7/25/2019 uspjeh u skoli

1/24

UVOD

Za drutvenu zajednicu poseban znaaj imaju rezultati koje mlai ostvaruju

u osnovnoj koli.Ova kola je namijenjena cjelokupnom podmladku od 6 do

15 godina.Razvoj mladi na ovom stepenu je veoma slo!en i biran."o je

period u kome se zbiraju sna!ni procesi #iziko$biolokog i psioloko %

socijalnog rasta i razvoja.&ladima treba obezbjediti to potpunije i

kvalitetnije obrazovanje'kao i vaspitanje u osnovnoj koli.(rutveni #aktori i

kola treba treba da stalno prate ovaj razvoj i stalno preispituju sve mjere i

postupke kako bi obezbjedili takav razvoj.

) #okusu pa!nje treba da se nalazi problem uspjeha uenika u kolskomuenju.*ktuelan je u svjetskim razmjerama pa ga ni nai pedagozi ne mogu

gubiti iz vida've+ se moraju stalno njima baviti.Zbog aktuelnosti problema'

danas se i pojedine svjetske organizacije , )-/0O'&OR'&eunarodni

biro za obrazovanje i vaspitanje i dr. bave pitanjem e#ikasnosti kolski

sistema u svijetu'na svim nivoima kolovanja.Ovi problemi se smatraju

najve+im gubicima u obrazovanju."o su dvostruki indikatori kolskog

uspjea ' a i steena e#ikasnosti obrazovnog sistema'pa je stoga zanimljivo

ta su uzroci i koji su #aktori koji i uslovljavaju.Otkriveni su mnogobrojni

#aktori.-eki od nji su tzv.#aktori izvan sistema i #aktori koji djeluju u

samom sistemu obrazovanja.ksterni #aktori djeluju iz ire drutvene

zajednice i utiu na unutranje , interne #aktore sistema'kao i na sve

pedagoke procese i pojave u njemu."o su #aktori koji djeluju kao

socijalne'ekonomske i kulturne pretpostavke.2sto tako'ti eksterni #aktori

podlije!u uticaju unutranji #aktora obrazovno$vaspitnog sistema'podi!u se

socijalni'ekonomski i kulturni nivoi pa se i mlae linosti razvijaju stalno na

nekom novom nivou.

1

7/25/2019 uspjeh u skoli

2/24

7/25/2019 uspjeh u skoli

3/24

"&*4/truktura porodice i uspje uenika

1.TEORIJSKI RISTU RO!"E#U ISTR$%IV$&J$

Porodica je domovina srca

uzepe Mozini

8orodica je najpogodnija sredina za podizanje djece'prije svega'zavaljuju+i

tome to roditelji lino vode brigu o djetetu i zadovoljavaju njegove

potrebe.Ona je prva kola u kojoj dijete na najprirodniji nain stie prva

znanja o !ivotu i ljudima'o odnosima meu ljudima.

1.1.'naaj poro(i)e u *ormiranju linos+i uenika

) porodici dijete na najbolji nain mo!e da zadovolji osnovne

potrebe'najprije potrebu za nje!no+u i ljubavlju od koje zavisi i razvoj

osje+anja sigurnosti'osje+anje priva+enosti od strane drutva o osje+anje

pripadnosti drutvu.

8ored potrebe za ljubavlju i sigurno+u'djetetu je potrebno i konstantno

prisustvo i ue+e roditelja u njegovom !ivotu."o je potreba za socijalnim

odnosom.-eopodno je da roditelji pokazuju interesovanje za sve to se

deava i ime se bavi dijete./aradnja izmeu roditelja i djece neopodna je

ne samo za intelektualni've+ i za emotivni i drutveni razvoj djeteta.

Za dijete je majka najznaajniji lan porodice.&ajka je osoba koja

uspostavlja prve osje+ajne dodire sa djetetom.Ona je i bioloki predodreena

9

7/25/2019 uspjeh u skoli

4/24

da se prva i najvie bavi djetetom.:jubav majina je ne samo prvi uslov da

bi dijete voljelo majku'nego je to prvi uslov da bi dijete uopte steklo

sposobnost da voli druge.:jubav nije uroena'ona se stie.(a bi dijete

zavoljelo majku'a kasnije i druge ljude'mora da osjeti ljubav majke.) procesu vaspitanja'stavovi roditelja utiu'bilo pozitivno ili negativno na

oblikovanje ponaanja i odgovaraju+i osobina linosti djeteta.

/tav privatanja djeteta od strane roditelja doprinosi uspostavljanju vrste

emotivne veze izmeu njega i roditelja."akvo dijete je raspolo!eno'spremno

na akciju i ustupke'sigurno u sebe'osje+ajno i rabro.

0ada poditelj ispoljava stav izbjegavanja odnosa sa djetetom'ono je obino

nesposobno za uspostavljanje trajni emotivni veza'izlo!eno mogu+nosti

nepostojanja emocija'nije istrajno u svojim postupcima '!eljama 'sklono

samovalisanju. 8onekad izra!ava samo!aljenje."akvo dijete nije sposobno

za istrajanost i usredsre+enost u nastavi i uenju' nepovjerljivo je i

plaljivo'lako ulazi u sukob sa osobama iz svoje okoline.0od takve djece su

esti laki oblici delinkventog ponaanja.

/tav saradnje sa djetetom naje+e utie na stvaranje povjerenja djeteta i

roditelja i obrnuto."o se odra!ava na razvoj pozitivni osobina linosti

djeteta."akvo dijete se esto obra+a roditeljima za pomo+ i savjet'uglavnom

je zadovoljno svojim radom'istrajno u poduvatima'spremno za druge oblike

saradnje i privatanje obaveza.

-egativno na razvoj djeije linosti utie stav roditelja koji se sastoji od

pretjerani zatjeva'kritika i zamjerki."akvo dijete gui povjerenje u sopstvene snage. 8onaanje i linost djeteta

odlikuju nesigurnost'strepnja'preosjetljivost i nemogu+nost usredsreivanja

pa!nje na neto./ve se to negativno odra!ava na postizanje uspjea u

;

7/25/2019 uspjeh u skoli

5/24

kolskom uenju.) koli'takvo dijete'mo!e do!ivjeti neuspije i imati velike

teko+e u prilagoavanju drutvu vrnjaka iz okru!enja.

/toga je strukturalna cjelovitost porodice va!an preduslov za njenu

#unkcionalnu adekvatnost.*ko je ona poreme+ena'to se mo!e odraziti na bilokoju #unkciju porodice.

-aje+i poreme+aji u strukturi porodice su u nepotpunoj porodici.Za

normalan psiiki razvoj djeteta potrebna su oba roditelja.

7/25/2019 uspjeh u skoli

6/24

8osljedice neuspjea uenika na razvoj linosti koje se naje+e navode u

strunoj literaturi su4

gubi se povjerenje u sopstvene snage'

stvara se osje+aj manje vrijednosti u odnosu na ostale uenike'dolazi

do izdvajanja iz drutva'bje!anje i sanjarenje koje kompenzuje

neuspje'

#ormiraju se odgojni stavovi prema sredini'nastavniku'nastavnom

predmetu'

esti su sukobi na relaciji uenik$kola'uenik'roditelj'

usljed nemogu+nosti da se a#irmiu u drutveno privatljivim oblicimaponaanja i konstantnog do!ivljavanja neuspjea'takvi uenici nalaze

rjeenje u agresiji'bje!anju sa asova'skitnji i slino.

) strunoj literaturi postoje razliita svatanja pojma uenja uopte'pa i

kolskog uenja.)enje se kao psiiki proces mo!e de#inisati na razne

naine.)enje je relativno trajno mijenjanje ponaanja subjekta koji ui pod

djelovanjem njegovog iskustva. , "ime se od e#ekta uenja odvajajupromjene ponaanja koje nastaju zbog drugi inilaca$adaptacije'

sazrijevanja'itd. -aglasak u ovoj de#iniciji je na iskustvu.

-eki psiolozi izbjegavaju pojam iskustva koji je vieznaajan'pa ka!u 4

$)enje je mijenjanje ponaanja izazvano vje!bom'praksom'treningom ili

)enje je usvajanje novi reakcija ili dogovora pod uticajem prakse.

) ovim de#inicijama se naglaava sam pro)es uenja'dok je u pedagogiji

naglasak na reul+a+ima uenja4 )enje je usvajanje znanja te razvijanje

vjetina i navika.

=ira pedagoka de#inicija glasi4

6

7/25/2019 uspjeh u skoli

7/24

)enje je ovladavanje dostignu+ima pretodni generacija'dakle usvajanje

generacijskog iskustva.

-a razvoj i postignu+a uenika u koli'djeluje vie meusobno povezani

inilaca'zbog toga je teko izvriti klasi#ikaciju koja bi u potpunosti bilazadovoljavaju+a.

Zavisno od kriterija'u srunoj literaturi'inioci uspjea uenika obino se

svrstavaju u spoljanje i unutranje inioce vezane za linost uenika'

porodicu'drutvenu sredinu i kolu."reba i svatiti kao grupe srodni

inilaca #ormirane radi lakeg i preglednijeg sagledavanja njiovog uticaja

na postignu+a uenika u kolskom uenju.

/vakako'#aktori koji utiu na uspje uenika ne mogu se razmatrati van

socio$akonomski i kulturni uslova drutva u cjelini.8oznato je da u

zemljama koje su nerazvijene'na osnovu podataka )-/>O$a 55$6? @

djece ne zavri kolu.Aedno od va!ni pitnja je pitanje aspiracije drutva koja

u manjoj ili ve+oj mjeri brine oko obrazovanja svakog lana drutva.

/vakako da od drutveno$politikog sistema zavisi i koncepcija vaspitanja i

obrazovanja./ jedne strane'postoje zemlje u kojima se #ormira tzv.

intelektualna elita'ili je u krajnjoj iliniji obrazovanje preputeno svakom

pojedincu./ druge strane' postoje zemlje u sklopu ijeg drutvenog sistema

je jedan od osnovni zadataka i ciljeva drutva u cjelini pru!anje jednaki

mogu+nosti za vaspitanje i obrazovanje.-o'bez obzira na sistem'svako

drutvo je zainteresovano da je to manji broj neuspjeni's tim to postoje

velike razlike u konstruisanju programa u cilju suzbijanja neuspjea'odosposobljavanja uenika da rjeava neke isto praktine zadatke'pa sve do

razvojni.

8orodica je'svakako'posebna kategorija koja #unkcionie u zavisnosti od

drutveno$ekonomski odnosa'a i nezavisno od nji.-aime'drutvo je opti

B

7/25/2019 uspjeh u skoli

8/24

okvir'uslovljen ekonomskim i kulturnim #aktorima'koji stvara odreene

uslove za !ivot pojedinca u grupi.&eutim'porodica ima posebnu

samostalnost u smislu psiolokog #unkcionisanja.Ona se pojavljuje kao

inilac koji ima subjektivni karakter i pitanje je kako +e se drutvene normere#lektovati na nju.

8onaanje djeteta nastaje kao rezultat interakcije individue sa sredinom u

kojoj !ivi.Aedan od va!ni #aktora u trans#ormaciji socijalni normi u

individualnu strukturu upravo je ba porodica.8rirodu djeijeg ponaanja

odreuju uslovi u kojima ono !ivi.(ijete i u porodici razvija svoje

intelektualne potencijale'kao i osobine linosti.) ranom djetinjstvu proces

socijalizacije se odvija kroz kontakte sa roditeljima i lanovima porodice.8ri

tom'verbalna komunikacija ima veliku ulogu u predavanju generalizovanog

naina ponaanja.-i tada'ponaanje nije uvijek u skladu sa postoje+im

normama'a vremenom se kod djeteta #ormiraju neke unutranje norme i

sistemi vrijednosti.

/toga je jasno da je porodica jedan od najznaajniji inilaca koji utiu na

uspje uenika.-o'ova tvrdnja je skoro bez vrijednosti ako se ne proue ire

meanizmi #unkcionisanja porodice koji su veoma slo!eni.

Dru+/eno0ekonomski *ak+ori ili #aktori porodine sredine4

a /ocio$ekonomski status porodice , obrazovni nivo roditelja'uslovi za

rad djeteta u porodici'materijalne prilike porodice'

b /truktura porodice,cjelovita$de#icijentna'broj lanova doma+instva'

broj i redoslijed raanja djece u porodici'c Odnosi u porodici , meuljudski odnosi lanova porodice$porodina

atmos#era'naini komunikacije roditelja sa djecom'roditeljski stil

ponaanja'

C

7/25/2019 uspjeh u skoli

9/24

d 8orodina vaspitna praksa,stavovi roditelja prema obrazovanju'uvid u

rad i naini pru!anja pomo+i djeci u procesu uenja'uvid u ponaanje

djece u slobodnom vremenu'primjena vaspitni mjera.

Soma+sko0psiholoki *ak+ori ili psio$#izike karakteristike uenika4a Zdravstveno$#iziko stanje , #izika razvijenost'opte zdravstveno

stanje i sl.'

b Opte i posebne sposobnosti'osobine i sklop osobina linosti

uenika'njegovu motivaciju za uenje'nivo razvijenosti radni

navika i sl.'

c Odnos prema drugovima i nastavnicima'komunikacija nastavnik$

uenik'

d /tavovi uenika prema uspjeu i neuspjeu i naini do!ivljavanja

uspjea'odnosno neuspjea'

e Ostale aktivnosti i posebne sklonosti uenika na koje se mo!emo

osloniti radi podsticanja ve+i vaspitno$obrazovni rezultata.

-kolski *ak+ori

a &aterijalno$teniki i kadrovski uslovi rada kole'

b -ivo organizacije vaspitno$obrazovnog procesa'

c 8edagoko$psioloka i metodika osposobljenosti nastavnog kadra'

d Osobine linosti nastavnika'poznavanje individualni razlika meu

uenicima i njiovi porodini uslova'

e /istem vrednovanja i pra+enja razvoja i postignu+a djece ukolskom uenju i sl.

D

7/25/2019 uspjeh u skoli

10/24

&nogobrojni i raznovrsni #aktori utiu na uspje uenika u kolskom

uenju. ) skladu sa ciljem i zadacima ovog istra!ivanja uradila sam analizu

povezanosti #aktora porodine sredine i postignu+a djece u kolskom uenju.

) posljednji dvadeset godina istra!ivanja o povezanosti uslova porodine

sredine i uspjea uenika u kolskom uenju najvie su bila usmjerena na

utvrivanje veza izmeu socio$ekonomskog statusa porodice i uspjea

uenika u koli."o je i razumljivo's obzirom da je socio$ekonomski status

relativno stabilna varijabla./em toga'istra!ivanje povezanosti socio$

ekonomskog statusa porodice i postignu+a djece u kolskom uenju

predstavlja i polaznu osnovu pri utvrivanju meuzavisnosti i drugi brojni

i raznovrsni #aktora porodine sredine i postignu+a uenika u kolskom

uenju./ocio$ekonomski status ima veliki uticaj na odnose i ponaanje

roditelja prema djeci.

1?

7/25/2019 uspjeh u skoli

11/24

,. #ETODO"O-KI $SEKTI ISTR$%IV$&J$

,.1. re(me+ is+ra2i/anja

8redmet istra!ivanja u ovom radu pripada veoma irokom i kompleksnomproblemu odnosa porodine sredine uspjea uenika u koli.-jegovoj

slo!enosti doprinosi i slo!ena priroda'sutina sami #enomena porodine

sredine i kolskog uspjea uenika'njiove strukture i odnosa sa ostalim

pojavama u u!oj i iroj drutvenoj sredini."o uslovljava znaenje teko+e pri

istra!ivanjima bilo kojeg vida ovako slo!enog i zamrenog kolskog i

drutvenog problema.*'kako je problem kolskog uspjea uenika

slo!en'predmet ovog istra!ivanja odnosi se na povezanost strukture porodice

i uspjea uenika tre+eg razreda osnovne kole.

,.,. 3ilj i a(a)i is+ra2i/anja

>ilj istra!ivanja je da +e analizom dobijeni podataka utvrdi uticaj strukture

porodice na uspje uenika u koli i da se utvrdi veza izmeu struktrure

porodice i kolskog uspjea uenika.) okviru ovakvog odreenog cilja

slijede zadaci istra!ivanja4

- utvrditi uticaj broja lanova doma+instva na uspjeu uenika'

- ispitati uticaj broja djece i redoslijed raanja djece na uspje uenika'

11

7/25/2019 uspjeh u skoli

12/24

- utvrditi kolerativni odnos , s izmeu uspjea uenika i strukture

porodice '

- snimiti stanje uspjea uenika na kraju jtre+eg razreda'ana osnovi

podataka iz pedagoke dokumentacije kole.

,.4. 5ipo+ee is+ra2i/anja

-a osnovu analize o #unkcijama porodice'posebno njenom uticaju na razvoj

linosti djeteta i postignu+a u kolskom uenje dola sam do saznanja da

postoji izvjesna povezanost izmeu struktrure porodice i uspjea uenika u

kolskom uenju.

8rema tome osno/ne hipo+ee 6prepos+a/ke7 od koji polazim u ovom

istra!ivanju su sljede+e4

a na uspje uenika u kolskom uenju utie broj lanova doma+instva

,porodice'

b uspje uenika u kolskom uenju je povezan sa brojem djece u

porodici'

c redoslijed raanja djece u porodici je povezan sa uspjeom uenika u

koli'

d cjelovitost porodice je povezana sa kolskim uspjeom uenika.

Ove pretpostavke cu zasnovane na teorijskim i empirijskim dokazima o

uticaju uslova porodine sredine na uspje uenika u kolskom uenju.

-ezavisne varijable u ovom istra!ivanju su sljede+e porodine varijable4

- broj lanova porodice , doma+instva '

- broj djece u porodici'

17

7/25/2019 uspjeh u skoli

13/24

- redoslijed raanja djece u porodici i

- cjelovitost porodice.

Zavisna varijabla u ovom istra!ivanju je op+i uspjeh uenikapostignut nakraju kolske godine'variran na etiri nivoa4 aodlian'bvrlo dobar'cdobar'

dnedovoljan i dovoljan.

,.8. opula)ija i uorak is+ra2i/anja

8opulaciju istra!ivanja ine uenici tre+eg razreda Osnovne kole E"injaE u

"inji.Za istra!ivanje je odabran uzorak od B5 uenika iz etiri odjeljenja

tre+eg razreda.Rije je o namjernom uzorku ija je struktura prikazana u

sljede+im tabelama.

"abela 1 4 S+ruk+ura uorka po polu

&ai/ kole

O(jeljenje

DJE9$3I DJEVOJ9I3E UKU&O

* : * : ; :

44 11 18>?@ ,1 ,A>==4, 1B ,=>== 18 1A>?@ ,C 4A>?@

44 11 18>?@ ? A>== 1@ ,,>?@48 8 B>44 8 B>44 A 1=>??

UKU&O 8 8= B4>44 4B 8?>?@ @B 1==>==

Od ukupnog broja uenika'u uzorku od B5'djeaka je ;? , 59'99 @ 'a

djevojica 95 , ;6'6B @ .

19

7/25/2019 uspjeh u skoli

14/24

"abela 7 S+ruk+ura uorka uenika po opem uspjehu

USJE5 djeca /3

7/25/2019 uspjeh u skoli

15/24

2nstrumenti istra!ivanja4upitnik se sastojao iz dva dijela4prvi dio se odnosio

na opte podatke o ueniku i socioekonomskom statusu porodice'a drugi dio

na in#ormacije o problemu koji je istra!ivan./adr!aj upitnika je inilo 1?

pitanja.8omo+u upitnika i analizom kolske dokumentacije su prikupljenipodaci o strukturi porodice i postignutom uspjeu uenika u kolskom

uenju na kraju tre+eg razreda.

,.?.&aini obra(e (obi/enih po(a+aka

) statistikoj obradi podataka kori+ene su sljede+e metode4

a G7% Gi kvadrat test koji se rauna pomo+u #ormule4

H $ suma ili zbir

#?% empirijska ili opa!ena #rekvencija pojedini polja

#t% teorijska ili oekivana #rekvencija pojedinog polja

b c % koe#icijent kontingencije koji se rauna pomo+u #ormule4

-$ veliina uzorka

8odaci dobijeni ovim istra!ivanjem su prikazani u tabelama sa

#rekvencijama i procentima i u vidu statistiki vrijednosti.

15

7/25/2019 uspjeh u skoli

16/24

4. $&$"I'$ RE'U"T$T$ ISTR$%IV$&J$

4.1. Op+i po(a)i o uorku is+ra2i/anja

) sprovedenom istra!ivanju smatram opravdanim da se pri utvrivanju

uticaja strukture porodice na postignu+e uenika u kolskom uenju'prije

svega sagleda socio$ekonomski status porodice'uzimaju+i u obzir mjesene

priode porodice'strunu spremu roditelja i uslove stanovanja.

4.1.1. #jeseni priho(i poro(i)e

"abela 14 #jeseni priho(i poro(i)e

&jeseni priodi

porodice

SVE$; : ; :

3eoma dobri ; 5.99 8 5.99

(obri 75 99.99 ,B 99.99Zadovoljavaju+i 9? ;?.?? 4= ;?.??-ezadovoljavaju+i 16 71.99 1? 71.99)0)8-O B5 1??.?? @B 1==.==

2z prezentirani podataka mo!e se zakljuiti da je na ovom uzorku najve+i

broj porodica 9? , ;? @ sa zadovoljavaju+im materijalnim prilikama.Zatim

slijede sa dobrim mjesenim priodima 75 , 99.99 @ pa nezadovoljavaju+i

16 , 71.99 @ . -ajmanji broj porodica ; , 5.99 @ je sa veoma dobrim

mjesenim priodima.2z izlo!eni podataka je jasno da su materijalne prilike

u porodoci'na ovom uzorku'zadovoljavaju+e'pa stoga ne bi trebalo da

posebno utiu na uspje uenika.

16

7/25/2019 uspjeh u skoli

17/24

4.1.,. S+runa sprema ro(i+elja

"abela 74 S+runa sprema ro(i+elja'$VRSE&$

-KO"$

O+a) majka SVE$* : * : ; :

O/-O3-* 7? 19.99 7; 16.?? 88 7D.99/R(-A* 51 9;.?? ;5 9?.?? C? 6;.??

32=* 1 ?.6B 9 7.?? 8 7.6B32/O0* 9 7.?? 9 7.?? ? ;.??)0)8-O @B 5?.?? @B 5?.?? 1B= 1==.==

-a osnovu dobijeni podataka'mo!e se konstatovati da je na ovom uzorku

najve+i broj roditelja sa zavrenom srednjom kolom D6 , 6; @ 'zatim sa

osnovnom kolom ;; ,7D'99 @'visokom 6 ,; @ i viom kolom ;,7'6B @.

2z prezentirani podataka se uoava da je vie majki'7; , 16@'sa zavrenom

osnovnom kolom u odnosu na oeve 7? , 19'99 @ .-o'kada je u pitanju

kategorija srednje kole tu je vie oeva 51 , 9; @ sa zavrenom srednjom

kolom u odnosu na majke ;5 , 9? @ ./toga se mo!e zakljuiti da je'na

ovom uzorku'obrazovni nivo roditelja zadovoljavaju+i i da ne predstavlja

ometaju+i #actor u postignu+ima uenika u koli.

4.1.4. Uslo/i s+ano/anja

"abela 9 4 Uslo/i s+ano/anja

1B

7/25/2019 uspjeh u skoli

18/24

US"OVI

ST$&OV$&J$

SVE$* : * :

VEO#$ DO!RI C 1?.6B A 1?.6BDO!RI 9; ;5.99 48 ;5.99'$DOVO"J$V$JUFI 75 99.99 ,B 99.99

&E'$DOVO"J$V$JUFI C 1?.6B A 1?.6BUKU&O @B 1??.?? @B 1==.==

8rema navedenim podacima'mo!e se zakljuiti da od B5 porodica dobre

uslove stanovanja imaju 9; porodice,;5.99 @'zadovoljavaju+e 75,99'99@'

a veoma dobre uslove stanovanja i nezadovoljavaju+e isti broj porodica C

,1?'6B@.) cjelini posmatrano'najve+i broj porodica ima povoljne uslove

stanovanja.Zato se mo!e zakljuiti da na ovom uzorku uslovi stanovanja

nisu #actor koji mo!e ometaju+e da utie na uspje uenika.

4.,. S+ruk+ura poro(i)e i uspjeh uenika

&eu istra!ivaima ne postoji saglasnost u stavovima o snazi uticaja

porodini varijabli koje se grupiu u okviru strukture porodice na uspje

uenika u kolskom uenju.

1C

7/25/2019 uspjeh u skoli

19/24

Rezultati sprovedenog istra!ivanja su prikazani prema sljede+im porodinim

varijablama4

broj lanova doma+instva' broj djece u porodici'

redoslijed raanja djece u porodici'

brani status porodice , cjelovitost % de#icijentnost .

4.,.1. !roj lano/a (omains+/a i uspjeh uenika

8olaze+i od postavljene ipoteze da na uspje uenika utie broj lanova

doma+instva u istra!ivanju sam dola do sljede+i rezultata4

"abela ; broj lano/a (omains+/a i uspjeh uenika

)/8AI 7 i 9 lana ; lana 5 lanova 6 i vie lanova SVE$# @ F @ # @ # @ F @

O(:2J*- = ?'?? 1B 55'56 C 56'75 C 91'?9 44 ;;'??

3R:O (OK*R,

66'6B@

75'D78

75'??A

7B'5D,1

7C'??(OK*R 1 99'99 B 1C'56 = ?'?? C 91'?9 1B 7?'??(O3O:A*- = ?'?? = ?'?? 4 1C'B5 4 1?'9; ? C'??UKU&O 4 8>== ,@ 4?>== 1? ,1>44 ,C 4A>?@ @B 1==>==

2z prezentirani rezultata mo!e se konstatovati da preovlauju porodice sa 6

i vie lanova doma+instva , 9C'6B @ ' zatim slijede etverolana porodica

, 96 @ i petolana porodica , 71'99 @ ' dok su porodice sa dva i tri lana

zastupljene u znatno manjem broju u odnosu na pretodne , ; @ . (obijeni

rezultati istra!ivanja ukazuju na povezanost broja lanova doma+instva sa

postignu+ima uenika u kolskom uenju i to kod kategorija uenika sa

odlinim uspjeom i uenika sa dovoljnim uspjeom.

1D

7/25/2019 uspjeh u skoli

20/24

-a ovom uzorku istra!ivanja ve+i je broj uenika sa odlinim uspjeom koji

!ive u porodicama sa manjim brojem lanova doma+instva , petolana

porodica % 56'75 @ u odnosu na vielane porodice % 91'?9 @ i obratno'

broj uenika sa dovoljnim uspjeom je znatno ve+i u petolanim porodicama, 1C'B5 @ u odnosu na porodice koje imaju etiri lana , ? @ .

(obijeni rezultati istra!ivanja ' na ovom uzorku ' potvruju pretpostavku

broja o povezanosti broja lanova doma+instva sa uspjeom uenika u

kolskom uenju ' a to je i razumljivo ' jer porodice sa ve+im brojem

lanova nisu ' u ve+ini sluajeva ' u mogu+nosti da obezbjede djeci

odgovaraju+e uslove za rad.

4.,.,. !roj (je)e u poro(i)i i uspjeh uenika

2maju+i u vidu postavljenu ipotezu da je uspje uenika u kolskom uenjupovezan sa brojem djece u porodici'dola sam do sljede+i rezultata 4

"abela 5 4 !roj (je)e u poro(i)i i uspjeh uenika

7?

7/25/2019 uspjeh u skoli

21/24

)/8AI Aedno dijete (voje djece "roje djece Jetvero i vie djece /3==

-a osnovu izvedeni podataka'na ovom uzorku'mo!e se zakljuiti da

dominiraju porodice sa dvoje djece 57 , 6D'99 @ ' zatim slijede porodice sa

troje djece 1; , 1C'6B @ ' a u najmanjem broju su porodice sa etvero i vie

djece 5 , 6'6B @ u porodice sa jednim djetetom ; , 5'99 @ .

8rema prikazanim podacima istra!ivanja mo!e se konstatovati da postojerazlike u postignu+ima uenika u kolskom uenju u odnosu na broj djece u

porodici.-aime'od 1; porodica sa troje djece odlian uspje je postiglo B

uenika ili 5? @ ' a 7 uenika ili 1;'7C @ je postiglo dovoljan uspje.-a

osnovu ovi podataka'mo!e se zakljuiti da je u porodici sa troje djece

najve+i procenat uenika sa odlinim uspjeom."akoe'mo!e se zakljuiti da

od ; porodice sa jednim dijetom ' u svim kategorijama'ne postoji nikakvarazlika u postignu+ima uenika u kolskom uenju.

4.,.4. Re(oslije( raGanja (je)e i uspjeh uenika

-a osnovu postavljene ipoteze da je redoslijed raanja djece povezan sa

uspjeom uenika dola sam do sljede+i rezultata4

"abela 6 4 Re(oslije( raGanja (je)e u poro(i)i i uspjeh uenika

USJE5 Je(ine &ajmlaGe Sre(nje &ajs+arije SVE$; : * : * : * : * @

OD"I9$& 1 75'?? B 75'?? ; 1??'?? 71 59'C5 44 ;;'??VR"O

71

7/25/2019 uspjeh u skoli

22/24

DO!$R 1 75'?? 1? 95'B1 ? ?'?? 1? 75'6; ,1 7C'??DO!$R 1 75'?? D 97'1; ? ?'?? 5 17'C7 1B 7?'??DOVO"J$& 1 75'?? 7 B'15 ? ?'?? 9 B'6D ? C'??UKU&O 8 5'99 ,A 9B'99 8 5'99 4C 57'?? @B 1==>==

8oreenjem navedeni rezultata istra!ivanja mo!e se zapaziti da postoje

razlike u postignu+ima uenika u odnosu na redoslijed raanja djece.-ajve+i

procenat odlini uenika ; , 1?? @ je iz kategorije srednje roene

djece'zatim iz kategorije najstarije dijete 71 , 59'C5 @ ' dok je znatno manji

procenat iz kategorije najmlae dijete B ,75 @ i jedine 1 , 75@.-asuprot

ovim podacima'znatno ve+i procenat uenika sa dovoljnim uspjeom potieiz kategorije jedine ,75@ u odnosu na ostale kategorije.

4.,.8.3jelo/i+os+ poro(i)e i uspjeh uenika

8rema postavljenoj ipotezi da je cjelovitost porodice povezana sa kolskim

uspjeom uenika dola sam do sljede+i rezultata

"abela B 4 3jelo/i+os+ poro(i)e i uspjeh uenika

USJE5 o+puna poro(i)a &epo+puna poro(i)a SVE$* : * : * :

OD"I9$& 9? ;5';5 9 99'99 44 ;;'??VR"O

DO!$R 1D 7C'BC 7 77'77 ,1 7C'??DO!$R 19 1D'B? 7 77'77 1B 7?'??

77

7/25/2019 uspjeh u skoli

23/24

DOVO"J$& ; 6'?6 7 77'77 ? C'??UKU&O ?? CC'?? C 17'?? @B 1==>==

Rezultati istra!ivanja'na ovom uzorku'ukazuju da 66 , CC@ djece !ivi u

cjelovitoj porodici'dok u de#icijentnoj !ivi D , 17 @ uenika.

0omparacijom dobijeni rezultata istra!ivanja mo!e se konstatovati da

postoje razlike u uspjeu uenika u kolskom uenju zavisno od toga potie

li iz cjelovite ili de#icijentne porodice.Ove razlike su posebno izra!ene kod

kategorije uenika sa odlinim uspjeom'gdje se procenat odlini uenika

kre+e od ;5';5 @ iz cjeloviti do 99'99 @ uenika iz de#icijentni porodica.-asuprot ovim podacima'kod kategorije uenika sa dovoljnim uspjeom i

dobrim uspjeom zapa!a se suprotno stanje.

-aime'u necjelovitim porodicama 77'77@ uenika posti!e dovoljan uspje'

dok u cjelovitim 6'?6@ uenika.

'$K"JU9$K

1. -a uspje uenika u kolskom uenju utie broj lanova porodice.Kroj

uenika sa odlinim uspjeom je znatno ve+i u porodicama sa manjim

brojem lanova doma+instva ' nego kod kategorije uenika sa dovoljnim

uspjeom ' pri emu treba imati i vidu da roditelji treba da obezbijede

djeci odgovaraju+e uslove , prostor za rad.

7. 8ostignu+a uenika u koli nisu povezana sa brojem djece u porodici.

-ajve+i procenat uenika sa odlinim uspjeom je u porodicama sa troje

djece to ne potvruje moju pretpostavku.

79

7/25/2019 uspjeh u skoli

24/24

9. Redoslijed raanja djece u porodici nije povezan sa uspjeom uenika.

-ajve+i broj djece sa odlinim uspjeom je iz kategorije srednje roene

djece ' to je suprotno od postavljene ipoteze.

;. >jelovitost porodice nije povezana sa kolskim uspjeom uenika. -e

postoje statistiki znaajne razlike u postignu+ima uenika iz cjeloviti u

odnosu na de#icijentne porodice.

" I T E R $ T U R $

1. Zagreb

,. (mitrovi+'dr 8etar , 7??; 4 Usa/ra/anje nas+a/nika'knjiga prva'

8edagoki #akultet'Kijeljina

4. &u!i+'Kranimir,1DB94#e+o(oloHija pe(aHokoH is+ra2i/anja'

Zavod za izdavanje ud!benika'/arajevo

8. 8otkonjak'-ikola i =imlea'8etar ,1DCD4e(aHoka en)iklope(ija ,'Zavod za ud!benike i nastavna sredstva'Keograd.

B. /tanojlovi+'Korislav (. , 7??7 4 oro(i)a i /aspi+anje (je)e'

-auna knjiga'Keograd.