uspjeh u skoli

download uspjeh u skoli

of 24

  • date post

    25-Feb-2018
  • Category

    Documents

  • view

    224
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of uspjeh u skoli

  • 7/25/2019 uspjeh u skoli

    1/24

    UVOD

    Za drutvenu zajednicu poseban znaaj imaju rezultati koje mlai ostvaruju

    u osnovnoj koli.Ova kola je namijenjena cjelokupnom podmladku od 6 do

    15 godina.Razvoj mladi na ovom stepenu je veoma slo!en i biran."o je

    period u kome se zbiraju sna!ni procesi #iziko$biolokog i psioloko %

    socijalnog rasta i razvoja.&ladima treba obezbjediti to potpunije i

    kvalitetnije obrazovanje'kao i vaspitanje u osnovnoj koli.(rutveni #aktori i

    kola treba treba da stalno prate ovaj razvoj i stalno preispituju sve mjere i

    postupke kako bi obezbjedili takav razvoj.

    ) #okusu pa!nje treba da se nalazi problem uspjeha uenika u kolskomuenju.*ktuelan je u svjetskim razmjerama pa ga ni nai pedagozi ne mogu

    gubiti iz vida've+ se moraju stalno njima baviti.Zbog aktuelnosti problema'

    danas se i pojedine svjetske organizacije , )-/0O'&OR'&eunarodni

    biro za obrazovanje i vaspitanje i dr. bave pitanjem e#ikasnosti kolski

    sistema u svijetu'na svim nivoima kolovanja.Ovi problemi se smatraju

    najve+im gubicima u obrazovanju."o su dvostruki indikatori kolskog

    uspjea ' a i steena e#ikasnosti obrazovnog sistema'pa je stoga zanimljivo

    ta su uzroci i koji su #aktori koji i uslovljavaju.Otkriveni su mnogobrojni

    #aktori.-eki od nji su tzv.#aktori izvan sistema i #aktori koji djeluju u

    samom sistemu obrazovanja.ksterni #aktori djeluju iz ire drutvene

    zajednice i utiu na unutranje , interne #aktore sistema'kao i na sve

    pedagoke procese i pojave u njemu."o su #aktori koji djeluju kao

    socijalne'ekonomske i kulturne pretpostavke.2sto tako'ti eksterni #aktori

    podlije!u uticaju unutranji #aktora obrazovno$vaspitnog sistema'podi!u se

    socijalni'ekonomski i kulturni nivoi pa se i mlae linosti razvijaju stalno na

    nekom novom nivou.

    1

  • 7/25/2019 uspjeh u skoli

    2/24

  • 7/25/2019 uspjeh u skoli

    3/24

    "&*4/truktura porodice i uspje uenika

    1.TEORIJSKI RISTU RO!"E#U ISTR$%IV$&J$

    Porodica je domovina srca

    uzepe Mozini

    8orodica je najpogodnija sredina za podizanje djece'prije svega'zavaljuju+i

    tome to roditelji lino vode brigu o djetetu i zadovoljavaju njegove

    potrebe.Ona je prva kola u kojoj dijete na najprirodniji nain stie prva

    znanja o !ivotu i ljudima'o odnosima meu ljudima.

    1.1.'naaj poro(i)e u *ormiranju linos+i uenika

    ) porodici dijete na najbolji nain mo!e da zadovolji osnovne

    potrebe'najprije potrebu za nje!no+u i ljubavlju od koje zavisi i razvoj

    osje+anja sigurnosti'osje+anje priva+enosti od strane drutva o osje+anje

    pripadnosti drutvu.

    8ored potrebe za ljubavlju i sigurno+u'djetetu je potrebno i konstantno

    prisustvo i ue+e roditelja u njegovom !ivotu."o je potreba za socijalnim

    odnosom.-eopodno je da roditelji pokazuju interesovanje za sve to se

    deava i ime se bavi dijete./aradnja izmeu roditelja i djece neopodna je

    ne samo za intelektualni've+ i za emotivni i drutveni razvoj djeteta.

    Za dijete je majka najznaajniji lan porodice.&ajka je osoba koja

    uspostavlja prve osje+ajne dodire sa djetetom.Ona je i bioloki predodreena

    9

  • 7/25/2019 uspjeh u skoli

    4/24

    da se prva i najvie bavi djetetom.:jubav majina je ne samo prvi uslov da

    bi dijete voljelo majku'nego je to prvi uslov da bi dijete uopte steklo

    sposobnost da voli druge.:jubav nije uroena'ona se stie.(a bi dijete

    zavoljelo majku'a kasnije i druge ljude'mora da osjeti ljubav majke.) procesu vaspitanja'stavovi roditelja utiu'bilo pozitivno ili negativno na

    oblikovanje ponaanja i odgovaraju+i osobina linosti djeteta.

    /tav privatanja djeteta od strane roditelja doprinosi uspostavljanju vrste

    emotivne veze izmeu njega i roditelja."akvo dijete je raspolo!eno'spremno

    na akciju i ustupke'sigurno u sebe'osje+ajno i rabro.

    0ada poditelj ispoljava stav izbjegavanja odnosa sa djetetom'ono je obino

    nesposobno za uspostavljanje trajni emotivni veza'izlo!eno mogu+nosti

    nepostojanja emocija'nije istrajno u svojim postupcima '!eljama 'sklono

    samovalisanju. 8onekad izra!ava samo!aljenje."akvo dijete nije sposobno

    za istrajanost i usredsre+enost u nastavi i uenju' nepovjerljivo je i

    plaljivo'lako ulazi u sukob sa osobama iz svoje okoline.0od takve djece su

    esti laki oblici delinkventog ponaanja.

    /tav saradnje sa djetetom naje+e utie na stvaranje povjerenja djeteta i

    roditelja i obrnuto."o se odra!ava na razvoj pozitivni osobina linosti

    djeteta."akvo dijete se esto obra+a roditeljima za pomo+ i savjet'uglavnom

    je zadovoljno svojim radom'istrajno u poduvatima'spremno za druge oblike

    saradnje i privatanje obaveza.

    -egativno na razvoj djeije linosti utie stav roditelja koji se sastoji od

    pretjerani zatjeva'kritika i zamjerki."akvo dijete gui povjerenje u sopstvene snage. 8onaanje i linost djeteta

    odlikuju nesigurnost'strepnja'preosjetljivost i nemogu+nost usredsreivanja

    pa!nje na neto./ve se to negativno odra!ava na postizanje uspjea u

    ;

  • 7/25/2019 uspjeh u skoli

    5/24

    kolskom uenju.) koli'takvo dijete'mo!e do!ivjeti neuspije i imati velike

    teko+e u prilagoavanju drutvu vrnjaka iz okru!enja.

    /toga je strukturalna cjelovitost porodice va!an preduslov za njenu

    #unkcionalnu adekvatnost.*ko je ona poreme+ena'to se mo!e odraziti na bilokoju #unkciju porodice.

    -aje+i poreme+aji u strukturi porodice su u nepotpunoj porodici.Za

    normalan psiiki razvoj djeteta potrebna su oba roditelja.

  • 7/25/2019 uspjeh u skoli

    6/24

    8osljedice neuspjea uenika na razvoj linosti koje se naje+e navode u

    strunoj literaturi su4

    gubi se povjerenje u sopstvene snage'

    stvara se osje+aj manje vrijednosti u odnosu na ostale uenike'dolazi

    do izdvajanja iz drutva'bje!anje i sanjarenje koje kompenzuje

    neuspje'

    #ormiraju se odgojni stavovi prema sredini'nastavniku'nastavnom

    predmetu'

    esti su sukobi na relaciji uenik$kola'uenik'roditelj'

    usljed nemogu+nosti da se a#irmiu u drutveno privatljivim oblicimaponaanja i konstantnog do!ivljavanja neuspjea'takvi uenici nalaze

    rjeenje u agresiji'bje!anju sa asova'skitnji i slino.

    ) strunoj literaturi postoje razliita svatanja pojma uenja uopte'pa i

    kolskog uenja.)enje se kao psiiki proces mo!e de#inisati na razne

    naine.)enje je relativno trajno mijenjanje ponaanja subjekta koji ui pod

    djelovanjem njegovog iskustva. , "ime se od e#ekta uenja odvajajupromjene ponaanja koje nastaju zbog drugi inilaca$adaptacije'

    sazrijevanja'itd. -aglasak u ovoj de#iniciji je na iskustvu.

    -eki psiolozi izbjegavaju pojam iskustva koji je vieznaajan'pa ka!u 4

    $)enje je mijenjanje ponaanja izazvano vje!bom'praksom'treningom ili

    )enje je usvajanje novi reakcija ili dogovora pod uticajem prakse.

    ) ovim de#inicijama se naglaava sam pro)es uenja'dok je u pedagogiji

    naglasak na reul+a+ima uenja4 )enje je usvajanje znanja te razvijanje

    vjetina i navika.

    =ira pedagoka de#inicija glasi4

    6

  • 7/25/2019 uspjeh u skoli

    7/24

    )enje je ovladavanje dostignu+ima pretodni generacija'dakle usvajanje

    generacijskog iskustva.

    -a razvoj i postignu+a uenika u koli'djeluje vie meusobno povezani

    inilaca'zbog toga je teko izvriti klasi#ikaciju koja bi u potpunosti bilazadovoljavaju+a.

    Zavisno od kriterija'u srunoj literaturi'inioci uspjea uenika obino se

    svrstavaju u spoljanje i unutranje inioce vezane za linost uenika'

    porodicu'drutvenu sredinu i kolu."reba i svatiti kao grupe srodni

    inilaca #ormirane radi lakeg i preglednijeg sagledavanja njiovog uticaja

    na postignu+a uenika u kolskom uenju.

    /vakako'#aktori koji utiu na uspje uenika ne mogu se razmatrati van

    socio$akonomski i kulturni uslova drutva u cjelini.8oznato je da u

    zemljama koje su nerazvijene'na osnovu podataka )-/>O$a 55$6? @

    djece ne zavri kolu.Aedno od va!ni pitnja je pitanje aspiracije drutva koja

    u manjoj ili ve+oj mjeri brine oko obrazovanja svakog lana drutva.

    /vakako da od drutveno$politikog sistema zavisi i koncepcija vaspitanja i

    obrazovanja./ jedne strane'postoje zemlje u kojima se #ormira tzv.

    intelektualna elita'ili je u krajnjoj iliniji obrazovanje preputeno svakom

    pojedincu./ druge strane' postoje zemlje u sklopu ijeg drutvenog sistema

    je jedan od osnovni zadataka i ciljeva drutva u cjelini pru!anje jednaki

    mogu+nosti za vaspitanje i obrazovanje.-o'bez obzira na sistem'svako

    drutvo je zainteresovano da je to manji broj neuspjeni's tim to postoje

    velike razlike u konstruisanju programa u cilju suzbijanja neuspjea'odosposobljavanja uenika da rjeava neke isto praktine zadatke'pa sve do

    razvojni.

    8orodica je'svakako'posebna kategorija koja #unkcionie u zavisnosti od

    drutveno$ekonomski odnosa'a i nezavisno od nji.-aime'drutvo je opti

    B

  • 7/25/2019 uspjeh u skoli

    8/24

    okvir'uslovljen ekonomskim i kulturnim #aktorima'koji stvara odreene

    uslove za !ivot pojedinca u grupi.&eutim'porodica ima posebnu

    samostalnost u smislu psiolokog #unkcionisanja.Ona se pojavljuje kao

    inilac koji ima subjektivni karakter i pitanje je kako +e se drutvene normere#lektovati na nju.

    8onaanje djeteta nastaje kao rezultat interakcije individue sa sredinom u

    kojoj !ivi.Aedan od va!ni #aktora u trans#ormaciji socijalni normi u

    individualnu strukturu upravo je ba porodica.8rirodu djeijeg ponaanja

    odreuju uslovi u kojima ono !ivi.(ijete i u porodici razvija svoje

    intelektualne potencijale'kao i osobine linos