7/25/2019 uspjeh u skoli

1/24

UVOD

Za drutvenu zajednicu poseban znaaj imaju rezultati koje mlai ostvaruju

u osnovnoj koli.Ova kola je namijenjena cjelokupnom podmladku od 6 do

15 godina.Razvoj mladi na ovom stepenu je veoma slo!en i biran."o je

period u kome se zbiraju sna!ni procesi #iziko$biolokog i psioloko %

socijalnog rasta i razvoja.&ladima treba obezbjediti to potpunije i

kvalitetnije obrazovanje'kao i vaspitanje u osnovnoj koli.(rutveni #aktori i

kola treba treba da stalno prate ovaj razvoj i stalno preispituju sve mjere i

postupke kako bi obezbjedili takav razvoj.

) #okusu pa!nje treba da se nalazi problem uspjeha uenika u kolskomuenju.*ktuelan je u svjetskim razmjerama pa ga ni nai pedagozi ne mogu

gubiti iz vida've+ se moraju stalno njima baviti.Zbog aktuelnosti problema'

danas se i pojedine svjetske organizacije , )-/0O'&OR'&eunarodni

biro za obrazovanje i vaspitanje i dr. bave pitanjem e#ikasnosti kolski

sistema u svijetu'na svim nivoima kolovanja.Ovi problemi se smatraju

najve+im gubicima u obrazovanju."o su dvostruki indikatori kolskog

uspjea ' a i steena e#ikasnosti obrazovnog sistema'pa je stoga zanimljivo

ta su uzroci i koji su #aktori koji i uslovljavaju.Otkriveni su mnogobrojni

#aktori.-eki od nji su tzv.#aktori izvan sistema i #aktori koji djeluju u

samom sistemu obrazovanja.ksterni #aktori djeluju iz ire drutvene

zajednice i utiu na unutranje , interne #aktore sistema'kao i na sve

pedagoke procese i pojave u njemu."o su #aktori koji djeluju kao

socijalne'ekonomske i kulturne pretpostavke.2sto tako'ti eksterni #aktori

podlije!u uticaju unutranji #aktora obrazovno$vaspitnog sistema'podi!u se

socijalni'ekonomski i kulturni nivoi pa se i mlae linosti razvijaju stalno na

nekom novom nivou.

1

7/25/2019 uspjeh u skoli

2/24

7/25/2019 uspjeh u skoli

3/24

"&*4/truktura porodice i uspje uenika

1.TEORIJSKI RISTU RO!"E#U ISTR$%IV$&J$

Porodica je domovina srca

uzepe Mozini

8orodica je najpogodnija sredina za podizanje djece'prije svega'zavaljuju+i

tome to roditelji lino vode brigu o djetetu i zadovoljavaju njegove

potrebe.Ona je prva kola u kojoj dijete na najprirodniji nain stie prva

znanja o !ivotu i ljudima'o odnosima meu ljudima.

1.1.'naaj poro(i)e u *ormiranju linos+i uenika

) porodici dijete na najbolji nain mo!e da zadovolji osnovne

potrebe'najprije potrebu za nje!no+u i ljubavlju od koje zavisi i razvoj

osje+anja sigurnosti'osje+anje priva+enosti od strane drutva o osje+anje

pripadnosti drutvu.

8ored potrebe za ljubavlju i sigurno+u'djetetu je potrebno i konstantno

prisustvo i ue+e roditelja u njegovom !ivotu."o je potreba za socijalnim

odnosom.-eopodno je da roditelji pokazuju interesovanje za sve to se

deava i ime se bavi dijete./aradnja izmeu roditelja i djece neopodna je

ne samo za intelektualni've+ i za emotivni i drutveni razvoj djeteta.

Za dijete je majka najznaajniji lan porodice.&ajka je osoba koja

uspostavlja prve osje+ajne dodire sa djetetom.Ona je i bioloki predodreena

9

7/25/2019 uspjeh u skoli

4/24

da se prva i najvie bavi djetetom.:jubav majina je ne samo prvi uslov da

bi dijete voljelo majku'nego je to prvi uslov da bi dijete uopte steklo

sposobnost da voli druge.:jubav nije uroena'ona se stie.(a bi dijete

zavoljelo majku'a kasnije i druge ljude'mora da osjeti ljubav majke.) procesu vaspitanja'stavovi roditelja utiu'bilo pozitivno ili negativno na

oblikovanje ponaanja i odgovaraju+i osobina linosti djeteta.

/tav privatanja djeteta od strane roditelja doprinosi uspostavljanju vrste

emotivne veze izmeu njega i roditelja."akvo dijete je raspolo!eno'spremno

na akciju i ustupke'sigurno u sebe'osje+ajno i rabro.

0ada poditelj ispoljava stav izbjegavanja odnosa sa djetetom'ono je obino

nesposobno za uspostavljanje trajni emotivni veza'izlo!eno mogu+nosti

nepostojanja emocija'nije istrajno u svojim postupcima '!eljama 'sklono

samovalisanju. 8onekad izra!ava samo!aljenje."akvo dijete nije sposobno

za istrajanost i usredsre+enost u nastavi i uenju' nepovjerljivo je i

plaljivo'lako ulazi u sukob sa osobama iz svoje okoline.0od takve djece su

esti laki oblici delinkventog ponaanja.

/tav saradnje sa djetetom naje+e utie na stvaranje povjerenja djeteta i

roditelja i obrnuto."o se odra!ava na razvoj pozitivni osobina linosti

djeteta."akvo dijete se esto obra+a roditeljima za pomo+ i savjet'uglavnom

je zadovoljno svojim radom'istrajno u poduvatima'spremno za druge oblike

saradnje i privatanje obaveza.

-egativno na razvoj djeije linosti utie stav roditelja koji se sastoji od

pretjerani zatjeva'kritika i zamjerki."akvo dijete gui povjerenje u sopstvene snage. 8onaanje i linost djeteta

odlikuju nesigurnost'strepnja'preosjetljivost i nemogu+nost usredsreivanja

pa!nje na neto./ve se to negativno odra!ava na postizanje uspjea u

;

7/25/2019 uspjeh u skoli

5/24

kolskom uenju.) koli'takvo dijete'mo!e do!ivjeti neuspije i imati velike

teko+e u prilagoavanju drutvu vrnjaka iz okru!enja.

/toga je strukturalna cjelovitost porodice va!an preduslov za njenu

#unkcionalnu adekvatnost.*ko je ona poreme+ena'to se mo!e odraziti na bilokoju #unkciju porodice.

-aje+i poreme+aji u strukturi porodice su u nepotpunoj porodici.Za

normalan psiiki razvoj djeteta potrebna su oba roditelja.

7/25/2019 uspjeh u skoli

6/24

8osljedice neuspjea uenika na razvoj linosti koje se naje+e navode u

strunoj literaturi su4

gubi se povjerenje u sopstvene snage'

stvara se osje+aj manje vrijednosti u odnosu na ostale uenike'dolazi

do izdvajanja iz drutva'bje!anje i sanjarenje koje kompenzuje

neuspje'

#ormiraju se odgojni stavovi prema sredini'nastavniku'nastavnom

predmetu'

esti su sukobi na relaciji uenik$kola'uenik'roditelj'

usljed nemogu+nosti da se a#irmiu u drutveno privatljivim oblicimaponaanja i konstantnog do!ivljavanja neuspjea'takvi uenici nalaze

rjeenje u agresiji'bje!anju sa asova'skitnji i slino.

) strunoj literaturi postoje razliita svatanja pojma uenja uopte'pa i

kolskog uenja.)enje se kao psiiki proces mo!e de#inisati na razne

naine.)enje je relativno trajno mijenjanje ponaanja subjekta koji ui pod

djelovanjem njegovog iskustva. , "ime se od e#ekta uenja odvajajupromjene ponaanja koje nastaju zbog drugi inilaca$adaptacije'

sazrijevanja'itd. -aglasak u ovoj de#iniciji je na iskustvu.

-eki psiolozi izbjegavaju pojam iskustva koji je vieznaajan'pa ka!u 4

$)enje je mijenjanje ponaanja izazvano vje!bom'praksom'treningom ili

)enje je usvajanje novi reakcija ili dogovora pod uticajem prakse.

) ovim de#inicijama se naglaava sam pro)es uenja'dok je u pedagogiji

naglasak na reul+a+ima uenja4 )enje je usvajanje znanja te razvijanje

vjetina i navika.

=ira pedagoka de#inicija glasi4

6

7/25/2019 uspjeh u skoli

7/24

)enje je ovladavanje dostignu+ima pretodni generacija'dakle usvajanje

generacijskog iskustva.

-a razvoj i postignu+a uenika u koli'djeluje vie meusobno povezani

inilaca'zbog toga je teko izvriti klasi#ikaciju koja bi u potpunosti bilazadovoljavaju+a.

Zavisno od kriterija'u srunoj literaturi'inioci uspjea uenika obino se

svrstavaju u spoljanje i unutranje inioce vezane za linost uenika'

porodicu'drutvenu sredinu i kolu."reba i svatiti kao grupe srodni

inilaca #ormirane radi lakeg i preglednijeg sagledavanja njiovog uticaja

na postignu+a uenika u kolskom uenju.

/vakako'#aktori koji utiu na uspje uenika ne mogu se razmatrati van

socio$akonomski i kulturni uslova drutva u cjelini.8oznato je da u

zemljama koje su nerazvijene'na osnovu podataka )-/>O$a 55$6? @

djece ne zavri kolu.Aedno od va!ni pitnja je pitanje aspiracije drutva koja

u manjoj ili ve+oj mjeri brine oko obrazovanja svakog lana drutva.

/vakako da od drutveno$politikog sistema zavisi i koncepcija vaspitanja i

obrazovanja./ jedne strane'postoje zemlje u kojima se #ormira tzv.

intelektualna elita'ili je u krajnjoj iliniji obrazovanje preputeno svakom

pojedincu./ druge strane' postoje zemlje u sklopu ijeg drutvenog sistema

je jedan od osnovni zadataka i ciljeva drutva u cjelini pru!anje jednaki

mogu+nosti za vaspitanje i obrazovanje.-o'bez obzira na sistem'svako

drutvo je zainteresovano da je to manji broj neuspjeni's tim to postoje

velike razlike u konstruisanju programa u cilju suzbijanja neuspjea'odosposobljavanja uenika da rjeava neke isto praktine zadatke'pa sve do

razvojni.

8orodica je'svakako'posebna kategorija koja #unkcionie u zavisnosti od

drutveno$ekonomski odnosa'a i nezavisno od nji.-aime'drutvo je opti

B

7/25/2019 uspjeh u skoli

8/24

okvir'uslovljen ekonomskim i kulturnim #aktorima'koji stvara odreene

uslove za !ivot pojedinca u grupi.&eutim'porodica ima posebnu

samostalnost u smislu psiolokog #unkcionisanja.Ona se pojavljuje kao

inilac koji ima subjektivni karakter i pitanje je kako +e se drutvene normere#lektovati na nju.

8onaanje djeteta nastaje kao rezultat interakcije individue sa sredinom u

kojoj !ivi.Aedan od va!ni #aktora u trans#ormaciji socijalni normi u

individualnu strukturu upravo je ba porodica.8rirodu djeijeg ponaanja

odreuju uslovi u kojima ono !ivi.(ijete i u porodici razvija svoje

intelektualne potencijale'kao i osobine linos