Pretpriemnicki skoli

Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Sunica Oberman Peterka

Poduzetnika sveuilita

kao pretpostavka efektivne diseminacije

intelektualnog vlasnitva sveuilita

doktorska disertacija

Osijek, travanj 2008.

Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Sunica Oberman Peterka

Poduzetnika sveuilita

kao pretpostavka efektivne diseminacije

intelektualnog vlasnitva sveuilita

doktorska disertacija

mentor: prof.dr.sc. Slavica Singer

Osijek, travanj 2008.

"Daring ideas are like chessmen moved forward;

they may be beaten,

but they may start a winning game."

(Kauffman Thoughtbook 2007)

Sadraj

i

Sadraj

Str.

Sadraj i

Popis slika Iv

Popis tablica v

Uvod 1

Metodologija 4

1. poglavlje Svijet u kojem ivimo

1. Vrijeme promjena

1.1. Znanje je kljuni faktor razvoja (ako ga se koristi)

1.2. Uloga tercijarnog obrazovanja u tehnolokom, ekonomskom

i drutvenom razvoju

1.3. Trendovi u tercijarnom obrazovanju

1.4. Neminovnost promjene sveuilita

13

14

17

19

23

28

2. poglavlje Uloga sveuilita u suvremenom svijetu

2.1. Povijest razvoja sveuilita

2.1.1. Uloga sveuilita u drutvu

2.1.2. Vlasniki i upravljaki aspekt razvoja sveuilita

2.1.3. Organizacijski aspekt razvoja sveuilita

2.1.4. Financijski aspekt razvoja sveuilita

2.2. Sveuilite i regionalni razvoj

2.3. Promjene pred kojima se nalaze sveuilita u svijetu

2.3.1. Europska (vs. amerika) sveuilita sada

2.3.2. Trendovi prilika ili opasnost za sveuilita?

2.4. Zakljuak

35

39

42

49

54

57

59

64

65

67

76

3. poglavlje Poduzetniko sveuilite

3.1. Triple Helix osnova za razumijevanje poduzetnikog

sveuilita

3.2. Proces stvaranja poduzetnikog sveuilita

3.3. Karakteristike poduzetnikog sveuilita

3.3.1. Jedinstvo poduzetnikog sveuilita vs. princip

supsidijarnosti

78

81

85

89

98

Sadraj

ii

3.3.2. Autonomija poduzetnikog sveuilita vs. princip

odgovornosti

3.4. Model poduzetnikog sveuilita i oekivana postignua

3.5. Zakljuak

99

101

107

4. poglavlje Poduzetniko obrazovanje

4.1. to je poduzetniko obrazovanje?

4.2. Ciljevi poduzetnikog obrazovanja

4.3. Zato je poduzetniko obrazovanje vano?

4.4. Razvoj poduzetnikog obrazovanja

4.5. Kljune komponente poduzetnikog obrazovanja

4.5.1. Poduzetniki koncept

4.5.2. Znanstvena legitimnost i ugled poduzetnikog

obrazovanja

4.5.3. Segmentacija klijenata i potrebe

4.5.4. Organizacija znanja i pedagogija

4.5.5. Ponuda i kompetencija nastavnika

4.5.6. Vrednovanje programa poduzetnikog obrazovanja

4.5.7. Financiranje poduzetnikih programa

4.5.8. Nositelji poduzetnikog obrazovanja

4.6. Veza izmeu poduzetnikog sveuilita i poduzetnikog

obrazovanja

4.7. Zakljuak

109

111

113

117

119

121

122

125

129

131

139

140

143

144

147

148

5. poglavlje Visoko obrazovanje u Hrvatskoj

5.1. Poeci visokog kolstva

5.2. Visoko obrazovanje danas

5.2.1. Sustav visokog obrazovanja

5.2.2. Sveuilita danas

5.3. Problemi znanosti i visokog obrazovanja

5.3.1. Kvaliteta visokog obrazovanja

5.3.2. Financiranje visokog obrazovanja

5.3.3. Autonomija i odgovornost sveuilita

5.3.4. Podruja daljnjih istraivanja i potrebnih intervencija

5.4.Bolonjski proces

150

152

155

156

162

165

167

171

175

178

180

Sadraj

iii

5.5. Zakljuak 188

6. poglavlje Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku koliko

blizu poduzetnikom sveuilitu?

6.1. Analiza stanja gdje smo sada?

6.2. Poduzetniko sveuilite je...

6.2.1. Treba li sveuilite biti poduzetniko?

6.2.2. Koliko je Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku

poduzetno?

6.3. Integrativno sveuilite - vaan preduvjet nastanka

poduzetnikog sveuilita

6.4. Odnos sa okruenjem

6.4.1. Je li okruenje vano za sveuilite?

6.4.2. Odnosi sa stakeholderima

6.4.3. Odnosi sa studentima

6.4.4. Kakva znanja i vjetine imaju studenti na osjekom

sveuilitu?

6.5. Periferija sveuilita

6.6. Financiranje

6.7. Kriteriji za napredovanje

6.8. Zakljuak

6.8.1. Percepcija o sadanjoj performanci dobro polazite

za promjene

6.8.2. Gdje se u odnosu na model poduzetnikog sveuilita

nalazi Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku?

189

190

193

193

197

199

202

203

205

206

212

218

220

221

223

224

228

7. poglavlje Zakljuna razmatranja i pravci daljnjih

istraivanja

7.1. Zakljuna razmatranja

7.2. Implikacije za daljnja istraivanja i preporuke

231

232

242

Prilozi 248

Literatura 297

Sadraj

iv

Popis slika:

Slika 1. Pregled literature

Slika 2. Triple Helix model odnosa sveuilite poslovni sektor -

vlada

Slika 3. Pet dimenzija poduzetnike orijentacije organizacije

Slika 4. Model poduzetnikog sveuilita

Slika 5. Ciljevi poduzetnikog obrazovanja

Slika 6. Kolbov ciklus uenja

Slika 7. Obrazovanje u svijetu promjena

Slika 8. Sustav visokog obrazovanja u RH

Slika 9. Geografska rasprostranjenost sveuilita u Hrvatskoj

Slika 10. Geografska rasprostanjenost veleuilita i visokih kola u

Hrvatskoj

Slika 11. Operativni stoer za provedbu Bolonjskog procesa

organizacijski ustroj

Slika 12. Shema studija

Slika 13. Koliko se osjeko sveuilite ponaa poduzetniki?

Slika 14. Koliko se vaa institucija ponaa poduzetniki?

Slika 15. Znaaj integriranog sveuilita za razvoj sveuilita

Slika 16. Znaaj suradnje institucija unutar sveuilita

Slika 17. Suradnja vae institucije sa drugim institucijama na

sveuilitu

Slika 18. Utjecaj okruenja na rad sveuilita

Slika 19. Ukljuenost studenata u kreiranje novih programa u sklopu

Bolonjskog procesa

Slika 20. Koliko je zapoljivost studenata briga sveuilita?

Slika 21. Znaaj pojedinih institucija unutar sveuilita za stvaranje

poduzetnikog sveuilita

Slika 22. Ocijenite sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku danas

Slika 23. Priprema za Bolonjski proces na osjekom sveuilitu

Slika 24. Jeste li nekada imali neku inicijativu na vaoj instituciji?

Slika 25. Komponente modela poduzetnikog sveuilita na Sveuilitu J.J. Strossmayera u Osijeku

Sadraj

v

Popis tablica:

Tablica 1. Sveuiline uloge i mogui indikatori

Tablica 2. Poduzetnika ponaanja, vjetine i osobine

Tablica 3. Sveuilite/poslovna kola vs. Poduzetniko obrazovanje

fokus poduavanja

Tablica 4. Povezivanje poduzetnikog ponaanja i vjetina sa

metodama poduavanja

Tablica 5. Znanstveno nastavne i umjetniko-nastavne sastavnice

Sveuilita u Zagrebu

Tablica 6. Raspodjela vlastitih prihoda visokih uilita

Tablica 7. Znaaj suradnje sveuilita sa stakeholderima

Tablica 8. Ukljuenost studenata u kreiranje novih programa na

sveuilitu prema odgovorima zaposlenika Sveuilita

Tablica 9. Koliko su znanja vaih studenata konkurentna na tritu

rada danas?

Tablica 10. Doprinos sveuilita razvoju odreenih vjetina kod

studenata miljenje zaposlenika

Tablica 11. Rezultati GET test analize

Tablica 12. Znaaj pojedinih institucija unutar sveuilita za

stvaranje poduzetnikog sveuilita

Tablica 13. Mogunost individualne inicijative na sveuilitu i

institucijama sveuilita

Uvod

1

Uvod

Cilj ove doktorske disertacije je odgovoriti na pitanje kako promijeniti sveuilite s

ciljem zadravanja njegove znanstvene neovisnosti, ali istovremeno i stvaranja

organizacije koja e aktivno i odgovorno doprinositi razvoju drutva u kojem djeluje,

organizacije koja e pripremiti studente za poslovnu budunost i osobno ispunjenje u

kompleksnom i nesigurnom svijetu.

Ova doktorska disertacija temelji se na tezi da sveuilite mora postati poduzetniko

kako bi opstalo u dananjem svijetu, pri emu poduzetniko oznaava odgovorno

sveuilite, koje aktivno surauje sa svojim okruenjem, vodi rauna o potrebama

okruenja, te zapoljivosti svojih studenata, osposobljavajui ih za uenje tokom

cijelog ivota, to osigurava odrivu kompetenciju prepoznavanja promjena kao

prilike, a ne opasnosti, te upravljanja promjenama.

Osnovno istraivako pitanje u disertaciji je Kakvo sveuilite trebamo danas kako

bi na najbolji nain odgovorili potrebama turbulentnog okruenja u kojem

ivimo?

Tehnoloke promjene, inovacije, te rastua globalna konkurentnost zahtijevaju

promjenu u nainu organiziranja sveuilita. Proces stvaranja poduzetnikog

sveuilita je neminovan ukoliko sveuilite eli biti aktivni sudionik dogaanja u

svom okruenju, inicirati promjene i doprinositi razvoju (tehnolokog, ekonomskog,

drutvenog, kulturnog...) tog okruenja, te ukoliko eli ostvarivati efektivnu

diseminaciju intelektualnog vlasnitva sveuilita u zajednicu s ciljem razvoja te

zajednice.

Disertacija je organizirana u sedam poglavlja:

Prvo poglavlje se bavi ulogom znanja u dananjem drutvu, te ulogom tercijarnog

obrazovanja u tehnolokom, ekonomskom i ope drutvenom razvoju. U ovom

poglavlju se odgovara na pitanje zato je problem transformacije sveuilita vaan,

kome je i zbog ega vaan?

Uvod

2

Drugo poglavlje govori o ulozi sveuilita u drutvu. Kakva je ona bila nekad, a kakva

je sada? Na koje sve izazove drutva sveuilita moraju odgovoriti? Koje promjene u

organizaciji sveuilita je potrebno napraviti, kako bi sveuilite moglo ispuniti obveze

koje drutvo od njega oekuje.

Tree poglavlje govori o poduzetnikom sveuilitu. to je temelj poduzetnikog

sveuilita (Triple Helix), te kako tee proces stvaranja poduzetnikog sveuilita?

Koje su karakteristike poduzetnikog sveuilita? Na osnovu istraenih pojavnih

oblika poduzetnikog djelovanja sveuilita, razraen je model poduzetnikog

sveuilita, odnosno suvremenog sveuilita, koje postaje aktivni i odgovorni

imbenik razvoja zajednice u kojoj djeluje.

etvrto poglavlje obrauje pojam poduzetnikog obrazovanja. to je poduzetniko

obrazovanje? Zato je poduzetniko obrazovanje vano? Koji su ciljevi

poduzetnikog obrazovanja, te koje su njegove kljune komponente? Kakva je veza

izmeu poduzetnikog obrazovanja i poduzetnikog sveuilita?

Peto poglavlje obrauje stanje visokog kolstva u Hrvatskoj. Gdje se nalaze hrvatska

sveuilita u odnosu na svjetske procese transformacije sveuilita, te jesu li u stanju

odgovoriti izazovima koje donosi globalizacija?

esto poglavlje ovog rada odnosi se na empirijski dio, u kojem je analizirana situacija

na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u cilju procjene gdje se u odnosu

na model poduzetnikog sveuilita nalazi osjeko sveuilite i to je potrebno

napraviti kako bi osjeko sveuilite postalo poduzetno. Obavljeni su razgovori sa

kljunim osobama osjekog sveuilita, te je napravljena anketa meu zaposlenicima

i studentima sveuilita. Cilj razgovora i ankete bio je saznati miljenje kljunih

stakeholdera sveuilita o sadanjem stanju na sveuilitu, to misle o

poduzetnikom sveuilitu to takvo sveuilite znai za njih i misle li je li mogue

implementirati model poduzetnikog sveuilita u osjeko sveuilite.

Uvod

3

Sedmo i zakljuno poglavlje disertacije daje pregled svih zakljuaka disertacije, te

daje preporuke za daljnje akcije ka realizaciji poduzetnikog sveuilita na Sveuilitu

J.J. Strossmayera u Osijeku, mogunosti primjene pojedinih aktivnosti na bilo kojem

sveuilitu u Hrvatskoj, te preporuke i smjernice za daljnja istraivanja openito.

Metodologija

Pregled literature

Istraivanje definiranje cilja, metode

Oral history

Grounded theory

Case study

Prikupljanje podataka

Metodologija

5

Metodologija

Primarni cilj ove doktorske disertacije bio je pokazati ulogu i znaaj sveuilita u

gospodarskom i drutvenom razvoju okruenja u kojem djeluje, te ukazati na nunost

promjene sveuilita u skladu sa promjenama koje se dogaaju u okruenju s ciljem

osnaivanja sveuilita za aktivno sudjelovanje u drutvu u kojem znanje postaje

pravo i obveza svih. Praenje promjena u okruenju i prilagodba, kao i iniciranje

pozitivnih promjena predstavljaju osnovnu pretpostavku odrivog razvoja sveuilita,

kao i njegovog opstanka kao vanog imbenika razvoja drutva u cjelini. Disertacija

prati razvoj sveuilita kroz povijest, od prvih sveuilita u Parizu, Bologni do

dananjih, suvremenih sveuilita. Ova doktorska disertacija temelji se na tezi da

sveuilite mora postati poduzetniko kako bi osiguralo svoj odrivi razvoj, pa prema

tome i opstalo u dananjem svijetu, pri emu poduzetniko oznaava odgovorno

sveuilite, koje aktivno surauje sa svojim okruenjem, vodi rauna o potrebama

okruenja, te zapoljivosti svojih studenata, osposobljavajui ih za uenje tokom

cijelog ivota, to osigurava odrivu kompetenciju prepoznavanja promjena kao

prilike a ne opasnosti i upravljanja promjenama.

Osnovno istraivako pitanje u disertaciji je Kakvo sveuilite trebamo danas kako

bi na najbolji nain odgovorili potrebama turbulentnog okruenja u kojem

ivimo?

Pregled literature

Pregled literature (znanstvenih i strunih tekstova o istraivanoj problematici) ima za

cilj dati okvir za razumijevanje znaaja teme disertacije, kao i pruiti odgovarajui

benchmark za usporeivanje spoznaja dobivenim u radu na disertaciji sa drugim,

postojeim informacijama. Pregled literature povezuje disertaciju sa tekuim

dijalogom u literaturi (o istraivanoj temi), te popunjava jazove i proiruje prethodna

istraivanja i studije (Creswell, 2003). Isto tako, pregled literature pomae u boljem

definiranju istraivakog pitanja i ciljeva disertacije, te itateljima disertacije daje

neophodnu teoretsku podlogu za razumijevanje problematike disertacije.

Pregled literature pokriva nekoliko podruja, povezanih sa ciljem istraivanja i

temeljnim istraivakim pitanjem ove disertacije: povijest razvoje sveuilita i uloga

Metodologija

6

sveuilita u drutvu, poduzetniko sveuilite, poduzetniko obrazovanje, te razvoj i

stanje visokog obrazovanja u Hrvatskoj (slika 1). Ova podruja pomau

razumijevanju cilja i problematike, kojom se bavi disertacija, daju teoretski okvir za

istraivanje na primjeru Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te pomau

u donoenju zakljuaka u empirijskom dijelu disertacije.

Slika 1. Pregled literature

Svijet u kojem ivimo (poglavlje 1) - vrijeme promjena - znanje kao kljuni faktor razvoja - uloga tercijarnog obrazovanja u

ekonomskom i drutvenom razvoju - trendovi u tercijarnom obrazovanju - kako visoko kolstvo u Hrvatskoj prati

promjene na globalnoj razini

Uloga sveuilita u suvremenom svijetu (poglavlje 2) - povijest razvoja sveuilita - sveuilite i regionalni razvoj - promjene pred kojima se nalazi sveuilite

u svijetu

Poduzetniko sveuilite (poglavlje 3) - Triple helix osnova za razumijevanje

poduzetnikog sveuilita - Proces stvaranja poduzetnikog sveuilita - Karakteristike poduzetnikog sveuilita - Jedinstvo poduzetnikog sveuilita - Autonomija poduzetnikog sveuilita - Postignue poduzetnikog sveuilita

Poduzetniko obrazovanje (poglavlje 4) - Poduzetnitvo i poduzetniko obrazovanje - Ciljevi poduzetnikog obrazovanja - Zato je poduzetniko obrazovanje vano - Razvoj poduzetnikog obrazovanja - Kljune komponente poduzetnikog

obrazovanja - Veza izmeu poduzetnikog sveuilita i

poduzetnikog obrazovanja

Visoko obrazovanje u Hrvatskoj (poglavlje 5) - Poeci visokog kolstva - Visoko obrazovanje danas - Problemi visokog obrazovanja - Bolonjski proces

Metodologija

7

Istraivanje

(Empirijski dio: Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku koliko blizu poduzetnikom

sveuilitu?)

U empirijskom dijelu disertacije analizirana je situacija na Sveuilitu Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku, u cilju procjene gdje se u odnosu na model poduzetnikog

sveuilita nalazi osjeko sveuilite i to je potrebno napraviti kako bi osjeko

sveuilite postalo poduzetno.

U traenju odgovora na temeljno istraivako pitanje ove disertacije, a imajui u vidu

cilj disertacije, primarno su se koristile kvalitativne istraivake metode, kao to su

oral history, grounded theory i case study. Podaci su dobiveni kroz intervjue (sa

dekanima i prodekanima fakulteta, te sa prorektorom sveuilita) i analize

dokumenata sveuilita. Osim toga, napravljeno je i anketiranje studenata sveuilita,

te zaposlenika (u suradnikim i znanstveno-nastavnim zvanjima) sveuilita, kako bi

se mogle raditi usporedbe stavova i razmiljanja, te donositi zakljuci o stanju na

sveuilitu.

Oral history

Kako bi dobili "inside perspective" o tome kako je biti lanom odreene grupe u

drutvu, te saznali vie od odreenoj kulturi, zemlji, organizaciji i sl., moemo koristiti

oral history. Oral history ukljuuje intervjuiranje osobe ili grupe osoba, kako bi se

saznalo vie o iskustvu te osobe, tj. grupe osoba, odnosno saznalo i zabiljeio

trenutak u kojem su te osobe djelovale

(http://www.unc.edu/depts/wcweb/handouts/oral_history.html, 14.03.08).

U sluaju ove disertacije, oral history je koriten kako bi se saznalo kako u datom

vremenskom trenunutku djeluje Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, koje su

specifinosti, nedostaci, prednosti. Na neki nain oral history predstavlja nain

uvanja trenutka povijesti u funkcioniranju nekoga ili neega (u ovom sluaju

Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku).

Metodologija

8

Grounded theory

Grounded theory je kvalitativna metoda istraivanja u kojoj istraiva generira ope

objanjenje nekih procesa, akcija ili interakcija oblikovanih stavovima velikog broja

sudionika tih dogaaja ("a general explanation (a theory) of a process, action, or

interaction shaped by the views of a large number of participants (Creswell, 2003:

63)).

Grounded theory se koristi za objanjenje procesa ili pojave, u situacijama kada ne

postoji teorija ili je nema dovoljno. Literatura moe nuditi razliite modele, ali oni

mogu biti razvijeni i testirani na primjerima, koji su razliiti od interesa istraivaa.

Pomou ove metode, istraiva stvara okvir za objanjenje istraivanog fenomena

(Creswell, 2003). Najee koriten "alat" za prikupljanje podataka u ovoj metodi je

intervju, ali se podaci mogu skupljati i pomou promatranja situacije, pregleda

dokumentacije i sl. Cilj je skupiti to vie informacija potrebnih za razvijanje modela.

S obzirom na nedostatak literature iz podruja poduzetnikog sveuilita, postojanje

razliitih definicija i razumijevanja poduzetnikog sveuilita, te ne postojanje

konsenzusa oko definicije poduzetnikog obrazovanja, u ovoj disertaciji bilo je

neophodno koristiti pristup grounded theory prilikom traenja odgovarajueg modela

poduzetnikog sveuilita i definicije poduzetnikog obrazovanja i time doprinijeti

razvoju istraivanja navedenih tema.

Model poduzetnikog sveuilita, koji je koriten u disertaciji, nastao je kao sinteza

Clarkovog (1998) i Gibbovog (2005) modela poduzetnikog sveuilita. Ovaj model

bio je osnova za intervjue, kao i za anketiranje zaposlenika sveuilita Josipa Jurja

Strossmayera u Osijeku. Cilj intervjua i anketa bio je vidjeti kako upravljaka struktura

osjekog sveuilita i njegovi zaposlenici gledaju na sveuilite, kako vide ulogu

sveuilita u drutvu, kako ocjenjuju rad sveuilita u kojem i sami djeluju, te to

misle o poduzetnikom sveuilitu.

Case study

Case study je kvalitativna metoda istraivanja u kojoj istraiva istrauje "bounded

system" ili "multiple bounded systems" kroz vrijeme. Na temelju detaljno prikupljenih

podataka iz razliitih izvora (promatranje, intervjui, audiovizualni materijali,

Metodologija

9

dokumenti, izvjetaji) izrauje se izvjetaj o istraivanom sluaju (sluajevima)

(Creswell 2007). Sluajevi su prikazi realnih situacija iz ivota nekog poduzea,

organizacije i sl. kroz odreeno vremensko razdoblje "and serves as a metaphor for a

particular set of problems" (Shapiro, 1988). Mnogi zastupnici "case study" metode

istiu da sluajevi daju mnogo detaljnije informacije nego to je to mogue dobiti

pomou statistikih analiza. Statistike metode mogue je primjenjivati u rutinskim i

homogenim situacijama, dok se sluajevi bave kreativnou, inovativnou i

kontekstom. Osnovna kritika metodi sluajeva je da se sluajevi teko generaliziraju

zbog ukljuene subjektivnosti i zbog toga to se temelje na kvalitativnim, subjektivnim

podacima. Generaliziranje je mogue samo kod pojedinih, specifinih konteksta.

Prema Stake-u (citirano kod Creswell 2007 i kod Harmeling, 2006) case study nije

metoda istraivanja nego "a choice of what is to be studied". U ovoj doktorskoj

disertaciji, case study se koristio kako bi se na konkretnom primjeru Sveuilita J.J.

Strossmayera u Osijeku (koji u ovom sluaju, predstavlja odabrani "objekt"

istraivanja) "testirao" model poduzetnikog sveuilita, razvijen u disertaciji, te

utvrdilo gdje se u odnosu na taj model, nalazi osjeko sveuilite.

Metodologija

10

Prikupljanje podataka

Podaci su prikupljeni u periodu od prosinca 2007. godine do veljae 2008. godine.

Napravljeno je:

10 intervjua sa 1 prorektorom, 6 dekana (Pravni, Ekonomski i Graevinski

fakultet, Umjetnika akademija, Prehrambeno tehnoloki i Elektrotehniki

fakultet), 2 prodekana (Filozofski i Medicinski fakultet) i 1 proelnikom

sveuilinog odjela (Odjel za fiziku). Prilikom voenja intervjua koriten je Vodi

za intervju (prilog 1).;

35 anketa zaposlenika na fakultetima (asistenti, docenti, izvanredni i redovni

profesori). Obrazac ankete nalazi se u prilogu 2. Prilikom analize odgovora,

koriten je statistiki paket SPSS;

364 GET testa (prilog 3) sa studentima zavrnih godina na 6 fakulteta

(Graevinski, Prehrambeno-tehnoloki, Filozofski, Ekonomski, Poljoprivredni i

Medicinski). Ovaj test je razvijen na Durham University, Velika Britanija, a ima za

cilj procijeniti razinu razvijenosti pet temeljnih vjetina o kojima ovisi poduzetniki

kapacitet neke osobe (potreba za postignuem, potreba za autonomijom i

neovisnou, kreativnost, kalkulirano ulaenje u rizik, te motivacija i odlunost).

Budui da se ove vjetine smatraju temeljnim za snalaenje, opstanak i uspjeh

svakog pojedinca u dananjem svijetu (esto ih se naziva i poduzetnikim

vjetinama), cilj ovog testiranja bio je vidjeti koliko su studenti osjekog sveuilita

spremni za trite rada. Takoer, GET testom se eljela potvrditi ili odbaciti

hipoteza o postojanju razlika u poduzetnikoj osposobljenosti meu studentima

razliitih fakulteta osjekog sveuilita.

Podaci dobiveni anketiranjem studenata i zaposlenika statistiki su obraeni pomou

statistikog programa SPSS 16.0 (deskriptivna statistika, analiza varijance ANOVA, t-

test, radi utvrivanja razlika pojedinih vrijednosti odgovora meu ispitanicima).

U analizi situacije na osjekom sveuilitu, te donoenju odreenih zakljuaka i

preporuka, koriteni su i rezultati intervjuiranja (Vodi za intervju, prilog br.5)

zaposlenika Sveuilita J.J. Strossmayera u Osijeku, napravljenog1 u sijenju i veljai

1 Autorica ove disertacije sudjelovala je u intervjuiranju zaposlenika Sveuilita u navedenom projektu

Metodologija

11

2007. godine, u sklopu projekta CrosboR&D, Community Initiative INTERREG III A,

Neighbourhood Programme Slovenia Croatia Hungary 2004 2006. U okviru

ovog istraivanja intervjuirano je 29 zaposlenika sveulilita, od kojih je 17 redovnih

profesora, 4 izvanredna profesora, 4 docenta i 3 asistenta. Cilj ovog istraivanja bio

je identificirati istraivake odjele na sveuilitu, njihovu istraivaku aktivnost, te

vezu koju ovi odjeli imaju sa gospodarstvom.

Analizirani su i dokumenti sveuilita, kao to su Statut (Osijek, 11/05), Sustav

unaprjeivanja i osiguranja kvalitete obrazovanja (Osijek, 07/07), te brojni dokumenti

Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, Nacionalnog vijea za znanost i

Rektorskog zbora kao to su: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

(NN 123/03, NN 105/04, NN 174/04, NN 46/07), Pravilnik o ustroju i nainu rada

podrunih vijea i matinih odbora (Nacionalno vijee za znanost, 01.03.2005),

Pravilnik o uvjetima i postupku za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene

djelatnosti (NN 97/07), Pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija (NN 39/05),

Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (Nacionalno vijee za znanost ,

27.06.2005), Odluka o nunim uvjetima za ocjenu nastavne i strune djelatnosti u

postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (Rektorski zbor, 12.07.2006) i dr.

Kako bi se istraivanoj problematici dala i meunarodna relevantnost, koriteni su

zapisnici sa diskusija (prilog 4) voenih od strane profesora emeritus Allana Gibba2,

na meunarodnoj konferenciji USASBE/SBI u Arizoni, SAD u sijenju 2006. godine.

Na diskusijama su sudjelovali vodei profesori poduzetnitva sa amerikih

sveuilita: Tony Mendes, University of Illinois at Urbana Champaign; Larry Cox, Ball

State University; Elizabeth Gatewood, Wake Forest University; Timothy Stearns,

California State University; Gerald Hills, University of Illinois at Chicago; Paul

Magelli, Kaufmann Foundation; Frank Hoy, University of Texas, El Passo; Charles

H. Matthew, University of Cincinnati; Robin Anderson, University of Portland; Jeffrey

Cornwall, Belmont University.

Diskusija je voena u cilju pripreme policy preporuka od strane Allana Gibba za

National Council for Graduate Enterpreneurship (NCGE) u Velikoj Britaniji. Teme

2 Autorica ove disertacije sudjelovala je u navedenim diskusijama kao zapisniar.

Metodologija

12

diskusije su bile najbolja praksa uvoenja poduzetnikog obrazovanja na amerikim

sveuilitima, poticanje poduzetnikog naina razmiljanja, te stvaranje

poduzetnikog sveuilita (vizija, kljune komponente, mjerenje rezultata,

ukljuivanje i motiviranje zaposlenika sveuilita u prihvaanju poduzetnikog

obrazovanja i poduzetnikog naina razmiljanja, uloga rektora u tim procesima).

1. poglavlje

Svijet u kojem ivimo

1. Vrijeme promjena


1.2. Uloga tercijarnog obrazovanja u tehnolokom, ekonomskom i drutvenom

razvoju



"When the wind blows, some build walls, but others build windmills"


14

1. Vrijeme promjena

ivimo u vremenu velikih i stalnih promjena. Umjesto postepenog prilagoavanja

promjenama, situacija u kojoj poznati obrasci ponaanja nestaju po sve ubrzanijoj

stopi ("world turned upside down", Kirby 2004:513) trai da razvijemo kapacitet i

vjetine ivljenja sa promjenama, njihovim predvianjem, pa ak i iniciranjem

(Drucker, citirano kod Kirby, 2004:514). Schumpeterov koncept kreativne destrukcije

(Schumpeter, 1975) najbolje definira potrebu za iniciranjem promjene koja dovodi do

poboljanja, a ujedno je i temelj inovativnog i poduzetnikog ponaanja.

Promjene se dogaaju na svim poljima od socijalnih, gospodarskih, tehnolokih,

politikih...i to u intenzitetu koji esto dosadanje iskustvo i znanje ini nekorisnim.

Svjetska banka (WB 2002) naglaava da su najznaajnije dimenzije promjena u

konvergirajuem utjecaju globalizacije, rastuem utjecaju znanja kao glavnog izvora

rasta i informacijska/ komunikacijska revolucija. Brzinu promjena teko je predvidjeti,

ali je ona sigurno vea od bilo kojeg trenutnog odgovora na nju. "The change is also

exponential small differences of yesterday can have suddenly shocking

consequenses tomorrow." (Negroponte 1996:5).

Sve se mijenja, od naina kako ivimo, uimo, kako se lijeimo, do brzine u kojima se

te promjene dogaaju. Za razliku od nekada, kada je razmjena ideja zahtijevala nae

stvarno fiziko prisustvo i mogla se dogaati na jednom mjestu u jednom

vremenskom trenutku, danas moemo komunicirati sa mnogo razliitih ljudi sa

razliitih krajeva svijeta u isto vrijeme. Informacijska i komunikacijska revolucija

eliminirala je problem fizike udaljenosti, ali to je jo najvanije omoguila je

povezivanje znanja na nain koji je do sada bio nepoznat. Informacije su postale

globalno dostupne. Thomas Jefferson, koji je unaprijedio koncept knjinice i prava

besplatnog posuivanja knjiga, nije mogao ni zamisliti vjerojatnost da 20 milijuna ljudi

moe elektronski i gotovo istovremeno pristupiti digitalnim knjinicama i koristiti

njihove sadraje (Negroponte 1995). Znanja iz jednog podruja prelijevaju se u

druga, gube se granice znanstvenih disciplina, ali to trai i novi kapacitet ljudi da te

mogunosti koriste. "A runaway world is not a world we give up hope of controlling: it

is a world which has introduced new kinds of unpredictability, new kinds of risk, new

kinds of uncertainty (Giddens, citirano kod van Ginkel 2002:2)."


15

U dananjem svijetu, sve se promijenilo po pitanju znanja, tehnologije,

globalizacije; sve je vie prirodnih resursa ogranienih koliina (ukljuujui i energiju),

javljaju se ozbiljne prijetnje globalnog zatopljenja i sve je vea kompleksnost svijeta u

kojem ivimo sve se mijenja osim starih naina razmiljanja koji ostaju isti ("yet the

old ways of thinking persist", Peat 2007:923). Jo uvijek mislimo da moemo imati

potpuno znanje o problemu (sistemu), te da moemo kontrolirati i predvidjeti svijet

oko sebe. Meutim, problemi se vie ne mogu jasno definirati i izolirati i na taj nain

rjeavati. " We can no longer adopt the privileged position of assuming that we lie

outside a system as impartial observers who can objectify the world and discover its

underlying mechanisms. Rather we are all part and parcel of the complex patterns in

which we live and our thoughts, beliefs and perceptions have a profound effect on

the world around us... the world is is so genuinely complex that we must always be

willing to entertain more that one version of a truth." (Peat 2007:926) Uvijek e nam

nedostajati informacija, a predvianja e biti uspjena samo pod odreenim

pretpostavkama.

Svijet koji dolazi razlikovat e se od onog u kojem ivimo danas. Ve poetkom

sljedeeg milenija, nae manetne ili naunice komunicirat e jedna s drugom

pomou satelita i u sebi imati ugraene kompjutere s vie snage nego to imaju naa

dananja osobna raunala.. Telefoni vie nee zvoniti jednako za sve pozive, ne

razlikujui ih, nego e ih primati, sortirati i moda ak i odgovarati na njih. Mass

media e predstavljati sisteme za prenoenje i primanje prilagoenih osobnih

informacija i zabave. kole e vie liiti muzejima i igralitima u kojima e djeca

skupljati ideje i druiti se s drugom djecom iz cijelog svijeta. Druit emo se u

digitalnim susjedstvima u kojima je fiziki prostor irelevantan, a vrijeme ima drugaiju

ulogu. Za 20 godina, kada pogledamo kroz prozor, ono to vidimo moda e biti

miljama i ak vremenskim zonama daleko. Narudbe s TV-a e nam se dostavljati u

kue za manje od sekunde. itanje o nekim zemljama, ukljuivat e i iskustvo

odlaska tamo.... (Negroponte 1996: 6-7).

O'Hara (2007:932) navodi nekoliko osnovnih uzronika ubrzane promjene:

- rapidna ekonomska i kulturna globalizacija


16

- pomak od industrijske ekonomije temeljene na energentima ka ekonomiji

usluga i znanja

- pojava "knowledge society"

- sjajne tehnoloke inovacije kao posljedica kombiniranje GRIN tehnologija

(genomics, robotics, informatics i nanotehnology)

- ubrzane urbanizacije

- pomjeranje starosne demografije

- radikalne geopolitike promjene kraj hladnog rata, raspad Sovjetskog

saveza, pojava i irenje Europske Unije

- pritisci za zatitom i brigom o okoliu i klimatske promjene.

Navedene promjene zajedno mijenjaju drutvo velikom brzinom, mijenjaju nain

ivota i razmiljanja i ponekad je vrlo teko pratiti ih. ak se i pripadnici najrazvijenijih

drutava osjeaju kao stranci u nepoznatom svijetu, borei se izai na kraj sa

zbunjujuom nelinearnom kompleksnou i nesigurnou svakodnevnog ivota, to

esto dovodi do potrebe koritenja najbolje prakse. Istovremeno, nitko si ne moe

dopustiti ne koritenje raskoi prilika koje donose promjene u okruenju, jer time

gubi ansu ivljenja u boljem svijetu. Ali, to ovisi o znanjima i vjetinama potrebnim

za prepoznavanje prilika i njihovo pretvaranje u proizvode, procese, organizacije

kojima se poboljava kvaliteta ivljenja za svakog pojedinca. "It has become clear

that our response to these challenges will have a profound influence on our future as

a nation."1

"... it goes to the need to create learning contexts that will result in new kind of mind

altogether." (O'Hara 2007:933).

1 Skills for Graduates in the 21

st Century, The association of graduate recruiters, , October 1995, str. 4


17


Sposobnost drutva za stvaranjem, selektiranjem, komercijaliziranjem i koritenjem

znanja predstavlja kljuni preduvjet za odrivi ekonomski i drutveni razvoj i

poboljanje kvalitete ivljenja svakog pojedinca, posebno u uvjetima globalizacije.

"Knowledge has been at the heart of economic growth and the gradual rise in levels

of social well-being since time immemorial." (David i Foray, 2002:1).

Sposobnost za inoviranjem i stvaranjem novih znanja, koje se kasnije pretvara u

nove proizvode i usluge oduvijek je predstavljalo preduvjet razvoja. "Of all social

resources, it is knowledge, because of its depersonalized and universalistic nature,

that lends itself most easily to globalization. , contemporary society is coming to

depend more and more on knowledge, in economic production, political regulation

and in everyday life." (Delanty, 2001:4). Konkurentske prednosti vie se ne temelje

na posjedovanju prirodnih resursa, nego na posjedovanu odreenih znanja i vjetina

(Porter 1990, David i Foray 2002). Rast je danas vie u funkciji akumuliranja znanja,

nego akumuliranja kapitala. Prema izvjeu Svjetske banke iz 2002. godine2,

ulaganja u istraivanje i razvoj, obrazovanje i software, odnosno ulaganja u ono to

ini bazu znanja, u zemljama OECD-a premauju ili su jednaka ulaganjima u fiziku

opremu. Poduzea ulau barem treinu svojih investicija u nematerijalnu imovinu

(intangibles) kao to je training zaposlenika, istraivanje i razvoj, licenciranje, dizajn i

marketing.

Meunarodna konkurencija nametnula je i poveala znaaj primjene znanja i

posjedovanja informacija. Koritenje znanja bolje od svojih konkurenata klju je

uspjeha na dananjem globalnom tritu. Pri tome se od poduzea zahtijeva i aktivno

sudjelovanje u stvaranju tog znanja, to namee potrebu povezivanja poduzea sa

sveuilitima, kao institucijama, ija je osnovna aktivnost "proizvodnja znanja".

Ulaganje u razvoj baze znanja neke zemlje osnovni je preduvjet opstanka na

svjetskom tritu. U izvjetaju Svjetske banke iz 1998/99 stoji: "the need for

developing countries to increase their capacity to use knowledge cannot be

overstated." (World Bank 1999:16). Penetracija znanja u sve sfere ivota je osnovna 2 Constructing Knowledge Societies: New Challenges for Tertiary Education, The World Bank, Washington,

D.C., 2002


18

karakteristika dananjeg doba, a sposobnost koritenja tog znanja preduvjet

opstanka i razvoja. "Today, we have reached a virtual global consensus that

economic development specifically and the future evolution of the human species

generally, are inseparably interwoven with generation, distribution, application, use

and miuse of knowledge. The information/knowledge society has arrived. (Anderson

2007:916).

Peter Drucker, koji je vie nego itko drugi radio na popularizaciji termina "knowledge

economy" i "knowledge society" identificirao je "knowledge workers" kao zvijezde u

novom svijetu, budui da oni drutvu znanja daju "its character, its leadership, its

central challenges, and its social profile." (Drucker, citirano kod Anderson 2007:916).

Iako je znaaj "knowledge workers-a" prepoznat u razvijenim zemljama, njihov znaaj

ima velike i dalekosene posljedice i za ostatak svijeta. Najvea od njih je rastui

znaaj znanja u svim razinama drutva (Anderson 2007).

Ipak, ne treba zaboraviti da znanje samo po sebi ne mijenja gospodarstvo i ne

dovodi do rasta i razvoja. Brojne drave, kao to su npr. Brazil, Indija i neke drave

Sovjetskog saveza, investirale su velike koliine novaca u razvoj znanosti i

tehnologije, ali bez oekivanih rezultata. Razlog tome, prema izvjeu Svjetske

banke (WB 2002), lei u nepostojanju mree institucija poznatih kao Nacionalni

Inovacijski Sustav (NIS). On se sastoji od organizacija za proizvodnju znanja,

odgovarajueg makroekonomskog okvira, inovativnih poduzea i njihovih mrea,

odgovarajue komunikacijske infrastrukture i drugih imbenika, kao to su pristup

svjetskim bazama znanja i odgovarajuim trinim uvjetima, koji potiu inovacije.

Problem je u tome to logika nacionalnih inovacijskih sustava favorizira jake, koji

postaju jai, dok drave koje ele poboljati njihov inovacijski kapacitet moraju

napraviti velike napore kako bi osigurale i odravale kritinu masu odgovarajuih

institucija, infrastrukture i ljudskih resursa i kako bi dobile odgovarajue koristi od

takvih ulaganja. Ipak, kako se navodi i u izvjeu Svjetske banke (WB, 2002), postoji

nekoliko imbenika koji mogu pomoi zemljama u razvoju u smanjivanju jaza, koji

postoji izmeu njih i razvijenih zemalja. To su:


19

1. proces stvaranja inovacije je, zahvaljujui brojnim istraivanjima, poznat, te

postoji mnogo primjera koji mogu pomoi u odabiru politika i naina, na koji e

investicija u ljudski kapital biti efektivnija.

2. meunarodna znanstvena zajednica je, po svojoj prirodi vrlo otvorena za sve

oblike suradnje, budui da napredak znanosti ovisi o kulturi otvorenog pristupa

znanjima i informacijama.

3. nove informacijske i komunikacijske tehnologije osiguravaju neograniene

mogunosti pristupa postojeem znanju.

4. ono to drave trebaju napraviti kako bi koristile znanje efektivnije ne

podrazumijeva obavljanje najsuvremenijih (cutting-edge) istraivanja, nego

prvenstveno koncentriranje na razvijanje efektivnih politika i institucija, te

razvoj dobro obrazovanih i treniranih ljudi.

Temeljna kompetencija inovacijskog sistema je njegov apsorpcijski kapacitet, a ne

generiranje novih znanja. Najvanije je razviti sistem koji e biti u stanju pronalaziti

nova znanja i znati ih primjenjivati u lokalnom kontekstu (Hotz-Hart, 2000).

Bez obzira koji put e odabrati neka drava u smanjenju jaza znanja izmeu sebe i

razvijenih zemalja, conditio sine qua non u tom procesu je ulaganje u podizanje

kvalitete ljudskih potencijala. U tome, tercijarno obrazovanje ima istaknuto mjesto, jer

osigurava visoko obrazovane ljude, ali i predstavlja bazu diseminacije informacija i

irenja kulture koritenja znanja.

1.2. Uloga tercijarnog obrazovanja u tehnolokom, ekonomskom i drutvenom

razvoju

Mnogobrojne meunarodne institucije, meu kojima i Svjetska banka u svojim

izvjeima naglaavaju znaaj uloge znanja i obrazovanja za drutveni, ekonomski i

tehnoloki razvoj. Obrazovanje je temelj za stvaranje, diseminaciju i primjenu znanja,

kao i za izgradnju tehnikih i profesionalnih kapaciteta zemlje. Investicije u

obrazovanje i training imaju stope povrata za drutvo i pojedince usporedive sa

stopama povrata investicija u fiziki kapital. Prema izvjeu EU (Fuente i Ciccone


20

2002), procjena za OECD zemlje je da dodatna godina prosjenog kolskog

ostvarenja doprinosi rastu ukupne produktivnosti zemlje za oko 5% odmah i 5 %

dugorono. Ovaj drugi efekt se odnosi na doprinos ljudskog kapitala na tehnoloki

razvoj, npr. na razvoj i primjenu novih tehnologija i stalno poboljanje postojeih

proizvodnih procesa. Istraivanja su pokazala i da dodatna godina obrazovanja

utjee i na poveanje plaa na individualnom nivou, do 6,5% u zemljama EU i da taj

efekt na rast plaa moe ii i do 9%. Postoji takoer veza izmeu rasta individualnih

plaa i "on-the-job training-a", gdje jedna godina kolovanja/training-a na poslu

utjee na poveanja plaa do 5%. Ova veza izmeu rasta plaa i obrazovanja

djelatnika postaje izraenija u vremenima brze tehnoloke promjene.

Dokazano je i da obrazovaniji djelatnici utjeu na poveanje produktivnosti, te da su

direktan izvor inovativnosti i dugorone konkurentnosti poduzea (Fuente i Ciccone

2002).

U izvjeu Svjetske banke (WB 2002), predsjednik Svjetske banke James D.

Wolfensohn naglaava znaaj tercijarnog obrazovanja3 za izgradnju kapaciteta

drutva za prihvaanje promjene i razvoj, te za smanjenje siromatva. Tercijarno

obrazovanje nudi bolje i vie ivotnih prilika siromanim studentima, kroz poveanje

njihove zapoljivosti, drutvene mobilnosti, otvaranje mogunosti za vei prihod i

smanjenje nejednakosti.

Uspjene institucije tercijarnog obrazovanja imaju sposobnost povezivanja i stvaranje

sinergije izmeu sljedee tri dimenzije:

- trening kvalificirane i prilagodljive radne snage, ukljuujui i znanstvenike,

profesionalce, tehniare, nastavnike u osnovnom i srednjem obrazovanju, budue

zaposlenike u vladi, javnim ustanovama, kao i poslovne lidere;

- generiranje novih znanja;

- osiguravanje pristupa postojeim bazama znanja na svijetu i prilagodbe tog

znanja lokalnim potrebama (WB 2002:4).

3 Prema definiciji Svjetske banke (WB, 2002), kljuni element sistema tercijarnog obrazovanja ine sveuilita,

ali i veliki i rastui broj drugih privatnih i javnih institucija ini dio tog sistema. To su: koledi,"community"

koledi, instituti za tehniki training, vie medicinske kole, istraivake laboratorije, centri izvrsnosti, centri za

uenje na daljinu i mnogi drugi. Svi oni ine mreu institucija koja podrava stvaranje kapaciteta neophodnog za

razvoj. U daljnjem tekstu govorit e se o sistemu tercijarnog obrazovanja, te sveuilitima, kao institucijama

unutar tog sistema.


21

Drutveni rast i napredak je mjerilo kvalitete tih sinergijskih efekata, jer doprinose

smanjenju poveanju bogatstva i smanjivanju siromatva zemlje (kroz poveanje

razine zapoljivosti, te kroz empowerment ljudi ukljuenih u proces visokog

obrazovanja).

Tercijarno obrazovanje ima centralnu ulogu i u odgovoru drutva na izazove, koje

donosi globalizacija. "The role of education in general, and of tertiary education in

particular, is now more influential than ever in the construction of knowledge

economies and democratic societies." (WB 2002). Ono je temelj za razvoj ekonomije

temeljene na znanju (Neave 2002); osigurava istraivanje i analizu, koji omoguavaju

suoavanje sa problemima i prilikama koje dolaze, te predstavlja vane toke

povezivanja nacionalnih i meunarodnih okruenja. Stoga je postojanje kvalitetnih i

odrivih institucija tercijarnog obrazovanja jedan od temeljnih zahtjeva svakog

modernog demokratskog drutva. Sveuilita, kao institucije unutar sistema

tercijarnog obrazovanja imaju kljunu ulogu (Denman 2005, Scott, citirano kod

Denman 2005) jer "their research (especially) and teaching performances are the

basis for success (or otherwise) in the knowledge-based economies that mark the

contemporary era (King, 2004:)."

Bez adekvatnog visokog obrazovanja koje osigurava kritinu masu obrazovanih i

strunih ljudi niti jedna zemlja ne moe osigurati odrivi rast i napredak, a zemlje u

razvoju i nerazvijene zemlje nee biti u mogunosti smanjiti jaz koji ih odvaja od

industrijski razvijenih zemalja, koje se danas nalaze ve u fazi postindustrijskog

drutva, te se taj jaz samo poveava. Upravo je nedovoljna pripremljenost sveuilita

za odgovor na potrebe globalnog konkurentskog drutva, u tranzicijskim zemljama i

zemljama u razvoju naglaena kao jedan od osnovnih razloga marginalizacije i

zaostajanja u svjetskoj ekonomiji. Pokazano je da zemlje sa niim GDP/stanovniku

manje troe pod studentu u visokom obrazovanju; sve nove zemlje lanice Europe

(podaci od 2002. g., op.a.) troe manje po studentu nego prosjek EU25 (EuroStat

2005). I podaci o inovacijskoj performanci (u emu sveuilite takoer ima znaajnu

ulogu) pojedinih zemalja govore o velikom jazu izmeu razvijenih i nerazvijenih

zemalja, te o godinama, potrebnim za smanjenje jaza i dostizanja razine razvijenih

zemalja. U najboljem sluaaju Maarska, Slovenija i Italija e stii prosjek EU25 do


22

2015. godine, a Malti, Slovakoj i Poljskoj e za to trebati vie od 50 godina. Ukoliko

se neto ne promijeni u politici prema poticanju inovativnosti Europskoj uniji e trebati

50 godina da dostigne ameriki nivo inovativnosti.

(http://www.trendchart.org/scoreboards/scoreboard2005/convergence.cfm, 04.04.2008.).

Svugdje u svijetu, sveuilita se nalaze pred velikim izazovom prilagoavanja

novonastaloj situaciji. Prema panjolskom sociologu Manuelu Castells-u, efekti

globalizacije na sveuilita bit e drastiniji od industrijalizacije, urbanizacije ili

sekularizacije zajedno (citirano kod Neave 2002). "The University is no longer a quiet

place to teach and do scholarly work at a measured pace and contemplate the

universe as in centuries past. It is a big, complex, demanding, competitive business

requiring large scale ongoing investment" (OECD, 2004).

Ipak, ini se da sveuilita ne shvaaju (ili ne ele shvatiti) koliko su radikalne

promjene u drutvu, te mnogi smatraju kako e budunost biti samo bolja ili loija

verzija dananjeg drutva. Kako gazimo u 21. stoljee, naini na koje smo da sada

razmiljali i shvaali okruenje oko nas nestaju, zajedno sa naim osjeajem

sigurnosti. Ono to je nekada predstavljalo temeljno znanje moe ubrzo postati

potpuno beskorisno i nedovoljno za snalaenje u svakodnevnim izazovima ivota u

globalno povezanom svijetu (O'Hara, 2007).

Sveuilita se moraju suoiti sa procesom globalizacije, razumjeti i prihvatiti

promjene koje taj proces nosi, te definirati strategije kojima e se "uhvatiti u kotac" s

njima (van Ginkel, 2002) i koje e im omoguiti aktivno sudjelovanje i doprinos u

razvoju okruenja u kojem djeluju. "Now it is not the time to abdicate or delegate their

historical fiduciary roles as guardians of learning and knowledge creation to business,

political or religious interests. .. Unless the education community from government to

classroom (in person or online) is willing to radically rethink its deep purpose and

embrace emerging new realities, we will find ourselves in a mismatch between the

knowledge and skills being offered by today's school and the world their graduates

will inhabit..(O'Hara 2007:933).


23


Nekoliko je elemenata s kojima se moraju nositi dananje institucije tercijarnog

obrazovanja. To su (WB, 2002):

a. Vie obrazovanja za vie ljudi

Drutvo, u kojem znanje i njegova primjena imaju sve znaajniju ulogu, zahtijeva

obrazovaniju i struniju radnu snagu. Zbog toga se broj ljudi koji se odluuju za

neki od oblika tercijarnog obrazovanja stalno poveava. Broj studenata irom

svijeta, u periodu izmeu 1960 i 1995. poveao se vie od est puta, sa 13 na 82

milijuna.4

U Irskoj i vedskoj, broj studenata se udvostruio u periodu izmeu 1990. i 2000.;

rast broja studenata u Njemakoj, dogodio se deceniju ranije, kada je broj

studenata u periodu izmeu 1980. i 1990. porastao za 46%; (OECD, 2004) . U

Velikoj Britaniji broj studenata je 1998. godine porastao za 58%, u odnosu na

1980. godinu (WB 2002). Prema izvjeima Svjetske banke iz 2002. godine, u

periodu izmeu 1975. i 2000., postotak ljudi sa kvalifikacijama tercijarnog

obrazovanja gotovo se udvostruio, poveao se sa 22% na 41%.

Ovakav rast obrazovanih ljudi ipak jo uvijek ne zadovoljava rastuu potranju.

Prema istraivanju Amerikog ministarstva za rad (U.S. Department of Labor),

poslovi, koji zahtijevaju neku od kvalifikacija tercijarnog obrazovanja rast e bre

nego prosjean rast svih poslova u gospodarstvu. Poveanje plaa zbog

posjedovanja neke od kvalifikacija tercijarnog obrazovanja je i do tri puta u

Sjedinjenim Amerikim Dravama, a do dva puta u Kanadi (Card, Lemieux, 2000).

Ovakav trend nije prisutan samo u visoko razvijenim zemljama; i u brojnim drugim

dravama (Brazil, Argentina, Meksiko, Rusija, Indija, Koreja, ) potranja za

visoko obrazovanom radnom snagom je u stalnom porastu.

Porast interesa za tercijarnim obrazovanjem irom svijeta, kao i mnogostruko

poveanje broja studenata moe se objasniti nekim od sljedeih razloga (Gibbons

1998):

- demokratizacija drutva, to ini obrazovanje dostupnim sve veem broju ljudi

4 World Declaration on higher education for the twenty first century: vision and action, adopted by the World

Conference on higher education, October 1998


24

- rast i razvoj javnog sektora koji zahtijeva vie obrazovanih radnika ("white

collar workers")

- rasprostranjenost vjerovanja da daljnji ekonomski razvoj ovisi o ponudi

obrazovane radne snage

- privlanost samog obrazovanja, kao temeljnog elementa za bolji ivotni

standard i status u drutvu.

b. Doivotno uenje - Life long learning

Zajednika karakteristika dananjeg znanja, vjetina, zanimanja je njihov kratak

vijek trajanja, s ime se poveava znaaj stalnog obrazovanja i potrebe za

redovnim obnavljanjem i nadograivanjem znanja i kvalifikacija. Od svakog se

danas oekuje da se s vremena na vrijeme vraa obrazovnim institucijama kako

bi obnovio i usavrio svoje znanje i prilagodio ga novim potrebama. "This requires

not only training in the skills and habits themselves, but also the inculcation of

positive social attitudes towards change. Modern mass higher education

teaches people not to become too closely devoted to one occupation or a single

set of skills. It prepares them for the likelihood that both will change often and that

they must travel fast. The only skill that does not become obsolete is the skill of

learning new skills." (Gibbons 1998:12).

Doivotno uenje (Lifelong learning) nije samo "uzreica", nego osnova za

preivljavanje u dananjim uvjetima. Svijet se mijenja tako brzo da znanje i

vjetine brzo postaju bezvrijedne. Znanje temeljeno na diplomi uskoro e postati

beskorisno ukoliko ta diploma ne bude osiguravala i najbolje mogue vjetine,

potrebne za doivotno uenje. Finska kao jedan od vodeih promotora koncepta

"doivotnog uenja", danas ima vie odraslih ljudi ukljuenih u programe

permanentnog obrazovanja (200.000), nego mladih ljudi ukljuenih u

tradicionalno obrazovanje za stjecanje diplome (170.000) (WB 2002).

"The illiterate of 21st century will not be those who can not read and write, but

those who can not learn, unlearn and relearn (Toffler 1970)."


25

c. Meunarodno priznavanje diploma i kvalifikacija

U uvjetima gdje sve vie lokalnih poduzea posluje na svjetskim tritima i

konkurira stranim poduzeima na njihovim domaim tritima poveava se i

broj zahtjeva za meunarodnim priznavanjem diploma i kvalifikacija.

Meunarodno priznavanje diploma je posljedica i poveane mobilnosti mladih

ljudi, kao jedne od posljedica globalizacije.

Svi navedeni trendovi zahtijevaju odreene promjene u djelovanju institucija

tercijarnog obrazovanja (od organizacije do procesa obrazovanja i istraivanja).

Porast broja studenata ima nekoliko posljedica na sistem tercijarnog obrazovanja:

dolazi do rasta starih, "elitnih" sveuilita, koji postaju dostupni sve veem broju

studenata; dolazi do razvoja novih sveuilita, te pojavljivanja i razvijanja novih oblika

institucija tercijarnog obrazovanja, koje nude razliite programe sa ili bez diploma.

Kako raste i razvija se potranja za razliitim oblicima tercijarnog obrazovanja razvija

se i ponuda - sveuilita postaju sve vie diferencirana, tj. nude sve vei broj razliitih

programa, pripremajui studente za razliite profesije. Programi su jae oslonjeni na

interese i potrebe studenata i gospodarstva u kojem institucija djeluje, a to zahtijeva i

promjene u nainu upravljanja institucijama tercijarnog obrazovanja, promjene u

odnosima izmeu studenata i profesora, promjene u nainu financiranja tercijarnog

obrazovanja, kao i promjene u odnosima sveuilita i zajednice u kojoj djeluju

(Gibbons 1998). Sline zahtjeve za promjene sveuilita navodi i Clark: "Pushed and

pulled by enlarging, interacting streams of demand, universities are pressured to

change their curricula, alter their faculties, and modernize their increasingly

expensive physical pan and equipment and to do so more rapidly then ever. (Clark

1998:Xiii).

Koncept "doivotnog uenja" u prvi plan stavlja zapoljivost uenika studenta

tokom njihovog ivota. Institucije tercijarnog obrazovanja morat e se organizirati na

nain kako bi zadovoljile potrebe razliitih skupina: od studenata koji putuju, koji

rade, starijih studenata, studenata koji ostaju kod kue, dnevnih studenata, veernjih

studenata, vikend studenata itd.


26

Meunarodno priznavanje diploma i kvalifikacija treba omoguiti poveanu mobilnost

ljudi, ali to zahtijeva od institucija tercijarnog obrazovanja praenje svjetskih trendova

u obrazovanju, praenje i uvaavanje standarda kvalitete i prilagoavanje ponude

vlastitih obrazovnih programa onome to je aktualno u svijetu. "Many entrepreneurial

university leaders have been quick to identify and capitalize on this trend, as

evidenced by the multiplication and expansion of master of business administration

(MBA) type programs throughout the world." (WB 2002:30).

Pored navedenih trendova, kao posljedica ubrzanog razvoja znanosti i tehnologije i

potranje za stalno novim znanjima, javlja se i potreba za novim vjetinama za

uenje, razmiljanje i istovremeno analiziranje informacija. "The learning process

now needs to be increasingly based on the capacity to find and access knowledge

and to apply it in problem solving. Learning to learn, learning to transform information

into new knowledge, and learning to translate new knowledge into application

become more important than memorizing specific information...The new

competencies that employers value in the knowledge economy have to do with oral

and written communications, teamwork, peer teaching, creativity, envisioning skills,

resourcefulness, and the ability to adjust to change." (WB 2002:29).

Kako ove vjetine pripadaju razliitim znanstvenim disciplinama, od drutvenih,

prirodnih do tehnikih, zadovoljenje novonastale potranje zahtijeva i bolje

povezivanje znanosti. "The boundaries between disciplines are dissolving and giving

way to a more open structure where varieties of knowledge and competence are

combined and recombined in novel configurations." (Delanty 2001:110).

Istraivanje, koje je obavila The Association of graduate recruiters iz Velike Britanije5,

jo 1993. godine, s ciljem identificiranja vjetina ili karakteristika potrebnim za

opstanak u 21. stoljeu, pokazalo je da izgradnja samo-pouzdanja treba biti osnova

svakog obrazovnog sistema. Samo-pouzdanje omoguava ljudima upravljanje

procesima izgradnje vlastite karijere, kao i procesima efektivnog uenja; te

omoguava razvoj i koritenje svih ostalih karakteristika i sposobnosti svakog

pojedinca.

5 Skills for Graduates in the 21

st Century, The association of graduate recruiters, October 1995, str. 18-20


27

Rast broja mladih ukljuenih u tercijarno obrazovanje, doivotno uenje i poveana

mobilnost ljudi upuuje na zakljuak da se sveuilite nalazi pred velikim

promjenama, koje su neminovne ukoliko eli zadrati ulogu proizvoaa i kreatora

znanja i imati ulogu aktivnog sudionika u gospodarskom i drutvenom razvoju

zajednice kojoj pripada.

Ukoliko ne odgovore na promjene i zahtjeve okoline, sveuilita se dovode u situaciju

da ponove povijesnu greku nekih europskih sveuilita, koja su ignorirajui

okruenje u kojem su djelovala postala potpuno irelevantna i gotovo na umoru. Tako

su npr. europska sveuilita ignorirajui renesansu i industrijsku revoluciju izgubila

svoj znaaj, francuska revolucija je potpuno "pomela" sveuilita, a von Humboldt je

morao promijeniti model funkcioniranja njemakih sveuilita kako bi ih spasio od

propasti (Altbach, 2004). I danas nailazimo na primjere sveuilita koja su izgubila

znaaj, koji su nekada imala. Tako je slavno Humboldtovo sveuilite u Berlinu: broj

nobelovaca, koji su dolazili sa ovog sveuilita se drastino smanjivao; od 8 u

periodu od 1900-1909., 6 od 1910-1919., 4 od 1920-1929., 6 od 1930-1939., 1 od

1940-1949. i 4 od 1950-1956, lista odjednodnom staje. Smanjenje i nestajanje

nobelovaca nije jedini indikator trenutnog stanja na sveuilitu. Humboldtovo

sveuilite zauzima 95. mjesto na listi od 100 najboljih svjetskih sveuilta,

predavanja i uionice su zastarjele i pretrpane, a neki od najboljih profesora su otili.

Problemi Humboldtovog sveuilita slini su irom Europe (The Economist, 2005).

Brojni autori (Gibbons 1998, Subotzky 1999, Clark 1998, Goddard 1997, Delanty

2001, Gibb 2002, Gibbons et.al 2004, Vlasceanu 2005, O'Hara 2007...) naglaavaju

potrebu za promjenom sveuilita, kako bi ono bilo u stanju odgovoriti zahtjevima

pred kojima se moderno drutvo nalazi. Iako je drava jedan od dominantnih

financijera sveuilitima irom svijeta, ne moe se oekivati da reformu sveuilita

provede drava ili bilo tko od sponzora, donatora ili drugih stakeholdera. Sveuilita

sama moraju poduzeti potrebne korake ka vlastitoj transformaciji i reformi. I kao to je

Kerr jo poetkom 1990ih naglasio: "For the first time, a really international world of

learning, highly competitive, is emerging. If you want to get into that orbit, you have to


28

do so on merit. You cannot rely on politics or anything else. You have to develop

entrepreneurial leadership to go along with institutional autonomy." (Kerr 2001)

Promjena sveuilita odnosi se na promjenu njegove strukture i kulture, koja rezultira

novim organizacijskim karakterom sveuilita. Burton Clark za novo, transformirano

sveuilite koristi naziv poduzetniko sveuilite ("The Entrepreneurial University").

Povezujui temeljno znaenje pojma poduzetnitvo, koje obuhvaa dimenzije

proaktivnosti, inovativnosti, te kapaciteta preuzimanja rizika, sa misijom sveuilita,

Clark pod poduzetnikim sveuilitem podrazumijva: "modern university that stands

on its own feet in order to adapt, on its own terms, to a highly complex and highly

uncertain world." (Clark 2001:11). Clark takoer navodi da stvaranje poduzetnikog

sveuilita nije korak koji se treba napraviti jednom i zauvijek. To je proces koji traje i

koji nema kraj. "Its creation is likely to happen not as a big bang, but in an

incremental, evolutionary fashion, as a flexible organizational character that can

adjust and readjust with better responses to rapidly changing demands (Clark

2001:17)." Meutim, ne postoji univerzalni recept, po kojem se neko sveuilite treba

reorganizirati i transformirati kako bi postalo "poduzetniko". Svako sveuilite e se

hvatati u kotac sa promjenama i zahtjevima okoline na svoj specifini nain koji

najvie odgovara njegovoj veliini, povijesti, strukturi i nainu djelovanja.


Veliki broj svjetskih organizacija, kao to su Svjetska banka, Svjetska trgovinska

organizacija WTO, OECD, UN i druge, sve veu panju poklanjaju obrazovanju i

njegovom znaaju za ekonomski razvoj. Znaajan broj konferencija, okruglih stolova,

rasprava i sl. posveen je upravo ovoj temi. Svi oni naglaavaju ulogu koju tercijarno

obrazovanje i sveuilite, kao njegov kljuni predstavnik imaju za razvoj drutva u

kojem znanje predstavlja osnovnu konkurentsku prednost. "Because of the centrality

of the knowledge economy to 21st century development, higher education has

assumed unprecedented importance both within countries and internationally

because of its roles in educating people for the new economy and in creating new

knowledge (Altbach 2004:3). Uz naglaavanje znaaja tercijarnog obrazovanja,


29

naglaava se i potreba za reformom sveuilita i njegovim prilagoavanjem novim

uvjetima koji postoje u okruenju, kao i potreba za fleksibilnou i spremnou za

odgovor na stalne i brze promjene koje sa sobom nosi globalizacija, ime se iskazuje

nezadovoljstvo onim to tercijarno obrazovanje nudi. Vlade velikog broja zemalja

potiu stvaranje bliih veza izmeu tercijarnog obrazovanja i biznisa, kako bi se

smanjio jaz koji postoji izmeu tercijarnog obrazovanja i potreba i zahtjeva

gospodarstva.

Jo poetkom 1980ih godina vlada Velike Britanije inicirala je kritiku cjelokupnog

javnog sektora, ukljuujui i tercijarno obrazovanje. "The basic idea was that since

higher education as a public sector demonstrated a high level of inefficiency, a lack of

accountability, and insufficient attention paid to consumers (customers), that is to

students, it should be so reformed as to become subject to the rigors of market

mechanisms. (Vlasceanu 2005:33). Naglasak kritike bio je na odsustvu upravljakog

kapaciteta institucija visokog obrazovanja i nedostatka mehanizama evaluacije

institucija visokog obrazovanja, koji bi omoguili uvoenje kriterija efikasnosti i

drutvene odgovornosti. Bez prepoznavanja studenata kao kupaca svojih usluga i

injenice da konkurencija dobiva nove dimenzije, sveuilita e postajati gubitnici.

Vlasceanu (2005:34) upozorava: "Universities have come to be seen as

organizations that compete on the market and are accountable to stakeholders.

Academic leaders are viewed as managers. Students are regarded as customers or

consumers."

Dokument britanskog Odjela za obrazovanje, objavljen u sijenju 2003. godine (The

Future of Higher Education), kao i dokumenti Europske unije i vlada drugih zemalja

(Novi Zeland, Francuska, panjolska, Juna Afrika, Australija, Indija i dr., WB 2002)

pokazuju da je ova tema aktualna jo uvijek. Temelj zahtjeva za promjenom

sveuilita lei u njihovoj kljunoj ulozi u jaanju nacionalne konkurentske prednosti.

"Their research (especially) and teaching performances are the basis for success (or

otherwise) in the knowledge-based economies that mark the contemporary era (King

2004)."


30

I ostale drave istiu znaaj institucija visokog obrazovanja i njihove uloge za razvoj

drutva. Tako npr. vedska vlada u svom izvjeu "The Open University" istie:

"Education and research are driving forces for the modernisation and renewal of

society. Education is taking on increasingly central importance for prosperity, growth

and development. Investment in education and at all levels paves the way to the

information society. Education broadens our outlook, contributes to personal

development and better equips us to meet the major challenges of our time and the

rapid changes in living conditions we are now witnessing. (OECD 2004:14).

Naalost, sveuilita nisu tako spremno prihvatila kritike i inicijative za promjenom,

niti preuzela ulogu, koju je drutvo od njih oekivalo. Zatvorena u vlastitu "ivory

tower", mnoga sveuilita nespremno su se suoila sa injenicom da su izolirani od

onoga to se dogaa "vani", te da moraju odgovarati zahtjevima gospodarstva i

globalne konkurencije. Veliki broj sveuilita nastavio je funkcionirati kao i do sada,

ignorirajui zahtjeve za promjenom. "Of the institutions that had been established in

the Western world by 1520, 85 still exist the Roman Catholic church, the British

Parliament, several Swiss cantons, and some 70 universities. Of these, perhaps the

universities have experienced the least change (Kerr 2001:115)."

Meutim, veliki broj je i onih koji su se, svjesni uloge koju u drutvu i zajednici u kojoj

djeluju imaju, upustili u, ni malo lagan zadatak, reforme i stvaranja modernog

sveuilita. U Europi je tako pokrenut proces restrukturiranja visokog kolstva

(Bolonjski proces6), koji su prihvatile gotovo sve europske zemlje. Cilj Bolonjskog

procesa je stvoriti jedinstveni prostor europskog visokog obrazovanja s ciljem

poveanja zapoljivosti i mobilnosti graana i poveati meunarodnu konkurentnost

europskog visokog obrazovanja.7

I drugi dokumenti Europske komisije, kao npr. Lisabonska strategija, spominju znaaj

visokog obrazovanja za razvoj drutva i potrebu za reformom sveuilita s ciljem "to

make the European Union (EU) the most competitive and dynamic knowledge

based economy in the world, capable of sustainable economic growth with more and

6 Bolonjska deklaracija, potpisana 19.06.1999., kao zajednika deklaracija ministara obrazovanja 29 europskih

zemalja, predstavlja kljuni dokument u razvoju europskog sustava visokog obrazovanja. 7 The Bologna Declaration on the European space for higher education: an explanation, Confederation of EU

Rectors' Conferences and Association of European Universities (CRE), European Commission, 2000


31

better jobs and greater social cohesion."8 Nikada prije nije se tako eksplicitno,

naglaavao znaaj visokog obrazovanja za ekonomski i drutveni razvoj. Velikim

dijelom, nastojanja za reformom europskog sustava visokog obrazovanja, posljedica

su i potreba za jedinstvenom strategijom Europske unije u borbi sa amerikom i

japanskom ekonomskom konkurentnou i prednou.

Europska unija nalazi se iza Sjedinjenih Amerikih drava i Japana, s obzirom na

ulaganja u ekonomiju i drutvo temeljenu na znanju, izraena kroz9:

- ulaganja u ljudske resurse: ulaganja javnog sektora u obrazovanje, na nivou

EU, u 2000. godini, iznosila su 4.9% BDP-a , dok je u Americi to 4.8%, a u

Japanu 3.6%. Meutim, ulaganja privatnog sektora u obrazovanje u Americi je pet

puta vee nego u EU i iznosi 2.2% u odnosu na 0.4% u Europi, a u Japanu 1.2 %.

Najvea razlika je u visokom obrazovanju: SAD troe izmeu dva i pet puta vie

po studentu, nego to to ine zemlje EU.

- brojem ljudi, koji posjeduju neku od diploma visokog obrazovanja u

prosjeku, u EU 23% mukaraca i 20% ena u dobi od 25 i 64 godine posjeduju

neku od diploma visoke obrazovne institucije. U Japanu je to 36 % za mukarce i

32 % za ene, dok u Americi 37 % cjelokupne populacije posjeduje neku od

navedenih diploma.

- brojem mladih strunjaka koji dolaze u zemlju - jedan od ciljeva koji su si

postavili ministri obrazovanja zemalja EU je i postati "the most favored destination

of students, scholars and researchers from other world regions."10 Ukoliko u tome

uspije, EU e si na taj nain osigurati sigurno veu konkurentnost. Iako je EU i

sada, zajedno sa Sjedinjenim Amerikim Dravama jedina svjetska regija u koju

dolazi vie studenata, nego to iz nje odlazi, veina azijskih i juno amerikih

studenata preferira studiranje u SAD. Takoer, dva puta je vie europskih

studenata u Americi, nego amerikih studenata u EU. EU "proizvodi" vie doktora

8 The role of universities in the Europe of knowledge, http://europa.eu.int/scadplus/leg/en/cha/c11067.htm,

download on July 4th, 2005

9 Communication from the Commission: "Education and training 2010" the success of the Lisbon strategy

hinges on urgent reforms, Brussels, 2003 10 Communication from the Commission: "Education and training 2010" the success of the Lisbon strategy

hinges on urgent reforms, Brussels, 2003, str. 9.


32

znanosti i sveuilino obrazovanih ljudi nego SAD i Japan (25.7% od ukupnog

broja diplomanata u usporedbi sa 21.9 % u SAD ili 17.2% u Japanu), ali u isto

vrijeme je i broj istraivaa u ukupnom radno sposobnom stanovnitvu najmanji u

EU i iznosi 5.3 istraivaa na 1000 ljudi, dok je u SAD taj broj 8.7, a u Japanu 9.7.

Iz ovoga se moe zakljuiti da je europsko trite rada ogranieno za istraivae,

koji najee odlaze iz EU, i to najee u SAD, radi boljih uvjeta rada, ili se

odluuju za promjenu profesije.

- drugi pokazatelji:

o stopa studenata koji naputaju obrazovanje prije njegovog zavretka u

zemljama Europske unije, gotovo 20% mladih, u dobi izmeu 18 i 24

godine naputa obrazovanje. Cilj, koji su si postavili ministri obrazovanja je

smanjiti ovaj postotak na 10% do 2010. godine.

o nedostatak kvalificiranih profesora i drugih obrazovnih djelatnika 27%

uitelja u osnovnim kolama i oko 34% nastavnika u srednjim kolama u

Europskoj uniji staro je preko 50 godina. Do 2015. godine potrebe za ovim

kadrovima popet e se do preko milijun osoba. Ovako velika "smjena

generacija" u obrazovnom kadru moe se shvatiti kao prilika i kao izazov u

velikom broju zemalja. Problem je potenciran injenicom da za ovim

profesijama ne postoji veliki interes i EU se moe vrlo vjerojatno nai u

velikom manjku kvalificiranih profesora i drugih obrazovnih djelatnika, to je

naglaeno i u studiji OECD-a: Education at a glance: OECD indicators,

2003 edition

o mali broj ena u znanosti i tehnologiji u zemljama Europske Unije 2-4

puta je vie mukaraca nego ena, koji se bave znanou i tehnologijom.

Isto tako, openito mali broj mladih ljudi odluuje se posvetiti ovim

karijerama. Stoga je i Vijee Europe, na sastanku u Stockholmu, u oujku

2001. godine za cilj postavilo: za 15% poveati broj mladih u ovim

podrujima, kao i smanjiti neravnoteu izmeu mukaraca i ena.

o visok postotak mladih koji ne postiu osnovne kompetencije potrebne za

uenje, rad i postizanje uspjeha u dananjem drutvu temeljenom na

znanju, koje ukljuuju tradicionalne vjetine (itanje, pisanje, zbrajanje),

kao i nova znanja i vjetine (poznavanje stranih jezika, poduzetnitvo,


33

poznavanje informatikih i komunikacijskih tehnologija, meuljudska i

graanska znanja "interpersonal and civic competences". Zabrinjavajue

je da ,ak i u temeljnim znanjima, kao to je itanje, 17.2% mladih

Europljana, mlaih od 15 godina nemaju minimum znanja, koji se od njih

oekuje.

o premali broj odraslih ukljuenih u obrazovanje doivotno uenje

neophodno je za stvaranje i odravanje konkurentske prednosti i praenje

promjena u okruenju. Meutim, cilj Europske Unije od 12.5% odraslih,

ukljuenih u permanentno obrazovanje jo uvijek se ne ostvaruje u veini

lanica, pogotovo u zemljama novim lanicama. Postotak odraslih,

ukljuenih u obrazovanje, u Europskoj Uniji, iznosi oko 8.5% i ne mijenja se

ve nekoliko zadnjih godina (od 2001.godine).

Ovi pokazatelji upozoravaju na alarmantnu situaciju u europskom sistemu

obrazovanja i naglaavaju neophodnost potrebe za reformom. Kako bi spremno

odgovorila izazovima, koje pred sveuilite postavlja Lisabonska strategija, europska

sveuilita moraju redefinirati vlastitu misiju, viziju i aktivnosti, te zamijeniti

tradicionalni pristup novim, poduzetnikim pristupom, ukoliko se ele dugorono

odrati. "The essential condition for the European university to become an

entrepreneurial and to support the European competitiveness, is to acquire the

capabilities of applying in economy and society the knowledge it produces and not

only to produce knowledge. It is only the European entrepreneurial university that has

the capacities of properly exploiting the opportunities provided by the Lisbon strategy

Thus, the shift from the traditional European university to the entrepreneurial

European university is imperatively required." (Andea et.al 2005:30).

Transformacija tradicionalnog sveuilita u "poduzetniko", ne znai jednostavno

pretvaranje sveuilita u biznis. Poduzetniki karakter sveuilita suprotstavlja se

poimanju sveuilita kao "passive and helpless instrumentalities whose fate is

determined by irrestible external demands (Clark 2000).

Kao nositelji promjena u nainu funkcioniranja sveuilita svakako su amerika

sveuilita, koja su od samih poetaka amerikog visokog obrazovanja vidjela sebe


34

"as serving the public good by preparing individuals for the ministry and government

service and by inculcating in all their graduates attitudes." (Lynton 1996). Model

amerikih sveuilita koristi kao osnova za razmiljanje o promjeni u velikom broju

europskih sveuilita. Ono to karakterizira ameriki model svakako je jako vodstvo,

upravljaka tijela, kvaliteta i odgovornost, te financiranje temeljeno na performansi

(Sporn 1999). It seems right to say that either the university is truly reinventing itself

in order to cope with all the new challenges, or it may slowly and surely be brought

either to dissolution, or to its replacement by new types of "learning organizations.

(Vlasceanu 2005:46).

Poglavlje 2

Uloga sveuilita u suvremenom svijetu


2.1.1. Uloga sveuilita u drutvu

2.1.2. Vlasniki i upravljaki aspekt razvoja

sveuilita

2.1.3. Organizacijski aspekt razvoja sveuilita

2.1.4. Financijski aspekt razvoja sveuilita

2.2. Sveuilite i regionalni razvoj

2.3. Promjene pred kojima se nalaze sveuilita u

svijetu

2.3.1. Europska (vs. amerika) sveuilita sada

2.3.2. Trendovi prilika ili opasnost za sveuilita?

2.4. Zakljuak

"... Society's most important investment is in the education of its people. We suffer in

the absence of good education: we prosper in its presence."

(Donald J. Johnston)


36

2. Uloga sveuilita u suvremenom svijetu

Of the institutions that had been established in the Western world by 1520, 85 still exist

Catholic Church, the Parliament of the Isle of Man, of Iceland and of Great Britain, several

Swiss cantons, and 70 universities. Of these, perhaps the universities have experienced the

least change. (Kerr 2001, p.115)

Sveuilita se suoavaju sa velikim politikim i ekonomskim promjenama. Pritisci

javnosti za to lakim pristupom visokom obrazovanju, oekivanja vlada o

ukljuivanju i doprinosu sveuilita drutveno-ekonomskom razvoju zemlje, te

zahtjevi za primjenom principa trine ekonomije i organizacijskog upravljanja u

vlastitu organizaciju, stvorili su novi kontekst razvoja visokog obrazovanja. Sveuilita

se vie ne mogu promatrati samo kao dijelovi nacionalnog obrazovnog sistema,

zatienog od strane drave i zaduenog za programe studiranja i istraivanja.

U visoko konkurentnom svijetu sveuilita se moraju boriti za studente, istraivanja i

financiranje, moraju sve vie panje posveivati razvoju odnosa s vanjskim

stakeholderima, to zahtjeva potpunu promjenu njihovog dosadanjeg naina

upravljanja, financiranja, interne strukture i vanjskih odnosa, kao i naina obavljanja

aktivnosti. "When an individual university must look at the world around it and learn

how to survive, a complete change in thinking takes place, which lead to changes in

finances and structure" (van Ginkel 2002:7)1.

Opstanak i razvoj sveuilita ovisi o tome u kojoj mjeri e sveuilite htjeti i znati u

svoje funkcioniranje ugraditi principe efikasnosti (unutranja performanca) i

efektivnosti (vanjska performanca). Inercija sveuilinog sustava, koji kao mjeru

kvalitete vlastitih aktivnosti koristi iskljuivo efikasnost (i to koristei se djelominim

pokazateljima: ocjene, broj studenata, duina studiranja i sl.), ne vodei rauna o

efektivnosti (kroz doprinos procesu promjene drutva u kvalitetnije i bolje, kroz

smanjivanje broja nezaposlenih, ...) dovodi do stvaranja jaza izmeu razvojnih

zahtjeva drutva i sposobnosti sveuilita da odgovori na te zahtjeve. (Singer 1996)

1 "Kada individualno sveuilite mora gledati na svijet oko sebe i uiti kako preivjeti, dogaa se potpuna promjena naina razmiljanja, to vodi ka promjeni u financijama i strukturi."


37

Slika 1. Zrelost svjetskog obrazovnog sistema

Izvor: Heuston 1980, citirano kod Singer 1996

Zatvaranje ovog jaza ne moe se napraviti minornim promjenama, "innovative profile

of the university should be manifested in the fully same way as it is important for the

firms creating competitive advantage: it can be manifested in product changes,

process changes, new approaches to marketing, new forms of distribution, and new

conceptions of scope." (Porter, citirano kod Singer 1996:12). Sve je vei pritisak na

prevazilaenje jaza izmeu sveuilita i drutva, kako bi sveuilita postala aktivni

partneri u definiranju i rjeavanju drutvenih problema i voenju drutva ka

meunarodnoj konkurentnosti.

Kerr (1984) je identificirao imbenike koji usporavaju promjenu u visokom

obrazovanju i koji, u meusobnoj kombinaciji doprinose prije kontinuitetu nego

promjeni sveuilita. Neki od njih su: konzervatizam nastavnika u protivljenju

promjenama u podrujima kao to su nastavni plan i program (curriculum), podruja

istraivanja, metodologija poduavanja, standardi i kriteriji za napradovanje u karijeri.

Tu su i teki i dugotrajni procesi donoenja odluka, neizbjenost ukljuivanja najviih

hijerahijskih razina u procese odluivanja, nedostatak nagraivanja za preuzimanje

rizika, podreen poloaj adiministrativnog osoblja nastavnom, te nesposobnost

strukture da prihvati mnoge vanjske pritiske.

Koliina

obrazovanja

vrijeme

zahtjevi drutva

efekti obrazovanja

1400 1900


38

Kako bi dolo do promjene naina organizacije i djelovanja sveuilita potreban je,

kao i svugdje, lider, odnosno kljunu ulogu u promjeni sveuilita ima rektor sa

svojim najbliim timom (Kerr 2001, Johnsen 2006), koji bi trebao biti nositelj vizije

razvoja sveuilita. Inspirativno vodstvo moe stvoriti nadu za bolju budunost

sveuilita, moe potaknuti ljude da investiraju svoje karijere i resurse za realizaciju

cilja i stvoriti povjerenje da e se cilj i ostvariti. Inspirativni lideri stvaraju od

organizacija koje vode liderske organizacije. One su predvodnici promjena u drutvu,

za razliku od sljedbenika i gubitnika, koji zaostaju za njima. Naalost, takvo vodstvo

se vrlo rijetko i sree u stvarnosti sveuilinog ivota (Richardson et al, 1999).

Istraivanja (Johnson i Bell 1995) o "responsive" sveuilitima pomau razumijevanju

potrebe za dramatinom promjenom u visokom obrazovanju. Ovakvoj promjeni mora

se pristupiti strateki, a ishod se ne moe prepustiti iskljuivo inspirativnom vodstvu ili

karizmatinom lideru. Ova promjena se odnosi na pribliavanje nastavnika (faculty)

drutvu, a ne njihovo izoliranje od drutva sa ciljem pronalaenja "istine". Smatra se

da drutvo treba postavljati prioritete i smjernice istraivanja nastavnicima, a ne

polaziti od pretpostavke da nastavnici znaju to je najbolje za drutvo (Tierney 1998,

citirano kod Johnsen J.R., 2006:27).

Abeles (2001) smatra da se sveuilita u organizacijskom obliku i sa funkcijama koje

dominiraju (a koje stabilno postoje ve vie od 2500 godina) nalaze pred raspadom.

Razlog za to vidi u neprilagoenosti sveuiline organizacije razvoju suvremene

tehnologije, koja neminovno vodi ka stvaranju alternativnih oblika visokog

obrazovanja (virtualna sveuilita). Delanty (2001) smatra da se sveuilite mora

restrukturirati kako bi odgovorilo promjenama koje se dogaaju u drutvu. On dalje

navodi kako sveuilite vie nema ulogu "prosvjetljivanja" drutva, kakvu je imalo

nekada, njegova uloga se okree ka mjestu komuniciranja znanja u drutvu. "What is

needed is more communicative concept of the university." (Delanti 2001:8.).2

Odnosno, sveuilite u 21. stoljeu "is to become a key actor in the public sphere and

thereby enhance the democratization of knowledge." (Delanti 2001, str 9).3 Strateko

pitanje s kojim se suoava visoko obrazovanje danas nije da li se, nego kako se

nositi s promjenama, koje karakteriziraju suvremeno drutvo dananjice.

2 "Ono to je potrebno je komunikativniji koncept sveuilita." 3 "treba postati kljuni sudionik drutva, te na taj nain poboljavati demokratizaciju znanja u drutvu."


39

Ovo poglavlje daje pregled razvoja sveuilita kroz povijest od prvih sveuilita u

srednjem vijeku do suvremenih sveuilita danas; kakvu su ulogu sveuilita imala

nekada, a kakvu imaju danas, o rastuoj ulozi sveuilita u regionalnom

ekonomskom razvoju, te pred kojim promjenama se sveuilite danas nalazi i to se

od sveuilita oekuje.


Kada se govori o poecima razvoja sveuilita treba se vratiti jo u staru Grku:

Platon je imao svoju Akademiju, koja je bila predana istini, uglavnom radi nje same,

ali i radi istine za filozofe, koji su u to vrijeme tretirani kao kraljevi; Sofisti, koje je

Platon prezirao (budui da su svoje znanje prodavali za novac), te im dodijelio

avolju auru, koja im je ostala i do dananjih dana, imali su takoer svoju kolu: oni

su poduavali retoriku i druge korisne vjetine, naplaivali su svoje usluge i bili

zainteresirani vie za stvarni i opipljivi uspjeh u ivotu nego za neopipljivu istinu;

Pitagoranci su bili zainteresirani, izmeu ostalog za matematiku i astronomiju. Iako

suvremeni sveuilitarci vole svojim precima smatrati Platonovu Akademiju,

suvremeno sveuilite jednako tako moe poticati i od Sofista i Pitagoranaca. I

humanisti i profesionalci i znanstvenici imaju korijene u antikim vremenima (Kerr

2001).

Najstarije sveuilite na svijetu, koje danas vie ne postoji je Nalanda u Indiji,

osnovano u 5. stoljeu p.n.e. Za vrijeme svojih najslavnijih dana, na Nalandi je

studiralo i ivjelo 10.000 studenata i 1.500 nastavnika (6,7 studenata na 1

nastavnika!). Sveuilite je bilo ograeno visokim zidovima i imalo je jedan ulaz

(http://www.pilgrimage-india.com/buddhist-pilgrimage/nalanda.html). Denman (2005)

spominje i islamsko sveuilite Al-Azhar4, kao najstarije poznato sveuilite na

svijetu, osnovano 970. godine. Ovo, najstarije i najslavnije islamsko sveuilite,

ikolovalo je brojne poznate islamske znanstvenike

(http://www.muslimheritage.com/topics/default.cfm?ArticleID=161). Al-Azhar je danas

najvanije religiozno sveuilite u muslimanskom svijetu sa 90.000 studenata. 4 Al-Azhar je glavna egipatska institucija visokog obrazovanja, svjetski poznata kao centar islamskog obrazovanja i istraivanja. http://en.wikipedia.org/wiki/Al-Azhar_University, - 15.02.2007.


40

Pretpriemnicki skoli

Documents

Transcript of Pretpriemnicki skoli