zastita_vinova_loza_syngenta-dobra broura

download zastita_vinova_loza_syngenta-dobra broura

of 17

  • date post

    29-Nov-2014
  • Category

    Documents

  • view

    551
  • download

    1

Embed Size (px)

Transcript of zastita_vinova_loza_syngenta-dobra broura

A-PDF Merger DEMO : Purchase from www.A-PDF.com to remove the watermark

Oblikovanje: Tanja eme

Syngenta Agro d.o.o. Samoborska cesta 147 10090 Zagreb Tel.: 01/3887 670 Fax: 01/3887 671Syngenta Agro d.o.o. je lanica Udruge CROCPA: www.crocpa.hr

Zatita vinove loze

Sadraj2 9 10 20 24 25 Gljivine bolesti i tetnici vinove loze Zatita trajnih nasada od korova Pripravci za zatitu vinove loze Program prskanja vinove loze protiv bolesti Program zatite vinove loze od tetnika Moja pravila za zatitu voda

Prilog: kalendar prskanja

Uspjenu zatitu vinove loze uvjetuju mnogobrojni imbenici, meu kojima su najvaniji poznavanje tetnih organizama, praenje vremenskih uvjeta (s tim i pojava i razvoj bolesti i tetnika) te pravovremena primjena i pravilan odabir sredstava za zatitu bilja. U ovoj brouri Vam elimo pokazati osnovne bolesti i tetnike vinove loze te preporuke za upotrebu sredstava za zatitu bilje. Preporuena sredstva i programi su u cjelosti ukljueni u program integrirane zatite vinove loze.

Za sve informacije i pomo pri odabiru programa zatite, s povjerenjem se obratite Syngentinom strunom timu na sljedee brojeve telefona: 01 / 388 76 70 Ured Zagreb, Samoborska 147 099 / 311 72 85 Josip Ki, vinogradarstvo i voarstvo 099 / 217 79 64 098 / 252 066 098 / 492 781 099 / 2172-997 099 / 2177 959 098 / 9808 094 Danko Toli, Dalmacija Ivica Malovi, Sredinja Hrvatska Pero Barii, Istona Slavonija Sinia Papaik, Zapadna Slavonija 1 Draen Rajnovi, Zapadna Slavonija 2 Matko Mesi, Sjeverozapadna Hrvatska

1

Gljivine bolesti i tetnici vinove lozePlamenjaa vinove loze, peronospora Plasmopara viticolaPlamenjaa ili peronospora najopasnija je bolest vinove loze, koja izaziva najveu tetu u vinogradima. Plamenjaa moe napasti sve zelene dijelove vinove loze, premda najvie tete napravi na grou i liu.2

Pepelnica vinove loze Uncinula necatorPepelnica vinove loze je bolest koja moe u godinama, kada su uvjeti za njenu pojavu povoljni, napraviti vie tete negoli plamenjaa. Izbijanju pepelnice pripomognu povoljne klimatske prilike, razmaci izmeu prskanja koji se uglavnom prilagoavaju zatiti od plamenjae, kasno ili slabo obavljeni zeleni radovi te gusti uzgojni oblici.Biologija: Bolest prezimi kao micelij na pupovima te u obliku spolnih plodita na liu, mladicama i martinjskom grou, to ostaje kroz zimu u vinogradima. Gljiva preraste povrinu listova i s njih klije u unutranjost tkiva te sie hranjive tvari. Kasnije se stvaraju konidije (oidiji) koje se vjetrom raznose po vinogradu. Konidijama za klijanje nisu potrebne vodene kapljice jer same sadre dovoljno vlage. Prve se zaraze obino ne opaze. Najee se pepelnica razvije u obliku pepeljaste povrinske prevlake na bobama, listovima i rozgvi. Razdoblja velikih razlika izmeu dnevne i none temperature te visoke relativne vlanosti zraka izvanredno su pogodna za razvoj pepelnice. Vrijeme od za-

raze do nove pojave konidija traje od 7 do 14 dana, ovisno o vremenskim prilikama. Zatita: U vrijeme tjeranja pupova upotrijebimo Thiovt Jet u koncentraciji od 2% koji pored preventivnog djelovanja na pepelnicu pouzdano smanjuje i napad akrinoze i erinoze. Pred cvatnju upotrijebiti Thiovit Jet u dozi od 6 kg/ ha. U vrijeme bujnog porasta upotrijebimo Topas 100 EC, a kasnije u vrijeme zametanja i debljanja bobica preporuujemo lokalno-sistemini fungicid Talendo. Od vremena zatvaranja grozda do aranja preporuuju se Universalis ili Quadris.. Pored glavnih fungicida protiv pepelnice poeljno je dodavanje i fungicida Thiovit Jet u odmjeri 3 kg/ha.

Biologija bolesti: Uzronici bolesti prezime na otpalom liu, od kuda se u proljee posebne spore s pomou kinih kapljica prenesu na mlade listie te ih zaraze. Prve su proljetne zaraze mogue ve vrlo rano kada se ispune odgovarajui vremenski uvjeti (kad prosjena temperatura tri dana ne padne ispod 11 C, vlanost lista i veliina lista od 3 cm). Vrijeme od zaraze pa do vidljivih znakova (ukaste uljne mrlje na liu, bijele prevlake na cvatovima), je u poetku svibnja priblino 12 18 dana, kasnije se to razdoblje jako skrauje. U naim klimatskim prilikama prvi znakovi zaraze obino se uoavaju u drugoj polovici svibnja. Od pojave vidljivih znakova bolesti ljetne spore omoguuju daljnje irenje peronospore.

Zatita: Prskanje po preventivnom programu! Ponemo sa kontaktnim fungicidom Daconil, u vrijeme cvatnje slijedi Ridomil Gold Combi (2x),a nakon cvatnje upotrijebiti Pergado(2x). Kada su bobice groa veliine graka prelazimo na Universalis ili Quadris koji ujedno odlino djeluju i na pepelnicu. Cilj zavrnih prskanja je ouvati zdravo lie i mladice kako bi kvaliteta grozda bila na najvioj razini. Zavisno od vremenskih uvjeta, valja napraviti odabir jednog od navedenih fungicida: Kocide DF prua najviji stupanj zatite meu fungicidima na osnovi bakra; Ridomil Gold Plus upotrijebite u sluaju kada je zaraza ve krenula; Daconil je pravi izbor za one koji za zadnjim prskanjima ne upotrebljavaju bakreni fungicid.

Pepelnica vinske loze na rozgvi

Uljni madei znakovi zaraze listova plamenjaom

3

Micelij na listu

Micelij na cvjetnoj stapki

Grozd uniten pepelnicom

Siva groana plijesan Botrytis cinereaSiva groana plijesan parazit je slabosti i ozljeda koje nastaju kao posljedica uboda kukaca, bolesti i tue. U okoliu je stalno prisutna, jer ivi na odumrlom biljnom materijalu. Ako su uvjeti za razvoj gljive povoljni (hrana, toplina, vlaga), moe se brzo prometnuti u tetoinju i napasti mnoge biljne vrste.Biologija: Siva groana plijesan se pojavljuje na grozdovim bobama, a moe zaraziti i mladice, listove i cvatne izboje. U godinama kada je u asu cvatnje vlano vrijeme, zaraza cvatova je esta pojava. Siva se plijesan moe pojaviti ve sredinom srpnja na zelenim bobama koje se uleknu a zovemo ju zelena plijesan. Kasnije se razvija siva plijesan, koja u godinama osobito pogodnim za njen razvoj, moe unititi i do 80 % groa. Kasnije, pak, u podrumu, vino proizvedeno od groa jako zaraenog sivom plijesni, imat e nepoeljan miris, brzo e mijenjati boju, teko e se bistriti, a crvena vina nee biti dovoljno obojena. Pojavu sive groane plijesni smanjuje umjereno gnojenje duikom i pravodobno obavljeni zeleni radovi (prozranost), premda je najvanija pravilno usmjerena kemijska zatita.

Zatita: Fungicidi Daconil 720 SC i folpet (folpet sadre pripravci Ridomil Gold Combi, Pergado i Universalis) imaju korisno usputno djelovanje na sivu groanu plijesan. Za pouzdanu zatitu potrebno je obaviti preventivni program sa specifinim botriticidima. Za prskanja odmah nakon cvatnje preporuamo Chorus koji u toj fazi prua kvalitetnu i pouzdanu zatitu, a ujedno predstavlja i ekonomski povoljno rjeenje. Switch je vrhunski botriticid namijenjen intenzivnoj proizvodnji groa za vrhunska vina ( 2x po programu).

Crna pjegavost vinove loze Phomopsis viticolaBolest u posljednje vrijeme, poglavito u kinim proljeima, uzrokuje tetu na osjetljivim sortama vinove loze. Zaraeni trs polako krlja i smanjuje se urod.Biologija: Gljiva prezimi kao micelij u vidno pobijeljenoj rozgvi, odakle se iri na pupove koji neravnomjerno potjeraju. U hladnim i kinim proljeima, kada loza raste polaganije, gljiva se iri i napravi najveu tetu na mladicama. Kora mladica lako puca. Bolest rjee zahvaa listove i grozdove. Pri jaem vjetru zaraena se rozgva moe slomiti. Osim uklanjanja zaraene rozgve vrlo je vana kemijska zatita u ranim razvojnim fazama vinove loze (9 11 po BBCH skali). U zaraenim vinogradima, zbog injenice da se gljiva razraste i u odrvenjele dijelove rozgve, potrebno je rana prskanja protiv crne pjegavosti obavljati vie godina uzastopno.

Zatita: U fazi poetka bubrenja pupova preporua se upotreba kontaktnog bakrenog fungicida Kocide DF, a kasnije je potrebno obaviti dva prskanja Daconilom 720 SC, prvo kada pupovi potjeraju i imaju do 4 cm i drugo kada su mladice veliine oko 10 cm. Kasnije, u vrijeme zatite od plamenjae, prska se Ridomilom Gold Combi, Pergadom ili Universalisom koji takoer dobro djeluju na crnu pjegavost.

Crna pjegavost na mladici

4

Siva plijesan na rozgvi

5

Plijesan na grou

Siva plijesan na cvjetnoj stapki

Crna pjegavost na rozgvi pred pucanje

Crveni lisni pale Pseudopeziza tracheiphillaCrveni lisni pale je bolest koja je u prolosti, prije svega na lozi zasaenoj na lakim pjeanim tlima, mogla napraviti veliku tetu. Bolest se pojavljuje prije plamenjae i zato esto iznenadi vinogradare.Biologija: Rano u proljee iz otpalih listova izbiju posebne spore, koje vjetar i kia prenesu na listie, gdje prokliju. Gljiva u listu proraste u provodne cijevi te onemoguuje protok sokova. Zbog pomanjkanja vode napadnuto se tkivo izmeu ila osui i ispadne. Nastaju uoljive pjege omeene ilama. teta nastaje posredno, zbog smanjenja lisne povrine u vrijeme bujnog rasta loze prije cvatnje. Zatita: Prvo prskanje Daconilom 720 SC treba obaviti u vrijeme kada su mladice veliine oko 10 cm, a kasnije prskanje u vrijeme zatite od plamenjae Ridomilom Gold Combi, Pergadom, Universalisom ili Quadrisom.

uti grozdov moljac Eupoecilia ambiguella Sivi grozdov moljac Lobesia botranaGrozdovi su moljci tetnici iz reda leptira, koji se pojavljuju u vie-manje svim vinogradarskim podrujima Hrvatske. tetu rade gusjenice obiju vrsta leptira. Gusjenice prve generacije poetkom lipnja izjedaju cvjetne izboje, cvjetove, bobice i dijelove grozdia. Prva generacija obino ne prouzroi gospodarski znatniju tetu, premda je svakih nekoliko godina jaa pojava gusjenica prve generacije koje mogu izazvati veu tetu. Druga generacija leptira pojavljuje se sredinom srpnja, a liinke se ubuuju u grozdove bobice, koje se mogu osuiti ili ih napadne siva groana plijesan. teta moe biti vrlo velika, posebice u godinama s obiljem oborina, kada su uvjeti za razvoj sive plijesni vrlo povoljni. Drugu generaciju gusjenica treba suzbijati svake godine. U toplim godinama, u rujnu, te