaniziran kontinent, na kojem više od 70% stanovništvaživi u urbanim sredinama. Saobraćaj, sagorijevanje i industrijska proizvodnja oslobađajuemisije koje se prenose zrakom, a koje sadrže povećane koncentracije zagađivača.Ova zagađenja sa sobom nose niz problema, kao što su zdravstveni rizici, ubrzanopropadanje građevinskih materijala, šteta koja se nanosi historijskim spomenicimai vegetaciji u gradovima i oko njih.

Zračno zagađenje od saobraćajaUčestalost pojavljivanja smoga i dugotrajne prosječne koncentracije štetnih spojeva,kao što su olovo, benzen, suspendirane čestice i benzopiren, značajno su povišene usljedemisija iz saobraćaja. Drumski je saobraćaj, također, uzrok više od polovine emisija NOxi 35% emisija isparljivih organskih spojeva. Vozila koja koriste dizel također proizvodeveoma sitne suspendirane čestice, koje su izuzetno opasne za ljudsko zdravlje.S obzirom na starost vozila, te loše održavanje tehničke ispravnosti i slabu kontrolu,saobraćaj u Bosni i Hercegovini mnogo je veći zagađivač zraka nego u zemljama Evrope.Nedostatak zakonske odluke o kvalitetu tečnih goriva povećava zagađenost zraka olovomkoje potječe upravo iz automobila. Dok je u cijeloj Evropi zabranjeno prodavati gorivokoje u sebi sadrži olovo, u Bosni i Hercegovini još se uvozi i prodaje benzin koji sadržiolovo, koje se pri vožnji ispušta u zrak i predstavlja prijetnju za zdravlje ljudi.

Osim što emitiraju štetnematerije NOx, CO i CO2,motorna vozila su i značajanizvor drugih riskantnihzagađivača koji se emitirajuu relativno manjim količinama,a nekad samo u tragovima.Neki od njih otpornisu na prirodno raspadanje,pa se akumuliraju u atmosferiili materijalu u koji dospiju,izazivajući na taj način trajnazagađenja (olovo, kadmij...).Iako mnoge od ovih materija

nisu regulirane propisima, one izazivaju niz zdravstvenih tegoba, kao što su rak i dišnetegobe zajedno sa štetnim utjecajem na krv. Transportni kapaciteti kao izvori zagađenjajedna su od najvažnijih, ako ne i najvažnija kategorija koja doprinosi zdravstvenom rizikupovezanom s otrovnim zagađenjem zraka.

Zračno zagađenje od industrijeIndustrijska proizvodnja, također, proizvodi zagađenje zraka. Stepen negativnihposljedica zavisit će od visine dimnjaka i pravca vjetra. Tako se, naprimjer,dešava da mjerni uređaji pokažu značajno povećanu koncentraciju SO2 na planinamagdje nema industrije (Ivan-sedlo), jer je vjetar nanio zagađenje iz TE Kakanj.Primarne zagađujuće materije s dužim periodom zadržavanja uključuju zakiseljenespojeve (naprimjer sumpordioksid, NOx i amonijak) i raspršive zagađivače(kao što su prašina, teški metali i postojane organske zagađujuće materije).

Crne tačke„Crna tačka” je termin kojim se označava oblast s visokim stepenom kratkoročnogzagađenja. Stanovništvo koje naseljava oblasti u blizini izvora zagađenja pod velikimje rizikom izlaganja posljedicama zagađenja. Crne tačke javljaju se u urbanimsaobraćajnicama s gustim prometom i u gradovima blizu industrijskih postrojenja (dimnjaka).

Primjer: raskrsnice kod Higijenskog zavoda i na Otoci u Sarajevu, gdje se svake godinezabilježe višestruka prekoračenja dozvoljenih koncentracija opasnih materija.

Tipovi zagađenja zraka

14

1

Kvalitet zraka

Zrak

15

1

Kvalitet zraka

Zrak

Formaldehid je vodorastvorljivi bezbojni otrovni gas koji posjeduje specifičan miris.Koristi se u mnogim dezinfektantima, konzervansima i poljoprivrednim hemikalijama,kao lijepak pri sastavljanju namještaja i kao protivpožarni sastojak u nekim kompleksnimmaterijalima. Tragovi formaldehida nalaze se i u sredstvima za poliranje, uljima,šamponu, zubnoj pasti, pivu, vinu, tapetama, bojama, duhanu, pa čak i u unutrašnjojopremi za vozila. Budući da formaldehid nikada ne formira stabilnu hemijsku vezu,može se ispuštati godinama, dugo nakon što je svaki karakteristični miris nestao.Njegova isparenja najviše utječu na respiratorni sistem, kožu i srce. Jedan od načinada se izbjegnu štetne posljedice formaldehida jeste taj da se koriste zeoliti — mineralikoji imaju ogromnu moć apsorpcije. Oni će apsorbirti isparenja formaldehida,kao i prašinu, mirise, dim i ostale zagađujuće materije.

Radon je prirodni radioaktivni gas bez mirisa, bezokusan i nevidljiv. Proizvod je raspadauranija ili radija i može se naći u podzemnim vodama ili može prodrijeti u kućukroz pukotine u podu i zidovima. Radon može izazvati rak. Začepljavanje pukotinai poboljšavanje ventilacije jesu dva načina za borbu protiv radona.

Olovo je teški metal koji u zrak dospijeva kroz ispušne gasove automobila.Olovo se ne raspada i ne mijenja formu, nego se pri dospijevanju u organizam taložiu kostima. Izaziva oštećenja mozga, a u većim količinama trovanje i smrt. Ukoliko imamodrvo pored ceste koje upija ispušne gasove (uključujući olovo u tim gasovima),ako se drvo posiječe, te upotrijebi za ogrjev, olovo koje je to drvo primilo kroz svojživotni vijek neće nestati, nego će se ponovo osloboditi kroz proces sagorijevanja.

Azbest predstavlja grupu minerala koji se prirodno nalaze u određenim formacijamastijena. Azbest je materijal izuzetno otporan na vatru i korozivne procese i koristise kao odličan toplotni izolator. Ova svojstva učinila su da se nekada smatrao idealnimmaterijalom i osigurala su njegovu široku primjenu. Međutim, ubrzo su otkrivenizdravstveni rizici koji prate udisanje azbestnih vlakana. Jednom udahnute, azbestnečestice ostaju zauvijek zarobljene u plućima i probavnom sistemu, izazivajući ozbiljnezdravstvene posljedice, kao što je rak. Efekti mogu ostati neprimijećeni godinama poslijeizlaganja. Uprkos ovim posljedicama, materijali koji sadrže azbest predstavljaju neznatanzdravstveni rizik ukoliko se njima rukuje i ukoliko se održavaju na odgovarajući način.

Elektromagnetna polja jesu nevidljiva poljaenergije koja proizvodi protok električne struje.Elektromagnetna polja postoje u svim živim bićimai prožimaju prirodu. Zagađenje se javlja u slučajukada snaga polja prelazi granicu sigurnosti.Provođenje previše vremena kod kuće u takvimuvjetima — rad za kompjuterom, sjedenje preblizutelevizijskom aparatu ili pokrivanje električnimćebetom (dekom/pokrivačem) — može rezultiratineželjenim posljedicama po zdravlje.

Sve je više dokaza da dugoročno izlaganjeelektromagnetnom zagađenju može izazvati rak,leukemiju, poremećaje imunog sistema, pobačaje i druge probleme.

Najugroženija su djeca, zato što naučnici sumnjaju da elektromagnetna radijacijautječe na tjelesne mehanizme koji reguliraju rast ćelija. Opreznost je od velikog značaja.Postoji nekoliko jednostavnih mjera za izbjegavanje zdravstvenih rizika:• ne koristiti električnu ćebad/pokrivače;• držati uređaje kao što su TV-aparati, električni satovi i kompjuteri

na najmanje metar udaljenosti od tijela;• gledati TV-aparat s razdaljine od najmanje 2 metra;• sjediti najmanje 60 cm udaljeno od kompjuterskog monitora;• koristiti zaštitni ekran ili naočare;• raditi i odmarati se u pravilnim razmacima.

Opasne supstance

16

ZrakIn

form

ativ

nilis

t Atmosfera

Atmosfera se sastoji od četiri sloja zraka kojiokružuju Zemlju. Najniži sloj zove se troposfera.Iako je samo 8–11 km iznad Zemlje, troposferasadrži 95% gasova atmosfere. U ovom se slojuzagađujuće materije miješaju i reagirajus komponentama atmosfere. Troposfera igraizuzetno značajnu ulogu u održavanju životana Zemlji.

Sljedeći sloj zove se stratosfera i protežese na oko 30–50 km iznad Zemljine površine.Dvije trećine njenog vanjskog sloja sastojese od ozona, čija je uloga filtriranjeultraljubičastih zraka koji dolaze sa Sunca.Bez ovog sloja život na Zemlji ne bi postojao.Neki zagađujući gasovi podižu se iz troposfereu stratosferu i uništavaju ozonski omotač.

Dva najudaljenija sloja zovu se mezosferai termosfera. Iako su prirodni atmosferski procesisamoregulirajući, supstance i hemikalije kojese ispuštaju usljed ljudskih aktivnosti moguizazvati negativne neotklonjive promjeneu atmosferi i dovesti do značajne promjeneklimatskih uvjeta na Zemlji.

17

1

Voda: suština života

Voda

Ključni koncept Svi mi koristimo vodu, pa je tako svako od nas djelimičnoodgovoran za njeno čuvanje i zaštitu od zagađenja.

Trajanje 7 nastavnih jedinica (prve su dvije aktivnosti kraćei pogodne za mlađe uzraste učenika)


Mjesto Učionica

Nastavni materijali Čaša pitke vode, podmetač, pijesak, mala količina napitkau prahu (ili nekoliko kristala kalijpermanganata), dva sudakapaciteta 3 litra (sudovi ili boce), lijevak, plastična bocaod 1,5 litara, kamenčići ili šljunak, filc, papiri za pisanje

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Fizika, Geografija, Građanskoobrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Hemija

Ciljevi nastave • Predočiti značaj vode.• Demonstrirati kako jednostavne promjene navika

mogu smanjiti potrošnju vode.• Unaprijediti znanje o zagađenju vode i prikazati

kućne metode za njegovu prevenciju.

Nastavna metodologija Predavanje, demonstracioni ogledi ili eksperimenti, diskusija,slobodna diskusija

Voda: suština životaAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Azra Jaganjac

18

1


Voda

Uvod

Voda je jedinstveni dio površine Zemlje i njeno je obilje isključivi razlogzašto se naš svijet naziva još i „Plava planeta”. Uprkos ovom obilju,većina vode pripada okeanima i morima, a samo je 0,6 posto ukupnevodene količine pogodno za piće.

Površinske i podzemne vode važan su element hidrološkog ciklusa Zemlje.U površinske vode spadaju rijeke, jezera i lednici (glečeri). Podzemne vodeopstaju kao najmanje proučen i najteže utvrdiv vodeni resurs.

Voda se koristi u poljoprivredi (za navodnjavanje), u industriji (kao medij za prijenos toplote)i za domaće potrebe (za piće, ličnu higijenu, pranje, rekreaciju itd.). U današnje vrijemenenamjensko trošenje vode i njeno zagađivanje predstavljaju veoma ozbiljne probleme kojimogu čovječanstvo dovesti na ivicu katastrofe.

Zato što svi koristimo vodu, svi smo i odgovorni za njeno čuvanje.Dva glavna principa za svrsishodno održavanje vodenih resursa jesu očuvanje i zaštita.

Aktivnosti

Vodeni ciklus — ciklus kruženja vode u prirodi (za učenike mlađeg uzrasta)

Iznesite čašu vode i pozovite dobrovoljca da uzme gutljaj i pogodi koliko je voda stara.Objasnite razredu da je starost vode približno 4,5 milijardi godina (koliko je stara i naša planeta),i da se nalazi u stalnom kretanju između zemlje i atmosfere. Sunce i vjetar uzrokuju njenoisparavanje iz zemlje, listova vegetacije, životinjskih organizama, površina rijeka, jezera i okeana.Na taj se način voda iz tečnog stanja preobražava u paru. Pod određenim uvjetima parase kondenzira i pada na zemlju u obliku kiše, susnježice ili snijega. Ovaj proces, u kojem vodananovo puni rijeke i jezera — često noseći druge materije sa sobom — naziva se „izlivanje vode”(tj. padavine). Upravo na ovaj način „hrane” se rijeke i jezera, a rijeke zatim teku u okeane.Određena količina padavina odlazi ispod zemljine površine, pa tako nastaju podzemne(ispotpovršinske) akumulacije. Za demonstraciju koristite interaktivnu prezentaciju vodenogciklusa koja se nalazi na CD-ROM-u.

Slana i slatka voda (za učenike mlađeg uzrasta)

Podijelite učenicima primjerke informativnog lista Slana i slatka voda sa strane 24i analizirajte sličnosti i razlike između ova dva tipa vode. Naglasite da iako voda pokriva višeod 70 posto površine Zemlje, salinitet morske vode čini je neupotrebljivom za piće, kuhanjeili navodnjavanje. Slatka voda čini neznatnih 2% ukupnih vodenih rezervi na planeti,i zato je treba štititi od zagađivanja.

Ne možemo živjeti bez vode

1 Predstavite informacije koje su sadržane u uvodnom dijelu ove nastavne jedinice,zajedno s dodatnim podacima iz poglavlja Vode na CD-ROM-u.

2 Predočite učenicima da se svijet suočava s globalnom krizom nestašice vodenih resursa:

• više od milijardu ljudi nema pristup čistoj, pitkoj vodi;• više od 2,4 milijarde ljudi živi u lošim sanitarnim uvjetima (tj. bez kanalizacionog

sistema, savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda iz domaćinstava);• prognoze predviđaju da će dvije trećine stanovništva Zemlje trpjeti nestašice vode

od 2025. godine.

3 Prikažite učenicima videosnimak Slatka voda, koji je uključen u videomaterijal.Poslije projekcije pokrenite diskusiju o sljedećim temama:• Koliko vode koristi odrasla jedinka dnevno? (približno 80 litara na dan)• Koliko ljudi umre dnevno zbog upotrebe zagađene pitke vode?

(približno 25.000 — većinu čine djeca)

19

1


Voda

4 Pokušajte odgovoriti na pitanja postavljena na kraju prikazanog videomaterijala:

• Zašto je toliko važno pravilno upravljati vodenim resursima?• Koje probleme stvara zagađena voda?• Kako možemo zaštititi vodene resurse?• Kako možemo pomoći? (Koristite informacije prezentirane u tekstu Kako štedjeti vodu.)

Kako uštedjeti potrošnju vode kod kuće

Objasnite razredu da čak i male promjene u našim svakodnevnimživotnim navikama mogu dovesti do uštede vode.

Pranje zuba

1 Upitajte đake koliko često peru zube. Zatim zamolite dobrovoljca da demonstrira njegovuili njenu tehniku pranja zuba. Najvjerovatnije će učenik otići do umivaonika, otvoriti česmui početi prati zube dok voda teče. Ako učenik to zaista i uradi, mogućnosti za uštedu vodepotpuno su jasne. Ako ne, time je učenik pružio pozitivan primjer. Napomena:Ako umivaonik nije pri ruci, dobrovoljac može pružiti i jednostavnije objašnjenje.

2 Razmotrite postoji li još neki, ekonomičniji način pranja zuba. Naprimjer, česma se otvarasamo kad se pere četkica ili ispiraju usta, i zatvara dok se peru zubi. Koliko se vode možeuštedjeti na ovaj način?

3 Demonstrirajte da se zubi mogu oprati s pola čaše vode, jer su paste za zubekvalitete prehrambenih proizvoda i ne moraju se potpuno isprati.

Brijanje

1 Zamolite učenika iz razreda da pokaže kako se njegov otac ili brat briju (u slučajuda se on još ne brije). Učenik odlazi do umivaonika, otvara česmu i pretvara se da se brije.Ako pusti da voda teče tokom demonstracije, poenta će biti jasna. I u ovom slučaju učenikmože jednostavno objasniti proces brijanja.

2 Razmotrite postoje li drugi, ekonomičniji načini brijanja: naprimjer, kvašenje četke ili pranjebrijača u čaši ili sudu s vodom. Upitajte učenike jesu li ikad vidjeli da se neko od njihovihstarijih brije na ovaj način.

3 Objasnite razredu da se obje pokazane vježbe na prvi pogled možda i ne čine efikasnimnačinom za uštedu vode. Pa ipak, male promjene navika kao što je ova mogu imatiogroman učinak kada uđu u široku upotrebu. Da biste uvjerili sumnjičave, podijeliteinformacioni list Kako uštedjeti vodu kod kuće i predložite učenicima da riješe matematičkezadatke koji se tamo nalaze. Možete organizirati takmičenje da utvrdite ko će najbrže doćido rješenja i usto nagraditi i sve druge koji su došli do tačnog rješenja.

Odgovori:Kako perem zube?A: 131.400.000 litara; B: 21.900.000 litara; C: 109.500.000 litara.Kako se brijem?A: 43.800.000 litara; B: 3.650.000 litara; C: 40.150.000 litara.

4 Dajte učenicima vremena da razmijene utiske i komentare poslije završenog računanja.

5 Organizirajte slobodnu diskusiju o različitim načinima na koje domaćinstva moguštedljivije koristiti vodu. Razmotrite prijedloge za štednju vode u domaćinstvu na strani 22.Napišite sve prijedloge na tabli, a zatim utvrdite koji su od njih realni i mogu se dalje razvitiu planove za uštedu vode u domaćinstvu.

6 Ohrabrite učenike da uključe svoje ukućane u:

• rješavanje matematičkih zadataka s informacionih listova;• učenje o načinima štednje vode u domaćinstvu iz teksta na strani 22;• kreiranje porodičnog plana za uštedu vode.

20

1


Voda

Kako zaštititi vodu iz domaćinstva od zagađivanja

1 Neka učenici sakupljaju ambalažu i pakovanja (s etiketama) različitih deterdženataza čišćenje i preparata za održavanje domaćinstva u periodu od jednog do dva mjeseca.Poslije tog perioda učenici mogu donijeti na čas to što su sakupili.

2 Pokrenite slobodnu diskusiju s radnim naslovom Kako zagađujemo vodu kod kuće?(Koristeći toalet, perući i čisteći po kući uz upotrebu najrazličitijih hemikalija itd.)

3 Objasnite da kanalizacija iz domaćinstva zapravo i ne predstavlja veliku prijetnju prirodi.Brojni mikroorganizmi adaptirali su se za procesuiranje ljudskog kanalizacionog otpada.

Ustvari, najveće probleme uzrokuju savremene hemijske supstancekoje se u domaćinstvu koriste za pranje i čišćenje. Pošto dospijuu vodu, one se miješaju s kanalizacionim otpadom i prodiruu mrežu za otpadne vode (u septičke jame ili — putem kanalizacije— u postrojenja za tretman otpadnih voda). Hemikalije ubijajumikroorganizme koji rastvaraju organski ljudski otpad; ovaj proces,dalje, vodi uništavanju pažljivo izbalansiranog sistema. Naglasiteda u upotrebi još nema sredstva za čišćenje i pranje kojeje potpuno sigurno za okoliš. Sve takve hemikalije doprinosezagađivanju u različitoj mjeri i zato je bitno da ih koristimo naodgovarajući i razložan način i da radije koristimo one proizvodekoji su označeni kao sigurniji i koji sadrže supstance koje ne škode

okolišu. Druga mogućnost jeste da se neke, uglavnom stare i zaboravljene, preporuke kodčišćenja ponovo uvedu u upotrebu. (Pogledajte tekst Kako zaštititi vodu od zagađivanja).

4 Pažljivo pregledajte sredstva za pranje i čišćenje koje su učenici donijeli na časi prostudirajte sadržaj etiketa. Ima li na njima „ekoloških” oznaka? Upitajte roditeljei stručnjake za dodatna pojašnjenja. Obratite učenicima pažnju na činjenicu da su različitinaftni derivati (maziva za automobile i goriva) posebno opasni. Direktno je ispuštanje ovihproizvoda u kanalizacioni sistem neprihvatljivo i treba se obaviti na za to naročitoodređenim mjestima (autoservisi ili pumpne stanice), gdje su njihovo sakupljanje,transport i prerada strogo regulirani.

Ko zagađuje vodu

1 Organizirajte diskutiranje o temi kako ljudske aktivnosti zagađuju vodene resurse.(Poljoprivreda, industrija, građevinarstvo, slučajevi ispuštanja otpada i iscurivanja opasnihsupstanci, neregulirano odlaganje otpada iz domaćinstva itd.). Napišite sve odgovore na tabli.

Tražite od učenika da podvuku one koji mogu biti stvarni uzroci zagađivanja izvora vodeu vašoj zajednici.

2 Objasnite razredu da je odlaganje smeća ispod površine zemlje dugoročna praksa.Mnoga od ovih mjesta odlaganja postaju „tačkasti izvori zagađenja” podzemnihi površinskih voda. Izvedite sljedeću demonstraciju da dočarate proces:• na dno plastičnog podmetača pospite 2–3 cm suhog pijeska;• načinite malu rupu u pijesku na jednoj strani podmetača i napunite je malom količinom

soka u prahu (suh, bojeni koncentrat) ili kristalima kalijpermanganata; objasnite dasimulirate podzemni otpad na odlagalištu otpada; takva se lokacija zove „izvor zagađenja”;

• podignite podmetač na strani na kojoj se nalazi vaš „otpad” i objasniteda tok vode nije uvijek u pravcu nadolje, kroz zemlju;

• simulirajte kišu prskanjem „tačke na kojoj je odložen otpad” vodom.

Skrenite pažnju učenicima na to kako se boja pijeska mijenja. Šta se iz ovog može zaključiti?

3 Ukažite na činjenicu da se zagađenje u okolišu širi na sličan način.Zagađujuće materije pokupi voda koja prolazi kroz zemlju i nosi ih do podvodnihakumulacija, bunara, rijeka, jezera i drugih mjesta odakle se crpi voda za piće.

4 Ohrabrite učenike da svoja novostečena saznanja podijele s ukućanimai da razgovaraju s njima o odlaganju starih ili beskorisnih hemikalija.

21

1


Voda

Tretman otpadne vode iz domaćinstva

Nastanak i pročišćavanje

1 Ilustrirajte nastanak otpadne vode iz domaćinstva miješanjem malih količina različitih tipovasredstava za čišćenje, deterdženata, taloga od kahve i upotrijebljenih kesica čaja, komadatoalet-papira, vodenih boja itd. s jednim litrom vode u posudi koja prima 3 litra.

2 Pripremite filter koristeći sljedeći metod (pogledajte crtež ispod): isijecite dno plastičneboce od 1,5 litara i iskoristite njen gornji dio. Okrenite je naopačke, pretvarajući je u lijevak.Načinite filter u lijevku slažući uzastopno slojeve kamenčića, kamenja, šljunka,filca i konačno pijeska.

3 Postavite lijevak u otvor drugog suda od 3 litra (kao što je prikazano na slici).Sada ste spremni da simulirate mehanički tretman otpadnih voda iz domaćinstvapretačući sadržaj prvog suda u drugi.

4 Pošto ste pažljivo posmatrali proces filtriranja vode,zamolite učenike da odgovore na sljedeća pitanja:• Koji je stepen pročišćenja ove vode poslije filtriranja?• Da li ju je moguće piti neposredno poslije filtriranja?

Teme za diskusiju

1 Objasnite da voda za piće sprovedena u naše domoveputem vodovodnog sistema prethodno prolazi krozvišestepeni sistem postrojenja za tretman vode.Ovi tretmani uključuju filtriranje kroz pijesak, poslije čegana red dolazi dezinfekcija (tj. hlorisanje). Nakon toga vodaje spremna za dostavljanje krajnjim korisnicima.

2 Podijelite informacioni list Etape tretmana otpadnih(kanalizacionih) voda (kanalizacioni sistem). Objasniteda se u ruralnim i periferijskim područjima otpadne vodeiz domaćinstva prikupljaju u septičke jame. Kako bi se izbjeglo zagađivanje podzemnihvoda, ove jame treba redovno prazniti i čistiti na period od 3 do 4 godine, što je zadatakspecijaliziranih preduzeća.

U velikim gradovima otpadne vode sistemima kanalizacione mreže sprovodese do postrojenja za tretman otpadnih voda. U ovom slučaju voda prvo prolazi kroz procesmehaničke obrade, u kojem se uklanja krupniji, čvrst otpad. Zatim slijedi druga, biološkaetapa, u kojoj se provodi aerobna degradacija organskog otpada korištenjemmikroorganizama i kisika. Poslije ove etape otpadne vode još sadrže organske spojeve,suspendirane čestice, fosfate, nitrate i teške metale. Iz tog razloga u nekim se zemljamakoristi i treći metod: on se sastoji od niza hemijskih i fizičkih procesa kojima se uklanjajuzagađivači preostali iza prethodne dvije etape. Ovako tretirana voda relativno je čista, pase usmjerava nazad u akumulacije. Ovaj metod troetapnog tretmana daleko je od onih kojise koriste u svim evropskim zemljama, ali se zato broj postrojenja iz dana u dan povećava.Naglasite učenicima da je jedan od najvažnijih zadataka zemalja srednje i istočne Evropeu procesu pristupanja Evropskoj uniji izgradnja savremenih postrojenja za tretman otpadnihvoda u svim naseljima čija populacija prelazi 10.000 žitelja.

3 Ispitajte i prodiskutirajte sljedeće teme s razredom:

• Odakle dolazi voda za piće u tvom gradu? Kako se tretira?• Jesu li u tvom mjestu izgrađeni kanalizacioni sistem i postrojenja za preradu

otpadnih voda?• Ako se voda ne tretira, postoje li planovi za izgradnju postrojenja za preradu vode?

22

1


Voda

U nastavku...

• Organizirajte posjetu postrojenju za prečišćavanje vode i postrojenju za preradu otpadnihvoda. Susretnite se s gradskim stručnjacima nadležnim za vodoopskrbu i prevencijuzagađenja vode. Razgovarajte s njima o opredjeljenju svoje porodice za uštedu vode i njenuzaštitu od zagađivanja. Pokušajte se raspitati o planovima nadležnih službi za poboljšanjekvaliteta vode za piće i mjera za sprečavanje zagađenja. Istražite moguće izvore zagađenjau vašem području i saznajte koje mjere preduzima lokalna vlast.

• Osigurajte „zeleni” (ekološki) oglasni i informativni pano na vidljivoj lokaciji u svojoj školi.Dogovorite s upravom škole obilježavanje „Dana vode” ili „Nedjelje vode”, kako bistenaglasili potrebu uštede i zaštite vodenih resursa. Kontaktirajte lokalne medije i upoznajtečlanove vaše lokalne zajednice s ovom inicijativom.

• Prije nego što operete suđe, uklonite veće ostatkehrane sa sudova.

• Ne perite sudove pod tekućom vodom, većnapunite sudoper i zatvorite odvod vode.Ovako ćete uštedjeti polovinu vode koju bisteiskoristili za pranje.

• Zatvorite odvod vode u sudoperukada perete voće i povrće.

• Hlađenje pregrijanih stvari ispod mlazatekuće vode nepotrebno je trošenje vode.

• Mašinu za pranje veša ili suđa uključujtesamo kada je puna.

• Ako su komadi odjeće pretjerano isprljani, potopite ih u lavor vode s deterdžentomprije nego što ih ubacite u mašinu za pranje veša.

• Za pranje automobila koristite sredstvo za pranjei kantu vode: crijevo koristite samo za spiranjesapunice na samom kraju.

• Terase i balkone perite samo kada pada kiša.• Opalo lišće skupljajte grabljama, umjesto

da ga spirate crijevom.• Ne zalijevajte bašču vodom za piće.

Koristite bunarsku vodu ili sakupljenu kišnicu.• Izbjegavajte zalijevanje za vrijeme jakog vjetra

ili jakog sunca: u ovakvim uvjetima vodanajbrže isparava.

Čuvanje vode kod kuće

Izvire ispod planine Igman kod Sarajeva i teče do Save. Sve bi bilo lijepo da je građanii industrija ne zagađuju, tako da se na svom putu do Save pretvara u kanal. Obale overijeke pretrpane su plastičnim kesama i drugum čvrstim otpadom, najčešće plastikomi gumom te drugim kabastim otpadom koji nije biorazgradiv. Nakon završetka ratau akciji čišćenja Vrela Bosne od ratnih djelovanja izvučeno je 28 kamiona raznog smeća.Potvrda ovoj činjenici je u 2008. godini poduzeta akcija čišćenja korita rijeke Bosnekod Visokog, u toku koje je odvezeno 18 kamiona mulja i kabastog otpada.Dodatni je problem što još uvijek nije riješeno prečišćavanje svih otpadnih voda(sanitarne i industrijske otpadne vode), pa se one direktno izlijevaju u rijeku.

Rijeka Bosna

23

1


Voda

Tečnosti i praškovi za pranje suđa Proizvodi za pranje suđa koji su danasu prodaji toksični su i korozivni. Sirće, voda ili rastvorena soda bikarbona moguse koristiti umjesto njih.

Sredstva za čišćenje prozora Sredstva za čišćenje prozora koja su u prodajitakođer su otrovna i korozivna. Uobičajena kućna sredstva kao što su topla vodai sirće (u odnosu 11:1) sigurnija su alternativa.

Sredstva za pročišćavanje odvoda Ovi proizvodi obično sadrže jake baze,s korozivnim i otrovnim supstancama koje mogu prouzrokovati opekotine. Za otčepljivanjeodvoda mogu se koristiti pumpe ili sajle. Za redovne potrebe čišćenja mogu se koristitii četvrtina čaše sirćeta i četvrtina čaše sode bikarbone; ispiranje se vrši toplom vodom.

Sredstva za izbjeljivanje Otrovna su i korozivna. Umjesto njih možete koristitipolovinu čaše sirćeta ili sode bikarbone.

Gelovi i praškovi za čišćenje šporeta Obično sadrže jake baze,otrovni su i korozivni. Umjesto toga šporet redovno čistite sodom bikarbonom.

Kako zaštititi vodu od zagađivanja

Naučnici tvrde da se upotrebom savremenih tehnologija potrošnja vodeu kući smanjuje za jednu trećinu, u poljoprivredi za polovinu, a u industriji čak za 90%!Jedino je neophodno preduzeti sljedeće:• popravljati i održavati vodovodne cijevi kako bi se gubitak vode

u protoku sveo na minimum;• sprovesti metod „kapljične” irigacije u poljoprivredi kako bi se povećala efikasnost

upotrebe vode umanjivanjem gubitaka koji nastaju isparavanjem;• izgraditi sisteme za pročišćavanje vode gdje god je to moguće;• uvesti „kružni/ciklični” metod korištenja vode u industriji;• pristati na ekološko oporezivanje vode kojim bi se pokrili troškovi isporučivanja,

upravljanja i prečišćavanja otpadnih voda.

Kako štedjeti vodu

24

VodaIn

form

ativ

nilis

t Slana i slatka voda

Slana voda Slatka voda

Da Ne Da Ne

Slana voda Slatka voda

Dovršite rečenice

pokriva ____ % Zemljine površine. čini samo ____ % ukupnih rezervi vode.

može se naći u može se naći u

sadrži ne sadrži

Navedite najvažnije svjetske okeane: Navedite nekoliko obližnjih rijeka,jezera ili akumulacija:

Koja su mora najbliža vašemmjestu stanovanja?

Tabelu popunite s DA ili NE

Ova vrsta vode koristi se za

plovidbu

saobraćaj

pecanje

odmor i rekreaciju

vađenje soli i drugih mineralau rudnicima

navodnjavanje

piće i pripremanje hrane

Ovu vodu zagađuju

otpadne vode

čvrsti otpad

hemikalije/teški metali

pesticidi/đubriva

muljevi (talozi)

radioaktivni otpad

ribarske mreže i druga opremaza ribarenje

plastika i proizvodi od plastike

nanosi nastali erozijom (izlokavanje)

ostalo

25

VodaInform

ativnilistKako uštedjeti vodu kod kuće

Zadatak: Kako perem zube?Uvjeti

U tvom gradu živi 30.000 stanovnika. Pretpostavimo da većinapere zube dok voda teče iz česme, a manji broj njih česmu otvarasamo za ispiranje četkice i usta.

Za jednu minutu isteče prosječno 2 litra vode,a većini je ljudi za pranje zuba potrebno 3 minute.

Drugi pristup (povremeno otvaranje/zatvaranje česme,uz korištenje vode samo za ispiranje) rezultira potrošnjompribližno jednog litra vode, što predstavlja značajnu uštedu.

Pitanja

A: Koliko bi se godišnje utrošilo vode ukoliko bi svi stanovnici grada držali česmu otvorenuza sve vrijeme pranja zuba, ako bi zube prali dva puta dnevno?

B: Koliko bi se godišnje utrošilo vode ukoliko bi se voda koristila samo za ispiranje četkice i usta?

C: Kolika je godišnja ušteda vode ako bi se svi u gradu pridržavali druge prakse?

Zadatak: Kako se brijem?Uvjeti

Pretpostavimo da vaš grad ima 40.000 stanovnika. Uzmimo da su polovina stanovnika muškarcii da se polovina njih brije svakog jutra. Većina onih koji se briju čine to uz česmu kojaje sve vrijeme otvorena, dok manji broj njih pušta vodu samo da ispere brijač i lice.

Prosječno brijanje traje 6 minuta. Voda iz česme istječe kroz napola otvorenu česmu brzinomod 2 litra u minuti. Prosječna količina vode potrebne za ispiranje iznosi samo 1 litar u minuti.

Pitanja

A: Koliko se godišnje vode trošiako svakog jutra svi oni koji se brijuza vrijeme brijanja imaju sve vrijemeotvorenu česmu?

B: Koliko se vode utroši ako oni kojise briju vodu puštaju samo da isperubrijač i lice?

C: Koliko se godišnje vode možeuštedjeti ako oni koji se briju slijededrugi primjer?

26

VodaIn

form

ativ

nilis

t Etape tretmana otpadnih(kanalizacionih) voda

Primarni tretmanmehanički je procesu kojem se koriste mrežastifilteri kako bi se izdvojiliotpaci kao što su kamenje,granje i komadi tkanina.

Sekundarni tretman biološki je proces u kojem se koriste aerobne bakterijeza uklanjanje do 90% biorazgradivog organskog otpada i organskog otpada kojemje neophodan kisik. Voda iz kanalizacije najčešće se upumpava u velike cisternei miješa nekoliko sati s bakterijski obogaćenim talogom i finim mjehurićimaobogaćenim kisikom kako bi se omogućila degradacija mikroorganizama.Voda zatim odlazi u postrojenje za taloženje, gdje se većina suspendiranih čvrstihmaterija i mikroorganizama taloži na dno u vidu mulja/taloga. Talog dobijenprimarnom i sekundarnom obradom razlaže se anaerobnom digestijom, a zatimse spaljuje, odlaže na deponije ili se koristi za đubrenje zemljišta. Čak i poslijesekundarnog tretmana otpadne vode sadrže određeni postotak organskog otpadakoji troši kisik u vodi, zatim suspendirane čvrste materije, 70% svog sastava fosfora(najčešće u obliku fosfata), nešto nitrata i toksične spojeve metala.

Napredni tretman kanalizacionog otpadapredstavlja niz specijaliziranih hemijskih i fizičkihpostupaka koji uklanjaju specifične zagađujućematerije preostale u vodi poslije primarnei sekundarne obrade.

Napredni se tretmani koriste u rijetkim slučajevimausljed visokih troškova izgradnje i održavanjaovakvih postrojenja. Uprkos izdacima, naprednetretmane koristi više od trećine stanovništvaFinske, Njemačke, Švicarske i Švedske, a u manjojmjeri stanovništvo Danske i Norveške.1 3

2

Uvod

Zemljište je površinski sloj Zemljine kore i osnov na kojem se razvio život na planeti.Zemljište je u tom smislu živo, jer ga nastanjuje mnoštvo živih organizama.Štaviše, ono je u stalnom procesu nastajanja i nestajanja (erozija).

Zemljište je suštinski sastojak svih ekosistema na Zemlji. Za razliku od zabrinutosti koja pratiatmosferu i hidrosferu, potreba za zaštitom zemljišta tek je nedavno postala predmet ozbiljnepažnje. Zemljište je statično, pa se zato ponaša kao ogromno prihvatilište svih tipova zagađujućihmaterija koje mogu aktivirati različiti „okidači” (npr. zakiseljavanje) i koje se zatim ispuštajuu okoliš. Budući da se ove materije duže zadržavaju u zemljištu nego u zraku ili vodi, negativniefekti mogu ostati skriveni dugo vremena.

27

1

Zemljište: naše blago

Zemljište

Ključni koncept Zemljište je osnov života na planeti.



Mjesto Učionica, laboratorija

Nastavni materijali Četiri staklena cilindra, dva đevđira/cjediljke s malim rupama,uzorci zemlje, materija za bojenje i videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Geografija, Građanskoobrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave • Pomoći učenicima da razumiju značaji različite uloge koje zemljište igra u prirodi.

Nastavna metodologija Predavanje, eksperiment, diskusija

Zemljište: naše blagoAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata PodkanskaZa BiH prilagodio: Mihajlo Marković

28

1


Zemljište

Za razliku od zraka i vode, zemljište može biti u privatnom vlasništvu, što znači da se s mjeramaočuvanja i zaštite zemljišta moraju složiti njegovi vlasnici i oni koji upravljaju njime,pa se ove mjere nekada teško sprovode u djelo.

Zemljište je:• osnov za proizvodnju biomase i izvor hrane za životinje, biljke i čovjeka

(ono je, također, mjesto na kojem se vrši razgradnja biljnog i životinjskog materijala);• filter, pufer i transformator (zemljište obnavlja

i pročišćava podzemne vode i igra ulogu prirodnogfiltera i stabilizatora);

• stanište i rezervoar gena (mnoge biljkei životinje žive i razvijaju se u zemljištu);

• čvrsto tlo (tj. površina na kojoj se podižu zgradei infrastrukturne mreže);

• izvor sirovina za gradnju i opremanje; također, izvorobnovljive energije (npr. sijeno, slama, treset, drvo);

• kolijevka arhitektonskog i historijskog naslijeđa.

Nažalost, debljina sloja zemljišta Planete stalnose smanjuje i na mnogim mjestima njegov kvalitet opada.Mnogo brige i napora potrebno je da bi se zaustavioproces uništavanja (devastacije) zemljišta, kako bi se osiguralo njegovo normalnodalje funkcioniranje.

Najozbiljniji problemi i prijetnje zemljištu jesu erozija, zakiseljavanje, zagađivanje,zbijanje i salinizacija.

Aktivnosti

Uvod

1 Počnite čas tražeći od učenika da na tabli napišu imena nekih od organizamakoji žive u zemlji. Koliko učenici znaju o tome šta živi u zemlji, u poređenju sa znanjemo oblicima života koji imaju druga staništa?

2 Upoznajte razred s informacijama prezentiranim na CD-ROM-u. Naglasite činjenicu da je,za razliku od zaštite zraka i vode, potreba za zaštitom zemljišta tek odnedavno postalatema o kojoj se brine. Također, ukažite na to da je, zato što je često u privatnom vlasništvu,veoma teško regulirati i sprovesti mjere zaštite zemljišta, teže nego u slučaju vode i zraka.

3 Prikažite razredu videomaterijal Zemljište: naše blago i tražite od njih da objasnekako nastaje zemljište. Koje su njegove glavne funkcije? Šta najviše ugrožava zemljište?

Funkcije zemljišta: filter i pufer (vježba)

1 Stavite dvije cjediljke s malim rupama (umjesto cjediljki može koristiti i komad fine tkanine)na dva staklena cilindra. Učvrstite cjediljke ili tkaninu gumicama.

2 U jednu cjediljku stavite šaku glinovite zemlje, a u drugu jednaku količinupjeskovite zemlje (ili krupnozrnasti pijesak).

3 Sipajte jednaku količinu vode u cilindre.

4 Dodajte po jednu kap neke uočljive boje (npr. mastilo) u svaki od cilindara.

5 Uključite hronometar i pažljivo lijevajte obojene rastvore na uzorke zemljišta.

29

1


Zemljište

6 Tražite od učenika da mjere period filtriranja dok posmatraju promjenu boje u većem cilindru.

Obojena voda prolazi brzo kroz pijesak, zadržavajući svoju boju. Tečnosti je potrebnoviše vremena da prodre kroz glinovito zemljište, ali na drugu stranu izlazi većim dijelomobezbojena. Zemljišta koja sadrže više gline (ilovača, blato — teška zemljišta) ponašajuse kao prirodni filteri, dok pjeskovita, kamenita i šljunkovita zemljišta doprinose obnavljanjupodzemnih voda. U isto vrijeme, usljed svoje gustine, zbijenosti i sposobnosti da zadržerazličite materije, glinovita su zemljišta vitalnija i bogatija mineralnim materijama.Zemljište ima svoju mineralnu podlogu na kojoj je nastalo i njegova svojstva dostazavise od svojstava podloge od koje je relativno odvojivo. Skrenite pažnju učenicimana to da mali broj biljnih vrsta raste na, naprimjer, stjenovitoj površini planina, gdjeje zemljište pliće. Mnogo je više vrsta zastupljeno u podnožjima planina i u ravnicama,na dubljim zemljištima. Izdržljive vrste koje nastanjuju planinske oblasti prilagođenesu oštrijoj klimi i lošem kvalitetu zemljišta, a većina njih zaštićena je zakonom.

Slobodna diskusija

Upitajte učenike sljedeće: Koji se svakodnevni predmeti prave od gline (cigle, crijep, saksije)i šta se još može od njih napraviti (porcelan od bijele gline, „kaolin” ili „kineska glina”, glina kojase koristi u grnčarstvu i vajarstvu)? Obratite pažnju na izbor gline i kaolina za različite namjene,kao i na metode koje se koriste za rad s ovim materijalima (modeliranje — sušenje — pečenje;sušenje — pečenje — glaziranje).

Diskusija

Pročitajte dio iz Platonovog dijaloga Kritija i pokrenite diskusiju o njegovoj relevantnosti danas.Upitajte učenike sljedeće:• Je li erozija i uništavanje zemljišta problem koji se javlja tek u posljednjih 100 godina?• Uništava li se zemljište prirodnim putem ili usljed aktivnosti ljudi?• U staroj Grčkoj, prije 2.500 godina, postojala je zabrana obrađivanja zemljišta koje se nalazilo

na kosim terenima. U isto vrijeme seljacima su nuđene stimulacije za sađenje drveća masline.Koji je razlog za usvajanje ovih mjera?

• Kakav utjecaj ima uništenje zemljišta na rezerve vode?• Mislite li da je paralela koju je napravio Platon između Zemlje i bolesnika ilustracija

koja odgovara istini?• Koja biste poređenja upotrijebili da opišete neke od industrijskih pejzaža današnjice?• S kojim se opasnostima za opstanak zemljišta suočavamo danas? Postoji li tendencija

degradacije i dezertifikacije određenih regiona u našoj zemlji?• Kako možemo pomoći u suprotstavljanju progresivnom uništavanju zemljišta?

U nastavku...

• Podijelite učenicima tekst Gatačko polje, ravno sa strane 31 i zamolite ih da kratko zabilježesvoje utiske ili napišu kratak esej nakon čitanja teksta. Ohrabrite učenike da pročitaju razreduzapisane utiske.

30

1


Zemljište

Svako od nas može doprinijeti zaštiti zemljišta pridržavajući se ovih jednostavnihprimjera:• prvo, pomozite da se smanji količina otpada; kupujte proizvode pakovane

u ambalažu koja ili ima višekratnu upotrebu ili se može reciklirati — tako možetevratiti ambalažu na ponovnu upotrebu ili je dati na recikliranje;

• kada idete na odmor ili na kratak put, ponesite posuđe i čaše za više upotreba,umjesto predmeta za jednokratnu upotrebu od papira, plastike i kartona;

• kada ste na izletu u prirodi, pokupite smeće iza sebe;• kada ste u zaštićenim područjima, držite se markiranih staza i ne pravite nove;• ložite vatru samo u područjima u kojima je to posebno dopušteno.

Zaštita zemljišta

Uništavanje okoliša bila je važna tema za vladaoce stare Grčke već u šestom stoljećuprije nove ere. Zakonodavac Solon predložio je zabranu obrađivanja zemljištana obroncima brda kako bi spriječio eroziju zemljišta. Vladalac Pizistrat (Pisistratus)nagrađivao je seljake koji su uzgajali masline, umjesto da sijeku šume i napasaju stoku.

Dvije stotine godina kasnije Platon je pisao o devastaciji zemljišta koje se dešavalo na Atici:

„I tako, kao da je na majušnim otocima, naša je zemlja danas počela ličiti na kostina tijelu bolesnika ako se uporedi s prošlim vremenima: debela i plodna zemlja istopilase i ostao je samo goli skelet. U tim prošlim vremenima naša je zemlja bila nevinai nedodirnuta, a današnje takozvane kamenite ravnice obilovale su plodnom zemljom,planine su bile pokrivene širokim pojasevima šuma. (...) Između naših planina ima takvihkoje danas mogu biti samo hrana za pčele, ali su zato krovovi načinjeni od drvećaposječenog ne prije mnogo vremena dobro sačuvani (...), a zemlja je davala izobilnepašnjake stadima. Voda koju je slao Zeus donosila je plodnost, ne kao danas kadapropada bez svrhe, utječući u polja iz gole zemlje.”

Platon, iz Kritije

Odlomak iz Kritije

31

1


Zemljište

Na jugoistoku naše zemlje, među visokim planinama smješteno je jedno od najvećihi nekada najljepše kraško polje, nadaleko poznato Gatačko polje.Od davnina se iz njegove utrobe površinskim kopovima vadio ugljen, lignit.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme ekspanzije industrijskog razvoja našezemlje, i u Gacku je pokrenuta inicijativa izgradnje rudnika relativno velikog kapacitetai izgradnje termoelektrane. Inicijativa se polahko razvijala, i 10–15 godina nakon prvogjavljanja došlo je do realizacije i izgradnje termoelektrane u Gacku. Potencijali od preko300 miliona tona rudnih rezervi ugljena bili su dobra garancija sigurnog ekonomskogprosperiteta, ali i nesigurna ekološka budućnost ovoga kraja.

Riječi Ćamila Sijarića ostale su zapisane da svjedoče o prirodnoj ljepoti i čistoći jednogpolja, koje danas ni sam pisac ne bi prepoznao, a njegovim izgledom zasigurnone bi bio inspiriran da ih ponovo napiše.

Zapisao je (navod iz zbirke „Zapis o gradovima” preuzet iz lista Svijet 1996. godine):

„Nešto ljepše kao da čovjek nije vidio — ma koliko polja vidio, ma koliko prirodnihljepota! Ravno je kao dlan, kao sofra — kao da ga je neko uhvatio za krajeve sa sve četirinjegove strane i zategao — da ni udolice na njemu nema, ni nabora, ni brežuljka kolikokrtičnjak. Liči na vodu u jezeru, koju ni ptica krilma ne dotiče da je namreska.I ako je čovjek ikad jahao konja, spopadne ga želja da ga opet pojaše ovim poljem,i ako je ikad kosom kosio, obuzme ga volja da se kose dohvati i razmahne niz ovo polje.Ako je brave čuvao, poželi sad, kad je u ovom polju, da ponovo pred sobom vidi stado!Oni koji su stari zažele da još jednom budu mladi, pođu, razmahnu se niz ovo polje,a poslije nek bude sa njima šta im je drago. Oni mladi zažele da postanu djeca. Jer ovopolje mami na želje da se postane ono što se više ne može i ponovo bude mlad i dijete.Takve želje spopadnu i nas koji ga prvi put vidimo, a kako li je tek onima kojisu ga gledali kad je bilo puno cvijeća, trave, ovaca i po njemu hodali kad su mladi bili.”

Od ove ljepote i čistoće vrlo je malo ostalo, jer danas ponosno Gatačko poljeprekriveno je bijelim „čadorima” — odlagališta šljake i pepela — koje stvaraju rudniki termoelektrana. Nego, ovi „čadori” mnogo su veći od onih o kojima je pisao IvanMažuranić u svojim djelima Smrt Smail-age Čengića i Harač, i oni predstavljaju velikuopasnost za okoliš.

Velike površine ravnog i plodnog zemljišta zapadnog dijela Gatačkog polja raskopanesu, uništene, trava i cvijeće iskorijenjeni, stoka rastjerana i rasprodana. Umjesto mirisacvijeća „košute”, bijele boje cvijeta, sada po polju i okolini pada bijeli prah, koji, kažu,donosi finansijsku podršku narodu ovoga kraja i hljeb koji su uvijek teško i oskudnozarađivali. Stanovništvo Gacka i njegove okoline ostalo je bez svoje cvjetne i zelenepoljane. U njoj je napravljena velika rana, a obaveza je rudnika i TE da te rane zacijele.

Od početka rada TE, 1982. godine, pa do 1992. godine pepeo se kamionskimtransportom odlagao na deponiji Dražljevo udaljenoj 7 km od lokacije TE. DeponijaDražljevo zapunjena je i na njoj je odloženo oko 3,5 miliona tona pepela. Zauzimapovršinu oko 18 ha. Primjetni su erozioni kanali koji usmjeravaju vodu od vrhado podnožja deponije, pri čemu se tim kanalima odnosi znatan sloj humusa.

Od 1992. godine odlaganje pepela vrši se u eksploatirani dio rudnika. Deponovanije pepeo hazardni materijal s visokom sadržajem CaO (oko 70%), zbog čegakontaminira vodu ako je s njom u kontaktu i čini baznu sredinu pH 13. To je evidentanekološki problem, s obzirom da se viškovi voda izbacuju u recipijent rijeka Gračanicei Mušnice, pa dalje u slivno područje akumulacije Bileća rijeke Trebišnjice. AkumulacijaBileća najveća je vještačka akumulacija na Balkanu, a rijeka Trebišnjica najvećaponornica u Evropi i taj je sliv osnovni rezervoar pitke vode u regionu. Trenutnose deponovanje pepela vrši na improvizovani način, koji nije usaglašen niti odobren odinstitucija Bosne i Hercegovine i potrebno je izvršiti implementaciju projekta odlaganjapepela u vidu guste hidromješavine koji zadovoljava sve zakonske i tehnološke zahtjevei kojim se u potpunosti ispunjavaju traženi ekološki standardi. Pretpostavlja se da jerasipanjem pepela od strane zračnih masa ugrožen prostor 15 puta veći od deponije.

Stanovništvo Gacka samo želi da se posveti veća briga i zauzme odgovorniji odnos premaokolišu, koji je doživio i trpi veliki pritisak od strane procesa rada termoelektrane.

Gatačko polje, ravno

32

1

Potreba za prirodom

Uvod

Sva živa bića na Zemlji mogu se grupirati u vrste — grupe organizama koji nalikuju jednidrugima, imaju slične životne navike i ponašanje i koje dijele sličan hemijski sastav i genetskustrukturu. Organizmi koji pripadaju određenoj vrsti razmnožavaju se / reproduciraju i morajuimati uvjete za stvaranje brojnog potomstva.

Jedan od najvažnijih i najdragocjenijih resursa na planeti jest raznovrsnost bioloških vrstapoznata pod terminom biodiverzitet ili biološka raznovrsnost. Ovaj resurs čine tri komponente:• genetska raznovrsnost, u koju spadaju raznolike i mnogobrojne jedinke

koje pripadaju istoj vrsti;

Biodiverzitet

Ključni koncept Svaka vrsta ima pravo na život, ili barem na borbu za život,zbog jednostavne činjenice da postoji.



Mjesto Učionica

Nastavni materijali Posteri, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Geografija

Ciljevi nastave • Shvatiti izuzetan značaj biodiverzitetai opasnosti od ubrzanog nestajanja vrsta.


Potreba za prirodomAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

33

1

Potreba za prirodom

Biodiverzitet

• diverzitet vrsta, u koji se trenutno ubraja, prema mišljenju biologa, između 15 i 40 milionavrsta na Zemlji (iako su naučnici do današnjeg dana uspjeli klasificirati samo 1,75 miliona);

• diverzitet ekosistema, u koji spada mnoštvo šumskih, pustinjskih, poljskih, morskih,riječnih, okeanskih i drugih biozajednica koje su u stalnoj međusobnoj interakcijii interakciji s neživim okruženjem.

Svaki je živi organizam po sebi resurs genetskih informacija koje mu omogućavajuda se prilagodi promjenama u svojoj okolici. Milionima godina nastajale su nove vrste,dok su one koje se nisu uspjele prilagoditi nestajale. Nestanak vrsta prirodan je proces. Brzina ovogprocesa ipak je drastično ubrzana porastom urbanog razvoja i usložnjavanjem ljudskih aktivnosti.

Aktivnosti

Potreba za prirodom

1 Objasnite razredu izuzetan značaj životinjskog i biljnogdiverziteta. Koristite tekst Čovjek i biodiverzitet i dodatneinformacije s CD-ROM-a.

2 Predstavite načine na koje su ljudi zavisniod biodiverziteta. Biljke i životinje osiguravaju brojnevrste hrane, materijala, energije i hemikalija.

3 Pokrenite slobodnu diskusiju o temi kako prirodaosigurava osnov za privređivanje i društvo čovjeka.Napišite različite primjere na tabli. Kada je vježbazavršena, prodiskutirajte tekst u nastavku Priroda nam pruža.

4 Pogledajte videomaterijal Nestanak biološke raznovrsnosti i vrsta.Organizirajte diskusiju o pitanjima postavljenim na njegovom kraju:• Zašto je biodiverzitet važan za ljudsku vrstu?• Šta uzrokuje nestanak vrsta?• Šta možemo učiniti da zaštitimo biljke i životinje?

5 Prikažite videomaterijal Vrijeme nam ističe i razgovarajte o njegovoj poruci. Tražiteod učenika da napišu kratak esej na osnovu videomaterijala i diskusije koja je uslijedila.

U nastavku...

• Zadajte učenicima obavezu da potraže dopunske informacije o specifičnim prijetnjamabiodiverzitetu u vašoj zemlji. Dozvolite im da koriste CD-ROM, kao i različite izvore s interneta.

• Priroda nam pruža sirovine — hranu, ribu, drvnu građu i građevinske materijale,šumske proizvode, stočnu hranu, genetske resurse, lijekove, boje, gumu itd.

• Priroda nam pruža prirodno stanište.• Priroda osigurava oprašivanje.• Priroda osigurava biološku kontrolu bolesti i štetočina.• Priroda reciklira prirodne otpade, ublažava zagađenje i održava zemljište.• Priroda regulira kruženje hranjivih materija i organskih supstanci.• Priroda uređuje atmosferske procese, hidrološki ciklus (kruženje vode)

i prirodne katastrofe.• Priroda je mjesto odmora i rekreacije, kao i izvor kulture, obrazovanja i naučnih otkrića.

Priroda nam pruža

34

1

Potreba za prirodom

Biodiverzitet

Danas, kao nikada ranije, prirodni ekosistemi i biološka raznovrsnost suočavajuse s ozbiljnim opasnostima:• oko 50.000 bioloških vrsta izumire godišnje. Prvi put u historiji svijeta jedna jedina

specifična vrsta — čovjek — postao je ključni faktor u procesu uništavanja ekosistema;• tropske prašume i drugi prirodni ekosistemi nestaju ili se oštećuju usljed širenja

poljoprivrednog zemljišta, razvoja transporta, urbanog razvoja, izmještanja riječnihtokova za potrebe navodnjavanja i zagađenja;

• broj ptičijih vrsta širom svijeta u opadanju je, dok je jedna četvrtina svih sisarau ozbiljnoj opasnosti od izumiranja.

Tokom cijele historije evolucije biljne i životinjske vrste nastajale su i nestajale — nekesu ostale relativno nepromijenjene, dok su druge evoluirale ili se podijelile u podvrste.

Klimatske promjene, naročito ledena doba, najvjerovatnije su odgovorne za razvojendemskih evropskih podvrsta. S izuzetkom najkrupnijih geoloških ili kosmičkih događaja(kao npr. vulkanske erupcije ili udari meteora), proces opadanja i pojave novih vrstauglavnom se odvija postupno i tokom dugog perioda.

Tokom posljednjih 10.000 godina najdramatičniji utjecaj na prirodno okruženje javio se izrelativno brzih i sveprisutnih promjena izazvanih ljudskom aktivnošću. Pod velikim je znakompitanja postoji li u današnje vrijeme uopće jedna jedina tačka u Evropi na nadmorskoj visiniispod 2.000 metara na koju nisu, na neki zamisliv način, utjecale ljudske aktivnosti.

Utjecaj ljudskih aktivnosti proizvodi drastične promjene u okolišu. Mnoge od ovihpromjena dešavaju se prebrzo i vrste se ne stignu prilagoditi, što rezultira neprekinutimsmanjivanjem broja biljnih i životinjskih vrsta.

Mnogo veći broj vrsta doživio je promjene ili je nestao na teritoriji Evrope nego u drugimdijelovima svijeta. Naprimjer, 80–90% evropskog kontinenta nekad je bilo prekrivenošumom. Danas je taj postotak smanjen na 30. Evropske su rijeke, također, podekstremnim pritiskom.

Veliki broj kopnenih močvara i tresetišta postepeno nestaje. Iberijski poluotok, naprimjer,izgubilo je oko 60% svojih močvarnih područja. Otprilike 6% površine kontinentaje zaštićeno, ali preduzete mjere nisu na svim mjestima podjednako oštre niti efikasne.Trenutno sljedeće taskonomske grupe nestaju ili im prijeti izumiranje: 53% ribljih vrsta,45% gmizavaca, 40% ptica, 40% sisara i 21% od ukupnih 12.500 vrsta viših biljaka.

Gubitak prirodnih staništa, fragmentacija zemljišta, zagađenje, pretjerana eksploatacijai uvođenje stranih vrsta najveće su prijetnje biodiverzitetu.

Čovjek i biodiverzitet

35

2

Biološka raznovrsnost riječnih dolina

Biodiverzitet

Uvod

Biološka raznovrsnost Evrope pod stalnimje pritiskom procesa urbanizacije.Jedno od područja pod izuzetnim pritiskomkoje se često zaboravlja ili zaobilazi jesumočvarna/vlažna područja — močvare, bare,plitka priobalja i zalivi. Veliki brojkontinentalnih močvara i bara u Evropipostepeno nestaju. Močvarna područjai rijeke od suštinskog su značaja za prirodnuravnotežu, igrajući ulogu pravih uzgajalištaza mnoge vodene životinjske i biljne vrste.Ona su, također, prirodno okruženje algii planktona, najvažnije hrane mnogih životinja,uključujući ribe, kornjače, rakove i čaplje.

Ključni koncept Neodgovorno ponašanje ljudi može ozbiljno narušiti riječneekosisteme.

Trajanje • Uvodni čas — 1–2 nastavne jedinice• Čas u prirodi (na lokaciji) — 2–4 nastavne jedinice• Završni čas — 1–2 nastavne jedinice

Period u godini Proljeće (od aprila do juna)

Mjesto • Učionica• Dvije lokacije za prikupljanje uzoraka pored rijeke:

prva, dobro očuvano područje, daleko od izvora zagađenjaod domaćinstava ili industrije, i druga, u močvarnompodručju drastično narušenom ljudskim aktivnostima(blizu kanala, duž betoniranih obala rijeke ili blizu mjestaispuštanja otpadnih voda)

• Biolaboratorija

Nastavni materijali Pribor za pisanje i crtanje, topografske mape, lupe, dvogledi,snimač zvuka, fotoaparat, vodiči za prepoznavanje biljakai životinja, staklene tegle/posude, epruvete, mrežice,sita i cjediljke, pincete, rastvor metilplavog za testiranje,trakasti metar, kratki komadi kanapa za označavanje lokacijatestiranja u razmjeru 1 metar kvadratni, radni listovi

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Hemija

Ciljevi nastave • Upoznati se s biodiverzitetom rijeke i pomoći učenicimada razumiju značaj njegovog očuvanja.

• Razumjeti kompleksnu i dinamičku međuzavisnostbiodiverziteta i stanja okoliša.

• Razviti vještine za primjenu praktičnih metoda procjenestanja okoliša i biodiverziteta.

• Razumjeti potrebu za zaštitom biodiverziteta i njegovogkorištenja na održivi način.

Nastavna metodologija Igra asocijacija, predavanje, diskusija, opservacija, istraživanjena terenu (na lokaciji), rad u malim grupama

Biološka raznovrsnost riječnih dolinaAutori: Malgorzata Cydeyko, Izabela Majstruk, Barbara Kekusz, Honorata Waszkiewicz, Tatyana MitevaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

36

2


Biodiverzitet

Aktivnosti

Uvodni čas

1 Neka učenici popune praznine u datim rečenicama:

• Da sam drvo pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..• Da sam vlat trave pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..• Da sam riba u rijeci, bio bih ………….. zato što ……………..• Da sam vodozemac pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..• Da sam gmizavac pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..• Da sam ptica pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..• Da sam sisar pored rijeke, bio bih ………….. zato što ……………..

2 Zamolite učenike da obrazlože svoje odgovore. Razjasnite kako se svakaod izabranih biljaka i životinja adaptirala na život u/pokraj rijeke.

3 Prodiskutirajte s razredom o sljedećim temama:

• Koji faktori određuju biodiverzitet? Od kojih faktora on zavisi?(Dostupnost hrane, vode, kisika, staništa.)

• Zašto granične zone između vodenih i kopnenih staništa (ekosistemi u močvarnimpodručjima) imaju veći diverzitet vrsta nego ostala staništa?

• Koje su prijetnje biodiverzitetu riječnih sistema? (Uništavanje staništa,zagađivanje vode i zemljišta, građevinski radovi i betoniranje riječnih obala.)

• Koji značaj za prirodu predstavlja biodiverzitet rijeka? A za čovjeka?

4 Naglasite činjenicu da su različiti organizmi jednog ekosistema povezani.Utjecanje na jednog od njih može imati posljedice po druge.Koristite dodatne informacije iz poglavlja Biodiverzitet na CD-ROM-u.

5 Pripremite razred za predstojeći čas u prirodi:

• upoznajte ih s planom časa;• podijelite učenike u navedene manje grupe:

– stručnjaci za kvalitet vode;– stručnjaci za vodeni biodiverzitet;– stručnjaci za biljni svijet (floru) močvarnih područja;– stručnjaci za životinjski svijet (faunu) močvarnih područja;– ekopolicija;

• podijelite odgovarajuće informativne listove svakoj grupi i objasnite svaki proces;• osigurajte neophodna uputstva, radne listove, materijale, alatke i pomoćnu literaturu

(pravilnike i vodiče za prepoznavanje vrsta).

Čas u prirodi (na lokaciji)

Organizirajte čas u prirodi na dvije različite lokacije duž rijeke koje pružaju prilikuza upoznavanje različitih vidova biodiverziteta, pejzaža i nivoa zagađenosti voda.Primijenite istu metodologiju za procjenu:• biodiverziteta;• kvaliteta vode (baziranu na opservaciji);• biljnog diverziteta;• životinjskog diverziteta;• utjecaja ljudskih aktivnosti.

37

2


Biodiverzitet

Završni čas

1 Neka timovi prezentiraju rezultate istraživanja u prirodi. Izvucite zaključke o stanjubiodiverziteta u riječnim ekosistemima i o njihovoj zavisnosti od kvaliteta vode i ljudskihaktivnosti. Formulirajte prijedloge za poboljšanje čistoće vodenih bazena i očuvanjenjihovog biodiverziteta. Radove učenika poduprite informacijama iz tekstaSvako od nas može..., navedenog u nastavku.

2 Razmislite o načinu za informiranje okoline o rezultatima vježbi.

U nastavku...

• Organizirajte akciju čišćenja dijelova riječne obale ili učvršćivanja erodiranih dijelovaobale akcijom sađenja stabala.

• Pošaljite sažetak rezultata vježbi i prikupljene informacije relevantnim organizacijamai institucijama (npr. nadležnim gradskim službama za zaštitu okoliša i/ili gradonačelniku,nadležnom savjetu za zaštitu okoliša, ministarstvu za zaštitu okoliša).

• Organizirajte izložbu kao što je „zeleni” informativni zid ili mobilne panoe.• Stupite u kontakt s lokalnim novinarima i organizirajte radio ili TV-gostovanja.• Postavite izvještaj o stanju lokalnog biodiverziteta na internetsku stranicu.

Svako od nas može štititi močvarna područja pazeći da:• štedi vodu;• ne baca otpad u vodu;• ne siječe drveće i grmlje na obalama;• ne spaljuje vegetaciju na obalama;• ne koristi nepotrebne i štetne

hemijske proizvode u vlastitom domu;• ne narušava i ne uznemirava živi svijet

močvarnih područja;• ne koristi resurse močvarnih područja nebrižljivo;• ne čeka da neko drugi posadi drvo na obali.

Zajedno možemo:• zahtijevati novu politiku prema zaštiti močvarnih područja, uključujući usvajanje

zakonodavnih mjera i bolju ekonomsku politiku;• zahtijevati strogu kontrolu korištenja vodenih resursa i zagađivanja vode;• apelirati na hitno obnavljanje ugroženih i nestalih močvarnih područja.

BirdLife International, 2002.

Svako od nas može...

38

BiodiverzitetIn

form

ativ

nilis

t

A. Sakupite i proučite neke od organizama koji žive na riječnom dnu, u mulju i na površini vode.Primijenite sistem bioloških indikatora za procjenu kvaliteta površinske vode:

1 Sakupite primjerke životinja koje pronađete ispod i na površini nekoliko (3–5) krupnogkamenja, koristeći mrežice, sita i pincete. Stavite ih u staklene tegle/posude. Posmatrajtesvaki uzorak pojedinačno i utvrdite njegovu taksonomiju. Pažljivo vratite sve identificiranei neidentificirane organizme u rijeku.

2 Uzmite tri do pet uzoraka mulja s riječnog dna. Ispirite uzorke u situ sve dok u njemune ostanu samo prikupljeni organizmi i veći komadi kamena.Zabilježite rezultate i vratite sve u rijeku.

3 Sakupite životinje s riječne površine, praveći „osmice” mrežicama na površini vode(usta mrežice trebaju biti pod pravim uglom u odnosu na riječno dno). Uzmite tri do petuzoraka. Identificirajte organizme pošto ste ih smjestili u teglu/sud, a zatim ih vratite u vodu.

Biološki metod za utvrđivanje kvaliteta površinske vode

1. Larve vilinskog konjica (Odonata) 8 � �

2. Larve svica (Cantharididae) 8 �

3. Larve vodenih cvjetova (Ephemeroptera) 10 � �

4. Riječni rak (Astacus sp.) 10 � �

5. Trepljasti crvi/planarije (Tricladida) 4 � �

6. Larve mrežokrilaca (Megaloptera) 4 �

7. Vodene stjenice (Hydrometridae) 5 �

8. Vodene buhe (Cladocera) 5 �

9. Larve krznokrilaca (Trichoptera) 5 � �

10. Školjke (Bivalvia) 6 � �

11. Vodeni insekti 5 �

12. Slatkovodni račići (Gammarus sp.) 6 �

13. Glibnjače (Tubifex sp.) 1 � �

14. Pijavice (Hirudinea) 2 � �

15. Puževi (Gastropoda) — 3 � �

Barski puževi (Limnaeidae)

16. Ravnonogi račići (Asellus aquaticus) 3 � �

Životinje Grupni Podjela prema sklonosti kaindeks određenom kvalitetu vode*

Čista Približno čista Zagađenavoda voda voda

*Napomena: Simboli ukazuju na vjerovatnoću pronalaženja date vrste u određenom tipu vode.� mala vjerovatnoća � srednja vjerovatnoća � velika vjerovatnoća

Stanje biodiverzitetavodenih ekosistema(za stručnjake za vodeni biodiverzitet)

39

BiodiverzitetInform

ativnilistStanje biodiverzitetavodenih ekosistema(nastavak)

B. Odredite kvalitet vode prema sljedećim kriterijima:• Koja je grupa organizama najprisutnija?• Koje su sve grupe zastupljene?• Koliko ste primjeraka sakupili po pojedinačnoj grupi i u kojim su tipovima vode pronađeni?

C. Izračunajte biotički indeks, koji se utvrđuje množenjem broja organizama svake pojedinegrupe s odgovarajućim indeksom grupe iz tabele. Izračunajte ukupan rezultat i utvrdite srednjuvrijednost dijeleći ukupan rezultat s brojem organizama koji su činili uzorak.

Biotički indeks varira od 0 (nije pronađen nijedan uzorak živog svijeta) do 10 (raznovrstanživi svijet). Viši indeks ukazuje na čistu vodu, srednji indeks na vodu u prirodnom stanju,a nizak indeks na postojanje zagađenja. Vrijednost jednaka nuli je rijetkost.

1Larve vilinogkonjica(Odonata)

2Larve svica(Cantharididae)

3Larve vodenihcvjetova(Ephemeroptera)

4Riječni rak(Astacus sp.)

5Trepljasti crvi(Tricladida)

6Larvemrežokrilaca(Megaloptera)

7Vodene stjenice(Hydrometridae)

8Vodene buhe(Cladocera)

9Larvekožnokrilaca(Trichoptera)

10Školjke(Bivalvia)

11Vodeni insekti

12Slatkovodniračići(Gammarus sp.)

13Glibnjače(Tubifex sp.)

14Pijavice(Hirudinea)

15Puževi(Gastropoda) —Barski puževi(Limnaeidae)

16Ravnonogi račići(Asellus aquaticus)

Ko živi u vodi

40

BiodiverzitetIn

form

ativ

nilis

t

Rezultati 1 2 3

4 5 6

7 8 9

10 11 12

13 14 15

16 17 18UkupnoStanje vode (izvana) čista prirodna zagađenaOčekivano prisustvo biodiverziteta prosječno visoko niskoOčekivan broj pojedinih vrsta nizak prosječan visok(zastupljenost populacije)

Upitnik za posmatranje vode

Upitnik

1. Voda je čista/prozirna.2. Voda je srednje prozirna.3. Voda je veoma mutna.

4. Voda je bezbojna.5. Voda je plavozelene boje.6. Voda je tamno siva ili žutomrka.

7. Nema mirisa.8. Osjeća se miris zemljišta ili vodene vegetacije/algi.9. Miriše na truhlež ili kanalizaciju.

10. Dno je čisto.11. Dno je prekriveno klizavim muljem ili muljem svjetlijeg tona.12. Dno je prekriveno tamnim ili crnim muljem.

13. Na kamenju ne raste bilje.14. Na nekom kamenju ima slojeva plavičaste, zelene ili zelenomrke mahovine.15. Na nekom kamenju ima slojeva sivozelene ili žutomrke mahovine, i njihova je donja strana crna.

16. Površina je vode čista/prozirna.17. Na površini ima lišća, insekata i larvi.18. Površina vode pokrivena je smećem, otpacima, masnim mrljama i pjenom.

B. Uzmite uzorak vode i stavite ga u epruvetu. Dodajte rastvor metilplavo. Ako se boja promijeniiz plave u prozirnu, to je siguran znak prisustva organskih spojeva. Bjeličasta pjena na obalamarijeke također ukazuje na reakcije organskih materija.

A. Načinite kvalitativnu procjenu stanja vode posmatrajući i ocjenjujući njene vanjskekarakteristike. Na upitniku za posmatranje vode obilježite polja koja najbolje opisuju uočljivekarakteristike vode koju posmatrate. Broj pozitivnih odgovora u svakoj pojedinačnoj koloniodredit će kategoriju vode — čista, prirodna ili zagađena.

Kvalitet vode(utvrđuje se posmatranjem)

41

BiodiverzitetInform

ativnilistBiodiverzitet na rijeci(za stručnjake za biljni svijet/florumočvarnih područja)

Uputstva• Koristite vodiče za prepoznavanje različitih biljnih vrsta.• Pripremite topografsku mapu prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije

na kojima ste vršili istraživanja (vaše kvadratne metre).• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno je ubilježite kao travu,

grmlje ili drvo i ubilježite njene prirodne karakteristike.• Fotografirajte različita biljna staništa i pojedinačne primjerke.

C. Analizirajte biljnu raznovrsnost utvrđivanjem broja vrsta u svakoj zajednici.Izračunajte prosječan broj vrsta za cijelo ispitano područje. Utvrdite najdominantniju(najbrojniju) biljnu vrstu. Izračunajte prosječan broj biljaka po kvadratnom metru i po zajednici.Uporedite rezultate koji su dobijeni ispitivanjem različitih zajednica.

A. Ispitajte različita biljna staništa — ivice korita, obale, polja, plavne šume, kanale(obalske nasipe) itd., kako biste utvrdili karakteristike ispitivanog sektora.

B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet biljnih zajednica na radnim površinama od jednog kvadratnogmetra za travne zajednice na otvorenom i deset kvadratnih metara za travne zajedniceu šumama ili u područjima sa žbunastom vegetacijom.

1.

2.

3.

Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj pokvadratnom metru

1.

2.

3.

......

No. Tip zajednice Biljne vrste Broj uzoraka

42

BiodiverzitetIn

form

ativ

nilis

t Životinjski diverzitetu riječnom području(za stručnjake za životinjskisvijet/faunu močvarnih područja)

Uputstva• Koristite vodiče za prepoznavanje životinjskih vrsta.• Pripremite topografsku mapu prije izlaska na teren i na nju ubilježite lokacije

na kojima ste vršili istraživanja (vaše kvadratne metre).• Ako ne možete utvrditi određenu vrstu, jednostavno zabilježite njene prirodne karakteristike,

kako biste je naknadno mogli identificirati.• Fotografirajte pojedine zajednice i neke karakteristične primjerke životinja.• Opišite zvuke koje ispuštaju različite životinje i zabilježite ih snimačem zvuka.

Ovo će vam pomoći u naknadnoj identifikaciji.• Pretražite teren sa životinjskim tragovima. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove našli.

Nacrtajte otiske tragova u prirodnoj veličini — to će vam, također, pomoći u naknadnoj identifikaciji.

C. Analizirajte životinjski diverzitet prebrojavajući broj vrsta u svakoj zajednici.Izračunajte prosječan broj vrsta za cijelu proučavanu oblast. Odredite dominantnu(najbrojniju) životinjsku vrstu. Izračunajte približan prosječan broj životinja po zajednici.Uporedite rezultate koje ste dobili iz proučavanja različitih zajednica.

A. Ispitajte različita staništa u riječnom sektoru koji je predmet vašeg posmatranja —ivice korita, obale, polja, plavne šume, kanale (obalske nasipe) itd.

B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet životinjskih vrsta i ubilježite svoja saznanja u tabelu.

1.

2.

3.

Ukupno Prosječan broj vrsta Prosječan broj pometru kvadratnom

1.

2.

3.

......

No. Tip zajednice Uočene životinjske vrste Tačan ili približanbroj uzoraka

Utjecaj ljudskihaktivnosti(za ekopoliciju)

43

BiodiverzitetInform

ativnilist

Istražite područje oko rijeke i zabilježite zapažanja.

1 Prisustvo ljudi i njihove trenutne aktivnosti.

2 Znakovi nedvosmislenog ljudskog utjecaja (zabilježite aktivnosti — lov, ribolov, ispaša,loženje vatre, sječa šume itd. i prikupite postojeći dokazni materijal).

3 Znakovi indirektnog ljudskog utjecaja (npr. odlaganje kućnog ili drugog otpada).

4 Mrtve i ranjene životinje (vrste, broj i uzrok).

5 Uništena vegetacija (vrste, broj i uzrok).

6 Jesu li voda i obale zagađene otpadom iz domaćinstava?Ako jesu, koji je stepen zagađenja — nizak, srednji ili visok?

7 Opća ocjena istraživanog područja.

Pripremite izvještaj.

Uvod

Šume nam svakodnevno pružaju neophodne proizvode kao što su drvna građa, gorivo, hranai sirovine za farmaceutsku industriju. Osiguravajući staništa za biljke i životinje prirodne šume,također, igraju nezamjenjivu ulogu u održavanju biološkog diverziteta i zdravih ekosistema.

Drveće, uobičajeni element šume, od neprocjenjive je vrijednosti za okoliš. Ono predstavljafilter za zagađenje i patogene mikroorganizme iz zraka, regulira kretanje vode u prirodi,proizvodi kisik i baktericide te opskrbljuje atmosferu ozonom. Pa ipak, šuma nije prostizbir drveća — šume su dinamični, složeni ekosistemi kojima je potrebno nekoliko ljudskihstoljeća da bi se formirali. Njihova je zaštita mudro ulaganje u budućnost našeg okoliša.

Aktivnosti

Uvodni čas

1 Predstavite materijal u uvodu časa, zajedno s dopunskom informacijom iz poglavljaBiodiverzitet i šumarstvo s CD-ROM-a, kao i tekst Šuma na kraju časa.

2 Organizirajte dramsku radionicu s učenicima. Neka upriliče i odigraju scenu u šumi u kojojse sukobi oko šumskih resursa razrješavaju. Neka učenici napišu scenarij i odigraju komadza razred. Podjela uloga treba uključiti:• lovca (lovokradicu);• berača bilja čije se korijenje koristi;• skupljača pečurki koji kida gljive umjesto da ih siječe;• turiste;• novinara;• državnog šumara.

44

3

Bogatstva šuma

Biodiverzitet

Ključni koncept Osim što daju staništa za divlje biljne i životinjske vrste, šumeigraju ključnu ulogu u održavanju opće ekološke ravnoteže.

Trajanje • Uvodni čas — 2 nastavne jedinice• Čas u prirodi (na lokaciji) — 2–4 nastavne jedinice• Završni čas — 2 nastavne jedinice

Period u godini Proljeće, ljeto, jesen

Mjesto • Učionica• 2 istraživačke lokacije — jedna u prirodnom šumskom

ekosistemu, druga na vještački pošumljenoj lokaciji• Državno šumsko gazdinstvo

Nastavni materijali Topografska mapa područja, dvogled, snimač zvuka,fotoaparat, vodiči za prepoznavanje biljaka i životinja,trakasti metar, radni listovi


Ciljevi nastave • Proučavanje biodiverziteta i ekosistema obližnjih šuma.• Razvijanje praktičnih vještina za proučavanje okoliša.• Pomaganje u očuvanju i obnavljanju šumskih resursa,

uzimajući u obzir potrebu zaštite biodiverziteta.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, posmatranje, terensko istraživanje,dramska radionica

Bogatstva šumaAutori: Anna Gajer, Miroslawa Sliwka, Honorata Waszkiewicz, Tatyana MitevaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

45

3

Bogatstva šuma

Biodiverzitet

Diskutirajte o temama na koje se odnosi komad i kako su likovi reagirali.Je li komad bio realističan? Kako su prikazani likovi (tj. da li je šumarbio pun razumijevanja ili je više djelovao kao predstavnik vlasti)?

3 Pripremite razred za čas u prirodi:

• predstavite učenicima plan časova i informativne listove;• podijelite učenike u sljedeće manje grupe (timove):

– stručnjaci za ekosisteme;– stručnjaci za biljni svijet/floru;– stručnjaci za životinjski svijet/faunu;– ekopolicija.

• Osigurajte učenicima neophodna uputstva, radne listove, materijale,pribor i vodiče za prepoznavanje biljaka i životinja.

Časovi u prirodi

1 Organizirajte ekspediciju u šumsko područje u kojem ima i prirodnihi vještački uzgajanih šuma za industrijsku proizvodnju drvene građe.

2 Prošetajte prirodnom šumom. Identificirajte neke uobičajene biljne vrste u datomekosistemu. Obratite pažnju na šarolikost biljnih zajednica i utvrdite njihovu uloguu očuvanju prirodnog pejzaža, kao i u održanju biološkog balansa ekosistema.Objasnite da nekoliko biljnih vrsta igraju ulogu bioindikatora, pružajući informacijeo živom okruženju. Neka učenici nabroje uvjete koji utječu na razvoj biljnih zajednica.Ove biljke rastu u skladu s uvjetima i prema svojim potrebama, u smislu hranjivih spojeva,razmjene vode, oprašivanja itd.

3 Neka učenici pronađu biljke koje ukazuju na:

• četiri strane svijeta(tj. sjever, jug, istok i zapad);

• uobičajeni pravac vjetra;• osunčanu stranu (prisojnu);• stranu u sjenci (osojnu);• godišnje doba;• dolazeću kišu;• vlažno zemljište;• jalovo zemljište;• vrijeme kada pčele počinju sakupljanje

nektara.

4 Upoznajte učenike s nekim biljnim vrstama koje su bioindikatori:

• kiseljak (Rumex acetosa), crvena djetelina (Trifolium pratense), koljenika(Spergula vernalia), mirišljava trava (Anthoxanthum odoratum), kadifica (Holcus mollis)i maćuhica (Viola wittrockiana) — sve ove biljke ukazuju na kiselo zemljište;

• kopriva (Urtica) ukazuje da je zemljište bogato azotom;• žednjak (Sedum) ukazuje na suho zemljište;• joha (Alnus) ukazuje na vlažno zemljište.

5 Neka učenici samostalno naprave pojedinačne spiskove biljaka bioindikatora.

46

3

Bogatstva šuma

Biodiverzitet

6 Organizirajte terensko istraživanje prirodne šume i vještački pošumljenih područja.Primijenite uobičajenu metodologiju za ispunjavanje informativnih listova o:• ekološkim faktorima (za stručnjake za ekosisteme) na strani 48;• raznovrsnosti šumskog biljnog svijeta (za stručnjake za floru) na strani 48;• raznovrsnosti šumskog životinjskog svijeta (za stručnjake za faunu) na strani 49;• ljudskom utjecaju (za ekopoliciju) na strani 43.

Završni čas

1 Diskutirajte s razredom o sljedećim temama,koristeći rezultate dobijene tokom terenskog istraživanja:• Koji činioci određuju i reguliraju biodiverzitet?

(Dostupnost hrane, vode, kisika, odgovarajućeg staništa).• Zašto je diverzitet vrsta veći u obodnim pojasevima šume?• Zašto su prirodne šume bogatije vrstama nego uzgajane šume?• Koje opasnosti prijete biodiverzitetu u šumskim ekosistemima?

(Uništavanje staništa, zagađenje, šumski požari, nekontrolirana sječa itd.)• Koji je značaj šumskog biodiverziteta za prirodu i čovjeka? (Šume proizvode

100 milijardi tona kisika i apsorbiraju 160 milijardi tona ugljendioksida godišnje.)• Naglasite da su različiti organizmi u ekosistemu međusobno povezani.

Šteta nanijeta jednoj vrsti može ugroziti druge vrste.Koristite dopunske informacije s CD-ROM-a iz poglavlja Biodiverzitet.

2 Pokrenite slobodnu diskusiju o tome šta se može učiniti kako bi se sačuvaošumski biodiverzitet, koristeći informacije u tekstu na dnu strane 47.

U nastavku...

Podijelite učenicima individualna zaduženja ili zadatke u manjim grupamakako bi naučili više o praktičnim stranama ovog problema. Naprimjer:• posjetite najbliže državno šumsko gazdinstvo i saznajte koje su najveće prepreke

očuvanju šumskog biodiverziteta u regionu; upoznajte razred s rezultatima vaše posjete;učestvujte u akcijama pošumljavanja; istražite mogućnosti za priključivanje drugimpraktičnim aktivnostima;

• posjetite instituciju u kojoj se vrši razmnožavanje i odgoj šumskih kultura ili laboratorijuza selekciju sjemena; upoznajte se s praktičnim aktivnostima i metodama za selekcijui očuvanje sjemena biljaka koje su genetski značajne za šumske ekosisteme;pratite put biljaka od laboratorije preko staklenika do šume;

• napravite izložbu fotografija i informativnog materijala.

47

3

Bogatstva šuma

Biodiverzitet

Sljedeće smjernice mogu pomoći zaštiti šumskog biodiverziteta:• pri sađenju i obnavljanju šuma prednost uvijek davati domaćim vrstama;• eliminirati, koliko je god to moguće, grubu sječu i primjenjivati metode

koji su slični prirodnim šumskim procesima;• omogućavati šumama da se obnavljaju prirodno;• ostavljati mrtvo drveće, stajaće ili oboreno, da ostane gdje jeste;• koristiti samo one metode industrijske proizvodnje drveta koje uzimaju

u obzir zaštitu biodiverziteta;• koristiti manje osjetljiva šumska područja za odmaranje i turizam;• ograničiti masovni turizam u šumama;• promovirati one tehnološke procese koji proizvode manje otpada.

BirdLife International, Zaštita prirodnih staništa (Conservation of Natural Habitats, 2002)

Zaštita biodiverziteta šuma

Iako je većina drevnih šuma uništena ljudskim aktivnostima, pošumljavanje i sađenjenovih šuma veoma su zastupljeni. Drvna industrija pretvorila je mnoge prirodne šumeu područja za proizvodnju sirovine. One vrste koje nisu profitabilne eliminiraju se.Brzorastuće vrste, koje donose profit, sade se umjesto njih.

Stanje šuma u Njemačkoj pruža odličan primjer. Prije samo 150 godina širokolisnelistopadne vrste činile su dvije trećine svih šuma. Četinarske vrste činile su preostalutrećinu. Danas je srazmjera obrnuta, zato što četinari rastu brže.

U mediteranskom regionu, da navedemo još jedan primjer, neke vrste topole zasađenesu u tropske šume eukaliptusa i tika kako bi služile proizvodnji drvnih sirovina.Neželjene vrste insekata u ovim homogenim okruženjima prskane su pesticidima.Na kraju se desilo to da je preostalo toliko malo životinjskih vrsta da je nemogućeozbiljno govoriti o postojanju biodiverziteta.

Uprkos tome, postoje alternativni metodi pošumljavanja. U nekoliko posljednjihgodina zasađivanje mješovitih šuma, s različitim vrstama drveća, postaje sve popularnije.Iako se šume sijeku i spaljuju sedam puta brže nego što se adekvatno zamjenjuju novimšumama, još ima nade. Ljudi širom svijeta sve više shvataju da su drveće i voda osnovplodnosti zemljišta i osnov života uopće i da zaustavljanje pustošenja šumaima blagotvoran učinak na klimu, tako da se nove šume sade svuda.

Barbara Veit — Christine Wolfrum, Knjiga o šumi (A Book about the Forest, PKE, Krakow, 1995)

Šuma

Ekološki faktori(za stručnjake za ekosisteme)

A. Uporedite faktore koji određuju životno okruženjeu prirodnim i vještački uzgojenim šumama.Popunite datu tabelu svojim odgovorima.

48

BiodiverzitetIn

form

ativ

nilis

t

Diverzitet šumskih biljaka(za stručnjake za biljni svijet/floru)

A. Utvrdite broj i tip šumskih spratova u svakomod istraživanih područja.

B. Istražite biodiverzitet biljaka po spratovima i popunite datu tabelu.

Br. Sprat Biljne vrste Tačan ili približanbroj uzoraka


Uputstva• Identificirajte biljke uz pomoć terenskog vodiča za prepoznavanje. Ako ne možete prepoznati vrstu, ubilježite

je kao travu, grmlje ili drvo (ali u svakom slučaju upišite njene karakteristike zbog naknadne identifikacije).• Zabilježite istraživane lokacije na topografskoj mapi.• Fotografirajte različite zajednice i neke karakteristične biljke.

C. Ako ste već ispitali druge ekosisteme, uporedite rezultate.

Br. Ekološki faktori Prirodna šuma Vještačkiuzgajana šuma

1. Svjetlo/toplota

2. Kretanje zraka (vjetar)

3. Vlaga

4. Hranjiva osnova

5. Staništa

6. Drugo

B. Uzmite u obzir značaj ekoloških faktora za nastanak i očuvanje šumskog biodiverziteta.

49

BiodiverzitetInform

ativnilistDiverzitet šumskih životinja(za stručnjakeza životinjski svijet/faunu)

A. Utvrdite broj i tip šumskih spratova u svakomod istraživanih područja.

B. Istražite biodiverzitet životinja po spratovimai popunite datu tabelu.

Uputstva• Identificirajte životinje uz pomoć terenskih vodiča za prepoznavanje.

Ako ne možete prepoznati vrstu, zabilježite njene opće karakteristike i pokušajte je identificirati kasnije.• Ubilježite ispitivana područja na topografsku mapu.• Fotografirajte različite životinje.

C. Identificirajte životinje prema zvucima koje ispuštaju.Zabilježite neke karakteristične zvuke životinja na snimaču zvuka, za kasnije korištenje.

D. Potražite životinjske tragove. Zapišite broj životinja i vrsta čije ste tragove pronašli.Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini.

E. Ako ste već ispitali druge ekosisteme, uporedite rezultate.

Br. Sprat Životinjske vrste Tačan ili približanbroj uzoraka


50

4

Livadski živi svijet

Biodiverzitet

Uvod

Šumska se vegetacija smanjuje širom svijeta. Umjesto nje javljajuse zonske travnate zajednice. U istočnoj Evropi ovi regionizauzimaju značajne površine i poznati su kao stepe.Njeni najjugoistočniji obronci idu duž granice Bugarskei Rumunije, dijelova dunavske ravnice i južne Dobrudže.

Kontaktne tačke ove granične zone s vegetacijom drveća,u kombinaciji mnoštva lokalnih osobenosti, odredili su razvojprijelaznih šumsko-stepskih ekosistema s jedinstvenimdiverzitetom vrsta. Osim ovih graničnih zajednica postojei velika područja dobro razvijenih travnatih ekosistema poljai pašnjaka koji čine dvije velike grupe:

• primarni — među šumskim ekosistemima ima mjesta gdje mikrouvjeti ne odgovaraju razvojudrveća, pa su umjesto toga prekriveni travom. Ovakve oblasti susreću se i na pješčanimobalama mora i rijeka;

• sekundarni — ovi se ekosistemi obično javljaju na mjestima uništenih, spaljenih, iskorijenjenihi nepovratno isječenih šuma, ili napuštenih, ali nekada obradivih polja.

Ključni koncept Prekomjerna eksploatacija pašnjaka i polja prijeti životinjamai biljkama čije je to prirodno stanište.

Trajanje • Uvodni čas — 2 nastavne jedinice• Čas u prirodi (na lokaciji) — 2–4 nastavne jedinice• Završni čas — 2 nastavne jedinice

Period u godini Proljeće i ljeto

Mjesto • Učionica• 2 ispitne lokacije — jedna u prirodnom livadskom

ekosistemu, i druga na vještačkom ekosistemukoji se koristi u poljoprivredne svrhe

Nastavni materijali Pribor za crtanje i pisanje, topografska mapa područja, lupe,dvogledi, snimač zvuka, fotoaparat, terenski vodiči zaprepoznavanje biljaka i životinja, trakasti metar, radni listovi


Ciljevi nastave • Upoznati učenike s biološkim diverzitetom livada i pašnjaka,kao i s principima funkcioniranja ovakvih ekosistema.

• Razviti praktične vještine za proučavanje okoliša.• Razumjeti značaj zaštite travnatih zajednica.• Uporediti biodiverzitet prirodnih ekosistema

s onim u vještački uzgajanim ekosistemima.• Njegovanje odgovornog ponašanja

za zaštitu i korištenje travnatih zajednica.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, posmatranje, terensko istraživanje,studija slučaja

Livadski živi svijetAutor: Tatyana MitevaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

51

4


Biodiverzitet

Aktivnosti

Upoznavanje s travnatim zajednicama

1 Obavijestite učenike o svojstvima travnatih zajednica i mjestima gdje se javljaju.Koristite informacije iz uvoda i tekst Pašnjaci sa strane 52.

Naglasite da prekomjerna eksploatacija pašnjaka i polja prijeti istrebljenju njenihekosistema neposredno (fizičko uništenje) i posredno (gubitak staništa,mjesta za sakrivanje i hranjive osnove).

2 Neka četiri dobrovoljca odaberu po jednu od studija slučaja datih na strani 53.Neka svaki pročita naglas odabranu studiju i neka s razredom razgovara o mogućimrješenjima. Tražite od učenika da svoja rješenja argumentiraju.


Pripremite razred za čas u prirodi.

1 Upoznajte učenike s aktivnostima i informativnim listovima na stranama 43, 54 i 55.

2 Podijelite razred u sljedeće manje grupe (timove):

• stručnjaci za travnate ekosisteme;• stručnjaci za biljni svijet/floru;• stručnjaci za životinjski svijet/faunu;• ekopolicija.

3 Osigurajte učenicima važna uputstva, radne listove, materijale, pribor i pomoćnu litereturu(priručnike i vodiče za raspoznavanje biljaka i životinja).

4 Organizirajte terensko istraživanje na dvije lokacije: jedno u prirodnom travnatomekosistemu i drugo u vještački uzgojenom ekosistemu (poljoprivredno zemljište),koristeći sljedeće informativne listove:• važni činioci (za stručnjake za travnate ekosisteme);• raznovrsnost travnatih zajednica (za stručnjake za biljni svijet/floru);• životinjska raznovrsnost (za stručnjake za životinjski svijet/faunu);• utjecaj ljudskih aktivnosti (za ekopoliciju).

Završni čas

1 Prodiskutirajte s učenicima o sljedećim temama,koristeći rezultate koje ste prikupili tokom terenskog istraživanja:• Koji činioci određuju i reguliraju biodiverzitet?

(Dostupnost hrane, vode, kisika, odgovarajuće stanište.)• Opišite biološku raznovrsnost travnatih ekosistema. Neka učenici nabroje imena

drugih biljaka i životinja za koje znaju da naseljavaju polja. Zašto su prirodne travnatezajednice bogatije vrstama nego uzgojeni ekosistemi (poljoprivredno zemljište)?

• Ko/šta prijeti biodiverzitetu travnatih ekosistema? Koristite informacije iz tabeleLjudske aktivnosti i livadski biodiverzitet sa strane 52;

• Kakav je značaj livadskog biodiverziteta za prirodu i čovjeka?

2 Nabrojite odgovore na tabli. Pokrenite slobodnu diskusiju o temi Šta možemo učinitiza zaštitu biodiverziteta livada i pašnjaka? Koristite tekst s dna 52. strane.

52

4


Biodiverzitet

Sljedeće mjere pomažu očuvanju travnatih staništa:• izbjegavajte rizike izazivanja požara, prekomjernu upotrebu pašnjaka,

masovno prikupljanje bilja i druge aktivnosti koje imaju jak utjecaj;• izbjegavajte upotrebu hemijskih supstanci (đubriva, pesticida itd.);• održavajte i obnavljajte elemente koji osiguravaju mozaičku strukturu travnatih

ekosistema (međe na poljima, šumske pojaseve, mala jezera itd.) i pomažu očuvanjubiodiverziteta;

• podržavajte razvoj neintenzivne (organske, tradicionalne) poljoprivrede.

BirdLife International, Zaštita prirodnih staništa (Conservation of Natural Habitats, 2002)

Očuvanje travnatih staništa

Prekomjerna eksploatacija degradira pašnjake. Približno dva puta veće površineod površine obradive zemlje svijeta, pašnjaci i livade hrane 1,32 milijarde grla krupne stokei 1,72 milijarde ovaca i koza. Iscrpljivanje pašnjaka dovodi do povećanja broja vještačkiishranjivane stoke, što podstiče širenje i korištenje obradivog zemljišta na globalnom nivou.

Preuzeto iz knjige: L.R. Brown et al., Stanje planete (State of the Planet, 1998)

Pašnjaci

Ljudske aktivnosti i livadski biodiverzitet

Ljudska aktivnost Stepe Planinska Mokralivada livada

intenzivna poljoprivreda � � �

upotreba pesticida � � �

napuštena zemlja � � �

gubitak mozaičkih elemenata � � �

pošumljavanje � � �

obrada zemlje � � �

poljoprivredne aktivnosti � � �

odmor i turizam � � �

nadzemna postrojenja � � �

urbanizacija � � �

mjere za regulaciju suše � � �

i navodnjavanje

Legenda:� zanemariv utjecaj � mali utjecaj � srednji utjecaj � snažan utjecaj

U nastavku...

• Dodijelite sljedeće zadatke:- ispitajte lokalne ugrožene i/ili rijetke biljke i životinje koje naseljavaju livade i polja;- načinite spisak biljaka koje imaju medicinski značaj i rastu u regionu;- ispitajte postojeće slučajeve neposrednog ili posrednog nanošenja štete travnatim

zajednicama. Mogući izvori informacija mogu biti članci iz lokalnih novina, stručneosobe (ekolozi, biolozi itd.), vatrogasci, novinari i lokalno stanovništvo.

• Pripremite „zeleni” informacioni pano s rezultatima.

Preduzmite akcijuSlučaj 1: PaljenjeDok šetate u blizini kuće, primijetite da poljoprivrednici palepolje strnjike pored šume i polja. Šta biste uradili?• Zaustavili se i objasnili im da paljenje strnjike izaziva

loše posljedice po zemlju i da vatra može zahvatitiobližnje polje ili šumu.

• Zvali biste policiju ili vatrogasce.• Pozvali biste gradonačelnika.• Negodovali biste na njihovo neodgovorno ponašanje,

ali ne biste preduzeli ništa.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 2: BiljeSreli ste sakupljača bilja koji bere medicinske biljke (npr. kantarion, čije se grančice,lišće i cvjetovi koriste u farmaceutskoj industriji). Berač vadi biljke s korijenom,da bi uštedio vrijeme i trud. Šta biste uradili?• Objasnili mu da tako uništava dragocjene višegodišnje biljke.• Upitali ga misli li da će moći brati te biljke ponovo sljedeće godine.• Pozvali biste policiju ili gradonačelnika najbližeg grada.• Napisali biste članak za lokalne novine sa smjernicama

za primjerene načine sakupljanja biljaka.• Negodovali biste zbog takvog neodgovornog ponašanja,

ali ne biste uradili ništa osim požalili se prijateljima i porodici.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 3: PesticidiVidite svog susjeda kako upotrebljava jak pesticid na gredicamazasađenog krompira koji je napala krompirova zlatica. Poljese nalazi pored prirodne livade s košnicama. Šta biste uradili?• Objasnili mu da pesticid koji upotrebljava ne uništava samo

krompirovu zlaticu već prijeti i svim insektima i drugimživotinjama u blizini.

• Podsjetili ga da zagađuje zemljište, što može utjecati kakona poljoprivredni proizvod, tako i na ljudsko zdravlje.

• Predložili mu drugi, sigurniji način uništavanja štetočine.• Napisali biste članak za lokalne novine u kojem biste opisali

alternativne tehnike za kontrolu štetočina.• Ne biste učinili ništa.• Nešto drugo (objasnite).

Slučaj 4: Poljoprivredno zemljišteU procesu vraćanja zemljišta (poljoprivredna restitucija) dobijete komad zemlje —5 hektara planinskog pašnjaka. Šta biste učinili u tom slučaju?• Prodali ili dali zemlju u najam.• Preorali biste livadu i pretvorili je u obradivo zemljište.• Iskoristili biste je za proizvodnju sijena i/ili postavili nekoliko košnica.• Izgradili biste malu vikendicu za sebe i koristili zemlju za odmor.• Trenutno ne biste učinili ništa, samo biste čekali da dođu neka bolja vremena.• Nešto drugo (objasnite).

53

BiodiverzitetInform

ativnilist

54

BiodiverzitetIn

form

ativ

nilis

t Važni činioci(za stručnjake za ekosisteme)

A. Uporedite činioce okoliša na obje ispitivane lokacije —na prirodnoj livadi i poljoprivrednoj zemlji — i popunite tabelu.

1. Svjetlo/toplota

2 Kretanje zraka (vjetar)

3. Vlaga

4. Hranjiva osnova

B. Uzmite u obzir ulogu koju igraju ekološki činioci u nastankui održavanju biodiverziteta travnatih ekosistema.

Br. Ekološki činioci Prirodna livada Poljoprivrednazemlja

Livadski biljni diverzitet(za stručnjake za biljni svijet/floru)

A. Ispitajte biljni diverzitet popunjavajući datu tabelu.

Br. Vrste biljaka Tačan ili približanbroj uzoraka

Prosječan broj vrsta Prosječan broj pometru kvadratnom

Uputstva• Identificirajte biljke uz pomoć terenskog vodiča. Ako ne možete prepoznati određenu vrstu,

jednostavno je zabilježite kao travu, grmlje ili drvo (ali ipak upišite njene karakteristike,da biste mogli izvršiti naknadnu identifikaciju).

• Ubilježite istraživana područja na topografsku mapu.• Fotografirajte pojedine zajednice i neke karakteristične biljke.

B. Odredite spratove vegetacije u travnatom ekosistemu.

C. Ako ste završili sa sličnim ispitivanjima u drugim ekosistemima, uporedite rezultate.

5. Pristupačnost staništima

6. Drugo

55

BiodiverzitetInform

ativnilistŽivotinjska raznovrsnost(za stručnjake za životinjski svijet)

A. Ispitajte raznovrsnost životinjskog svijeta popunjavajući datu tabelu.

Uputstva• Koristite terenske vodiče za prepoznavanje životinja. Ako vam je preteško prepoznati određenu vrstu,

jednostavno zabilježite njeno prisustvo (ali ipak zabilježite njena tipična svojstva zbog naknadne identifikacije).• Obilježite ispitivane lokacije na topografsku mapu.• Fotografirajte određene životinje.

B. Identificirajte životinje po zvucima koje ispuštaju.Zabilježite neke od zvukova na snimaču da vam pomognu u prepoznavanju različitih vrsta.

C. Pretražite teren s ciljem pronalaska životinjskih tragova.Zapišite broj životinja i vrsta koje su ostavile tragove.Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veličini — ovo će vam pomoći u daljoj identifikaciji.

D. Ako ste već završili slična istraživanja u drugim ekosistemima, uporedite rezultate.

Br. Životinjske vrste Tačan ili približanbroj uzoraka

Prosječan broj vrsta Prosječan broj pometru kvadratnom

56

5

Jesmo li sami u velikom gradu?

Biodiverzitet

Uvod

Ljudska društva u velikoj su mjeri potisnula prirodu, koja je zauzimala mjesto današnjihvelikih gradova. Iako su mnoge biljke i životinje nestale ili protjerane u nova staništa,neki su se organizmi uspjeli prilagoditi promijenjenim uvjetima života i sada koegzistirajus ljudima. Ovi organizmi pokazuju nevjerovatnu spretnost u pronalaženju staništa, vode i hrane.

Aktivnosti

Prepoznajte urbane vrste

Organizirajte s učenicima igru „Ko sam ja?”.

1 Na komadu papira napišite ime životinje ili biljke koja živi u urbanoj sredini.

2 Neka dobrovoljac stane ispred razreda i ceduljus imenom biljke/životinje pričvrsti na svoja leđa.

3 Dobrovoljac treba postavljati pitanja na koja će razred odgovarati s da ili ne,i na osnovu odgovora pokušati pogoditi ime životinje ili biljke.

4 Ponavljajte igru dok god postoji interesovanje učenika.

Ključni koncept Životinje i biljke žive svuda, pa čak i u velikim gradovima.

Trajanje • Uvodne aktivnosti — 2 nastavne jedinice• Čas u prirodi (na lokaciji) — 2–4 nastavne jedinice• Završne aktivnosti — 2 nastavne jedinice


Mjesto • Učionica• 4 lokaliteta — park, ulica s gustim saobraćajem,

stambeno naselje i stambena zgrada

Nastavni materijali Pribor za crtanje i pisanje, topografska karta naselja, dvogled,snimač zvuka, fotoaparat, terenski vodiči za prepoznavanjebiljaka i životinja, pinceta, trakasti metar, radni listovi,samoljepljiva traka, kartonska kutija

Nastavni predmeti Biologija, Hemija

Ciljevi nastave • Otkriti biološki diverzitet velikog grada i shvatiti važnostnjegovog očuvanja.

• Razumjeti složen i dinamičan odnos između biodiverzitetai stanja okoliša.

• Razviti vještine za procjenu biološke raznovrsnosti i okoliša.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, posmatranje, terensko istraživanje,slobodna diskusija, igra asocijacija

Jesmo li sami u velikom gradu?Autori: Anna Talik, Honorata Waszkiewicz, Tatyana MitevaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

57

5


Biodiverzitet


1 Pripremite razred za predstojeće aktivnosti u prirodi.Upoznajte učenike s aktivnostima i informativnim listovima na stranicama 59, 60 i 61.

2 Podijelite razred u manje grupe (timove):

• stručnjake za urbani razvoj;• stručnjake za biološku raznovrsnost;• ekopoliciju.

3 Osigurajte učenicima neophodna uputstva, informativne listove, pribor,alatke i pomoćnu literaturu (uputstva i vodiče za prepoznavanje).

4 Organizirajte terensko istraživanje na četiri različite lokacije u naselju — u gradskom parku,ulici s gustim saobraćajem, stambenom naselju i stambenoj zgradi (istraživanje u zgradimože se zadati u formi domaćeg zadatka, kao razgovor sa susjedima).Važno je da se časovi u prirodi odvijaju tokom različitih godišnjih doba.

Primijenite jedinstvenu metodologiju na svakoj od lokacija, koristeći informativne listove:• Stanje urbanog okoliša, strana 59;• Stanje biodiverziteta u urbanom okolišu, strana 60;• Biodiverzitet u kući, strana 61.

Završne aktivnosti

1 Neka timovi predstave rezultate terenskih istraživanja. Izvedite opći zaključak o stanjuurbanog biodiverziteta, njegovoj zavisnosti od kvaliteta okoliša i ljudskih aktivnosti.

2 Organizirajte slobodnu diskusiju ili rad u malim grupama o sljedećim temama:

• Koje životinje i biljke možemo sresti u ljudskim naseljima? Koristite dopunskeinformacije iz teksta Sinantropske biljke (one čija su staništa u blizini ljudi), sa strane 48.

• Koji činioci utječu na urbani biodiverzitet?• Ko/šta prijeti biljkama i životinjama u gradu?• Kako urbani biodiverzitet utječe (pozitivno i negativno) na ljude?

Uzmite u obzir tekst Urbano zelenilo. Pokušajte obuhvatiti više aspekata(tj. ekološki, estetski, emocionalni, moralni).

• Je li moguće izgraditi održiva naselja budućnosti koja bi naseljavao samo čovjek?

3 Definirajte moralni kodeks urbanog građanina završavajućisljedeće rečenice:• Ljudi dijele okoliš grada sa...• Biljke i životinje imaju prava...• Bez drugih živih bića/organizama…• Buduće generacije imaju pravo…• Da bismo živjeli harmonično i složno, ...

58

5


Biodiverzitet

Oblak od čestica prašine i gasova, koji sprečava vertikalno kretanje zraka, obrazujese visoko (80 do 90 metara) iznad grada, naročito za vrijeme ljetnih vrućina.

Proračuni kažu da normalno zasićenje prašinom po kvadratnom kilometru iznosi7,6 tona, ali je u velikim gradovima ova vrijednost znatno viša. Postojeća tehničkarješenja i metodi koji se primjenjuju za čišćenje zraka u nekim su slučajevima neefikasni.U tim situacijama urbano zelenilo postaje vrlo značajan faktor. Ono nam pomažeproizvodnjom kisika, povećanjem vlažnosti zraka, prihvatanjem čestica prašinena listove i apsorbiranjem štetnih gasova koji se dalje transformiraju u organske spojeveneophodne za ljudsku populaciju.

Jedno jedino desetogodišnje drvo (breza ili topola) proizvodi kisik neophodan jednomčovjeku. U slučajevima pojave prašine i štetnih emisija u veoma velikim koncentracijama,vegetacija umire. Osjetljivost na zagađenje zraka varira, pa se i koristi za procjenu stanjaokoliša. Ove biljke zovu se još i bioindikatori. Naprimjer, lišajevi, koji rastu na drveću,naročito su osjetljivi na koncentracije sumpordioksida u zraku, pa nam tako mogu jasnopredočiti kvalitet zraka u određenoj oblasti.

Urbano zelenilo

U nastavku...

• Pronađite i istražite slučajeve nanošenja štete lokalnom biodiverzitetu. Razgovarajtes predstavnicima štampe, stručnjacima, gradskim službenicima i stanovništvom.

• Istražite konfliktne slučajeve suživota/koegzistencije ljudi i urbanih biljaka i životinja,kao što su, naprimjer, biljke ili drveće koje izaziva alergijske reakcije, psi i mačke lutalice,komarci, bubašvabe i krpelji. Neka se učenici obavijeste o mogućim rješenjima ovihproblema u zajednicama gdje žive ili drugdje. Proizvode li neke od ovih metoda negativneposljedice? Je li moguće predložiti druga rješenja?

• Ponudite projekte/ideje za predviđeno obnavljanje, očuvanje i jačanje urbanogbiodiverziteta u održivim zajednicama.

• Koristite rezultate koje ste dobili tokom terenskog istraživanja, kao i predložene ideje,i postavite ih na „zeleni” informacioni pano u školi.

Biljke nezastrašene ljudskim prisustvom javljaju se u blizini naselja ili drugih lokacijaizmijenjenih ljudskim aktivnostima. Zato ih zovemo sinantropskim biljkama (na grčkomsyn = sa, i anthropos = čovjek). Članice sinantropske grupe uključuju mnogo domaćihvrsta koje su pronašle odgovarajuća staništa, ne samo u poljima i živicama već i blizuljudskih naselja. Sinantropske biljke sposobne su zauzeti svaki komad zemlje, čaki najmanji. Od aerodroma i željezničkih pruga, šire se preko obližnjih ulica i trgova.One „putuju” duž pruga i riječnih obala, nastanjuju se u jarkovima, oko ograda,na deponijama, u baščama i parkovima. Takva su mjesta obično bogata organskimspojevima, naročito supstancama koje sadrže azot, i ubrzo ih okupiraju bezbrojne vrstekojima je velika količina takvih supstanci neophodna za razvoj...

S ekonomskim napretkom, otkrićem novih teritorija, razvojem vodenih putevai poboljšanjima u kopnenom saobraćaju dolazi do promjena u primarnom spektruvegetacije. Mnoge vrste domaće flore, i čak cijele zajednice, istrijebljene su usljeddjelovanja ljudi. Nove vrste zauzimaju njihovo mjesto, napadajući iz svih pravaca.One koriste sve oblike transporta, lijepeći se za cipele putnika, krijući se u prtljagui kačeći se za odjeću. Zajedno s čovjekom, one prelaze beskrajne okeane.Privijaju se i uz tovare citrusa, ptice, materijal i opremu za sjetvu, plodove i sjeme uljanihkultura, svinjsku čekinju, ovčiju vunu i trupce drveta.

Szofia Schwartz — Janina Schober, Biljni susjedi čovjeka (Plant Neighbours of Man, VS and P, Warsaw)

Sinantropske biljke

59

BiodiverzitetInform

ativnilistStanje urbanog okoliša(za stručnjake za urbani razvoj)

A. Prašina1. Pripremite uzorke za testiranje količine prašine u zraku

isijecajući komade samoljepljive trake i postavljajući ihhorizontalno na čiode ili štapiće, s ljepljivom površinomokrenutom nagore. Postavite ih na različite tačke površine na kojoj uzimate uzorke.Svaki uzorak treba biti obilježen.

2. Ostavite uzorke jedan ili dva sata. Zatim osigurajte uzorke lijepljenjem čistog komadasamoljepljive trake, iste dužine i vrste, na uzorke kako biste spriječili njihovo oštećivanjeza vrijeme transporta. Sakupite ih u kutiju.

3. Postavite komade trake na staklene pločice i neka njihova ljepljiva površina budeokrenuta nagore. Pogledajte uzorke kroz mikroskop i prebrojite čestice prašine.

4. Pomjerajte staklene pločice kako biste se usredsrijedili na preostale dijelove trakei ponovite ovaj proces. Ubilježite rezultate u datu tabelu.

Br. Istraživana lokacija Broj čestica prašine

1. Gradski park

2. Ulica s gustim saobraćajem

3. Stambeno naselje — napoljuili na zajedničkom prostoru

4. Stambena zgrada — učionicaili dnevna soba

Uzorak I Uzorak II Uzorak III

5. Uporedite dobijene rezultate i objasnite njihovo variranje.

B. Zagađenje bukom1. Utvrdite izvore zagađenja bukom na istraživanim lokacijama.2. Izvršite brojanje izvora u periodu od 10 minuta i utvrdite njihov tip.3. Procijenite nivo buke, određujući ga kao nizak, srednji ili visok. Unesite rezultate u datu tabelu:

1. Gradski park

3. Stambeno naselje — napoljuili na zajedničkom prostoru

4. Stambena zgrada — učionicaili dnevna soba

tip broj

2. Ulica s gustim saobraćajem

Br. Istraživana lokacija Izvori buke

5. Sastavite kratku listu zaključaka na osnovu proučavanja zagađenja prašinomi bukom u vašem naselju. Predstavite rezultate u završnoj aktivnosti.

Zagađenje bukom

(nisko, srednje, visoko)

Mal

a

Sred

nja

Velik

a

Mal

a

Sred

nja

Velik

a

60

BiodiverzitetIn

form

ativ

nilis

t Stanje biodiverzitetau urbanom okolišu(za stručnjake za biološku raznovrsnost)

A. Istraživanje urbanog okoliša1. Istražite biodiverzitet na tri različite lokacije u svojoj zajednici.

Obavite posmatranje direktno na lokaciji i procijenite stepenugroženosti svake vrste u uvjetima urbanog života, kao i stepen njenog utjecaja na okoliš.Popunite datu tabelu.

...

...

...

...

...

Istraživana Vrste Brojlokacija

Životinje i biljke

2. Potražite povrijeđene ili mrtve životinje i biljke, posječeno drveće ili granje,ili spaljena područja. Fotografirajte karakteristične primjere.

B. U susjedstvu1. Ispitajte komšiluk o broju životinjskih vrsta u njihovim domovima

(osim kućnih ljubimaca). Postarajte se da osigurate veći uzorak.

Opasnost odistrebljenja

Utjecaj vrstena okoliš

Gradski park

...

...

...

...

...

Ulica s gustimsaobraćajem

...

...

...

...

...

Stambeno naselje— napolju ili nazajedničkomprostoru

61

BiodiverzitetInform

ativnilist

B. Koje mjere preduzimate protiv neželjenih životinja u svom domu:• zaštitne mreže na prozorima/vratima;• mehaničko uništavanje;• hemijske supstance za direktno uništavanje;• hemijska sredstva za odbijanje;• držanje bioloških neprijatelja (domaćih mačaka ili drugih životinja)?

C. Ocjena1. Uporedite dobijene rezultate. Kako procjenjujete biološku raznovrsnost u svom gradu:

nezadovoljavajuća, pristojna, dobra ili veoma dobra?Ponovite svoja istraživanja u drugom godišnjem dobu.

2. Pripremite kratak zaključak na osnovu istraživanja biodiverziteta sprovedenihu vašoj zajednici. Predstavite svoj izvještaj i zaključak u završnoj aktivnosti.

Biodiverzitet u kući

A. Koje ste životinjske vrste vidjeli u svom domu ili oko njega?Koliko njih? Gdje se one mogu najčešće uočiti?

Životinje Približan broj i/ili koliko Gdje se najčešće javljaju?često se vide

Urbanizacija

Buka

Prijetnje i izazovi

Otpad

Hemikalije

Mine i okoliš

UrbanizacijaNaša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak 65

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Sjene grada”„Ekvilibrijum/Ravnoteža”

BukaBuka u modi 70

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Buka”

OtpadSirovine i otpad 75Upravljanje otpadom 82

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Zagađenje i otpad”„Zagađenje završava u moru”

HemikalijeHemikalije u našem okruženju 91

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Život s toksinima”„Homo chemicus”

Mine i okolišMine u našem okruženju 95

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Na putu od kuće do škole”„Školski izlet”

Informativni listNa stazi čovjeka 69Mjere za smanjivanje zagađenja okoliša bukom 73Različiti nivoi buke 74Sto Julijan Tuvim (1894-1953) 80Kojim materijalima davati prednost? 81Začarani krug 89Kompostiranje 90Svakodnevni proizvodi koji sadrže opasne supstance 94

Uvod

Dostupnost hrane, vode, kisika i raspoloživo sklonište čine mjesto pogodnim za život.Odsustvo neprijatelja, divljih životinja i prirodnih katastrofa čine mjesto pogodnim za zasnivanjedoma. Ovo je način na koji su razmišljali naši daleki preci kada su naseljavali nove teritorije.Postepeno je nekoliko kuća formiralo selo, a zatim su sela rasla u gradove, gradovi u velegradove.U današnje vrijeme više od dvije trećine svih Evropljana žive u velegradovima.

Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak 65

1Urbanizacija

Ključni koncept Ljudske aktivnosti utječu na urbani okoliš.

Trajanje 4 odvojene aktivnosti u učionici, svaka u trajanju od okosat vremena, i ekskurzija u trajanju 2–3 nastavna časa


Mjesto Učionica, gradsko/seosko područje

Nastavni materijali Fotografije, slike, videoisječak Ekvilibrijum/Ravnoteža,radni listovi 1 i 2

Nastavni predmeti Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudskaprava, Likovno, Poznavanje prirode

Ciljevi nastave • Istražiti i procijeniti procese transformacije zajednica.• Predložiti rješenja za uljepšavanje zajednice.

Nastavna metodologija Diskusija, slobodna diskusija, grupni rad, igre, videoprezentacija

Naša zajednica —prošlost i sadašnji trenutakAutori: Atanaska Margaritova, Elena Usheva, Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Mihajlo Marković

66

1

Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak

Urbanizacija

Na mnogo načina velegrad je sličan ekosistemu, s vlastitom strukturom,dinamikom i metabolizmom. Kao što su zrak, zemljište i šume, odnosnonjihov kvalitet, pod utjecajem biljaka i životinja koje ih nastanjuju,tako su i promjene u urbanom okolišu ukorijenjene u matricu urbanihaktivnosti. Gustina naseljenosti, pokretljivost i životni stilovi neposrednoutječu na zahtjeve za prostorom i saobraćajem dobara.

Veća koncentracija ljudi i aktivnosti na ograničenom prostoru značii veliki pritisak na lokalna prirodna staništa. Nijedan grad ne održavase resursima koji se nalaze samo u okviru njegovih granica većiz okruženja pa i dalje. Energija, voda i drugi resursi dovode

se u urbani sistem za procesiranje ili potrošnju.

Velika koncentracija ljudi i aktivnosti u velegradovima čini ih glavnim uzrocima lokalnih, regionalnihi globalnih izazova okoliša. S druge strane javljaju se jedinstvene mogućnosti za efikasno korištenjeenergije i resursa. Na taj način mnogi ekološki problemi mogu biti efikasno registrirani i riješenibaš u gradovima.

Za više informacija pogledajte radni list Urbana mjesta danas.

Aktivnosti


1 Tražite od učenika da od svojih roditelja i rođaka prikupe stare fotografije svog mjestai da ih donesu na čas.

2 Za zagrijavanje, pitajte učenike koliko dugo žive u sadašnjoj zajednici.

3 Organizirajte diskusiju o sljedećim pitanjima:

• Jeste li u skorije vrijeme primijetili neke promjene u svom okruženju —pojavu novih zgrada, slučajeve restauracije starih zdanja ili uzgajanje zelenih površina?

• Šta je na starim slikama? Komentirajte vidljive promjene.• Dopadaju li vam se promjene nastale u međuvremenu? Koje od promjena podstiču,

a koje otežavaju rekreativne aktivnosti i igru?• Ima li promjena koje smatrate jako lošim? Zašto?• Šta se može preduzeti kako bi se greške u budućnosti sprečavale i kako možemo

sačuvati ljepotu svoje zajednice?

Slobodna diskusija „Gdje se igrati”

1 Podijelite razred u grupe i svakoj dajte jednu temu za slobodnu diskusiju o temi„Gdje se možemo rekreirati u svojoj zajednici?”. Tražite od grupa da analiziraju i opišuna listu papira prednosti i mahane svakog od mjesta za rekreaciju.

2 Saopćite rezultate i razgovarajte o temama:

• Ima li dovoljno mjesta za rekreaciju? Ako ne, zašto?• Ko koristi ovakva mjesta i ko pokušava promijeniti namjenu ovakvih mjesta?

Ako su u pitanju odrasli, koriste li oni zaista mjesta za rekreaciju?• Šta se može učiniti?

Reklamni agenti

Verzija I (uzrast: 10–12 godina)

1 Podijelite učesnike u tri grupe.

2 Jedna grupa posmatra ruralno područje/ruralni pejzaž, a druga urbano područje/urbanipejzaž.

Naša zajednica — prošlost i sadašnji trenutak 67

1Urbanizacija

3 Grupe trebaju reklamirati svoje područje/pejzaž kao moguće turističko odredište.

4 Neka treća grupa presudi ko je pobjednik, uz opravdavanje svoje odluke argumentima.Koje je od ova dva područja/pejzaža privlačnije i zašto?

Verzija II (uzrast: 13–14 godina)

1 Neka se učenici odluče za svoje omiljeno mjesto u gradu ili regionu. Zatim neka popunetabelu s dvije kolone u kojima će nabrojati:• prirodna svojstva (biljke, voda, stijene, životinjski svijet, zvuci, mirisi);• vještačka svojstva, tvorevine i pojave koje je kreirao čovjek (industrija, poljoprivreda,

kapaciteti za odmor, spomenici, putna mreža, vozila, buka).

2 Šta bi trebalo promijeniti kako bi se poboljšali uvjeti okoliša i šta oni sami mogu uraditi,bez ičije pomoći.

3 Svaki učenik treba samostalno odlučiti kako promovirati prednosti svog omiljenog mjesta.

4 Pošto su promotivne kampanje prodiskutirane, napravite sažetak prijedloga za poboljšanjesituacije.

Na stazi čovjeka (aktivnosti koje se mogu sprovoditiako je na raspolaganju rijeka)

1 Organizirajte ekskurziju u područje gdje rijeka prolazikroz grad.

2 Pogledajte kartu područja i, zajedno s učenicima, saznajtegdje rijeka izvire. Kroz koliko naseljenih mjesta protječe rijeka?

3 Organizirajte šetnju pokraj rijeke (prođite kroz neka naselja). Posmatrajte riječno dno, voduu naseljima i vodu van naselja. Neka učenici vode zabilješke o:• postojanju preduzeća i kako ona zagađuju vodu;• otpadu iz domaćinstva koje su ljudi odložili na obalu ili bacili u vodu;• prisustvu vodenog bilja, životinja itd.

4 Prekinite šetnju na odgovarajućem mjestu i prodiskutirajte:

• kako se mijenja kvalitet vode s prolaskom kroz svako naselje;• ima li razlike u kvalitetu vode prije i poslije prolaska kroz urbana područja;• jesu li ljudi zagadili rijeku većim dijelom.

5 Poslije povratka u učionicu pitajte učenike da popune upitnik Na stazi čovjeka, strana 69.

6 Podijelite razred u tri grupe i recite im da:

• grupa 1 — nacrta sve što su zapazili;• grupa 2 — predloži aktivnosti kojima će se zagađenje rijeke smanjiti;• grupa 3 — predloži osobu/instituciju kojoj se treba obratiti za podršku.

Ekvilibrijum — ravnoteža, stabilnost

Prikažite videoisječak Ekvilibrijum/Ravnoteža, koji je uključen u videomaterijal. Održite otvorenudiskusiju o porukama u prikazanom materijalu ili recite učenicima da napišu kratak esej u kojemće navesti svoje utiske.

68

1


Urbanizacija

U nastavku...

• Neka se učenici raspitaju kod svojih roditelja kako se njihovo mjesto (zajednica) mijenjalotokom godina.

• Organizirajte posebnu večer posvećenu vašoj zajednici. Pozovite lokalne stanovnikei predstavnike lokalnih vlasti.

• Prije sastanka organizirajte izložbu fotografija i slika koje ste sakupili.• Ispričajte kratko o svojim zapažanjima i diskusijama, kao i stvarima koje ste naučili od roditelja.• Neka neko od vremešnijih starosjedilaca podijeli svoja sjećanja vezana za zajednicu.• Pročitajte gostima neke od najboljih eseja inspiriranih videomaterijalom.• Predstavite svoju viziju zajednice s predstavnicima lokalnih vlasti.• Izradite akcioni plan i pronađite način da uključite lokalne medije.

BiH je u predratnom periodu bila podsnažnim djelovanjem tri istovremenaprocesa: industrijalizacije, deagrarizacijei urbanizacije, koji su prouzrokovali njenuneravnomjernu urbanizaciju te snažnai konstantna migraciona kretanjastanovništva, koja su se manifestirala u:• demografskom pražnjenju sela

i pojedinih prostora i• stvaranju većih centara u nekim

dijelovima Bosne i Hercegovine,što je kao posljedicu imalo visoketroškove funkcioniranja gradova,propadanje sela i neracionalnuorganizaciju prostora.

Guste koncentracije stanovništva oformljene su uglavnom oko velikih gradova,u dolinama rijeka i u kotlinama planinskih područja. Najviše stanovnika živi u dolinamarijeka i u pripanonskom području, dok su ogromni prostori u istočnoj, jugoistočnoji jugozapadnoj i dijelom u sjevernoj Bosni i Hercegovini ostali prazni, bez gradovai adekvatnog privrednog razvoja.

Rat i poslijeratni period doprinijeli su da se prekinu neke veze, a infrastruktura prostora(vodni, elektroenergetski, saobraćajni sistemi itd.) u velikoj je mjeri porušena i prekinuta;ratnim vihorom uništena su brojna seoska naselja i dijelovi gradova, prirodna dobrai graditeljsko naslijeđe u velikoj su mjeri upropašteni ili ozbiljno oštećeni, povećan je stepenzagađenosti okoliša izazvan kako aktivnošću čovjeka (otpad u šumarstvu i drvnoj industriji,deponije, „groblja starih automobila”, starih autoguma itd.), tako i aktivnošću industrije(zagađenje industrijskim otpadom usljed zastarjelih tehnologija, zastarjele opreme itd.).

Obnova je seoskih naselja usporena, ili se uopće ne ostvaruje, tako da prijeti opasnostod potpunog nestanka sela u nekim brdskim područjima.

Radi savladavanja uočenih problema u oblasti urbanog razvoja neophodnoje preduzeti mjere:• stvaranje uvjeta za skladan ekonomski, socijalni i prostorno uravnotežen i održiv

razvoj cjelokupnog (urbanog i ruralnog) područja BiH;• obnova, zaštita i unapređenje prirodnih dobara, objekata i infrastrukture

i poboljšavanje stanja na demografski najugroženijim područjima;• očuvanje i zaštita čovjekova okoliša, uz povećanje njegove vrijednosti i odgovorno

upravljanje prirodnim resursima;• promoviranje i zaštita historijskog i kulturnog naslijeđa;• uređenje i korištenje prostora na način potpunog uključivanja u integracione

regionalne, evropske i šire procese.

Urbana mjesta danas

69

UrbanizacijaInform

ativnilistNa stazi čovjekaČešće smo u potrazi za životinjskim tragovima. Sada tražimo ljudske otiske. Pogledajte dateprimjere koji su štetni po rijeku i potražite druge u svom okruženju. Opišite ih.*

Izgradnja: most nova zgrada

Industrija: postrojenje farma za uzgoj svinja

pilana

Saobraćaj: garaža benzinska stanica

Turizam: hotel restoran

Drugo:

* Zagađuje li čovjek samo rijeke?

Uvod

Sposobnost registriranja zvuka funkcija je od vitalnog značaja za ljudski opstanak i komunikaciju.Pa ipak, nisu svi zvuci poželjni.

Neželjeni zvuci, za koje se obično koristi izraz „buka”, potječu od ljudskih aktivnostikao što su saobraćaj, industrija i poslovi u domaćinstvu.

Ključni koncept Ljudi su stalno izloženi različitim tipovima buke, a neki od njihmogu biti opasni po zdravlje.

Trajanje 2 nastavne jedinice


Mjesto Učionica, na otvorenom

Nastavni materijali Tabla, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Fizika

Ciljevi nastave • Razumjeti sveprisutnost buke.• Naučiti o nivoima različitih tipova buke, njihovim izvorima

i pristupima za smanjivanje zagađenja bukom.

Nastavna metodologija Predavanje, videoprezentacija, diskusija, ekskurzija,slobodna diskusija

Buka u modiAutori: Maria Pirgova, Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Rijad Tikveša

70

1

Buka u modi

Buka

Buka u modi 71

1Buka

Najčešća je posljedica buke nervoza. Ovo se osjećanje očituje ne samo u ometanju komunikacijei spavanja već i uznemiravanju i ometanju za vrijeme obavljanja raznih drugih aktivnosti.

Ometanje snaOmetanje sna vjerovatno je najuočljivija posljedica buke u okruženju, odgovorna za slabljenjekvaliteta spavanja. Da bi se osigurao neometan san, pojedinačni incident buke (naprimjerprolazak aviona ili automobila) ne smije prekoračiti jačinu od 55 decibela (dB).

Ometanje komunikacijeNivo ometanja govorom ili muzikom zavisi od nivoa buke u odnosu na nivo kojim se prenosiželjena informacija. Povišen stepen buke zahtijeva od sagovornika da povise glasove i/ili dase fizički približe kako bi se razumjeli. Nivoi buke od oko 35 dB ometaju govornu komunikaciju.Normalna govorna komunikacija postaje nemoguća u pratnji buke od oko 70 dB.

Psihofiziološke posljediceNajuobičajenije posljedice na ljude jesu psihološki stres i, u slučajevima viših nivoa buke,kardiovaskularni problemi. Negativni utjecaji na mentalno zdravlje, radni učinak i produktivnosttakođer su uočeni i zabilježeni u istraživanjima.

Može se zaključiti da izlaganje buci stresno utječe na zdravlje, zato što proizvodi mjerljivepromjene u krvnom pritisku i brzini otkucaja srca.

Posljedice buke po divlji životinjski svijet još nisu u potpunosti sagledane.

Aktivnosti

Uvod

1 Postavite sljedeća pitanja:

• Možemo li slušati zvuke u svojoj okolini?• Zašto ih nekad opisujemo kao „muziku za uši”,

a nekad kao „zaglušujuću buku”?• Šta podrazumijevamo pod „zvukom”, a šta pod

„bukom”? (Zvuk je vid energije koji putuje u valovima.Buka se može definirati kao neželjen, uznemiravajućiili bolan zvuk koji ometa proces slušanja, razbijakoncentraciju i umanjuje učinkovitost osobe za vrijemeobavljanja neke aktivnosti, ili proizvodi stres ili bolesti.)

• Koji zvuci ili koja buka vas plaše?

2 Pustite učenicima videomaterijal Buka i tražite da ukratko, u jednoj rečenici, rezimirajuporuku filma. Neke od najboljih odgovora napišite na tabli.

3 Ukratko rezimirajte informacije iz uvoda i poglavlja Buka s CD-ROM-a.

4 Podijelite informacioni list Različiti nivoi buke i pokušajte utvrditi jasniju razliku izmeđunivoa buke koju izazivaju različiti izvori u našoj okolini. Objasnite da se jačina (glasnoća)buke mjeri u decibelima. Osim toga, zvuci imaju i frekvenciju (zvuci iste jačine s višomfrekvencijom neprijatniji su od onih s nižom). Jačina zvuka od 75 dB može biti opasnaza ljudski sluh. Oštećenja slušnog aparata registrirana su u slučajevima produženogizlaganja buci veće jačine od 85 dB. Buka od 120 dB bolna je, a zvuci koji prekoračuju180 dB mogu biti smrtonosni.

Aktivnosti van učionice

1 Prošetajte do raskrsnice ili drugog mjesta u svom gradu/selu koje je opterećenosaobraćajem. Obratite pažnju na osobenosti različitih zvukova i specifičnu atmosferumjesta. Posmatrajte koliko vozača koristi sirenu i stvara buku zvučnim signalima.

2 Napravite šetnju u prirodi (tihi park ili mjesto van grada/sela, najbolje u šumi).

72

1

Buka u modi

Buka

3 Tražite od učenika da zatvore oči i da se koncentriraju na zvuke. Neka komentirajuharmoniju zvukova.

Šta činiti

1 Poslije povratka u učionicu pokrenite slobodnu diskusiju:

• Koji su glavi izvori buke? (Saobraćaj, željeznica, industrijske aktvinosti, neke aktivnostipovezane sa slobodnim vremenom — koncerti, diskoteke, autotrke, skuteri na vodi itd.)

• Napišite odgovore na tabli.• Koje su lokacije najbučnije u vašem gradu/selu i zašto su bučne? Napišite odgovore

na tabli.

2 Objasnite da je broj ljudi koji je izložen negativnim posljedicama buke preveliki.Koristite primjere iz teksta Buka u Evropi i s CD-ROM-a.

3 Naglasite da je buka često zanemarena kao ekološki problem. Jedan od razloga jesti činjenica da se ljudsko uho prilagođava različitim nivoima buke. Ova karakteristikaipak dovodi postepeno do gluhoće i nemogućnosti uočavanja širokog spektra zvukova.

4 Neka učenici predlože sredstva za smanjenje buke. Pomozite im informacijama iz tekstaMjere za smanjivanje zagađenja okoliša bukom. Napišite odgovore na tabli.

U nastavku...

• Neka učenici podijele svoje utiske s lokacija s različitim nivoima buke:– učenici nadareni za glumu mogu odigrati „zvučne slike” za razred koristeći pantomimu,

performans itd.;– učenici nadareni za pisanje mogu svoje utiske pretočiti u sastave;– oni koji vole crtati mogu likovno predstaviti zvuke i buku;– muzikalni učenici mogu komponirati pjesme.

• Organizirajte priredbu za javnost gdje će učenici predstaviti svoje radove. Pozovite roditelje,predstavnike lokalnih vlasti i novinare i prodiskutirajte o ovoj temi. Procijenite možeteli napraviti akcioni plan.

Buka u Evropi

Buka je postojan i ozbiljan ekološkiproblem u Evropi. Procijenjeno je:• da je oko 450 miliona ljudi

u Evropi (65% stanovništva)izloženo visokim nivoima buke(tokom 24 sata 55 dB), štoizaziva nervozu i uznemirenje;

• da je oko 113 miliona ljudi(17%) izloženo buci od preko65 dB, jačini na kojoj su opasneposljedice buke uočljive;

• oko 10 miliona ljudi izloženoje neprihvatljivim nivoima buke(tokom 24 sata 75 dB).

U velegradovima je postotak ljudi izloženih neprihvatljivim nivoima buke dva do tri putaveći od nacionalnog prosjeka. Općeusvojeno je mišljenje da nivo vanjske buke ne trebaprelaziti 65 dB tokom dana, a u stambenim naseljima treba biti ispod 55 dB.

1 Inženjersko-tehnološka rješenja

• Planski pristup upotrebi zemljišta i izgradnji.• Smanjivanje emisija buke poboljšanim

rješenjima izvora (razvoj proizvoda kojine emitiraju buku).

• Mjere za ometanje puteva koji prenosebuku (pregrade, zvučna izolacijaoko mašina).

• Mjere za zaštitu javnosti od buke(upotreba dvoslojnog ili troslojnog stakla,projektiranje fasada).

• Razvoj novih putnih površina i guma koje smanjuju buku.• Nove tehnologije automotora.• Efikasniji planovi upravljanja saobraćajem.

2 Zakonske mjere

• Utvrđivanje graničnih vrijednosti buke.• Uvođenje zona buke duž saobraćajnica

i oko aerodroma.• Zakonom utvrđene granične vrijednosti

emisije buke za proizvode.• Opći zahtjevi za sve akustične pojave.• Kontrola iz rekreacionih izvora na lokalnom

nivou putem izdavanja dozvola.• Ograničavanje brzine.

3 Obrazovanje i informiranje

• Poboljšan monitoring/nadzor bukeu urbanim područjima.

• Povećan broj kvalificiranih stručnih osoba.• Pokretanje odgovarajućih istraživačkih

i razvojnih projekata.• Jačanje svijesti javnosti osiguravanjem

mjerodavnih informacija.• Utjecati na promjene ponašnja koje vode

smanjenju buke.

73

BukaInform

ativnilistMjere za smanjivanje zagađenjaokoliša bukom

74

BukaIn

form

ativ

nilis

t Različiti nivoi buke

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130 140 150

Potpuna tišina 0-20 dB

Mirna urbana područja u gradovima između 40 dB2:00 i 4:00 ujutru

Normalna konverzacija u zatvorenom 50 dB

Auto koji se ne kreće 50 dB

Auto u prolazu, brzine 50 km/h 60-80 dB

Kamion koji se kreće brzinom 50 km/h 78-92 dB

Šuštanje lišća 30 dB

Motocikl koji se kreće brzinom 50 km/h 75-100 dB

Voz koji se kreće brzinom 100 km/h 100 dB

Diskoteka 85-103 dB

Najveća buka koju proizvodi brzi voz brzine 300 km/h 110 dB

Mlazni avion pri polijetanju 110 dB

Vojni sukobi niskog intenziteta 105-120 dB

Moguće oštećenje sluha 120-140 dB

Jačina zvuka u decibelima (dB)

Sirovine i otpad 75

1Otpad

Uvod

Otpadni materijal koji proizvode organizmi u prirodi obično postaje hrana ili resurs za drugeorganizme. Naprimjer, ptice će koristiti mrtvo granje ili lišće za pravljenje gnijezda; mikroorganizmii crvi u zemlji pretvaraju mrtve životinje u humus, koji postaje hrana za biljke; organske supstanceu vodi, kao što su životinjski otpad ili truhlo lišće, predstavljaju hranu za vodene mikroorganizme.

Ključni koncepti Zagađujuće tvari i otpad ne smiju se ispuštati u okoliš brženo što ih on može rastvoriti, reciklirati ili učiniti bezopasnim.

Trajanje 4 nezavisne aktivnosti, po jedan nastavni čas za svaku


Mjesto Učionica

Nastavni materijali Videomaterijal Zeleni paket, razni predmeti ili ambalažanapravljeni od jednostavnih ili višeslojnih materijala


Ciljevi nastave • Razumjeti ozbiljnost problema povezanih s otpadom.• Izučavanje životnih ciklusa različitih materijala.• Izučavanje svojstava jednostavnih i višeslojnih materijala

koji su u svakodnevnoj upotrebi.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, videoprezentacija

Sirovine i otpadAutori: Jacek Schindler, Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Rijad Tikveša

76

1

Sirovine i otpad

Otpad

Ogromne količine energije i sirovina koje ljudska društva trošeproizvode toliko otpada da zagađenje zraka i kisele kiše,koje su rezultat ovog procesa, predstavljaju ozbiljnu prijetnjuza okoliš na globalnom nivou. Ljudi su akumulirali toliko otpadada više ne mogu njime adekvatno upravljati, pa se uskoro možedesiti da se u njemu počnu i daviti.

U modernom društvu 80% ukupnog otpada potječeod poljoprivrednih, industrijskih ili rudarskih aktivnosti. Ostalih20% potječe iz domaćinstava. Veliki dio onoga što izbacimoiz kuće (plastika, metal, papir, staklo i organski materijali) možebiti reciklirano.

Aktivnosti

Istraživanje otpada

1 Prezentirajte razredu informacije iz uvoda. Objasnite da ljudske aktivnosti proizvodeogromne količine čvrstog otpada. Nebriga i zanemarivanje često izazivaju dodatneprobleme. Osim toga, otpad je prijenosnik bolesti i narušava izgled okolice.

2 Neka učenici istraže zagađenje u školskom dvorištu i u susjedstvu na sljedeći način:

• podijelite učenicima plastične ili papirne vrećice i gumene rukavice;• neka prikupljaju otpatke iz školskog dvorišta i obližnjeg susjedstva u trajanju

od 20 minuta (ili više, ako je potrebno);• prikupite sve otpatke na jednu gomilu. Dodajte smeće iz korpe u učionici i podijelite

hrpu na tipove: papir, metal, staklo, plastični otpaci, organski otpaci itd. Izmjerite ih.Koji je odnos različitih tipova otpada?

• Pokrenite diskusiju: Ko bi mogao biti odgovoran za različite tipove otpada?

Životni ciklus materijala

1 Objasnite da se problem otpada može bolje sagledati ispitivanjem životnog ciklusamaterijala koji ga sačinjavaju, od nastanka do konačnog odlaganja. Materijali postaju otpadkao rezultat raznih proizvodnih i potrošačkih procesa. Emisije su zaostali nusproizvod ovihtransformacija i one se ispuštaju direktno u zrak i vodu. Oni ostaci procesa koji idu u daljuobradu prije ispuštanja nazivaju se otpad.

2 Podijelite pjesmu Sto Juliana Tuwima na strani 80. Pročitajte je zajedno i ispitajte različiteetape koje su neophodne da se napravi sto. Dodajte informacije o postupcima koji nisuspomenuti u pjesmi.

3 Napravite sličnu vježbu sa stolovima u učionici. Većina školaopremljena je stolovima koji se sastoje od metalnekonstukcije prekrivene laminiranim drvetom. Drveni je dionajčešće od presovane drvene građe (iverice) povezanenekim tipom lijepka. Površina ovako dobijene pločene farba se, već se prekriva laminatom, tj. nekom vrstomvještačkog materijala, najčešće PVC-om, što uljepšava izgledi produžava životni vijek.

4 Prikažite razredu obrazovni film Zagađenje i otpad, kojise nalazi u videomaterijalu. Pokrenite diskusiju. Pokušajteodgovoriti na sljedeća pitanja:• Zašto se količina akumuliranog otpada stalno povećava?• Ko to omogućava?• Ko, prema filmu, može pomoći da se ovaj problem riješi?

Sirovine i otpad 77

1Otpad

Kojim materijalima davati prednost?

1 Sedmicu prije planiranog časa zadužite učenike da procijenebroj plastičnih kesa za kupovinu koje sedmično prođu kroznjihovo domaćinstvo.

2 Izračunajte broj plastičnih kesa za kupovinu koji se nagodišnjem nivou koristi u vašem gradu ili selu, koristećiinformacije koje ste dobili od učenika, kao i broj stanovnika.Pokušajte pronaći sličnu informaciju u radnjama i iskoristitije za svoje proračune.

3 Razgovarajte s učenicima o metodologiji koju ste primijenili. Velika cifra u razultatu vašeračunice trebala bi iznenaditi učenike kad saznaju koliko se kesa za kupovinu iskoristiza jednokratnu upotrebu.

4 Pitajte učenike šta bi trebalo uraditi da se ovaj broj smanji.

5 Objasnite da u slučajevima kada trebamo birati između predmeta izrađenih od različitihsirovina i kada nismo sigurni koji je od njih sigurniji za okoliš, dobro je upamtitida je uglavnom najbolje koristiti onaj proizvod koji je napravljen od prirodnih materijala.Ovaj način razmišljanja ne može promijeniti ni notorna činjenica da je naš današnji životnezamisliv bez vještačkih materijala. Mnogi predmeti koje svakodnevno koristimo mogubiti napravljeni samo od vještačkih materijala. U mnogim slučajevima ovakvi predmetiimaju prednost u odnosu na tradicionalne, ili zato što je njihova upotreba higijenskiopravdana (npr. špricevi), ili zato što je sigurnija za okoliš. Umjesto upotrebe jednostavnihi pogrešnih stereotipa potrebna je procjena ne samih sirovina već njihove namjene.Koristite tekst Otpad i... otpad.

6 Podijelite informativni list Kojim materijalima davati prednost. Objasnite upotrijebljenesimbole. Neka učenici ispitaju od kojih su materijala načinjeni predmeti na početkuinformativnog lista (ili od kojih bi mogli biti načinjeni). U dnu informativnog lista popišiteimena ostalih predmeta koje su naveli učenici i dozvolite im da nastave diskusiju u malimgrupama. Rješenje nekih slučajeva neće biti problem, ali neki mogu biti prilično komplicirani.

Pažnja: Laminati!

1 Neka učenici donesu na čas različite ambalaže za mlijeko:staklenu bocu, plastičnu bocu; kartonsko pakovanjeza pasterizirano mlijeko (koje je s unutrašnje stranepostavljeno aluminijskom folijom); kartonsko pakovanjesa znakom UHT (izvana: obična folija, aluminijska folija,sivi karton, bijeli papir, folija koja se pravi od vještačkihmaterijala). Analizirajte strukturu višeslojnih pakovanja.Sve slojeve kartonskog pakovanja lakše ćete uočiti akoih razrežete dijagonalno.

2 Počnite čas takmičenjem nekoliko učenika u brzom razdvajanju slojeva kartonskogpakovanja sa simbolom UHT (više o ovom simbolu nađite u primjeru Stranica i ambalaža).Ovo je takmičenje bez pobjednika.

3 Objasnite da se jednostavni materijali, kao što su drvo, metal, papir i plastika, sve češćezamjenjuju materijalima koji se sastoje od nekoliko različitih slojeva. Tako se dobija konačniproizvod koji je kvalitetniji. Jedan od primjera jesu i ploče stolova koje smo maloprijespomenuli. Kada se površina drveta pokrije lijepkom i slojem vještačkog materijala, rezultatje površina čvrsta kao drvo, ali glatka kao vještački materijal. Slučaj sa UHT-ambalažomza mlijeko je sličan. Ona je napravljena od nekoliko slojeva: karton, papir, aluminijska folijai folija koja se pravi od vještačkih materijala. Rezultat je proizvod sa svojstvima svih ovihmaterijala: čvrst kao karton, neproziran kao alumnijska folija, otporan na toplotui vodonepropusan kao sintetički materijal, a na njemu se još može i štampati, kao na papiru.

78

1

Sirovine i otpad

Otpad

4 Naglasite da, uz očigledne prednosti, ima i nekoliko mahana. Ovakvi višeslojni (laminirani)materijali ne recikliraju se, i to zato što je tehnologija neophodna za tu svrhu skupai mnogo manje isplativa nego tehnologija za recikliranje jednostavnih materijala. Predstaviterazredu dodatne informacije iz teksta Stranica i ambalaža.

Recite učenicima da uporede kartonsku ambalažu za mlijeko s laminiranim pločama svojihstolova. Ukažite na činjenicu da su kartonske ambalaže za mlijeko i sokove svakodnevniotpad, zato što su u širokoj upotrebi, dok je udio stolova u svakodnevnom otpaduzanemarljiv. U oba primjera laminiranje produžava životni vijek predmeta. U slučajumlijeka, pakovanje osigurava njegov vijek trajanja i omogućava konzumaciju u rokuod 1–2 dana. U slučaju školskih stolova, laminat dodaje godine njegovom trajanju.

U nastavku…

• Zadajte učenicima zadatak da ispitaju životne cikluse raznih materijala: papira, stakla,organskih proizvoda, različitih metala i plastike. Ohrabrite ih da podijele svoja nova saznanjasa svojim ukućanima.

• Pogledajte film Zagađenje završava u moru na DVD.

U jednoj školi nastao je problem oko ocjene jednostavnog školskogpribora. Učitelj se žalio da iako njegovi učenici znaju da su drvenilinijari manje štetni za okoliš, oni ipak daju prednost plastičnimlinijarima, zato što im se više dopadaju.

Hajde da, na časak, promislimo i uporedimo ova dva predmeta.Upotreba drveta za pravljenje jednostavnih stvari, kao što su linijari,ne predstavlja problem u smislu otpada. Čak iako bacimo drvenilinijar, on se u prirodi raspada brzo i bez štete.

S druge strane, broj plastičnih linijara koji se bace godišnje toliko je zanemarljivda ne predstavlja nikakav problem u smislu otpada. Linijari se mogu koristiti godinama.

Međutim, kada uzmemo u obzir plastične boce u kojima se pakuju najrazličitiji napici,onda imamo potpuno drugačiju situaciju. Ovo se može jednostavno utvrditi akopogledamo bilo koji kontejner. Traženje plastičnog linijara u hrpi plastičnih boca istoje kao traženje igle u plastu sijena.

Sljedeći argument kojim se opravdava kupovina plastičnog pribora za školu često jeu opticaju: kada kupujemo linijare, flomastere i druge predmete od plastike mi zapravočuvamo šume. Takav je argument veoma kontroverzan jer pretpostavlja da se plastikapojavljuje niotkud i da eksploatacija nafte uopće ne šteti prirodi.

Iako plastični linijari nisu problem u smislu otpada, to ne značida bi trebalo potpuno zanemariti upotrebu drveta i drugihprirodnih materijala. Činjenica da u datim primjerima nemavelike razlike u smislu otpada ne mijenja činjenicu da korištenjepredmeta napravljenih od drveta i drugih materijala biljnogporijekla predstavlja značajan činilac podrške za životnookruženje sigurnijeg načina života. Ovim hoćemo kazatida je bitno formiranje ne samo stavova i vjerovanja već i ukusaza koje će drveni linijar biti privlačniji.

Otpad i... otpad

Sirovine i otpad 79

1Otpad

UHTUHT-znak na pakovanjima mlijeka jeste skraćenica engleskog termina „ultra hightemperature” (ultravisoka temperatura). To znači da je mlijeko pakovano u ambalažuna temperaturi od oko 130oC i pod pritiskom. Visoke temperature ubijaju svemikroorganizme koji bi mogli pokvariti mlijeko. Pritisak sprečava prodor bakterijaiz vanjske sredine u mlijeko i pakovanje. Ova tehnologija produžava životni vijek mlijeka.

Ekološki (ne)siguran papirTermin ekološki siguran papir koristi se toliko često da se može zaboraviti koji je papirzaista ekološki siguran (onaj čiji procesi proizvodnje, korištenja i reciklaže ni u jednoj etapine ugrožavaju okoliš). Neki od procesa za proizvodnju papira potpuno su bezopasni.

OtpadOtpad u proizvodnji papira najštetniji je „proizvod” za okoliš koji potječe iz fabrikaceluloze i papira.

BijeljenjePapir koji nije bijeljen smatra se „sivim”. Proces bijeljenja čisto je estetska korekcija.U prošlosti korišteni su spojevi hlora, ali se danas umjesto njih koristi kisik (u oblikuhidrogenperoksida), koji je neuporedivo manje štetan za okoliš. Veoma je važno da papirkoji se koristi kao ambalaža za hranu (tj. papir za pakovanje sendviča, filteri za kafu i dr.)nije bijeljen.

Punjenje, peglanjeNeprerađeni papir ima grubu, neravnu površinu. Da bi se ispeglao, dodajumu se aditivi/punila (tj. kaolin) i pušta se kroz valjak. Ponekad ovi procesi izostaju zatošto su veoma štetni za okoliš, pa je proizvedeni papir grublji, s vidljivim pukotinama,i štampari ga zovu „porozni”.

PremazivanjePremazivanjem papira dobija se glađa površina. Ovakav papir omiljen je kod reklamnihizdavačkih kuća. Zove se još i „težak papir” i zahtijeva specijalne tehnologije.

PoliranjePoslije štampe papir se polira ili čak laminira (prekriva se vještačkim materijalima) kaododatni završni proces. Uljepšavanje papira čini ga nereciklabilnim nakon njegove upotrebe.

Stranica i ambalaža

80

OtpadIn

form

ativ

nilis

t Sto Julian Tuwim (1894-1953)

U šumi je izraslo drvo toliko visoko,da je njegova moćna krošnja dotakla nebo.

Ali, drvosječe su posjekle ovog kralja šume,na tom poslu izgubili su cio jedan dan.

Njihovi konji jedva su ga izvukli,i najzad jednom stigoše do radionice u gradu.

Škrgutave testere glodale su meso kore,grizle su i grizle dugo, sve do zore.

Drvo postade građa, a daske dovoljno dobre,da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata.

Rodom iz Varšave, Adam Višnjevski ime mu bilo,kao majstor stolar bješe poznat silno.

S osobitim poletom on mjerio je i sjeko,dok nije nasto novi sto, nije se usekno.

Kol’ko truda, znoja i straćenih sati,da se jedan kukavan sto naplati.

Sto Julian Tuwim (1894-1953)

U šumi je izraslo drvo toliko visoko,da je njegova moćna krošnja dotakla nebo.

Ali, drvosječe su posjekle ovog kralja šume,na tom poslu izgubili su cio jedan dan.

Njihovi konji jedva su ga izvukli,i najzad jednom stigoše do radionice u gradu.

Škrgutave testere glodale su meso kore,grizle su i grizle dugo, sve do zore.

Drvo postade građa, a daske dovoljno dobre,da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata.

Rodom iz Varšave, Adam Višnjevski ime mu bilo,kao majstor stolar bješe poznat silno.

S osobitim poletom on mjerio je i sjeko,dok nije nasto novi sto, nije se usekno.

Kol’ko truda, znoja i straćenih sati,da se jedan kukavan sto naplati.

ISJEĆI OVDJE!

81

OtpadInform

ativnilist

Proizvod Staklo Vještački Metali Materijalimaterijali biljnog

(uključujući i porijeklasintetička vlakna)

osvježavajući napitak povratna PET?? aluminij 0ambalaža od

staklanepovratnaambalažaod stakla

čaša staklo drugo staklo 0

prozor staklo drugi 0 0materijali???

linijar 0 drugi aluminij, drvomaterijali čelik

špricevi staklo plastika čelik 0(+metal)??? (+staklo)

pakovanje za pesticide staklo PET aluminij, čelik 0

pakovanje za motorno ulje - PE - 0

LP ploča - + - 0

sokovnik

biciklistička guma

posuđe za kampovanje

kesa za kupovinu

košulja, pantalone

sportski triko

kada

Kojim materijalima davati prednost?

Podvučeno ime materijala Najpogodniji materijal za tu svrhu.

??? Upitnici poslije imena materijala Upotreba materijala nije najprihvatljivija.

Ime materijala precrtano Potpuno nepogodan materijal.

Ime nije navedeno Izbor materijala nevažan, u smislu utjecaja na okoliš.

Ime sirovine (+ još neka sirovina) Proizvod sadrži elemente načinjene od različitih sirovina.

0 Upotreba materijala nemoguća(npr., upotreba materijala biljnog porijekla za špriceve).

- Moguće je koristiti ovaj materijal, ali se to izbjegava u praksi zato što su u upotrebimaterijali koji više odgovaraju svrsi.

82

2

Upravljanje otpadom

Otpad

Uvod

Dinamični razvoj industrije i povećanje potrošnje dovelisu do drastičnog povećanja količine otpada. Oko 80% ukupnogotpada rezultat je poljoprivrednih, industrijskih i rudarskihaktivnosti. Ostalih 20% čini otpad iz domaćinstava, čiji je velikidio moguće ponovo iskoristiti (plastika, metal, papir, staklo)ili je biorazgradiv (organske materije).

Efikasno upravljanje otpadom predstavlja alternativu zlokobnimizgledima za budućnost u kojoj će buduće generacije „plivati”u hrpama smeća.

Evropska unija donijela je stroge zakone koji se tiču tretmana otpada. Otpad se ne može tek takobacati na deponije. Ako se prethodno ne tretira, mora se preraditi u postrojenjima. Samo onošto ne može biti reciklirano odvozi se na deponiju.

U Bosni i Hercegovini, na nivoima entiteta, postoje zakoni koji takođerpredviđaju odvojeno sakupljanje otpada, te njegovo tretiranjei reciklažu. Nedostatak finansijskih sredstava za osiguranje uvjetaza odvojeno sakupljanje otpada (kontejneri za papir, plastiku i sl.)te visoka cijena zasebnog odvoza otpada, ali i nedostatak kapacitetaza preradu, faktori su koji onemogućavaju primjenu ovih zakona.

Osim zakona postoji i strategija upravljanja otpadom, koja predviđaizgradnju regionalnih sanitarnih deponija. U mnogim slučajevimagrađani se protive takvim gradnjama jer nisu informiranio prednostima sanitarnih deponija nad običnim.

Aktivnosti

Principi i načini tretmana otpada

1 Započnite čas pojašnjavajući životni značaj problema eksploatacije sirovina i odlaganjaotpada. Koristite informacije iz uvoda i poglavlja Otpad na CD-ROM-u, kao i plan časaMaterijali i otpad.

2 Predstavite četiri principa dobrog upravljanja otpadom, koristeći informacije sa stranice 89i poduprite ih odgovarajućim primjerima.

Ključni koncept Proces pridruživanja Evropskoj uniji zahtijeva radikalnepromjene u stavovima o upravljanju otpadom u srednjoji istočnoj Evropi.

Trajanje 5 nezavisnih aktivnosti, po 1 nastavni čas za svaku


Mjesto Učionica, gradska deponija (ako je moguće)

Nastavni materijali Posteri


Ciljevi nastave • Upoznati učenike s principima i metodama upravljanjaotpadom.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, slobodna diskusija

Upravljanje otpadomAutori: Jacek Schindler, Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Upravljanje otpadom 83

2Otpad

3 Objasnite da postoji nekoliko načina za tretman otpada:

• ograničavanje energetske i sirovinske potrošnje — ovo je daleko najefikasniji pristupjer vodi smanjenju količine generiranog otpada i na taj način smanjenju sredstavai truda koje treba uložiti u tretman otpada;

• ponovno korištenje — također štedi novac, uz sve ostale koristi koje donosi;• separacija kod prikupljanja — mnogi korisni materijali mogu se ponovo koristiti,

a upotreba recikliranih materijala zahtijeva manje energije nego korištenje sirovina;• kompostiranje — važne organske materije vraćaju se u prirodni ciklus;• incineracija — spaljivanjem otpada iskorištava se njegova potencijalna energija

i smanjuje se njegova količina (spaljivanje u incineratorima) — metod koji je u širokojprimjeni u razvijenim zemljama, ali koji ima neke mahane;

• polaganje na deponiju — otpad se odlaže ispod zemlje, obično u napuštene kamenolome.

4 Prije časa napišite svaki od sljedećih izraza štampanim slovima na list papira (svaku riječna odvojenom listu): otpad, đubre, smeće, upravljanje otpadom, smetljište, zakonii regulative, tretman otpada, incinerator, separacija, deponija, reciklaža, kompostiranje,odlaganje otpada, spaljivanje otpada i zagađivač plaća.

5 Neka petnaest dobrovoljaca izabere po jedan list papira. Kažite im da se podijele u dvijegrupe: u prvoj grupi neka budu oni termini koji su vezani za stare prakse, a u drugojtermini koji su vezani za moderno postupanje s otpadom. Ima li nekih termina kojise odnose na obje grupe?

6 Kažite dobrovoljcima da otkriju kojoj grupi pripadaju.

7 Neka i ostatak razreda učestvuje u ovoj diskusiji.

Biti ili ne biti…

1 Izložite razredu sljedeći slučaj: hoćete da kupite novitelevizor iako imate stari koji još radi. Šta možete uraditisa starim televizorom?

2 Neka dobrovoljac napiše prijedloge na tabli. Evo nekih uobičajenih prijedloga:

• odložiti kupovinu novog televizora dok god stari radi;• dajte stari televizor nekome ko ga nema ili ga ne može priuštiti;• oglasite da ga poklanjate ili da ga prodajete u bescjenje;• odnesite stari televizor u radnju koja prodaje polovnu robu;• napravite terarijum od kutije, a dijelove odnesite u servis za popravljanje televizora;• prekrijte ga i koristite kao stočić ispred novog televizora;• odnesite ga u podrum i čuvajte „za svaki slučaj”;• postavite ga u drugoj sobi i koristite paralelno s novim aparatom;• odnesite ga na smetljište.

3 Pošto ste zabilježili sve sugestije, pitajte učenike da ih ocijene prema sljedećim kriterijima:

• hoćete li spriječiti odlaganje otpada ograničavanjem potrošnje (odluka je da ne kupitenovu stvar) — 1 poen;

• hoćete li spriječiti odlaganje otpada produžavajući životni vijek stvari koja vam višene treba — 2–4 poena;

• hoćete li naći novu namjenu predmetu — 5–6 poena;• doprinosi li nepotreban predmet povećanju potrošnje (više vremena provedenog ispred

televizora, čineći vas zavisnijim) — 7–8 poena;• razmišljate li o starom televizoru kao o otpadu — 9–10 poena ako je vaš odgovor „da”.Najbolji su prijedlozi oni koji imaju najmanje poena.

84

2

Upravljanje otpadom

Otpad

4 Skrenite pažnju učenicima na naredna dva kriterija (bez davanja poena). Jesu li prijedloziizvodljivi u lokalnim uvjetima (npr. postoji li u blizini radnja koja otkupljuje stare televizore)?

Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu možete istaći bilo koje slobodne, netradicionalneideje koje su interesantne i kreativne.

5 Na kraju, poredajte prijedloge prema njihovoj sigurnosti za okoliš, praktičnostii originalnosti. Smislite još neki sličan problem i predstavite ga razredu.

Organski otpad — poklon prirodi

1 Predstavite učenicima sljedeći slučaj: obrezivanje voćkiili vinove loze ostavlja iza sebe mnogo organskog otpada.Šta možemo učiniti s njim?

2 Neka dobrovoljci napišu prijedloge na tabli. Evo nekihpraktičnih prijedloga. Organski otpad može biti:• prebačen na nepristupačno mjesto, gdje neće nikom

smetati (npr. duboko u šumu);• prebačen na smetljište;• usitnjen i iskorišten za pokrivanje/posipanje (npr. pokrivanje zemlje slamom, posipanje

prirodnim đubrivom, tresetom ili posebnim papirom — ovako se zadržava vlaga i štitizemlja od suše ili smrzavanja);

• usitnjen, upakovan, stavljen u vreće i prodavan kao sredstvo za posipanje/pokrivanje;• usitnjen i kompostiran;• osušen i iskorišten kao drvo za potpalu.

3 Pošto ste zabilježili sve ideje na tabli, neka ih učenici ocijene prema sljedećim kriterijima;kako je otpad tretiran — kao smeće (1–2 poena), kao biorazgradljivi materijal (3–5 poena)ili kao industrijska sirovina (6–8 poena).

Najbolji su prijedlozi oni s najviše poena. Istaknite još dva kriterija (bez bodova):• Jesu li prijedlozi izvodljivi u lokalnim uvjetima (tj. ima li u okruženju fabrika koja koristi

drveni otpad ili radnja koja prodaje kompost itd.)?• Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu možete istaći bilo koje slobodne, netradicionalne

ideje koje su interesantne i kreativne.

4 Na samom kraju poredajte prijedloge prema tome koliko su sigurni za okoliš, premapraktičnosti pristupa i originalnosti. Smislite još nekoliko sličnih slučajeva.

Objasnite da organski otpad sačinjava značajan dio smeća iz domaćinstva. Ono je važnozbog budućeg tretmana — najviše kompostiranjem. Ispravno kompostiranje ne proizvodinegativne utjecaje na okoliš; baš suprotno, ono vraća prirodi izuzetno značajne organskematerije koje bi inače ostale neiskorištene na deponiji. Kvalitet komposta zavisiod preliminarnog razdvajanja đubreta. Ako se organske supstance bace u isti kontejners drugim otpadom, postaju beskorisne. S jedne strane, ne mogu se koristiti u održavanjubašče, jer su pomiješane s polomljenim staklom ili toksinima, a s druge, propast će kvalitetostatka otpada koji se može iskoristiti za neku drugu namjenu.

Predstavite razredu načine pripreme komposta, koristeći informativni list Kompostiranje.Ohrabrite one učenike koji žive u kućama s baščom da sprovedu kompostiranje organskogotpada koji se baca iz njihovog domaćinstva.

Otpad u našem gradu ili selu

1 Pošaljite nekoliko učenika u lokalno preduzeće za upravljanje otpadom, pozovite nekogod njihovih zaposlenih da posjeti vaš čas ili organizirajte posjetu preduzeću. Napraviterazgovor sa službenikom lokalnog komunalnog preduzeća o upravljanju otpadom.


2Otpad

2 Razgovarajte o načinima prerade otpada u vašemregionu. Pokrenite sljedeće teme:• Jesu li troškovi transporta otpada pokriveni, jesu

li uključeni u cijenu?• Naplaćuju li se usluge prema količini otpada?• Sakuplja li se reciklabilni otpad odvojeno?

Ako da, utječu li ovi troškovi na cijenu transporta?• Postoje li divlje deponije?

3 Upoznajte učenike sa slučajem Neodgovorni grad nastrani 87. Uporedite sa situacijom u svom gradu ili selu.Razmotrite je li uspostavljeni sistem efikasan.

Stimulira li taj sistem građane da smanje količine otpada koji nastaje?Kako se on može poboljšati?

Osmislite prijedloge za poboljšanje upravljanja otpadom u vašem regionu.Napišite ih na tabli. Odaberite nekoliko učenika koji će uputiti pismo komunalnompreduzeću u ime razreda.

Spaljivanje ili incineracija

Objasnite da mnogi ljudi smatraju paljenje ili incineraciju efikasnim rješenjem za problemotpada. Evo nekoliko najčešće spominjanih argumenata u prilog incineraciji:• u domaćinstvima se smeće spaljuje kako bi se izbjegli troškovi za njegov transport;

osim toga, paljenjem smeća u peći osigurava se grijanje tokom zime;• spaljivanjem industrijskog otpada u fabrikama štedi se novac koji bi se utrošio

za njegov tretman;• spaljivanjem slame u poljima rješava se problem njenog sakupljanja i transporta.

Kutija cigareta

1 Tokom odmora prije časa uzmite pepeljaru s nekoliko ugašenih pikavaca. Zamolite učiteljakoji koristi plastične cigaret-filtere da vam ih posudi. (Može se koristiti i neko drugo rješenjeza filtraciju dima iz cigareta — neka od njih koriste čak i vodu). Također, za ovaj čas trebatće vam kutija filter-cigareta.

2 Pretpostavite da je kutija cigareta bačena u smeće.Naravno da niko ne baca neispušene cigarete, dane spominjemo cijelu kutiju. Ali, u našem slučaju bacanjepune kutije dobar je primjer, jer je ona napravljenaod različitih materijala (papir, celofan, folija i duhan),od različitih komponenti po sastavu sličnih smeću kojese izbacuje iz domaćinstva.

3 „Secirajte” kutiju cigareta. Podijelite je na sastavnematerije. Pitajte učenike šta se može uraditi s njima.Trebalo bi da znaju da papir i karton mogu ićina reciklažu; celofan i folija također; duhan se možekompostirati. Ono što preostaje jesu filteri od cigareta, koji se danas prave od acetatnihvlakana. Ako niko ne zna kako se oni mogu iskoristiti, treba ih odnijeti na deponiju.

4 Zamislite da u vašem regionu postoji peć za spaljivanje kućnog otpada, tako da nemateproblema s njegovim upravljanjem, jer će ići direktno u peć. Analizirajući sadržaj pepeljare,plastične filtere ili neka druga sredstva za filtraciju, i procjenjujući kvalitet zraka u prostorijiu kojoj se puši, skrenite pažnju učenicima na zagađenje koje proizvodi spaljivanje otpada.

5 Utvrdite razlike između kućnog smeća i smeća koje je nastalo „seciranjem” kutije cigareta.Naglasite da netretirano smeće koje bacamo u kućni otpad sadrži puno vode. Za njegovospaljivanje potrebno nam je mnogo energije zato što: 1. treba ukloniti vodu, i 2. smeće gori(tj. njegova heterogena masa) na različitim temperaturama.

86

2

Upravljanje otpadom

Otpad

Začarani krug

1 Koristite za primjer selo ili grad koji spaljuju svoj otpad. Prije časa zamolite šest dobrovoljacada se upoznaju sa stavovima građanina, privrednika, radnika, susjeda, seljaka i vatrogasca.

2 Napravite raspravu koristeći argumente za i protiv spaljivanja otpada i zapišite ih na tabli.Ovo bi mogli biti:argumenti „ZA” spaljivanje:• spaljivanjem otpada smanjuje se njegova količina;• redukcijom otpada na pepeo u velikoj se mjeri smanjuju troškovi za njegov transport

na deponiju;• spaljivanje je prirodan proces; sagorijevanje je proces koji se odigrava i u našem tijelu, kao

dio njegovih normalnih funkcija; samim tim incineracija je proces koji ne ugrožava okoliš;• spaljivanje kućnog otpada vrsta je reciklaže; razlika je samo u tome što spaljivanjem

dobijamo energiju, a reciklažom sirovine; spaljivanje je neka vrsta „energetske reciklaže”;

argumenti „PROTIV” spaljivanja:• spaljivanje polja ubija životinje i mikroorganizme, zemlja postaje manje plodna, postoji rizik

od požara i, ako ima put u blizini, postoji mogućnost da se izazove nesreća; ova praksačesto je izraz neznanja ili, u najboljem slučaju, nedostatka mašte; bilo bi mnogo isplativijeako bi se polja obrađivala i slama sakupljala za neke druge namjene;

• bacanjem otpada koji sadrži neke vještačke supstance (naročito PVC), tutkala ili drugehemikalije u peć, ili njegovim spaljivanjem na otvorenom, peć se pretvara u reaktor kojiproizvodi opasne hemijske spojeve, uključujući i otrovne dioksine; isto obrazloženjeodnosi se i na spaljivanje industrijskog otpada u fabrikama; ove količine moguse umanjiti korištenjem modernih tehnologija; otpad može biti apsorbiran ili recikliran.

3 Učenici će najvjerovatnije doći do zaključka da ovaj metod nije ni najmanje siguranza okoliš. Istaknite da spaljivanje ne uništava otpad. U pitanju je, ustvari, proces kojimnastaju nove supstance i, samim tim, novi problemi.

4 Podijelite tabelu koja prikazuje Emisije i otpad iz teksta Najrašireniji procesi za tretiranje otpada.

U nastavku...

• Potražite informacije i materijale za čas o separaciji i recikliranju otpada — oni se mogu naćiu mnogim udžbenicima.

• Predložite razredu da osmisli plan za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranjerazličitih tipova otpada. Ovaj se plan može štampati u školskom listu ili okačiti kao posterna odgovarajućem panou ili zidu u školi.

• Pišite o svojoj inicijativi i razgovarajte s lokalnim novinarima da vam pomognu da je objaviteu novinama. Upoznajte javnost s inicijativom putem lokalnih radiostanica.

• Provjerite gdje se odlaže otpad iz vašeg grada/naselja. Koliko je njegovo odlaganje sigurnoza podzemne vode, zrak, živi svijet?

• Koliko ima divljih deponija otpada u vašem gradu/naselju?


2Otpad

Emisije i otpad

Emisije i otpad iz najčešće primjenjivanih procesa spaljivanja

Proces Šljaka Prašina Proizvod Otpadne Gasovi(kg/t) (kg/t) neutralizacije vode (m3)

(kg/t) (kg/t)

Suhi 267 22,5 32,5 – 5.280

Polusuhi 295 9,2 41,1 – 4.500

Vlažni 296 25,0 3,0 500 5.000

Zaključak: Spaljivanje ne uništava otpad. Njime se čak proizvode nove supstance,a time i novi problemi.

U gradu neodgovornih građana donesena je odluka da se unište divlje deponije i građanimaosiguraju sredstva za efikasno zbirnjavanje otpada. Gradska vlast postavila je brojnekontejnere, rasporedila ih na primjerene lokacije i potpisala ugovor s gradskim preduzećemza obavljanje ove usluge. Ukidanje naplaćivanja za prikupljanje smeća ohrabrilo je javnostna saradnju i na primjereno odlaganje smeća. Divlje su deponije nestale.

Poslije određenog vremena ispostavilo se da količine smeća premašuju očekivanapredviđanja. Građani su neodgovorno bacali u kontejnere sve što im nije bilo potrebno,pa čak i poljoprivredni otpad kao što je lišće, slama i granje koje se nekad kompostiralo.Gradske vlasti odlučile su naplaćivati porez prema broju kontejnera koje su punili.

Poslije uvođenja ove mjere količina se otpada smanjila. Možda je u pitanju rezultatdobrog upravljanja otpadom. S druge strane, možda su građani počeli spaljivati višaksmeća. Kao prijelazno rješenje donesena je odluka da se postave kontejneri za odvojenoprikupljanje otpada koji se može reciklirati, koje bi građani mogli koristiti besplatno.

Neodgovorni grad

88

2

Upravljanje otpadom

Otpad

PrevencijaEfikasnije je smanjiti količine otpada nego poboljšavati metode njegova tretmana.

Primjer: Mnoga čvrsta i tečna goriva sadrže mješavine sumpornih spojeva.Bilo bi jeftinije i isplativije ako bi se goriva unaprijed podvrgla tretmanu desumporizacije(proces uklanjanja sumpora), nego opremati elektrane, fabrike i vozila sredstvimaza apsorpciju sumpordioksida koji se ispušta u procesu sagorijevanja.

Zagađivač plaćaOni koji su odgovorni za ispuštanje otpada dužni su pokriti troškove tretmana otpada.

Primjer: Ako u blizini vašeg grada ili sela postoji postrojenje koje proizvodi otpad,troškove njegova tretmana treba pokriti zagađivač, a ne poreski obveznici.

Princip predostrožnostiTreba predvidjeti sve mogućnosti i posljedice proizvođenja otpada.

Primjer: Ovo se može postići kreiranjem i razmatranjem projekata novogradnjei aktivnosti koje mogu ugroziti okoliš, i to sprovođenjem studije utjecaja na okoliš.Građani imaju pravo učestvovati u javnim diskusijama i izraziti svoje mišljenje.

Princip blizineProizvodnja dobara i pružanje usluga trebaju biti tako organizirane da se najvećekoličine otpada odlažu što je bliže moguće mjestu odakle se crpe sirovine i energija.

Primjer: Ekstrakcija sirovina iz ruda i minerala najefikasnija je ako se preduzima u blizinirudnika/jama, a otpad bi trebalo odlagati na istom mjestu. Štaviše, ovo će pomoćismanjenju troškova transporta do postrojenja za proizvodnju.

Principi u borbi protiv otpada

89

OtpadInform

ativnilistZačarani krug

Građanin

Koristim industrijski otpad iz obližnje fabrike namještaja. Najviše ivericu i šperploče. Iako malosmrdi dok ložim, barem ne plaćam grijanje. Ugljen je veoma skup, pa je bilo jednostavnodonijeti ovakvu odluku.

Poslovan čovjek

Cijena za transport otpada porasla je u nekoliko posljednjih godina. Spaljivanjem otpadasmanjujem svoje izdatke za transport i odlaganje otpada.

Radnik

Tačno je da šef spaljuje ovaj plastični otpad, ali osigurava i radna mjesta.

Komšija

Moj komšija u svojoj peći spaljuje smeće koje sadrži plastiku i tutkala. To je potpunonepodnošljivo! Moramo zatvoriti prozore zato što iz njegovog dimnjaka izlazi gust dim.Ali šta da radimo? To je njegova kuća i svaki put kad hoću razgovarati s njim on mi kažeda ne zabadam nos u tuđe poslove.

Seljanin

Svake godine palim suhu travu u polju i korov u jarkovima. Ovo je brz i jeftin način da se riješimnepotrebne trave i da spriječim širenje korova.

Vatrogasac

Naravno, paljenje polja i korova u jarkovima, kao i loženje otpada kod kuće je nezakonito.I mi imamo obavezu tužiti ljude koji krše taj zakon ili poslati policiju. Ali, ja živim ovdje.Ne mogu tužakati policiji ljude koje svakodnevno srećem.

90

OtpadIn

form

ativ

nilis

t Kompostiranje

Kompost se može napraviti od zdravih biljnih ostataka, slame, kore od krompira, lišća, korova(bez sjemena), trave, ostataka od hrane, prirodnog đubriva, treseta, životinjskog otpada, drvetaili tresetne čađi. Kvalitet komposta ne zavisi neposredno od sastojaka, odnosa i kvaliteta sirovinaveć zavisi i od načina procesiranja.

Kompostiranje organskog otpada u pravougaonom kontejneru jeste najjednostavniji i najefikasnijinačin. Ako sami pravite mjesto za kompost od daski, mreže, cigli i drugih materijala sigurnihza okoliš, zapamtite da trebate napraviti najbolju moguću ventilaciju za kompostnu masu.

Mjesto za kompostiranje treba biti suho, u sjenci, oko 1–1,5 metara široko i dugo koliko godje potrebno. Pošto ste uklonili gornji sloj zemlje (oko 20 cm), zemlju ispod komposta trebaprekriti zaštitnom folijom, a zatim slojem treseta debelim oko 20 cm. Na ovu površinu, kojaće zadržavati hranjive supstance koje zalijeva kompost, stavljaju se materijali za kompostiranjeu slojevima debelim 20 cm, a svaki sloj miješa se sa zemljom. Kada piramida dostigne visinu1–1,5 m, pokriva se slojem zemlje debljine 10 cm. Oko piramide se kopa mali kanal, kojise povremeno puni vodom kako bi se osigurala neophodna vlaga za postepeno razgrađivanjekompostiranih materija. Sadržaj komposta treba prekopavati nekoliko puta godišnje, ali ne češćeod svaka dva mjeseca. Poslije miješanja gornji i donji slojevi postaju srednji sloj. Poslijeposljednjeg jesenjeg miješanja kompost treba prekriti lišćem ili sijenom da bi se zaštitiood smrzavanja. Ovako ćete za godinu dobiti humus.

Osim kompostiranja na otvorenom ono se može raditi i u dobro izoliranim kontejnerima.Ovaj tip kompostiranja koristi prirodnu toplotu koja se ispušta usljed fermentacije komposta.Otpad koji se ovako kompostira sazrijeva neuporedivo brže.

„Dozreli” kompost predstavlja homogenu masu. Ovo đubrivo djeluje brže nego prirodni humusi biljke mnogo lakše apsorbiraju njegov sadržaj. Koristi se u jesen ili ljeto — od 20 do 40 kgpo zasađenom kvadratnom metru.

Hemikalije u našem okruženju 91

1Hemikalije

Ključni koncept Naš savremeni život bio bi nezamisliv bez hemikalija,ali bi njihova proizvodnja i upotreba morale biti praćenestalnom brigom i odgovornošću za okoliš i ljudsko zdravlje.

Trajanje 2–3 nastavna časa


Mjesto Učionica

Nastavni materijali Posteri, videomaterijal Zeleni paket, razni prijenosni uređajikoji koriste baterije

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Geografija, Građanskoobrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Hemija

Ciljevi nastave • Istražiti načine na koje hemikalije utječu na okoliši ljudsko zdravlje.

• Naučiti kako se sigurno pohranjuju i koriste hemikalijeza kućnu upotrebu.


Hemikalije u našem okruženjuAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Azra Jaganjac

92

1

Hemikalije u našem okruženju

Hemikalije

Uvod

Naučnici su identificirali više od 10 miliona hemijskih spojeva (prirodnih ili onih koje je stvoriočovjek). Oko 100.000 njih proizvode se za komercijalne potrebe, a 200–300 novih hemikalijasvake godine pronađu put do tržišta.

Predviđanja pokazuju da trenutna proizvodnja hemikalija u svijetu iznosi oko 400 miliona tona.Evropa je jedan od najvećih proizvođačkih regiona u svijetu, koji isporučuje 38% ukupnog svjetskogprometa hemikalijama.

Hemikalije su predmet velike brige. Značajan broj njih pronađe put do miliona potrošačkihi drugih proizvoda, a odatle odlaze u okoliš.

Mnoge hemikalije ispuštaju se direktno u okoliš ili se bacaju poslije upotrebe. Toksični proizvodimogu se naći u zraku, vodi, zemljištu, biosferi i u hrani koju jedemo.

Aktivnosti

Šta znamo?

1 Predstavite informacije o hemikalijama koje su danas u širokoj upotrebi, koristeći tekstiz uvoda i poglavlje Hemikalije s CD-ROM-a.

2 Pokrenite slobodnu diskusiju o tipovima hemijskih supstanci koje se najčešće koriste(lijekovi i farmakološki proizvodi, kozmetika, plastika, sapuni, deterdženti, sintetička đubrivai poljoprivredne hemikalije, sintetička vlakna, sintetička guma, boje, lakovi itd.).Popišite odgovore na tabli.

3 Iskoristite informacije s CD-ROM-a i dopunite još neke cifre i podatke kako biste kompletiralisliku. Naglasite činjenicu da je savremeni život nezamisliv bez hemikalija. Objasnite razreduda, osim njihovih nesumnjivih prednosti, mnogo hemikalija posjeduje suštinsku mahanu —njihov negativan učinak na okoliš i zdravlje ljudi.

Baterije: pozitivne i negativne strane

1 Neka učenici donesu na čas različite prijenosne uređaje(tranzistore, videoigrice, CD-plejere, baterijske lampe itd.).

2 Tokom zagrijavanja postavite sljedeće pitanje:

• Koliko je sati? Je li vaš sat mehanički ili radina baterije? Kojih ima više u razredu i u kojem omjeru?

• Iz kojeg izvora svi prijenosni uređaji dobijaju energiju?

3 Objasnite da su baterije u širokoj upotrebi kao izvorenergije i da mogu biti opasne za ljudsko zdravlje i okoliš. Dok još rade, nisu problem,ali kada se isprazne i bace, postaju vrlo opasne. Određene baterije sadrže neke teške metalekoji mogu ugroziti ljudsko zdravlje čak i u malim koncentracijama. To su kadmij, olovo, živai drugi metali. Kada se baterije bace, njihov se vanjski metalni omotač razgradi i one hrđaju,ispuštajući teške metale u okoliš. Voda koja prolazi kroz zemlju kad pada kiša može prenijetiove metale u rijeke i jezera ili do podzemnih bunara koje koriste domaćinstva. Jedanod najopasnijih metala — živa — može ući u tijelo direktno, kroz vodu za piće, ili indirektno,taloženjem u životinjama ili biljkama koje koristimo u ishrani.

4 Pitajte učenike šta njihovi roditelji rade sa starim akumulatorima.Koji su dijelovi akumulatora opasni za okoliš (kiselina, olovo i plastika)?

5 Pogledajte neke od baterija koje su donijeli učenici i pokrenite slobodnu diskusiju:„Za šta koristimo baterije u svakodnevnom životu?” Napišite odgovore na tabli ili na posteru.

6 Objasnite kada baterije postaju opasne. Građani bi morali biti svjesni da ovi proizvodiu svakodnevnoj upotrebi sadrže otrovne supstance.

Hemikalije u našem okruženju 93

1Hemikalije

7 Prodiskutirajte s učenicima šta bi oni mogli učiniti da riješe problem štetnih baterija.Napišite odgovore na tabli ili posteru. Neki od odgovora mogu biti:a) koristiti baterije koje se mogu ponovo puniti; tako će biti manje baterija u opticaju

i manje na smetljištu;b) ako u mjestu postoji specijalizirano preduzeće koje obavlja tretman baterija, sakupite

sve baterije i odnesite ih njima.Objasnite razredu da ako takvih preduzeća nema u vašoj oblasti, učenici mogu iniciratii započeti (makar na svojoj općini) sakupljanje i pohranjivanje baterija.

Hemikalije u domaćinstvu

Predstavite različite hemijske proizvode za domaćinstvo koji se koriste svakodnevno.

Verzija 1Koristite interaktivno poglavlje Hemikalije u domaćinstvu s CD-ROM-a kako biste počeli diskusiju.Razmislite koje se od opasnih hemikalija mogu pohranjivati na posebnim mjestima zajednosa starim baterijama. Usmjerite se na sljedeća pitanja:• Koje se hemikalije najčešće koriste?• Kako su hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i okoliš?• Koje preventivne mjere treba preduzeti?

Verzija 2

1 Prikažite videomaterijal Život s toksinimai Homo chemicus.

2 Tražite od učenika da prodiskutiraju tri dijelavideomaterijala u pravilnom redoslijedu.• hemikalije u garaži;• hemikalije u kozmetici;• hemikalije u domaćinstvu.

3 Postavite sljedeća pitanja i pokrenite diskusiju:

• Koje su hemikalije najuobičajenije u upotrebi?• U kojoj su mjeri hemikalije opasne za ljudsko

zdravlje i okoliš?• Koje se preventivne mjere mogu preduzeti?

U nastavku...

• Organizirajte sastanak s predstavnicima lokalnih vlasti ili inspekcijskih službi na lokalnom,regionalnom ili nekom drugom nivou.

• Prenesite im svoju inicijativu za prikupljanje starih baterija i zamolite da utvrde mjestou regionu na kojem bi se vršilo njihovo odlaganje ili tretman.

• Napišite tekst o svojoj inicijativi i kontaktirajte novinare u svim vrstama medija (pisanim ielektronskim) da vam pomognu da obavijestite javnost o njoj tako što ćete je objaviti u novinama.

Hemikalije spadaju u opasni otpad. Iako u BiH postoji hemijska industrija, ne postojini jedno postrojenje za uništavanje hemikalija. Fabrike iz BiH moraju svoj hemijski otpadizvoziti u Sloveniju ili Austriju na uništavanje, što iziskuje veliku količinu novca i vremena.

Primjer je takve fabrike Bosnalijek, koji sav svoj hemijski i medicinski otpad mora odvozitivam granica BiH. To mu povećava troškove i smanjuje profit. Za hemijsku industriju u BiHbilo bi dobro da se ta postrojenja naprave radi smanjenja troškova i zagađenja okoliša.

Uništavanje hemikalija

Svakodnevni proizvodi koji sadržeopasne supstance

Neke vrste plastikesadrže organohlorne spojeve

i organske rastvarače.

Većina pesticidasadrži organohlorne

i organofosfatne spojeve.

Neki lijekovi sadrže organskerastvarače i ostatke kaoi primjese teških metala.

Mnoge boje sadrže teškemetale, pigmente, rastvarače

i organske ostatke.

Baterije sadržeteške metale.

Benzin i drugi naftni derivatisadrže ulja, fenole i druge

organske spojeve, teške metale,amonijak i kiseline.

Mnogi proizvodi od metalasadrže teške metale, pigmente,

ulja i fenole.

Koža možesadržavati teške metale.

Neki tekstilni materijalisadrže teške metale.

Br. Hemikalija/proizvod Koristi se za

Koje vrste hemikalija i opasnih proizvoda možemo sresti u domaćinstvu?

94

HemikalijeIn

form

ativ

nilis

t

Ključni koncept Znanje o minama i NUS-u daje vam sposobnostda ih izbjegnete i ne postanete dio statistike o žrtvama mina.

Trajanje 2-3 nastavna časa


Mjesto Učionica

Nastavni materijali Posteri, videomaterijal Zeleni paket, (filmovi: Od kućedo škole i Školski izlet), Dodatne informacije na CD-ROM-u

Nastavni predmeti Ekologija, Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratijai ljudska prava, Odjeljenska zajednica

Ciljevi nastave • Istražiti načine na koje minsko-eksplozivna sredstva utječuna okoliš i ljudsko zdravlje.

• Naučiti opća pravila zaštite od minsko-eksplozivnihsredstava.


Mine u našem okruženjuAutori: Mihajlo Marković, Rijad Tikveša(Izvor informacija: BHMAC i Handicap International)

Mine u našem okruženju 95

1Mine i okoliš

96

1

Mine u našem okruženju

Mine i okoliš

Uvod

Bosna i Hercegovina je i dalje jedna od najzagađenijih zemalja u regionu jugoistočne Evrope.Ukupna sumnjiva površina iznosi oko 1.755 km2 — približno 3,42% teritorije, od koje je većidio poljoprivredno zemljište.

Mine ne samo da izuzimaju zemljište iz poljoprivredneili šumske proizvodnje već su i opasne po ljudske živote.

U 2007. godini, nakon potpisivanja Konvencije o zabraniprozvodnje, upotrebe, stvaranja zaliha i transferaprotivpješadijskih (PP) mina, vršena je procjena postojećestrategije protivminskog djelovanja i izrada novog strateškogplana za period od narednih deset godina. Teži se da se Bosnai Hercegovina očisti od mina do 2019.

Cilj je uspostavljanje sigurnog okruženja za normalani prosperitetan život svih građana BiH i vraćanjepoljoprivrednog i šumskog zemljišta u proizvodnju.

Aktivnosti

Šta znamo?

1 Predstavite informacije o minama i aktivnostima koje se provode za njihovo uklanjanje.

U periodu 1996-2007. u Bosni i Hercegovini očišćeno je oko 85 km2 površine, gdjeje pronađeno 46.487 PP (protivpješadijskih) mina, 7.077 PT (protivtenkovskih) mina i 39.919NUS-a (neeksplodiranih ubojnih sredstava). Opća je opasnost značajno smanjena ali,i dalje predstoji još mnogo rada na daljem smanjenju i uklanjanju opasnosti od mina.

2 Pokrenite slobodnu diskusiju o minsko-eksplozivnim sredstvima, tipovima sredstavai posljedicama koje one izazivaju. Popišite odgovore na tabli.

3 Iskoristite informacije s CD-ROM-a i dopunite još neke podatke kao biste kompletirali sliku.Naglasite činjenicu da je siguran život nezamisliv s minsko-eksplozivnim sredstvimau okruženju. Istaknite da i ako se nađemo u blizini ovih sredstava, ne približavamoim se i odmah obavijestimo nadležne organe. Treba prikazati kartu BiH s ucrtanim minskimpoljima da se predstavi stepen zagađenja i veličina problema.

Mine: negativne strane i posljedice

1 Neka učenici na tabli napišu vrste minsko-eksplozivnih sredstava koje znaju.

2 Tokom uvoda postavite sljedeće pitanje:

• Da li ste nekada vidjeli u prirodi ovakvo sredstvo? U koje se svrhe koristeminsko-eksplozivna sredstva? Poslužite se tekstom sa slikama o tipovima mina i NUS-ana CD ROM-u. (Donošenje plastičnih modela mina u školsku učionicu zabranjenoje zbog kontradiktornih poruka koje izgovaramo i onog što radimo. Ako držite modelmine u ruci i govorite da se ne smiju približavati mini, pravite konfuziju u dječijem umu.)

• Bitnije je od upoznavanja s oblicima i izgledom mina upoznati djecu s činjenicomda su mine u većini slučajeva kamuflirane, da nije tako jednostavno naći ih te da mogupromijeniti oblik i boju usljed vremenskih prilika, vremena i vegetacije.

3 Objasnite da se neka od minko-eksplozivnih sredstava koriste i u humane svrhe (najčešćeu rudarstvu i građevinarstvu), osim u ratnim djelovanjima. Ako obučene osobe pravilnorukuju njima, imaju velikog značaja i koristi na gradilištima u uštedi vremena, radne snage,mašinerije i sl.

Međutim, nehumana primjena ovih sredstava, kao u ratnim djelovanjima, ostavlja velikei teške posljedice na stanovništvo i okoliš.


1Mine i okoliš

4 Pitajte učenike koje negativne posljedice imaju minena stanovništvo, a koje na okoliš.

5 Bilježite odgovore na pitanje da li bi zabranili upotrebutakvih sredstava i zašto?

6 Pitajte učenike da li su upoznati da državne organizacijevode brigu o skidanju mina na terenu i drugim pitanjimaiz ove oblasti. Koji ljudi mogu vršiti deminiranjei da li oni možda znaju nekoga iz njihovog okruženjako obavlja te poslove?

Objasnite učenicima da je deminiranje jako kompliciran, opasan i veoma skup posao,da na državnom nivou Zakon o humanitarnom deminiranju postavlja Komisijuza deminiranje kao centralno tijelo odgovorno za deminiranje i sprovođenje dugoročnogzadatka uklanjanja mina u BiH (BHMAC). Komisija je dio Ministarstva civilnih poslovai sastoji se od tri člana.

Postoje dva glavna ureda/kancelarije (Sarajevo i Banja Luka) i osam regionalnih uredaosnovanih širom zemlje koji omogućavaju lokalno obavljanje većine operativnih aktivnosti.Njihove su glavne odgovornosti lociranje i obilježavanje miniranih oblasti, te održavanjebaze podataka o minskim poljima, deminiranju i žrtvama mina.

Mine u okruženju

1 Predstavite učenicima posljedice koje mine ostavljaju na obradivo zemljište (nemogućnostpristupa i upotrebe zemljišta koje je zagađeno minama za poljoprivrednu proizvodnju,ispašu stoke i sl.). Objasnite posljedice koje mine ostavljaju na šumska područja (opasnostod ulaska u ta područja sprečava sječu šume, odnosno iskorištavanje šumskih bogatstava,održavanje, zaštitu šuma od parazita i štetočina kao što je, npr., potkornjak, insekt kojimože uništiti velike površine šuma).

2 Koristite interaktivno poglavlje Degradacija zemljišta s CD-ROM-a kako biste počelidiskusiju. Razmislite koje sve opasnosti mine mogu prouzrokovati za okoliš i čovjeka.Usmjerite se na sljedeća pitanja:• Kako su mine opasne za okoliš i ljudsko zdravlje?• Koje protivminske akcije treba preduzeti?• Kako mine mogu imati negativan utjecaj na divlje životinje.

Protivminske akcije

1 Objasnite učenicima da su protivminske akcije složen i kompleksan posao koji se sastojiod različitih koraka koje preduzimaju za to ovlašćene institucije, organizacije i kompanije.Kako bismo bili zaštićeni od negativnih posljedica mina, jako je važno da se preduzmusvi ovi koraci. Također je bitno biti svjestan da mine postoje i da trebamo biti na oprezukako ne bismo postali njihova žrtva.• Humanitarno deminiranje• Pomoć žrtvama mina• Upozoravanje na mine• Zastupanje• Uništavanje mina

2 Humanitarno deminiranje, kao jedna od komponenti protivminskih akcija, podrazumijevaradnje kojima se uklanja opasnost od mina i NUS-a u BiH. Ovom aktivnošću obuhvaćenoje sistematsko i generalno izviđanje te izdrada projektne dokumentacije koje sprovodiBHMAC, dok operacije tehničkog izviđanja, čišćenja površina i objekata kao i operacijepodvodnog čišćenja i uklanjanja eksplozivnih sredstava zaostalih nakon rata obavljajuakreditirane deminerske organizacije.

3 Upozoravanje na mine jako je bitna komponenta. Podizanje svijesti i edukacijao načinima zaštite od mina aktivnost je koju mogu provoditi akreditirane organizacijeod strane BiH MAC-a.

Upozoravanjem na mine učenici i građani informiraju se o načinima obilježavanja minskihpolja i upozoravaju da ne odlaze tamo, kako ne bi slučajno postali žrtva.

U nastavku...

• Pogledajte slike načina obilježavanja minskih polja i pitajte učenike da li su negdje vidjelislične znakove. Prije odlaska na školski izlet pošaljite jednu ekipu učenika u lokalni štabcivilne zaštite da se raspitaju o postojanju mina u području gdje planirate ići, te ih uputiteda svoja iskustva i informacije podijele s ostalima.

• Pogledajte slike mina i sumnjivih predmeta na CD-u i prodiskutirajte o tome. Pitajte učenikeda li su negdje u okolini vidjeli slične predmete. Napomenite i ponovite proceduruponašanja kod otkrivanja sličnih predmeta.

98

1

Mine u našem okruženju

Mine i okoliš


1Mine i okoliš

Ne zna se koliko je još neuklonjenih mina preostalih iz starih i novijih sukoba. Tačnostprijašnjih procjena, koje su govorile o broju od 100 miliona ili više postavljenih minau svijetu, dovode se u sumnju, i jako je teško, ako ne i nemoguće, napraviti čvrstu procjenu.Također, teško je procijeniti i ukupan broj žrtava. Sigurno je da mine nastavljaju uzimatiljudske žrtve, kako tokom, tako i nakon sukoba. U velikom broju riječ je o civilnim žrtvama.

Međunarodna kampanja za zabranu mina (ICBL), mreža od više od 1.400 nevladinihorganizacija, prijavila je smrt i povrede izazvane minama i NUS-om u 65 zemalja tokom2002. godine i do sredine 2003. godine.

Tokom 2002. i do juna 2003. godine u 65 zemalja zabilježene su nove žrtve mina;većina ovih zemalja (41) jesu zemlje u miru, a ne u ratu. Samo 15 posto od zabilježenihžrtava tokom 2002. godine bile su vojne osobe. Tokom 2002. najveći broj prijavljenihnovih žrtava zabilježen je u Čečeniji (zabilježeno 5.695 žrtava), Afganistanu (1.286),Kambodži (834), Kolumbiji (530), Indiji (523), Iraku (457), Angoli (287), Čadu (200),Nepalu (177), Vijetnamu (166), Šri Lanki (142), Burundiju (114), Burmi/Myanmaru (114)i Pakistanu (111). Značajan broj (preko 50) novih žrtava zabilježen je u Bosnii Hercegovini, Demokratskoj Republici Kongo, Eritreji, Etiopiji, Gruziji, Laosu, Palestini,Senegalu, Somaliji i Sudanu. Ali opasnost od mina šira je od pukog ubijanja, osakaćivanjai ranjavanja hiljada pojedinaca godišnje. Društveno-ekonomski utjecaj koji ova sredstvaimaju na okoliš dugotrajan je i veoma često težak. Tako je jedna od najozbiljnijihposljedica za ruralne zajednice u razvoju gubitak plodnog obradivog zemljištai nemogućnost pristupa vodama.

Kako je nemoguće procijeniti broj neuklonjenih mina, takva je situacija i s NUS-om.Jedino što se sa sigurnošću može reći jest da ukupan broj NUS-a širom svijeta kolikigod da je, premašuje broj mina. NUS sredstva i dalje se u značajnim količinama već višeod 50 godina, a u nekim slučajevima i više od 80 godina nakon što su ispaljena, otkrivajuna ratištima širom Evrope.

U nerazvijenim ekonomijama civili NUS smatraju vrijednim otpadnim materijalomili materijalom za gradnju, a djeca bivaju ubijena ili ozlijeđena pri igri s NUS-om na kojinailaze i koji sakupljaju svakodnevno. Posljedice ovakvih sakupljanja prečesto su bile fatalne.

U evropskom kontekstu zagađenost okoliša minama prijavljena je u Danskoj i Francuskoj(mada se Francuska prijava odnosi na koloniju Džibuti, koja je postala neovisna 1977.god.). Zemlje istočne Evrope (Poljska, Estonija, Latvija, Litvanija) prijavlju da postojizagađenost od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a).

Najugroženije zemlje na evropskom kontinetu od ovih vrsta zagađenja upravo su zemljenastale raspadom bivše Jugoslavije, odnosno južnoevropske zemlje s nedavnimsukobima (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija),ali i neke od zemalja u kojima odavno nije bilo sukoba, kao npr. Albanija i Grčka.

Problem mina u svijetu i okruženju

Energija

Saobraćaj

Industrija

Ljudske aktivnosti

Poljoprivreda

Šumarstvo

Turizam

EnergijaNe možemo bez energije 103Sijalice koje štede struju 108

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Komercijalni vidovi energije” • „Kako štedjeti grijanje?”„Kako štedjeti struju?” • „Obnovljiva energija”

SaobraćajLjudi i automobili 112Biciklom u budućnost 118

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Vidovi transporta, energija i okoliš” • „Čišći prijevoz”

Industrija„Ozelenjavanje” industrije 120

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Ekološka revizija” • „Industrijsko zagađenje”

PoljoprivredaOd zrna do hljeba 124Od mlijeka do sira 129Pčele: uvijek u poslu 132Naše odluke i životinje 136

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Poljoprivreda i evolucija” • „Fred i stablo jabuke”

ŠumarstvoMoja šumo, moja ljepotice! 139

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Šumarstvo: sječa drveća” • „Drvo: recikliranje”

TurizamInvazija turista 143

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Vikend”

Informativni listObnovljivi izvori energije 107Poređenje različitih vrsta sijalica 111Matematički zadatak 111Uputstva za istraživačke grupe 115Ekoautomobili sutrašnjice? 116Odlomak iz knjige Mali Princ Antoinea de Saint-Exuperya 117Aleksa Šantić: O klasje moje 128Vlašićki sir 131Pčelarski proizvodi 135Dok šetam šumom 142Poređenje masovnog i seoskog turizma 147

Ne možemo bez energije 103

1Energija

Ključni koncepti Ljudska su društva danas zavisna od izvora energije, ali njenaproizvodnja može ugrožavati okoliš. Zato se energetski izvorimoraju koristiti razumno i ekonomično.

Trajanje 3 nezavisne aktivnosti, 1–2 nastavna časa za svaku


Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Fizika, Hemija, Građanskoobrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Tehnički odgoj

Ciljevi nastave • Pokazati kako eksploatacija izvora energije i njenaproizvodnja mogu imati negativan utjecaj na okoliš.

• Približiti učenicima pojam obnovljivih energetskih izvora,i razviti vještine za kritičku ocjenu njihovih prednostii mahana.

• Naglasiti ekonomična i efikasna sredstva eksploatacijei upotrebe energije.

Nastavna metodologija Debata, slobodna diskusija, grupni rad, igre, videoprezentacija

Ne možemo bez energijeAutori: Kliment Mindjov, Andras KeriZa BiH prilagodila: Azra Jaganjac

104

1

Ne možemo bez energije

Energija

Uvod

Energija utječe na gotovo sve ljudskeaktivnosti: njome grijemo domove,ona je pogon za naše automobile, uz njenupomoć obrađujemo zemlju i ona pokrećesve naše mašine. Eksploatacija svjetskih izvoraenergije podigla je naše standarde životado neslućenih visina. Toliko smo naviklina upotrebu energije da je preživljavanje prijenjenog otkrivanja jedva moguće i zamisliti.

Solarna je energija jedan od prvih izvoraenergije koji je uočen i bez kojeg bi moderanživot bio nezamisliv. Postoji nekoliko tipovaizvora energije:

• fosilna goriva (ugljen, prirodni gas i nafta);• nuklearna energija;• obnovljivi izvori energije (hidroenergija, vjetar, sunce, geotermalna energija, biomasa itd.).

Proizvodnja energije uzrokuje značajne negativne posljedice za okoliš. Spaljivanje fosilnih gorivapropraćeno je oslobađanjem kiselih gasova, pepela, čađi i drugih materija. Rudarstvo dovodi dopromjene i uništenja krajolika. Nuklearna je energija rizična, a odlaganje i tretman radioaktivnogotpada tehnički je problem koji tek treba riješiti. U proteklim godinama ljudi su postajali sve višezabrinuti zbog globalnih klimatskih promjena i dugoročnog zagađivanja okoliša.

Iako se energija može proizvoditi na manje štetne načine po okoliš (korištenjem obnovljivihizvora, kao što su sunce, vjetar, voda, geotermalna voda i biomasa), ne postoje metodi koji imajupotpuno neutralno djelovanje na okoliš. Zbog toga je jedan od najvećih izazova današnjiceefikasnije korištenje i štednja energije u svakodnevnom životu, kao i u proizvodnji dobara i usluga.

Aktivnosti

Proizvodnja energije i okoliš

1 Pitajte učenike sljedeće:

P: Odakle dolazi energija kada šetate, trčite ili vozite bicikl?O: Energija dolazi od „sagorijevanja” hrane u organizmu.P: Koji su vam izvori energije poznati?O: Neki su od primjera ugljen, nafta, električna struja, drvo, hidroenergija (voda), sunce i vjetar.P: Koji je najvažniji uzrok svih tipova energije?O: Sunčeva energija, tj. sunce.

2 Objasnite da je u današnje vrijeme energija sastavni dio svih ljudskih aktivnostii da je moderan život nezamisliv bez nje. Tokom cijelog proizvodnog ciklusa energije —od ekstrakcije do potrošnje — svi tipovi energije na neki način utječu na okoliš.

3 Prikažite videomaterijal Komercijalni vidovi energije i diskutirajte o njemu.

4 Pokrenite slobodnu diskusiju o negativnim učincima na okoliš mnoštva aktivnostikoje prate proizvodnju energije, uključujući:• rudarstvo (mijenja i uništava krajolik);• vađenje fosilnih goriva (ispuštanje kiselih gasova, pepela, čađi i drugih zagađujućih materija);• nuklearne elektrane (NE) (postoji veliki rizik od nesreća — primjer havarija u NE Černobil —

a radioaktivni otpad, njegovo skladištenje i tretman još predstavljaju neriješen problem);• velike brane i hidroelektrane (u izgradnji dolazi do preseljenja i gubitka doma

za mnoge ljude, uništavaju se šume i obradiva zemlja, utjecaj na ribe i životinjski svijetnegativan je, uništava se obližnji krajolik).

Napišite odgovore na tabli. Pomozite učenicima dopunjujući informacije prikazivanjempoglavlja Energija s CD-ROM-a.

Ne možemo bez energije 105

1Energija

5 Naglasite da su načini za redukciju negativnih učinaka po okoliš eksploatacijei proizvodnje energije povezani sa:• eksploatacijom obnovljivih izvora energije;• ekonomičnom i efikasnom eksploatacijom;• štednjom energije.

Kojem izvoru energije dajete prednost?

Priprema

1 Sedmicu dana prije časa objasnite da je ciljpredstojeće debate predstaviti i prodiskutirati različitepoglede o tome koji su obnovljivi izvori energijenajprimjenjiviji u vašoj zemlji.

2 Neka pet dobrovoljaca predstavlja vladu, a drugihpet neka brani stavove organizacije „zelenih”.

3 Podijelite razred u četiri grupe i dajte svakoj grupi informacije o jednom od ponuđenačetiri izvora obnovljive energije (vjetar, solarna energija, geotermalna energija i biomasa)iz teksta Obnovljivi izvori energije.

Zadatak je obje grupe da uvjere građane i vladu da je neophodno investirati u korištenjeodređenog izvora energije koji se zastupa, i da se na taj način utječe na kreiranje budućenacionalne energetske strategije. Ohrabrite ih da potraže dodatne informacije i činjenicekojima će poduprijeti svoje argumente u debati. Zadatak organizacije „zelenih” jesteda predstavi činjenice koje idu u prilog zahtjevu zamjene tradicionalnih energetskih izvoraobnovljivim izvorima energije. Zadatak vlade, s druge strane, jeste da usvoji realističnui održivu energetsku strategiju. Od nadležnih u vladi mogu se zatražiti podaci o bilansnimpotrebama i potrošnji energije za državu, regiju ili mjesto u kojem je škola.

Osigurajte informacije iz teksta Nedostaci obnovljivih izvora energijepredstavnicima vlade i organizacije „zelenih”.

4 Neka grupe razmisle o odgovarajućim promotivnim informacijama i materijalima(logotipi, crteži, slike, fotografije), kako bi ih svrsishodno upotrijebili u debatama.

Debata

1 Premjestite školske stolove da formiraju krug. Podsjetite učenikeda pravila debate zahtijevaju učtivo ponašanje za vrijeme diskusije.

2 Unaprijed odredite po kojem će redu grupe predstavljati svoje argumente(izvlačenjem slamke, kockom). Dajte svakoj grupi pet minuta za pripremu.

3 Poslije prezentacija predstavnici vlade i organizacije„zelenih” mogu postaviti dodatna pitanja.Odgovori trebaju biti kratki i jezgroviti.

4 Neka predstavnici vlade i organizacije „zelenih” glasajuza prijedlog koji najviše odgovara situaciji u zemlji.Ohrabrite ih da se slože i o zahtjevnijim rješenjima,koja bi uključivala i kombinaciju energetskih resursa,ali bi u tom slučaju trebalo utvrditi koji se izvoriobnovljive energije mogu efikasno koristitiu određenim regionima zemlje.

106

1

Ne možemo bez energije

Energija

Kako štedjeti energiju

1 Pitajte učenike koji način grijanja koriste kod kuće.Napravite spisak različitih načina grijanja.

2 Pokrenite diskusiju o sljedećim temama:

• Koje su prednosti i mahane raspoloživih vrsta grijanja?• Je li grijanje doma, učionice ili radnog mjesta povezano s velikim izdacima?• Koji su loši načini za podešavanje temperature (npr. otvaranje prozora)?• Koja je uloga izolacije objekata?

3 Pokrenite slobodnu diskusiju o najčešće upotrebljavanim materijalima za izgradnjuobjekata. Koji su od njih termoizolacioni (drvo, plastika, tekstilni materijali, nepomičanzrak)? Koji od njih zadržavaju toplotu (beton, cigla, staklo, zrak koji cirkulira)?

4 Postavite pitanja i prodiskutirajte o sljedećim temama:

• Koja je svrha duplih prozora s prostorom za zrak ostavljenim između dva stakla?• Čemu služe zavjese?• Koji su dijelovi učionice prenatrpani (namještajem, učilima itd.)?

Kako se može poboljšati izolacija?

5 Prezentirajte dva videoisječka: Kako štedjeti električnu struju i Kako štedjeti grijanje.

6 Razmotrite glavne ideje iz videomaterijala. Pitajte učenike da opišukako se ono što su vidjeli odnosi na prakse koje se primjenjuju u njihovim domovima.

U nastavku...

• Neka učenici naprave plan za uštedu grijanja i poboljšanje izolacije u školi i u svomdomaćinstvu. Ovaj se plan može nazvati „Energetska efikasnost u školi i u domaćinstvu”.

• Razmotrite najbolje planove i sugestije.• Neka učenici podijele svoja razmišljanja s upravom škole i sa svojim ukućanima.

Načinite poster na kojem će biti najbolje ideje, ili ih objavite u školskim novinama.

Nedostaci obnovljivih izvora energije

Uprkos svim svojim prednostimakorištenje obnovljivih izvora proizvodii neke negativne učinke po okoliš.U budućnosti korištenje elektranakoje energiju crpe iz obnovljivih izvorazahtijevat će velike površine i imatće negativan vizuelni utjecaj (solarneploče, elektrane na vjetar itd.), proizvoditće buku (elektrane na vjetar) ili ćeugrožavati kvalitet zraka (geotermalnaenergija, spaljivanje biomase).Sve će imati utjecaj na izmjenu biološkeraznolikosti u neposrednoj okolici.

Energija vjetra je mehanička (kinetička) energija i njeno je porijeklou solarnoj energiji. U upotrebi je od srednjeg vijeka u vjetrenjačamai brodovima jedrenjacima. Savremene elektrane na vjetar efikasnopretvaraju mehaničku energiju u električnu. Električna energija kojase dobija na ovaj način malo je skuplja od one koja se proizvedeu termoelektranama. Od 1980. godine kapaciteti elektrana na vjetarpovećani su za više od 3.000 puta, naročito u Sjevernoj Americii zapadnoj Evropi. Elektrane na vjetar ne zagađuju zrak hemikalijama,ali su veoma bučne. Postavljanje više elektrana na manjem prostorudaje bolje i efikasnije rezultate eksploatacije (mnogi ljudi, ipak,

smatraju da je ovo ružan prizor). Ove elektrane rade efikasnije s vjetrovima većih brzina,ali mogu stradati ako su vjetrovi prejaki (npr. u slučaju orkanskih vjetrova).

Solarna energija je najmoćniji izvor energije. Široka upotreba solarneenergije ograničena je potrebom velikih površina za postavljanje ploča,kao i stalnom promjenom količine sunčeve svjetlosti. Dva su osnovnanačina za eksploataciju ovog izvora. Prvi je putem izgradnje bojlera.Voda u njima ključa i zatim isparava usljed djelovanja solarne energijekoja se usmjerava ogledalima, a zatim para pokreće turbine. Ovi bojlerizahtijevaju velike površine; naprimjer, jedna elektrana od 80 megavatasastoji se od 852 bojlera, a svaki je od njih prečnika 100 metara. Drugije metod korištenje solarnih ploča koje direktno pretvaraju solarnuenergiju u elektricitet. Ove ploče ne zagađuju okoliš, ali predstavljajuozbiljan ekološki problem zato što su ploče potrošne i postaju otpad. Solarne ploče izrađujuse u više varijanti, što ih čini veoma pogodnim za podmirivanje potreba za strujom pojedinačnogdomaćinstva. Najbolje učinke imaju u pustinjskim područjima. Još nije ispitano jonizirajućezračenje solarnih ploča u neposrednoj okolici i njegov utjecaj na biološku raznolikost.

Geotermalna energija nastaje kada se energija tople vode transformirau elektricitet preko generatora koje pokreću turbine.Eksploatacija geotermalne energije proizvodi termalno zagađenje.Štaviše, korištenje tople vode izaziva velike probleme zbog korodiranjaopreme, što predstavlja dodatne troškove.

Energija biomase može se proizvoditi spaljivanjem biljne mase.Ovaj metod ne ugrožava okoliš zato što se emitira manje ugljendioksidau atmosferu. Razlog za ovo jeste taj što je količina ugljendioksida kojiapsorbiraju biljke u procesu fotosinteze ista kao količina koja se oslobađau spaljivanju biomase. Spaljivanje je biomase ipak propraćenooslobađanjem ugljenmonoksida i čađi. Štaviše, efikasnost turbinanije dovoljno visoka, što ovaj metod čini skupim, a potrošnju biomaseneopravdano visokom. Jedno od mogućih rješenja jeste razlaganje biljnemase u gas (kao što je metan), koji se zatim spaljuje u turbinama, dajućiefikasnije rezultate. Za ovaj metod ima budućnosti na mjestima kojaproizvode mnogo poljoprivrednog otpada. Metanol i etanol koji se dobijaju iz procesafermentacije biomase mogu se koristiti direktno kao gorivo za automobile. U Brazilu, naprimjer,otpad od prerade šećerne trske ostavlja se da fermentira, a alkohol koji se dobija ovim procesomkoristi se za pogon vozila koja imaju motore posebno modificirane za ovu svrhu.

Obnovljivi izvori energije

107

EnergijaInform

ativnilist

108

2

Sijalice koje štede struju

Energija

Uvod

Tradicionalni je tip sijalice u najširoj upotrebi zbog povoljne cijene, te zato što je u širokojprodaji, ali su, uprkos tome, sijalice koje štede struju održivo rješenje. Ova vrsta sijalica(koje izgledaju skoro isto kao „normalne” sijalice) rade na sličan način kao sijalice koje koristetinjajuće pražnjenje, alisu efikasnije i duže traju.

Kako su sijalice koje štedestruju nove na tržištu i skuplje,one još uvijek nisu dovoljnopopularne u srednjoj i istočnojEvropi. Ali bi svakako više ljudibilo spremno da u njih investirakada bi razumjeli njihoveprednosti. Obične sijalice troše95 posto energije na usijanovlakno, dok se samo 5 postopretvara u svjetlo. Sijalica kojaštedi struju troši šest puta manjeenergije i traje osam puta dužeod normalne sijalice i, što jeveoma važno, daje istu količinusvjetlosti.

Kupovina sijalice koja štedi struju samo je jedan od načina za smanjenje energetske potrošnje,koja je najveći uzrok zagađenja planete. Većina ljudi ipak ostaje nesvjesna prednosti i kupujenormalne sijalice ili zbog ustaljenih navika ili zbog brige oko izdataka. Ali ovakva se štednjau nekim slučajevima može pokazati dugoročno skupljom — kako za novčanik, tako i za okoliš,jer klasične sijalice lahko pucaju i moraju se često mijenjati.

Ključni koncepti Sijalice koje štede struju najekonomičnijisu i po okoliš najsigurniji način da osvijetlite svoj dom.

Trajanje 30 minuta pripreme učenika prije časa; 1–2 nastavna časa


Mesto Učionica

Nastavni materijali Digitroni, posteri, pribor za likovne aktivnosti

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Fizika, Građanskoobrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave Naglasiti efikasnost i isplativost sijalica koje štede struju.

Nastavna metodologija Terenski rad, matematički zadaci, diskusija, dramska radionica

Sijalice koje štede strujuAutor: Justina JedrzejewskaZa BiH prilagodila: Azra Jaganjac

Sijalice koje štede struju 109

2Energija

Aktivnosti

Upitnik

1 Sedmicu dana prije planiranih časova podijelite učenicima upitnik Sijalice i proizvođači.Podijelite razred u grupe i zadajte im da sprovedu istraživanje. Njihov je zadatak da sakupeinformacije iz radnji o različitim vrstama sijalica koje se prodaju na tržištu.

2 Neka učenici razmotre rezultate istraživanja, dajući odgovore na sljedeća pitanja:

• Koje su sijalice skuplje? Koliko skuplje?• Koje su sijalice ekonomičnije?• Koje su sijalice najpopularnije i koje su bolje reklamirane

(atraktivno pakovanje, korisne informacije, poznate tržišnemarke)? Da li pakovanje nosi informaciju o njihovimprednostima za uštedu energije?

• Da li porodice učenika, njihovi poznanicii komšije koriste sijalice koje štede struju?

3 Prodiskutirajte sljedeće: zašto su tradicionalne sijalicepopularnije od onih koje štede struju.

Neka učenici zapišu odgovore na tabli. Među ovim razlozima nalaze se: ustaljenost navika,nedostatak informacija o efikasnosti sijalica koje štede struju, zanemarivanje ekološkihproblema i izdaci.

4 Prodiskutirajte kako se ovi stavovi mogu prevladati i kojim argumentima.

Promotivna vježba

1 Neka učenici naprave reklamnu kampanju za sijalice koještede struju. Podijelite razred u grupe i neka svaka grupapripremi reklame koje će imati posebnu ciljnu grupupotencijalnih kupaca (tj. oprezne, štedljive, neobaviješteneitd.). Ove reklame mogu se napraviti kao vizuelni ili likovniradovi, ili mogu biti odglumljeni kao skeč.

2 Pošto su grupe prezentirale svoj rad, razmotrite kojesu reklame najefektnije i/ili najuvjerljivije.

Matematički zadatak

1 Neka učenici riješe sljedeće matematičke zadatke,koristeći podatke iz upitnika i formule iz primjera Matematički zadatak.

2 Razgovarajte o rezultatima. Koja je sijalica isplativija i efikasnija?Koliko puta isplativija i efikasnija?

3 Predstavite razredu primjer Principi ekonomične upotrebe svjetla.

U nastavku...

• Neka učenici nabroje sve izvore svjetla u svom domaćinstvu.• Neka izračunaju količinu energije koja se utroši za ove potrebe.• Uporedite rezultate sa zamišljenom situacijom u kojoj bi sve sijalice u kući bile zamijenjene

onima koje štede struju. Koliko se tradicionalnih sijalica može koristiti na račun strujeušteđene korištenjem sijalica koje štede struju?

110

2

Sijalice koje štede struju

Energija

• Koristite „štedljive” sijalice kad god je to moguće.• Izbjegavajte sijalice u boji, jer troše više energije.• Koristite sijalice koje dobro odražavaju svjetlo (abažuri, lusteri).• Kada radite, koristite radije direktno svjetlo od izvora iznad glave.• Brišite redovno prašinu s lampi.• Maksimalno iskoristite sunčevo svjetlo, bojeći zidove u svijetle boje i postavljajući

odgovarajući nameštaj (radni sto i sl.) blizu prozora.• Gasite svjetla kad god je to moguće, čak i na kratke periode vremena,

s izuzetkom u slučaju štedljivih, tzv. fluorescentnih sijalica, koje se ne trebaju gasiti2 do 3 sata nakon što se upale.

Principi ekonomične upotrebe svjetla

111

EnergijaInform

ativnilist

Matematički zadatakp1 – snaga štedljive sijalice [W]p2 – snaga tradicionalne sijalice [W]t1 – životni vijek štedljive sijalice [h]t2 – životni vijek tradicionalne sijalice[h]t – vrijeme mjerenja (za potrebe zadatka: t = t1)c1 – cijena štedljive sijalice [KM]c2 – cijena tradicionalne sijalice [KM]a – cijena 1kWh [KM/kWh]S – efikasnost štedljive sijalice

Proizvođač Tip Cijena Efikasnost Informacijesijalice u reklami

i na pakovanju

S= 0.001 ta (p2 – p1) + — c2 – — c1tt2

Tip Prosječna cijena Prosječna Prosječan(u KM) snaga životni vijek

Statistika

Tradicionalna 1 KM 60 vati 1.000 satisijalica

Svjetiljka što 10 KM 11 vati 8.000 satištedi energiju

tt1

Poređenje različitihvrsta sijalica

112

1

Ljudi i automobili

Saobraćaj

Ključni koncept Moderna prijevozna sredstva od suštinskog su značajaza naš savremeni život, ali je upotreba automobila čestopotpuno nepraktično rješenje koje proizvodi ozbiljneposljedice po okoliš.

Trajanje • 3 nastavne jedinice u trajanju od sat vremena.• Terensko istraživanje u trajanju od 2 do 3 sata.


Mjesto Učionica, područja s gustim saobraćajemi dobrim uvjetima za posmatranje

Nastavni materijali Posteri, videomaterijal Zelen paket,računar i pristup internetu

Nastavni predmeti Ekologija, Geografija, Hemija

Ciljevi nastave • Razumjeti negativne učinke saobraćaja na okoliša.• Naučiti više o mogućnostima za poboljšavanje

ekološke sigurnosti automobila putem tehničkihi organizacionih rješenja.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, terenski rad,slobodno razmišljanje, videoprezentacija

Ljudi i automobiliAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Ljudi i automobili 113

1Saobraćaj

Uvod

Svijet kakav poznajemo i standard života koji uživamo bio bi nemoguć bez savremenihprijevoznih sredstava. Efikasan saobraćajni sistem od suštinskog je značaja za ekonomski razvoj.Lična pokretljivost/mobilnost zbog posla, učenja ili odmora jesu suštinski aspekt modernogživota. Integracija nacionalnih tržišta, opći ekonomski razvoj i veći dohoci doprinijelisu da saobraćaj postane sektor s najvišim rastom.

Iako su koristi modernog saobraćaja nesumnjive, njihova je cijena visoka. Jedan od najvećihproblema modernog, motoriziranog saobraćaja jeste taj što potrošači plaćaju samo dio ukupnogtroška, dok se ostatak naplaćuje društvu posrednim negativnim posljedicama, kao štosu zagađenje zraka i saobraćajne nesreće, koje se tretiraju kao nepoželjni, prateći efekti.

Saobraćaj se često navodi kao veći faktor ekološkog pritiska od svih drugih nacionalnih sektora.Izgradnja i održavanje putne infrastrukture predstavlja značajan udio vladinih rashoda.Visoki troškovi koji se nagomilavaju usljed saobraćajnih nesreća, buke, zagađenja zraka,potrošnje energije i prirodnih dobara moraju se ubrojati u ove neželjene efekte.Ne postoji vid motoriziranog saobraćaja koji je siguran za okoliš.

Aktivnosti

Saobraćaj, energija i okoliš

1 Prikažite obrazovni film Vidovi transporta, energija i okoliš,koji se nalazi u videomaterijalu.

2 Porazgovarajte o sljedećim pitanjima:

• Zašto je svijet danas toliko zavisan od prijevoznih sredstava?• U koje se svrhe koristi saobraćaj?• Kako se saobraćajni sektor razlikuje od zemlje do zemlje?• Koliko se dnevno proizvede novih automobila? (oko 100.000)• Može li se očekivati da će proizvodnja automobila rasti iz godine u godinu?• Koji su izgledi javnog prijevoza?

Poboljšajte diskusiju predstavljanjem dodatnih informacija,koristeći podatke iz uvoda i poglavlja Saobraćaj na CD-ROM-u.

3 Pripremite učenike za predstojeće terensko istraživanje.

4 Podijelite razred u četiri ekspertske grupe i objasnite im zadatke. Nazovite ih:

• saobraćajna komisija;• komisija za parking;• komisija za otpad i sanitarna pitanja;• komisija za okoliš.

Terenski rad

Podijelite informativni list Uputstva za istraživačke grupe i prema njima sprovediteterensko istraživanje.

Ravnoteža

1 Neka predstavnici grupa saopće rezultate svog istraživanja. Dajte svakoj grupipo pet minuta za kratak izvještaj i dvije do tri minute za dodatna pitanja ostalih grupa.Koristite podatke o okolišu i druge specifične informacije koje ćete pronaćina CD-ROM-u, kako biste ojačali argumente grupa.

114

1

Ljudi i automobili

Saobraćaj

2 Pokrenite slobodnu diskusiju o sljedećoj temi:„Kako možemo poboljšati uvjete saobraćaja u svom gradu?”

Napišite odgovore na tabli. Neka učenici naprave sažetak rezultata ispitivanja;u međuvremenu, dodajte prijedloge za poboljšanje situacije i kreirajte akcioni plan.

„Samo djeca znaju šta traže...”

1 Objasnite učenicima da saobraćaj vršiutjecaje na okoliš (prirodni i urbani),kao i na ljudsko zdravlje. Otvaranje regionasrednje i istočne Evrope i razvijanje vezatrgovinske razmjene povećalo je zahtjevza teretnim i putničkim saobraćajem.Kopneni će saobraćaj između zapadnei istočne Evrope, prema predviđanjima,porasti otprilike četiri puta, a željeznički tri.

2 Podijelite informativni list Mali Princ sa strane 117. Neka učenici daju svoje viđenjeSent-Egziperijevog teksta i uporede njegove opservacije o tome kako se prijevoznasredstva koriste u današnje vrijeme na cijelom svijetu.

3 Pokrenite diskusiju pitanjima:

• Je li izbor dugog putovanja do posla uvijek neophodan?• Kako bi utjecalo na okoliš to kad bi svi bili zaposleni u neposrednoj blizini mjesta gdje žive?• Šta bi se desilo ako bi potrošači kupovali jabuke gajene u njihovom području

umjesto nekih drugih vrsta koje se dovoze izdaleka?

4 Ohrabrite učenike da daju druge primjere neisplativog transporta robe i putnikau njihovom regionu ili gradu. Napišite ih na tabli ili posteru.

5 Ohrabrite učenike da pročitaju Malog Princa. Koje se još ekološke ili etičke porukemogu iščitati iz knjige? Napišite ih na posteru.

U potrazi za ekoautomobilom sutrašnjice

1 Koristeći CD-ROM demonstrirajte neefikasnost većine popularnih modela automobila,pokazujući interaktivnu ilustraciju gubitka energije iz različitih dijelova vozila.

2 Pokrenite diskusiju o sljedećoj temi: „Kako možemo umanjiti štetne utjecaje automobilana okoliš?”. Pomozite učenicima upoznajući ih s tekstom Ekoautomobili sutrašnjice?.Naglasite činjenicu da tehnička poboljšanja neće biti dovoljna da se prevladaju problemikoje izaziva moderni saobraćaj. Mnogo toga, također, zavisi od ponašanja vozača,kao i od drugih činilaca koji utječu na saobraćaj.

3 Otvorite internetsku stranicu na adresi: www.youtube.com/watch?v=aeSzFtqLxQ4ili www.infonegocio.com/xeron/bruno/yesno.swf i pogledajte zabavni i ironičniNEedukativni video Da i ne.

U nastavku...

• Neka učenici podijele s ukućanima svoja nova saznanja iz učionice i s terenskog istraživanja.• Organizirajte sastanak učenika, njihovih roditelja, predstavnika lokalne vlasti i medija kako

biste razmijenili poglede o tome koje se pozitivne ekološke promjene u vezi sa saobraćajemmogu uvesti u vašu zajednicu.

115

SaobraćajInform

ativnilistUputstva za istraživačke grupe

Saobraćajna komisija treba posmatrati raskrsnicu s gustimsaobraćajem u trajanju od 30 minuta i odgovoriti na sljedeća pitanja:• Koliko je vozila (automobila, kamiona, autobusa)

prošlo raskrsnicom za tih 30 minuta?• Koji postotak vozila čine automobili?• Koliko je ovih automobila prevozilo samo jednog putnika

(samo vozač u kolima)? U koliko je automobila bilo dvojeili više putnika?

Neka grupa izrazi svoje mišljenje o razumnijemi efikasnijem korištenju automobila.

Komisija za parking treba posmatrati situaciju oko parkiranjavozila u obližnjem središnjem gradskom području.Neka pokušaju naći odgovore na sljedeća pitanja:• Gdje i kako su automobili parkirani?• Ometaju li mjesta za parkiranje prolaz pješacima, uzrokuju

li probleme motornom saobraćaju ili zauzimaju li površineparkova, dječijih igrališta itd.? Neka učenici opišu neke primjere.

• Jesu li na nekim mjestima automobili parkirani nepropisno?Koliko vozača poštuje propisana pravila parkiranja?

Komisija za otpad i sanitarna pitanja treba posjetiti urbanopodručje u blizini škole i utvrditi sljedeće:• Koliko napuštenih vozila ima u tom području?• U kakvom su stanju? Kakav vizuelni utisak ostavljaju?

(Snimite nekoliko fotografija ili napravite skice svojih utisaka.)• Postoje li mjesta van grada ili sela na kojima se mogu naći

napuštena vozila?• Postoji li preduzeće ili služba koja je odgovorna za uklanjanje

i/ili popravku starih vozila? Čini li vaš grad sve što je mogućeda riješi problem napuštenih ili slupanih vozila?

• Koliko ima odbačenih automobilskih guma u tom području?• Koliko ima odbačenih kutija od ulja iz automobila i sličnih potrošnih dijelova?• Ukoliko u blizini ima rijeka, koliko sugrađana pere automobile na obali rijeke?

Koliko ima autopraonica u tom području?

Komisija za okoliš treba posjetiti raskrsnicu s gustim saobraćajem,autobusku stanicu i garažu i utvrditi sljedeće:• kvalitet zraka;• broj automobila koji pri vožnji ispuštaju crni dim;• nivo buke;• ugroženost koju predstavljaju za motocikliste, bicikliste,

pješake i putnike u javnom saobraćaju.

Neka grupa sastavi zaključak svojih posmatranja.

116

SaobraćajIn

form

ativ

nilis

t Ekoautomobili sutrašnjice?

Švicarska isprobava uvođenje zajedničkih vozila

U Švicarskoj 36.000 ljudi drži u zajedničkom vlasništvu oko 1.400 automobilai 800 rezerviranih parking-mjesta. Oko 250 ovih automobila nalazi se u blizini željezničkihstanica. Ova privlačna inicijativa nastala je saradnjom javnosti i željeznice

Hibridni automobili

Proizvodnja novih generacija hibridnih automobila jeste mogućnost koja obećava.Hibridni automobil kombinira upotrebu motora s unutrašnjim sagorijevanjem s električnimmotorom, što povećava iskoristivost goriva, a smanjuje značajno emisije ispušnih gasova.Kada automobil stane, motor se automatski gasi. Prilikom kretanja ili kočenja koristi se kinetičkaenergija za punjenje baterija. Jedna od najvećih prednosti hibridnog automobila jesteta što nije potrebno graditi novu infrastrukturu za punjenje goriva.

Nova goriva

Korištenje novih goriva, kao što su etanol ili vodik, ima za cilj pronalaženje sigurnijeg pogonskogsredstva. Etanol stvara ispušne gasove koji se sastoje od vodene pare i ugljendioksida; vodikproizvodi samo vodenu paru. Najveća mahana ovih goriva jeste ta što se mora podizati novainfrastruktura za tankovanje goriva. Sigurno korištenje vodika u motorima problem je koji još nijeriješen. Motori koji rade na prirodni gas, koji uspješno zamjenjuju štetne dizelske motore, koristese u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope i na mnogo mjesta postali su standard u javnomprijevozu.

Ekonomično korištenje goriva

Još do prije nekoliko godina nevjerovatno bi zvučala tvrdnja da je moguće napraviti automobilkoji troši tri litra goriva na 100 kilometara. Članovi pokreta Greenpeace dokazali su suprotno,kada su tehničkim poboljšanjima uspjeli smanjiti potrošnju goriva za polovinu.Danas je nekoliko modela na tržištu — svaki od njih koristi gorivo vrlo efikasno.

117

SaobraćajInform

ativnilistOdlomak iz knjige Mali PrincAntoinea de Saint-Exuperya„Dobro jutro”, poželio je Mali Princ.„Dobro jutro”, odgovorio je skretničar na željeznici.„Šta vi radite ovdje?”, pitao je Mali Princ.„Razvrstavam putnike u hrpe od po hiljadu”, rekao je skretničar.„Usmjeravam vozove koji ih odvoze, sad lijevo, sad desno”

Blještav i osvijetljen brzi voz u prolazu, grmeći kao oluja, zatresao je skretničarevu kućicu.„Baš žure”, rekao je Mali Princ. „Traže nešto?”„E, to ne zna ni sam mašinovođa”, rekao je skretničar.

A onda je drugi blještav i osvijetljen brzi voz progrmio u suprotnom pravcu.„Šta, već se vraćaju?” pitao je Mali Princ.„Nisu to oni isti”, rekao je skretničar. „To je razmjena”.„Nije im se dopalo tamo gdje su bili?”„Niko nije zadovoljan onim gdje je”, rekao je skretničar.

A onda su čuli grmljavinu blještavog i osvijetljenog brzog voza.„Je l' on to juri one prve putnike?” upita Mali Princ.„Ne jure oni ništa”, objasnio je skretničar. „Spavaju unutra ili zijevaju. Samo djeca pritiskajunoseve uz staklo”.„Samo djeca znaju šta traže”, kazao je Mali Princ. „Zavole svoju krpenu igračku i ona impostane strašno važna, i ako im je oduzmu, djeca plaču.”„Blago djeci”, rekao je skretničar.

118

2

Biciklom u budućnost

Saobraćaj

Uvod

Pojava automobila toliko je izmijenila svijetda je malo ljudi svjesno koliko ljudskemobilnosti još zavisi od fizičke aktivnosti,tj. od pješačenja i vožnje bicikla. Prije tridesetgodina proizvođači automobila predvidjelisu da će automobili zamijeniti bicikle kaolično prijevozno sredstvo broj jedan u svijetu,ali se desilo nešto sasvim suprotno.

Danas je u svijetu dva puta više bicikalanego automobila, i gotovo tri puta višenjih proizvodi se godišnje. Samo u Azijibicikl prevozi više ljudi nego automobilina cijelom svijetu.

U Danskoj, Francuskoj, Švedskoj i Holandiji voženje bicikla u gradu promovira se jošod ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Danas 33% Holanđana daje prednost biciklukao prijevoznom sredstvu. Broj biciklista u gradovima kao što su Odenze ili Kopenhagen(Danska), Bazel (Švajcarska) i Hanover (Njemačka) predstavlja 20–25% ukupne populacije.

U uvjetima gradskog saobraćaja automobili i bicikli kreću se približno istom prosječnom brzinom.Kada se koriste posebne staze za bicikle, biciklisti često putuju brže nego automobilina razdaljinama ispod 10 km.

Aktivnosti

Šta znamo o biciklu?

1 Za zagrijavanje postavite sljedeća pitanja:

• Vozite li bicikl?• Koliko često i u kojim prilikama vozite bicikl?• Je li potrebna energija za pokretanje bicikla? Odakle dolazi ta energija?

Ključni koncept Bicikl je najčistije prijevozno sredstvo.

Trajanje 2 nastavna časa

Period od godinata Proljeće, ljeto, jesen

Mjesto U učionici i van učionice

Nastavni materijali Tabla, posteri ili listovi papira

Nastavni predmeti Fizika, Poznavanje prirode, Sport

Ciljevi nastave • Objasniti kako je „ljudski pogon” razumanvid prijevoza za većinu privatnih potreba.

• Objasniti značaj bicikla za putovanje na kratke razdaljine.

Nastavna metodologija Eksperiment, slobodna diskusija, diskusija o zadatim temama

Biciklom u budućnostAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Biciklom u budućnost 119

2Saobraćaj

2 Objasnite da svaka vrsta transporta zahtijeva utrošak nekog vida energije. Pitajte sljedeće:

• Koja goriva koriste automobili? (benzin, dizel)• Šta pokreće tramvaje i trolejbuse? (elektricitet)• Šta pokreće vozove? (ugljen, dizel, struja)• Koje gorivo koriste avioni? (kerozin)

Objasnite da hodanje također zahtijeva energiju koja dolazi iz hrane.

3 Odaberite tačku u svom mjestu na udaljenosti od dva ili tri kilometra i pitajte dobrovoljceda zamisle različite vidove transporta kojim bi mogli doći do te tačke (pješke, biciklom,autobusom ili helikopterom). Objasnite da u svakom pojedinačnom slučaju kretanjezahtijeva utrošak energije. Pitajte učenike da pobroje prijevozna sredstva redajućiih po količini energije koju troše.

4 Naučni proračuni prikazani u datoj tabeli pokazuju količinu energije koja je neophodnaza prelaženje dužine jednog kilometra. (Proračuni su u kalorijama, ali možete ih prezentiratifigurativno, kao komade hljeba). Koji se zaključak može izvući?

Kako da pomognemo biciklistima?

1 Prodiskutirajte sljedeće teme i zapišite odgovore na tabli: Koji faktori ometaju vožnjubicikla? (Loši vremenski uvjeti, gust saobraćaj, nedostatak biciklističkih staza, zagađenjezraka, cijena bicikla itd.)

2 Vožnja biciklom ima veliki broj prednosti koje ljudi rijetko cijene. Koje su to prednosti?Zapišite prijedloge učenika na tabli.

3 Pokrenite slobodnu diskusiju o tome šta se može učiniti da se ove prepreke uklone. Zapišiteodgovore na tabli. Razmotrite neke sigurne i zdrave biciklističke putanje u svojoj zajednici.

U nastavku...

• Izađite u prirodu i organizirajte trku „zeca i kornjače”. Tražite dobrovoljce kojiće se uobičajenom brzinom hoda uputiti do nekog odredišta. Druga će grupa na istoodredište krenuti biciklima. Pokušajte otkriti koliko puta biciklisti mogu prijeći određenurazdaljinu za vrijeme koje pješacima treba da istu razdaljinu prijeđu samo jedanput.

• Organizirajte ekskurziju na biciklima do obližnjeg grada. Zabilježite i opišite sve promjenena putevima ili u gradu koje mogu učiniti vožnju biciklom sigurnijom i praktičnijom.Napravite sažetak prijedloga i pošaljite ga lokalnim vlastima ili organizirajte sastanaks njima, gdje možete predstaviti svoje prijedloge.

Energija potrebna da se prijeđe jedan kilometar

Prijevozna sredstva Potrebna energija

Kalorije U zalogajima hljeba

Bicikl 22 1

Pješice 62 3

Autobus/voz 550 25

Automobil 1.200 55

Helikopter/avion 170.000+ 7.800+

120

1

„Ozelenjavanje” industrije

Industrija

Uvod

Industrijska revolucija promijenila je tok ljudske historije. Odomaćena upotreba mašina dovelaje do ubrzanog otvaranja fabrika, do nastanka vozila i uređaja koji zamjenjuju manuelni rad.Ljudi sa sela pohrlili su u gradove u potrazi za boljom nadnicom, jer su poljoprivredne mašinenjihov dotadašnji posao obavljale brže i bolje. Životni je standard porastao.

U većini evropskih zemalja industrija proizvodi gotovo polovinu nacionalnog dohotka.

Ključni koncept Ima mnogo načina da se industrija „ozeleni”,i ljudi mogu odigrati ključnu ulogu u ovom procesu.



Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Fizika, Geografija, Građansko obrazovanje/Demokratijai ljudska prava, Hemija, Tehnički odgoj,

Ciljevi nastave • Potražiti rješenja koja bi učinila industrijske aktivnostisigurnijim za okoliš.

• Razumjeti važnu ulogu pojedinca u ovom procesu.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, videoprezentacija, slobodna diskusija

„Ozelenjavanje” industrijeAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Azra Jaganjac

„Ozelenjavanje” industrije 121

1Industrija

Svrha industrijskih aktivnosti jeste proizvodnja finalnih ili međuproizvoda.Svaka industrijska aktivnost utječe na okoliš u određenom stepenu korištenjem energijei sirovina. Utjecaj na okoliš je veći je ako su predmetne sirovine neobnovljive.

Emisije iz industrijskih aktivnosti utječu na okoliš. Ova zagađenja, ipak, mogu biti smanjenaupotrebom „zelenog inženjerstva” (tehnologije koje radije sprečavaju zagađenje nego što gakasnije uklanjaju) ili tehnologije za smanjenje emisija (poznate kao „end-of-pipe” tehnologije, tj.tehnologije prečišćavanja dimnih gasova, otpadnih voda ili čvrstih otpadaka na kraju procesa).Aktivnosti

Aktivnosti

Uvod

1 Počnite čas postavljanjem sljedećih pitanja:

• Koji su predmeti u vašoj učionici industrijski proizvodi?• Koliko nas ima roditelje koji rade ili su radili u fabrici?

2 Kombinirajte informacije iz uvoda s korisnim informacijamaiz poglavlja Industrija s CD-ROM-a.

Diskusija

1 Pogledajte film Ekološka revizija industrije,koji je uključen u videomaterijal. Pokrenite diskusijui odgovorite na sljedeća pitanja:• Koje vrste utjecaja na okoliš imaju industrijske

aktivnosti? (Zagađenje zraka, zemljišta, vode, proizvodnjaotpada, velika potrošnja vode, zauzimanje velikihpovršina itd.). Napišite odgovore na tabli.

• Mogu li pojedini industrijski akcidenti/havarije ugrozitizdravlje i život ljudi? Neka učenici navedu primjere.Razmotrite situaciju prikazanu u filmu, uključujućii nesreću s rijekom Sprečom, koja je opisanana narednoj stranici.

2 Objasnite da različite proizvodne industrije predstavljaju značajan faktor u promjeni klime:samo evropska industrija proizvodi oko 30% svjetskih emisija ugljendioksida i oko7% svjetskih emisija azotnih oksida.

Nekoliko industrijskih aktivnosti doprinosi povećanju kiselosti u okolišu,što proizvodi kisele kiše. Evropa je odgovorna za jednu četvrtinu svjetskih emisijasumpordioksida i više od jedne petine svjetskih emisija azotnih oksida.

Evropa je odgovorna za otprilike trećinu emisija hlorofluorugljenikai drugih hemikalija koje uništavaju ozonski omotač.

Industrija, također, utječe na okoliš i na druge načine:njen udio u potrošnji vode iznosi oko 57%, a zbog ispuštanjafosfata i nitrata u otpadne vode doprinosi zagađenju vode.

Blizu 30% ukupnog otpada u Evropi proizvede industrija.

I konačno, ali ne manje važno, industrija je izvoroko 10% buke koja nas okružuje.

122

1

„Ozelenjavanje” industrije

Industrija

Slobodne asocijacije

1 Naglasite značajnu ulogu industrije u rješavanju ekoloških problema primjenom principa„zelenog” inženjerstva i recite učenicima da postoji veliki broj načina na koje industrijapostaje „zelena” (svaki radnik, počevši od čistača pa do direktora, mora uložiti sve naporeza prevenciju zagađivanja).

2 Pokrenite slobodnu diskusiju o mogućim načinima za poboljšanje ekološke sigurnostiindustrijskih aktivnosti. (Otkriće čistijih tehnologija i proizvoda; naučnici i poslovni ljudipodstaknuti da traže ekološka tehnološka rješenja; poboljšano upravljanje i kontrolaproizvodnih procesa; mnoge banke i osiguravajuća preduzeća biraju „čistije” fabrikei industrije kao svoje saradnike; potrošači kupuju ekološki čiste proizvode itd.)Napišite odgovore na tabli.

3 Objasnite učenicima da svaki pojedinac (uključujući i potrošača) može igrati veoma važnuulogu u preobražaju industrije u ekološki sigurniju aktivnost, i to putem:• davanja prednosti onim proizvođačima koji isporučuju ekoproizvode (tj. prašak za pranje

bez fosfata, aerosole bez CFC-a, reciklirani papir, druge reciklabilne proizvode itd.);• aktivnog učešća na lokalnom nivou u procjeni utjecaja industrijskih aktivnosti

na okoliš regiona;• obavještavanja lokalnih vlasti i vlasnika postrojenja o bilo kojoj ekološkoj ili zdravstvenoj

opasnosti koja je u toku ili će se vjerovatno desiti.

U nastavku...

• Načinite spisak najvažnijih fabrika u vašem gradu ili mjestu.• Pokušajte saznati da li bilo koja od njih ugrožava okoliš. Je li neko od vaših članova

zaposlen u fabrici? Kontaktirajte službu za odnose s javnošću jedne ili nekoliko fabrikai zakažite sastanak s njima.

• Prethodno napravite pripreme za sastanak. Imajte na umu da su predstavnici velikihzagađivača vrlo vješti u odbrani svojih argumenata i nebrige. Na ove argumente možeteodgovoriti informacijama koje ste pronašli o zagađivačima i predložiti načine rješavanjaovih problema. Istaknite da se s njima sastajete kao dobronamjeran partner koji im želipomoći da riješe svoje ali i probleme stanovnika i drugih živih bića u njihovoj okolini.Tražite da budu sponzor nekih vaših aktivnosti koje mogu biti obostrano korisne.Ne treba tražiti novac; u mnogim slučajevima materijali ili transportne usluge kojevam osiguraju lokalni poslovni ljudi bit će dovoljni.

„Ozelenjavanje” industrije 123

1Industrija

Rijeka Spreča mala je rijeka u sjeveroistočnojBosni u koju se izlijevaju otpadne vode hemijskeindustrije iz Tuzle. Vrlo česte nesreće dešavajuse na toj rijeci koje rezultiraju pomorom ribe.Da je industrija tome uzrok, pokazuje činjenicada je rijeka Spreča u periodu rata u Bosni iHercegovini 1992–1995. i nakon rata do 2005.godine postala „živa”, i na njoj su čak instaliranai ribogojilišta. U toku rata i deset godina poslijepo međunarodnim zakonima bazna hemijskaindustrija u Tuzli zaustavila je svoje pogonete nije ni ispuštala otpadne vode. Čim je prestalata zakonska prepreka, postrojenja su puštenau pogon, ali bez tretmana otpadnih voda.Posljedica je toga masovni pomor ribe i gašenje rada ribogojilišta.

Ovo je rješiv problem, što dokazuje primjer termoelektrane Kakanj, koja je instaliralapostrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i sada ispušta prečišćene vode koje„popravljaju” kvalitet rijeke Bosne iza Kaknja (zato što oni uzimaju zagađenu vodu,a ispuštaju čistu).

Rijeka Spreča

124

1

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

Ključni koncept Hljeb i proizvodi od žitarica svakodnevnisu izvor hrane za ljude širom svijeta.



Mjesto Učionica, likovni kabinet ili laboratorija

Nastavni materijali Etikete s različitih pakovanja hljeba, videomaterijal Zeleni paket.Za časove likovnog: kolaž/mozaik: mekinje; 150 gramaizabranih zrna žitarica (pšenica, raž, zob, proso, ječam, kukuruz,pirinač); žitarice (heljda, proso, ječam, pšenica i kukuruz)sa zrnima različite veličine; ovsene pahuljice, prekrupa, kus-kus,mekinje, slačice itd.; svjež lijepak od brašna; oko 20 tablikartona; bezbojni, na vodi bazirani akrilni lak.Ekonakit i predmeti: različita zrna žitarica i mahunarki; plastelin,papir-maše ili kaolin (ima ih u radnjama za umjetnički pribor);tanki štapići (za oblikovanje ogrlica ili dugmeta); zihernadleza broševe, „štipaljke” za minđuše, akrilni lak na bazi vode.

Nastavni predmeti Biologija, Historija, Likovno, Vjeronauka/Etika

Ciljevi nastave • Predstaviti ulogu, historiju i običaje u ljudskoj kulturikoji su povezani s hljebom.

• Upoznati učenike s tipovima hljeba i vrstama žitaricakoje se koriste za njegovo pripremanje.

• Objasniti ulogu hljeba i tjestenine.

Nastavna metodologija Diskusija, čitanje, čas likovnog, videoprezentacija

Od zrna do hljebaAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata PodkanskaZa BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Od zrna do hljeba 125

1Poljoprivreda

Uvod

Hljeb, egzistencijalni i najpopularniji vid hrane na svijetu, javljao seu nekoj varijanti u svakoj kulturi i na svim kontinentima. Historijahljeba počinje prije 12.000 godina. Pretpostavlja se da suu drevna vremena, u periodu kada su se počela osnivati naselja,ljudi naučili i kako gajiti žitarice, koristiti ih u ishrani i pohranjivatiih. Žita su se mljela između dva ovalna kamena u meljiva kojasu najsličnija današnjim mekinjama. Samljeveno žito miješalo ses vodom i mijesilo; tijesto se oblikovalo u pljosnate vekne i peklona kamenju koje je bilo unaprijed zagrijano. Ovaj način pečenjahljeba, u vidu tvrdih, pljosnatih vekni i bez kvasca, može sei dan-danas sresti u mnogim zemljama Azije i Afrike. Brašno kojese koristi za njegovu pripremu uglavnom dolazi od ječma, prosa,kukuruza ili heljde. Nijedna od ovih žitarica ne sadrži gluten.

Prototip današnjeg hljeba pravi se dodavanjem pekarskog kvasca ili hljebnog kvasca onimbrašnima koja sadrže gluten (pšenično ili raženo brašno), i čije se tijesto ostavlja da fermentira(da se digne). Ovu tehniku izmislili su Egipćani, koji su takav hljeb počeli peći prije 4.500 godina,iako se on pripremao od manje dozrelih žita koja nisu bila tako fino mljevena kao danas.Stari Egipćani su, također, bili prvi koji su počeli graditi pećnice, a arheološka iskopavanjapokazala su da su pravili i oko 50 vrsta tjestenina, koje su se pripremale s različitim dodacima.U nekim zemljama hljebna žita čine polovinu dnevne ishrane ljudi.

Kukuruzne tortilje iz Latinske Amerike, okrugle arapske vekne, indijski čapati i ostale varijantepljosnatih hljebova, sve su to nasljednici prahljeba, dok je hljeb s kvascem, u svoj svojoj različitosti— od raženog do bijelog, krckavog hljeba — egipatskog porijekla. Uprkos vremenskimi prostornim razlikama, hljeb i žitarice oduvijek su bili, i još jesu, simbol života i prosperiteta.U drevnim mediteranskim civilizacijama hljeb je bio osnovna hrana i u isto vrijeme sinonimza ishranu. Muslimani imaju dobru poslovicu: „Možeš stati na Kur’an da dohvatiš hljeb,ali ne smiješ stati na hljeb da dohvatiš Kur’an.”

S druge strane, kršćanska kultura dodijelila je hljebu simboličnu ulogu. Hljeb se smatrao svetimi bilo je zabranjeno njime hraniti životinje; zatim je uslijedila tradicija da se hljeb ne smije sjećinožem, već se mora lomiti. Ovaj običaj danas je sačuvan samo za obrede vezane za Badnjuvečer. U Bugarskoj božićni hljeb naziva se bogovica (Božiji) i obično je okrugao, s ukrasimana površini u vidu krsta. Božićna pogača kod Srba u BiH najčešće se zove česnica, a hljebpravljen za krsne slave krsnica, i oba su okrugla, ukrašena obilježjima pravoslavlja. Kako je pisanou Bibliji: „I uzevši hljeb dade hvalu, i prelomivši ga dade im, govoreći: ’Ovo je tijelo moje kojese daje za vas; ovo činite za moj spomen.’ ” (Evanđelje po Luki, 22:19). U patrijarhalnimsredinama u Francuskoj domaćin lomi hljeb i daje ga svakome za stolom, prije i za vrijemeobroka. Ovaj se običaj i danas može sresti u našoj sredini.

Žita se mogu jesti i cijela (kuhana ili pržena), kao pirinač, koji je osnovna hrana naDalekom istoku; mogu se peći, kao kukuruz, u našem narodu poznat pod nazivom pečenjak,ili poslije dodatne prerade mogu se jesti kao kaše, kao heljda, koja je tipična za poljsku kuhinju;ili ruska grečina, italijanski homini ili španska polenta, koji se prave od kukuruznog brašna;kus-kus sa sjevera Afrike, tabule od bulgura; turski pilav. Zrnevlje se može jesti i živo,u vidu popularne alpske poslastice musli.

Žitarice posjeduju nekoliko kvaliteta koje dozvoljavaju poređenjas drugim prehrambenim proizvodima:• nakon sušenja mogu se držati pohranjene na dug period, kao zrnevlje ili brašno;• mala količina zrnevlja ili brašna dovoljna je za pripremu hranjivog obroka;• hrana pripremljena od žitarica sadrži mnoge prijeko potrebne hranjive materije,

kao i celulozu;• žitarice se mogu jesti sirove, kuhane, pržene ili se mogu dodati različitim tipovima

kaša ili koštunjavog voća; pečena i samljevena žita mogu se koristiti i za proizvodnju kahveod žita (npr. popularna poljska kafa „Inka”). Nakon mljevenja žitarice se mogu koristitiza pravljenje različitih proizvoda — od hljeba i pasti do slatkiša.

126

1

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

Ljudi iskorištavaju prednosti koje daju žitarice, ali, nažalost, pokušaji da se te prednosti iskoristejoš bolje vrlo su rijetki. Pa ipak, kao što veoma dobro znamo iz iskustva, svaka masovnaproizvodnja prehrambenih proizvoda, čiji je cilj da određene produkte učini dostupnimza sve, izvodi se na račun kvaliteta tog proizvoda. Hljeb koji danas kupujemo, bez obzirana širok izbor koji se nudi, ne liči previše na hljeb koji se proizvodio nekada. Mnogi proizvodiod hljeba, kao i tjestenina, prave se od brašna koje je toliko fino samljeveno da od žitaricane ostane praktično ništa osim glutena. Takvi proizvodi imaju kratak vijek trajanja i vrlosu siromašna prehrana, jer su najvažnije hranjive materije izgubljene u procesu rafiniranjabrašna. Sve u svemu, što finije i bjelje mljeveno brašno, to siromašnije hranjivim sastojcimakao što su celuloza, vitamini i minerali. Prema nekim istraživanjima, dramatičan porast pojaveraka u probavnom traktu među ruralnom populacijom u Evropi u drugoj polovini 20. stoljećau velikoj se mjeri pripisuje promjenama u prehrambenim navikama i dostupnosti peciva i hljebakoji se prave od fino mljevenog brašna. U siromašnijim zemljama hljeb predstavlja blizu50% dnevnog unosa hrane, a proizvodi od bijelog brašna posmatraju se kao simbol imućnostii bogatstva već stoljećima. Tako je došlo do toga da ljudi danas ishranom unose manje celuloze,budući da je gotovo jedini njen izvor upotreba crnog hljeba u ishrani.

Aktivnosti

Kako se pravi hljeb?

1 Upoznajte učenike s informacijamakoje se nalaze u uvodu.

2 Pokrenite diskusiju o prehrambenim navikama učenikai o tome šta najradije jedu, propitujući ih koju vrstuhljeba najviše vole, koju vrstu jedu, a koju bi vrstuvoljeli jesti i zašto.

3 Hljeb se pravi miješanjem brašna, vode, kvasca i soli.Uporedite etikete s nekoliko vrsta pakovanih hljebova.Ima li u njima dodataka koji se ne nalazeu tradicionalnom receptu?

Naglasite da se dodavanje drugih žitarica (npr. suncokretovog sjemena ili maka)ne posmatra kao štetno i neprirodno. Dodaci, tj. aditivi, predstavljaju različita „poboljšanja”i sredstva za bojenje, zatim šećer i vitamini. Pitajte učenike za mišljenje zaštose ove supstance dodaju tijestu.

4 Predstavite dva teksta: Samo hljeb i O klasje moje sa strana 127 i 128.Započnite diskusiju o hljebu, postavljajući sljedeća pitanja:• Koje uloge brašno i hljeb igraju u vašem životu?• Koliko ih često koristimo?• Možemo li zamisliti dnevnu ishranu bez hljeba, tjestenine, slatkiša i kaša?

Čas Likovnog odgoja

1 Prikupite potrebne materijale nabrojane na početku plana časa. Zadajte učenicimada načine kolaž/mozaik od zrnevlja različitih žitarica. Trebalo bi predstaviti neštošto je na neki način povezano s temom časa.

2 Za pravljenje ekonakita i predmeta pogledajte početak plana časa i nabavite neophodnematerijale. Učenici mogu praviti ogrlice, dugmad, broševe, minđuše (sa i bez „štipaljke”)i razne ukrase, imitirajući prirodne oblike, koristeći mekinje, lišće, sjemenje i neke plastičnematerijale (kaolin, plastelin). Mogu ih ukrasiti različitim zrnevljem žitarica.

3 Napravite izložbu radova u školi.

Od zrna do hljeba 127

1Poljoprivreda

U nastavku…

• Prikažite videoisječak Poljoprivreda i evolucija iz videomaterijala Zeleni paket.

• Pitajte učenike:– Kako se poljoprivreda razvijala kroz stoljeća?– Koje su prednosti i mahane savremene poljoprivrede?– Koje su karakteristike poljoprivredne proizvodnje i potrošnje u različitim

zemljama svijeta?

• Objasnite stanje poljoprivrede u vašoj zemlji. (Pronađite odgovarajuće informacije.).• Pogledajte film Fred i stablo jabuke na DVD.

U mnogim zemljama hljeb predstavlja polovinu ukupne količine hrane koju dnevno utrošistanovništvo. U bogatijim zemljama ima više izbora, i hljeb čini tek 15% dnevnog unosahrane. Pa čak i u tako ograničenim količinama hljeb sadrži 20% proteina, 26% tiamina(vitamina B1), 24% niacina (vitamina B3), 14% riboflavina (vitamina B2), 34% željeza i17% kalcija od dnevnih potreba u ljudskom organizmu, od kojih svaki predstavlja suštinskuprehrambenu supstancu.

Samo hljeb

Pravljenje hljeba tradicionalno je veomavažan posao žena na našim područjima.Ovaj posao u našim porodicama obavljalesu najčešće najstarije žene, koje su još bilesposobne za rad i svoje umijeće prenosilena mlađe ženske potomke.

Brašno koje se koristilo za pravljenje hljebabilo je najčešće od raži i kukuruza, a u novijevrijeme prioritet je dat pšenišnom brašnu.

Hljeb koji se pravio od kukuruza u našemnarodu poznatiji je pod nazivom „kukuruza”i u njega se ne dodaju kvasci, samo voda i so.

Ponekad se u kukuruzno brašno u posebnimprilikama dodavalo i brašno od pšenice,jaja, kajmak i tako napravljeno pecivo zovese „proha”.

U tijesto od raževog, a kasnije i od pšeničnog brašna, dodavan je i kvasacda bi se tijesto diglo. Naše prabake nisu imale prilike da koriste industrijski kvasac,tradicionalni način pripremanja hljeba u njihovo vrijeme bio je od kvasnog tijesta.

U procesu pripreme hljeba, odnosno miješenja, koristile su se najčešće drvene posude(naćva), drvene kašike, razne korpice i tkanine za čuvanje hljeba.

Najčešće se hljeb u seoskim domaćinstvima pekao na ognjištu ispod metalnih sačeva,a kasnije u pećima koje su bile napravljene od zemlje (pečene gline).

Od tijesta koje se pripremalo za hljeb prazničnim danima pravili su se somuni i uštipci.

Somuni su se pekli ispod sača ili u pećima i rado jeli sa slanim ili slatkim dodacima.

Uštipci su prženi na ulju ili masti i jeli su se sami, s kajmakom ili sirom,nekada pošećereni ili s nekim džemom.

Dragocjena umjetnost pravljenja hljeba

128

PoljoprivredaIn

form

ativ

nilis

t Aleksa Šantić:O klasje mojeO klasje moje ispod golih brda,Moj crni hljebe, krvlju poštrapani,Ko mi te štedi, ko li mi te braniOd gladnih tica, moja muko tvrda?

Skoro će žetva... jedro zrnje zrije...U suncu trepti moje rodno selo.Na mutni oblak pritiska mi čelo,I u dno duše grom pada i bije,

Sjutra, kad oštri zablistaju srpii snop do snopa kao zlato pane,Snova će teći krv iz moje raneI snova pati seljače i trpi..

Svu muku tvoju, napor crnog roba,Pojest će silni pri gozbi i piru...A tebi samo, ko psu u sindžiruBacit će mrve... O, sram i grdoba!

I niko neće čuti jad ni vapajNiti će ganuti bol pjanu gospodu...Seljače, goljo ti si prah na podu,Tegli i vuci i u jarmu skapaj!

O klasje moje ispod golih brda,Moj crni hljebe, krvlju poštrapani,Ko mi te štedi, ko li mi te braniOd gladnih tica moja muko tvrda?!

Od mlijeka do sira 129

2Poljoprivreda

Uvod

Kada govorimo o mlijeku, većina nas govori o kravljem mlijeku; kravese najviše uzgajaju za ovu svrhu, pogotovo u nas. Međutim, u različitimzemljama vrsta mliječnih proizvoda na tržištu najviše zavisi odpostojećih životinjskih vrsta. U Italiji ili Indiji, naprimjer, značajandio mliječnih proizvoda dolazi od bizona. Ovčije mlijeko i sir popularnisu u cijeloj Evropi, dok se na Mediteranu češće upotrebljavaju kozijemlijeko i sir. Ljudi u Laponiji piju mlijeko irvasa; mlijeko lame pije se uPeruu; neka arapska pustinjska plemena piju kamilje mlijeko, a Mongolipiju kobilje. Proizvodi od mlijeka različitih vrsta životinja različitogsu sastava i sadrže promjenjive količine vode, masti, ugljikohidrata,

proteina i minerala. Ova razlika sadržaja čini da su i njihov okus i hranjiva vrijednost različiti.

Aktivnosti

Vrste mlijeka

1 Objasnite učenicima da je životinjsko mlijeko postalo dio ljudske ishrane prije otprilike11.000 godina — u vrijeme kada su ljudi počeli uzgajati životinje: krave, ovce i koze.Vjerovatno je u to vrijeme slučajno otkriven i proces kiseljenja mlijeka. Također je otkrivenoda se zagrijavanjem mlijeko zgrušava, što je dovelo do novih mogućnosti u proizvodnjimliječnih proizvoda. Tokom vremena bijeli sirevi čuvani su u rasolu, ostavljanisu da ubuđave, topljeni su, sušeni i dimljeni (pogledajte historiju sira brie na kraju časa).Čini se nevjerovatno, ali Tatari su pronašli način da kobilje mlijeko pretvore u čvrstu masu(kondenzirano mlijeko) još u 13. stoljeću.

2 Pripremite četiri tegle kapaciteta 0,3–0,5 litara.Nalijte čašu sljedećih tekućina u različite tegle i obilježite ih:• tegla 1 (nekuhano mlijeko);• tegla 2 (mlijeko s dodatim kvascem ili kašičicom jogurta);• tegla 3 (mlijeko s kefirom*);• tegla 4 (pasterizirano mlijeko).

Ključni koncept Mlijeko i mliječni proizvodi osnovne su namirniceu svakodnevnoj ishrani. Današnji mliječni proizvodisve više gube na kvalitetu i sigurnosti korištenja.



Mjesto Hemijska laboratorija, tehnički kabinet

Nastavni materijali Litar mlijeka, čaša pasteriziranog mlijeka (UHT — tretiranogultravisokom temperaturom), kvasac (ili neki prirodni jogurt),staklene tegle, gaza, posuda za zagrijavanje mlijeka, gustosito/cjediljka, različita pakovanja jogurta i mliječnih proizvoda

Nastavni predmeti Biologija, Hemija, Historija

Ciljevi nastave • Naglasiti ulogu mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnomživotu i predstaviti prednosti tradicionalnih načina proizvodnjekorištenjem male količine industrijski prerađenog mlijeka.

Nastavna metodologija Vježba, eksperiment, diskusija, analiza teksta

Od mlijeka do siraAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata PodkanskaZa BiH prilagodio: Mihajlo Marković

130

2

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

3 Pokrijte tegle gazom i ostavite ih u toploj zamračenoj prostoriji tri dana.

4 Sada uporedite sadržaje tegli. Kakvi su mirisi i tekstura kiselog mlijeka, jogurta,kefira i pasteriziranog mlijeka? Koje su razlike?

5 Kuhajte kiselo mlijeko na tihoj vatri dok se ne formirajuugrušci. Koje efekte proizvodi toplota na kiselo mlijeko?

Činjenice o mlijeku

1 Objasnite razredu da su mlijeko i mliječni proizvodi postalisuštinski sastojak ljudske ishrane širom svijeta. Za nekenarode (npr. za Masai Afrikance) mlijeko je osnovna hrana.Drugi narodi, kao Kinezi i Japanci, drže da je mlijekoodvratno i smatraju ga neželjenim proizvodom životinjske sekrecije (izlučevina).Američki Indijanci, starosjedioci američkog kontinenta, nisu koristili mlijeko; ovaj običajdonijeli su evropski osvajači. Za mnoge ratarske nacije mlijeko je simbol prosperiteta,naprimjer biblijska zemlja „u kojoj teče med i mlijeko”.

Istaknite da i pored širokog prodora na tržište mlijeko i mliječni proizvodi, sveukupno,gube svoje hranjive sastojke. Industrijsko gajenje životinja, njihova prehrana vještačkimstočnim hranama, kao i transport, skidanje kajmaka, homogenizacija, pasterizacijai hemijski aditivi neophodni za produžavanje životnog vijeka mlijeka — svi ovi faktori dovelisu do isporučivanja sve manje adekvatnih proizvoda i pojavu mnogih alergijskih reakcija.Jedno od rješenja jeste što manje korištenje industrijski obrađenog mlijeka, a najboljeje kupovati mlijeko na organskoj farmi.

2 Pokažite učenicima različita pakovanja jogurta, kefira i drugih mliječnih proizvoda.Neka ispitaju etikete i odgovore na sljedeća pitanja:• Koji se sastojci mogu nazvati aditivima?• Ima li u jogurtu skroba ili želatina?• Koje su prednosti pravljenja jogurta, kefira i usirenog mlijeka kod kuće

u odnosu na kupovinu mlijeka na organskoj farmi?Koje su prednosti izbjegavanja upotrebe pasteriziranog mlijeka?

• Koji je praktičan razlog kupovanja jogurta u radnji?(Ušteda vremena, pakovanje dozvoljava lakši transport itd.)

• Spomenite da danas sve više ljudi zamjenjuje kravlje mlijeko i industrijski proizvedensir ovčijim, kozijim i sirom od bufala/bizona, da upotrebljava mliječne proizvodeporijeklom s organskih farmi ili zamjenjuje kravlje mlijeko sojinim, a sir tofu sirom.

• Objasnite da neki vegetarijanci ne jedu žuti sir. Znaju li učenici zašto? (Enzim kojise dobiva iz stomaka teleta koristi se kao kvasac za proizvodnju ove vrste sira.)

3 Pitajte razred:

• Prave li učenici razliku između različitih vrsta sireva(buđavi, bijeli, homogenizirani, topljeni, žuti itd.)?

• U koji se od njih aditivi ne dodaju?Od čega zavise njihove nutricione/prehrambene vrijednosti?

• Pročitajte tekst Historija briea. S obzirom na ovu pričicu,šta se može zaključiti o značaju proizvodnje sira za historiju čovječanstva?

U nastavku...

• Predložite učenicima da pokušaju proizvesti jogurt i kiselo mlijeko kod svoje kuće,a zatim ih i pojesti.

• Posjetite obližnju organsku mliječnu farmu, ako je to izvodljivo.

*Kefir: napitak od fermentiranog mlijeka koji sadrži 1% mliječne kiseline,veliku količinu ugljendioksida i zanemarljivu količinu alkohola (0,1–0,6%).

Vlašićki sir

Bosna i Hercegovina, odnosno njen središnji dio smještenu području planine Vlašić poznat je po proizvodnji veomakvalitetnog bijelog sira, koji je po mjestu nastanka i dobionaziv „vlašićki sir”. Neki ga još nazivaju i travnički sir zbog togašto su mještani sela s Vlašića svoj sir nosili na pijacu u Travniki tu ga prodavali.

Vlašićki sir spada među najbolje bijele sireve u salamuri(sirutki). Pretpostavlja se da su tehniku pravljenja sira u salamuriu ove krajeve donijeli stočari nomadi s istoka, koji su se nazivaliVlasima. Važna je karakteristika prozvodnje sira i podneblje,u siru se mora osjetiti regionalna vegetacija, travka iz tog krajai uvažavati domaća tradicija proizvodnje. Kod nas u ovimkrajevima kao rijetko gdje postoje uvjeti za proizvodnju

vrhunskog sira, što su nekada davno uvidjeli stari nomadi.

Sir se isključivo proizvodi od nepasteriziranog, svježeg ovčijeg mlijeka, odmah poslije muže.Pravi se uglavnom na planini u kolibama (katunima) i tamo se čuva 2–3 mjeseca da zrijenajčešće u drvenim kacama. Sir se poslije zrenja tradicionalno reže u kriške i pakujeu ambalažu za distribuciju.

Za one kojima je aroma ovčijeg sira prejaka on se pravi i od kravljeg mlijeka.

Tradiciju proizvodnje vlašićkog sira kasnije su preuzeli i stočari iz drugih krajevaBosne i Hercegovine, tako da se danas vlašićki sir proizvodi širom naše zemlje i šire regije.

131

PoljoprivredaInform

ativnilist

132

3

Pčele: uvijek u poslu

Poljoprivreda

Uvod

Osim proizvodnje meda i pčelinjeg voska jedna od najznačajnijihaktivnosti pčele jeste i oprašivanje gajenih biljaka. Prema procjeninapravljenoj u Sjedinjenim Američkim Državama 1984. godine,pčele i drugi slični insekti oprašuju jednu trećinu ukupnepoljoprivredne proizvodnje. Vrijednost proizvoda (19 milijardiUSD) dobijenih kao rezultat oprašivanja 140 puta prelazi prihodpčelara dobijen prodajom meda i pčelinjeg voska.Brojke su u Kanadi i Evropi slične; pčele donose dvije milijardeCAD (kanadskih dolara) i 4,7 milijardi eura poljoprivredi,što je 12 puta veći prihod od prihoda koje ostvaruju pčelari.

Pčela se proslavila ne samo zato što proizvodi med već i zbogorganizacije, čistoće, hrabrosti i nevjerovatne aktivnosti (vidi

tekst Čistoća u košnici). Pčela je jedini insekt koji se nalazi na heraldičkim grbovima evropskiharistokratskih porodica, a Napoleon Bonaparta ukazao joj je još veću čast postavljajućije na carski grb. Jeste li znali da je med bio jedini široko dostupan zaslađivač sve do 18. stoljeća?

Aktivnosti

Diskusija

1 Uprkos koristi od pčela, njihov se broj smanjuje svake godine.Dešava se da izumru čitave vrste, a mnogima prijeti istrebljenje.Pogledajte navedena pitanja i prodiskutirajte o njima s razredom.

P: Zašto se populacija pčela smanjuje?O: Izvori hrane koje pčele koriste nestaju; sve je manje zelenih površina u gradovima

i mjestima, zagađenje zraka raste kao i širenje putnih mreža.U poljoprivredi sve je manje živica koje razgraničavaju polja, polja se sve češće spaljuju,upotreba insekticida i pesticida porasla je, kao i raširena praksa gajenja monokultura.Pčele su, također, lovina drugih invazivnih insekata.

Ključni koncept Pčele ne mogu opstati bez biljnog svijeta, a ni biljni svijet bezpčela. Njihova je uloga za održanje zdravog okoliša velika.


Period u godini April — juni; septembar

Mjesto Učionica, zelena površina ili bašča blizu škole

Nastavni materijali Izvan učionice: uveličavajuće staklo, kasetofon, kaseta.U učionici: snimiti Bumbarov let Rimskog — Korsakova,nabaviti prazan ram za košnicu sa saćem, svijeću voštanicu,uzorke meda, propolis (pčelinju smolu) u čvrstom i tečnomstanju, polen.

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Muzički odgoj

Ciljevi nastave • Istaknuti raznolikost pčelinjih vrsta i korisnu ulogukoju igraju u prirodi i objasniti razlog smanjivanjapopulacije pčela. Predstavljanje različitih pčelarskihproizvoda i njihove višestruke upotrebe.

Nastavna metodologija Predavanje, posmatranje, diskusija, upoznavanje

Pčele: uvijek u posluAutori: Jerzy Sadowski, Malgorzata PodkanskaZa BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Pčele: uvijek u poslu 133

3Poljoprivreda

P: Koje su moguće posljedice nestajanja pčela?O: U mnogim regionima ima premalo pčela

za adekvatno oprašivanje. Određene gajene kulturetakođer se suočavaju s rizikom (npr. uljana repica,lucerka i djetelina), kao i mnogi drugi tipoviukrasnog bilja. Nestanak određenih biljnih vrstakoje zavise od oprašivanja također predstavljanaknadni problem za okoliš.

P: Šta se može učiniti?O: Neke kulture koje se gaje u staklenicima (naročito

paprike i paradajz) mogu se prekriti polietilenom,da bi se zatim upriličilo oprašivanje radom pčela.Uzgajivači i poljoprivrednici mogu kontaktiratipčelinjak i ugovoriti isporuku pčela na njihova polja ili u bašče u periodu cvjetanja.U određenim periodima godine pčelari mogu transportirati porodice pčela do područjau kojima ima medonosnog bilja.

2 Pobrinite se da učenici razumiju izuzetno važnu ulogu koju pčele igraju u poljoprivredi.Istaknite da cijeli ekosistem ima koristi od pčela, jer one doprinose razmnožavanju velikogbroja biljaka kao i biološkoj raznovrsnosti. One su nezamjenjiv dio prirodnog ciklusa i beznjih bismo bili znatno siromašniji.

Šta znamo o pčelama

Poslije uvoda i diskusije tražite od učenika da prenesu neke svoje utiskei iskustva u vezi s pčelama. Pitajte sljedeće:

P: Gde i kada se pčele najčešće vide?

P: Jeste li ikada vidjeli pčele drvenarice, koje gnijezda prave ispod zemlje,u šupljim panjevima ili deblima, u sjenicima ili stajama, ispod streha? Kako izgledaju?Ko su prirodni neprijatelji ove porodice pčela?

O: Insekti koji važe za prirodne neprijatelje jesu obadi i ose. Ptice i sisari također su prijetnja.Uopće govoreći, veće životinje predstavljaju veću opasnost za košnice.

P: Je li neko od učenika ikad bio u posjeti pčelinjaku, vidio šta je u košnici ili posmatraokako pčele ulaze u košnicu? (Na ulazu su čuvari, a pčelinji „ples” ukazujena to da je košnica puna nektara). Jeste li vidjeli kako se uljezi izbacuju iz košniceili kako pčelari sakupljaju (vrcaju) med?

U polju

1 Izaberite sunčani proljetni dan da posjetite poljeu cvatu, prirodnu zelenu površinu, bašču ili park —negdje gdje raste divlja zova, drveće oraha, limunaili bagrema. Upozorite učenike da ne uznemiravajuili ne hvataju pčele u poslu. Podijelite ih u parove iligrupe od po troje. Odaberite mjesta za posmatranje.Pažljivo posmatrajte kako pčele prikupljaju poleni nektar; koristite uveličavajuće staklo samo da bistekratko i iz blizine pogledali njihova tijela. Pokušajteprepoznati što više pčela, razlikujući medonosneod drvenarica (razlikuju se po veličini, obliku i boji).Pokušajte izbrojiti pčele koje su aktivne u vašoj zoni posmatranja. Koje biljke najradijeposjećuju? Imaju li cvjetovi ovih biljaka jak „meden” miris ili im je pak boja upadljiva?Pogledajte pažljivo korpice na stražnjim nožicama pčele. Jesu li prazne ili imaju tačkicepolena? Pokušajte snimiti različite vrste zujanja koje pčele proizvode.

2 Kada se vratite u učionicu, pustite zvuke insekata koje ste snimili, a zatim poslušajtekompoziciju Bumbarov let. Koliko je vremena potrebno učenicima da prepoznajukoje zvukove proizvode insekti, a šta je muzička kompozicija? Neka učenici usporedeova dva snimka i neka podijele svoje utiske.

134

3

Pčele: uvijek u poslu

Poljoprivreda

Imaš li oštro oko?

1 Osmotrite unutrašnjost košnice i pitajte učenike:

• Koliko ćelija ima unutar 100 kvadratnih centimetara košnice? Kojeg su oblika ćelije?• Zašto je u presjeku ćelije šestougao, a ne, naprimjer, kvadrat ili krug? Je li ovo primjer

optimalne upotrebe prostora i materijala u košnici i olakšava li pristup samoj ćeliji?Kako su povezane ove dvije okolnosti?

• Napravite crtež površine saća. Pored njega nacrtajte kako bi ono izgledalo ako bi ćelijebile kvadratnog ili kružnog oblika. Bi li pčelama trebalo manje ili više materijalada bi dobile identičnu zapreminu prostora?

2 Pogledajte tekst Čistoća u košnici, a zatim podijelite informativni listPčelarski proizvodi sa strane 135.

U nastavku...

• Ako je izvodljivo, organizirajte posjetu obližnjem pčelinjaku.

Čistoća u košnici

Porodicu pčela čini približno 50.000 jedinki koje žive zajedno u koncentracijama kojenisu uporedive ni s čim u ljudskom okruženju. Pa ipak, pčelama uspijeva svoje okruženjeodržavati u vrlo dobrom redu. Zajednica regulira toplotu i vlagu u košnici, uklanja uginulepčele i ne dozvoljava razvijanje mikroba, koji napadaju i pčele i njihove rezerve hrane.Pčele skladište med kao rezervu za period kada nema cvjetanja i nektara. Med je osnovnahrana pčela, pa uobičajena kolonija uvijek ima na raspolaganju između 7 i 45 kilogramameda u rezervi. Pčelama je potrebno između 20 i 25 kg meda da prežive zimu.Izvor je proteina polen, čije su rezerve 0,5–7 kg. Med i polen jedina su hrana koja se skladištiu ćelijama saća. Med, koji se uglavnom sastoji od šećera i polena, bogat je mastimai proteinima, a predstavlja i vrlo primamljiv izvor prehrane za mnoge druge životinje.Zato je za zajednicu pčela zaštita od velikih životinja i parazita od ključnog značaja. Jednood sredstava zaštite jeste pčelinja žaoka. Čak i zimi, kada je previše hladno za letenje, pčelemogu izbaciti svoje žaoke. Masa pčela, sklupčana u loptu i sa izbačenim žaokama kaobodljama ježa, natjerat će i najgladnijeg napadača da odstupi i razmisli još jednom.

Ako ubacimo vlat trave ili slamčicu u košnicu, ona će biti izbačena za najduže pet minuta.Štaviše, ako je „uljez” dovoljno mali da ga pčela može sama iznijeti i letjeti s njim, ona ćega odnijeti na udaljenost od 15 do 20 m i tamo ga se osloboditi. Ako je previše težak,pokušat će ga pomjeriti makar nekoliko metara dalje, vukući ga po zemlji. Običnoće na izbacivanju stranog tijela raditi nekoliko pčela, i to na smjenu. Za pčele je održavanječistoće u košnici prioritet, i ako je potrebno nešto počistiti, prekida se svaka aktivnost. Pčeletakođer preduzimaju sve sanitarne mjere predostrožnosti; one sakupljaju smolu četinara.Ova supstanca, zvana propolis, služi zaštiti košnice na nekoliko načina. Prvo, smole sadržeterpene koji ubijaju mikrobe ili zaustavljaju njihovo razmnožavanje. Drugo, propolis se koristiza začepljivanje pukotina i uglačavanje grubih površina u košnicama gdje se mogu zavućibakterije, gljive ili mali insekti. Ova tehnika također čini životni prostor mnogo udobnijim.

Životni je vijek pčele radilice otprilike šest mjeseci. Smrtnost u koloniji u aktivnoj sezonimože premašiti broj od 1.000 pčela dnevno. Ipak, ni na zemlji ni blizu ulaza u košnicunećemo naći više od jedne ili dvije mrtve pčele. Najveći broj pčela umire na otvorenom;one naprosto rade dok ne padnu. Laboratorijska istraživanja pokazuju da odrasle pčelemogu oboljeti od raznih bolesti, uključujući i one zarazne. Činjenica da toliki broj pčelaumire daleko od košnice vjerovatno predstavlja još jedan od mehanizama odbranekošnice. Kada se dogodi da pčela umre u košnici, ona postaje strano tijelo; radiliceje odvlače do izlaza, a zatim se odnosi na sigurnu udaljenost od košnice.Pčele nisu pretjerano zainteresirane za uvođenje reda oko košnice, već isključivoza situaciji u samoj košnici. Tako se košnica održava stalno čistom.Wladislaw Kopalynski, Mačke u vreći, ili izvodi iz historije i predstava koji se tiču predmeta(Cats in a Bag; or, extracts from History and Notions Concerning Objects, WP, Warsaw, 1993, str. 439-441)

135

PoljoprivredaInform

ativnilistPčelarski proizvodi

Pčelinji je vosak proizvod žlijezda pčela radilica i drvenarica. On je osnovni sastojaksaća. Ovaj se vosak koristio za pravljenje svijeća stotinama godina; njime se štiti površinskisloj namještaja, a koristi se i u procesu konzervacije historijskih spomenika.

Med može biti monoflorni (od jedne vrste biljaka) ili poliflorni (od više vrsta biljaka).Heljda, uljana repica i bagrem primjeri su monoflornog meda. Cvjetni nektar nije jedina sirovinaza proizvodnju meda. Pčele proizvode dragocjeni vid meda od medljike (medne rose) — slatkihkapi soka koje se formiraju na lišću ili drugim dijelovima određenih biljaka kada je toplo.„Mana” se na biljkama formira posredstvom biljnih ušiju koje sisaju slatki sok biljaka,ali ne uspijevajući ga iskoristiti u potpunosti, ostatak izbacuju na latice u vidu slatkih kapi.„Brzi” med dobiva se uz malu ljudsku pomoć; određene porodice pčela navikavaju se koristitišećerni sirup i razne biljne mješavine. Kvalitet meda ne zavisi samo od tipa nektara veći od sadržaja propolisa i polena koji se rastvaraju u vodi. Da bi sačuvao okus i hranjivevrijednosti, med ne treba pregrijavati iznad 55oC. Kada se doda u vruće napitke,med gubi mnoge vitamine i enzime i, zapravo, igra ulogu običnog zaslađivača.

Propolis (pčelinja smola) je smolasta masa, obično žućkastozelene ili braon boje,rastvorljiva u vodi. Ako kojim slučajem žaba ili miš uginu u košnici, pčele će prekritileš ovom posebnom supstancom (propolis znači „za zaštitu ljudi”) prije nego što tijeloistruhne. Ovako se uklanjaju svi neprijatni mirisi i sprečava razmnožavanje bakterijau populaciji pčela. Ako iskapate nekoliko kapi propolisa u čašu ili na list papira i ostaviteih da se osuše, poslije nekog vremena i čaša i papir izgledat će kao da su prekriveni tankimslojem žućkastobraonkastog laka. Pokušajte ga oprati vodom. Šta se dešava sa slojempropolisa? Ljudi propolis koriste kao prirodni antibiotik; nerastvorljiv je u vodi, pogodanza obloge ili ispod zavoja za površinske rane, ogrebotine, opekotine, ujede insekata itd.Ne preporučuje se ljudima koji su alergični na pčelinje proizvode.

Pčelinji prašak formira se od tačkica polena koje se zadržavaju na tijelu i nožicamapčela. Pčele miješaju ove tačkice s medom i nektarom, prave kuglice smjese i ubacujuih u korpice na svojim stražnjim nogama. Bogat je proteinima i vitaminima,ali je njegov biološki utjecaj na ljude još predmet diskusija među stručnjacima.

Matična mliječ je sekret koji se ispušta iz žlijezde u gornjoj vilici pčela koje vode briguo uzgoju novih pčela (pčele od 5 do 15 dana starosti koje još ne lete). Ima veliku hranjivuvrijednost i sadrži vitamine i hormone. Pčele koje hrane leglo osiguravaju hranu larvama radilicai trutova prvih dana njihova života, kao i larvi matice (kraljice pčela) tokom prvih pet dana.Hranjenje matice nastavlja se čak i kada izleže jaja.

136

4

Naše odluke i životinje

Poljoprivreda

Uvod

Naše odluke utječu ne samo na nas već i na našu okolinu.Može se reći da mi ne možemo napraviti nijedan korak a dane utječemo na živote drugih, da ne dotaknemo sudbinu mnogihdrugih na planeti. Svaki proizvod koji kupimo mora se prvo napraviti,procesirati od hiljadu drugih života, mašina, životinja ili biljaka.Svaki proces zahtijeva energiju, sunce, zrak, vodu. Svaka trunka,čak i ona najmanja, jeste dio veće slike koju zovemo univerzum.Jedan smo dio univerzuma mi, ljudska bića, i zato moramo imatina umu nužnost poštovanja svih stvari, i živih i neživih, svih bićakoja nas okružuju. Trebali bismo biti sposobni napraviti pravi izborkada nešto kupujemo ili kada nešto odlučujemo.

Jedan od osnovnih čovjekovih prioriteta jeste hrana. U današnje vrijeme poljoprivreda se oslanja napotrošne djelatnosti koje su možda jeftinije i ekonomičnije, ali daleko od toga da su ekološke. Zašto?

Povećanje poljoprivredne proizvodnje vodi ka degradaciji biotopa i ekosistema u predjelimagdje se obrađuje zemlja, smanjuje biološku raznovrsnost, izaziva eroziju i degradaciju zemljišta,zagađuje vodu (industrijska đubriva i pesticidi), mijenja hidrološki ciklus, ugrožava okoliš i odnosprema životinjama itd.

U posljednjih nekoliko godina forsira se povratak na ranije poljoprivredne kultivacione sisteme,što je dovelo do nastanka mnogih takozvanih ekofarmi. Ekološka poljoprivreda jeste povrataknašoj prirodi, što nam garantira bolji kvalitet hrane. Ovaj metod koristi prirodne tehnološke procesei poštuje prirodno ograničenje flore, faune i ekosistema. Ekološka poljoprivreda koristi uglavnombiološke i mehaničke metode zaštite biljaka koji zahtijevaju ručni rad, što onda znači i veću cijenu.U cijenu je, osim garantirano dobrog kvaliteta hrane, uključen i obazriviji odnos ekopoljoprivrednikaprema prirodi i životinjama.

Šta su to bioproizvodi?Bioproizvodi su ekološki kultivirani proizvodi, što znači da su proizvedeni na način koji ne ugrožavaokoliš. Žitarice od kojih su napravljeni proizvodi uzgajaju se bez vještačkih đubriva i hemijskihpesticida. Zemlja gdje se uzgajaju i dalje ima prirodnu plodnost. Staklene bašče rade na energijukoja se crpi iz obnovljivih izvora.

Ključni koncept Kada donosi odluke u svakodnevnom životu,čovjek je odgovoran ne samo za sebe već i za svoju okolinu,a to su drugi ljudi i živa bića na našoj planeti.

Trajanje 1–2 lekcije


Mjesto Učionica

Nastavni materijali Pribor za pisanje, umjetnički instrumenti,omoti od raznih proizvoda, videosnimak Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Građansko obrazovanje/Demokratijai ljudska prava

Ciljevi nastave • Shvatiti utjecaj naših svakodnevnih odlukana okolinu koja nas okružuje i žive organizme.

• Cijeniti izvor svakodnevnih potrošačkih proizvodakao i alternativne opcije hranjivih sastojaka.

• Prikupiti informacije o alternativama u poljoprivrednomuzgoju, prednostima ekopoljoprivrede i bioproizvoda(organskih proizvoda).

Nastavna metodologija Igra kroz uloge, diskusija, vježba, videoprezentacija

Naše odluke i životinjeAutor: Katarína BalekováZa BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Naše odluke i životinje 137

4Poljoprivreda

Aktivnosti

Za šta se sve koristi drvo?

1 Zamolite učenike da sastave listu aktivnosti koje uobičajeno rade od jutra do mraka (uključiti ispisak hrane) u roku od dvije minute. Objasnite im da listu organiziraju u kratke i jasne pasuse.

2 Poslije prve aktivnosti ispričajte im priču. Zamolite ih da hvataju bilješke dok slušajuo aktivnostima i situacijama koje smatraju utjecajnim na okolinu, na druge ljude i životinje.

Uključio se budilnik i sada je jutro, kao i svako drugo. Budim se, protežem se kao mačka,sklanjam pokrivač i sjedim u krevetu. Osjećam sunčeve zrake i prijatan osjećaj vunenihpapuča na svojim stopalima. Ustajem, odlazim u toalet i tuširam se. Sjetim se da operemkosu šamponom da bi bila sjajna, perem tijelo gelom za tuširanje i brijem noge brijačem.Onda se brišem pamučnim peškirom, sušim kosu fenom i stavljam mlijeko za tijelo da mikoža bude glatka. Perem zube. Brzo ali pažljivo stavljam šminku i oblačim se. Danas nosimsvilenu bluzu, teksas suknju i pamučni džemper. Doručkujem. Stavljam džezvu da skuhamkahvu, volim je piti s mlijekom. Kuham jaja, napravim sendvič sa šunkom i uzmem jednubananu. Dok doručkujem, čitam novine, slušam radio i držim uključen televizor za slučajda se nešto veoma bitno dešava u svijetu. Kada završim, vrijeme je da krenem na posao.Oblačim kožne čizme i najnoviji model krzna od lisice, stežem vuneni šal oko vratai stavljam kožne rukavice. Palim kola, jer, iako danas radim u susjednom bloku,malo je hladno i ne čeka mi se na autobuskoj stanici.

3 Kada završite s čitanjem priče, recite učenicima da pročitaju svoje bilješke.Prodiskutirajte njihovu listu dnevnih aktivnosti i ostalih stvari koje su zapisali.Pričajte o tome kako te stvari, aktivnosti i odluke koje svakodnevno pravimo utječuna druge ljude, a najviše na prirodu i životinje.

4 Kasnije porazgovarajte o čovjekovoj osnovnoj potrebi — hrani.Ukratko objasnite učenicima princip lanca ishrane i zamolite ih da nacrtajuu obliku piramide kako oni vide lanac ishrane. Prodiskutirajte njihove crteže i pokažiteim standardnu piramidu ishrane u prirodi, te kako se razlikuje od čovjekove.Potražite sličnosti i razlike. Na kraju popričajte o efikasnosti čovjekovog lanca ishrane

Čovjekov lanac ishraneLjudi su na vrhu lanca ishrane. Ako jedemo hljeb, stižemo do kraja veoma kratkog lanca ishrane.Mi dobijamo energiju iz pšenice, koju je ona dobila od Sunca za vrijeme fotosinteze.Ako jedemo meso, stižemo na kraj dužeg lanca ishrane (npr. ako jedemo piletinu, energijudobijamo iz pileta, koje dobija energiju iz pšenice, koja je apsorbirala energiju od Sunca).

Ti si ono što jedeš!Možda ste čuli izreku: “Ti si ono što jedeš”. U toku svog života prosječna osoba pojedenekoliko tona hrane. Srećom, niko nije toliko težak. Šta se dešava sa svom tom hranom?Prvo, mi ne svarimo sve što pojedemo. Polovina hrane koju pojedemo završi u kanalizaciji, jerje izbacimo u vidu stolice. Ostatak energije koristi se za održavanje našeg organizma u životu,za proizvodnju toplote, kinetičke energije itd. Disanje pretvara hranu u ugljendioksid i vodu,koje izdišemo. Samo mali dio ostaje u organizmu – u mišićima, kostima i ostalim tkivima.

Ako želite nahraniti mase, mnogo je efektnije jesti hranu biljnog porijekla, kao što su žitarice/cerealije, voće i povrće, nego hranu životinjskog porijekla, kao što su meso, mlijeko i jaja.

5 Postavite učenicima sljedeća pitanja:

• Šta redovno jedete? Koja vrsta hrane prevladava u vašoj ishrani?• Ima li među vama vegetarijanaca ili vegana?• Možete li objasniti šta je to fabrički uzgoj i šta je intenzivna poljoprivreda?• Jesu li vam poznati termini ekološka poljoprivreda i bioproizvodi (organski proizvodi)?• Jeste li ikada vidjeli ove proizvode, jedete li ih redovno?Definirajte i uporedite principe ekouzgoja i fabričkog uzgoja. Objasnite učenicimada u vašoj zemlji nema dovoljno bioproizvoda i da promjene zavise od potrošača (kupaca).

6 Igra kroz uloge: Reklamiranje bioproizvoda (10–15 minuta).Podijelite učenike u sljedeće grupe:• obični proizvođači hrane;• industrijski poljoprivredni proizvođači;• ekopoljoprivrednici;• predstavnici supermarketa;• vlasnik STR-a;• potrošač• potrošači;• zaštitari okoliša;• usjevi;• životinje.

Pojasnite principe. Zaštitari, usjevi i životinje moraju uvjeriti ostale u važnost ekološkepoljoprivrede, tj. kako je ovaj način obrađivanja zemlje bolji za prirodu, biljke i životinje.Moraju uvjeriti suprotnu stranu da počne prodavati više bioproizvoda u svojimprodavnicama. Svaka strana treba izložiti svoje argumente i o tome diskutirati.Na kraju igre analizirajte osnovnu ideju ove vježbe.

Postavite učenicima sljedeća pitanja:• Kako ste se osjećali u svojoj ulozi?• Jeste li se željeli s nekim mijenjati?• Smatrate li da je zahtjev da se promoviraju bioproizvodi koristan ili beskoristan?• Kako mislite da se slične diskusije vode u stvarnom svijetu?• Šta biste vi promijenili?

Nastavite sa zadatim aktivnostima.

• Zamolite učenike da pokupe sve omote koje iskoriste kod kuće u toku jednog dana(omote od hrane, toalet papira itd.) i donesu ih na čas određenog dana.

• Prije svega, učenici trebaju shvatiti koliko stvari iskoriste u toku dana i koliko otpadato proizvede. Prodiskutirajte na času o mogućnostima da se ponašamo bolje prema okolišu(izbjegavati gomilanje proizvoda, uzimati proizvode koji nisu dodatno upakovani itd.).Dajte im zadatak da otkriju koje je proizvode donio neki drugi učenik i zamoliteih da poredaju proizvode po tome koliko su sigurni za okoliš.

• Zamolite učenike da naprave prodavnicu stvari koje su donijeli i da poredaju robu po želji. Zatimtrebaju staviti cijene na sve proizvode na sljedeći način: ekološki proizvod najvišeg stepena trebabiti najskuplji, a proizvod ekološki najniži treba biti najjeftiniji. Uz cijenu trebaju stajati i detaljio utjecaju proizvoda na prirodnu okolicu, i to na sljedeći način: ekološki proizvod treba imati znakzelenog lista, najmanje ekološki proizvod treba imati znak pocijepanog zelenog lista itd. U tokuigre učenici trebaju razgovarati o ovim principima u stvarnom životu, zašto potrošači plaćajumanje za proizvode koji štete okolišu. Pitajte ih šta misle o tome što takve prodavnice prave profit.Poslije diskusije zamolite ih da promijene izgled prodavnice, raspored proizvoda i/ili cijene onakokako oni smatraju da treba. Hoće li i dalje imati zaradu? Šta privlači kupce? (Reklama.)

• Zamolite učenike da osmisle etiketu za bioproizvod. Da biste ih motivirali, predložiteim da najbolju ideju pošalju Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivredei da uz to pošalju zahtjev za praktičnu primjenu proizvoda.

138

4

Naše odluke i životinje

Poljoprivreda

Moja šumo, moja ljepotice! 139

1Šumarstvo

Ključni koncept Šume obavljaju mnoge značajne funkcije za okoliš i čovjeka,zato bi društvo moralo obratiti posebnu pažnju na upravljanjenjima i njihovu zaštitu.



Mjesto Učionica

Nastavni materijali Videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Geografija, Građanskoobrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave • Obogatiti znanje učenika o ulozi i važnosti šuma.• Obratiti pažnju učenicima na opasnosti koje prijete okolišu

od eksploatiranja šuma u ekonomske i rekreativne svrhe.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija o temi,slobodna diskusija, videoprezentacija

Moja šumo, moja ljepotice!Autor: Kliment MindjovZa BiH prilagodio: Mihajlo Marković

140

1

Moja šumo, moja ljepotice!

Šumarstvo

Uvod

Šume ispunjavaju brojne funkcije. Na prvom mjestu one štite i stvaraju prirodne sirovine.U procesu fotosinteze šume obnavljaju zalihe kisika u atmosferi apsorbiranjem atmosferskogugljendioksida i ublažavajući efekt zelene bašče. Šume osiguravaju životne uvjete za mnoge vrstebiljaka i životinja i na taj način štite i održavaju raznovrsnost prirode. Šume su barijera zagađenjuod buke, zaštita od jakog vjetra, prašine i gasova. One reguliraju izlijevanje rijeka, ublažavaju utjecajvisokih i niskih temperatura i sprečavaju eroziju zemljišta. U obavljanju ovih funkcija šumestabiliziraju klimatske uvjete i uobličavaju pejzaž. Šume su popularna područja za odmor i rekreaciju.

Aktivnosti

Za šta se sve koristi drvo?

1 Neka učenici na tabli nacrtaju stablo s lijepo razvijenom krošnjom.Zatim neka nacrtaju i njegovo korijenje.

2 Odgovorite zajednički na sljedeća pitanja:

• Šta dobivamo od drveća? (Voće, koštunjavo voće, med, puter, lijekove itd.)• Za šta se sve koristi drvo? (Za građevinski materijal, potpalu, izradu alata,

kao stanište životinja, u kulturi i ceremonijama nekih naroda itd.)• Šta smo zaboravili? (Drveće osigurava mjesto za odmor ili sklonište,

u jesen lišće opada i pretvara se u treset.)

3 Podsjetite učenike na sljedeće:

• procesom fotosinteze zelene biljke apsorbiraju ugljendioksid i proizvode nam kisikneophodan za disanje; manje stabala značit će više ugljendioksida u atmosferii jačanje efekta staklene bašče;

• korijenski sistem drveta, manjeg rastinja i trave štiti zemljuod erozije i sprečava nastanak pustinje;

• biljke upijaju višak vode i tako sprečavaju poplave;• njihovo korijenje zadržava vodu, hranjive materije,

čestice zemljišta i tako sprečava eroziju zemljišta;• prisustvo vegetacije određuje udio vlage u nekom regionu.

4 U zaključku istaknite da je čuvanje i proširivanje zelenih površina najvažniji način borbeprotiv dezertifikacije i erozije. Ovaj postupak, također, usporava klimatske promjene.

Šume i industrijske aktivnosti

1 Objasnite da šume donose ogromne prihode od drvne mase za izgradnju,biomase za goriva, kaše za papir, sastojke za lijekove i mnoge druge proizvode.Mnoge šume se, također, koriste za potrebe rudarstva, ispaše i gajenja stoke.

Oko polovine godišnje isječene šume širom svijeta koristi se za potpalu, grijanje i kuhanje,naročito u manje razvijenim zemljama. Dio drveta spaljuje se direktno, a dio se pretvarau ugljen, koji je u širokoj upotrebi u urbanim naseljima i u nekim tipovima proizvodnje.

Trećina godišnje sječe drveta u svijetu koristi se za preradu u građevinske materijale,kao što su drvna građa, šperploče, slojevite table, furniri i iverice.Jedna šestina pretvara se u kašu i koristi za proizvodnju papira.

2 Prikažite videomaterijal Šumarstvo: sječa drveća.

3 Razmotrite film u svjetlu nezakonite sječe. Pitajte učenike za slične slučajeve kojisu im poznati iz ličnog iskustva ili o kojima su saznali putem medija. Pomozite učenicimada uvide da iako neodrživo korištenje šuma može trenutno donijeti veliki profit,ipak će uništiti mogućnost za postepen i dugoročan priliv prihoda u budućnosti.

Moja šumo, moja ljepotice! 141

1Šumarstvo

4 Prodiskutirajte i napišite na tabli koje bi druge gubitke ljudi pretrpjeli usljed nerazumnogkorištenja šuma. (Povećana erozija zemljišta, gubitak ljepote pejzaža, smanjivanje turističkihsadržaja, negativan utjecaj na biodiverzitet itd.) Pogledajte informacije ponuđeneu poglavlju Šumarstvo na CD-ROM-u.

5 Prikažite razredu videoisječak Recikliranje i razgovarajteo značaju drvene kaše za proizvodnju papira.

Šume i rekreacija

1 Objasnite da je značaj šume kao izvora rekreacijeizrazito porastao u posljednje dvije decenije širomcijele Evrope. Šume pružaju mnoge koristi kojesu ljudima neophodne, a koje se ne mogu izrazitinovcem, naročito za one ljude koji žive u stresnimokruženjima modernih industrijaliziranih zemalja.

Utjecaj rekreacionih aktivnosti išao je kako na ruku,tako i na štetu šuma. Uopćeno govoreći, javilase tendencija za brigom i očuvanjem šuma s visokimbiodiverzitetom, što je ohrabrilo pokušaje očuvanjai zaštite divljeg svijeta i pomoglo smanjenju gubitkašuma usljed urbanizacije i razvijanja putnih mreža.

Pa ipak, kada učestalost posjetilaca i turista postane prevelika, javljaju se problemierozije duž pješačkih staza. Divlji životinjski svijet uznemirava se, biljke i se izdanci gaze,a otpad se akumulira.

2 Prošetajte u mislima nekim od najznamenitijih planinskih oblasti u vašoj zemlji. Nabrojtenjihova imena na tabli i zabilježite njihove karakteristike i utjecaje na šumske ekosistemedrvne industrije, turizma, zimskih sportova, ispaše stoke, izgradnje objekata ili puteva itd.

3 Pokrenite slobodnu diskusiju o šteti koja se nanosi okolišu šetnjom šumom.Napišite odgovore na tabli.

4 Podijelite radni list Dok šetam šumom.

U nastavku...

• Održite takmičenje za najbolji poster koji predstavlja ulogu i utjecaj drvećaili šume u okolišu. Organizirajte izložbu najboljih postera.

• Uzdržite se od branja cvijeća.• Nemojte lomiti grane i mlado pruće.

• Na odgovarajući način odlažite smeće i otpadnu vodu.• Otpatke koje ste napravili ponesite kući ili do kontejnera za smeće.

• Sve što je za pranje perite na najmanje100 metara udaljenosti od najbližeg izvora.

• Sapune i deterdžente koristite što manje.

• Pažljivo rukujte vatrom.• Neka vatra izgori u potpunosti, tako da ostane samo bijeli pepeo,

i sačekajte da se potpuno ohladi.

• Naučite koje su životinje autohtone i izbjegavajte njihovo uznemiravanje.• Ne približavajte se životinjama pošto su postale svjesne vašeg prisustva.• Ostavite životinje da se hrane svojom prirodnom hranom.

Dajući im ljudsku hranu možete poremetiti njihovu ishranu i ponašanje.

• Kampujte na samo za to određenim površinama,po mogućnosti u kampovima.

• Odmarajte se samo na onim površinamagdje vaše prisustvo neće oštetiti vegetaciju.

142

ŠumarstvoIn

form

ativ

nilis

t Dok šetam šumomDok šetate šumom, trebate se pridržavati nekoliko jednostavnih pravilakako biste umanjili svoj utjecaj na okoliš.

• Ostanite na obilježenim stazama i u malim grupama.• Izbjegavajte osjetljiva područja, naročito močvarna,

kao i nestabilne padine.

Invazija turista 143

1Turizam

Ključni koncept Turisti koji se nepažljivo ponašaju mogu, na koncu,uništiti samu prirodu koju su došli posjetiti.

Trajanje • Nekoliko nastavnih časova,u zavisnosti od ciljeva ekskurzije

• Jedan nastavni čas u učionici

Period u godini Vedar i lijep dan u bilo koje doba godine

Mjesto Planine, šuma ili park; učionica

Nastavni materijali Plastične kese, listovi papira, fotoaparat, isječci iz novinai brošura turističkih agencija, videomaterijal Zeleni paket

Nastavni predmeti Biologija, Geografija

Ciljevi nastave • Naučiti o šteti koju turizam može nanijeti okolišu.• Naučiti kako s pažnjom stupati prirodom

za vrijeme ekskurzije.

Nastavna metodologija Ekskurzija, posmatranje, diskusija

Invazija turistaAutori: Anna Schindler, Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

144

1

Invazija turista

Turizam

Uvod

Turistička su odredišta obično koncentrirana u blizini planina, vodenih površina ili u gradovima saznačajnim historijskim spomenicima. Veliki broj hotela, gostionica, restorana, kafana i prodavnicasuvenira predstavljaju pravu turističku infrastrukturu na ovim mjestima. Ovakvo stanje stvari,u cjelini, vodi degradaciji okoliša u planinskim i obalskim regionima (duž mora) i u mnogimslučajevima počinje ličiti onom uništenju kojem smo svjedoci u gradovima i velegradima.

Masovni turizam povećava zahtjeve za električnom energijom, vodom, proizvodima širokepotrošnje i za kapacitetima kao što su aerodromi, putevi, parkirališta, kao i za razvijenommrežom turističkih destinacija. Rezultat su ovog trenda povišeni nivoi opasnih supstanci, bukei uništenja okoliša. Zbog svega navedenog masovni turizam smatra se agresivnim vidom turizma,pa termini kao „invazija” ili „horde”, koji se često koriste u svakodnevnom govoru, zapravovjerno oslikavaju atmosferu koja prevladava u popularnim odmaralištima za vrijeme sezone.

Za dodatne informacije koristite poglavlje Turizam s CD-ROM-a.

Aktivnosti

Šetnja

1 Organizirajte šetnju u obližnjem seoskom području. Objasnite učenicima da je odmoru prirodi veoma važan dio u životima mnogih ljudi. Evropljani troše značajan dio vremenai novca na putovanja. Tako je turizam postao veoma važan ekonomski sektor i izvor prihodaza veliki broj ljudi koji žive u turističkim regionima. Napomenite da mnogim turistima,nažalost, nedostaje odgovoran stav prema prirodi, iz čega proizlazi značajna šteta.

2 Uberite vlat trave i zgužvajte list papira. Bacite ih na zemlju.Pitajte učenike ima li ovakvo ponašanje utjecaja na okoliš.

3 Recite učenicima da se rastrče u svim pravcima u razdaljini oko 100 metara i da pronađuprimjere zagađenja okoliša. Neka opišu rezultate istraživanja i odgovore na sljedeća pitanja:• Ko je kriv za zagađenje?• Šta se može učiniti da se ono spriječi?

4 Neka učenici otvore svoje rance i opišu njihov sadržaj jedni drugima.Pitajte ih šta im od toga neće biti potrebno poslije ekskurzije i šta će uraditi s tim.

5 Tokom ekskurzije kažite učenicima da obrate pažnju i zaključe koje je smeće najčešće.Ko ga je bacio?• Neka učenici pokupe sve smeće koje primijete duž puta.• Pitajte učenike šta će uraditi sa smećem nakon što su ga sakupili.

Hoće li ga baciti u kante ispred svojih kuća?Recite im da je to upravo ono što mladi ljudi u mnogim evropskim zemljama rade.

6 Tokom ekskurzije recite učenicima da obrate pažnju na stanje područja i nivo njegovezagađenosti. Najizrazitiji primjeri mogu se slikati fotoaparatom ili se nacrtati.

7 Pokrenite diskusiju na osnovu njihovih posmatranja i organizirajte izložbu.Razgovarajte o mogućnostima postavljanja informacija ili uputstava na početnim tačkamaturističkih odredišta s obavještenjima o zanimljivim prirodnim ljepotama, vidovima javnogsaobraćaja, kao i informacijama o radnjama, restoranima i drugim stvarima koje mogu bitiinteresantne za turiste.

8 Predstavite učenicima neke od najozbiljnijih opasnosti koje prijete zaštićenimpodručjima, koristeći informacije iz teksta Tragovi sa strane 146.Diskutirajte o nekim mogućim rješenjima.

Invazija turista 145

1Turizam

Masovni međunarodni i seoski turizam

1 Sedmicu unaprijed kažite učenicima da potraže turističke oglase u novinama —oglase koji reklamiraju poznata odmarališta u zemlji ili inozemstvu.

2 Za vrijeme časa analizirajte brošure koje su prikupili studenti.Zapazite šta učenici smatraju turističkom atrakcijom. Jesu li odredišta primamljiva zbogprirodnih ljepota ili predstavljaju standarde masovnog turizma, koje definira broj zvjezdicahotela i kvalitet usluge? Obratite pažnju na razlike (ako uopće postoje) između brošura.

3 Podijelite informativni list Poređenje masovnog i seoskog turizma i zamolite učenikeda podijele svoje utiske.

4 Započnite slobodnu diskusiju o sljedećim temama:

• Koji je učinak masovnog turizma na okoliš?• Šta učiniti kako bi se umanjili negativni utjecaji?

Vikend

Prikažite videomaterijal Vikend. Prodiskutirajte njegov sadržaj i pokušajte formuliratiglavne poruke filma.

U nastavku...

• Objavite letak ili brošuru s tekstovima, fotografijama ili crtežima koji izražavaju porukenaučene na prethodnom času.

146

1

Invazija turista

Turizam

Opasnosti s kojima se suočavaju zaštićena područjaPriroda i parkovi prirode ugroženi su povećanim brojem posjetilaca, njihovimzahtjevima za odmor na otvorenim površinama i širenjem turističkih uslužnih objekata.Broj turista naročito je visok u špici sezone (obično u julu i augustu).

Većina posjetilaca zaštićenih područja dolazi u dnevnu posjetu autima.To rezultira problemima s parkingom, kilometarskim saobraćajnim gužvamai izrazitim povećanjem zagađenosti.

Nedirnuta priroda privlači turiste. Ovo, međutim, vodi uznemiravanju životinjskogsvijeta (smanjuju se mirni prostori za odgajanje mladih) i njihovom nestajanju.

Drugi ozbiljan problem jeste erozija, a zatim i uništenje biljnih vrsta usljed planinarenjai planinskog biciklizma.

Turistička industrija — činjenice i brojkeSvake godine više od 500 miliona ljudi putuje u inozemstvo na odmor,što je otprilike 8% ukupne svjetske populacije.

Blizu 7% stanovništva zaposleno je u turističkom sektoru.

Turizam generira 6% ukupnih svjetskih prihoda.

BenidormizacijaOvaj novi izraz koristi se za pojavu patološke komercijalizacije mirnih, skrovitih područjakoja su poznata zbog svojih prirodnih i klimatskih karakteristika. Ime potječeod španskog ribarskog sela Benidorm u provinciji Alicante, koje se nalazi u zalivuCosta Blanca na Mediteranu. Zahtjevi masovnog turizma ovo su mjestašce pretvoriliu čudovišno urbanizirano odmaralište s višespratnim hotelima, tržnim centrima,barovima, diskotekama, štandovima brze hrane i besmisleno nakrcanim plažama.

Wladislaw Kopalinski, Rječnik događaja i izraza XX stoljeća(Slownik Wydarzen I pojec XX wieku, Wydawnictwo Naukowe PWN, Varšava, 1999)

Tragovi

• Bliže upoznavanje s prirodomi lokalnim običajima i navikama.

Saznajne prednosti

• Turisti su gosti.• Turisti su klijenti.

Kontakti s lokalnim stanovništvom

• Investitor je i vlasnik turističkog objektagazda. Prihod ne odlazi van određenogregiona.

• Hoteli i objekti su u većini slučajevau vlasništvu velikih korporacija.Učešće lokalnog stanovništva u dobitije ograničeno. Putničke agencije takođeržive od masovnog turizma.

Organizator

• Odmor, biciklizam, jahanje, branjepečurki, poljoprivredne aktivnosti.

• Razlikuju se prema lokaciji.

Načini provođenja slobodnog vremena

• Prirodna ruralna sredina s jedinstvenimekološkim i socijalnim karakterom sela.

• Područje načinjeno prema urbanističkimzahtjevima. Najvrednija područja, u smisluprirodnih ljepota, uništena su infrastrukturomkoja omogućava ostanak i brojne aktivnosti(štetne po ekosisteme — npr. skijanje, sportovina vodi) velikom broju ljudi.

Turističko odredište/destinacija

• Dio hrane lokalne je proizvodnje,vrlo često prema pravilima organskepoljoprivrede.

• Transportirana do mjestaiz udaljenih regiona.

Hrana

• Smještaj u seljačkim kućama.

• Jeftiniji.

• U većini slučajeva hoteli s klimatskimuređajima van grada.

• Skup.

Smještaj

147

TurizamInform

ativnilistPoređenje masovnogi seoskog turizma

MASOVNI TURIZAM SEOSKI TURIZAM

• Prijevoz: automobil ili voz.• Udaljenost od nekoliko stotina do nekolikohiljada km. U najvećem broju slučajeva —stotinjak.

• Prijevoz: avion, automobil, voz.

Putovanje na odredište

Klimatske promjene

Oštećivanjeozonskog omotača

Globalni izazovi

Zakiseljavanje

Mora i okeani

Klimatske promjeneStepen više 151

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Klimatske promjene”

Oštećivanje ozonskog omotačaPripazite 156

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Ozzy ozone”

ZakiseljavanjeKisele kiše 161

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Kisela kiša”„Lordi Nelson”

Mora i okeaniSpasimo Jadransko more 164Ratovi riba 168

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Morski ratnici”„Odbranimo okeane”„Dah”

Informativni listTuvalu: prva žrtva klimatskih promjena 155Sunce i zdravstveni rizici 160Šta može učiniti jedno društvo 163Podaci o Jadranskom moru 167Ratovi riba — Ilustrirane strane 172

Stepen više 151

1Klimatske promjene

Stepen višeAutor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Azra Jaganjac

Ključni koncepti Hemijske supstance koje se ispuštaju u atmosferuusljed ljudskih aktivnosti mogu dovesti do nepopravljivihnegativnih promjena klime na planeti.



Mjesto Učionica

Nastavni materijali Tabla s papirima za pisanje, videomaterijal Zeleni paket;za eksperiment: dvije velike plastične čaše ili suda, kockeleda, dva termometra, tanka polietilenska folija/najlonili celofan, dvije lampe sa sijalicama jednake snage

Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Fizika, Hemija, Građanskoobrazovanje/Demokratija i ljudska prava

Ciljevi nastave • Predstaviti i prodiskutirati kako atmosferaregulira temperaturu Zemlje.

• Naučiti više o klimatskim promjenama i posljedicamakoje ovaj proces ima na ljude i okoliš.

• Razumijevanje uloge koju svaki pojedinacima u prevladavanju ove opasnosti.


Stepen više

Klimatske promjene

152

1 Uvod

Efekt staklene bašče oduvijek je prisutan. Zbog njega je klima na Zemlji toplija nego što bi bilada nema atmosfere. Energija Sunca dolazi do Zemlje i zagrijava je. Zemlja reflektira ovu energijui pretvara je u infracrveno zračenje (toplotu). Usljed djelovanja gasova staklene bašče (ugljendioksid,azotni oksidi, metan, hlorofluorougljenici, ugljikheksafluorid i ozon) u atmosferi koja okružujenašu planetu kao pokrivač dio reflektirane energije ostaje zarobljen i nikada ne napušta Zemlju.Na taj način Zemlja ostaje mnogo toplija nego slične planete koje nemaju atmosferu.

Godine 1896. švedski hemičar Svante Arrhenius predvidioje da će industrijske aktivnosti imati utjecaja na globalne klimatskeprilike. Od tog vremena brojni laboratorijski eksperimenti,kao i atmosferska mjerenja, potvrdili su ovu prognozu.

Prije industrijske revolucije, koja je počela sredinom 18. stoljeća,privrede su većinom zavisile od poljoprivrednih i trgovačkih djelatnostinižeg intenziteta. U kasnijim su vremenima procesi tehnoloških otkrića,izgradnje fabrika za masovnu proizvodnju te mehanizacijapoljoprivrede s ogromnom proizvodnjom doveli do pojačanogzagađenja i proizvodnje gasova staklene bašče, kao što

su ugljendioksid, azotni oksidi, freon i metan. Ovi gasovi zarobljavaju Sunčevu energiju i povisujutemperaturu Zemljine atmosfere. Ovaj efekt naziva se „efekt staklene bašče”.

Aktivnosti

Efekat staklene bašče

Objasnite učenicima efekt staklene bašče koristeći informacijeiz uvoda i iz poglavlja Klimatske promjene s CD-ROM-a.

Model Zemlje

Načinite model Zemlje osvijetljen suncem, kada sereflektirana toplota apsorbira u dijelovima atmosfere.

1 Nabavite predmete potrebne za eksperiment: tegle,lampu i polietilensku foliju/najlon.

2 Postavite termometar u svaku teglu.Prekrijte jednu od tegli najlonom(ovako ćemo dobiti povećanu koncentracijugasova staklene bašče koji prekrivaju Zemlju).

3 Osvijetlite obje tegle na isti način, koristeći dvije podjednako snažne sijalicekoje ćete postaviti na udaljenosti od 20 do 30 cm (one će predstavljati Sunce).

4 Bilježite rast temperature na svakih pet minuta u trajanju od pola sata.Uporedite i komentirajte rezultate. Ponovite eksperiment pošto ste u teglestavili isti broj kocki leda. Možete dodati i nekoliko kamenčića kako biste simuliralipodizanje nivoa vode, čiji je uzrok topljenje polova.

5 Diskutirajte o razlikama koje ste uočili u dvjema teglama.Ovaj eksperiment prepisan je iz uputstva za učitelje Connections (Veze), Saint Paul, SAD.

Stepen više 153

1Klimatske promjene

Gledanje videosnimka

1 Prikažite film Klimatske promjene, koji je uključen u videomaterijal.Postavite učenicima sljedeće pitanje i zajedno nađite odgovor:• Koje su vjerovatne posljedice po Zemlju ako se globalno zagrijavanje nastavi?

(Topljenje leda na Sjevernom i Južnom polu i glečera na visokim planinama,podizanje nivoa okeana i mora, učestale poplave, prirodne katastrofe itd.)

Napišite odgovore na tabli.

2 Podijelite učenicima primjerke informativnog lista Klimatske promjene. Neka dobrovoljacpročita tekst naglas. Nakon toga zamolite učenike da podijele svoje utiske i osjećanja.

Šta da radim?

1 Organizirajte slobodnu diskusiju. Koji su mogući načini za umanjenje opasnostiod globalnog zagrijavanja i promjene klime? (Obnova šuma radi upijanja ugljendioksida,pretvaranje organskog otpada u kompost umjesto njegovog spaljivanja, razumno korištenjeautomobila i davanje prednosti biciklima i javnom transportu, efikasna upotreba i štednjaenergije na radnom mjestu i u domaćinstvu itd.)

2 Više informacija potražite na CD-ROM-u. Napišite sugestije na tabli.

U nastavku...

• Recite učenicima da svoja nova saznanja podijele s ukućanima.Neka porodice samostalno razmisle o načinima za poboljšanje energetskeefikasnosti domaćinstva, razumnoj kupovini, upotrebi javnog prijevoza itd.

• Organizirajte aktivnosti (npr. sađenje stabala) i pobrinite se da napraviteplan njihovog održavanja u budućnosti.

Stepen više

Klimatske promjene

154

1 Klimatske promjene

Činjenice• Prosječna temperatura Zemljine površine porasla

je od 0,4 do 0,6oC od kraja 19. stoljeća.• Deset najtoplijih godina 20. stoljeća zabilježene

su u 15 posljednjih godina prošlog stoljeća.• Godina 1998. najtoplija je godina otkad se bilježi temperatura.• Naučnici razmatraju različite scenarije do kraja ovog stoljeća,

koji već sada upozoravaju na moguće dodatno zagrijavanje od 1,4 do 5,8oC,što vodi najbržem mijenjanju klime na Zemlji u posljednjih 1.100 godina.

• Padavine na svjetskom nivou (iznad kopna) povećane su za oko 1%.• Snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi i sante leda na Arktiku smanjuju se.• Nivo svjetskog mora porastao je za 15–20 centimetara tokom prošlog stoljeća.

Otprilike 2–5 centimetara ovog rasta ima uzrok u topljenju glečera,a 2–7 centimetara u širenju morske vode usljed povišenih temperatura vode.

Utjecaj na zdravljePovećanje temperature na globalnom nivou može imati negativan utjecajna ljudsko zdravlje. Više su temperature odlična podloga za širenje populacijakomaraca koji prenose infektivne bolesti kao što su encefalitis,malarija i denga groznica u nova područja.

Dodatno, više temperature u ljetnjim mjesecima sigurno bi uzrokovale veći brojsmrti usljed vrućine. Prirodne bi katastrofe poput poplava učestale.U siromašnijim bi zemljama neishranjenost i glad mogle porasti zbog sušai drugih nepovoljnih klimatskih promjena za uzgoj žitarica.

Utjecaji na okolišPromjena temperature i količine padavina najvjerovatnije bi promijenile sastav šuma.Neki šumski ekosistemi mogu nestati, što bi dovelo do iskorjenjivanja nekih vrsta.Mnoge biljne i životinjske vrste koje se ne bi mogle brzo prilagoditi promjenamapostale bi ugrožene ili bi nestale.

Dodatno se predviđa da će klimatske promjene dovesti do porasta nivoa svjetskihmora. Više temperature doprinose topljenju glečera i santi, kao i ekspanziji okeana,što će sve dovesti do rasta nivoa svjetskog mora.

Porast nivoa mora može dovesti do erozija plaža, stvaranja olujnih vjetrova, nestankamočvarnih područja i ugrožavanja kvaliteta vode za piće. Neke bi otočke vrste nestale.

Utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu mogu biti različiti. Produktivnostće u nekim sektorima porasti, u drugima opasti. Direktan učinak povećanog uzgojažitarica mogao bi kompenzirati negativne promjene u drugim oblastima.Pa ipak, velike oblasti Zemlje mogu se suočiti sa sušama različitog intenziteta.

Ekonomski utjecajiEkonomske utjecaje klimatskih promjena teško je predvidjeti, i oni će veoma variratiod regiona do regiona i od zemlje do zemlje. U nekim će se regionima moždaprinosi od poljoprivrede povećati, u drugima smanjiti. Negativan ekonomski utjecajmože proizići od skupih operacija čišćenja koje bi učestale usljed vremenskihnepogoda, kao i od štete nekretninama koje bi nanio rast nivoa mora.

Politički utjecajiPokazatelji promjena buduće klime na Zemlji moraju se tretirati s najvećomozbiljnošću imajući u vidu sve predostrožnosti. Ekstenzivne promjene klime moguizmijeniti i ugroziti životne uvjete većeg dijela čovječanstva. One mogu izazvatimasovne migracije stanovništva i dovesti do velike utrke za zemaljskim resursima.Ovakve promjene posebno će opteretiti najranjivije zemlje u svijetu, a to su zemljeu razvoju, kao što je Bosna i Hercegovina. Mogu porasti opasnosti od nasilnihsukoba i ratova, kako unutar jedne, tako i između više država.

155

Klimatske promjeneInform

ativnilistTuvalu: prva žrtva klimatskih promjenaHONOLULU — Prekasno je za Tuvalu, mali otočki narod u Pacifiku. Deset hiljada stanovnika,ukupna populacija Tuvalua, pakuje svoje stvari dok im domove guta more. Ovo su životnečinjenice: Zemlja se zagrijava, nivo mora raste i Tuvalu su tiho izbrisani sa Zemljine površine.

Tuvalu otoci tek su prva žrtva klimatskih promjena. Međuvladina rasprava o klimatskimpromjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, što predstavlja posebno tijeloUN-a tzv. IPCC) predvidjela je rast mora u visini od 50 cm do jednog metra u narednomstoljeću. Porast mora od jednog metra znači da bi 17,5% Bangladeša, 6% Holandijei 80% koralnog grebena Majuro Maršalskih otoka otišli pod vodu — prema predviđanjimaOkvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija. Niske obalske zone razvijenihzemalja i mali otoci također mogu biti ozbiljno ugroženi.

Porast nivoa mora samo je dio problema koje proizvode klimatske promjene.Porast temperature od 1,4–5,8oC u sljedećem stoljeću dovest će do učestalih pojava poplava,jakih oluja i suša u Aziji i Africi. Distribucija će se padavina promijeniti. Ovo je samo, slikovitorečeno, vrh jednog brzo topećeg ledenog brijega, tj. ozbiljnog problema za sve nas.

Nestanak Tuvalua postavlja pred nas nizdrugih pitanja na koja treba odgovoriti,i to brzo. Šta će se desiti kada više ovihotočkih nacija nestane, i kada iza njihostane sedam miliona raseljenih? Moželi postojati kompenzacija za gubitakzemlje, njene historije, kulture, načinaživota? Ima li to cijenu? I, ko će je platiti?

Dok se razvijene nacije ne mogudogovoriti oko detalja Kyoto protokola,Tuvalu otočani bukvalno gube svojzavičaj. Za Sjedinjene Američke Državei druge razvijene zemlje to je pitanjepoštenja. Usredsrijeđeni su na to kakoda raspodijele teret i odgovore naprijetnju. Razvijene nacije dokazuju kako

će zemlje u razvoju, kao Indija i Kina, biti vodeći proizvođači gasova staklene bašče za decenijuili dvije. Za pregovarače iz SAD-a svaka šira slika koja ovo ne uzima u obzir nije pravedna.

Klimatske promjene nisu problem s kojim ćemo se suočiti tek u budućnosti;to je postojeća prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Od naroda nastaju dijaspore.Nije jednostavno shvatiti značenje tog procesa.

Ljudi Tuvalua trebaju izgraditi svoj život u novoj zemlji. Australija i Novi Zelandprihvataju ove ekološke izbjeglice, ali će se oni svakako morati prilagoditi kulturi koja ih prima.Kako su živjeli u relativnoj izolaciji, teškoće su neizbježne.

Tuvalu je mala, relativno homogena nacija. Njenu populaciju čini oko 96% Polinežana,od kojih 97% pripadaju Tuvalu crkvi. Nema mobilnih telefona, postoji jedna radiostanicai jedan internet provajder. Najfascinantnije jeste to što ova nacija nije imala vojsku ili neke drugeregularne oružane formacije. Zemlja je bila toliko mala i sigurna da nikom nije palo na pametda će morati braniti svoju teritoriju.

Oni će stupiti u svijet koji nije njihov. Teret očuvanja kulture i religije bez geografskogcentra bit će na njima. S druge strane, Tuvaluanci će morati sačuvati svoju prošlost.Kolektivno pamćenje ovog malog društva istopit će se raseljavanjem ovih ljudi u druge zemlje.A pamćenje je sve što će im ostati od domovine. Njihova groblja, škole, kuće, crkve progutatće okean. Tuvaluanci više nikada neće imati kuću kojoj bi se vratili.

Moramo učiniti nešto kako bi Tuvalu ostao jedina žrtva. Klimatske promjene i porast nivoamora moraju sve nas natjerati da se suočimo s vlastitim udjelom i krivicom u nestajanju kulturai moraju nas natjerati da preuzmemo odgovornost za stvaranje sigurnosti ljudima.Trebalo bi osnovati fondove za one koji gube svoje domove.

Vrijeme je da shvatimo: „Klimatske promjene nisu ništa drugo doli vid sporog umiranja.”

Eun Jung Cahill Che, The Japan Times, 26. august 2001. godine

Pripazite

Oštećivanje ozonskog omotača

156

1

Uvod

Ozonski omotač nalazi se na visini od 20 do 40 km iznad Zemljine površine.Njegova najvažnija uloga jeste zaštita biljaka, životinja i ljudi od ultraljubičastog (UV) zračenja.

Godine 1985. naučnici su otkrili da se ozonski omotač tanji.Ova pojava bila je naročito ispoljena na Antarktiku, iznad koga se pojavila ozonska rupa.Ovo je dovelo do opasnog porasta UV-zračenja.

Ključni koncept Nestajanje ozonskog omotača predstavlja veliku prijetnjuza ljudsko zdravlje.



Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave • Predstaviti informacije o problemima koje izaziva tanjenjeozonskog omotača, kao i potrebne zaštitne mjere.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, test, videoprezentacija

PripaziteAutori: Kliment Mindjov, Ivelina AngelovaZa BiH prilagodio: Rijad Tikveša

Pripazite 157

1Oštećivanje ozonskog omotača

Na srednjim nadmorskim visinama u Evropi gubitak ozonskog omotača iznosi od 6 do 8%.Posmatranja obavljena sa Zemlje i iz satelita pokazala su smanjenje ozona u zimskom perioduiznad sjeverne hemisfere.

Oštećenje ozonskog omotača izazivaju supstance koje ugrožavaju ozon(ODS — ozone-depleting substances), a koje su proizvod ljudske aktivnosti. To su: freon(koristi se u frižiderima i rashladnim uređajima), haloni (koriste se u preparatima za gašenjepožara), metilbromid (koristi se u poljoprivredi), kao i različite vrste razrjeđivača i pesticida.

Jednom ispuštene u atmosferu, ODS lagano se podižu i, u kontaktu s ozonskim omotačem,razlažu ga. Jedan molekul ODS-a uništava hiljade molekula ozona. Ovaj je proces spori zahtijeva dosta vremena, ali se vremenom barijera prema UV-zračenju uništava.

Aktivnosti

Sunčanje

1 Pitajte učenike da li se rado sunčaju ljeti. Gdje se sunčaju: u planinama, na moru,u parkovima? Je li moguće potamnjeti iza prozorskog stakla, kod vlastite kuće?

2 Objasnite da se ozonski omotač, lociran u stratosferi, ponaša kao prozorsko staklo koje odbijaUV-zračenje, dopuštajući samo malom postotku da stigne do Zemljine površine.Život na Zemlji nije u stanju preživjeti nivoe zračenja koji bi pogodili planetu u slučajuda nema ozonskog omotača.

Oštećenje ozonskog omotača

1 Prikažite film Ozzy ozone, koji je uključen u videomaterijal.

2 Postavite sljedeća pitanja:

• Koju ulogu igra ozonski omotač?• Šta označava izraz „ozonska rupa”?• Šta izaziva oštećivanje ozonskog omotača?

3 Objasnite da je većina ODS-a potpuno neškodljiva na površini Zemlje (npr., različiti tipovifreona i halona). Štavište, njihova upotreba povezana je s nekim uređajima kojisu od suštinskog značaja za savremeni život, kao što su frižideri, klima-uređaji i aparatiza gašenje požara. Pa ipak, kada se ODS podignu u atmosferu i dospiju u stratosferu,oni reagiraju s molekulima ozona. Kao rezultat, ozonski se omotač postepeno uništavai opasno UV-zračenje dopire do površine Zemlje bez ikakve prepreke.

Zdravstveni rizici

1 Skrenite pažnju učenicima na opasne posljedice povećanog UV-zračenja i štetneposljedice po zdravlje ljudi i okoliš. Zabilježite na tabli posljedice koje se pojavljuju u filmu.Pomozite učenicima s više informacija iz teksta Posljedice za ljude i iz poglavljas CD-ROM-a o uništavanju ozonskog omotača.

2 Naglasite da svako treba zapamtiti i znati sljedeće činjenice:

• U sljedećih deset do 15 godina, uprkos preduzetim mjerama, ozonski omotač istanjitće se do kritične tačke. Tek poslije ove krize možemo predvidjeti postepenoobnavljanje, koje će vjerovatno trajati do sredine 21. stoljeća.

• Za vrijeme ovog perioda bit će veoma važno zaštititi kožu od opekotina od sunca,naročito ljeti, a morat ćemo se naviknuti i na naočare za sunce koje štiteod UV-zračenja.

Pripazite

Oštećivanje ozonskog omotača

158

1 3 Podijelite upitnik Sunce i zdravstveni rizici. U njemu je objašnjeno koje kategorije ljudi imajuveće šanse dobiti rak kože od pretjerane izloženosti suncu. Obavezno objasnite učenicima(naročito onima koji u zbiru imaju najviše bodova) da su u upitniku predstavljeni indikatoririzika, i da ne postoje razlozi za strah i ozbiljnu uzbunu.

Hajde da sačuvamo ozon

1 Objasnite razredu da je međunarodna zajednica poduzela mjere za obnavljanje ozonskogomotača. Naučnici, poslovni ljudi, političari, predstavnici javnih organizacija i mediji sjelisu za isti sto i započeli pregovore.

Važni dokumenti, kao što je Bečka konvencija i Protokol iz Montreala, usvojenisu da reguliraju, postepeno smanjuju i, na koncu, eliminiraju upotrebu ODS-a. Više od160 zemalja pristupilo je ovim ugovorima. Naša je zemlja također potpisnica ovog ugovora.

Godine 1991. razvijene i bogate zemlje osnovale su međunarodni fond pod imenom Globalnifond za okoliš (GEF — Global Environmental Facility) kako bi podržali napore zemalja u razvoju.Napori GEF-a uključuju klasifikaciju proizvoda na osnovu sadržaja i tipa ODS-a.

Mnoge zemlje već sprovode nacionalne programe za ograničavanje upotrebe ODS-a.Saznajte postoji li u vašoj zemlji sličan program. Istaknite da svako može pomoći ovojinicijativi birajući proizvode koji ne ugrožavaju ozonski omotač.

2 Napišite na tabli najčešće upotrebljavane termine koji se odnose na ekološki sigurne prakse(npr. „ne ugrožava ozon”, „ne sadrži CFC” itd.).

U nastavku…

• Kažite učenicima da naprave malo istraživanje proizvoda koji se prodaju u radnjama u bliziniškole ili kuće. Neka provjere razne dezodoranse i sprejeve u vlastitom domaćinstvui evidentiraju koliko ih ima oznake da ne sadrže ODS. Jesu li označeni simbolima kojiukazuju na to da ne sadrže ODS? Ohrabrite učenike da razgovaraju o tome sa zaposlenimau prodavnicama ili s vlasnicima radnji, kao i sa svojim roditeljima.

Pripazite 159

1Oštećivanje ozonskog omotača

Rezultat tanjenja ozonskog omotača i njegovog postepenog nestajanja ozbiljnesu posljedice za ljudsko zdravlje. UV-zračenje može izazvati rak, katarakte na oku,opekotine, snježno sljepilo, starenje kože i slabljenje imunog sistema. Nemelanomskitumori kože najčešći su oblik raka kod ljudi, a utvrđena je njegova sigurna povezanosts UV-zračenjem.

Neki individualni faktori rizika za rak kože jesu:• blijeda put;• plave, zelene ili kestenjaste oči;• svijetla kosa;• tendencija da na suncu izgorite, a ne da dobijete boju;• prethodna iskustva s težim opekotinama od sunca;• veliki broj mladeža;• pjegice;• naslijeđe — neko u porodici već je imao rak kože.

Različite populacije imaju različitu osjetljivost na UV-zračenje.

U Evropi su najosjetljiviji ljudi na sjeveru, dok su najotporniji ljudiiz mediteranskih zemalja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje:• djecu ispod 12 mjeseci starosti ne izvoditi iz sjene;• ograničiti vrijeme koje djeca provode na suncu, naročito

u doba dana kad je sunce jako;• nositi zaštitu, šešir i naočare za sunce.• izdašno koristiti kreme za sunce sa zaštitnim faktorom 15 i višim;• izbjegavati kvarcanje;• zapamtiti da je zaštita od sunca neophodna kad god ste na otvorenom.

Posljedice za ljude

160

Oštećivanje ozonskog omotačaIn

form

ativ

nilis

t Sunce i zdravstveni rizici(Koje kategorije ljudi predstavljajurizičnu grupu za dobijanje raka kože)

Odgovorite na pitanja i saberite poene:

1. Koje je boje tvoja kosa?

�� plava/riđa 4 p

�� smeđa 3 p

�� crna 1 p

2. Koje su boje vaše oči?

�� plave/zelene 4 p

�� kestenjaste 3 p

�� braon 1 p

3. Ako ljeti sjediš sat vremena na suncu:

�� izgoriš i pojave ti se mali plikovi na koži 4 p

�� prvo izgoriš, pa dobiješ boju 3 p

�� odmah dobiješ boju 1 p

4. Da li imate pjega/benova?

�� mnogo 5 p

�� srednje 3 p

�� nemam pjegice 1 p

5. Da li radite:

�� napolju 4 p

�� napolju i unutra 3 p

�� unutra 1 p

6. Je li neko u tvojoj porodici imao rak kože?

�� da 5 p

�� ne 1 p

7. Gdje živiš?

�� u regionu s hladnijom klimom 4 p

�� u regionu s umjerenom klimom 3 p

�� u regionu s toplom klimom 2 p

Rizik dobijanja raka kože:minimalan - 10-15 p. •srednji - 16-22 p. •visok - 23-25 p. •veoma visok - 26-30 p.

Kisele kiše 161

1Zakiseljavanje

Uvod

Zagađenjem zraka smatra se prisutvo hemikalija u atmosferi u količinama i periodima koji su štetni za ljudsko zdravlje i okoliš.

U modernim, industrijaliziranim zemljama zagađenje zraka izazivaju tri glavne grupezagađujućih materija: ugljendioksid, sumporni oksidi i azotni oksidi.

Ključni koncept Zakiseljavanje je ozbiljan ekološki problem i izazov za savremeno društvo koji se može suzbijati na različite načine.



Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Fizika, Hemija

Ciljevi nastave • Pružiti više informacija o karakteru i razlozimazakiseljavanja okoliša.

• Podići svijest o mjerama suzbijanja zakiseljavanja.


Kisele kišeAutor: Kliment Mindjov Za BiH prilagodio: Mihajlo Marković

Kisele kiše

Zakiseljavanje

162

1 Čist zrak u pokretu iznad Zemljine površine skuplja primarne zagađujuće materije, kao što su prašina (od oluja i vulkanskih erupcija) i emisija od ljudskih aktivnosti (automobili,industrijska proizvodnja, proizvodnja energije itd.). Primarne zagađujuće materije često se miješaju s valovima zraka i u tom procesu nastaje reakcija ili između ova dva elementa ili s osnovnim sastojcima zraka (kisika, azota, vodene pare itd.), pa tako nastaju novi zagađivačipoznati i kao sekundarni. Jedan je od najpoznatijih kisela kiša.

Aktivnosti

Više o zakiseljavanju

1 Objasnite da se kisele materije, kao sumporni i azotni oksidi, mogu zadržavati u zrakudanima i prelaziti velike razdaljine (nekada i hiljade kilometara). U međuvremenu reagirajus vlagom iz zraka, formirajući kiseline (sumpornu i azotnu). Bez obzira u kom obliku,kiseline ili praha, dopiru do zemlje, mijenjaju hemijski sastav zemlje i vode. Povećavaju kiselost zemljišnog rastvora, koji je štetan za biljni i životinjski svijet. Osim kiselih kiša zakiseljavanje zemljišta i vode izazivaju i drugi faktori.

Prisustvo azota, koji je proizvod prirodnih đubriva, ima isti efekt na zemlju i vodu. Ovaj proces ima utjecaja na ekosisteme i dovodi do zakiseljavanja. Mrtve šume u srednjoj i istočnoj Evropi, mrtva jezera u Skandinaviji i Alpama žrtve su zakiseljavanja. Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća zakiseljavanje je prepoznato kao pojava koja ozbiljno ugrožava okoliš. Zbog toga su pokrenuta mnoga istraživanja

2 Prikažite obrazovni film Kisele kiše, koji se nalazi u videomaterijalu. Pitajte sljedeće:• Koje su posljedice kiselih kiša? (Trovanje izvorske vode, propadanje objekata itd.)

Koristite dopunske informacije iz teksta Više o zakiseljavanju.• Šta je uzrok kisele kiše? (Sumporni i azotni oksidi iz saobraćaja, industrije i procesa

proizvodnje energije.)• Zašto je potrebno suzbijanje zakiseljavanja? (Zaštita zdravlja ljudi i životinja, spomenika

kulture, objekata, metalnih konstrukcija itd.)

Kako prevladati problem

1 Objasnite da se moraju preduzeti aktivne mjere za ograničavanje kiselih zagađivača iz automobila, zračnog saobraćaja, proizvodnje energije, industrijskih aktivnosti i intenzivnepoljoprivrede. Širenje informacija o ovoj važnoj temi potaknut će promjene navika i voditi efikasnijoj upotrebi energije i industrijskih kapaciteta. Također, pomoći će pristupuodrživoj poljoprivredi.

2 Podijelite informativni list Šta može učiniti jedno društvo.

3 Pokrenite slobodnu diskusiju o tome šta se može učiniti da bi se suzbilo zakiseljavanje.Napišite odgovore na tabli.

U nastavku...

• Ilustrirajte nastanak kiselih kiša i njihov utjecaj na različite činioce okoliša i ljudsko zdravljeprikazivanjem interaktivne ilustracije o kiselim kišama koja se nalazi na CD-ROM-u.

• Neka učenici obrate pažnju na znakove štete koje je proizvelo zakiseljavanje u njihovom gradu,selu ili okolici (oštećena stabla drveća, objekti, spomenici kulture, metalne konstrukcije itd.).

• Ohrabrite učenike da podijele svoja saznanja i zapažanja sa svojim ukućanima.

163

ZakiseljavanjeInform

ativni listŠta može učiniti jedno društvoSljedeće mjere pomažu suzbijanje pojave kiselih kiša:

• oprezno korištenje amonijačnih đubriva i njihovo brižljivo skladištenje;

• promocija i razvoj elektronskih i hibridnih vozila za smanjenje ispušnih gasova;

• korištenje prirodnog gasa kad god je moguće, a ne čvrstih goriva;

• poboljšanje izolacije u objektima i na opremi;

• širenje upotrebe obnovljivih izvora energije — sunčeve, energije vjetra,vode, biomase, geotermalnih izvora, plima itd.;

• ugrađivanje katalitičkih pretvarača (konvertora) u motorna vozila i opremanje industrijskih postrojenja i termoelektrana sistemima za pročišćavanje kako bi se smanjilo zagađivanje atmosfere;

• uklanjanje sumpora iz goriva prije njegovog korištenja;

• promocija tehnologija koje štede energiju i javnog transporta;

• primjena strogih zakona za prijevozna sredstva;

• promocija upotrebe željezničkog ili brodskog saobraćaja kao manješkodljive alternative drumskom saobraćaju;

• promocija upotrebe bicikla za kraće i srednje razdaljine u urbanim područjima;

• usvajanje graničnih vrijednosti emisija za zračni saobraćaj na međunarodnom nivou (fosilna goriva koja koriste letjeliceproizvode značajne količine azotnih oksida i sumpordioksida u gornjem sloju atmosfere).

Spasimo Jadransko more

Mora i okeani

164

1

Ključni koncept „Samo preživljavanje ljudske vrste zavisi od održavanja okeanačistim i živim, i pod uvjetom da se prostiru oko cijelog svijeta.Okean je pojas za spasavanje naše planete” — JacquesCousteau.

Trajanje 2–3 časa


Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Geografija, Hemija

Ciljevi nastave • Naučiti koje su prirodne prijetnje morima i okeanima.• Prodiskutirati o ekološkoj situaciji u Jadranskom moru

i naglasiti potrebu za međunarodnom saradnjom o ovom pitanju.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, razmjena ideja, igra kroz uloge,videoprezentacija

Spasimo Jadransko moreAutori: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Spasimo Jadransko more 165

1Mora i okeani

Uvod

Voda u okeanima neprekidno je u pokretu zbog solarne toplote, rotacije Zemlje i gravitacionogutjecaja Sunca i Mjeseca. Okeanske struje miješaju toplu vodu iz tropskih krajeva s ledenomvodom polarnih mora. Miješanje tople i hladne vode veoma je važno za klimu Zemlje, sistemekoji održavaju život u morima i za svjetske zalihe ribe. Interakcija atmosfere s okeanima i morimaima veliki utjecaj na klimu i vremenske prilike. Okeani pomažu da se smanji efekt staklene baščetako što apsorbiraju ogromne količine gasova, posebno ugljendioksida.

Okeani godišnje proizvedu oko 200 milijardi tona planktona, posebno u priobalnim regionima.Plankton je ključna veza u lancu ishrane i hrani između 200 i 400 miliona tona ribe godišnje.

Neživi elementi u okeanu također su veoma bitni. Morska voda i morsko dno bogati su mineralima. Slana voda može se destilirati i koristiti za piće.

Hiljadama godina ljudi su koristili mora za pecanje, transport i trgovinu. Sada, također, vadenaftu, gas i minerale iz priobalnih voda. Nažalost, okeani su postali i đubrišta za naš otpad,uključujući odvodne vode, kućni krš i opasne uzgredne proizvode kao što je nuklearni otpad.

Aktivnosti

Informacije o Jadranskom moru

1 Ovu temu započnite informacijama iz uvoda i poglavlja o morima i okeanima s CD-ROM-a o općoj ulozi mora i okeana.

2 Objasnite da je Jadransko more dio većeg svjetskog okeanskog sistema koji ima specifičneekološke probleme. Zamolite tri dobrovoljca da glume stručnjake za Jadransko more. Dajte im papir s činjenicama o Jadranskom moru i zamolite ih da te informacijeprezentiraju ostalim učenicima. Svakome od njih dodijelite posebni dio prezentacije.

3 Poslije prezentacije ukažite im na to da ekološko stanje Jadranskog mora ne može potpuno popraviti samo jedna zemlja. Potreban je zajednički napor vlada i pojedinaca koji na to mogu utjecati.

Školska konferencija o Jadranskom moru

Priprema konferencije

1 Učenici će učestvovati na međunarodnoj konferenciji „Spasimo Jadransko more”.Popričajte o tome je li potrebno pozvati predstavnike:• zemalja koje izlaze na Jadransku obalu;• zemalja koje doprinose zagađenju, a to su one zemlje čije se rijeke ulijevaju

u Jadransko more: Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija;• evropskih i svjetskih organizacija koje se bave očuvanjem okoliša, pticama selicama itd.;• kompanija koje se bave morskim prijevozom, turizmom, proizvodnjom đubriva i ulja itd.

2 Na tabli napišite imena svih predstavnika koje treba pozvati.

3 Zamolite učenike da izaberu volontere koji će imati ulogu ovih predstavnika i braniti njihovastanovišta i interese. Među zvanicama trebaju se naći i eksperti, kao i predstavnici nevladinihorganizacija koji brane interese zaštitara okoliša, pecaroša, malih hotela i restorana i ostalihkojih se ovo pitanje tiče.

Prva runda diskusija

1 Stolove postavite ukrug, jer to ukazuje na činjenicu da će svim učesnicima biti pruženajednaka šansa da učestvuju.

2 Nacrtajte tri paralelne kolone na tabli i zamolite dva volontera da glume sekretare koji će bilježiti glavne iskaze učesnika.

3 Postavite sljedeća pitanja, kao uvod u diskusiju u prvom dijelu konferencije:

Mora i okeani

166

1

Spasimo Jadransko more

• Koje su specifične karakteristike Jadranskog mora?(Koristiti informacije koje su iznijeli eksperti.)

• Za šta se koristi Jadransko more?(Turizam i rekreacija, prijevoz, ribolov, pijesak i nafta, deponije itd.)

• Koji su izvori i oblik zagađenja Jadranskog mora? (Naftni proizvodi, teški metali, raznihemijski zagađivači, pesticidi, hranjive supstance i otpad iz gradova i sela, lučke djelatnosti,industrijske fabrike, prijevoz ljudi i robe, ribogojilišta itd.). Obavezno prodiskutirajte kakorijeke koje se ulijevaju u more utječu na zagađenje.

• Koje još konkretne aktivnosti mogu ugroziti biodiverzitet Jadranskog mora? (Pretjeran ribolov, ilegalni metodi — lov mrežom, unos nepoznatih vrsta, isušivanje vlažnih priobalnih zona itd.)

Zamolite sekretare da zapišu ove informacije u prvu kolonu.

Druga runda diskusija

1 Pređite na drugi dio konferencije tako što ćete u drugoj koloni zapisati koje su to mjerekoje mogu umanjiti probleme zapisane u prvoj koloni. Odgovarajuću mjeru zapišitenasuprot odgovarajućem uzroku ekološkog stanja Jadranskog mora.

2 Popričajte o svim predloženim mjerama, dopuštajući da svi učesnici izraze svoje mišljenje,bez obzira na to jesu li oni predstavnici drugih zemalja, međunarodnih i poslovnihorganizacija ili nevladinih organizacija. Upozorite učesnike da pronalaženje jasnih iprihvatljivih rješenja nije jednostavan zadatak. To zahtijeva vrijeme, strpljenje i međusobnopoštovanje svih učesnika.

3 Na kraju konferencije pozovite sve učesnike da odgovore na pitanje: „Šta ja mogu učiniti kaopojedinac, kada sam na moru, da pomognem očuvanju Jadranskog mora?” Zapišite najčešćeodgovore u treću kolonu. Porazgovarajte o tome kako su oni slični prijedlozima u drugojkoloni ili različiti od njih.

Završni dio

• Učenicima pustite snimak Morski ratnici, koji se nalazi na videomaterijalu.• Potaknite učesnike da smisle odgovarajući apel koji prati poruku filma.

Najbolje prijedloge zapišite na tabli.

167

Mora i okeaniInform

ativni listPodaci o Jadranskom moru

Opći podaci Jadransko je more najugroženiji region u Mediteranu — to je veoma osjetljiva morska oblast kojase suočava s ozbiljnim ekološkim izazovima. Ovo je more dom nekim od najznačajnijih blagasvjetske baštine. Jadranska je oblast ekonomski važna za turizam i rekreaciju, glavni transportničvor energetskih resursa i jedna od najrazvijenijih evropskih industrijskih zona.

Latinsko ime „Mare Hadriaticum” ili „Mare Adriaticum” vodi porijeklo od naziva etrurske kolonije, koja je u početku bila obilježena samo do gornjih dijelova mora. Jadran,odnosno Adria, vjerovatno vodi porijeklood ilirskog „adur”, što znači voda ili more.

Šest jadranskih zemalja jesu Albanija,Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija,Slovenija i Crna Gora. Kako Jadranskomore dijeli šest povezanih zemalja, mjerekoje su potrebne da bi se more zaštitilotakođer moraju biti međunarodne po svojoj prirodi. Vlade ovih zemaljaimaju obavezu i odgovornost razvijati ove mjere i poštovati zajednički okoliš.

Fizičke i biološke odlike Jadransko je more dio većeg Sredozemnog mora. U najdužem dijelu dugo je 770 kilometara, a u prosjeku je široko 160 km. Povezano je s Jonskim morem i ostatkom Mediterana prekomoreuza Otranto, koji je širok samo 85 km. Njegova ukupna površina iznosi 160.000 km².

Zapadna je obala mora istočna obala Italije, a istočna obala uglavnom se prostire duž Hrvatske i njenih brojnih otoka. Manji dio ove obale pripada Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji (od sjevera ka jugu). Zapadna obala uglavnom je niska, na sjeverozapadu se spaja s močvarama i lagunama, dok je istočna obala uglavnom gola i stjenovita, s mnogo otoka. Nekolikovelikih rijeka ulijeva se u Jadran, a najvažnije su: Adiđe, Brenta, Isonco, Neretva, Pijave, Po i Reno.Jadransko je more zbog toga manje slano i razvodnjeno, za razliku od ostatka Mediterana.

Sjeverni je dio mora veoma plitak — sjeverno od linije između Rimina i Istre more je rijetkodublje od 45 m. Ka jugu, između Ortone i Šibenika, nalazi se veliko ulegnuće, koje je na nekimmjestima dublje od 180 m. Najdublji dio mora od oko 900 m nalazi se istočno od MonteGargana, južno od Dubrovnika i zapadno od Drača, mada na jednom mjestu čak dostižedubinu od 1.460 m. Procjenjuje se da je prosječna dubina mora 240 m.

Postoji mnogo ugroženih i zaštićenih vrsta flore i faune u Jadranu, kao i njihova važna staništa.Tu spadaju: dugokljuni delfin Bottlenose dolphin, morska kornjača Loggerhead turtle, morskatrava pri dnu, korali i mjesta gdje se gnijezde ptice.

Osim toga, ribolov je važna djelatnost na Jadranskom moru: jastozi, sardine i tune glavni su ulov.

Ratovi riba

Mora i okeani

168

2

Uvod

Kada neko doživi razočarenje u ljubavi, postoji izreka koja kaže: „Ima puno riba u moru.” Ali, da li ih zaista ima? U posljednjih trideset godina širom svijeta nekoliko je lovišta ribapresušilo, kako biološki, tako i ekonomski, i to zbog prekomjernog ulova izazvanog tehnološkimrazvojem u ribolovu i povećanom potražnjom ribe. Tu spadaju lovišta sjevernomorske haringe(1970-ih), lovište u Grand Benksu (1990) i u Beringovom moru (1999). Ovo je velika šteta

jer riba pruža važan izvor hrane koja se može održivimupravljanjem eksploatirati bez posljedica. U zemljama u razvojugubitak trenutno održivih lovišta zbog nekontroliranog ribolovamože dovesti do ozbiljnih nestašica u priobalnim zajednicama.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća sjevernoevropska otočkazemlja Island suprotstavila se Ujedinjenom Kraljevstvu zbogpristupa njihovim ribolovnim oblastima. Ekonomija Islandaoslanja se gotovo isključivo na ribolov, i svako smanjenje zalihaznačilo bi propast njihove ekonomije. Island je želio zaustavitiostale zemlje da love blizu njegovih obala, da bi zaštitio zaliheribe, i označio su to ekskluzivnom zonom. U UjedinjenomKraljevstvu željeli je podržati svoju flotu morskih ribolovaca

(kao i godišnji prihod, radna mjesta i zajednice koje su od toga zavisile) i suprotstavili su se unilateralnoj objavi Islanda o jurisdikciji nad morima izvan njihovih teritorijalnih voda.

Serija konfrontacija dobila je nadimak „riblji rat” (što je u engleskom jeziku igra riječi i asocirana hladni rat), iako nije došlo do pravih borbi (bilo je nekoliko okršaja između islandskih i britanskih ratnih brodova u pokušajima da se primijene ribolovna ograničenja, odnosno da se zaštite od onih koji love pomoću mreže). Na kraju su uspjeli napraviti kompromis.Ujedinjenom Kraljevstvu dozvoljeno je da pošalje ograničen broj čamaca za ribolov u islandskusamoproglašenu ograničenu zonu za ribolov. Svađa je bila nepotrebna, jer je dva saveznikadovela u takav ružan položaj. Ipak, pokazalo se da je Island bio u pravu kada je zaštitaprirodnih zaliha u pitanju, jer je Cod fishery sada jedno od rijetkih lovišta koje se nastavljarazvijati, i to legalno, jer je 1976. godine UN Konvencija o morskom pravu potvrdilaunilateralnu deklaraciju o granici od 200 nm, što je 1994. ohrabrilo sve obalne nacije da objaveekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ) od 200 nm.

Ratovi ribaAutori: Robert AtkinsonZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncept Zaliha ribe prirodni je resurs koji se u prošlosti činioneograničenim. Sada, međutim, zalihe ribe širom svijetasmanjuju se alarmantnom brzinom. Šta nam upravljanje ovimopćim resursom govori o održavanju ostalih resursa?

Trajanje 1–2 časa


Mjesto Učionica

Nastavni materijal Stolovi, tabla, dijelovi igrice Ratovi riba (pogledaj papir s podacima)

Nastavni predmeti Biologija, Ekonomija, Geografija

Ciljevi nastave • Saznati za probleme u upravljanju zajedničkim općim resursima.

• Prodiskutirati o razlikama među zainteresiranim stranama i praktičnim teškoćama održivog upravljanja resursima.

• Razviti neke opcije kako voditi međunarodni ribolov.

Nastavnametodologija

Predavanje, diskusija, simulacija, igra kroz uloge, razmjena ideja,videoprezentacija

Ratovi riba 169

2Mora i okeani

Problemi u vezi s „ribljim ratom” i održivim upravljanjem zalihama ribe tema su istraživanja u ovoj lekciji. Učenici se susreću s problemima upravljanja ovim resursom i pokušavaju smislitinačine racionalnog upravljanja.

Aktivnosti

Uvod u probleme ribolova

1 Koristeći podatke o problemima u ribolovu i poglavlje o ribolovu u morima i okeanima na CD-ROM-u, napravite uvod u predavanje o problemima s ribljim resursima. Naglasite da su zalihe sjevernomorske haringe nestale i prodiskutirajte odakle dolazi riba koju i oni jedu.

2 Započnite diskusiju o tome kome pripadaju mora i okeani i kome pripadaju resursi u timvodama. Pojasnite da svi resursi imaju neku vrijednost i da je vlasništvo nad nekim resursomvažno ekonomsko pitanje. Popričajte o tome ko ima korist od eksploatacije lovišta ribe.

Ratovi riba – simulacija

1 Osnovna ideja ove lekcije jeste da s učenicima prođete jednostavnu simulaciju „ratovi riba”. Svrha ove vježbe jeste pokazati učenicima šta se može dogoditimeđunarodnim lovištima ako se nedozvoljeno i nekontrolirano eksploatiraju. Simulacija se sastoji iz pet krugova. Za simulaciju vam je potrebno: • 50 riba isječenih iz ilustriranih strana;• 20 čamaca za ribolov isječenih iz ilustriranih strana;• tabla za pisanje rezultata;• četiri velika stola postavljena na sljedeći način:

2 Razred treba podijeliti u tri grupe: zemlja A, zemlja B i zemlja C, i svaka grupa treba sjeditiblizu odgovarajućeg stola. Svaka zemlja dobija jedan čamac za pecanje na početku.

U prvom je krugu 40 riba postavljeno na sto D (podlogu za mriješćenje). Ovo se jato riba pomjera (na papiru ili poslužavniku) u smjeru kazaljke na satu prekosvakog stola (predstavljajući vode svake od zemalja). Za svaki čamac za pecanje svakazemlja može uzeti po 4 ribe u svakom krugu.

Na kraju svakog kruga preostala se riba vraća na sto D. Na svake dvije ribe na gomili možese dodati još po jedna riba. Naprimjer, ako je ostalo 28 riba, dodajte još 14 riba na gomilu(jedino je ograničenje da na gomili može biti maksimalno 50 riba, jer to predstavlja brojriba koji mogu održati njihovi izvori hrane).

Na kraju svakog kruga za svakih osam riba koje jedna grupa posjeduje može kupiti jošjedan čamac za pecanje i postaviti ga u svoje teritorijalno more (sto). U tabeli na tablimožete zapisivati rezultat i cijeli se ciklus nastavlja devet krugova ili dok ne nestane svariba. Ovo je, naravno, pojednostavljena simulacija i može se zakomplicirati uvodeći u igrumeđunarodne vode i promjenjive količine nove ribe koja pristiže zbog različitih prirodnihuzroka, ali poruka ostaje ista.

3 Otvorite diskusiju o tome šta se dogodilo lovištima ribe poslije pet krugova. Šta se desilo s lovištima? Ima li više ili manje ribe nego na početku? Je li nestalo ili i dalje postoji? Na kojibiste način izvukli najviše resursa (i radna mjesta) iz tih lovišta, a da ga ne uništite? Kakomožemo osigurati da sve zemlje imaju podjednaku korist? Zapišite otvorena pitanja na tabli.

Sto A (zemlja A) Sto B (zemlja B)

Čamac za pecanje Čamac za pecanje

Sto D (podloga za mriješćenje) Sto C (zemlja C)

50 riba Čamac za pecanje

Ratovi riba

Mora i okeani

170

2 Održivo upravljanje lovištima

1 Podijelite razred u četiri ‘interesne grupe’ koje imaju konkretan interes:

• ribolovci — osiguranje dovoljno poslova za ribolovce — mnogo čamaca; • zaštitare okoliša — osiguranje da se zalihe ribe ne smanjuju pecanjem;• vlada — osiguranje da je ulov ribe najviši mogući (prihodi);• nadleštvo lovišta — održavanje ravnoteže ribljih resursa na duži period.

Zamolite svaku grupu da radi u timu na donošenju principa i metoda koje oni smatrajukorisnim u održivom upravljanju ribljim lovištima, tako da njihova interesna grupa imakorist od toga.

2 Svaka interesna grupa treba prezentirati svoje principe razredu. Na osnovu tih principapočinju pregovori između različitih grupa koji trebaju dovesti do „Sporazuma o ribolovu”.Ovaj bi sporazum trebao posjedovati nova pravila koja će im pomoći da vode simulacijuna najbolji način. Trebalo bi se fokusirati na povećanje prihoda i radnih mjesta, ali ne po cijenu osiromašenja zaliha do tačke kada se više ne mogu obnoviti.

3 Prateći pravila sporazuma ponovite simulaciju „Ratovi riba” i vidite mogu li učenici doći do još boljih rješenja.

Završni dio

• Pustite učenicima snimak Morski ratnici, koji se nalazi u videomaterijalu.• Potaknite učenike da zapišu probleme o kojima ste diskutirali i da se raspitaju jesu li slični

problemima u nekom konkretnom lovištu (naprimjer na Jadranu) ili u nekom drugom živomresursu, kao što su, naprimjer, šume ili međunarodne rijeke. Koje su tu lekcije ili razlike?

• Zamolite učenike da u prodavnicama pronađu proizvode kojim se održivo upravlja (obično postoji oznaka). Koliko im je teško pronaći nešto od toga? Razumiju li sada boljekako se hrana proizvodi i kako se upravlja njenom proizvodnjom?

Ratovi riba 171

2Mora i okeani

Kome pripada riba?Nacionalne teritorijalne vode jedne zemlje ograničene su na 12 nm (nautičkih milja).Međutim, posljednjih godina zemljama je dozvoljeno da kontroliraju zonu lovišta ribado 200 nm. Ovo proširenje nacionalne kontrole nad okeanima (posebno biološkiproduktivnog kontinentalnog dijela) pojasnilo je pitanje jurisdikcije nad zalihama ribe.

Međutim, u mnogim ribolovnim oblastima koje se sada nalaze u okviru nacionalnihgranica ranije su lovili ribolovci iz drugih država, i ovi zahtjevi i prava ribolovaca morajuse uzeti u obzir. Osim toga, ribe se kreću i upravljanje je komplicirano kada one stalnoprelaze granice. Uopće nije jednostavno reći ko posjeduje ribu i pravo da je lovi, a usto i odgovornost da njome upravlja. U pokušaju da riješe ove probleme, vlademnogih država napravile su sporazume o ribolovu kako bi se dogovorile o najboljemnačinu eksploatacije lovišta, a da ih ne unište.

Dinamika zaliha ribeOsnovni problem održavanja zaliha ribe jeste kako odlučiti koliko riba i kada se moželoviti. Ako izuzmemo brojanje konkretnog ulova, očigledno je veoma teško odreditikoliko ribe ima u morima. Osim toga, morsko okruženje veoma je kompleksno i teško je predvidjeti interakciju između različitih vrsta, njihove izvore hrane, struje i klimu. S ograničenim znanjem morskog ekosistema i dinamike zaliha ribe, naučnicima jeveoma teško savjetovati vlade da zabrane prekomjernu eksploataciju svjetskih lovišta ribe.

Mnogi naučnici, biolozi, fizičari i matematičari zajedno su pokušavali napraviti modeldinamike zaliha ribe i donekle su imali uspjeha. Međutim, često se dešava da čak i ako je nauka u pravu, savjeti naučnika ne idu u tom pravcu jer se priklanjaju ekonomskim i društvenim interesima.

Ribarske zajedniceIako smo skloni tome da ribu vidimo samo kao hranu na svom tanjiru, a ribolov kao industrijsku granu, trebalo bi uzeti u obzir i to da ribolov zavisi od zajednica koježive pored mora. Tradicionalno, muškarci se bave lovom, često u opasnim uvjetima,dok su žene u ovim zajednicama imale veliku ulogu u procesiranju ulova. Postoji bogata tradicija i naslijeđe vezano za ove zajednice. Radne ribarske luketuristima često djeluju kao zanimljiva atrakcija, više nego satanizirane jahting marine. Oni, kao i ostale interesne grupe, imaju jednak interes u održivom upravljanju zaliharibe od kojih žive, i mogu doživjeti teške ekonomske probleme zbog kontrole nad ribolovom. Oni također zaslužuju pošten i siguran život.

Kontroliranje ulovaZbog kolapsa koji se desio ili radi kolapsa koji prijeti mnogim lovištima širom svijeta,vlade traže načine da osiguraju održivu eksploataciju resursa ribe. Ovo je posebnoteško u predjelima gdje ne postoji nacionalna jurisdikcija — u zemljama trećeg svijeta.To je teško i u predjelima gdje ribolovci iz različitih zemalja pokušavaju eksploatiratiista lovišta, bilo u istim predjelima ili iste zalihe ribe koje migriraju.

Ako zemlje ne mogu naći način za održivo upravljanje zalihama ribe, odgovorne su za dvije vrste prekomjernog ribolova: biološkog prekomjernog lova i komercijalnogprekomjernog lova. Biološki prekomjeran ribolov nastaje kada se ulovi toliko riba da nastaje kolaps u zalihama ribe (nema dovoljno zrelih riba da zamijene one koje su ulovljene), dok komercijalni prekomjerni ribolov znači da je vrijednost ulova tolikoopala da više nije profitabilno loviti ih (prihodi ne pokrivaju troškove uloženog — čamci,mreže, plaće, procesiranje). Obje vrste znak su lošeg upravljanja ribljim resursima.

Postoji nekoliko načina reguliranja prekomjernog ribolova, i tu spadaju: • kvote — kontrolirati broj ulovljenih riba;• izdavanje licenci — ograničiti opremu ili broj ljudi kojima je dozvoljeno da love;• restrikcija opreme — zabraniti određenu vrstu opreme ili definirati odgovarajuće

razmjere mreža (što bi dozvolilo manjim ili nezrelim ribama da pobjegnu);• zatvorene sezone — skratiti otvorene sezone lova i/ili prekinuti ribolov za vrijeme

parenja riba;• zatvorena oblast — zaštititi osjetljive oblasti za parenje od ribarskih aktivnosti.

Međutim, svaki od ovih načina ima problem praktične implementacije i primjene. Odluke o kontroliranju prekomjernog ribolova često su politički određene (ekonomskim stanjem,radnim mjestima, nacionalnim ponosom) i biološki problemi često su zanemareni zbog toga.

Problemi ribolova

172

Mora i okeaniIn

form

ativ

ni li

stRatovi riba — Ilustrirane strane

173

Mora i okeaniInform

ativni listRatovi riba — Ilustrirane strane(nastavak)

Potrošačko društvo

Zdravlje i okoliš

Vrijednosti

Ljudska prava

Budućnost naše planete

Potrošačko društvoČemu bespotrebno trošenje? 177Pakovanje 181Etikete i reklame 185Privatno vlasništvo 188Psi i ljudi 191

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Više” • „Izbori” • „Kobajagi reklama” • „Potrošnja i životni stil ” •„Kupujmo racionalno” • „Promjena navika pri kupovini” •„Ponovna upotreba i odvojeno prikupljanje”

Zdravlje i okolišJe li hrana uvijek zdrava? 195Ljekovito bilje 199Hemikalije koje zagađuju vodu 204

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Zdravlje i voda”

Ljudska pravaMože li pojedinac mijenjati svijet? 208

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Grad u nedoumici: radna mjesta ili zdravlje” • „Pažljivo pristupiti”

Budućnost naše planeteNaše dužnosti prema generacijama koje dolaze 212

FILM VEZAN UZ OVU TEMU:„Kraljevstvo” • „Balans i sklad”

Informativni listKupujemo li zaista ono što nam je potrebno? 180Ocjenjivanje pakovanja 183Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja 184Trutovi i pčele (ljudi štetočine i odgovorni, koji rješavaju probleme) 190Čovjekov najbolji prijatelj? 193Metodi prirodnog liječenja 202Svojstva vode 207Uskršnji otok 215Osnovni principi održivog razvoja 216Samit u Johannesburgu 2002. godine 217

Uvod

Za većinu ljudi kupovina je postala dio svakodnevnog života. Uprkos tome, ljudi imaju potrebuda od obične, svakodnevne aktivnosti načine nesvakidašnji događaj, posebno zbog dodavanjaodređenog začina ili smisla vlastitom životu. Naprimjer, ako nam je potreban hljeb, olovka,sijalica ili bilo šta drugo, jednostavno odlazimo do radnje i te potrepštine kupimo; vrlo često,ipak, prednost se daje samom činu kupovine, a ne toliko onome što nam je zaista potrebno.

Čemu bespotrebno trošenje? 177

1Potrošačko društvo

Ključni koncept Konzumerističko ponašanje ima veliki utjecajna kvalitet života ljudi, kao i na okoliš.



Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Biologija

Ciljevi nastave • Pokazati kako potrošačko ponašanje ima negativan utjecajna ljudsko zdravlje i okoliš.

Nastavna metodologija Videoprezentacija, diskusija, takmičenje

Čemu bespotrebno trošenje?Autor: Jacek SchindlerZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

178

1

Čemu bespotrebno trošenje?


Koliko često kupujemo masovno proizvedeni hljebu supermarketu umjesto u svojoj omiljenoj pekari?Ako svratite u papirnicu blizu svoje kuće, možete pronaći divnekomplete olovaka ili pera koje ne biste pronašli nigdje drugdje.Ili, da budemo jasniji, ako se odlučite potrošiti vrijeme i novacna kupovinu „štedljivih” sijalica kad god je to moguće, napraviliste odlučujući korak za zaštitu okoliša. U većini slučajeva, ipak,ne razmatramo tako pažljivo odluke o tome šta ćemo kupiti.

Veoma često stupamo u radnju ili supermarket bezprethodne odluke šta ćemo zapravo kupiti. Možda idemou kupovinu da bismo se opustili, porazgovarali, istražili novetrendove, ili prosto zadovoljili potrebu da kupimo bilo šta.

Kada ova vrsta ponašanja postane bitan faktor u našem životu, suočavamo se s raširenimpojmom potrošačkog ponašanja. Jednom kada kupovina postane važna i bazična aktivnost,ona uobličava način na koji vidimo svijet oko sebe i svoje mjesto u tom svijetu. Svi smo imaliiskustva s ovakvim ponašanjem, u manjoj ili većoj mjeri. Predmeti i kupovna moć za mnogesu ljude važni statusni i klasni simboli, a pripadnost „višim” slojevima vrlo često znači posjedovatineki popularan i široko prihvaćen proizvod.

Ovaj stav ima negativne posljedice po kvalitet našeg života. Umjesto kupovine onogašto nam zaista treba (i što je često zapravo najzdravije i najkvalitetnije), mi pokušavamozadovoljiti psihološku potrebu predajući se nepotrebnoj, nezdravoj i rasipničkoj kupovini.Ovakvo ponašanje ima fatalne posljedice i po okoliš. Kada je većina populacije zaraženakonzumerizmom, stvara se čitava infrastruktura čiji je temelj proizvodnja i prodaja što većekoličine proizvoda što većem broju ljudi.

Aktivnosti

1 Upoznajte razred s konceptom potrošačkog društva koristeći informacije iz uvoda i iz poglavljaPotrošačko društvo na CD-ROM-u.

2 Pogledajte film Više, koji je uključen u videomaterijal.

3 Nastavite čas otvorenom diskusijom i zamolite učenike da podijele iskustva koja ilustrirajustereotip „što više, to bolje”. Koje su posljedice po okoliš kada se ljudi motiviraju da kupujui troše što je moguće više?

4 Podijelite radni list Kupujemo li zaista ono što nam je potrebno. Razgovarajte o sljedećem:

• Kako se oduprijeti nametnutoj potrebi da kupujemo bespotrebne stvari?• Kakav utjecaj na okoliš ima pridržavanje principa pobrojanih u radnom listu?

Takmičenje

1 Organizirajte takmičenje učenika u nabrajanju najskupljeg i najbesmislenijeg poklonaza koji su ikada čuli.

2 Predložite učenicima da opišu određeni upotrebni predmet pantomimom ili drugimneverbalnim metodama. Šta tačno neki poklon ili neku stvar čini besmislenom?Odaberite najbolje primjere i upišite ih u kolonu.

3 U drugoj rundi takmičenja pitajte učenike da navedu primjere najljepših poklona za kojesu ikad čuli, a koji se ne mogu dobiti za novac — kao npr. izlet, pjesma na poklon, čestitkakoju je neko sam napravio itd. Izaberite najbolje primjere i upišite ih u drugu kolonu.

4 Uporedite primjere pobrojane u obje kolone. Šta ih razlikuje?

Čemu bespotrebno trošenje? 179


U nastavku...

• Neka učenici od kuće donesu jednu jaču kesu za kupovinu. Ako roditelji obavljaju kupovinuposlije posla, neka ih učenici zamole da kesu ponesu sa sobom kad krenu na posao. Uvjeriteučenike da je prethodna izrada spiska za kupovinu korisna praksa. Na ovaj način porodicemogu lakše prevladati naviku bespotrebne kupovine.

• Pogledajte filmove Potrošnja i životni stil, Kupujmo racionalno i Promjena navika pri kupovinina DVD.

• Prije odlaska u kupovinu pripremam spisak. Ovo nije samo podsjetnik stvari kojesu mi neophodne, već me sprečava da potrošim novac na bilo šta što vidim.

• Kada idem u kupovinu, sa sobom nosim platnenu torbu ili korpu. One su sigurnijeza okoliš i traju mnogo duže od plastičnih kesa.

• Obavezno pogledam šta piše na pakovanju proizvoda. Biram proizvode iza kojihće ostati najmanje otpada.

• Kupujem proizvode koji su sigurni za okoliš, ne samo one koji se najviše reklamirajui koji su najpopularniji.

• Ne dopuštam da se djeca prepuste kupovini kao vidu zabave. Ako ih zaista želimnečim častiti, odvest ću ih da vide ili rade nešto zanimljivo, naprimjer u kino,na bazen, u park, ili ću ih izvesti u šetnju.

Principi odgovorne kupovine

180

Potrošačko društvoIn

form

ativ

nilis

t

Kupujemo li zaistaono što nam je potrebno?Potrošačima se na tržištu nude različiti proizvodi. Neki se nalaze u izlozima radnji,neke reklamiraju u medijima, a neke u poštanskim sandučićima.

To su načini na koje dolazimo do informacija o proizvodu koji nam treba. Nekada smo zaistazadovoljni, ali nekad i razočarani. Proizvod ne ispunjava naša očekivanja, brzo se pokvari, nijekvalitetan i osjećamo se prevarenim.... U takvim slučajevima možemo se obratiti organizacijamakoje se bave zaštitom potrošača. U BiH postoji i Zakon o zaštiti potrošača. On se, izmeđuostalog, bavi informiranjem o pravima potrošača i načinima njihovog obeštećenja u slučajukupovine nekvalitetnih proizvoda ili nezadovoljavajućih usluga.

Međutim, korisno je razmisliti šta su naše potrebe, a šta potrebe proizvođača. Proizvođač imasamo jedan cilj — da proizvod ponudi na što privlačniji način da bi ga prodao. Ali, da li namzaista treba sve što se nudi: mehanička sprava za ljuštenje jabuka, namjenski masažer za tjemeglave, sušilica za zelenu salatu, specijalne makaze za odsijecanje vrha na kuhanom jajetu?Čime se mi rukovodimo kada biramo: potrebama, količinom novca kojom raspolažemo,funkcionalnošću, kvalitetom proizvoda koji kupujemo?

Ko donosi odluku šta ćemo kupiti? Oni koji nam nude proizvode ili mi sami?

Pakovanje 181


Uvod

Industrija pakovanja i ambalaže jedna je od najdinamičnijih razvojnih grana privrede.Proizvodi u modernom pakovanju imaju duži rok trajanja i lakše se prenose. Ona ispunjavajusvoju svrhu na najbolji mogući način — predstavljaju proizvod i privlače pažnju potrošačima;

pakovanje je često privlačnije od proizvoda koji sadrži.

Pa ipak, glamurozna sudbina pakovanja ponekad je propraćenavrlo neprijateljskim pojavama prema okolišu. Pakovanjeje odgovorno za proizvodnju više od polovine kućnog otpada.(Ovo vam može biti dobar pokazatelj količine sirovina i energijekoja se koristi za proizvodnju pakovanja i problema koji nastajuu procesu upravljanja otpadom — štaviše, ambalaža spadau veoma „izdržljiv” i „otporan” vid otpada.)Prirodno razgrađivanje ambalaže od vještačkih materijalau prirodi može trajati stotinama godina.

Aktivnosti

Prikupljanje informacija

1 Sedmicu unaprijed podijelite razred u osam grupa i dajtesvakoj od njih spisak različitih proizvoda, uključujući:• mlijeko;• slatkiše, čokoladu;• mekinje i pirinač;• makaze, hemijske ili drvene olovke;• deterdžent i tečne sapune;• pastu za zube i losion poslije brijanja.

2 Neka se učenici raspitaju kod kuće i u prodavnicama o pakovanju ovih proizvoda.

PakovanjeAutor: Jacek SchindlerZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Ključni koncepti Ambalaža koja ostaje iza proizvoda osnovni je izvor otpadaiz domaćinstva i glavni razlog zbog kojeg se odlučujemoza kupovinu određenog proizvoda.



Mjesto Prodavnice, dom, učionica

Nastavni materijali Videomaterijal Zeleni paket, proizvodi široke potrošnje

Nastavni predmeti Društvene nauke, Ekologija

Ciljevi nastave • Istražiti kako potrošački zahtjevi utječu na okoliš.

Nastavna metodologija Marketing, slobodna diskusija, videoprezentacija, ocjena vježbe

182

2

Pakovanje


Slobodna diskusija

1 Pokrenite diskusiju o tome ima li izbor proizvoda u određenoj vrsti pakovanja utjecajana okoliš.

2 Napišite mišljenja učenika na tabli.

3 Prikažite obrazovni film Izbori i recite učenicima da prodiskutiraju o svrhama pakovanja.Može li izgled pakovanja manipulirati odlukama kupca? Koja je ekološka cijena te odluke,ukoliko se predamo isključivo prvom utisku i šarmu ambalaže?

Ocjenjivanje ambalaže

1 Neka predstavnici osam grupa predstave rezultate svojih istraživanja.Napišite na tabli imena ispitivanih proizvoda; nasuprot njima zabilježite različite vrstepakovanja u kojima su prisutni na tržištu.

2 Podijelite radni list Ocjenjivanje pakovanja i predstavite sljedeće činjenice:

• sve može biti upakovano, čak i pakovanje, ali u slučajevima kada ono nije potrebno,u pitanju je čisto opterećivanje okoliša;

• u slučaju pakovanja koje se može ponovo upotrijebiti — kod pojedinačnog ili višepakovanja — problem otpada sveden je na najmanju mjeru; ovaj vid pakovanja,također, znači podršku potrošačkom modelu prema kojem zadovoljstvo zbogposjedovanja nekog predmeta nije u direktnom odnosu s količinom kupljenog;

• postoje četiri načina na koja se poboljšava odnos između količine kupljenogi pakovanja: 1) načiniti jedno veće pakovanje umjesto više manjih; 2) optimiziratiprostor kod pakovanja; 3) ne razdvajati proizvode pojedinačnim pakovanjem svakekupljene stvari — izbjegavati „unutrašnje pakovanje”; 4) koristiti trajnija pakovanja,jednostavna za korištenje i koja mogu biti ponovo iskorištena;

• najveći broj materijala može se nanovo upotrijebiti ili reciklirati, ali ovo nije uvijekrazumno rješenje; reciklaža je dobro rješenje za slučaj kada je otpad već nastao,ali tek pošto se više ne može tretirati ili staviti u ponovnu upotrebu;reciklaža je dug proces koji zahtijeva trošenje energije i drugih sirovina;

• biološka degradacija pakovanja isplativa je tamo gdje nema sistemaza upravljanje otpadom;

• materijal koji se koristi, kao i konstrukcija pakovanja, moraju biti jednostavni.Odličan primjer jeste pakovanje koje se obično koristi za suhe dezodoranse.Pakovanje je jednostavno i obično se pravi od materijala sličnog porijekla.

3 Nastavite s ocjenjivanjem pakovanja svih osam vrsta proizvoda. Ako naiđetena neku teškoću, koristite informacije iz teksta Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja.

U nastavku...

• Recite učenicima da novostečena saznanja koriste kod kuće i da sa svojim ukućanimadiskutiraju i planiraju kupovinu, kako bi proizvodi koje nabavljaju bili sigurniji za okoliš.

• Pogledajte film Ponovna upotreba i odvojeno prikupljanje na DVD.

Ne

6. Je li model pakovanja relativno jednostavan?

Jednostavnija pakovanja koriste manje materijala i energije.Da

Ne

5. Je li pakovanje biorazgradivo?

Pakovanja koja su biološki razgradiva imaju mnogomanji utjecaj na okoliš.Da

Ne

4. Je li ambalaža načinjena od recikliranog materijala i je li reciklabilna?

Reciklirani materijal smanjuje upotrebu sirovinai količinu otpada.Da

Ne

3. Je li pakovanje načinjeno od jednog ili malog broja materijala?

Što je manji broj materijala upotrijebljen za pakovanjeodređene količine proizvoda, to bolje.Da

Ocjenjivanje pakovanja

183

Potrošačko društvoInform

ativnilist

Ocijenite pakovanje svakog proizvoda prema dolje navedenoj shemi. Počnite s prvim pitanjem.Ako je odgovor NE, nastavite do sljedećeg pitanja. Što prije odgovorite s DA, u pitanjuje ambalaža proizvoda sigurnija za okoliš. Više informacija o ocjenama za najčešće korišteneambalaže možete naći na stranici 184, u tekstu Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja.

Ne

2. Može li se proizvod prodavati u pakovanju koje se može ponovoupotrijebiti?

Pakovanja koja se mogu ponovo upotrijebiti umanjujutroškove, kao i utjecaj na okoliš svaki sljedeći put kadase vraćaju u upotrebu.

Da

Ne Najbolje je pakovanje kada pakovanja nema.Da

1. Može li se proizvod prodavati bez ambalaže?

Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja

184


form

ativ

nilis

t

SLATKIŠI Ako možemo birati između slatkiša koji se prodaju u refuzi(tj. u radnji se spakuju u plastičnu ili papirnu kesu), slatkiša u plastičnom pakovanju,najlonu ili kartonskoj kutiji, onda svi ovi tipovi odgovaraju pitanju 2 iz upitnika.

MEKINJE, RIŽA Ako poredimo mekinje u najlonu s onima u kartonskoj kutijiili platnenoj vrećici, onda u slučaju kartonske kutije imamo jedno pakovanje previše.Tako je u slučaju kese, najlonske ili platnene, zadovoljen zahtjev iz pitanja 2.Mekinje možemo kupiti u kesi, a bez kartonske kutije (osim toga, ako se kuhajuna tradicionalan način, bit će ukusnije i zdravije). Ako uporedimo mekinje i pirinačpakovane u plastične i papirne kese, onda je u oba slučaja zadovoljen kriterij iz pitanja4, ali u pitanju 5 samo papirne kese zadovoljavaju kriterij koji je tu postavljen.

HEMIJSKE I DRVENE OLOVKE, PERA Već u prvom pitanju odgovor je DA —ovi proizvodi mogu se prodavati bez pakovanja.

SOKOVI Ako možemo birati između boce, koja se može ponovo upotrijebiti,staklene boce s voćnim sirupom, koja se može nanovo upotrijebiti,i kartonske ambalaže, u prvom slučaju odgovor će biti DA za pitanje 2,u drugom za pitanje 3, a u slučaju boca za pitanja 4 ili 6.

DETERDŽENT Ako uporedimo pakovanja od istih materijala, ali različite veličine(male i velike kartonske kutije, male i velike kese), onda će pitanje 3 razdvojititipove pakovanja na one sigurne i one koji ugrožavaju okoliš; ako poredimokartonske kutije deterdženta s pakovanjem u najlonske kese, onda će na pitanjeodgovor biti DA u slučaju kesa, i NE u slučaju kartonskih kutija.

ZUBNA PASTA Već od pitanja 1 razdvojit ćemo paste pakovane samo u tubu,od onih gdje je tuba dodatno upakovana u kartonsku kutiju. U ovom je slučajukartonsko pakovanje nepotrebno i suvišno.

Etikete i reklame 185


Uvod

Reklame za proizvode svuda su oko nas.Na bilbordima, televiziji, na pakovanjima, radiju,u novinama, radnjama i autobuskim stanicama,pa čak i u našem domu. One oživljavaju ulice,iznenađuju nas, a njihovi slogani postaju dio našegsvakodnevnog govora.

Naljepnice/etikete na pakovanjima obavještavajupotrošača o sadržaju proizvoda. S tačke gledištaproizvođača ipak je važnije da one privlače pažnjupotrošača i uvjere njega ili nju da je njihov proizvodbolji od konkurentskih. Često se dešavada informativna funkcija etikete ostane u pozadini,a u nekim ekstremnim slučajevima data informacijaviše dezinformira nego što informira.Cilj dezinformacije jeste da natjera kupca da proizvodzgrabi i kupi istog momenta, a već poslije toga

na njemu je da odluči hoće li vjerovati datoj informaciji ili će potražiti drugi proizvod.

S druge strane, mušterije su žrtve ne samo manipulacije koja dolazi od reklama i etiketa.Reklame, etikete, kao i ukupan proizvod nalaze se u vlasti istog, sveobuhvatnog pravila da ukusii očekivanja kupaca moraju biti zadovoljeni. Ako mušterija želi kupiti stopostotni prirodnisok od narandže, etiketa treba slovima navesti „100%” i pakovanje treba krasiti slika lijepe sočnenarandže. Ljudi daju prednost proizvodima u primamljivim pakovanjima, koji su nedvosmislenoobilježeni i lijepim slikama, ne razmišljajući mnogo o njihovom sadržaju, a zadatak proizvođačaje da ova očekivanja zadovolji.

Posebnu pažnju treba posvetiti informaciji kojom se u reklamama ili na etiketama, kroz logoei naslove, oglašavaju proizvodi prihvatljivi za okoliš. Ne bi trebalo biti ravnodušan prema tomeje li ovo urađeno s pravom brigom za zaštitu prirode ili je u pitanju prosto zlonamjernopreuzimanje ovih simbola kako bi se apeliralo na društvenu svijest i obzire kupca

Ključni koncept Etikete i reklame faktori su koji promoviraju konzumerizamkao način života.



Mjesto Učionica

Nastavni materijali Isječci iz novina i časopisa, etikete, posteri, videomaterijalZeleni paket

Nastavni predmeti Ekologija, Građansko obrazovanje/Demokratija i ljudska prava, Likovno

Ciljevi nastave • Pomoći učenicima da nazru prave činjenice iza primamljivihtvrdnji reklama.

• Razviti kritički pristup prema informacijama na etiketama.

Nastavna metodologija Diskusija, videoprezentacija, pravljenje kolaža

Etikete i reklameAutor: Jacek SchindlerZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

186

3

Etikete i reklame


Aktivnosti

Etikete i reklame

1 Sedmicu prije časa zamolite učenike da pronalazei isijecaju oglase iz novina i časopisa koje zapaze(u pozitivnom ili negativnom smislu). Reciteim da obrate pažnju prije svega na oglase kojisu usmjereni na mlade ljude, kao i na oglase kojireklamiraju elektronske uređaje. Također, reciteim da sakupljaju etikete i pakovanja s tekstualnomi grafičkom informacijom (slike, fotografije)koje apeliraju direktno (tj. s naslovima „ekološkiproizvod”) ili indirektno (sa slikom prirodnogkrajolika) na očuvanje prirode. Predložiteučenicima da osim etiketa i pakovanja koje imajukod kuće obrate pažnju i na sličan tip koji mogunaći u radnjama, te da ih upamte, pokušaju zabilježiti ili opisati.

2 Prikažite film Kobajagi reklama, koji je uključen u videomaterijal.Započnite diskusiju sljedećim pitanjima:• Zašto je zabranjeno praviti komercijalne reklame koje se obraćaju maloj djeci?• Zašto postoje određena ograničenja kod pravljenja reklama, naprimjer u slučaju

reklamiranja alkohola i cigareta?

3 Napravite na tabli tabelu s dvije kolone i napišite odgovore na gore postavljena pitanjau lijevoj koloni. Zatim postavite sljedeća pitanja:• Reagiraju li odrasle osobe ponekad na reklame kao mala djeca?• Koja je posljedica agresivnog reklamiranja na odrasle i na prirodu?

Upišite zaključke u desnu kolonu.

4 Recite učenicima da pogledaju etikete koje su sakupili. Ima li znakova ili informacijau vezi s očuvanjem okoliša? Neka ih dobrovoljci nacrtaju na tabli.

Biramo „zvijezdu”

1 Kažite učenicima da na odvojenom listui samostalno napišu koga smatraju svojim najboljimprijateljem i zašto? (Vježbanje je anonimno.) Kažiteim da navedu dva ili tri razloga koji će podržatinjihovu tvrdnju i izbor, i da se ne ograničavaju naizjave tipa „Meni se on/ona dopada zato što je kul”,već da daju primjere i objasne zašto je on/ona kul.

Sakupite radove i saznajte ko je dobio najvišeglasova. Na tabli napravite tabelu s dvije kolonei u desnu nabrojite osobine najpopularnijegučenika, u skladu s glasanjem.

2 Sada prođite kroz reklame koje se obraćaju mladim ljudima, a koje su učenici prikupili.U desnoj koloni tabele nabrojite osobine koje krase idealnog predstavnika mladegeneracije, prema porukama koje odašilju reklame (npr. pije Moka-kolu, žvaćeRebit žvake, dijeli Mikers s prijateljem).

3 Uporedite osobine nabrojane na tabli. Kako se zvijezda razreda uklapa u sliku idealnogmladog čovjeka koju grade reklame? Biste li voljeli da najpopularniji učenik/učenica manjeili više liči na idealni karakter mlade osobe?

Etikete i reklame 187


Kolaž

1 Podijelite učenike u grupe.

2 Isijecite prikupljene reklame i etikete tako da slike budu odvojene od reklamnih sloganai naslova.

Kombinirajte slogane i naslove sa slikama tako da spajate nespojivo i da dobijete upadljivkontrast. Možete, također, sjeći i slogane i kombinirati ih u nove, apsurdne ili iščašenereklamne poruke.

3 Učvrstite ljepilom proizvod svog rada na komad kartona i postavite ga u razredu ili negdjeu školi. Jesu li „oglasi” koje ste kreirali apsurdniji od originala? Dopadaju li vam se višeove nepodudarne tvorevine? Da li neke reklame zapravo koriste isti ovaj fenomen?

U nastavku...

• Dok pregledaju novine i časopise u potrazi za reklamama, kažite učenicima da procijenekoji je uopće postotak reklama u njima. Pitajte ih sljedeće:– Zašto novine ohrabruju oglašavanje i reklamiranje?– Je li vam poznato koji izdavači žive isključivo od oglasnog prostora?– Jesu li vam poznati slučajevi kada kupci određene proizvode dobiju besplatno

ili po sniženoj cijeni zbog specijalnih reklama ili kupona koje prikupe?– I proizvodi i časopisi izdržavaju se od reklama, ali otkud oglašivačima novac

da plate reklamu?

• Pomozite učenicima da shvate da je reklamirani proizvod skuplji ne zato što je kvalitetniji,već zato što je cijena reklame uključena u njegovu ukupnu cijenu.

188

4

Privatno vlasništvo


Uvod

Savremena društva uglavnom se zasnivaju na precizno definiranim zakonima koji regulirajupitanja privatnog vlasništva. Za mnoge ljude stvari koje posjeduju predstavljaju mjeru njihovoguspjeha. Tako je trka za materijalnim dobrima glavni motiv u ljudskim stavovima prema okolišui bogatstvima koja pruža. Neke sirovine, kao što su nafta i drvo, služe praktičnoj svrsi u životimaljudi, pa su vlasnička prava ključni element tržišnog sistema koji ih isporučuje pred naša vrata.Ipak, veliki je dio ljudskog bogatstva nepotreban. Čitave vrste i ekosistemi uništavaju se u potraziljudi za materijalima koji služe za razmetanje, kao što su, naprimjer, slonovača ili dijamanti.

Koncept privatnog vlasništva prilično je „škakljivo” područje. S jedne strane, kada društvo prizna„vlasnika”, ta je osoba više ili manje slobodna da vlastitim imanjem raspolaže kako nađeza shodno. S druge strane, dobra bez vlasnika izlažu se još većem riziku, jer niko nema pravoda ih štiti od zloupotrebe.

Aktivnosti

Nekada davno...

1 Upoznajte učenike s kratkom pričom Polje.

2 Podijelite učenike u četiri grupe. Neka prva grupa dobije ulogu polja; druga — ulogu čovjeka;treća — ulogu krtice; četvrta — ulogu ptice koja živi na drvetu lipe. Kažite svakoj grupida opiše svoje vlasništvo i da se zatim dogovore i urede svoje odnose spram vlasništva.

Privatno vlasništvo i odgovornost

1 Neka dva dobrovoljca predstave razredu studije slučajau tekstovima: U našoj stambenoj zgradi i U našem susjedstvu.

2 Razgovarajte o tome šta se dešava u oba ova slučaja.Pokušajte uvjeriti učenike da je razlog nedostatka odgovornostiljudi u oba primjera taj što ne postoje odgovorni vlasnici mjestai što ona nikom ne pripadaju.

Ključni koncept Vlasništvo, naročito nad zemljom, igra važnu uloguu određivanju odnosa jednog društva prema okolišu.



Mjesto Učionica

Nastavni materijali Bez materijala

Nastavni predmeti Biologija, Društvene nauke, Vjeronauka/Etika

Ciljevi nastave • Razumjeti ulogu koju privatno vlasništvo igra u našimstavovima prema prirodi.

Nastavna metodologija Diskusija, slobodna diskusija

Privatno vlasništvoAutor: Jacek SchindlerZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Privatno vlasništvo 189


Šta raditi sa šumom?

1 Objasnite da se u mnogim zemljama srednje i istočneEvrope vodi žustra debata o tome šta uraditisa šumama koje su nacionalizirane poslije Drugogsvjetskog rata. Njihov povratak pravim vlasnicimaopravdan je sa zakonske tačke gledišta; imanja kojasu vlade oduzele trebalo bi vratiti njihovim pravimvlasnicima. Najglasniji u suprotnom taboru izražavajusvoje strahove za šume, koje će, tvrde oni, poslijepovratka u privatne ruke biti isječene za drvnu građu.

2 Recite učenicima da zamisle situaciju u kojoj se njima, kao pravim vlasnicima, šuma vraćau procesu povratka imovine (restitucije). Neka zamisle da je vraćena šuma daleko od mjestana kojem oni žive. Evo nekoliko mogućnosti koje se mogu pojaviti u diskusiji:• šuma se može koristiti za rekreaciju i turizam;• šuma će se prodati nekome ko je zainteresiran za samu šumu, a ne drvo i profit koji

se iz nje može dobiti;• šuma se neće prodavati i uživat će se u bogatstvima ekosistema zbog njihove estetske

vrijednosti;• stvara se emotivna veza prema šumi zbog činjenice da se ona generacijama nalazila

u vlasništvu porodice;• drva se sijeku i prodaju.

3 Pitajte učenike šta, i pod kojim uvjetima, može sačuvati šumu od propasti? Do kojihzaključaka možemo doći?

U nastavku...

• Ako u blizini škole postoji divlja deponija, odvedite razred do nje i razmislite kako se njenstatus može promijeniti. Može li se utvrditi vlasnik ove „ničije zemlje”?

• Prvo treba pronaći zakonskog vlasnika. Uzmite u obzir snažan stereotip: „Ako je državno,nije ničije”, kao i činjenicu da se u očima jednog dijela društva zemlja, koja je zajedničkovlasništvo, posmatra kao napušteno i bezvlasno mjesto, koje može biti upotrijebljeno po biločijoj slobodnoj volji i bez posljedica zagađeno i uništeno.

Trutovi i pčele (ljudi štetočinei odgovorni, koji rješavaju probleme)

Polje

Nekada davno bilo jedno divno polje. Na njegovom središturasla je stara lipa — pravi raj za porodice ptica. Onda je nekičovjek kupio polje, jer je želio slobodno vrijeme provoditidaleko od buke, u srcu prirode i u svojoj vlastitoj kući, gdjeniko i ništa ne bi remetilo njegov mir.

Kupio je novu kosačicu, posjekao korov i posadio najfinijebilje. Njegov najveći problem bile su krtice, kojesu upropaštavale njegov krasni travnjak. Podigao je sjenicudirektno na krtičnjacima, jer se želio odmarati u sjenci,a trebalo mu je i sklonište od kiše.

U našoj stambenoj zgradi

U našem bloku neko je ukrao sijalicu iz lifta. Koristiti mračani prljav lift svaki je put bilo strašno iskustvo. Ali, kako pronaćilopova između 40 ljudi koji tu žive i od kojih svi koriste isti ulaz?Novu sijalicu zaštitili smo metalnom rešetkom, pa smo nekovrijeme imali mira. I tako je to išlo do popravki, kada smo dobilidivan novi lift, s ogledalima u kabini, klupom za sjedenjei dugmetima koja su u mraku svijetlila zeleno. A sijalica?Ona je sada iza snježnobijele kugle koju još niko nije pokušaoslomiti i ukrasti sijalicu.

U našem susjedstvu

U našem susjedstvu postoji ćorsokak, a odmah pored njega je polje. Niko ne zna kada i kako,ali neko je tu izbacio svoje smeće — šljaku s građevine, prazne konzerve, prljave krpe i ostalosmeće. Zvali smo lokalne vlasti i policiju, ali nije bilo nikakvog odgovora. Jednog dana pojaviose vlasnik, počistio mjesto i počeo graditi nov objekt. Problem divljeg smetljišta bio je riješen.

190


form

ativ

nilis

t

Psi i ljudi 191


Uvod

Širom svijeta slučajevi ekonomskih nedaća primorali su mnoge porodice da na ulicu izbace svojeljubimce. Problem pasa lutalica postao je vrlo ozbiljan, naročito u urbanim područjima; oni utječuna rast socijalnih tenzija, izazivaju probleme u saobraćaju i ugrožavaju ljudsko zdravlje. Što se dužeovaj problem bude ignorirao, to će njegovo rješavanje biti sve skuplje.

Aktivnosti

Psi lutalice

1 Recite učenicima da pročitaju tekst Psi lutaliceiz informativnog lista Čovjekov najbolji prijatelj.

2 Razmotrite sljedeća pitanja:

• Zašto je problem pasa lutalica svake godinesve ozbiljniji?

• Šta dovodi do rasta broja pasa lutalica?• Ko je odgovoran za ovaj problem?• Šta se može učiniti u ovoj situaciji? (Izgradnja skloništa za životinje, sterilizacija,

organizirano uklanjanje.)• Koje su prednosti i mahane predloženih mjera?

3 Neka učenici pročitaju i prodiskutiraju dileme opisane u tekstu Pseći problem u BiH.

4 Zatim neka učenici pročitaju članak o dva psa Foj i Vili Sigmund — nenadmašni detektorižive. Razmislite o tome kako psi pomažu ljudima. (Psi vodiči za slijepe, psi čuvari,psi spasioci itd.)

Ključni koncept Broj pasa lutalica u stalnom je porastu i što se više ovajproblem bude ignorirao, njegovo rješavanje bit će sve skuplje.

Trajanje Jedan nastavni čas

Period u godini Period u godini

Mjesto Učionica

Nastavni materijali Bez materijala


Ciljevi nastave • Upoznati učenike s brojnim problemima u vezi s psimalutalicama.

• Naučiti o problemima koje uzrokuju životinje koje živeu ljudskoj sredini.

• Razgovarati o dužnostima vlasnika pasa.

Metodi Diskusija, praktično rješavanje problema

Psi i ljudiAutori: Kliment Mindjov, Judit Heszlenyi SzaszneZa BiH prilagodili: Jordan Lukarevski, Tatjana Suhajček

192

5

Psi i ljudi


5 Razmislite kako možemo pomoći lutalicama.Koje korake možemo preduzeti u tom smislu?Napišite odgovore na tabli.

6 Objasnite učenicima da i veterinarski centri radena rješavanju ovog problema. Na ovim se mjestimapsi steriliziraju, vakciniraju i liječe. Planirajte kampanjupodrške na osnovu onoga što ste do sada naučili.Podijelite učenike u grupe i recite im da pripreme postereo izabranim temama.

Situacija

1 Diskutirajte u razredu o sljedećem scenariju: Idete duž prazne ulice. Iznenada poredvas prolaze kola koja se kreću velikom brzinom. Automobil udara u psa. Vozač ne kočii čak ne usporava da vidi je li pas živ ili mrtav. Šta biste uradili pod pretpostavkom da vamroditelji nikada ne bi dozvolili da držite psa:• odveli biste povrijeđenog psa kući i riskirali da vas roditelji izgrde;• odveli biste psa u sklonište za životinje i tamo ga ostavili;• odveli biste psa u kuću vašeg prijatelja, jer će ona ili on možda preuzeti brigu o psu;• ostavili biste psa tu gdje jeste. Uostalom, niste vi krivi što ga je udario auto.

2 Odigrajte svaki od ovih scenarija. (Bolje je podijeliti se u grupe, kako bi svako mogaoodigrati po jednu od datih situacija.).

U nastavku...

• Ohrabrite učenike da svoje stavove o ovoj temi podijele sa svojim ukućanima.• Sretnite se s lokalnim NVO i razgovarajte s njima o ovom problemu.• Sakupite informacije o različitim rasama pasa i saznajte odakle potječu.• Koje su poznate rase porijeklom iz vaše zemlje? Predstavite ih na posteru.

Životinje se najbolje osjećaju kada ne pateod nedostatka hrane, vode ili skloništa, kadaim životi nisu ugroženi, kada nisu bolesneili u bolovima, kada nisu nervozne ili uplašenei kada se mogu ponašati prirodno.

Držite ljubimce samo ako ste spremni preuzetiodgovornost za njih tokom cijelog njihovog života.Razmišljajte o njihovim problemima i imajte na umuda se sve one vole slobodno kretati po okolici.Pustite ih da se istrče koliko je god to moguće.

Svaka životinja ima svoju ličnost; prihvatite njihovenavike i osobine i nemojte ih vrijeđati ili ponižavati.I nemojte zapostavljati ljubimce koji su bolesni ili stari.

Reka Konczey — Andrea S. Nagy, Svakodnevni zeleni vodič (Zoldkoznapi kalauz, Fold Napja Alapitvany,1997, str. 259-260)

Dužnosti prema životinjama

Psi lutaliceStručnjaci za okoliš tvrde da su za rješavanje problema pasalutalica gradu prosječne veličine potrebna dva do tri skloništaza životinje, od kojih bi svako moglo prihvatiti 50 pasa.Također, zakoni o zaštiti životinja moraju se ozbiljno uzetiu obzir.

Protivnici kažu da mnogi ljudi gladuju, da lutalice moguugristi prolaznika ili dijete i da psi lutalice laju po cijelu noć,što je vrlo uznemiravajuće. Psi, također, izazivajusaobraćajne nesreće. Uprkos tome, stručnjaci za okolišžele zaštititi pse.

Niko ne može zaobići problem pasa lutalica, ali niko ne želi preuzeti odgovornost za njegovorješavanje. Društvo se suočava sa sljedećom dilemom: treba li ove pse uspavati ili ne?Trebamo li ih prezirati ili žaliti? Trebamo li ih hraniti ili ih prepustiti njihovoj sudbini, što možeznačiti i gladovanje do smrti?

Ove dileme jasno pokazuju da je problem pasa lutalica društveni problem. Ako odlažemonjegovo rješavanje, upravljanje ovim problemom bit će sve skuplje.

Vlasnici pasa, ekolozi i filozofi širom svijeta slažu se da postoji samo jedno etičko i humanorješenje problema rasta populacije pasa lutalica: oni preporučuju sterilizaciju.

Pseći problem u BiHI na ulicama bh. gradova mogu se naći mnogobrojni psilutalice, kao i mačke. Nažalost, sudbina većine ovih životinjadaleko je od sretne Naprimjer, u Sarajevskom kantonugodišnje se ubije, odnosno, kako popularno kažemo, uspava,od sedam do osam hiljada napuštenih životinja, najvećimdijelom pasa. One koje ne budu uhvaćene, a bude ih još okohiljadu, ostanu na ulici prepuštene same sebi. U ovom kantonune postoji azil za napuštene životinje, tako da se one trenutnosmještaju u sabirni centar koji se nalazi u sklopu javnogkomunalnog preduzeća, gdje se nakon 24 sata,ako ih u međuvremenu neko ne usvoji, usmrćuju.

S druge strane, u Banjoj Luci već zadnjih nekoliko godina radi azil za zbrinjavanje pasa lutalicau kojem trenutno boravi 100 pasa, dok ovaj azil može primiti samo 30 životinja. Ovo govorimnogo o neuvjetnom stanju u kojem se ove životinje nalaze. Tome u prilog ide i činjenicada zakon o zaštiti ovih životinja još uvijek nije definiran. Trenutno je u pripremi izgradnja novogsmještajnog kapaciteta za životinje lutalice.

Prema podacima azila, prošle je godine udomljeno 161, a ove godine 85 pasa.

193

Potrošačko društvoInform

ativnilistČovjekov najbolji prijatelj?

Čovjekov najbolji prijatelj?(nastavak)

194


form

ativ

nilis

t

Froy i Villy Sigmund — nenadmašni detektori živeŽiva je jedan od najopasnijih zagađivača na svijetu i predstavlja dugoročnu opasnost za okoliš.Ne može se razložiti i ne postoji hemijska reakcija koja je može uništiti. Mikroorganizmi u zemljištupretvaraju otrovni metal u još opasniji spoj koji pronalazi put do lanca ishrane. Jedini načinda se okoliš zaštiti od žive jeste njeno pronalaženje, prikupljanje i sigurno skladištenje.

Dva po mnogo čemu izuzetna psa u Švedskoj igraju značajnu ulogu u borbi protiv zagađenjaživom. Froy je njemački ovčar, a Villy Sigmund labrador. Oni su prošli mnoge bolnice,zubarske ordinacije, industrijske zone, kroz sve škole u Švedskoj, univerzitete i internate.Ovi psi prepoznaju miris žive u cijevima, pukotinama u podu, odbačenom laboratorijskompriboru, u kanalizacionom sistemu. Zato što mogu pretresti nekoliko lokacija dnevno, i zatošto na zadatak idu samo na mjesta za koja se sumnja da bi mogla biti kontaminirana, onipredstavljaju veliku uštedu. Ne postoji tehnička oprema koja bi se mogla takmičiti s psećimnosom. U periodu od tri godine ovi su psi pronašli ukupno tri tone žive i uštedjeli Švedskojoko 20.000.000 SEK (švedskih kruna). Pronalaženje žive psima je zabavno; oni se zapravotakmiče ko će je prvi pronaći.

Odlični rezultati koje su psi postigli načinili su ih pravom senzacijom; priče o njima vrtese na radiju, televiziji i mogu se pročitati u novinama i na internetu.

Je li hrana uvijek zdrava? 195

1Zdravlje i okoliš

Uvod

Termin „organska” koristi se za onu hranu koja je uzgajana u prirodnom i čistom okolišu.Zemljište je nezagađeno hemikalijama i sadrži brojne hranjive sastojke koji se pojavljujuu okolišu bez negativnih utjecaja ljudskih aktivnosti.

Ključni koncept Prednost treba davati „zdravoj” i hrani proizvedenojna organski način.



Mjesto Učionica

Nastavni materijali Proizvodi iz supermarketa i iz prodavnice organske hrane


Ciljevi nastave • Upoznati učenike s razlikom između organske i zdrave hrane.• Približiti učenicima potrošački proces.

Nastavna metodologija Diskusija, izložba s uzorcima, slobodna diskusija,videoprezentacija

Je li hrana uvijek zdrava?Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata PodkanskaZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

196

1

Je li hrana uvijek zdrava?

Zdravlje i okoliš

Nisu svi proizvodi koji se označavaju kao „zdravi” u istovrijeme i organski. Neki proizvodi koji se obično smatrajuzdravim, kao što su pšenično zrno i proizvodi od minimalnotretiranog žita (mekinje, žitarice, hljebovi od cijelog zrna), crnihljebovi, voće i povrće, mliječni proizvodi i med, nemaju uvijekblagotvoran utjecaj na naše zdravlje. Nekad se dešava upravosuprotno — kada su izloženi negativnom utjecaju zagađenogokoliša, oni se mogu pretvoriti u pravi otrov za naš organizam.

U hrani biljnog porijekla koja se proizvodi od kultura kojese intenzivno tretiraju pesticidima ili uzgajaju u zagađenimpodručjima, blizu preopterećenih saobraćajnica ili industrijskihzona, može se otkriti nekoliko uznemirujućih stvari:

• teški metali koji su prodrli u zemljište;• visoki nivoi vještačkih đubriva koja se nisu u potpunosti razgradila;• različiti hemijski konzervansi.

Mnogi činioci kvare kvalitet hrane koju koristimo:• uzgoj žitarica i stoke za masovnu proizvodnju često prati dodavanje antibiotika i hormona;• sumnjivi metodi ishrane stoke (tj. epidemija ludih krava izazvana je kada su životinje

hranjene koštanim brašnom, koje je životinjskog porijekla, dok su goveda isključivoherbivore);

• intenzivno uzgajanje žitarica;• pretjerana upotreba đubriva i pesticida;• kisele kiše;• industrijsko zagađenje zraka.

Dopunski izvori opasnosti, čije posljedice nisu u potpunosti proučene, genetički su modificiranebiljke i životinje, čija se opravdanost obrazlaže potrebom rješavanja problema nestašice hrane.

Aktivnosti

Homo Chemicus

1 Prikažite videoisječak Homo Chemicus i pokrenite otvorenu diskusiju. Koristite informacijes CD-ROM-a (poglavlje Zdravlje i okoliš) kako biste osigurali dublji uvid u vezu izmeđuzdravlja i stanja okoliša.

2 Pitajte učenike obraćaju li ljudi u njihovoj najbližoj okolini pažnju na hranu koju koriste,ne uzimajući u obzir samo njen okus ili trenutnu modu,već i zdravlje. Koji nas motivi pokreću pri izboru hrane?

3 Upoznajte učenike s terminima iz Rječnika prehrambenihnavika. Pitajte učenike da li je neko koga poznajuvegetarijanac, vegan itd.

4 Pokrenite slobodnu diskusiju o izreci: „Ono si štojedeš.” Podijelite učenike u nekoliko grupa, prema tomekojim tipovima hrane daju prednost. Trebalobi da razumiju da ljudi imaju vrlo različite ukuse.Obratite pažnju ne samo na neposredne ili raširenestavove već i one filozofske, estetske i kulturne.

5 Objasnite da je porast zanimanja za kvalitet hrane, koji je počeo s promocijom makrobiotikei vegetarijanstva i prebacivanjem ishrane na voće, povrće i žitarice u različitim vidovima, doveodo stvaranja lobističkih grupa potrošača u brojnim zemljama svijeta. Kao rezultat ovih kretanjadošlo je do pojave brojnih proizvođača koji su isporučivali hranu u skladu sa strogimstandardima okoliša. Iako je ova hrana skuplja, ona posjeduje certifikat porijekla i kvaliteta kojipotvrđuje da je proizvod potekao iz regiona bez ljudskih utjecaja i da je proizveden u skladus poljoprivrednim praksama koje su sigurne za okoliš. Proizvođači također dokazujuda ne koriste hemijska đubriva, pesticide, konzervanse i aditive.

6 Nacrtajte na tabli Piramidu zdrave ishrane, shemu koju je razvila Služba za hranu i lijekoveVlade Sjedinjenih Američkih Država, a koju je usvojila većina nutricionista.Ovo je vid ishrane na koji se ljudski organizam stoljećima adaptirao:• U osnovi je piramide korištenje velike količine žitarica u različitim vidovima i crnih hljebova

od cijelog zrna.• Na drugom nivou piramide nalazi se sirovo, pečeno ili kuhano voće i povrće. Kako

su proizvodi biljnog porijekla osnovna hrana za mnoge ljude, od velikog je značajada potječu iz potpuno zdravih područja i od kontroliranih kultura.

• Treći nivo sadrži različite proizvode bogate proteinima — mlijeko i mliječne proizvode,jaja, meso i ribu.

• Na vrhu su piramide masti, ulja i slatkiši. Ima i dodatnih elemenata ishrani, kao štosu različito bilje, začini i so. Njihova upotreba zavisi od individualnih sklonosti kojeformiraju ukus.

Objasnite da izbalansirana ishrana uključuje upotrebu hrane sa svih nivoa, ali da se hranas donjih nivoa mora jesti u većim količinama nego hrana s gornjih nivoa piramide.

Prodavnice organske hrane i supermarketi

1 Recite učenicima da na čas donesu hranukoju vole (vrste voća, povrća, zemičke,čokolade, jogurt itd.). Neka proizvodedonesu od kuće ili ih kupe na različitimmjestima, naprimjer iz obližnje radnje,supermarketa, specijalne prodavniceorganske hrane ili iz porodične bašče.

2 Organizirajte dvije tezge u učionici —prodavnicu organskih proizvoda i supermarket— i razdijelite proizvode prema načinuproizvodnje i porijeklu. Učenici su podijeljeniu dvije grupe i stoje iza štanda na kojemsu izloženi njihovi omiljeni proizvodi. Nekasvaka grupa podijeli svoje utiske o proizvodimai neka izloži argumente u prilog svoje odlukeda kupi baš njih, a ne neke druge.

3 Uporedite proizvode — neka svaka grupaproba proizvode druge grupe. Šta možete zaključiti? (Proizvodi koje nudi ekoradnja moždanisu toliko privlačni, ali sigurno ne sadrže hemijske aditive, potječu iz kontroliranih žitarica kojesu uzgajane u nezagađenim i čistim regionima.)

4 Podsjetite razred na zlatno pravilo: „Što je hrana manje obrađena, to je zdravija.”

U nastavku...

• Recite učenicima da zabilježe šta su jeli tri dana zaredom. Koliko je njihova ishranauravnotežena i je li u saglasnosti s Piramidom zdrave ishrane?

Je li hrana uvijek zdrava? 197

1Zdravlje i okoliš

198

1

Je li hrana uvijek zdrava?

Zdravlje i okoliš

Genetski modificirani organizmi (GMO) i hrana koja se od njih proizvodi potencijalnesu opasnosti za okoliš i zdravlje. Istina je da naučnici još nisu u potpunosti istražilidugoročne efekte upotrebe GMO-proizvoda, ali nije ni dokazano da je ovakva hranau potpunosti sigurna za zdravlje ljudi.

Makrobiotika — balansirana ishrana koja se zasniva na upotrebi prirodnih proizvoda —minimalno obrađenih žitarica, voća i povrća — u skladu s potrebama pojedinca.

Vegetarijanstvo — tip ishrane u kojem se ne koristi meso ili iz zdravstvenih razlogaili usljed ličnog izbora. Vegetarijanstvo se raširilo u Evropi i SAD-u usljed povećanoginteresovanja za istočnjačke kulture, protesta protiv zapadnjačke, materijalističkecivilizacije, razvoja ekoloških pokreta i općeg trenda okretanja ka životu kojije u harmoniji s prirodom.

Veganstvo — ekstremni je vid vegetarijanstva u kojem se izbjegava ne samo upotrebamesa i ribe već i sve hrane životinjskog porijekla (npr. mlijeka, mliječnih proizvoda, jajai meda). Ovaj termin nastao je za potrebe razlikovanja vegana od običnih vegetarijanaca.U skladu sa strogim principima i vjerovanjima, vegani ne nose krznene kapute ili odjećui predmete od kože.

Rječnik prehrambenih navika

Ljekovito bilje 199

2Zdravlje i okoliš

Uvod

Danas se sve više ljudi interesira za jestive biljke koje pronalazimou divljini. Zabrinutost zbog nezdravih aditiva i vještačkiproizvedene hrane natjerala je velik broj ljudi da se okrenuproizvodima prirode.

Jestive biljke u prirodi donose svoj plod bez vještačkih đubriva,hemikalija i ljudskog utjecaja. Nekoliko njih nekada davno igraloje važnu ulogu u ljudskoj ishrani. Neka istraživanja pokazalasu da jestive biljke iz divljine posjeduju korisne hranjive sastojkekoji su potpuno nestali iz naše današnje ishrane. Divlje biljke igrajuvažnu ulogu u ishrani onih ljudi koji čak i danas žive u skladus prirodom. Botaničari i istraživači biljaka često koriste genetskimaterijal iz divljih biljaka kako bi unaprijedili karakteristike vještački uzgajanih kultura.Divlje biljke mogu postati osnovni materijal nove ishrane i medicine. Ubrzan proces nestanka

biljnih i životinjskih vrsta predstavlja prijetnju za ove biljke.Divlje bilje ne koristi se samo za proizvodnju novihprehrambenih proizvoda i lijekova već proizvodi i nekolikodrugih korisnih materijala.

Težište ovog časa bit će biljke koje rastu u divljini i koje ljudimogu koristiti u ishrani. Za vrijeme terenskog istraživanja buditevrlo oprezni i skupljajte samo one biljke za koje ste potpunosigurni da su jestive. U polju uvijek ima otrovnih ili opasnihbiljaka. Također, vodite računa da ne ugrozite rijetkeili zaštićene biljne vrste. Razmislite koje životinje u ishranikoriste direktno, a koje indirektno (tj. kada je životinja za stepenviše u lancu ishrane) biljke koje beremo.

Ključni koncept Prirodni metodi liječenja i, samim tim, ljekovito bilje postajusve više popularni.

Trajanje Jedan dan u šumi ili kampu


Mjesto Na otvorenom, u šumi

Nastavni materijali Papir, drvene i hemijske olovke, karton, ljepilo, slikeza isijecanje, papir u boji, materijali za prepoznavanje biljaka,mape ispitivanog područja, makaze


Ciljevi nastave • Naučiti o ljekovitom bilju i njegovoj upotrebi.• Uputiti se u prepoznavanje jestivih biljaka i proučiti odnos

divljih biljaka i njihovih gajenih parnjaka.• Predstaviti tipove jestivih biljaka i objasniti kako sve gajene

biljke vode porijeklo iz divljine.

Nastavna metodologija Predavanje, kreativan rad u različitim medijima, diskusija

Ljekovito biljeAutor: Judit Heszlenyi SzaszneZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

200

2

Ljekovito bilje

Zdravlje i okoliš

Aktivnosti

Prehranjivanje u šumi

1 Pripremite se za čas prikupljajući fotografije jestivih biljaka.

2 Podijelite razred u grupe od po pet ili šest učenika.Neka svaka grupa napravi spisak divljih i jestivih biljakana lokaciji, a zatim neka pronađe informaciju kojise dijelovi biljaka koriste u različitim godišnjim dobima.

3 Neka grupe na posterima pripreme kalendare kojiće prikazivati godišnja doba. Neka učenici na posterezalijepe fotografije biljaka prema tome kada biljka, ili neki njen dio, postaje podobnaza ljudsku upotrebu (kada sazrijeva). Neke su vrste biljaka jestive tokom cijele godine.Ako slike nisu na raspolaganju, tražite od učenika da nacrtaju biljku. Pored fotografijeili crteža učenici trebaju dopisati što je moguće više informacija:• u kojim se područjima biljka najčešće pronalazi;• koji su dijelovi jestivi;• koje efekte ima na ljudski organizam (na ovaj način najbolje se određuju otrovne biljke);• koje životinje koriste biljku u ishrani (ima li među njima opasnih životinja);• koje su savremene biljke odgajene iz divljih vrsta;• kako se koriste biljke (u ishrani, medicini, za pripremu napitaka itd.).

4 Neka grupe saopće svoje rezultate. Neka istaknu upotrebne vrijednosti divljih biljakai njihov značaj za ljude i životinje.

Šumski jelovnik

1 Prikupite sljedeće materijale: karton, ljepilo, pisaći pribor, makaze, knjigei neophodnu literaturu.

2 Neka se učenici pretvaraju da su zalutali i da moraju preživjeti nekoliko dana.Dajte im zadatak da potraže jestivo bilje i da ga popišu.

3 Neka grupe naprave jelovnik od biljaka, uključujući supe, glavna jela, salate i desert.Neka grupe predstave svoje jelovnike.

Ljekovito bilje 201

2Zdravlje i okoliš

Priroda kao iscjelitelj

1 Sakupite sljedeće materijale: neophodnu literaturu,slike ljekovitog bilja i proizvoda od ljekovitog bilja,čaj, čajnik i šolje.

2 Razdijelite učenike u grupe. Neka proveduistraživanje o tome koje se ljekovito bilje možepronaći u okolici i neka naprave spisak.Grupirajte biljke prema:• njihovim efektima;• dijelovima koji se koriste;• taksinomiji.

Recite grupama da saopće svoja otkrića.

3 Pripremite različite vrste čajeva za probu i poslužite ga učenicima dok su još zaposleniradom u grupama — ovo može pomoći popularizaciji ljekovitog bilja.

Medicinska eterična ulja

1 Prikupite razne vrste eteričnih ulja; pripremite svijeće i vaporizatore.

2 Podijelite učenike u grupe. Podijelite im informativni list sa strane 202 i dajteim da pročitaju tekst Metodi prirodnog liječenja.

3 Svakoj grupi dajte vaporizator i jedno eterično ulje, a zatim im predočite opis uljai njegove učinke.

4 Tražite od grupa da pripreme izlaganje o biljci od koje potječe eterično ulje koje su dobili.Neka grupe saopće svoje rezultate drugim grupama.

U nastavku...

• Neka učenici pripreme javno saopćenje o jestivim ili na drugi način upotrebljivim biljkamau području. Neka zabilježe porijeklo biljke, i obavezno se pobrinite da daju informacijeo sličnim biljkama koje su opasne ili otrovne. Neka obrazlože kakve efekte imaju jestivebiljke na ljudski organizam. Također, recite im da tekst dopune drugim raspoloživimkorisnim informacijama.

202

Zdravlje i okolišIn

form

ativ

nilis

t Metodi prirodnog liječenja

AromaterapijaAromaterapija je tip fizikalne terapije koji koristi eterična uljau svrhu liječenja. Eterična ulja dobijena različitim metodamaiz određenih vrsta biljaka na sobnoj temperaturi ispuštajumirise. Eterična ulja dobijaju se iz različitih dijelova biljke:cvijeta, lišća, korijena, voća i sjemena. Biljke skladišteeterična ulja na različite načine: u šupljinama, mahunama,uljnim šupljinama, žljezdanim folikulima, otvorima u tkivu itd.Ulja dobijena iz različitih dijelova biljke imaju različite efekte.Naprimjer, eterična ulja dobijena iz narandže, cvijetanarandžinog drveta i lišća s drveta imaju različite efekte.Gabriella Temesvari, Ljekovita pčela: Eterična ulja i zdrvalje (A gyogyitomehecske. Illoolajokkal az egeszsegert, BioTer Bt, 2000, str. 36)

Kako djeluju eterična ulja?Nazalni nervi idu od nozdrva direktno u evolutivno najstariji dio mozga, limbički sistem, kojiznačajno određuje naše životne funkcije, osjećaj dobrobiti i naše ponašanje. Eterična ulja pokazalasu se i kao antiseptici, jer nas štite od unutrašnjih i vanjskih infekcija. Sva eterična ulja ubijajubakterije, ali postoje vrste koje ubijaju i viruse (eukaliptus) i gljive (nana/menta, majčina dušica).Neka utječu i na hormone (anis, kim, lavanda), dok neka, uzeta u velikim količinama, izazivajugrčeve, pa se ne preporučuju ljudima koji pate od epilepsije (majčina dušica, ruzmarin, žalfija).Gabriella Temesvari, Ljekovita pčela: Eterična ulja i zdrvalje (A gyogyito mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert,BioTer Bt, 2000, str. 36)

203

Zdravlje i okolišInform

ativnilistMetodi prirodnog liječenja(nastavak)

Korisni kućni recepti

Recept 1: protiv prehlada i sličnih bolestiMajčina dušica (Thymus serpilifolium), korijen zove (Radix sambuci nigri), cvijet limunovog drveta(Flores tilia), mladica pelina (Herba absinthii), lišće maline (Folia Rubus idaeus), korijenje omana(Radix inula helenium), korijenje jagorčevine (Radix primulae officinalis), listovi uske bokvice(Folia plantago lanceolata), listovi podbjela (Folia tussilago farfara), lišće i korijenje koprive (Folia,Rhizoma urtica dioica), latice lepuha (Flores Verbascum thapsiforme), nadzemni dijelovi stabljikeorigana (Origanum vulgarae).

Stavite po jednu kašičicu listova za čaj od svake vrste u čajnik i sipajte litar kipuće vode.Poklopite i ostavite da stoji 20-ak minuta. Procijedite i koristite na sljedeći način:

Recept 2: protiv bubuljica na adolescentimaCvijet, cvast i mladica hajdučke trave (Herba achillea millefolium), bosiljak (Ocimum basilicum),rastavić (Herba equisetum arvense), trobojna ljubičica (Viola tricolor).

Stavite po dvije kašičice listova za čaj od svake vrste u čajnik i prelijte s 2 decilitra votke.Promiješajte, sipajte u teglu i dobro je zatvorite. Pohranite na tamno mjesto u perioduod 6 dana, a zatim procijedite.

Recept 3: protiv gnojnih akni kod adolescenataCvijet, cvast i mladica hajdučke trave (Herba achillea millefolium), bosiljak (Ocimum basilicum),rastavić (Herba equisetum arvense), trobojna ljubičica (Viola tricolor).

Stavite po dvije kašičice listova za čaj od svake vrste u čajnik i prelijte s 2 decilitra votke.Promiješajte, sipajte u teglu i dobro je zatvorite. Pohranite na tamno mjesto u perioduod 6 dana, a zatim procijedite.

Novorođenčad 7 x 1 supena kašikai djeca do godinu

1 do 3 godine 7 x 2 supene kašike

3 do 7 godina 5 x 0,5 decilitara

7 do 14 godina 5 x 1 decilitar

14 godina i stariji 5 x 2 decilitra (služi se zagrijan, 50–60°C,u periodu od sedmicu)

Upotreba Mažite akne na licu i u području lica 3 puta dnevnou periodu od 3 mjeseca.

Upotreba Mažite akne na licu i u području lica 3 puta dnevnou periodu od 3 mjeseca.

Miklos Vaszonyi, Siguran put ka zdravlju (Biztos ut az egeszseghez, Termeszetgyogyaszati Kiado, Kečkemet,Mađarska, 1995)

204

3

Hemikalije koje zagađuju vodu

Zdravlje i okoliš

Uvod

Prirodna voda zagađujese industrijskim i poljoprivrednimaktivnostima (uglavnom putemvještačkih đubriva i pesticida/insekticida, herbicida itd./),kao i aktivnostima u domaćinstvu(pranjem, čišćenjem, septičkimsistemom i ljudski izmetom).Tri problema koja izazivazagađivanje vode jesu:• količina kisika u vodi pada

ispod optimalnog nivoa (zbogpovišenih temperatura, hemijskihđubriva, deterdženata koji sadržefosfate itd.), pa je usljed togprocesa manje organizamasposobno preživjeti u vodi;

• voda postaje uzrok različitih vrsta bolesti kada, naprimjer, bakterije, virusi, metali,azot ili pesticidi nađu svoj put do vode;

• rekreaciona vrijednost vode smanjuje se zbog boje, mirisa i toksina koji se u njoj nalaze.

Površinska voda može se klasificirati prema sadržaju kisika (sadržaj kisika, zahtjev za kisikom),zatim prema svojim hranjivim vrijednostima (azot i fosfor), mikrobiološkim karakteristikama,mikrozagađenju (metali, sredstva za čišćenje, fenoli) i prema drugim karakteristikama(pH vrijednost, nivoi zasićenja, sadržaj željeza). Tako se voda može klasificirati u sljedećekategorije: izvrsna, dobra, upotrebljiva, zagađena ili veoma zagađena.

Količina prirodne vode konstantno se mjeri i nadzire.

Ključni koncept Ljudske aktivnosti (industrijska i poljoprivredna proizvodnja,kao i održavanje domaćinstva) proizvode veliki brojhemikalija i patogena koji nalaze svoj put do podzemnihi nadzemnih izvora vode. Usljed toga voda postajenepodobna za ljudsku upotrebu. Štaviše, uvjeti za prirodanživot i procese u vodi također su ozbiljno ugroženi.


Period u godini Bilo koji za čas u učionici; za čas u prirodi period od proljećado jeseni

Mjesto Učionica, laboratorija, na terenu

Nastavni materijali Sveske, hemikalije za testiranje vode, test-trake, brzi testovi,tabela za procjenu kvaliteta vode


Ciljevi nastave • Naučiti o ljudskim aktivnostima koje mogu dovestido zagađivanja vode opasnim hemikalijama i zaštosu te hemikalije opasne za ljude i okoliš.

• Sprovesti jednostavne testove hemijskih svojstava vodei utvrditi kvalitet vode prema hemijskim parametrimaprirodne vode.

Nastavna metodologija Eksperiment, terenski rad, diskusija, slobodna diskusija

Hemikalije koje zagađuju voduAutor: Agnes SchrothZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Hemikalije koje zagađuju vodu 205

3Zdravlje i okoliš

Aktivnosti

Testiranje vode

1 Nadopunjujući znanje koje su učenici već stekli recite im da u obzir uzmu:

• koje vrste zagađivača prijete našim prirodnim vodama;• kako se takvo zagađivanje može spriječiti;• kako tačno zagađujuće materije pronalaze put do vode i kako utječu na živi svijet.

2 Neka učenici provedu testove i eksperimente kako bi utvrdili kvalitet uzoraka vode premahemijskim parametrima. Najbolje je ovu aktivnost provesti na terenu, ali ona se možeprovesti i u učionici, jer su uzorci vode sakupljeni.

Razmatranje

1 Neka učenici razmotre odjeljak Put kućne kanalizacije — od izvora do tretmanai Kako možemo štedjeti vodu.

2 Podijelite učenike u grupe od po tri člana. Zabilježite teme koje se javljaju u navedenimtekstovima na kartice (potrebno je onoliko kartica koliko ima grupa).

3 Neka svaka grupa izabere karticu i neka smisli tri pitanja vezana za svoju temu.Nasumice birajte učenike kojima će grupe postavljati pitanja.

4 Bodujte odgovore na pitanja i prema konačnom rezultatu podijelite nagrade za ovotakmičenje (opisne/vrijednosne ili prave). Jedna od grupa može igrati ulogu sudije kojiće brojiti poene.

Brza pitanja

1 Na osnovu lekcije Svojstva vode i drugih izvora informacija sastavite bilješkuo komponentama vode koje ćete ispitivati (stil, dužina i nivo detalja u ovoj bilješci zavisitće od uzrasta i nivoa znanja učenika).

2 Prije nego što počnete s ispitivanjem vode, razgovarajte o najvažnijim fizičkim i hemijskimparametrima prirodne vode.

3 Recite grupama da pročitaju bilješku koju ste pripremili i da je predstave ostatku razreda.Neka učenici pribilježe najvažnije tačke ovih izlaganja.

Posmatranje obala i fizički parametri vode

1 Recite učenicima da pročitaju tekst Jesmo li sami u velikom gradu i da pogledaju svoj listza testiranje vode (Grupni list za utvrđivanje kvaliteta vode). Neka učenici pojedinačnourade ovaj zadatak.

2 Prije hemijskih mjerenja recite učenicima da provedu malo istraživanje na osnovumaterijala u tekstu Jesmo li sami u velikom gradu. Dopunite istraživanje mjerenjimatemperature i širenjem uzorka (tj. mijenjanje lokacija, stajaća voda, tekuća voda,karakteristike itd.) i karakteristikama obale (tj. prirodna, napravljena ljudskim radom,stjenovita, pješčana, pošumljena itd.). Svoja zapažanja rezimirajte u sljedećoj tabeli.

Ispitivanje hemijskih parametara vode

1 U pripremi vježbe sakupite potrebne hemikalije i instrumente.

2 Neka učenici rade u grupama. Ako lokacija sadrži veći broj mjernih mjesta, neka učenicimjere različite parametre na različitim mjernim mjestima.

3 Neka učenici koriste raspoloživi pribor (laboratorijske hemikalije, test-trake, mjerneinstrumente) kako bi utvrdili prisustvo jona u vodi. Neka utvrde koncentracije. (U učionicise ovo može upriličiti provođenjem različitih pokaznih eksperimenata.) Stepen detaljnostikoji ćete zahtijevati od učenika u ovoj vježbi mjerenja zavisit će od njihovog uzrasta i nivoaznanja. Rezimirajte rezultate u datoj tabeli.

Diskusija o zaključcima

1 Završite čas diskusijom o zaključcima. Pomozite učenicima da analiziraju rezultatemjerenja, uključujući i odgovor na pitanje: koji su vjerovatni izvori zagađujućih materijakoje ste pronašli?

2 Prikupite prijedloge o tome kako da se zagađivanje zaustavi. Napišite prijedloge na tabli.Razmotrite opće mogućnosti sprečavanja zagađenja prirodnih voda. U zaključku, sastavitespisak osoba koje mogu spriječiti zagađivanje vode.

U nastavku...

• Ova lekcija bliska je lekcijama: Biodiverzitet u riječnim dolinama, Jesmo li sami u velikomgradu, Kako možemo štedjeti vodu i Tretman otpadnih voda iz domaćinstva.

• Provedite periodična mjerenja na istoj lokaciji.• Uporedite prikupljene rezultate i uočite promjene.

206

3

Hemikalije koje zagađuju vodu

Zdravlje i okoliš

Boja Miris Kretanje Prozirnost Temperatura

Rezime fizičkih parametara

Spoj Jedinica mjere Količina Metodologija Kvalitet

pH

slobodni kisik

zasićenostkisikom

amonijak

nitriti

azot

fosfati

tvrdoća

Mjerenja pokazuju da je voda……………………. kvaliteta.

Vrijeme Lokacija Okruženje Obala Izvorlokacije zagađenja

Rezime svojstava lokacije

207

Zdravlje i okolišInform

ativnilistSvojstva vode

Temperatura Rast temperaturevode može izazvati smanjivanje nivoaslobodnog kisika, koji je značajanfaktor za ribe, biljke i bakterije. Porasttemperature uglavnom je rezultataktivnosti obližnjih postrojenjaza proizvodnju energije.

pH Prirodna voda može postatikisela od kiselih kiša koje izazivajuindustrijske aktivnosti u području.Porast koncentracije jona vodikamože dovesti do pomora ribe,nestajanja mehkušaca i glavonožacakoje ribe jedu. Kisela područja vodene mogu upijati jone metala i fosfataiz zemlje, koji su toksični za ljude.

Slobodni kisik Nivo slobodnog kisika u vodi uglavnom određuje koje vrste životinjai biljaka mogu u njoj preživjeti. Sadržaj slobodnog kisika utječe na kretanje vode, njenutemperaturu i atmosferski pritisak. On također utječe i na vodenu vegetaciju. Ako je kisikapremalo u vodi, započinje proces truhljenja, što samim tim vodu čini neupotrebljivomza piće ili rekreaciju.

Sadržaj fosfora Sadržaj fosfora prirodnih voda može porasti zbog vještačkih đubriva,velike količine deterdženta u kanalizaciji i povećane kiselosti vode. Visoke koncentracijefosfora mogu dovesti do prekomjernog rasta vegetacije (većinom algi) u vodi (eutrofikacija).Usljed zatvaranja vodene površine dolazi do smanjenja transfera kisika, pa voda postajeneupotrebljiva za ljude.

Sadržaj azota Hemikalije koje sadrže azot u vodu dolaze ili upotrebom vještačkih đubrivaili iz kanalizacije. Neke od njih (npr. amonijak) otrovne su za ljude. Velike koncentracije azotau vodi za piće mogu dovesti do bolesti zvane metamoglobinemija kod male djece.Velike koncentracije u prirodnoj vodi mogu dovesti do eutrofikacije.

Tvrdoća Tvrdoća vode proizvod je koncentracije slobodnog magnezija i kalcija. Neki od njih(npr. joni kiselina) mogu se neutralizirati kuhanjem vode, dok neki drugi (hloridi, sulfati, nitratii fosfati) ne mogu. Tvrdoća vode također utječe na zemlju (kamen). Krečnjačkim organizmima,kao i ljudima, potreban je određen nivo spojeva kalcija u vodi. Sposobnost vode da zasićuje jonemetala opada s povećanom tvrdoćom vode. Veoma tvrda voda nepogodna je za industrijskuili kućnu upotrebu zato što se kreč taloži u uređajima/mašinama i može biti veoma opasan.

208

1

Može li pojedinac mijenjati svijet?

Ljudska prava

Uvod

Vi kao član društva imate pravo odlučivati o stanju vašeg okoliša. Bez obzira na to jeste li državničinovnik, poljoprivrednik, učitelj, vozač autobusa ili student, vi, kao i bilo ko drugi, okruženi stei živite u okolišu čije stanje utječe na vaše zdravlje, radne sposobnosti i estetske stavove. Osimu određenim, izuzetnim slučajevima, imate pravo na slobodan pristup informacijama o okolišu,na učešće u donošenju odluka koje utječu na okoliš, kao i na preduzimanje zakonskih akcijaako osjetite da su vam ova prava uskraćena.

Ključni koncept U demokratskim društvima ljudi imaju pravo na slobodanpristup informacijama, kao i pravo učestvovanja u procesimadonošenja odluka o pitanjima koja se tiču okoliša.



Mjesto Učionica


Nastavni predmeti Biologija, Ekologija, Građansko obrazovanje/Demokratijai ljudska prava

Ciljevi nastave • Upoznati učenike s pravom učešća u procesima donošenjaodluka koje se tiču okoliša.

Nastavna metodologija Diskusija, slobodna diskusija, dramska radionica

Može li pojedinac mijenjati svijet?Autor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Može li pojedinac mijenjati svijet? 209

1Ljudska prava

Imate pravo znati, naprimjer, ako određena privredna aktivnost u vašem okruženju utječena vaše zdravlje, a kada se donose odluke koje mogu utjecati na okoliš, vi imate pravoučestvovati u tom procesu.

U Arhusu u Danskoj 1998. godine ministri za okoliš evropskih zemalja potpisali su konvencijukoja građanima garantira pravo na slobodan pristup informacijama, učešće u donošenju odlukai pristup pravosuđu u pitanjima koja se tiču okoliša. Arhuska konvencija predstavlja značajaninstrument u rukama javnosti za formuliranje i provođenje odgovarajućih politika/mjera u oblastiokoliša. Ona također poboljšava socijalnu stabilnost i povjerenje, garantirajući građanima učešćeu procesima donošenja odluka.

Aktivnosti

Pravo na znanje

1 Objasnite razredu da u demokratskim društvima ljudi imaju pravo na slobodan pristupinformacijama iz oblasti okoliša. Pa ipak, tokom dugog niza godina stanje okoliša, kaoi utjecaj raznih aktivnosti držali su se u tajnosti. Danas zakonodavstvo u mnogim evropskimzemljama garantira građanima pravo slobodnog pristupa takvim informacijama. Štaviše,vlade su odgovorne da taj pristup što više olakšaju. Bosna i Hercegovina nije potpisala,ali ni ratificirala Arhusku konvenciju. Međutim, donošenjem Zakona o slobodnom pristupuinformacijama u RS-u i FBiH omogućen je jedan od mehanizama primjene Arhuskekonvencije. Također, Okvirni zakoni o zaštiti okoliša i u RS-u i FBiH, kao i Zakon o vodama,definiraju učešće javnosti u donošenju odluka u oblasti zaštite okoliša.

2 Recite učenicima da prezentiraju studijuslučaja Alergije i zagađenje okoliša.Objasnite da prema Arhuskoj konvencijilokalne vlasti moraju osigurati dr. Petrovićupostojeće informacije o prirodi i količinamaemisija iz fabrike u propisanom rokuod jednog mjeseca. Ako gradske vlastinemaju ove informacije, one su ga makardužne uputiti na adresu druge javneinstitucije koja ove informacije posjeduje.Postoji nekoliko izuzetaka koji se uglavnomsvode na to da je informacija povjerljivai povezana s pitanjima nacionalnesigurnosti ili vanjskih poslova. U svakom slučaju, ovo se mora obrazložiti dr. Petroviću, zajednos napomenom da, ukoliko je on nezadovoljan odgovorom dobijenim od vlasti, ima prava svojzahtjev iznijeti pred sud.

3 Kada su u pitanju informacije iz susjednih zemalja, Konvencija također garantira pristupi ovim informacijama, pod pretpostavkom da su obje zemlje potpisnice Konvencije.Konvencija zabranjuje diskriminaciju ljudi ili organizacija na osnovu njihovogdržavljanstva, nacionalnosti ili mjesta boravišta.

4 Lokalne vlasti imaju obavezu prikupljati informacije iz oblasti okoliša, i to s ciljem zaštitezdravlja ljudi. One moraju blagovremeno širiti ove informacije putem lokalnih medija.Objavljivanje periodičnog informatora ili dnevne emisije o ekološkim parametrima trebalobi postati stalna praksa lokalnih i nacionalnih vlasti.

Pravo na učešće

1 Objasnite učenicima da je u prošlosti bilo mnogo razloga — političke, privredne ili socijalneprirode — zbog kojih se sprečavalo učešće javnosti u procesima odlučivanja u oblastiokoliša. Danas je princip učešća javnosti jedan od glavnih preduvjeta za postizanjeodrživog razvoja, jer se tako osiguravaju mehanizmi za donošenje onih odluka koje na boljinačin ispunjavaju potrebe ljudi i okoliša. Građani i građanske organizacije moraju imatipriliku izraziti svoje interese i poglede o pitanjima okoliša prije vlasti, koje moraju uzetiu obzir potrebe građana. Neka jedan učenik predstavi studiju slučaja Novi autoput.

2 Objasnite razredu da su u slučajevima projekata i aktivnosti u oblasti metalurgijeupravljanja otpadom, industrijske proizvodnje, izgradnje brana i puteva, rudarstva,prizvodnje energije i hemikalija, kao i drugih aktivnosti, vlasti obavezne uključiti javnostu proces donošenja odluka. Da bi se to osiguralo, vlasti trebaju obavijestiti javnost o svojimnamjerama i planovima, šireći informacije u obliku koji je svakome razumljiv, i širećiih blagovremeno kako bi se ostavilo dovoljno vremena za pripremu odgovora.Ove informacije trebaju sadržati detaljne analize mogućih utjecaja predloženih aktivnostina okoliš. Procedura za pripremu takve informacije naziva se studija slučaja za okoliš.

Štaviše, vlasti su obavezne organizirati javnudebatu za svaki pojedinačni predloženi projekt.Mjesto, datum i vrijeme održavanja ovogsastanka trebaju biti objavljeni blagovremeno.Javna debata mora se organizirati prijedonošenja odluke. Vlasti su, zatim, u obavezipoglede i interese javnosti iskazane na sastankuuzeti ozbiljno u obzir. Sama odluka mora sezasnivati na principu općeg konsenzusa, moraodražavati najveći broj iskazanih pogleda i morana najmanju mjeru smanjiti mogući utjecajbudućih aktivnosti na zdravlje ljudi i okoliš.

Učešće javnosti ne odnosi se samo na projekte izgradnje objekata i proizvodne proceseveć i na razvoj planova, programa ili mjera koje se tiču okoliša.

3 Objasnite razredu da je pravu na slobodan pristup informacijama i pravu učešćau procesima donošenja odluka o pitanjima koja se tiču okoliša potrebno dodati još jednopravo — pravo da se, kada je god to potrebno, stupi u kontakt s institucijama vlastii nadležnom administracijom. Ako građani osjećaju da im nije omogućen slobodan pristuppotrebnim informacijama ili učešće u donošenju odluka, oni mogu svoja prava potražitina sudu. U tom slučaju vlasti moraju osigurati besplatan ili vrlo otvoren pristup pravosuđu.

Radno mjesto ili zdravlje?

Pogledajte obrazovni film Grad u nedoumici: radna mjesta ili zdravlje? Pokrenite razgovoro sljedećim pitanjima:• Koje neposredne opasnosti za prirodu i ljudsko zdravlje proizlaze izgradnjom nove fabrike?• Koje su koristi za građane od otvaranja nove fabrike?• Kako učesnici u filmu koriste svoje pravo na slobodan pristup informacijama i aktivno učešće

u donošenju odluka?

U nastavku...

• Raspitajte se ima li u vašoj okolini sličnih slučajeva.• Razmotrite te slučajeve i pokušajte približiti učenicima situaciju u kojoj su sukobljeni različiti

interesi javnosti.• Pokušajte uvjeriti razred da je rješenje konsenzusom, koje uzima u obzir sva navedena

mišljenja i interese, iako teško, ipak najbolje rješenje u ovakvim slučajevima.

210

1

Može li pojedinac mijenjati svijet

Ljudska prava

Može li pojedinac mijenjati svijet 211

1Ljudska prava

Dr. Avdić radi u malom mjestu u čijoj se blizini nalazi fabrika hemijskih proizvoda.On je pažljivo posmatrao zdravstveno stanje svojih pacijenata tokom dugog niza godina.Dr. Avdić kaže: „Poslije detaljnih ispitivanja konačno sam otkrio vezu između alergijskihsmetnji svojih pacijenata i zagađenja koje proizvodi obližnja fabrika hemijskih proizvoda.Priča se da bi uskoro moglo doći do proširenja njenih kapaciteta, i lokalna je zajednicaveć izrazila veliku zabrinutost zbog te vijesti. Volio bih pomoći, ali da bih došaodo preciznijih zaključaka, moram imati više informacija o emisijama iz fabrike i njihovimkoncentracijama. Potreban mi je pristup određenim informacijama.

Štaviše, u susjednoj zemlji, na samoj granici, nalazi se još jedna fabrika, i njena aktivnosttakođer ima utjecaja na naše mjesto. Da bih izveo tačne zaključke, također mi trebajunajnovije informacije o zagađenju koje proizvodi i ta fabrika. Ipak, rečeno mi je da takvuinformaciju ne mogu dobiti jer sam stranac. Ne mogu razumjeti kakve uopće veze imamoje državljanstvo kada granice svakako ne štite od zagađenja...”

Alergije i zagađenje okoliša

Porodica Kovačević vlasnik je poljoprivrednog dobra koje se nalazi u blizinisaobraćajnice. Oni su planirali uložiti novac u kapacitete za uzgoj stoke baš okosaobraćajnice, ali su dobili informaciju da postoje planovi za infrastrukturne radovei proširenja, što je kod njih izazvalo ozbiljnu zabrinutost.

G. Kovačević kaže: „Veoma sam zabrinut količinom i brzinom kojom se okolo gradi.Malo je ostalo od nekada mirnog i tihog seoskog puta. Sada planiraju njegovurekonstrukciju, a onda i izgradnju autoputa. Ovo će značajno povećati saobraćaj i voditiporastu buke i zagađenja, što će imati negativan utjecaj na uzgoj stoke.”

„Također, planovi za izgradnju električnih releja vrlo su uznemirujući”, dodaje gospođaKalinovska. „Čula sam da elektromagnetni valovi imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudii životinja, i da čak sprečavaju normalan rast biljaka. Šta će poslije svega biti s našomfarmom?”

Novi autoput

212

1

Naše dužnosti prema generacijama koje dolaze


Ključni koncept Očuvanje okoliša trebalo bi postati sastavni dio svih razvojnihprojekata.



Mjesto Učionica



Ciljevi nastave • Razmotriti posebne slučajeve održivog razvoja.• Približiti učenicima osnovne pojmove održivog razvoja.• Razmisliti o izazovima s kojima se suočavaju okoliš i razvoj

u nastupajućem periodu.

Nastavna metodologija Predavanje, diskusija, videoprezentacija

Naše dužnosti premageneracijama koje dolazeAvtor: Kliment MindjovZa BiH prilagodila: Tatjana Suhajček

Naše dužnosti prema generacijama koje dolaze 213

1Budućnost naše planete

Uvod

Međunarodna konferencija UN-a „Okoliš i razvoj” održana u Rio de Žaneiru u junu 1992. godinepredstavljala je nesvakidašnji događaj. Okupljene su činili predsjednici 179 država i predstavnicibrojnih zemalja, međunarodne organizacije i NVO sektor. Konferencija je jasno pokazalada čovječanstvo više ne može posmatrati okoliš i ekonomski razvoj kao dva odvojena problema.Na ovoj konferenciji usvojen je globalni akcioni plan pod imenom Agenda 21, program aktivnostikoji se proteže na idućih 100 godina.

Agenda 21 stara se da postigne dva cilja na globalnom nivou: visok kvalitet stanja okoliša i održivuekonomiju za sve zemlje svijeta. Ovaj historijski dokument predstavlja iscrpan pristup problemuodrživog razvoja. Deklaracija sadrži osnovne principe i mjere kojih se države moraju pridržavatiu budućnosti u donošenju odluka. Ovi principi nalaze se na strani 216. Deset godina kasnijena Svjetskom samitu o održivom razvoju u Johannesburgu okupilo se više od 50.000 učesnika,uključujući predsjednike država, vođe i predstavnike NVO-a i biznisa. Pažnja je bila usmjerenana potrebu uklanjanja barijera održivom razvoju u modernim društvima, na smanjenje siromaštvai bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima i korištenje prednosti globalizacije za stvaranjeravnoteže između potreba za razvojem i potreba za zdravim okolišom.

Aktivnosti

Uskršnji otok

1 Objasnite da prirodni procesi na planeti reguliraju jedni druge, i da se sama priroda na tajnačin obnavlja. Agresivne i nepromišljene aktivnosti ljudi mogu narušiti ravnotežu prirodnihprocesa, uzrokujući neotklonjive promjene ekosistemima.

2 Pročitajte i prodiskutirajte studiju slučaja Uskršnji otok na času.

3 Objasnite da je u pitanju ekosistem koji je potpuno izoliran od ostatka svijetai da se to društvo urušilo zato što je populacija premašila količinu raspoloživih resursa.

4 Povucite paralele između Uskršnjeg otoka i trenutnog stanja okoliša na planeti.

Generacije koje dolaze

1 Objasnite da održivi razvoj znači korištenje resursa na način koji će omogućiti njihovopotpuno obnavljanje (regeneraciju), i to s ciljem osiguranja budućim generacijama istekoličine resursa kojima mi danas raspolažemo. U suštini, to znači ostaviti u naslijeđepotomcima isti onakav svijet kakav smo mi naslijedili.

2 Recite učenicima da smisle svoju definiciju održivog razvoja. Pomozite njihovu slobodnudiskusiju predstavljajući sljedeće stavove:• ukupan ulov ribe ne smije premašivati količine koje bi ugrozile obnavljanje ribljeg fonda;• količina vode koja se crpi iz podzemnih akumulacija ne smije premašivati količinu

kojom se akumulacije prirodno obnavljaju;• erozija zemlje ne smije premašivati stopu kojom se formira novo zemljište;• broj posječenih stabala ne smije premašivati broj novozasađenih stabala;• emisije ugljenika ne smiju premašivati kapacitete prirode za preradu atmosferskog

ugljendioksida;• biljke i životinje ne smiju se uništavati brzinom koja premašuje stvaranje novih.

3 Smislite i prodiskutirajte stavove koji su slični navedenima.

4 U nastavku, recite učenicima da osmisle definiciju koncepta održivog razvoja.Napišite neke od njih na tabli i prodiskutirajte ih.

214

1

Naše dužnosti prema generacijama koje dolaze


Principi održivog razvoja

1 Podijelite učenicima radni list Osnovni principi održivog razvoja i prodiskutirajte teme kojeste izdvojili.

2 Proučite informacije o Svjetskom samitu u Johannesburgu koje se javljaju u tekstu.Razgovarajte o osnovnim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava u 21. stoljeću,kao i najvažnije mjere koje su posebno naglasili predstavnici vlada, NVO-sektora,međunarodnih organizacija i biznisa.

3 Razgovarajte o svakom izazovu koji se spominje u tekstu i odlučite koji su relevantni za vašuzemlju ili će to postati u godinama koje dolaze. Koristite dodatne informacije s CD-ROM-a.

Rukovati s pažnjom (za učenike mlađih uzrasta)

1 Prikažite videoisječak Pažljivo pristupiti i razgovarajte o njemu u svjetlu prethodnihaktivnosti.

2 Zadajte učenicima da napišu sastav, nacrtaju crtež, napišu kratku pjesmu ili rimu koristećiteme iz videoisječka i iz diskusije o ekološkoj odgovornosti prema budućim generacijama.

Lanac života (za starije učenike)

1 Prikažite videoisječak Kraljevstvo.

2 Razmotrite ovu dobro poznatu englesku pjesmuu kontekstu održivog razvoja:„Izgubi se ekser, ode potkovica;Izgubi se potkovica, ode konj;Izgubi se konj, ode konjanik;Izgubi se konjanik, ode bitka;Izgubi se bitka, ode kraljevstvo;I sve zbog toga što izgubismo ekser.”

3 Šta starac želi kazati kada izjavi: „... raskinuti lanac”?Kako ljudske aktivnosti utječu na to?

4 Je li starac u pravu kada kaže: „Zašto nam je mudrostdata po tako visokoj cijeni?”

5 Pošto ste pogledali videomaterijal, ohrabrite učenike da napišu esej o svojim utiscima,razmišljanjima ili osjećanjima.

U nastavku...

• Recite učenicima da pronađu dopunske informacije o budućnosti Zemlje i izazovimas kojima se suočavaju okoliš i razvoj. Omogućite im pristup CD-ROM-u i internetu.

• Pogledajte film Balans i sklad na DVD.

215

Budućnost naše planeteInform

ativnilistUskršnji otokUskršnji otok nalazi se u Tihom okeanu, Pacifiku, oko 3.200 km zapadno od Južne Amerike.Prvi doseljenici koji su naselili otok, prije otprilike 15 stoljeća, bili su Polinežani.

Otok ima polusuhe klimatske uvjete, koje je znatno ublažavala raskošna šuma koja je upijalai zadržavala vodu. Njenih 7.000 stanovnika uzgajalo je žitarice i živinu, lovilo ribu i živjelou malim selima. Kultura naroda najuočljivija je u masivnim, osam metara visokim statuamaod opsidijana, koje su vučene preko cijelog otoka uz pomoć posječenih stabala drvećakorištenih kao valjci.

Do trenutka kada su evropski naseljenici stupili na Uskršnji otok u 17. stoljeću ove kamenestatue, poznate kao Moai, bile su jedini ostatak nekada impresivne civilizacije — civilizacije kojase urušila i nestala za samo nekoliko desetljeća.

Propast ovog društva pokrenulo je desetkovanje njihovih ionako ograničenih resursa.

Kako se populacija otoka povećavala, njegovi stanovnici sjekli su šume i pretvarali sve višepovršina u obradivu zemlju. Stabla su korištena za grijanje, gradnju kuća i brodova i u religioznesvrhe (prebacivanje Moai statua).

Jednog dana nestalo je posljednje drvo s otoka. Više nije bilo građe za brodove, pa je količinahrane postala nedovoljna. Uništavanje šume dovelo je do erozije i dalje nestašice hrane.Ljudi su se postepeno selili u pećine. Uslijedili su oružani sukobi, oživio je robovlasnički sistem,a javili su se i slučajevi kanibalizma, kojem su ljudi pribjegavali kako bi preživjeli.

216

Budućnost naše planeteIn

form

ativ

nilis

t Osnovni principi održivog razvoja(Rijska deklaracija o okolišu i razvoju, 1992)

• Svako ima neotuđivo pravo na zdrav i produktivan život u harmoniji s prirodom.• Sadašnje i buduće generacije polažu podjednako neotuđivo pravo na ovaj zahtjev.• Zaštita okoliša mora postati neodvojiv dio svih razvojnih procesa i projekata.• Svaka zemlja ima pravo koristiti vlastite resurse, bez prava da ugrožava okoliš

van svojih granica.• Zagađivač mora nadoknaditi štetu koju je nanio okolišu — princip „zagađivač plaća”.• Privredne aktivnosti uključuju i princip preduzimanja mjera opreza za zaštitu okoliša.• Države moraju sarađivati na polju zaštite okoliša.• Smanjenje siromaštva i neujednačenosti životnog standarda u različitim dijelovima svijeta

sastavni su dio održivog razvoja.• Države moraju ograničiti i ukinuti neodržive modele proizvodnje i potrošnje i provoditi

odgovarajuće demografske mjere.• Najefikasniji način rješavanja problema iz oblasti okoliša jeste učešće svih zainteresiranih

strana.• Države moraju razviti i ohrabriti obaviješteno učešće građana u procesima donošenja

odluka.• Države moraju razviti i provoditi efikasan zakonodavni sistem za zaštitu okoliša.• Zaštita okoliša mora uključiti sve društvene grupe.• Mir, razvoj i zaštita okoliša međuzavisni su i neodjeljivi.

217

Budućnost naše planeteInform

ativnilistSamit u Johannesburgu 2002. godineSvjetski samit o održivomrazvoju okupio je desetkehiljada učesnika, uključujućii lidere država i vlada,nacionalne delegacije i lidereNVO-sektora, biznis sektorai druge predstavnikenajvažnijih grupa.

Pažnja je usmjerena nauklanjanje barijera održivomrazvoju u modernim društvima,smanjenje siromaštva i bolesti,racionalno upravljanjeprirodnim dobrima, promocijuodgovorne potrošnje iproizvodnje, kao i korištenjedobrobiti globalizacije zauspostavljanje ravnotežeizmeđu razvoja i okoliša.

Glavni izazovi i njihove posljedice:• Zagađenje Na početku 21. stoljeća populacija Zemlje dostigla je šest milijardi, a očekuje

se da će dostići između deset i 11 milijardi u toku narednih 50 godina. Glavne izazovepredstavljat će nestašica vode za piće i obradive zemlje za proizvodnju hrane.

• Siromaštvo i nejednakost Gotovo 25% svjetske populacije preživljava s manje od jednogdolara dnevno. Kako je nejednakost uporna barijera održivom razvoju, Samit je apeliraoda se ovaj postotak smanji na 12 do 13%, zajedno s brojem ljudi koji pate od neishranjenosti.

• Hrana i poljoprivreda Pad cijena hrane za posljednjih 30 godina doprinio je povećanjunjene potrošnje, ali su u mnogim područjima svijeta obradive površine ograničene,a stvaranje novih uništava preostale ekosisteme. U budućnosti rast proizvodnje hranene smije biti nauštrb prirode. Do 2010. godine trenutni tempo nestajanja ekosistema moraobi biti značajno usporen.

• Pitka voda Nestašica pitke vode u mnogim regionima svijeta predstavlja najveću barijeruodrživom razvoju. Očekuje se da će, prema trenutnom tempu, svaka druga osoba patitiod nestašice vode do 2025. godine. Samit je apelirao da se do 2015. godine prepolovi brojljudi koji nema pristup čistoj pitkoj vodi i osnovnim higijenskim uvjetima.

• Zdravlje ljudi Smrtan ishod u zemljama u razvoju često bi se mogao izbjeći. Čovječanstvomora u narednim godinama usmjeriti više pažnje i sredstava u borbu protiv bolesti.Najpreči zadatak jeste smanjiti smrtnost djece ispod pet godina života za dvije trećinei smrtnost mladih majki za 75% do 2015. godine.

• Energija: Potrošnja svih vidova energije u stalnom je porastu. Poboljšanje pristupa stabilnim,održivim i ekološki sigurnim izvorima energije i usluga, kao i razvoj nacionalnih programaza energetsku efikasnost naročito je važan zadatak u narednih 10 do 15 godina.

• Šume Šume u svijetu nestaju uglavnom zbog poljoprivrede. U narednim godinamapoboljšanje obnavljanja i upravljanja šumama bit će od izuzetnog značaja.

• Klimatske promjene Potrošnja goriva stalno raste. Na Samitu je naglašena potreba realizacijeKyoto protokola za postizanje dogovora o dozvoljenim emisijama gasova staklene baščeu razvijenim zemljama.

Samit je za čovječanstvo proglasio obaveznim sljedeće zadatke:• potrebu boljeg razumijevanja koncepta održivog razvoja i stabilizaciju relevantnih institucija

na međunarodnom, regionalnom i nacionalnom nivou;• dalje potvrđivanje uloge građanskog društva i promociju partnerskih inicijativa između

privatnog i javnog sektora.

Zeleni paket

Documents

Transcript of Zeleni paket