uspjeh u skoli
Embed Size (px)
Transcript of uspjeh u skoli
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
1/24
UVOD
Za drutvenu zajednicu poseban znaaj imaju rezultati koje mlai ostvaruju
u osnovnoj koli.Ova kola je namijenjena cjelokupnom podmladku od 6 do
15 godina.Razvoj mladi na ovom stepenu je veoma slo!en i biran."o je
period u kome se zbiraju sna!ni procesi #iziko$biolokog i psioloko %
socijalnog rasta i razvoja.&ladima treba obezbjediti to potpunije i
kvalitetnije obrazovanje'kao i vaspitanje u osnovnoj koli.(rutveni #aktori i
kola treba treba da stalno prate ovaj razvoj i stalno preispituju sve mjere i
postupke kako bi obezbjedili takav razvoj.
) #okusu pa!nje treba da se nalazi problem uspjeha uenika u kolskomuenju.*ktuelan je u svjetskim razmjerama pa ga ni nai pedagozi ne mogu
gubiti iz vida've+ se moraju stalno njima baviti.Zbog aktuelnosti problema'
danas se i pojedine svjetske organizacije , )-/0O'&OR'&eunarodni
biro za obrazovanje i vaspitanje i dr. bave pitanjem e#ikasnosti kolski
sistema u svijetu'na svim nivoima kolovanja.Ovi problemi se smatraju
najve+im gubicima u obrazovanju."o su dvostruki indikatori kolskog
uspjea ' a i steena e#ikasnosti obrazovnog sistema'pa je stoga zanimljivo
ta su uzroci i koji su #aktori koji i uslovljavaju.Otkriveni su mnogobrojni
#aktori.-eki od nji su tzv.#aktori izvan sistema i #aktori koji djeluju u
samom sistemu obrazovanja.ksterni #aktori djeluju iz ire drutvene
zajednice i utiu na unutranje , interne #aktore sistema'kao i na sve
pedagoke procese i pojave u njemu."o su #aktori koji djeluju kao
socijalne'ekonomske i kulturne pretpostavke.2sto tako'ti eksterni #aktori
podlije!u uticaju unutranji #aktora obrazovno$vaspitnog sistema'podi!u se
socijalni'ekonomski i kulturni nivoi pa se i mlae linosti razvijaju stalno na
nekom novom nivou.
1
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
2/24
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
3/24
"&*4/truktura porodice i uspje uenika
1.TEORIJSKI RISTU RO!"E#U ISTR$%IV$&J$
Porodica je domovina srca
uzepe Mozini
8orodica je najpogodnija sredina za podizanje djece'prije svega'zavaljuju+i
tome to roditelji lino vode brigu o djetetu i zadovoljavaju njegove
potrebe.Ona je prva kola u kojoj dijete na najprirodniji nain stie prva
znanja o !ivotu i ljudima'o odnosima meu ljudima.
1.1.'naaj poro(i)e u *ormiranju linos+i uenika
) porodici dijete na najbolji nain mo!e da zadovolji osnovne
potrebe'najprije potrebu za nje!no+u i ljubavlju od koje zavisi i razvoj
osje+anja sigurnosti'osje+anje priva+enosti od strane drutva o osje+anje
pripadnosti drutvu.
8ored potrebe za ljubavlju i sigurno+u'djetetu je potrebno i konstantno
prisustvo i ue+e roditelja u njegovom !ivotu."o je potreba za socijalnim
odnosom.-eopodno je da roditelji pokazuju interesovanje za sve to se
deava i ime se bavi dijete./aradnja izmeu roditelja i djece neopodna je
ne samo za intelektualni've+ i za emotivni i drutveni razvoj djeteta.
Za dijete je majka najznaajniji lan porodice.&ajka je osoba koja
uspostavlja prve osje+ajne dodire sa djetetom.Ona je i bioloki predodreena
9
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
4/24
da se prva i najvie bavi djetetom.:jubav majina je ne samo prvi uslov da
bi dijete voljelo majku'nego je to prvi uslov da bi dijete uopte steklo
sposobnost da voli druge.:jubav nije uroena'ona se stie.(a bi dijete
zavoljelo majku'a kasnije i druge ljude'mora da osjeti ljubav majke.) procesu vaspitanja'stavovi roditelja utiu'bilo pozitivno ili negativno na
oblikovanje ponaanja i odgovaraju+i osobina linosti djeteta.
/tav privatanja djeteta od strane roditelja doprinosi uspostavljanju vrste
emotivne veze izmeu njega i roditelja."akvo dijete je raspolo!eno'spremno
na akciju i ustupke'sigurno u sebe'osje+ajno i rabro.
0ada poditelj ispoljava stav izbjegavanja odnosa sa djetetom'ono je obino
nesposobno za uspostavljanje trajni emotivni veza'izlo!eno mogu+nosti
nepostojanja emocija'nije istrajno u svojim postupcima '!eljama 'sklono
samovalisanju. 8onekad izra!ava samo!aljenje."akvo dijete nije sposobno
za istrajanost i usredsre+enost u nastavi i uenju' nepovjerljivo je i
plaljivo'lako ulazi u sukob sa osobama iz svoje okoline.0od takve djece su
esti laki oblici delinkventog ponaanja.
/tav saradnje sa djetetom naje+e utie na stvaranje povjerenja djeteta i
roditelja i obrnuto."o se odra!ava na razvoj pozitivni osobina linosti
djeteta."akvo dijete se esto obra+a roditeljima za pomo+ i savjet'uglavnom
je zadovoljno svojim radom'istrajno u poduvatima'spremno za druge oblike
saradnje i privatanje obaveza.
-egativno na razvoj djeije linosti utie stav roditelja koji se sastoji od
pretjerani zatjeva'kritika i zamjerki."akvo dijete gui povjerenje u sopstvene snage. 8onaanje i linost djeteta
odlikuju nesigurnost'strepnja'preosjetljivost i nemogu+nost usredsreivanja
pa!nje na neto./ve se to negativno odra!ava na postizanje uspjea u
;
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
5/24
kolskom uenju.) koli'takvo dijete'mo!e do!ivjeti neuspije i imati velike
teko+e u prilagoavanju drutvu vrnjaka iz okru!enja.
/toga je strukturalna cjelovitost porodice va!an preduslov za njenu
#unkcionalnu adekvatnost.*ko je ona poreme+ena'to se mo!e odraziti na bilokoju #unkciju porodice.
-aje+i poreme+aji u strukturi porodice su u nepotpunoj porodici.Za
normalan psiiki razvoj djeteta potrebna su oba roditelja.
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
6/24
8osljedice neuspjea uenika na razvoj linosti koje se naje+e navode u
strunoj literaturi su4
gubi se povjerenje u sopstvene snage'
stvara se osje+aj manje vrijednosti u odnosu na ostale uenike'dolazi
do izdvajanja iz drutva'bje!anje i sanjarenje koje kompenzuje
neuspje'
#ormiraju se odgojni stavovi prema sredini'nastavniku'nastavnom
predmetu'
esti su sukobi na relaciji uenik$kola'uenik'roditelj'
usljed nemogu+nosti da se a#irmiu u drutveno privatljivim oblicimaponaanja i konstantnog do!ivljavanja neuspjea'takvi uenici nalaze
rjeenje u agresiji'bje!anju sa asova'skitnji i slino.
) strunoj literaturi postoje razliita svatanja pojma uenja uopte'pa i
kolskog uenja.)enje se kao psiiki proces mo!e de#inisati na razne
naine.)enje je relativno trajno mijenjanje ponaanja subjekta koji ui pod
djelovanjem njegovog iskustva. , "ime se od e#ekta uenja odvajajupromjene ponaanja koje nastaju zbog drugi inilaca$adaptacije'
sazrijevanja'itd. -aglasak u ovoj de#iniciji je na iskustvu.
-eki psiolozi izbjegavaju pojam iskustva koji je vieznaajan'pa ka!u 4
$)enje je mijenjanje ponaanja izazvano vje!bom'praksom'treningom ili
)enje je usvajanje novi reakcija ili dogovora pod uticajem prakse.
) ovim de#inicijama se naglaava sam pro)es uenja'dok je u pedagogiji
naglasak na reul+a+ima uenja4 )enje je usvajanje znanja te razvijanje
vjetina i navika.
=ira pedagoka de#inicija glasi4
6
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
7/24
)enje je ovladavanje dostignu+ima pretodni generacija'dakle usvajanje
generacijskog iskustva.
-a razvoj i postignu+a uenika u koli'djeluje vie meusobno povezani
inilaca'zbog toga je teko izvriti klasi#ikaciju koja bi u potpunosti bilazadovoljavaju+a.
Zavisno od kriterija'u srunoj literaturi'inioci uspjea uenika obino se
svrstavaju u spoljanje i unutranje inioce vezane za linost uenika'
porodicu'drutvenu sredinu i kolu."reba i svatiti kao grupe srodni
inilaca #ormirane radi lakeg i preglednijeg sagledavanja njiovog uticaja
na postignu+a uenika u kolskom uenju.
/vakako'#aktori koji utiu na uspje uenika ne mogu se razmatrati van
socio$akonomski i kulturni uslova drutva u cjelini.8oznato je da u
zemljama koje su nerazvijene'na osnovu podataka )-/>O$a 55$6? @
djece ne zavri kolu.Aedno od va!ni pitnja je pitanje aspiracije drutva koja
u manjoj ili ve+oj mjeri brine oko obrazovanja svakog lana drutva.
/vakako da od drutveno$politikog sistema zavisi i koncepcija vaspitanja i
obrazovanja./ jedne strane'postoje zemlje u kojima se #ormira tzv.
intelektualna elita'ili je u krajnjoj iliniji obrazovanje preputeno svakom
pojedincu./ druge strane' postoje zemlje u sklopu ijeg drutvenog sistema
je jedan od osnovni zadataka i ciljeva drutva u cjelini pru!anje jednaki
mogu+nosti za vaspitanje i obrazovanje.-o'bez obzira na sistem'svako
drutvo je zainteresovano da je to manji broj neuspjeni's tim to postoje
velike razlike u konstruisanju programa u cilju suzbijanja neuspjea'odosposobljavanja uenika da rjeava neke isto praktine zadatke'pa sve do
razvojni.
8orodica je'svakako'posebna kategorija koja #unkcionie u zavisnosti od
drutveno$ekonomski odnosa'a i nezavisno od nji.-aime'drutvo je opti
B
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
8/24
okvir'uslovljen ekonomskim i kulturnim #aktorima'koji stvara odreene
uslove za !ivot pojedinca u grupi.&eutim'porodica ima posebnu
samostalnost u smislu psiolokog #unkcionisanja.Ona se pojavljuje kao
inilac koji ima subjektivni karakter i pitanje je kako +e se drutvene normere#lektovati na nju.
8onaanje djeteta nastaje kao rezultat interakcije individue sa sredinom u
kojoj !ivi.Aedan od va!ni #aktora u trans#ormaciji socijalni normi u
individualnu strukturu upravo je ba porodica.8rirodu djeijeg ponaanja
odreuju uslovi u kojima ono !ivi.(ijete i u porodici razvija svoje
intelektualne potencijale'kao i osobine linosti.) ranom djetinjstvu proces
socijalizacije se odvija kroz kontakte sa roditeljima i lanovima porodice.8ri
tom'verbalna komunikacija ima veliku ulogu u predavanju generalizovanog
naina ponaanja.-i tada'ponaanje nije uvijek u skladu sa postoje+im
normama'a vremenom se kod djeteta #ormiraju neke unutranje norme i
sistemi vrijednosti.
/toga je jasno da je porodica jedan od najznaajniji inilaca koji utiu na
uspje uenika.-o'ova tvrdnja je skoro bez vrijednosti ako se ne proue ire
meanizmi #unkcionisanja porodice koji su veoma slo!eni.
Dru+/eno0ekonomski *ak+ori ili #aktori porodine sredine4
a /ocio$ekonomski status porodice , obrazovni nivo roditelja'uslovi za
rad djeteta u porodici'materijalne prilike porodice'
b /truktura porodice,cjelovita$de#icijentna'broj lanova doma+instva'
broj i redoslijed raanja djece u porodici'c Odnosi u porodici , meuljudski odnosi lanova porodice$porodina
atmos#era'naini komunikacije roditelja sa djecom'roditeljski stil
ponaanja'
C
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
9/24
d 8orodina vaspitna praksa,stavovi roditelja prema obrazovanju'uvid u
rad i naini pru!anja pomo+i djeci u procesu uenja'uvid u ponaanje
djece u slobodnom vremenu'primjena vaspitni mjera.
Soma+sko0psiholoki *ak+ori ili psio$#izike karakteristike uenika4a Zdravstveno$#iziko stanje , #izika razvijenost'opte zdravstveno
stanje i sl.'
b Opte i posebne sposobnosti'osobine i sklop osobina linosti
uenika'njegovu motivaciju za uenje'nivo razvijenosti radni
navika i sl.'
c Odnos prema drugovima i nastavnicima'komunikacija nastavnik$
uenik'
d /tavovi uenika prema uspjeu i neuspjeu i naini do!ivljavanja
uspjea'odnosno neuspjea'
e Ostale aktivnosti i posebne sklonosti uenika na koje se mo!emo
osloniti radi podsticanja ve+i vaspitno$obrazovni rezultata.
-kolski *ak+ori
a &aterijalno$teniki i kadrovski uslovi rada kole'
b -ivo organizacije vaspitno$obrazovnog procesa'
c 8edagoko$psioloka i metodika osposobljenosti nastavnog kadra'
d Osobine linosti nastavnika'poznavanje individualni razlika meu
uenicima i njiovi porodini uslova'
e /istem vrednovanja i pra+enja razvoja i postignu+a djece ukolskom uenju i sl.
D
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
10/24
&nogobrojni i raznovrsni #aktori utiu na uspje uenika u kolskom
uenju. ) skladu sa ciljem i zadacima ovog istra!ivanja uradila sam analizu
povezanosti #aktora porodine sredine i postignu+a djece u kolskom uenju.
) posljednji dvadeset godina istra!ivanja o povezanosti uslova porodine
sredine i uspjea uenika u kolskom uenju najvie su bila usmjerena na
utvrivanje veza izmeu socio$ekonomskog statusa porodice i uspjea
uenika u koli."o je i razumljivo's obzirom da je socio$ekonomski status
relativno stabilna varijabla./em toga'istra!ivanje povezanosti socio$
ekonomskog statusa porodice i postignu+a djece u kolskom uenju
predstavlja i polaznu osnovu pri utvrivanju meuzavisnosti i drugi brojni
i raznovrsni #aktora porodine sredine i postignu+a uenika u kolskom
uenju./ocio$ekonomski status ima veliki uticaj na odnose i ponaanje
roditelja prema djeci.
1?
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
11/24
,. #ETODO"O-KI $SEKTI ISTR$%IV$&J$
,.1. re(me+ is+ra2i/anja
8redmet istra!ivanja u ovom radu pripada veoma irokom i kompleksnomproblemu odnosa porodine sredine uspjea uenika u koli.-jegovoj
slo!enosti doprinosi i slo!ena priroda'sutina sami #enomena porodine
sredine i kolskog uspjea uenika'njiove strukture i odnosa sa ostalim
pojavama u u!oj i iroj drutvenoj sredini."o uslovljava znaenje teko+e pri
istra!ivanjima bilo kojeg vida ovako slo!enog i zamrenog kolskog i
drutvenog problema.*'kako je problem kolskog uspjea uenika
slo!en'predmet ovog istra!ivanja odnosi se na povezanost strukture porodice
i uspjea uenika tre+eg razreda osnovne kole.
,.,. 3ilj i a(a)i is+ra2i/anja
>ilj istra!ivanja je da +e analizom dobijeni podataka utvrdi uticaj strukture
porodice na uspje uenika u koli i da se utvrdi veza izmeu struktrure
porodice i kolskog uspjea uenika.) okviru ovakvog odreenog cilja
slijede zadaci istra!ivanja4
- utvrditi uticaj broja lanova doma+instva na uspjeu uenika'
- ispitati uticaj broja djece i redoslijed raanja djece na uspje uenika'
11
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
12/24
- utvrditi kolerativni odnos , s izmeu uspjea uenika i strukture
porodice '
- snimiti stanje uspjea uenika na kraju jtre+eg razreda'ana osnovi
podataka iz pedagoke dokumentacije kole.
,.4. 5ipo+ee is+ra2i/anja
-a osnovu analize o #unkcijama porodice'posebno njenom uticaju na razvoj
linosti djeteta i postignu+a u kolskom uenje dola sam do saznanja da
postoji izvjesna povezanost izmeu struktrure porodice i uspjea uenika u
kolskom uenju.
8rema tome osno/ne hipo+ee 6prepos+a/ke7 od koji polazim u ovom
istra!ivanju su sljede+e4
a na uspje uenika u kolskom uenju utie broj lanova doma+instva
,porodice'
b uspje uenika u kolskom uenju je povezan sa brojem djece u
porodici'
c redoslijed raanja djece u porodici je povezan sa uspjeom uenika u
koli'
d cjelovitost porodice je povezana sa kolskim uspjeom uenika.
Ove pretpostavke cu zasnovane na teorijskim i empirijskim dokazima o
uticaju uslova porodine sredine na uspje uenika u kolskom uenju.
-ezavisne varijable u ovom istra!ivanju su sljede+e porodine varijable4
- broj lanova porodice , doma+instva '
- broj djece u porodici'
17
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
13/24
- redoslijed raanja djece u porodici i
- cjelovitost porodice.
Zavisna varijabla u ovom istra!ivanju je op+i uspjeh uenikapostignut nakraju kolske godine'variran na etiri nivoa4 aodlian'bvrlo dobar'cdobar'
dnedovoljan i dovoljan.
,.8. opula)ija i uorak is+ra2i/anja
8opulaciju istra!ivanja ine uenici tre+eg razreda Osnovne kole E"injaE u
"inji.Za istra!ivanje je odabran uzorak od B5 uenika iz etiri odjeljenja
tre+eg razreda.Rije je o namjernom uzorku ija je struktura prikazana u
sljede+im tabelama.
"abela 1 4 S+ruk+ura uorka po polu
&ai/ kole
O(jeljenje
DJE9$3I DJEVOJ9I3E UKU&O
* : * : ; :
44 11 18>?@ ,1 ,A>==4, 1B ,=>== 18 1A>?@ ,C 4A>?@
44 11 18>?@ ? A>== 1@ ,,>?@48 8 B>44 8 B>44 A 1=>??
UKU&O 8 8= B4>44 4B 8?>?@ @B 1==>==
Od ukupnog broja uenika'u uzorku od B5'djeaka je ;? , 59'99 @ 'a
djevojica 95 , ;6'6B @ .
19
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
14/24
"abela 7 S+ruk+ura uorka uenika po opem uspjehu
USJE5 djeca /3
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
15/24
2nstrumenti istra!ivanja4upitnik se sastojao iz dva dijela4prvi dio se odnosio
na opte podatke o ueniku i socioekonomskom statusu porodice'a drugi dio
na in#ormacije o problemu koji je istra!ivan./adr!aj upitnika je inilo 1?
pitanja.8omo+u upitnika i analizom kolske dokumentacije su prikupljenipodaci o strukturi porodice i postignutom uspjeu uenika u kolskom
uenju na kraju tre+eg razreda.
,.?.&aini obra(e (obi/enih po(a+aka
) statistikoj obradi podataka kori+ene su sljede+e metode4
a G7% Gi kvadrat test koji se rauna pomo+u #ormule4
H $ suma ili zbir
#?% empirijska ili opa!ena #rekvencija pojedini polja
#t% teorijska ili oekivana #rekvencija pojedinog polja
b c % koe#icijent kontingencije koji se rauna pomo+u #ormule4
-$ veliina uzorka
8odaci dobijeni ovim istra!ivanjem su prikazani u tabelama sa
#rekvencijama i procentima i u vidu statistiki vrijednosti.
15
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
16/24
4. $&$"I'$ RE'U"T$T$ ISTR$%IV$&J$
4.1. Op+i po(a)i o uorku is+ra2i/anja
) sprovedenom istra!ivanju smatram opravdanim da se pri utvrivanju
uticaja strukture porodice na postignu+e uenika u kolskom uenju'prije
svega sagleda socio$ekonomski status porodice'uzimaju+i u obzir mjesene
priode porodice'strunu spremu roditelja i uslove stanovanja.
4.1.1. #jeseni priho(i poro(i)e
"abela 14 #jeseni priho(i poro(i)e
&jeseni priodi
porodice
SVE$; : ; :
3eoma dobri ; 5.99 8 5.99
(obri 75 99.99 ,B 99.99Zadovoljavaju+i 9? ;?.?? 4= ;?.??-ezadovoljavaju+i 16 71.99 1? 71.99)0)8-O B5 1??.?? @B 1==.==
2z prezentirani podataka mo!e se zakljuiti da je na ovom uzorku najve+i
broj porodica 9? , ;? @ sa zadovoljavaju+im materijalnim prilikama.Zatim
slijede sa dobrim mjesenim priodima 75 , 99.99 @ pa nezadovoljavaju+i
16 , 71.99 @ . -ajmanji broj porodica ; , 5.99 @ je sa veoma dobrim
mjesenim priodima.2z izlo!eni podataka je jasno da su materijalne prilike
u porodoci'na ovom uzorku'zadovoljavaju+e'pa stoga ne bi trebalo da
posebno utiu na uspje uenika.
16
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
17/24
4.1.,. S+runa sprema ro(i+elja
"abela 74 S+runa sprema ro(i+elja'$VRSE&$
-KO"$
O+a) majka SVE$* : * : ; :
O/-O3-* 7? 19.99 7; 16.?? 88 7D.99/R(-A* 51 9;.?? ;5 9?.?? C? 6;.??
32=* 1 ?.6B 9 7.?? 8 7.6B32/O0* 9 7.?? 9 7.?? ? ;.??)0)8-O @B 5?.?? @B 5?.?? 1B= 1==.==
-a osnovu dobijeni podataka'mo!e se konstatovati da je na ovom uzorku
najve+i broj roditelja sa zavrenom srednjom kolom D6 , 6; @ 'zatim sa
osnovnom kolom ;; ,7D'99 @'visokom 6 ,; @ i viom kolom ;,7'6B @.
2z prezentirani podataka se uoava da je vie majki'7; , 16@'sa zavrenom
osnovnom kolom u odnosu na oeve 7? , 19'99 @ .-o'kada je u pitanju
kategorija srednje kole tu je vie oeva 51 , 9; @ sa zavrenom srednjom
kolom u odnosu na majke ;5 , 9? @ ./toga se mo!e zakljuiti da je'na
ovom uzorku'obrazovni nivo roditelja zadovoljavaju+i i da ne predstavlja
ometaju+i #actor u postignu+ima uenika u koli.
4.1.4. Uslo/i s+ano/anja
"abela 9 4 Uslo/i s+ano/anja
1B
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
18/24
US"OVI
ST$&OV$&J$
SVE$* : * :
VEO#$ DO!RI C 1?.6B A 1?.6BDO!RI 9; ;5.99 48 ;5.99'$DOVO"J$V$JUFI 75 99.99 ,B 99.99
&E'$DOVO"J$V$JUFI C 1?.6B A 1?.6BUKU&O @B 1??.?? @B 1==.==
8rema navedenim podacima'mo!e se zakljuiti da od B5 porodica dobre
uslove stanovanja imaju 9; porodice,;5.99 @'zadovoljavaju+e 75,99'99@'
a veoma dobre uslove stanovanja i nezadovoljavaju+e isti broj porodica C
,1?'6B@.) cjelini posmatrano'najve+i broj porodica ima povoljne uslove
stanovanja.Zato se mo!e zakljuiti da na ovom uzorku uslovi stanovanja
nisu #actor koji mo!e ometaju+e da utie na uspje uenika.
4.,. S+ruk+ura poro(i)e i uspjeh uenika
&eu istra!ivaima ne postoji saglasnost u stavovima o snazi uticaja
porodini varijabli koje se grupiu u okviru strukture porodice na uspje
uenika u kolskom uenju.
1C
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
19/24
Rezultati sprovedenog istra!ivanja su prikazani prema sljede+im porodinim
varijablama4
broj lanova doma+instva' broj djece u porodici'
redoslijed raanja djece u porodici'
brani status porodice , cjelovitost % de#icijentnost .
4.,.1. !roj lano/a (omains+/a i uspjeh uenika
8olaze+i od postavljene ipoteze da na uspje uenika utie broj lanova
doma+instva u istra!ivanju sam dola do sljede+i rezultata4
"abela ; broj lano/a (omains+/a i uspjeh uenika
)/8AI 7 i 9 lana ; lana 5 lanova 6 i vie lanova SVE$# @ F @ # @ # @ F @
O(:2J*- = ?'?? 1B 55'56 C 56'75 C 91'?9 44 ;;'??
3R:O (OK*R,
66'6B@
75'D78
75'??A
7B'5D,1
7C'??(OK*R 1 99'99 B 1C'56 = ?'?? C 91'?9 1B 7?'??(O3O:A*- = ?'?? = ?'?? 4 1C'B5 4 1?'9; ? C'??UKU&O 4 8>== ,@ 4?>== 1? ,1>44 ,C 4A>?@ @B 1==>==
2z prezentirani rezultata mo!e se konstatovati da preovlauju porodice sa 6
i vie lanova doma+instva , 9C'6B @ ' zatim slijede etverolana porodica
, 96 @ i petolana porodica , 71'99 @ ' dok su porodice sa dva i tri lana
zastupljene u znatno manjem broju u odnosu na pretodne , ; @ . (obijeni
rezultati istra!ivanja ukazuju na povezanost broja lanova doma+instva sa
postignu+ima uenika u kolskom uenju i to kod kategorija uenika sa
odlinim uspjeom i uenika sa dovoljnim uspjeom.
1D
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
20/24
-a ovom uzorku istra!ivanja ve+i je broj uenika sa odlinim uspjeom koji
!ive u porodicama sa manjim brojem lanova doma+instva , petolana
porodica % 56'75 @ u odnosu na vielane porodice % 91'?9 @ i obratno'
broj uenika sa dovoljnim uspjeom je znatno ve+i u petolanim porodicama, 1C'B5 @ u odnosu na porodice koje imaju etiri lana , ? @ .
(obijeni rezultati istra!ivanja ' na ovom uzorku ' potvruju pretpostavku
broja o povezanosti broja lanova doma+instva sa uspjeom uenika u
kolskom uenju ' a to je i razumljivo ' jer porodice sa ve+im brojem
lanova nisu ' u ve+ini sluajeva ' u mogu+nosti da obezbjede djeci
odgovaraju+e uslove za rad.
4.,.,. !roj (je)e u poro(i)i i uspjeh uenika
2maju+i u vidu postavljenu ipotezu da je uspje uenika u kolskom uenjupovezan sa brojem djece u porodici'dola sam do sljede+i rezultata 4
"abela 5 4 !roj (je)e u poro(i)i i uspjeh uenika
7?
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
21/24
)/8AI Aedno dijete (voje djece "roje djece Jetvero i vie djece /3==
-a osnovu izvedeni podataka'na ovom uzorku'mo!e se zakljuiti da
dominiraju porodice sa dvoje djece 57 , 6D'99 @ ' zatim slijede porodice sa
troje djece 1; , 1C'6B @ ' a u najmanjem broju su porodice sa etvero i vie
djece 5 , 6'6B @ u porodice sa jednim djetetom ; , 5'99 @ .
8rema prikazanim podacima istra!ivanja mo!e se konstatovati da postojerazlike u postignu+ima uenika u kolskom uenju u odnosu na broj djece u
porodici.-aime'od 1; porodica sa troje djece odlian uspje je postiglo B
uenika ili 5? @ ' a 7 uenika ili 1;'7C @ je postiglo dovoljan uspje.-a
osnovu ovi podataka'mo!e se zakljuiti da je u porodici sa troje djece
najve+i procenat uenika sa odlinim uspjeom."akoe'mo!e se zakljuiti da
od ; porodice sa jednim dijetom ' u svim kategorijama'ne postoji nikakvarazlika u postignu+ima uenika u kolskom uenju.
4.,.4. Re(oslije( raGanja (je)e i uspjeh uenika
-a osnovu postavljene ipoteze da je redoslijed raanja djece povezan sa
uspjeom uenika dola sam do sljede+i rezultata4
"abela 6 4 Re(oslije( raGanja (je)e u poro(i)i i uspjeh uenika
USJE5 Je(ine &ajmlaGe Sre(nje &ajs+arije SVE$; : * : * : * : * @
OD"I9$& 1 75'?? B 75'?? ; 1??'?? 71 59'C5 44 ;;'??VR"O
71
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
22/24
DO!$R 1 75'?? 1? 95'B1 ? ?'?? 1? 75'6; ,1 7C'??DO!$R 1 75'?? D 97'1; ? ?'?? 5 17'C7 1B 7?'??DOVO"J$& 1 75'?? 7 B'15 ? ?'?? 9 B'6D ? C'??UKU&O 8 5'99 ,A 9B'99 8 5'99 4C 57'?? @B 1==>==
8oreenjem navedeni rezultata istra!ivanja mo!e se zapaziti da postoje
razlike u postignu+ima uenika u odnosu na redoslijed raanja djece.-ajve+i
procenat odlini uenika ; , 1?? @ je iz kategorije srednje roene
djece'zatim iz kategorije najstarije dijete 71 , 59'C5 @ ' dok je znatno manji
procenat iz kategorije najmlae dijete B ,75 @ i jedine 1 , [email protected]
ovim podacima'znatno ve+i procenat uenika sa dovoljnim uspjeom potieiz kategorije jedine ,75@ u odnosu na ostale kategorije.
4.,.8.3jelo/i+os+ poro(i)e i uspjeh uenika
8rema postavljenoj ipotezi da je cjelovitost porodice povezana sa kolskim
uspjeom uenika dola sam do sljede+i rezultata
"abela B 4 3jelo/i+os+ poro(i)e i uspjeh uenika
USJE5 o+puna poro(i)a &epo+puna poro(i)a SVE$* : * : * :
OD"I9$& 9? ;5';5 9 99'99 44 ;;'??VR"O
DO!$R 1D 7C'BC 7 77'77 ,1 7C'??DO!$R 19 1D'B? 7 77'77 1B 7?'??
77
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
23/24
DOVO"J$& ; 6'?6 7 77'77 ? C'??UKU&O ?? CC'?? C 17'?? @B 1==>==
Rezultati istra!ivanja'na ovom uzorku'ukazuju da 66 , CC@ djece !ivi u
cjelovitoj porodici'dok u de#icijentnoj !ivi D , 17 @ uenika.
0omparacijom dobijeni rezultata istra!ivanja mo!e se konstatovati da
postoje razlike u uspjeu uenika u kolskom uenju zavisno od toga potie
li iz cjelovite ili de#icijentne porodice.Ove razlike su posebno izra!ene kod
kategorije uenika sa odlinim uspjeom'gdje se procenat odlini uenika
kre+e od ;5';5 @ iz cjeloviti do 99'99 @ uenika iz de#icijentni porodica.-asuprot ovim podacima'kod kategorije uenika sa dovoljnim uspjeom i
dobrim uspjeom zapa!a se suprotno stanje.
-aime'u necjelovitim porodicama 77'77@ uenika posti!e dovoljan uspje'
dok u cjelovitim 6'?6@ uenika.
'$K"JU9$K
1. -a uspje uenika u kolskom uenju utie broj lanova porodice.Kroj
uenika sa odlinim uspjeom je znatno ve+i u porodicama sa manjim
brojem lanova doma+instva ' nego kod kategorije uenika sa dovoljnim
uspjeom ' pri emu treba imati i vidu da roditelji treba da obezbijede
djeci odgovaraju+e uslove , prostor za rad.
7. 8ostignu+a uenika u koli nisu povezana sa brojem djece u porodici.
-ajve+i procenat uenika sa odlinim uspjeom je u porodicama sa troje
djece to ne potvruje moju pretpostavku.
79
-
7/25/2019 uspjeh u skoli
24/24
9. Redoslijed raanja djece u porodici nije povezan sa uspjeom uenika.
-ajve+i broj djece sa odlinim uspjeom je iz kategorije srednje roene
djece ' to je suprotno od postavljene ipoteze.
;. >jelovitost porodice nije povezana sa kolskim uspjeom uenika. -e
postoje statistiki znaajne razlike u postignu+ima uenika iz cjeloviti u
odnosu na de#icijentne porodice.
" I T E R $ T U R $
1. Zagreb
,. (mitrovi+'dr 8etar , 7??; 4 Usa/ra/anje nas+a/nika'knjiga prva'
8edagoki #akultet'Kijeljina
4. &u!i+'Kranimir,1DB94#e+o(oloHija pe(aHokoH is+ra2i/anja'
Zavod za izdavanje ud!benika'/arajevo
8. 8otkonjak'-ikola i =imlea'8etar ,1DCD4e(aHoka en)iklope(ija ,'Zavod za ud!benike i nastavna sredstva'Keograd.
B. /tanojlovi+'Korislav (. , 7??7 4 oro(i)a i /aspi+anje (je)e'
-auna knjiga'Keograd.