uspjeh u skoli
date post
25-Feb-2018Category
Documents
view
224download
0
Embed Size (px)
Transcript of uspjeh u skoli
7/25/2019 uspjeh u skoli
1/24
UVOD
Za drutvenu zajednicu poseban znaaj imaju rezultati koje mlai ostvaruju
u osnovnoj koli.Ova kola je namijenjena cjelokupnom podmladku od 6 do
15 godina.Razvoj mladi na ovom stepenu je veoma slo!en i biran."o je
period u kome se zbiraju sna!ni procesi #iziko$biolokog i psioloko %
socijalnog rasta i razvoja.&ladima treba obezbjediti to potpunije i
kvalitetnije obrazovanje'kao i vaspitanje u osnovnoj koli.(rutveni #aktori i
kola treba treba da stalno prate ovaj razvoj i stalno preispituju sve mjere i
postupke kako bi obezbjedili takav razvoj.
) #okusu pa!nje treba da se nalazi problem uspjeha uenika u kolskomuenju.*ktuelan je u svjetskim razmjerama pa ga ni nai pedagozi ne mogu
gubiti iz vida've+ se moraju stalno njima baviti.Zbog aktuelnosti problema'
danas se i pojedine svjetske organizacije , )-/0O'&OR'&eunarodni
biro za obrazovanje i vaspitanje i dr. bave pitanjem e#ikasnosti kolski
sistema u svijetu'na svim nivoima kolovanja.Ovi problemi se smatraju
najve+im gubicima u obrazovanju."o su dvostruki indikatori kolskog
uspjea ' a i steena e#ikasnosti obrazovnog sistema'pa je stoga zanimljivo
ta su uzroci i koji su #aktori koji i uslovljavaju.Otkriveni su mnogobrojni
#aktori.-eki od nji su tzv.#aktori izvan sistema i #aktori koji djeluju u
samom sistemu obrazovanja.ksterni #aktori djeluju iz ire drutvene
zajednice i utiu na unutranje , interne #aktore sistema'kao i na sve
pedagoke procese i pojave u njemu."o su #aktori koji djeluju kao
socijalne'ekonomske i kulturne pretpostavke.2sto tako'ti eksterni #aktori
podlije!u uticaju unutranji #aktora obrazovno$vaspitnog sistema'podi!u se
socijalni'ekonomski i kulturni nivoi pa se i mlae linosti razvijaju stalno na
nekom novom nivou.
1
7/25/2019 uspjeh u skoli
2/24
7/25/2019 uspjeh u skoli
3/24
"&*4/truktura porodice i uspje uenika
1.TEORIJSKI RISTU RO!"E#U ISTR$%IV$&J$
Porodica je domovina srca
uzepe Mozini
8orodica je najpogodnija sredina za podizanje djece'prije svega'zavaljuju+i
tome to roditelji lino vode brigu o djetetu i zadovoljavaju njegove
potrebe.Ona je prva kola u kojoj dijete na najprirodniji nain stie prva
znanja o !ivotu i ljudima'o odnosima meu ljudima.
1.1.'naaj poro(i)e u *ormiranju linos+i uenika
) porodici dijete na najbolji nain mo!e da zadovolji osnovne
potrebe'najprije potrebu za nje!no+u i ljubavlju od koje zavisi i razvoj
osje+anja sigurnosti'osje+anje priva+enosti od strane drutva o osje+anje
pripadnosti drutvu.
8ored potrebe za ljubavlju i sigurno+u'djetetu je potrebno i konstantno
prisustvo i ue+e roditelja u njegovom !ivotu."o je potreba za socijalnim
odnosom.-eopodno je da roditelji pokazuju interesovanje za sve to se
deava i ime se bavi dijete./aradnja izmeu roditelja i djece neopodna je
ne samo za intelektualni've+ i za emotivni i drutveni razvoj djeteta.
Za dijete je majka najznaajniji lan porodice.&ajka je osoba koja
uspostavlja prve osje+ajne dodire sa djetetom.Ona je i bioloki predodreena
9
7/25/2019 uspjeh u skoli
4/24
da se prva i najvie bavi djetetom.:jubav majina je ne samo prvi uslov da
bi dijete voljelo majku'nego je to prvi uslov da bi dijete uopte steklo
sposobnost da voli druge.:jubav nije uroena'ona se stie.(a bi dijete
zavoljelo majku'a kasnije i druge ljude'mora da osjeti ljubav majke.) procesu vaspitanja'stavovi roditelja utiu'bilo pozitivno ili negativno na
oblikovanje ponaanja i odgovaraju+i osobina linosti djeteta.
/tav privatanja djeteta od strane roditelja doprinosi uspostavljanju vrste
emotivne veze izmeu njega i roditelja."akvo dijete je raspolo!eno'spremno
na akciju i ustupke'sigurno u sebe'osje+ajno i rabro.
0ada poditelj ispoljava stav izbjegavanja odnosa sa djetetom'ono je obino
nesposobno za uspostavljanje trajni emotivni veza'izlo!eno mogu+nosti
nepostojanja emocija'nije istrajno u svojim postupcima '!eljama 'sklono
samovalisanju. 8onekad izra!ava samo!aljenje."akvo dijete nije sposobno
za istrajanost i usredsre+enost u nastavi i uenju' nepovjerljivo je i
plaljivo'lako ulazi u sukob sa osobama iz svoje okoline.0od takve djece su
esti laki oblici delinkventog ponaanja.
/tav saradnje sa djetetom naje+e utie na stvaranje povjerenja djeteta i
roditelja i obrnuto."o se odra!ava na razvoj pozitivni osobina linosti
djeteta."akvo dijete se esto obra+a roditeljima za pomo+ i savjet'uglavnom
je zadovoljno svojim radom'istrajno u poduvatima'spremno za druge oblike
saradnje i privatanje obaveza.
-egativno na razvoj djeije linosti utie stav roditelja koji se sastoji od
pretjerani zatjeva'kritika i zamjerki."akvo dijete gui povjerenje u sopstvene snage. 8onaanje i linost djeteta
odlikuju nesigurnost'strepnja'preosjetljivost i nemogu+nost usredsreivanja
pa!nje na neto./ve se to negativno odra!ava na postizanje uspjea u
;
7/25/2019 uspjeh u skoli
5/24
kolskom uenju.) koli'takvo dijete'mo!e do!ivjeti neuspije i imati velike
teko+e u prilagoavanju drutvu vrnjaka iz okru!enja.
/toga je strukturalna cjelovitost porodice va!an preduslov za njenu
#unkcionalnu adekvatnost.*ko je ona poreme+ena'to se mo!e odraziti na bilokoju #unkciju porodice.
-aje+i poreme+aji u strukturi porodice su u nepotpunoj porodici.Za
normalan psiiki razvoj djeteta potrebna su oba roditelja.
7/25/2019 uspjeh u skoli
6/24
8osljedice neuspjea uenika na razvoj linosti koje se naje+e navode u
strunoj literaturi su4
gubi se povjerenje u sopstvene snage'
stvara se osje+aj manje vrijednosti u odnosu na ostale uenike'dolazi
do izdvajanja iz drutva'bje!anje i sanjarenje koje kompenzuje
neuspje'
#ormiraju se odgojni stavovi prema sredini'nastavniku'nastavnom
predmetu'
esti su sukobi na relaciji uenik$kola'uenik'roditelj'
usljed nemogu+nosti da se a#irmiu u drutveno privatljivim oblicimaponaanja i konstantnog do!ivljavanja neuspjea'takvi uenici nalaze
rjeenje u agresiji'bje!anju sa asova'skitnji i slino.
) strunoj literaturi postoje razliita svatanja pojma uenja uopte'pa i
kolskog uenja.)enje se kao psiiki proces mo!e de#inisati na razne
naine.)enje je relativno trajno mijenjanje ponaanja subjekta koji ui pod
djelovanjem njegovog iskustva. , "ime se od e#ekta uenja odvajajupromjene ponaanja koje nastaju zbog drugi inilaca$adaptacije'
sazrijevanja'itd. -aglasak u ovoj de#iniciji je na iskustvu.
-eki psiolozi izbjegavaju pojam iskustva koji je vieznaajan'pa ka!u 4
$)enje je mijenjanje ponaanja izazvano vje!bom'praksom'treningom ili
)enje je usvajanje novi reakcija ili dogovora pod uticajem prakse.
) ovim de#inicijama se naglaava sam pro)es uenja'dok je u pedagogiji
naglasak na reul+a+ima uenja4 )enje je usvajanje znanja te razvijanje
vjetina i navika.
=ira pedagoka de#inicija glasi4
6
7/25/2019 uspjeh u skoli
7/24
)enje je ovladavanje dostignu+ima pretodni generacija'dakle usvajanje
generacijskog iskustva.
-a razvoj i postignu+a uenika u koli'djeluje vie meusobno povezani
inilaca'zbog toga je teko izvriti klasi#ikaciju koja bi u potpunosti bilazadovoljavaju+a.
Zavisno od kriterija'u srunoj literaturi'inioci uspjea uenika obino se
svrstavaju u spoljanje i unutranje inioce vezane za linost uenika'
porodicu'drutvenu sredinu i kolu."reba i svatiti kao grupe srodni
inilaca #ormirane radi lakeg i preglednijeg sagledavanja njiovog uticaja
na postignu+a uenika u kolskom uenju.
/vakako'#aktori koji utiu na uspje uenika ne mogu se razmatrati van
socio$akonomski i kulturni uslova drutva u cjelini.8oznato je da u
zemljama koje su nerazvijene'na osnovu podataka )-/>O$a 55$6? @
djece ne zavri kolu.Aedno od va!ni pitnja je pitanje aspiracije drutva koja
u manjoj ili ve+oj mjeri brine oko obrazovanja svakog lana drutva.
/vakako da od drutveno$politikog sistema zavisi i koncepcija vaspitanja i
obrazovanja./ jedne strane'postoje zemlje u kojima se #ormira tzv.
intelektualna elita'ili je u krajnjoj iliniji obrazovanje preputeno svakom
pojedincu./ druge strane' postoje zemlje u sklopu ijeg drutvenog sistema
je jedan od osnovni zadataka i ciljeva drutva u cjelini pru!anje jednaki
mogu+nosti za vaspitanje i obrazovanje.-o'bez obzira na sistem'svako
drutvo je zainteresovano da je to manji broj neuspjeni's tim to postoje
velike razlike u konstruisanju programa u cilju suzbijanja neuspjea'odosposobljavanja uenika da rjeava neke isto praktine zadatke'pa sve do
razvojni.
8orodica je'svakako'posebna kategorija koja #unkcionie u zavisnosti od
drutveno$ekonomski odnosa'a i nezavisno od nji.-aime'drutvo je opti
B
7/25/2019 uspjeh u skoli
8/24
okvir'uslovljen ekonomskim i kulturnim #aktorima'koji stvara odreene
uslove za !ivot pojedinca u grupi.&eutim'porodica ima posebnu
samostalnost u smislu psiolokog #unkcionisanja.Ona se pojavljuje kao
inilac koji ima subjektivni karakter i pitanje je kako +e se drutvene normere#lektovati na nju.
8onaanje djeteta nastaje kao rezultat interakcije individue sa sredinom u
kojoj !ivi.Aedan od va!ni #aktora u trans#ormaciji socijalni normi u
individualnu strukturu upravo je ba porodica.8rirodu djeijeg ponaanja
odreuju uslovi u kojima ono !ivi.(ijete i u porodici razvija svoje
intelektualne potencijale'kao i osobine linos