@UPANIJSKA KRONIKA · 2018. 9. 17. · 15. studenoga 2004. @UPANIJSKA KRONIKA 5 13. Prijedlog...

15. studenoga 2004. @UPANIJSKA KRONIKA 3

U OVOM BROJU

SKUP[TINA @UPANIJE* Na 6. sjednici 2. listopada: Donesen Plan razvoja poduzetni~kih zona

ZASJEDALA RADNA TIJELA SKUP[TINE

VIJE]NI^KA PITANJA

TRAGOM VIJE]NI^KIH PITANJA

POGLAVARSTVO @UPANIJE* Na 13. sjednici 21. rujna: Donesene financijske odluke * Na 14. sjednici 11. listopada: Doneseninovi ùpanijski projekti * Na 15. sjednici 28. listopada: U pripremi zasjedanja @upanijske skup{tine* Na 16. sjednici 15. studenoga: Predstoji privatizacija trgova~kih dru{tava u vodnom gospodarstvu

GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJE]E* Na 6. sjednici 6. listopada: O provedbi nacionalnog akcijskog plana zapo{ljavanja

U POSJETU JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE* @upan posjetio op}ine: Ernestinovo, Ko{ka, Vi{kovci, Semeljci, Viljevo, Magadenovac, Punitovci,

Gorjani i Vuka

SUSRETI I SASTANCI* Premijer Sanader posjetio osje~ko Sveu~ili{te * Ministar Kalmeta u posjetu @upaniji

* S ministrom Bi{kupi}em o za{titi kulturnih dobara * Odbor za turizam Hrvatskog saborazasjedao u Osijeku * Modernizacija èljezni~ke infrastrukture * Ostvarivanje razvojnih projekata u

vodnom gospodarstvu * Potpisan Ugovor o izradi Studije “Robna burza u Osijeku”* S predstavnicima op}ina i gradova o projektima @upanije * Edukacija slu`benika u JLS

* @upan s predstavnicima nacionalnih manjina * U posjetu osje~koj Oftalmologiji

INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI* Ponovno povezane prijenosne elektroopskrbne mreè Europe * Potpisan Ugovor o izradi Plana

navodnjavanja * Kako izgraditi sustav navodnjavanja * S plinarima o plinofikaciji Baranje* S gradona~enikom Osijeka o obnovi gradskih trgova * Otvorena nova zgrada O[ Veli{kovci

* Bazen za djecu svih slavonskih ùpanija * Otvoren novoobnovljeni Hotel Osijek

ME\UNARODNI KONTAKTI* Osje~ko-baranjska ùpanija primljena u Radnu zajednicu podunavskih regija * Zapo~elarealizacija projekta “Prekograni~na suradnja u upravljanju obranom i za{titi od nepogoda”

* Talijanska ra~unala poduzetnicima * Amerikanci u Agenciji za hranu* Otvoren obnovljeni grani~ni prijelaz Donji Miholjac-Drávaszabolcs

SKUPOVI I MANIFESTACIJE* Me|unarodni simpozij o prometnom koridoru V/c * Odràn 8. Stru~ni skup medicinskih sestarai tehni~ara kirur{ke djelatnosti * Odràna radionica EMCA-e * Odràna jubilarna Agrozemlja

* Otvorena izlo`ba Edika Boghosiana * @upan na Ribarskim danima

SVEÂNOSTI* Sve~ano obiljeèn Dan policije * Donjomiholj~ani proslavili Dan Grada * Proslavljen Dan Belog

Manastira * Razminiravateljima nove prostorije * Otvorene nove prostorije UDVR-a* Uru~ene “Povelje humanosti” * Podijeljeni prigodni darovi umirovljenicima * @upan ~estitao

dobrovoljnim davateljima krvi njihov Dan * STD Pajo Kolari} obiljeìo 50-tu obljetnicu

ODBOR ZA PRIZNANJA* Dodijelio “Povelju humanosti Osje~ko-baranjske ùpanije”: Tomi Horvatu, Nikoli Cvitku, Josipu

Gracelu, Petru Gudelju, Mati Parti}u i Marku Vr~eku

4 @UPANIJSKA KRONIKA 15. studenoga 2004.

Na 6. sjednici2. listopada 2004.Na 6. sjedniciNa 6. sjednici2. listopada 2004.2. listopada 2004.Na 6. sjednici2. listopada 2004.Na 6. sjedniciNa 6. sjednici2. listopada 2004.2. listopada 2004.

6. sjednica @upanijske skup{tine, prvi puta je nakon ljetne stanke okupila vije}nike 2. listopada. Neuobi~ajenoto~kama ne preoptere}en dnevni red obuhvatio je: 1. Usvajanje zapisnika 5. sjednice Skup{tine @upanije 2. Izvje{}e Mandatne komisije Skup{tine Osje~ko-baranjske ùpanije 3. Pitanja i prijedlozi vije}nika 4. Prijedlog Zaklju~ka o pristupanju Osje~ko-baranjske ùpanije Radnoj zajednici podunavskih regija 5. Informacija o financijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

u 2002. i 2003. godini 6. Plan razvoja poduzetni~kih zona na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u razdoblju od 2004. do 2007.

godine 7. Informacija o stanju i problemima za{tite te programima razvitka Parka prirode "Kopa~ki rit" 8. Prijedlog Odluke o naknadama jedinicama lokalne samouprave na ~ijem podru~ju se nalaze gra|evine za

skladi{tenje, obra|ivanje ili odlaganje otpada 9. Informacija o izvr{enoj naplati slivne vodne naknade i obavljenim radovima na lokalnim vodama u 2003.

godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije10. Izvje{}e o poslovanju Regionalne veletr`nice Osijek d.d. u 2003. godini11. Informacija o primjeni Odluke o stipendiranju i odobravanju drugih oblika financijske potpore darovitim

u~enicima i studentima za {kolsku godinu 2003./2004.12. Informacija o primjeni Odluke o dodjeljivanju potpora za permanentnu edukaciju za {kolsku godinu

2003./2004.


13. Prijedlog Odluke o dopunama Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranih funkcijaosnovnog {kolstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini

14. Izvje{}e o izvr{enju Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za prvo polugodi{te 2004. godine15. Izvje{}e o poslovanju Ljekarne Osijek 2000. - 2003. godine16. Prijedlog Zaklju~ka o utvr|ivanju trgova~kih dru{tava od posebnog interesa za Osje~ko-baranjsku ̀ upaniju17. Prijedlog Rje{enja o imenovanju ~lana Sveu~ili{nog savjeta Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku18. Prijedlog Rje{enja o razrje{enju i imenovanju ~lana Komisije za lokalnu samoupravu

Darijan Rudan - novi vije}nik

Vije}nik Ivica Juri} (HDZ) poslom je preselio uZagreb, tako da vi{e nije u mogu}nosti urednoizvr{avati svoje vije}ni~ke du`nosti. Iz ovog razlogapodnio je ostavku na du`nost vije}nika, a @upanijskiodbor HDZ je za njegovu zamjenu odredio DarijanaRudana. Nakon sve~ane prisege, novi vije}nik seuklju~io u rad Skup{tine.

Polemi~no o pristupanju Radnojzajednici podunavskih regija

Prijedlog Zaklju~ka o pristupanju Osje~ko-baranjske ùpanije Radnoj zajednici podunavskihregija pobudio je vije}nike Hrvatske stranke pravaGordana Matkovi}a, Vladu Juki}a i Zdravka@ivkovi}a na isticanje dvojbi s tim u svezi. ZaHrvatsku stranku prava upitno je i}i premanormalizaciji odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom prijeno {to se rije{i pitanje zato~enih i nestalih branitelja tepitanje granice Hrvatske i Srbije na lijevoj obaliDunava. S obzirom na "prebacivanje" suradnje sdràvne na ùpanijsku razinu, vije}nicima je upitnokakve }e prednosti ovakovom suradnjom izboriti@upanija osim "tap{anja po ramenu" od straneme|unarodnih ~imbenika.

Vije}nik Tibor Santo rekao je da }eKlub vije}nika Liberalne strankesvakako podràti prijedlog budu}i daje u skladu sa suvremenim na~elimarazvoja Europe u kojoj se regijeme|usobno udruùju i sura|uju radirje{avanja zajedni~kih problema.Rijeka Dunav i njeno porje~je te

za{tita okoli{a na tom podru~ju je zajedni~kavrijednost svih zemalja koje sudjeluju u Radnojzajednici, rekao je vije}nik i naglasio da bi bilo dobroznati koje obveze preuzimaju na{a i Vukovarsko-srijemska ùpanija ~lanstvom u ovoj asocijaciji.

Vije}nik Ivica Zavr{ki podsjetio je da ovojZajednici pristupaju Bavarska, Donja i GornjaAustrija, najve}i dio Ma|arske i Slova~ke te da je rije~o obliku suradnje podunavskih zemalja koje suprirodno okruènje Hrvatske te se kroz ovu Zajednicune moè "progurati bilo {to na mala vrata".

Vije}nik Ivan Vrdoljak rekao je da }eKlub vije}nika HNS-a, Libre i SBHS-apodràti prijedlog o pristupanjuRadnoj zajednici no ukazao je napotrebu da se u tu suradnju uklju~e iostale tri slavonske ùpanije kako bibilo lak{e zastupati cijelu regijuSlavoni je i Baran je a ne

administrativne podjele na ùpanije unutar RepublikeHrvatske.

Vije}nik Zdravko Bosan~i}, sobzirom na ~injenicu da ~lanstvoRepublike Hrvatske u Radnojzajednici prestaje 31. prosinca,predloìo je da se pri~eka rje{avanjespornih situacija ili dobije garancijaVlade Republike Hrvatske da }e serije{iti pitanje granice na Dunavu i

drugih pitanja o kojima su vije}nici prethodnogovorili.

Vije}nik Zvonko Ibriks rekao je da se u odnosu nasredi{nju vlast u Zagrebu i tzv. centralizaciju ~estoiznose kritike, a u ovom je slu~aju rije~ o preno{enjuovlasti i odgovornosti na Osje~ko-baranjsku ùpaniju{to treba podràti.

Vije}nik Andrija Ru~evi} tako|er je bio mi{ljenjada je potrebno ostvariti suradnju, no svakako se trebakonzultirati i s vije}nicima Skup{tine Vukovarsko-srijemske ùpanije.

Zamjenik ùpana Dinko Buri}pojasnio je stavove Poglavarstva kojeje predloìlo Skup{tini prihva}anjeZaklju~ka o pristupanju Radnojzajednici podunavskih regija ipodsjetio da se iz materijala moèsaznati da je rije~ o suradnji utematskim podru~jima poput

planiranja i za{tite okoli{a, gospodarstva, turizma,kulture, znanosti i sl. Republika Hrvatska pri tom jeprenijela na @upaniju mogu}nost da sama izabere {toje od vitalnog interesa za njezino podru~je. DjelatnostRadne zajednice financira se bespovratnim sredstvima,a sufinanciranje ~lanica uklju~uje tro{kovesudjelovanja sudionika u forumima. Osje~ko-baranjskai Vukovarsko-srijemska ùpanija za sada pristupajuovoj Zajednici {to ne zna~i da u projekte ne}e bitiuklju~ene ostale ùpanije koje povijesno pripadajuSlavoniji i Baranji.


Potom je vije}nik Vlado Juki} predloìo da@upanijska skup{tina odgodi dono{enje predloènogZaklju~ka i u me|uvremenu zatraì o~itovanje VladeRepublike Hrvatske o rje{avanju iznesenih spornihproblema zato~enih, nestalih i granice na Dunavu,konkretnu analizu koliko je pristupanje Radnojzajednici va`no za vanjsku politiku RepublikeHrvatske, koji su financijski i politi~ki efekti te da senakon toga ovaj materijal ponovno razmotri na jednojod sljede}ih sjednica @upanijske skup{tine.

Vije}nik Ivica Mihaljevi} izrazio je mi{ljenje da bise odustajanjem od pristupanja Radnoj zajedniciunaprijed diskvalificirali u borbi za svoje stavove iprosperitet na navedenim tematskim podru~jima inaglasio da se uvijek moè istupiti iz ovakoveasocijacije ukoliko bude naznaka nekakvih politi~kihintegracija.

Tajnik @upanije mr.sc. DavorBrun~i} pojasnio je da je Radnazajednica podunavskih regijaosnovana jo{ 1990. godine kaointeresna asocijacija i sada obuhva}adeset dràva odnosno 23 regije.Dono{enjem akta o pristupanju dolazi

do sukcesije u status Republike Hrvatske kojasukladno intencijama Europske unije, vezanim uzregionalizaciju, istupa iz ove asocijacije. U svezi sprijedlogom vije}nika Vrdoljaka tajnik Brun~i} jerekao da je Radna zajednica koncipirana tako darespektira administrativne granice i brine o prostorukoji je fizi~ki nedjeljiv. Sudjelovanje u pojedinimprojektima ovisi o interesu svake pojedine regije isvaka se ~lanica moè o~itovati o èlji i namjeri

sudjelovanja u projektima prema svojim interesima.Glede prava i obveza, u financijskom smislu postojiobveza pokrivanja putnih tro{kova odlazaka naskupove no, s obzirom na financijsku situaciju uVukovarsko-srijemskoj ùpaniji, na sastanku uMinistarstvu vanjskih poslova obe}ana je potpora zasve tro{kove koje ne bi bilo mogu}e snositi. Radnuzajednicu preteìto financiraju Bavarska i GornjaAustrija u kojoj se nalazi i sjedi{te Glavnog tajni{tva.Te su dvije pokrajine moderatori prema fondovimaEuropske unije. O sposobnosti formiranja projekata injihovoj kvaliteti ovisit }e i sredstva pristupnihfondova koja je mogu}e na ovaj na~in "povu}i" te jezaklju~ak da koliko budemo sposobni biti uklju~eni umehanizme i financijske izvore Europske unije, toliko}e se beneficija iz ovih asocijacija iskoristiti, rekao jetajnik Brun~i}.

Vije}nik Ivan Vu~kovi}, u svezi sgospodarskim aspektima pristupanjaovoj asocijaciji, napomenuo je daHrvatska ima 4.000 ha zemlji{ta nalijevoj obali Dunava koje nije unjenom posjedu i izrazio sumnju da }ese problemi rije{iti s obzirom napromjenu vlasti u susjednoj dràvi.

Vije}nik dr.sc. Marko Josipovi} ocijenio je ulazaku ovu asocijaciju ulaznicom i prilikom da Hrvatskaiznese i izbori se za rje{avanje spornih pitanja.

Nakon zaklju~ene rasprave, Skup{tina je ve}inomglasova prihvatila prijedlog za pristupanje Osje~ko-baranjske ùpanije Radnoj zajednici podunavskihregija.


Prezentirano financijsko poslovanjejedinica lokalne samouprave

U uvodu u raspravu o podnesenoj Informaciji ofinancijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave,pro~elnica Slu`be za javne financije Snjeàna Ragu`prezentirala je materijal pripremljen u Slu`bi natemelju podataka iz financijskih izvje{}a gradova iop}ina na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije. Izmaterijala je vidljiv poloàj na{e @upanije u odnosu naostale ùpanije u Republici Hrvatskoj, osim GradaZagreba. Po broju jedinica lokalne samouprave (42)na{a je @upanija na drugom mjestu u RepubliciHrvatskoj. Ujedno, na{a @upanija ima najve}i brojprora~unskih korisnika jer osnovno {kolstvo financirasamo Grad Osijek dok se ostale osnovne {kolefinanciraju iz Prora~una @upanije. S obzirom nateritorijalnu rasprostranjenost na{a je @upanija na~etvrtom mjestu, a po broju stanovnika na drugome,odmah iza Splitsko-dalmatinske. Glede gusto}enaseljenosti zauzima deveto mjesto u RepubliciHrvatskoj a po visini planiranih prihoda Prora~una u2004. godini je na drugom mjestu. Osje~ko-baranjskaùpanija u svom Prora~unu raspolaè s 53%decentraliziranih sredstava a udio teku}ih pomo}i izdràvnog prora~una za 2004. godinu iznosi 3%. Odukupnih sredstava transferiranih prora~unima ̀ upanija,Osje~ko-baranjska ùpanija sudjeluje s 14%, no diopomo}i dozna~en je izravno gradovima i op}inama tese uvaàvaju}i tu okolnost nalazi na ~etvrtom mjestu.Od ukupnih pomo}i osiguranih u dràvnom prora~unuOsje~ko-baranjskoj ̀ upaniji namijenjeno je 12,53%, a@upanija je du`na 50% pomo}i transferirati gradovimai op}inama na svom podru~ju za izravnavanje

fiskalnog kapaciteta. Niti jedna lipa nije utro{ena zaredovito funkcioniranje Osje~ko-baranjske ùpanije,nego je ~ak i vi{e od sredstava dozna~enih iz dràvnogprora~una transferirano op}inama i gradovima napodru~ju @upanije, naglasila je Snjeàna Ragu` te jedodala da se po prihodima od poreza na dobit idohodak na{a @upanija moè svrstati na {esto mjesto.

Vije}nik Stjepan Gardlik komentirao je neopravdanoveliki broj jedinica lokalne samouprave i ilustrirao to

na primjeru na{i~kog podru~ja.Ukoliko se sredstva Prora~una tro{ena ulaganje u infrastrukturupostojanje zasebne jedinice lokalnesamouprave je opravdano, no ukolikoje rije~ o potro{nji na pla}ezaposlenih djelatnika postavlja sepitanje razloga egizstencije takoveop}ine ili grada. Zbog toga je vije}nik

predloìo da Skup{tina ili Poglavarstvo svojim aktomonemogu}e da se iz sredstava dràvnog i ùpanijskogprora~una dozna~avaju sredstva jedinicama ~iji izdaciza pla}e prelaze odre|eni iznos.

Vije}nik Davorin Duman~i} tako|erje komentirao prosje~ne neto pla}e pozaposleniku i to u Op}ini Erdut gdjeje prosjek znatno iznad prosjeka@upanije. Vije}nik je mi{ljenja dapostoje problemi iz podru~jakomunalne djelatnosti gdje bi semogao novac utro{iti na zadovoljstvo

stanovnika Op}ine. Rasprava vije}nika IvanaVu~kovi}a tako|er je bila kriti~na u odnosu na Op}inuErdut odnosno sredstva koja se tro{e na pla}e,


posebice zbog visoke potpore u iznosu od 6 milijunakuna koju je ta Op}ina dobila u usporedbi s \akovom,koje je dobilo 10 milijuna kuna.

Vije}nik Zdravko @ivkovi} pohvalioje materijal jer su iz njega vidljivipodaci koji zanimaju vije}nike.Me|utim, vidljivo je da fiskalnikapacitet Grada Donjeg Miholjca nijedovoljan te je Gradu potrebna pomo}i iz dràvnog i iz ùpanijskogprora~una . Donj i Mihol jac

nesrazmjerno zaostaje u visini kapitalnih ulaganja uodnosu na gradove sli~ne veli~ine. U 2003. godini nijebilo nikakvih kapitalnih ulaganja na podru~ju toggrada te se vije}nik upitao ho}e li napokon do}i doodre|enih pomaka.

Usvojen Plan razvojapoduzetni~kih zona

Vije}nik Ivica Mihaljevi} ocijenio jeovu to~ku dnevnog reda vrlo va`nomza prosperitet na{e @upanije. On setako|er osvrnuo na demografskepokazatelje starosti populacije na{e@upanije te na podatke da u strukturinezaposlenih velik udio ~inistanovni{tvo od 20 do 24 godine te

preko 50 godina starosti i ène. Vije}nik je rekao da utome ohrabruje ~injenica {to 58% ~ini produktivnostanovni{tvo @upanije. Plan razvoja poduzetni~kihzona, po mi{ljenju vije}nika, ~ini temeljniinstitucionalni okvir za razvitak malog gospodarstva ukojem je gospodarska budu}nost ove @upanije.Vije}nik je predloìo da jedinice lokalne samoupravepoduzetnicima smanje ili ih oslobode pla}anjakomunalne naknade odnosno doprinosa te razmotremogu}nost dodjele zemlji{ta, besplatnog priklju~ka nakomunalnu infrastrukturu te drugih mjera koje biolak{ale uklju~ivanje i rad u poduzetni~kim zonama.Tako|er bi trebalo podsjetiti op}ine na aktivnouklju~ivanje i dono{enje konkretnih razvojnihprograma u koordinaciji sa @upanijom.

Vije}nik Dane Bari{i} primijetio jeda u materijalu nije navedena Op}inaêpin, a vije}nik Ivica Kozina naveoje da bi trebalo voditi ra~una onezaposlenim hrvatskim braniteljima.Osim toga, rekao je da osnovnusirovinsku strukturu u @upaniji ~inipoljoprivredno zemlji{te no ima

pokazatelja da se postupci prodaje ne provode kakotreba odnosno da poduzetnici koji imaju razvojneprograme ne mogu dobiti zemlju. Vije}nik je tako|erpitao zbog ~ega se u materijalu ne spominje Zra~na

luka koja u ovom segmentu razvoja moè biti vrlozna~ajna. Vije}nika je zanimalo za{to u nekimop}inama ima vi{e predvi|enih poduzetni~kih zona sobzirom da smatra da }e se uloìti sredstva uinfrastrukturu, a ne}e biti dovoljno zainteresiranih zarad u svim zonama.

Vije}nik Zvonko Erak tako|er je podrào ovajPlan uz napomenu da je potrebno zatraìti obvezuju}apisma namjere ili druge garancije da novac poreznihobveznika ne}e biti utro{en bez rezultata.

Bojazan da se kasni s Planom razvojapoduzetni~kih zona izrazio je vije}nik Gardlik te pitaoda li svaka od predvi|enih zona ima Studijuopravdanosti i isplativosti s obzirom na zna~ajnafinancijska sredstva koja }e se uloìti u izgradnjukomunalne infrastrukture.

Vije}nik Zdravko Bosan~i} istaknuoje problem op}ina koje nisu izradileprostorno-plansku dokumentaciju kojaje temelj za otvaranje poduzetni~kihzona te predloìo da Poglavarstvorazmotri mogu}nost financiranja tedokumentacije. On je tako|erprimijetio da podru~je \akov{tine

zaostaje za drugim podru~jima na{e @upanije i naovom planu.

Vije}nik Mirko Tankosi} predloìoje preispitivanje realnosti ovoga Planai uspostavu kontrolnih mehanizamanad njegovom provedbom. On jetako|er predloìo da se @upanijskaskup{tina redovito izvje{tava outro{enim sredstvima, novouposlenimdjelatnicima i razvitku slobodnih

zona, ukratko: u~incima na ìvot ljudi na ovomeprostoru. Vije}nik o~ekuje da }e usvajanje Planadoprinijeti stvaranju svjetlijih tonova u ̀ ivotu gra|anaRepublike Hrvatske.

Osnovom gospodarskog razvoja nazvao je ovajPlan vije}nik dr. sc. Marko Josipovi} i rekao da sveop}ine, koje do sada nisu dostavile svoje planove,trebaju to odmah u~initi kako bi se ostvarioravnomjeran razvitak, a zatim razraditi i modelepomo}u kojih }e se iz dràvnog prora~una za ovunamjenu privu}i {to vi{e sredstava.

Raspravu vije}nika kratko je prokomentiraopro~elnik Agencije za razvoj Martin Marolin. On jepojasnio da Op}ina êpin nije dostavila podatkeAgenciji, a predstavnici Op}ine posjetili su Agencijuprije dva dana s istim pitanjima koja je postavio ivije}nik Bari{i}. Glede Plana poduzetni~kih zonaMartin Marolin je izvijestio da je Vlada 23. travnja2004. godine donijela Program rada poduzetni~kih


zona od 2004. do 2007. godine i u skladu s timAgencija za razvoj i Zavod za prostorno ure|enjeizradili su program rada poduzetni~kih zona. Ciljrazvoja poduzetni~kih zona je poticanje zapo{ljavanja,poticanje razvoja gospodarstva i poduzetni{tva. Odjedinica lokalne samouprave svakako se traè planoviulaganja i pisma namjere. Predvi|ena je izgradnjapotpuno novih poduzetni~kih zona koje se moraju tekutvrditi prostornim planovima te izgradnjapoduzetni~kih zona ve} predvi|enih postoje}implanovima. @upanija je za poticanje poduzetni{tva uovoj godini u svom Prora~unu predvidjela 23 milijunakuna a ukupan fond Ministarstva je 300 milijuna kuna.

Ponovno se za rije~ javio vije}nik Dane Bari{i}napomenuv{i da na podru~ju Op}ine êpin izme|ukoridora V/c i zaobilaznice postoji 200 ha povr{ine nakojoj bi se mogla izgraditi poduzetni~ka zona.

U vezi s raspravom vije}nika Bari{i}a ùpanKre{imir Bubalo izvijestio je da je posjetio gotovosve op}ine i gradove na podru~ju @upanije. Odràn jei sastanak s predstavnicima op}ina i gradova nakonkojeg je izra|en Plan razvoja poduzetni~kih zona, nos Op}inom êpin nije ostvarena potrebnakomunikacija. @upan je tako|er rekao da }e op}inamabiti dodijeljena sredstva iz ̀ upanijskog prora~una kaopomo} za izradu prostornih planova kao preduvjeta zaizgradnju gospodarskih zona te da niti jedno ulaganjene}e biti mogu}e bez pisma namjere ili garancijeposlovne banke. On je tako|er naveo primjer osje~keSlobodne zone koja djeluje bez osnovnihinfrastrukturnih elemenata, zbog ~ega je dràvaizdvojila 3,5 milijuna kuna za kona~no stavljanje ufunkciju i otvaranje 200 novih radnih mjesta do kraja

ove godine. Na podru~ju @upanije predvi|eno jeukupno 54 poduzetni~kih zona s tim da Grad Osijeknije dostavio traène podatke. Do sada je ugospodarskim zonama zaposleno 1489 osoba, a odtoga 153 ove godine. @upan je tako|er naglasio da }ese Skup{tina redovito izvje{tavati o investicijama uzone te o otvaranju novih radnih mjesta. Budu}i da seotvaraju mogu}nosti privla~enja sredstava iz dràvnogprora~una, kao i novih kreditnih aran`mana, zasigurnose moè o~ekivati novo zapo{ljavanje. Do sada je napojedinim lokalitetima uloèno 60 milijuna kuna, aPlanom je procijenjeno da }e biti potrebno uloìti 185milijuna u sljede}ih nekoliko godina.

Vije}nik Andrija Ru~evi} primijetio je da se umaterijalu ne spominje zra~ni promet bez kojega, ponjegovom mi{ljenju, nema razvitka modernogpoduzetni{tva.

U svezi sa Zra~nom lukom zamjenik ̀ upana DinkoBuri} izvijestio je vije}nike da je Poglavarstvonedavno primilo prijedlog Zra~ne luke da osigurasredstva iz ùpanijskog prora~una za kupovinuavionskih karata, kao na~ina na koji bi Zra~na lukatrebala pokriti svoje tro{kove umjesto prijedloga kojibi se odnosili na stavljanje Zra~ne luke u funkcijurazvoja gospodarstva. Dinko Buri} je pri tome naglasioda }e se o Zra~noj luci mo}i razgovarati tek kada budeizra|ena Studija isplativosti koju je @upanijskaskup{tina zatraìla jer je cijela financijska konstrukcijaprema zaprimljenom dopisu zami{ljena na na~in daunaprijed pla}enim kartama (po 290.000 eura) Grad i@upanija financiraju rad Zra~ne luke.


@upan Kre{imir Bubalo predloìo je da se Zra~naluka uvrsti kao vaàn koridor pri ~emu je potrebnovoditi ra~una o ekonomskoj opravdanosti i isplativosti.

Nakon provedene rasprave, Skup{tina je donijelaPlan razvoja poduzetni~kih zona na podru~ju @upanije.

Dopuniti Informaciju o "Kopa~kom ritu"financijskim izvje{}em

Vije}nik Vlado Juki} ocijenio jeInformaciju o stanju i problemimaza{tite te programima razvitka Parkaprirode "Kopa~ki ri t" vrlokvalitetnom. S obzirom na problemesukoba nadle`nosti izme|u Hrvatskih{uma, Hrvatskih voda i Javne

ustanove vije}nik je predloìo pokretanje inicijative zauskla|ivanja Zakona o lovu i Zakona o za{titi prirode.Dok se ne razrije{i pitanje uskla|ivanja zakonapotrebno je inicirati sporazum zainteresiranih stranakako bi se izbjegle {tetne posljedice. Vije}nik je rekaoda ima informacije da su jeleni ugroèni zbogovakovog stanja na tom podru~ju.

Vije}nici Ivan Drmi}, Ivica Zavr{ki i IvicaMihaljevi} primijetili su da u Informaciji nedostajufinancijski pokazatelji o poslovanju i dugovima tefinancijski plan za sljede}u godinu. Zbog toga sutraìli nadopunu Informacije.

Vije}nik Zvonko Erak izrazio je mi{ljenje da jeInformacija korektno napravljena, no ukazao je napotrebu da @upanijska skup{tina poduzme aktivnostiradi uskla|ivanja zakonske regulative odnosnorje{avanja problema koji nastaju iz tih razloga sobzirom na izuzetan zna~aj Kopa~kog rita za ovopodru~je.

Za vije}nika Josipovi}a Informacija jetako|er kompletno i kvalitetnoizra|ena, a za posebnu je pohvalu~injenica {to je do kolovoza ovegodine zabiljeèno 15.000 posjetitelja.Vije}nik je istaknuo prioriteteKopa~kog rita: izgradnja infrastrukturei cesta, daljnja promid`ba potencijala

Kopa~kog rita, financijska pomo} kroz CARDprogram i druge aktualne programe koje nudi Europate razminiranje kao jedan od najva`nijih problema.

O razminiranju kao nultom prioritetu govorio jevije}nik Gordan Matkovi} naglasiv{i da nema smislapozivati turiste i raditi na razvoju turisti~ke ponudedok god nije ovaj problem rije{en. U svezi sinformacijama o pojavi metilja na divlja~i u Kopa~kom

ritu, vije}nik je rekao da se zbog preplitanjanadle`nosti Javne ustanove i Hrvatskih {uma nije znalotko je odgovoran i stvorena je situacija pogubna zarazvoj divlja~i i op}enito budu}nost Kopa~kog rita.

Vije}nik Tibor Santo napomenuo je da su uInformaciji navedeni programi koje Javna ustanovanamjerava realizirati u sljede}em razdoblju, koji nisunimalo neambiciozni te bi u slu~aju svoje realizacijeomogu}ili razvoj ovoga "dragulja" i omogu}ili da se uravnoteì sa zahtjevima za za{titu okoli{a s jednestrane i tradicionalnim kori{tenjem resursa s drugestrane, postignu svi ciljevi, jedni s drugima u suglasju.U svezi financijskog izvje{}a vije}nik je rekao da gaustanova vjerojatno podnosi svom osniva~u VladiRepublike Hrvatske, no da se takovo izvje{}e moèproslijediti i Skup{tini na znanje.

Vije}nik Miroslav Pavlini} bio je mi{ljenja dapravna pozicija ove ustanove ne obvezuje napodno{enje izvje{}a o financijskom poslovanju@upanijskoj skup{tini te molio da se ravnateljici pruìmogu}nost izja{njavanja u svezi s ovom Informacijom.

S obzirom na zahtjeve i sugestije vije}nika koje jeocijenio utemeljenim i opravdanim predsjednikSkup{tine Branimir Glava{ predloìo je da Javnaustanova Park prirode Kopa~ki rit u roku od 30 danapodnese Skup{tini izvje{}e o financijskom poslovanjuza 2003. godinu i prvih {est mjeseci 2004. godine.

Odlukom Skup{tine utvr|enenaknade za odlaganje otpada

Vije}nik Stjepan Gardlik je traìo poja{njenja~lanka 46. Zakona o otpadu s obzirom na primjerdeponije u Na{icama koja je u vlasni{tvu Gradskogkomunalnog poduze}a. Vije}nika je zanimalo moè lise dogoditi situacija u kojoj pravna ili fizi~ka osobakoja posjeduje koncesiju za odvoz sme}a nema uvlasni{tvu i gra|evinu na koju odlaè otpad. Zanimaloga je ho}e li se gra|anima uvesti jo{ jedan "namet"koji }e se upla}ivati u ùpanijski prora~un.

Pro~elnik Zavoda za prostorno ure|enje OliverGrigi} rekao je da je prijedlog Odluke o naknadamajedinicama lokalne samouprave na ~ijem podru~ju senalaze gra|evine za skladi{tenje, ogra|ivanje iliodlaganje otpada izra|en u skladu sa Zakonom ootpadu i Zakonom o komunalnim djelatnostima.Jedinice lokalne samouprave imaju pravo na naknadu~iju visinu i izra~un propisuje @upanijska skup{tina {toonemogu}uje samovoljno postupanje odnosnouspostavlja odre|enu kontrolu. Za deponiju napodru~ju Grada Na{ica, koju je spomenuo vije}nikGardlik, pro~elnik Grigi} je rekao da nema niti


gra|evinsku niti uporabnu dozvolu. Na podru~ju@upanije planira se izgradnja regionalne deponije nakojoj bi se odlagao otpad s podru~ja na{e iVukovarsko-srijemske ùpanije jer za sada nemadeponije koja je izgra|ena u skladu sa Zakonom i kojaima lokacijsku, gra|evinsku i uporabnu dozvolu.Pribliàvanje Europi bit }e mogu}e jedino ukoliko seosiguraju uvjeti za gospodarenje otpadom na zakonskiopravdan i ekonomski na~in, a u tom smjeru ide ipredloèna Odluka o naknadama te osiguranje radadeponija sa gra|evinskim i uporabnim dozvolama nakoje }e sve jedinice lokalne samouprave mo}i odlagatiotpad.

Vije}nici nezadovoljni naplatomslivne vodne naknade

U svojim komentarima na velika potraìvanja zaslivnu vodnu naknadu vije}nici Zvonko Erak i IvanVu~kovi} predlagali su da se procijeni {to je od toganaplativo te da se ostatak dugova otpi{e i dalje krenes realnim stanjem.

Vije}nik Ivica Kozina konstatirao je da umjestonekada{njih du`nika za odre|ena potraìvanja sadateret pada na ministarstva odnosno RepublikuHrvatsku te se pitao {to se moè u~initi da se baremveliki iznosi naplate.

Vije}nik Marko Josipovi} izrazio je mi{ljenje daje potrebno razraditi mehanizme u~inkovitije naplateodnosno pripremiti zakonske preduvjete da bi sefunkcioniranje odvodnje i odràvanje kanala tre}eg i~etvrtog reda dovelo na zadovoljavaju}u razinu. On jetako|er rekao da je dovoljno da 1% korisnika neodràva sustav kanala tre}eg i ~etvrtog reda i da se ukriti~nim trenutcima dogodi kaos. U ime Klubavije}nika HSS-a vije}nik je iznio prijedlog da se

odràvanje kanala tre}eg i ~etvrtog reda prepustiHrvatskim vodama ili nekom koncesionaruprvenstveno da bi funkcionirao sustav odvodnje, ali ida bi se kvalitetno odràvani sustav koristio zanavodnjavanje.

S obzirom da Zakon glede odràvanja kanala"diskvalificira" podru~ja na kojima je lo{a naplataslivne vodne naknade, vije}nik Zvonko Ibrikspredloìo je osnivanje fonda s 30% zajedni~kihsredstava za intervencije u ovakvim slu~ajevima.

Vije}nik Vlado Juki} usprotivio seprijedlozima o otpisu dugovanja sobzirom da je rije~ o ogromnimsredstvima od 106 milijuna kuna. Zavije}nika je rije~ o politi~kom aliprvenstveno i o pravnom pitanju jerpostoji procedura propisana za naplatu

ovih potraìvanja. Javni je interes da se sredstvanaplate jer bez novaca nije mogu}e ni obavljanjepotrebnih radova, naglasio je vije}nik i pozvao napo{tivanje zakonskih propisa.

S raspravom vije}nika Juki}a glede otpisadugovanja sloìo se i vije}nik Ivica Zavr{ki naglasiv{ida se ne moè odobriti primjena dva kriterija - jednogprema gra|anima a drugog prema pravnim osobama,budu}i da gra|ani u pravilu ispunjavaju svoje obvezeu strahu od kazne.

Nije prihva}eno Izvje{}eo poslovanju Regionalne veletr`nice

Izradu sanacijskog programa i dugoro~nograzvojnog projekta Regionalne veletr`nice sa svim


potrebnim uvjetima uspje{nogposlovanja predloìo je vije}nikZvonko Erak. On je tako|er ocijeniopotrebnim da svi proizvo|a~i i svadru{tva budu u istom poloàju jer se,za sada, zna~ajan dio djelatnostiobavlja mimo legalnih kanaladistribucije i prodaje.

U vezi s prijedlogom Poglavarstva @upanije da seIzvje{}e ne prihvati, ùpan Kre{imir Bubalo rekao jeda u vlasni~koj strukturi Veletr`nice @upanijasudjeluje s 15,32% i ne moè se sloìti s financijskimpokazateljima iz Izvje{}a o poslovanju budu}i da jenagomilani gubitak 4.976.000,00 kuna. Zbog toga jepotrebno izraditi business plan i studiju isplativosti.

Prihva}ena Informacija o primjeniOdluke o stipendiranju

Vije}nik Stjepan Gardlik, s obzirom na ~injenicuda u 2003./04. {kolskoj godini nisu iskori{tena svasredstva namijenjena stipendiranju, apelirao je da sevi{e pa`nje posveti informiranju u~enika i studenata,putem {kola i fakulteta, o raspisanim natje~ajima.

Potom je vije}nik Hrvoje Topalovi}pohvalio Poglavarstvo koje je u novuOdluku i Pravilnik o stipendiranju,kao jedan od kriterija, uvrstilo isocijalni kriterij.

Dopunjena Odluka o kriterijima, mjerilimai na~inu financiranja decentraliziranihfunkcija osnovnog {kolstva

Predloènu naknadu za individualni prijevozu~enika vije}nik Stjepan Gardlik ocijenio jepreniskom s obzirom da je rije~ o 10% cijene goriva.Osim toga, vije}nik je predloìo da @upanija sljede}egodine osigura besplatan prijevoz ili baremsubvencionira putne tro{kove i za u~enike srednjih{kola. Budu}i da ovaj amandman nije dostavljen@upanijskoj skup{tini u pisanom obliku, predsjednikSkup{tine Branimir Glava{ nije ga stavio naglasovanje.

Izvje{}e o izvr{enju Prora~una- usvojeno

Vije}nik Stjepan Gardlik izrazio je bojazan da sesvi planirani programi i projekti ne}e mo}i realizirati

u drugoj polovici godine jer njihova realizacija nije nizapo~eta. Prema rije~ima vije}nika Zvonka Erakarazvojni i socijalni projekti trebaju imati prioritet urealizaciji zbog stanja gospodarstva na podru~ju na{e@upanije.

Vije}nik Andrija Ru~evi} komentirao je nabavuinformati~ke opreme za Policijsku upravu uznapomenu da @upanija nije nadle`na financirati tajresor.

U svezi s ulaganjima u projekte, posebice upodru~ju poljoprivrede, vije}nik Ivan Vu~kovi} pitaoje da li je opse`na dokumentacija koja se traì razlogodustajanja poduzetnika od ulaganja.

Potom se za rije~ javio ùpan Kre{imir Bubalokoji je podsjetio da u prva tri mjeseca ove godine@upanija nije ni imala prora~un. Osim toga, diosredstava prora~una dozna~uje se isklju~ivo putemnatje~aja te uz prethodnu pripremu pravilnika, ugovorai dostavu potrebnih situacija. U ovom trenutku nara~unu prora~una @upanija ima 40 milijuna kuna odkojih }e 15 milijuna kuna biti oro~eno na mjesec dana.Natje~aji za poljoprivredu, jednako kao i zastipendiranje moraju biti transparentni tako da sesredstva potro{e. Glede primjedbe koja se odnosila naiznos odobren Policijskoj upravi, ùpan je rekao daPoglavarstvo moè odlu~iti o ovakvoj dodjelisredstava, tim vi{e {to je rije~ o opremi namijenjenojpobolj{anju rada Policije odnosno kvalitetnijemudovoljavanju zahtjevima i potrebama posla.

Prihva}eno Izvje{}e Ljekarne Osijek

Vije}nik Miroslav Pavlini} izrazio jenezadovoljstvo Izvje{}em o poslovanju LjekarneOsijek. U prvom dijelu Izvje{}a izneseno jefinancijsko poslovanje i pozitivni financijski rezultatiostvareni za vrijeme mandata oba ravnatelja koja suobavljala ovu du`nost u razdoblju od 2000. do 2003.godine, no u drugom dijelu Izvje{}a detaljno jerazra|ena jedna delikatna poslovna odluka o vrloprofitabilnoj ljekarni~koj jedinici te taj dio Izvje{}avije}nik smatra neobjektivnim i ocjenjuje da ono nemoè biti temelj kona~ne ocjene poslovanja u tomrazdoblju.

Zamjenik ùpana Dinko Buri} pojasnio je da jeLjekarna Osijek ostvarila najbolji financijski rezultatza vrijeme mandata ravnatelja Du{ka Ra{i}a nazavr{etku poslovne 2001. godine. Ne umanjuju}iposlovne rezultate ostvarene za vrijeme mandataravnatelja Dragutina Bodako{a, Dinko Buri} je naveoda je nesavjesnim poslovanjem i propu{tanjemodre|enih radnji, koje je kao ravnatelj bio u obvezipoduzeti, prouzro~ena dugoro~na {teta Ljekarni Osijek


i konkurenciji izravno omogu}eno preuzimanjeljekarni~ke jedinice "Sokolu". Upravno vije}eLjekarne Osijek je, sukladno zakonskim i statutarnimobvezama, smijenilo ravnatelja Bodako{a a 2002.godine smjena je bila rezultat politi~kog revan{izma.

Utvr|ena trgova~ka dru{tvaod posebnog interesa za @upaniju

S obzirom da @upanija u Regionalnoj veletr`nici,Zra~noj luci Osijek i Tehnologijsko-razvojnom centruima manje od 25% udjela, vije}nik Kozina jepredloìo da se ta dru{tva izostave s popisa trgova~kihdru{tava od posebnog interesa za @upaniju.

Vije}nik Matkovi} potom je traìo poja{njenjeglede Zra~ne luke Osijek za koju je na prethodnojsjednici predloèno "konzerviranje", a sada se nalazina popisu. Vije}nik je tako|er pitao zbog ~ega se napopisu nalaze Vuka, Odvodnja Darda, Kara{ica-Vu~ica, Cesting i Medijski centar Glas Slavonije te dali postoji inkopatibilnost funkcije predsjednika UpraveCestinga i ~lanstva u Poglavarstvu @upanije.

Zamjenik ùpana Dinko Buri} odgovorio jevije}niku Gordanu Matkovi}u da je @upanija 100%-tniili ve}inski vlasnik Vuke, Odvodnje Darda, Kara{ice-Vu~ice i Cestinga te da se privodi kraju procesprivatizacije dru{tava u vodnom gospodarstvu. Jo{godinu ili dvije @upanija bi trebala ostati u strukturivlasni{tva tih dru{tava s 25+1 dionicom ili 26%,pojasnio je Dinko Buri} i naglasio da je rije~ o interesu@upanije da zadrì tzv. negativni kontrolni pakettijekom prvih koraka nakon privatizacije.

Tuma~enje ~lanka 11. Zakona o sukobu interesazatraìo je vije}nik Tibor Santo a vije}nik GordanMatkovi} pitao je da li koji drugi zakon definirainkopatibilnosti funkcija o kojima je prethodnogovorio.

Potrebna poja{njenja Zakona i predloènogZaklju~ka dao je tajnik mr. Davor Brun~i}. Premanjegovim rije~ima smisao ovoga Zakona je da seonemogu}i odre|enim du`nosnicima na dràvnoj, apotom i na lokalnoj i ùpanijskoj razni sudjelovanje uupravljanju trgova~kim dru{tvima pod odre|enimuvjetima. Kada je rije~ o ustanovama, dopu{teno je dasudjeluju u upravnim vije}ima, ali bez prava nanaknadu dok je kod trgova~kih dru{tava propisanona~elo da ne mogu sudjelovati. Me|utim, od togpravila utvr|en je izuzetak po kojem mogu sudjelovatiu u upravljanju onim tvrtkama koje su u vlasni{tvuodnosne jedinice lokalne ili podru~ne samoupraveodnosno dràve, ali u onim institucijama koje na svojpopis uvrsti predstavni~ko tijelo odgovaraju}e razinepoliti~kog organiziranja. Slijedom toga, @upanijskaskup{tina treba utvrditi popis trgova~kih dru{tava ukojima ̀ upan i njegovi zamjenici mogu biti ~lanovima,no bez prava na naknadu, pojasnio je tajnik Brun~i}. U

konkretnom slu~aju navedenih 10 trgova~kih dru{tavana popisu, ùpan nije ~lan niti jednog Nadzornogodbora, a njegov zamjenik je ~lan samo u dvaNadzorna odbora, no postoji interes @upanije daparticipira u upravljanju u tim trgova~kim dru{tvima.U Zakonu ne postoji niti jedna izri~ita odredba koja bipropisivala inkopatibilnost u odnosu na pitanje koje jepostavio vije}nik Matkovi}, rekao je tajnik Brun~i}.


U pripremi 6.sjednice Skup{tine

U pripremi 6.U pripremi 6.sjednice Skupsjednice Skup{{tinetine

U pripremi 6.sjednice Skup{tine

U pripremi 6.U pripremi 6.sjednice Skupsjednice Skup{{tinetine

Komisija za lokalnu samoupravurazmatrala je na 1. sjednici odrànoj30. rujna 2004. godine, podpredsjedanjem Ivice Zavr{kog,Prijedlog Zaklju~ka o pristupanjuOsje~ko-baranjske ùpanije Radnojzajednici podunavskih regija,

Informaciju o financijskom poslovanju jedinicalokalne samouprave na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije u 2002. i 2003. godini, Plan razvojapoduzetni~kih zona na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije u razdoblju od 2004. do 2007. godine, teOdluku o naknadama jedinicama lokalne samoupravena ~ijem podru~ju se nalaze gra|evine za skladi{tenje,obra|ivanje ili odlaganje otpada. Komisija jepredloìla dono{enje akata i prihva}anje Informacije.

Komisija za financije i imovinsko-pravna pitanja razmatrala je na 4.sjednici odrànoj 30. rujna 2004.godine, pod predsjedanjem DamiraRe{etara, Informaciju o financijskomposlovanju jedinica lokalnesamouprave na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2002. i 2003.

godini, Odluku o naknadama jedinicama lokalnesamouprave na ~ijem podru~ju se nalaze gra|evine zaskladi{tenje, obra|ivanje ili odlaganje otpada,Informaciju o izvr{enoj naplati slivne vodne naknadei obavljenim radovima na lokalnim vodama u 2003.godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije,Informaciju o primjeni Odluke o stipendiranju iodobravanju drugih oblika financijske potporedarovitim u~enicima i studentima za {kolsku godinu2003./2004., Odluku o dopunama Odluke o kriterijima,mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranihfunkcija osnovnog {kolstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini, Informaciju oprimjeni Odluke o dodjeljivanju potpora zapermanentnu edukaciju za {kolsku godinu 2003./2004.,Izvje{}e o poslovanju Ljekarne Osijek 2000. - 2003.godine te Izvje{}e o izvr{enju Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za prvo polugodi{te 2004. godine.Komisija je predloìla dono{enje svih akata iprihva}anje informacija, no nije prihvatila Izvje{}e o

poslovanju Regionalne veletr`nice Osijek d.d. u 2003.godini.

Komisija za prostorno ure|enje iza{titu okoli{a na 3. sjedniciodrànoj 29. rujna 2004. godine podpredsjedanjem Miroslava Pavlini}a,razmatrala je Plan razvojapoduzetni~kih zona i konstatirala dabi ga trebalo dopuniti s detaljnimlokacijama poduzetni~kih zona po

pojedinim gradovima odnosno naseljima. Osim toga,Komisija je predloìla da Agencija za razvoj Osje~ko-baranjske ùpanije izradi marketin{ki materijal u ciljuprezentacije ovoga Plana kao podloge potencijalnimpoduzetnicima za ulazak u poslovne zone koji bi sedistribuirao putem Agencije za razvoj i jedinicalokalne samouprave, odnosno na drugi odgovaraju}ina~in.

Komisija je razmatrala Informaciju o stanju iproblemima za{tite te programima razvitka Parkaprirode "Kopa~ki rit" te ocijenila Informaciju vrlokvalitetnom. Komisija smatra da bi u ovakovom oblikui s istim subjektima izrade trebala jedanput godi{njebiti na dnevom redu Skup{tine.

Nadalje, u cilju razvoja turisti~ke ponude i boljegiskori{tenja prirodnih resursa Kopa~kog rita, Komisijaje ukazala na potrebu jo{ bolje suradnje Turisti~kezajednice Osje~ko-baranjske ̀ upanije i Javne ustanove"Park prirode Kopa~ki rit".

Na Prijedlog Odluke o naknadama jedinicamalokalne samouprave na ~ijem podru~ju se nalazegra|evine za skladi{tenje, obra|ivanje ili odlaganjeotpada Komisija nije imala primjedbi.

Komisija za gospodarska pitanjarazmatrala je Plan razvojapoduzetni~kih zona na 4. sjedniciodrànoj 29. rujna 2004. godine. Podpredsjedanjem Zvonka Ibriksa,Komisija je predloìla Skup{tiniprihva}anje Plana kao i stavova


Poglavarstva sadrànih u Zaklju~ku donesenompovodom njegovoga razmatranja. Komisija jerazmatrala i Informaciju o stanju i problemima za{titete programima razvitka Parka prirode "Kopa~ki rit" tetako|er predloìla Skup{tini prihva}anje Informacije,kao i dono{enje Odluke o naknadama jedinicamalokalne samouprave na ~ijem podru~ju se nalazegra|evine za skladi{tenje, obra|ivanje ili odlaganjeotpada.

Komisija je, u svezi Informacije o izvr{enoj naplatislivne vodne naknade i obavljenim radovima nalokalnim vodama u 2003. godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije, predlaìla prihva}anje Informacijekao i stavova Poglavarstva sadrànih u Zaklju~kudonesenom povodom njenog razmatranja uz prijedlogda se dodatna sredstva za ure|enje i odràvanjekanalske mreè zatraè i iz Dràvnog prora~una.

Komisija nije prihvatila Izvje{}e o poslovanjuRegionalne veletr`nice Osijek d.d. u 2003. godini.

Odbor za prosvjetu, kulturu iznanost razmatrao je na 4. sjedniciodrànoj 28. rujna 2004. godine, podpredsjedanjem Andrije Ru~evi}a,Informaciju o primjeni Odluke ostipendiranju i odobravanju drugihoblika financijske potpore darovitimu~enicima i studentima za {kolsku

godinu 2003./2004., Odluku o dopunama Odluke okriterijima, mjerilima i na~inu financiranjadecentraliziranih funkcija osnovnog {kolstva napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini,te Informaciju o primjeni Odluke o dodjeljivanjupotpora za permanentnu edukaciju za {kolsku godinu2003./2004. Odbor je u svezi posljednje Informacijenapomenuo da je prilikom primjene Odluke ododjeljivanju potpora za permanentnu edukaciju, kaoi prate}eg Pravilnika, dodatno potrebno voditi ra~unao posebno perspektivnim programima stjecanja zvanja,kao i o iznalaènju na~ina trajnijeg zadràvanjastru~njaka na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.

@upanijsko povjerenstvo za mlade`na 2. sjednici odrànoj 30. rujna 2004.godine pod predsjedanjem DavoraBorasa, razmatralo je te predloìloSkup{tini prihva}anje Informacije oprimjeni Odluke o stipendiranju iodobravanju drugih oblika financijskepotpore darovitim u~enicima i

studentima za {kolsku godinu 2003./2004. teInformacije o primjeni Odluke o dodjeljivanju potporaza permanentnu edukaciju za {kolsku godinu2003./2004.

Komisija za javne slu`be razmatralaje na 3. sjednici odrànoj 28. rujna2004. godine, pod predsjedanjemdr.sc. Luke Crnkovi}a, PrijedlogOdluke o dopunama Odluke okriterijima, mjerilima i na~inufinanciranja decentraliziranih funkcijaosnovnog {kolstva na podru~ju

Osje~ko-baranjske ̀ upanije u 2004. godini i nije imalaprimjedbi na predloèni tekst Odluke. Komisija jatako|er predloìla prihva}anje Izvje{}a o poslovanjuLjekarne Osijek 2000. - 2003. godine.

Odbor za zakonodavnu djelatnost i statutarno-pravna pitanja, na sjednici odrànoj 30. rujna 2004.godine, pod predsjedanjem Ivice Zavr{kog, razmatraoje Prijedlog Odluke o dopunama Odluke o kriterijima,mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranihfunkcija osnovnog {kolstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini i Prijedlog Odlukeo naknadama jedinicama lokalne samouprave na ~ijempodru~ju se nalaze gra|evine za skladi{tenje,obra|ivanje ili odlaganje otpada. Odbor nije imaoprimjedbi na predloène odluke.

Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb razmatrao jeIzvje{}e o poslovanju Ljekarne Osijek 2000. - 2003.godine na 4. sjednici odrànoj 29. rujna 2004. godine,pod predsjedanjem Tibora Sante, i predloìoSkup{tini da ga prihvati.

Vije}nik Mirko Tankosi} traìo je da se vije}niciupoznaju s aktualnim stanjem i perspektivompretvorbe Belja d.d., a vije}nik Ivan Vrdoljak jezatraìo financijsko izvje{}e Belja za prvih {estmjeseci ove godine.

Vije}nik Gordan Matkovi} podsjetio je ̀ upana naobe}anje da }e se u najkra}em roku osigurati prijenossjednica @upanijske skup{tine. Drugo pitanje vije}nikaodnosilo se na izgradnju ceste koja povezuje na{u@upaniju s Vukovarsko-srijemskom. Vije}nika je


zanimalo kakva je situacija s izgradnjom te ceste tetraìo da se poduzmu radnje kako bi se radovi zavr{ili.

Pitanje sudbine koridora V/c zanimalo je vije}nikeIvicu Mihaljevi}a, Ivana Vrdoljka i MiroslavaPavlini}a. Pri tome je vije}nik Pavlini} komentirao{to u izaslanstvu koje se sastalo s ministrom nisu bilipredstavnici svih stranaka koje su zastupljene uSkup{tini te saborski zastupnici s ovog podru~ja. Osimtoga, vije}nik Pavlini} predloìo je da se koncesija zaputni~ki prijevoz u cestovnom prometu na podru~juOp}ine Darda oduzme Panturistu i dodijeli GPP-u.

Vije}nik Vlado Juki} postavio je pitanje po~etkaradova na obilaznici Darda-êpin, te izgradnjekoridora V/c u kontekstu stand-by aran`mana s MMF.

Vije}nik Davorin Duman~i} pitao je {to jePoglavarstvo poduzelo i {to namjerava poduzeti usvezi Slobodne zone Osijek i drugih gospodarskihzona na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije.

Matej Perku{i} pitao je u kojoj sufazi kreditne linije predvi|ene zamale i srednje poduzetnike u na{oj@upaniji.

Vije}nik Josip Mio~ pitao je {to}e biti s krièm postavljenim uPoslovno-{portskoj zra~noj luci uo~idolaska Svetog Oca u Osijek.

Vije}nik Luka Crnkovi} zanimao se za ̀ eljezni~kuprometnu povezanost Osijeka i Zagreba, a vije}nikTibor Santo za rekonstrukciju ̀ eljezni~kog kolodvorau Osijeku te èljezni~ku povezanost Osijeka iVinkovaca s obzirom da je deminiranje zavr{eno, anema naznaka daljnjih aktivnosti radi uspostave ovelinije.

Vije}nik Zvonko Erak postavio je pitanje koliko jedjelatnika obuhva}eno racionalizacijom u @upaniji tekakav je njihov status. Osim toga, vije}nik je pitao dali je proveden javni natje~aj za izradu Studije onavodnjavanju za koju je navodno Agronomskomfakultetu ispla}eno 2.200.000,00 kuna. Vije}nikazanima {to je sa znanstvenim institucijama s na{egpodru~ja, kao i sa studijama koje su u tu svrhu izra|e-ne o tro{ku gospodarskih subjekata u na{oj @upaniji.

Vije}nik Vlado Ze~evi}, u svezirekonstrukcije Trga Ante Star~evi}a i5 milijuna kuna osiguranih Prora~u-nom @upanije za tu namjenu, pitao jeda li postoji kontrola nad tro{kovimate da li su provedeni natje~aji zaizvoditelje radova.

Vije}nik Zvonko Ibriks pitao je da li jePoglavarstvo odràlo tematsku sjednicu o programimavezanim za predpristupne fondove EU. S obzirom da@upanija gospodari najve}im vodnim ipoljoprivrednim resursima, vije}nik je bio mi{ljenja da}e navedeni fondovi biti namijenjeni ulaganju upravou ove resurse.

Vije}nik Ivica Kozina pitao je da li }eza sljede}u godinu biti pripremljenplan obnove dokumentacije zaizgradnju Doma umirovljenika uNa{icama. Pored toga, vije}nik jetraìo provjeru podataka o zakonitostipostupaka otkupa poljoprivrednogzemlji{ta jer navodno na~elnici

pojedinih op}ina sami odlu~uju kome }e prodatizemlju.

Vije}nik Stjepan Gardlik traìo je pisane podatkeo planiranim i realiziranim ulaganjima sredstavaProra~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinuza Na{ice i na{i~ko podru~je i to za sve objekte idjelatnosti koje se financiraju iz Prora~una @upanije.Drugo pitanje vije}nika Gardlika odnosilo se nauni{tavanje usjeva kukuruza marke Pioneer. Vije}nikje pitao i da li je uvoznik odgovarao za to te da li supoljoprivrednicima ispla}ene naknade {tete i u kolikomiznosu.

Vije}nik Ante Kristi}, s obziromna velik interes mladih koji tijekomvikenda izlaze, predloìo jepokretanje inicijative za prometovanjetramvaja u Gradu Osijeku u no}nimsatima petkom i osiguranje jo{ jednogvozila subotom.

Vije}nik Hrvoje Topalovi} komentirao je postupakdodjele stipendija i potpora u~enicima i studentima zavrijeme biv{e vlasti kada je preko 50% sredstavaostalo neutro{eno zbog lo{e obavije{tenosti onatje~aju. S obzirom da je donesen novi Pravilnik kojibi trebao otkloniti te nedostatke i koji je uvrstio isocijalnu komponentu kao kriterij za dodjelu, vije}nikaje zanimalo {to je sve poduzeto radi ve}etransparentnosti natje~aja.

Vije}nik Zdravko Bosan~i} podsjetio je da nijedobio odgovor na pitanje o kadrovima smjenjenim zavrijeme biv{e vlasti.

Vije}nik Ivan Vu~kovi} postavio je pitanje u svezinenapla}enih pro{logodi{njih poticaja za sjetvup{enice te o ukinutim odnosno smanjenim poticajima.On je tako|er rekao da je ministar poljoprivrede Petarôbankovi} obe}ao da }e potpore biti ispla}ene do 15.rujna.


Vije}nik dr.sc. Marko Josipovi} pitao je {to je@upanija poduzela da bi pomogla autoprijevoznicimakoji ne smiju voziti Podravskom magistralom. Drugopitanje vije}nika tako|er se odnosilo na pravovremenuisplatu poticaja u poljoprivredi.

Pitanje zavr{etka izrade Strategije razvoja Osje~ko-baranjske ùpanije zanimalo je vije}nika DarijanaRudana.

Vije}nik Ivica Zavr{ki postavio je pitanje u svezis racionalizacijom uprave kao i smanjenjem prevelikihtro{kova koje je imala @upanija.

Vije}nik Dane Bari{i} ponovno je postavio pitanjeodvodnje u Op}ini êpin i nastavka daljnjih radova.

Vije}nik Zdravko @ivkovi}, u svezite{ke gospodarske situacije u DonjemMiholjcu, postavio je pitanje da li je@upanija spremna pomo}i dapoduze}e Kanan i neka drugapoduze}a ponovno zapo~nuproizvodnju. Drugo pitanje vije}nikaodnosilo se na vodovodnu mreù

Grada Donjeg Miholjca, za koju je dokumentacijaproslije|ena @upaniji i Hrvatskim vodama te jevije}nika zanimalo kada }e zapo~eti realizacija togprojekta.

@upan Kre{imir Bubalo, na pitanja u sveziprivatizacije Belja, odgovorio je da je jedina ponudakoja je pristigla na natje~aj za privatizaciju odbijenajer nije ispunjavala uvjete iz kolektivnog ugovora.Trenutno se u Belju ispla}uju pla}e i ra~un nije

blokiran ali obveze iznose 486.000.000,00 kuna dok jevrijednost kapitala 540.000.000,00 kuna. Posebno jezabrinjavaju}e {to s danom 31. kolovoza gubitak Beljaiznosi 39.000.000,00 kuna, rekao je ùpan. Zbog togaje potrebno {to prije provesti privatizaciju i takoosigurati neophodne investicije za pokretanjeproizvodnje.

Na pitanje vije}nika Matkovi}a ̀ upan je odgovorioda cesta prema Vinkovcima treba biti gotova u prolje}e2005. godine. Ukupna vrijednost investicije je57.000.000,00 kuna. S obzirom da je vi{e vije}nikapostavilo pitanje izgradnje koridora V/c, ùpan jeizvijestio da }e 4. listopada u Osijeku biti ministarBoìdar Kalmeta te da }e biti govora o svimcestovnim, èljezni~kim koridorima te kapitalniminvesticijama. Izgradnja koridora V/c treba po~etiidu}e godine, u tijeku je izrada projekata za kompletankoridor duljine 90 km a sljede}e godine po~et }eizgradnja dijela autoceste prema \akovu dok bikompletna dionica trebala biti izgra|ena u daljnje ~etirigodine.

Vije}niku Vrdoljaku ùpan je rekao da se svisaborski zastupnici s ovog podru~ja, neovisno ostrana~koj pripadnosti, jednako zauzimaju zarealizaciju koridora V/c. Glede pitanja vije}nika Juki}ao zapadnoj obilaznici, ùpan je rekao da se sljede}itjedan o~ekuje raspisivanje natje~aja za ovu investicijuvrijednu 212.000.000,00 kuna. Tako|er bi u ovojgodini trebali zapo~eti radovi te potrajati godinu i poldana.

Na pitanje vije}nika Duman~i}a o gospodarskimzonama, ùpan je rekao da su one velikim dijelom


budu}nost na{e @upanije. Dio sredstava za njihovuizgradnju osiguravaju op}ine, dio @upanija, a dio od300 milijuna ukupno osiguranih sredstava u dràvnomprora~unu ve} je dozna~en za ovu namjenu i to zaSlobodnu zonu Osijek 3,5 milijuna i cca 4 milijunakuna za ostale gospodarske zone. S obzirom da je udràvnom prora~unu osigurano jo{ 11,5 milijuna kuna,ùpan je rekao da o~ekuje da }e Osje~ko-baranjskaùpanija participirati i u velikom dijelu tih sredstava.

U vezi s pitanjem vije}nika Perku{i}a o kreditnimlinijama ùpan je izvijestio da je potpisan kreditniaran`man namijenjen hrvatskim braniteljima, mladimai ̀ enama s kamatom od 4% i 2%, a ugovor o realizacijikredita sklopljen je sa sedam poslovnih banaka kojedjeluju na ovom podru~ju. O~ekuje se da }e ovekreditne linije omogu}iti kvalitetan pomak u razvojuovog podru~ja.

Za kri` postavljen u Poslovno-{portskoj zra~nojluci, o ~emu je pitao vije}nik Mio~, prema rije~imaùpana, mora se prona}i odgovaraju}e mjesto.Prigodom nedavnog razgovora s gradona~elnikomGrada Osijeka ponu|ena je pomo} @upanije urje{avanju ovog pitanja.

Na pitanje Luke Crnkovi}a o èljezni~komprometnom pravcu Osijek-Zagreb, ̀ upan je odgovorioda }e se 12. listopada odràti sastanak s Upravom H@-a te da }e od mjeseca prosinca prometovati brziposlovni vlak koji }e ovu relaciju prelaziti za samo trisata. @upanija }e snositi dio tro{kova na modernizacijielektroinstalacija.

Provedena racionalizacija uprave imala je za ciljsmanjivanje tro{kova i postizanje ve}e u~inkovitosti iracionalnosti. Smanjen je broj upravnih tijela s desetna osam, broj sistematiziranih radnih mjesta sa 151 na106, a broj pomo}nika s trinaest na osam. Zazaposlenike koji su utvr|eni tehnolo{kim vi{komosigurana je isplata otpremnina.

U Prora~unu @upanije osigurano je 5.000.000,00kuna za projekt rekonstrukcije Ante Star~evi}a iiskazana je volja za uklju~ivanjem u projekt, ali bezzakonite provedbe natje~aja niti jedan virman ne}e bitipotpisan, naglasio je ùpan.

Glede pitanja vije}nika Ibriksa o programima ipristupnim fondovima, ùpan je rekao da se ~etiriprojekt-menadèra intenzivno educira za potrebe radau svezi s pristupnim fondovima. U idu}oj godini izovih izvora financirat }e se projekt Kopa~kog rita i jo{neki sli~ni projekti.

Na pitanje vije}nika Kozine o izradnji Domaumirovljenika u Na{icama ùpan je odgovorio da je otome mogu}e razgovarati prilikom dono{enja sljede}eg

prora~una. Otkup zemlji{ta i natje~aji tomenamijenjeni u nadle`nosti su op}ina i gradova a akopostoji bilo kakav problem potrebno je reagirati iobratiti se Ministarstvu zbog eventualnog postupanjasuprotnog zakonu.

U svezi ̀ eljezni~kog pravca Osijek-Vinkovci ̀ upanje rekao da je u planu za sljede}u godinu, a prijedloguvo|enja no}nih tramvaja bit }e upu}en nadle`niminstitucijama u pisanom obliku.

Na pitanje vije}nika Vu~kovi}a o poticajima ̀ upanje rekao da je dràvna uprava nadle`na za dostavljanjepotrebne dokumentacije Ministarstvu a isplata poticajaza na{u @upaniju trebala bi po~eti od 4. listopada.Strategija razvoja Osje~ko-baranjske ùpanije o kojojje pitao Darijan Rudan, trebala bi biti, prema rije~imaùpana, zavr{ena do 10. listopada.

Problem odvodnje Op}ine êpin bio je razmatranna nedavno odrànom sastanku s Hrvatskim vodama tese o~ekuju odgovori na ova pitanja. @upan je tako|erizvijestio da je obi{ao gotovo sve op}ine u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji, a da bi do{lo do posjeta Op}iniêpin mora postojati obostrana volja i komunikacija.@upanija moè ispuniti sve preuzete obveze, nema nitikune kreditnog zaduènja, no na osnovi financijskihpokazatelja iz Op}ine êpin o~ito je da Op}ina nemoè izvr{iti svoje obveze.

U vezi s pitanjem vije}nika @ivkovi}a ùpan jerekao da su bila osigurana sredstva namijenjena GraduDonjem Miholjcu ali je do{lo do prenamjene dijela tihsredstava. No, jedan dio sredstava ipak }e bitiinvestiran u gospodarsku zonu. “@itar” iz DonjegMiholjca je u preustroju i prema rije~ima ùpanavjerojatno }e biti respektabilna tvrtka i pozitivanprimjer okon~anja ste~aja. Problem vodovoda na tompodru~ju uskoro bi trebao biti rije{en u dogovoru sHrvatskim vodama.

Zamjenik ùpana Dinko Buri} rekaoje da su Domu zdravlja u Na{icamaodobrena sredstva u iznosu od1.200.000,00 kuna, provedeni sunatje~aji i pri kraju je ve}inagra|evinskih radova. Za na{i~kubolnicu predvi|eno je 4.200.000,00kuna od ~ega je 2.600.000,00 zagra|evinske radove a medicinska

oprema je gotovo u cijelosti nabavljena. Odobrena sui sredstva za dogradnju parkirali{ta uz bolnicu tedogradnju parkirali{ta i pristupne staze uz Domzdravlja Na{ice. @upanija }e strogo namjenski utro{itisvih 28.000.000,00 kuna odobrenih za zdravstveneustanove i Klini~ku bolnicu Osijek, prate}i dinamikutro{enja tih sredstava.


Pro~elnica Upravnog odjela zadru{tvene djelatnosti Ksenija Zboìlobe}ala je pisani odgovor na pitanjevije}nika Miroslava Pavlini}a, a napitanje vije}nika Ivice Kozineodgovorila je da jedinice lokalne iregionalne samouprave te fizi~ke ipravne osobe, sukladno Zakonu o

socijalnoj skrbi mogu biti osniva~i ustanova zasmje{taj starih i nemo}nih osoba. @upanija je osniva~tri doma za stare i nemo}ne osobe, a na ovom podru~jupostoje i domovi koje su osnovale fizi~ke osobe.Trenutno su u osnivanju jo{ tri takva doma.Poglavarstvo moè procijeniti odnosno odlu~iti opotrebama i eventualnom osnivanju jo{ koje ustanoveove vrste.

Pro~elnik Agencije za razvoj Martin Marolin, usvezi pitanja Zvonka Ibriksa o predpristupnim fondo-

vima, izvijestio je da je @upanija nominirala projekteu okviru CARDS programa 2003. godine te da jeodobren program odrìvog ruralnog razvoja naprostoru Baranje, izra|en u suradnji s Gra|evinskimfakultetom, ~ija je vrijednost izme|u 75.000 i 150.000eura. U suradnji s Ministarstvom za europskeintegracije odràvaju se edukativni seminari zaprojekte za{tite okoli{a i poljoprivrede koji }e senominirati 2005. godine. Tako|er je za podru~ja odposebne dràvne skrbi predvi|en projekt socijalno-gospodarskog odrìvog razvoja u suradnji saSvjetskom bankom ~ija je vrijednost 61.000.000 eura.U okviru tog programa sredinom 2005. godineizgra|ivat }e se komunalna i socijalna infrastruktura,zdravstvo, {kolstvo i druge djelatnosti od interesa zapodizanje kvalitete ìvljenja na tom podru~ju. êtiriprojekt-menadèra vodi ra~una o svim predpristupnimfondovima i programima i sudjeluje u njihovojrealizaciji, naglasio je Martin Marolin.

Inicijativa za prometovanje tramvajau Gradu Osijeku u no}nim satimapetkom i jo{ jednog vozila subotom

S obzirom na velik interes mladih koji tijekomvikenda izlaze, vije}nik Ante Kristi} je na 6. sjedniciSkup{tine @upanije predloìo pokretanje inicijative zaprometovanje tramvaja u Gradu Osijeku u no}nimsatima petkom i osiguranje jo{ jednog vozila subotom.U svezi ove inicijative iz Gradskog prometnogpoduze}a Osijek stigao je sljede}i odgovor:

"GPP je osigurao unazad nekoliko godinaprometovanje jednog tramvaja sa subote na nedjelju ito u razmaku od sat vremena (no}ni tramvaj).

Iskustvo nam govori da nema potrebe za ve}imbrojem tramvaja jer u prosjeku vozimo 10 ljudi utramvaju u tom vremenu. Osim toga treba re}i da

nemamo prodanu gotovo ni jednu kartu za svo vrijemeprometovanja tog tramvaja i nemogu}e ju je naplatiti.Nadalje imamo ~este incidentne situacije sa na{imveselim putnicima gdje u pravilu nastrada na{ voza~ ai vozilo.

Iz ovoga slijedi da nismo radosni {to moramo ovajposao odra|ivati. Uvo|enje ve}eg broja vozila iziskujedodatne tro{kove poslovanja poduze}a, a prihodanema.

Prirodnog i zdravnog dohodovnog interesa tunemamo, a ukoliko bi se to moralo odra|ivati u tomslu~aju bi morali razgovarati kako pokriti tro{kove kojibi morali napraviti."


Mogu}nost cestovnog povezivanjapodru~ja Op}ine Darda angaìranjemautobusa GPP-a umjesto Panturista

U svezi prijedloga Miroslava Pavlini}a da seispita mogu}nost cestovnog povezivanja podru~jaOp}ine Darda angaìranjem autobusa GPP-a umjestoPanturista, iz Upravnog odjela za poljoprivredu igospodarstvo stigao je sljede}i odgovor:

"@upanijski linijski prijevoz putnika je prema~lanku 37. stavak 1. Zakona o prijevozu u cestovnomprometu ("Narodne novine" broj 26/04.), prijevoz nalinijama unutar podru~ja jedne ̀ upanije, kao i prijevozkad prijevozni pravac ùpanijske linije prolazipodru~jima susjedne ùpanije bez zaustavljanja iure|en je u skladu s navedenim Zakonom i Odlukomo organizaciji linijskog prijevoza putnika na podru~juùpanije koju donosi @upanijska skup{tina.

Ne postoji mogu}nost prijevoza putnika autobusomna pojedinim ùpanijskim linijama na temeljukoncesije.

Sukladno navedenom Skup{tina Osje~ko-baranjskeùpanije donijela je Odluku o organizaciji linijskogprijevoza putnika u cestovnom prometu ("@upanijskiglasnik" broj 3/00., 5/00. i 5/04.) i utvrdila linije nakojima se obavlja ùpanijski linijski prijevoz putnika.

Prijevoz putnika na pojedinim linijama utvr|enimnavedenom Odlukom, obavlja se na temelju dozvole zaobavljanje ùpanijskog linijskog prijevoza putnikaautobusom u cestovnom prometu, koja se izdaje uupravnom postupku na rok vaènja pet godina.

Panturist d.d. Osijek obavlja prijevoz putnikaautobusom sa podru~ja Op}ine Darda premagradovima kojima gravitiraju na temelju dozvole zaobavljanje ùpanijskog linijskog prijevoza putnikaautobusima u cestovnom prometu na pojedinimùpanijskim linijama utvr|enim ~lankom 3. Odluke, teutvr|enom voznom redu i prometnom pravcu koji susastavni dio dozvole.

Ukoliko je Gradski prijevoz putnika d.o.o. Osijekzainteresiran za obavljanje prijevoza putnika napojedinim ùpanijskim linijama koje povezujupodru~je Op}ine Darda s Osijekom i BelimManastirom moè podnijeti zahtjev za izdavanjedozvole Upravnom odjelu za poljoprivredu igospodarstvo Osje~ko-baranjske ̀ upanije, s potrebnomdokumentacijom propisanom ~lankom 11. stavak 2.Pravilnika o dozvolama za obavljanje linijskogprijevoza putnika ("Narodne novine" broj 177/03. i106/04.).

O planiranim i realiziranim ulaganjimasredstava Prora~una za 2004. godinuza Grad Na{ice i na{i~ko podru~je

Na 6. sjednici @upanijske skup{tine vije}nikStjepan Gardlik traìo je podatke o planiranim irealiziranim ulaganjima sredstava Prora~una za 2004.godinu za Grad Na{ice i na{i~ko podru~je. Iz Slu`be zajavne financije Osje~ko-baranjske ùpanije stigao jesljede}i odgovor:

"Prora~unom Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004.godinu planirana su sredstva u okviru projekta"Sanacija i adaptacija Doma kulture kino dvorane,Grad Na{ice" na poziciji 126 "Kapitalne pomo}i unutarop}e dràve" u iznosu od 750.000,00 kuna. GradNa{ice obratio se @upaniji s potrebom prenamjeneosiguranih sredstava na na~in da se za navedeni projektizdvoji 250.000,00 kuna, a preostali iznos od500.000,00 kuna se prenamjeni za kapitalna ulaganja

u zone malog gospodarstva i to za novi projekt"Priprema i ure|enje Zone malog gospodarstva uNa{icama".

Skup{tina Osje~ko-baranjske ̀ upanije, na svojoj 5.sjednici odrànoj 5. srpnja 2004. godine, usvojila jenavedene prenamjene dono{enjem Odluke oizmjenama i dopunama Prora~una Osje~ko-baranjskeùpanije za 2004. godinu i Odluke o izmjenama idopunama Odluke o izvr{avanju prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu.

Sredstva su dozna~ena u Prora~un Grada Na{ica uukupnom iznosu od 750.000,00 kuna dana 19. rujna2004. godine.


Za osnovne i srednje {kole na podru~ju Grada Na{ica u Prora~unu Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinuplanirana je svota od 499.022,70 kuna, a do sada je dozna~eno kako slijedi:- O[ I. Brnjika Slovaka, Jelisavac

- stolarija Podru~ne {kole La|anska, centralno grijanje 99.573,96- O[ J.J. Strossmayera, \ur|enovac

- krov Podru~ne {kole Bok{i}, Bok{i} Lug 91.430,58- S[ I.Kr{njavoga, Na{ice

- izmjena radijatora 198.018,20- S[ J. Kozarca, \ur|enovac

- grijanje {kolske radionice, stolarija 67.685,60Ukupno: 456.708,34

Za potrebe u kulturi na podru~ju Grada Na{ica, u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuplanirana je svota od 39.000,00 kuna, a do sada je dozna~eno kako slijedi:- Zavi~ajni muzej Na{ice

Memorijal Dore Peja~evi} 8.000,00- Udruga stvaratelja u kulturi "Rima" Na{ice

- likovna kolonija grada 2.000,00- KUD "Tamburica" Velimirovac

- rad s djecom i mladima te za "Sijelo uz tamburicu" 4.000,00Ukupno: 14.000,00

Financiranje programskih aktivnosti Udruga na podru~ju Grada Na{ica u Prora~un Osje~ko-baranjske ̀ upanijeza 2004. godinu uvr{ten je u iznosu od 15.000,00, a do sada je pla}eno kako slijedi:- Udruga gluhih i nagluhih osoba Na{ice

- te~aj znakovnog govora gluhih 5.000,00- Dru{tvo "Na{a djeca" Na{ice

- rad za djecu i s djecom 5.000,00- Udruga za sport i rekreaciju invalidnih osoba Na{ice

- 25. godi{njica Udruge 5.000,00Ukupno: 15.000,00

Rashodi za Op}u ùpanijsku bolnicu Na{ice u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuplanirani su u svoti od 4.264.186,93, a do sada je dozna~eno kako slijedi:

Op}a @upanijska bolnica Na{iceza investicijsko ulaganje- Dogradnja prostora u odjelima hemodijalize i centralne sterilizacije 121.042,92- I. Faza izgradnje 24.400,00- Koledohoskop - medicinska oprema 117.399,38- Video stup s 1 gastroskopskom i 1 kolonoskopom dje~jim

- medicinska oprema 304.605,70- Antidekubitalni madrac 4 kom - medicinska oprema 12.100,00- Vacum aspirator za gin. Operacije - medicinska oprema 23.790,00- Drà~ RTG kazeta na oper. stolu - medicinska oprema 10.904,36- Zubni RTG aparat - medicinska oprema 42.038,76

Ukupno: 656.281,12Za Dom zdravlja Na{ice u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu planirana je svota od

1.080.000,00 kuna, a dozna~eno je kako slijedi:

DOM ZDRAVLJA NA[ICEza investicijsko ulaganje- Ugradnja plinskog centralnog grijanja u

zdravstvenoj stanici Podgora~ 54.889,63

za investicijsko odràvanje- Izmjena staklene stijene u zgradi Doma zdravlja Na{ice 146.958,46- Li~enje i bojanje unutarnje stolarije zdrav. stanice Podgora~ 39.275,47- Izmjena poda u hitnoj medic. pomo}i i zubnoj ord. Dr. Beni} 23.970,78- Popravak i izmjena prozora i vrata u Domu zdravlja Na{ice 129.991,00- Hitne intervencije (medic. oprema, nemedic. oprema, prijev. sredstva) 99.747,16

Ukupno: 494.832,50"


Na 13. sjednici21. rujna 2004.Na 13. sjedniciNa 13. sjednici21. rujna 2004.21. rujna 2004.Na 13. sjednici21. rujna 2004.Na 13. sjedniciNa 13. sjednici21. rujna 2004.21. rujna 2004.

Financijsko poslovanje javnih sustava i tvrtki u suvlasni{tvu @upanije, kori{tenje sredstava @upanijskogprora~una kao i novi projekti ~ije se sufinanciranje predlaè, bili su osnovom dnevnog reda 13. sjednice@upanijskog poglavarstva odràne u Osijeku 21. rujna. Analize i zaklju~ke te predloèna rje{enja Poglavarstvoje razmotrilo te u odnosu na njih donijelo brojne akte preteìto financijske naravi. Dnevni red ove sjedniceobuhvatio je i: 1. Usvajanje zapisnika 11. i 12. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Nacrt Zaklju~ka o pristupanju Osje~ko-baranjske ùpanije Radnoj zajednici podunavskih regija 3. Izvje{}e o poslovanju Regionalne veletr`nice Osijek d.d. u 2003. godini 4. Informacija o izvr{enoj naplati slivne vodne naknade i obavljenim radovima na lokalnim vodama u 2003.

godini na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 5. Nacrt Odluke o naknadama jedinicama lokalne samouprave na ~ijem podru~ju se nalaze gra|evine za

skladi{tenje, obra|ivanje ili odlaganje otpada 6. Informacija o primjeni Odluke o stipendiranju i odobravanju drugih oblika financijske potpore darovitim

u~enicima i studentima za {kolsku godinu 2003./2004. 7. Informacija o primjeni Odluke o dodjeljivanju potpora za permanentnu edukaciju za {kolsku godinu

2003./2004. 8. Nacrt Odluke o dopunama Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranih funkcija

osnovnog {kolstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini 9. Izvje{}e o izvr{enju Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za prvo polugodi{te 2004. godine10. Informacija o kori{tenju sredstava osiguranih na poziciji "Nepredvi|eni rashodi do visine prora~unske

pri~uve" prema Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu a) za razdoblje od 1. srpnja do 31. srpnja 2004. godine b) za razdoblje od 1. kolovoza do 31. kolovoza 2004. godine11. Prijedlog Rje{enja o izmjeni namjene i visine sredstava u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004.

godinu12. Prijedlog Zaklju~ka o sufinanciranju nabave agrometeorolo{kih stanica (CDA ure|aja) za unapre|enje

vo}arske i vinogradarske proizvodnje na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije13. Prijedlog Zaklju~ka o sufinanciranju izrade studije i provedbe projekata "Kulen", "[ljivova~a" i "Slavonska

p~ela"14.a) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu za

sufinanciranje tro{kova sudjelovanja ekipe ora~a na 2. dràvnom natjecanju ora~a b) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu za

sufinanciranje III. ùpanijske izlo`be "Jabu~ni dani - \akovo 2004."15. Prijedlog Rje{enja o dodjeli financijske pomo}i iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu

za pripremu i tiskanje bro{ure o trihinelozi16. Prijedlog Zaklju~ka o prihva}anju prijedloga Ugovora o sufinanciranju "Programa usavr{avanja managera -

Puma" Hrvatske udruge poslodavaca u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji17. Prijedlog Rje{enja o odabiru najpovoljnije ponude u postupku nabave izrade Plana navodnjavanja za

potrebe Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini18. Prijedlog Rje{enja o odabiru najpovoljnije ponude za izradu elaborata Kona~nog prijedloga Prostornog

plana Parka prirode "Kopa~ki rit" nakon javne rasprave19. Izvje{}e o poslovanju Ljekarne Osijek 2000. - 2003. godine


20. Prijedlog Sporazuma o ispravku me|ne linije na k.~.br. 348 k.o. Klisa - melioracijski kanal IV. reda21. Prijedlog Zaklju~ka o davanju suglasnosti za zaduìvanje Dru{tva Vuka d.d. Osijek22. Nacrt Zaklju~ka o utvr|ivanju trgova~kih dru{tava od posebnog interesa za Osje~ko-baranjsku ùpaniju23. Prijedlog Rje{enja o imenovanju pro~elnika Slu`be za zajedni~ke poslove Osje~ko-baranjske ùpanije24. Prijedlog Rje{enja o odobrenju financijskih sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004.

godinu Domu zdravlja Valpovo25. Prijedlog Zaklju~ka o prihva}anju realizacije projekta uvo|enja brze èljezni~ke linije Osijek-\akovo-

Sl.Brod-Zagreb26. Prijedlog Zaklju~ka o polaganju nov~anih sredstava Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu

Poglavarstvo o lo{em poslovanjuRegionalne veletr`nice Osijek

Razmatraju}i Izvje{}e o poslovanju Regionalneveletr`nice Osijek d.d. u 2003. godini, Poglavarstvo jezaklju~ilo da je nepotpuno i ne daje odgovor naotvorena pitanja, stoga nije predloìlo Skup{tininjegovo prihva}anje, nego je ukazalo na podatke kojiisti~u ~injenicu da ostvareni prihodi nisu dostatni zapokri}e tro{kova redovnog poslovanja, ~ime jezna~ajno ugroèna likvidnost Dru{tva. Budu}i sefinancijske obveze Dru{tva ne mogu podmirivati izostvarenih prihoda, pove}avaju se obveze premavjerovnicima i gubitak u poslovanju koji je dosegaoiznos od 4.976.589,09 kuna, {to postupno dovodi dostvaranja uvjeta za otvaranje ste~aja.

S tim u svezi valja naglasiti lo{u naplatupotraìvanja od kupaca, ali i podatak da Regionalnaveletr`nica Osijek u odnosu na druge veletr`nice uHrvatskoj ima u promatranom razdoblju najnièostvarene prihode, a istodobno prosje~no najvi{e brutopla}e po zaposlenom.

Predo~eni podaci potvr|uju zaklju~ak kako Regionalna

veletr`nica Osijek u odnosu na druge veletr`nicenajlo{ije posluje te da svoje funkcije ostvaruje samo sa30 % svojih kapaciteta.

Poglavarstvo drì da koncept regionalne veletr`nicenije upitan kao dio regulatornog mehanizma prometapoljoprivrednih proizvoda izme|u proizvo|a~a ipotro{a~a. Ovo osobito u svezi s mogu}im formiranjemrobne burze u Osijeku ~ije osnivanje je Poglavarstvopotaklo.

Budu}i da opravdanost djelovanja veletr`nice imogu}nosti punog ostvarivanja njenih mogu}nostivalja i dokazati, Poglavarstvo je zatraìlo odRegionalne veletr`nice da bez odlaganja izradi ipredo~i odgovaraju}u studiju isplativosti odnosno jasanposlovni plan koji }e biti osnovom djelovanja iotklanjanja uo~enih slabosti, sanacije stanja, ali idaljnjeg razvitka.

Poglavarstvo je naglasilo i nu`nost stvaranja uvjetaza puno ostvarivanje funkcije veletr`nice i kao na~inastavljanja u funkciju do sada uloènog kapitala koji jenajve}im dijelom novac poreznih obveznika,opravdanost ~ijeg ulaganja se samo na taj na~in moèpotvrditi.


Nedopustivo lo{a naplataslivne vodne naknade

U svezi s Informacijom o izvr{enoj naplati slivnevodne naknade i obavljenim radovima na lokalnimvodama u 2003. godini na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije, koju su pripremili Upravni odjel zapoljoprivredu i gospodarstvo Osje~ko-baranjskeùpanije i Hrvatske vode, Poglavarstvo je upozorilo napodatak da je predo~enim planskim projekcijamaplanirano ubrati tek oko 50% sredstava koja suobveznici naknade du`ni uplatiti.

Praksa nepla}anja slivne naknade, osobito odobveznika koji raspolaù velikim zemlji{nimpovr{inama, prepolovljuje i mogu}nost realizacijeprojekata odràvanja kanalske mreè. Stoga je ova~injenica za Poglavarstvo neprihvatljiva. Zbog toga jezatraìlo od Hrvatskih voda da do sjednice @upanijskeskup{tine podnesenu Informaciju dopune potrebnimpodacima i obrazloènjima, u sklopu kojih i podatkomo 500 najve}ih du`nika slivne vodne naknade siznosom i vremenom dugovanja.

Poglavarstvo je upozorilo na neodrìvost praksefakti~nog osloba|anja propisima utvr|ene obvezepla}anja naknade mimo propisanih postupaka izatraìlo od Hrvatskih voda da poduzme sve potrebneradnje usmjerene {to potpunijoj naplati razrezanihobveza. Izvr{enje ove zakonske obveze pretpostavka jeostvarivanja programa odràvanja kanalske mreè kaosve zna~ajnijeg sustava u sprje~avanju poplava i drugihoblika {tetnog djelovanja voda odnosno elementaostvarivanja projekata navodnjavanja poljoprivredihpovr{ina.

Radi sprje~avanja negativnog djelovanja voda napodru~ju Na{ica, Jelisavca i Breznice, Poglavarstvo }eprema Hrvatskim vodama inicirati pokretanje projektareguliranja voda na ovom podru~ju.

U {kolskoj godini 2003./04.ostao neutro{en velik dio novcapredvi|enog za stipendije

Poglavarstvo je predloìlo Skup{tini da razmotri iprihvati Informaciju o primjeni Odluke o stipendiranjui odobravanju drugih oblika financijske potporedarovitim u~enicima i studentima za {kolsku godinu2003./2004., koju je pripremio Upravni odjel zadru{tvene djelatnosti Osje~ko-baranjske ùpanije.

Poglavarstvo je ukazalo kako podnesenaInformacija potvr|uje opravdanost provedenepromjene Odluke o stipendiranju i odobravanju drugihoblika financijske potpore, {to je izvr{eno dono{enjemnove Odluke te prate}eg Pravilnika, ~ime su ugra|enisocijalni elementi u vaè}e kriterije, pojednostavljenpostupak odobravanja te osigurana ve}atransparentnost natje~aja.

Izre~ena tvrdnja ima svoje utemeljenje u ~injenicida je najve}i dio sredstva osiguranih za studenskestipendije ostao neutro{en zbog neiskori{tene 52 od100 planiranih stipendija.

Izvr{enim promjenama op}ih akata i promjenommetodologije u radu na dodjeli stipendija, osigurat }ese namjenski utro{ak planiranih sredstava i potpunije


zadovoljavanje potreba darovitih u~enika i studenatavode}i pri tome ra~una o zna~ajnim socijalnimkomponentama ovih primanja.

Prihva}eno sufinanciranje nabaveagrometeorolo{kih stanicaza unaprje|enje vo}arske i vinogradarskeproizvodnje ....

Poglavarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije jeprihvatilo sufinanciranje nabave agrometeorolo{kihstanica (CDA ure|aja), sukladno sporazumima koji }ebiti zaklju~eni izme|u @upanije i jedinica lokalnesamouprave, a kojima se poti~e vo}arsku ivinogradarsku proizvodnju na znanstvenim osnovama,a sufinancirat }e se nabava ukupno 10agrometeorolo{kih stanica (CDA ure|aja).

Osje~ko-baranjska ùpanija sufinancirat }e nabavuagrometeorolo{kih stanica (CDA ure|aja) u iznosu od50%, te gradovi/op}ine: Osijek, Donji Miholjac, Bilje,Erdut, Darda, Viljevo, Kneèvi Vinogradi, Petlovac iSatnica \akova~ka, a Beli{}e, Valpovo i Petrijevcizajedni~ki u iznosu od 50%.

.. i sufinanciranje izrade studije i provedbeprojekata "Kulen", "[ljivova~a" i"Slavonska p~ela"

Radi poticanja proizvodnje i za{tite autohtonihproizvoda na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanijeprihva}eno je sufinanciranje izrade studije i provedbeprojekata "Kulen", "[ljivova~a" i "Slavonska p~ela".Poglavarstvo je ujedno odobrilo isplatu u iznosu od170.000,00 kuna za sufinanciranje izrade studije iprovedbe projekata "Kulen", "[ljivova~a" i "Slavonska

p~ela" i to Udruzi "Slavonski doma}i kulen-kulin" zaProjekt "Kulen" iznos od 50.000,00 kuna, Udruziproizvo|a~a prirodne doma}e {ljivova~e "Slavonka" zaProjekt "[ljivova~a" iznos od 50.000,00 kuna iP~elarskoj zadruzi "Slavonska p~ela" za Projekt"Slavonska p~ela" iznos od 70.000,00 kuna.

Odobrena sredstva iz Prora~unaza 2004. godinu

Poglavarstvo je odobrilo isplatu svote od 8.000,00kuna Udruzi mladih "Sredi{te" Op}ine Bizovac zasufinanciranje tro{kova sudjelovanja ekipe ora~a na 2.dràvnom natjecanju ora~a, svote od 12.000,00 kunaUdruzi "Vo}ar-\akov{tina" za unaprje|enje vo}arskeproizvodnje, 15.000,00 kuna Sveu~ili{tu J.J.Strossmayera u Osijeku, Poljoprivrednom fakultetu uOsijeku, za pripremu i tiskanje bro{ure o trihinelozi te200.000,00 kuna Domu zdravlja Valpovo radifinanciranja rashoda poslovanja prethodnog razdoblja.

@upanija sufinancira Program Puma

Poglavarstvo je prihvatilo prijedlog Ugovora osufinanciranju "Programa usavr{avanja managera -Puma" Hrvatske udruge poslodavaca u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji.

Program se provodi od 1996. godine, a utemeljen jena najboljoj svjetskoj praksi i predava~ima sa svjetskimiskustvom. Zasnovan je na rastu}oj me|unarodnojsuradnji s vode}im svjetskim obrazovnim institucijama,te u ponudi ima raznovrsne teme koje zadovoljavajusve potrebe bez ograni~enja. Kori{tenjem vlastitihpotencijala i potencijala polaznika, postiù sesinergijski efekti neophodni za uspje{niji razvojposlovne inteligencije. Namijenjen je vrhunskom


Na 14. sjednici11. listopada 2004.Na 14. sjedniciNa 14. sjednici11. listopada 2004.11. listopada 2004.

managementu, srednjem poslovodstvu i poduzetnicima,te mladim nadarenim studentima zavr{nih godinastudija. Program pruà najsuvremeniji oblik izobrazbe,primjeren aktualnim potrebama i trenutku hrvatskoggospodarstva i temeljen na najboljim iskustvimasrodnih svjetskih programa.

Kako u trenutku globalizacije svjetskoga, a time ihrvatskoga gospodarstva, znanja i vje{tine tesposobnost brze prilagodbe i odlu~ivanja mogu bitipresudne za svekoliki razvoj i uspjeh nekog poduze}a,usavr{avanje managera (p)ostaje prioritet. Nazahtjevnom trì{tu biti }e uspje{na ona poduze}a koja}e razvijati sposobnost modernoga managmenta, kakobi stvarala i stvorila inovativne proizvode i usluge tepostala konkurentna, u~inkovita i naravno profitabilna.

Program stoga svoj cilj vidi kroz sustavnoupoznavanje poslovoditelja s idejama, vje{tinama,zahtjevima i pristupima moderne poslovoditeljsketeorije te stvaranjem vode}e strukture spremneodgovoriti izazovima sada{njega i budu}egagospodarskog razvoja.

@upanija pomaè uvo|enjebrze èljezni~ke linijeOsijek-\akovo-Sl.Brod-Zagreb

Prepoznavaju}i potrebu podizanja kvalitete uslugau ̀ eljezni~kom prometu, posebice prijevoza putnika narelaciji Osijek-Zagreb, Poglavarstvo je prihvatilorealizaciju Projekta uvo|enja brze èljezni~ke linijeOsijek-\akovo-Sl.Brod-Zagreb.

Temeljem niza razgovora i odrànih sastanakaizme|u predstavnika Hrvatskih èljeznica i Osje~ko-baranjske ùpanije generirana je ideja o Projektuuvo|enja brze èljezni~ke linije Osijek-\akovo-Sl.Brod-Zagreb. Naime, istraìvanjem trì{ta i potrebaza prijevozom putnika na relaciji Osijek-Zagreb uo~enaje potreba za uvo|enjem brè linije u povezivanjuOsijeka i Zagreba i to po novom prijevoznom putuOsijek-\akovo-Sl.Brod-Zagreb.

Ovim novim prijevoznim putem skratilo bi sevrijeme putovanja s dosada{njih 3 sata i 42 minute namanje od 3 sata, a sama vo`nja bi osim brzine dobila ina udobnosti jer je za prijevozno sredstvo odabran noviInterCity nagibni vlak. Tehni~ka i dizajnerska rje{enjapruìt }e putnicima sigurnije i udobnije putovanje, atime i vi{u razinu usluge. S novim voznim redom 12.prosinca 2004. godine vlak bi po~eo redovitoprometovati.

U svrhu stavljanja vlaka s InterCity nagibnomgarniturom u funkciju potrebno je obaviti pripremuprijema garniture u depou Vu~nih sredstava u Osijeku,tj. dograditi priklju~ak za elektri~ne instalacije.Hrvatske èljeznice bi uz podr{ku Osje~ko-baranjskeùpanije realizirale ovaj Projekt, a Osje~ko-baranjskaùpanija imat }e mogu}nost odabrati i ime nagibnogvlaka.

Imenovan pro~elnik Slu`be zazajedni~ke poslove

Romana Mihaljevi}, diplomirani pravnik iz Osijeka,imenovana je za pro~elnika Slu`be za zajedni~keposlove Osje~ko-baranjske ùpanije.

Niz novih prijedloga ùpanijskih projekata osobito u podru~ju poljoprivrede razmotrilo je poglavarstvo nasvojoj 14. sjednici 11. listopada. Uz materijale pripremljene za sjednicu Skup{tine i niz pitanja iz njegovesamostalne nadle`nosti, Poglavarstvo je pod predsjedanjem ùpana Kre{imira Bubala razmotrilo: 1. Usvajanje zapisnika 13. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Prijedlog Sporazuma o partnerstvu u provedbi djelatnosti INTERREG IIIC: Me|unarodna komunalna mreà 3. Informacija o tijeku i problematici obnove na podru~ju jedinica lokalne samouprave obuhva}enih obnovom 4. Izvje{}e o stanju i problematici gra|enja i odràvanja ùpanijskih i lokalnih cesta na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije 5. Projekt uvo|enja brze èljezni~ke linije Osijek-\akovo-Sl.Brod-Zagreb a) Prijedlog Zaklju~ka o prihva}anju prijedloga Ugovora o poslovnoj suradnji na realizaciji Projekta uvo|enja

brze èljezni~ke linije Osijek-\akovo-Sl.Brod-Zagreb b) Prijedlog Rje{enja o izmjeni namjene i visine sredstava u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004.

godinu


6. Izvje{}e o izvr{enju Programa poticanja razvitka malog poduzetni{tva na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije - Program "Djetelina"

7. Informacija o ètvi i otkupu p{enice roda 2004. godine na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 8. Prijedlog sufinanciranja tro{kova registracije objekata za obradu, preradu i uskladi{tenje proizvoda

ìvotinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije

a) Prijedlog Zaklju~ka o sufinanciranju tro{kova registracije objekata za obradu, preradu i uskladi{tenjeproizvoda ìvotinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

b) Prijedlog Pravilnika o sufinanciranju tro{kova registracije objekata za obradu, preradu i uskladi{tenjeproizvoda ìvotinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

c) Prijedlog Rje{enja o imenovanju ~lanova Povjerenstva za provedbu postupka za dodjelu sredstava zasufinanciranje tro{kova registracije objekata za obradu, preradu i uskladi{tenje proizvoda ìvotinjskogpodrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

9. Prijedlog sufinanciranja osiguranja od mogu}ih {teta proizvodnji u poljoprivredi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini

a) Prijedlog Zaklju~ka o sufinanciranju osiguranja od mogu}ih {teta proizvodnji u poljoprivredi na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini

b) Prijedlog Pravilnika o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogu}ih {teta proizvodnji u poljoprivredina podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini

c) Prijedlog Rje{enja o imenovanju ~lanova Povjerenstva za provedbu postupka za dodjelu potpora osiguranjuod mogu}ih {teta proizvodnji u poljoprivredi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini

10. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuTuristi~koj zajednici Osje~ko-baranjske ùpanije za izradu Projekta "Sustav obiljeàvanja i interpretacijeturisti~kih atrakcija Osje~ko-baranjske ùpanije"

11. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu op}inamaDrenje, Podravska Moslavina, Satnica \akova~ka, Strizivojna, Trnava i Vladislavci

12. Prijedlog Zaklju~ka o utvr|ivanju prijedloga stavljanja izvan snage dijela Generalnog urbanisti~kog planaValpovo-Beli{}e-Bistrinci za javnu raspravu

13.a)Nacrt Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Statut Zavoda za javno zdravstvo Osje~ko-baranjske ùpanije b) Nacrt Zaklju~ka o preuzimanju Centra za prevenciju i lije~enje bolesti ovisnosti u Zavod za javno zdravstvo

Osje~ko-baranjske ùpanije14. Prijedlog Rje{enja o imenovanju ~lanova Povjerenstva za utvr|ivanje uvjeta za po~etak rada Doma za starije

i nemo}ne Baranjsko sunce15. Prijedlog Rje{enja o raspodjeli sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu za ostale

programe u kulturi16. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave za izradu

Elaborata za utvr|ivanje lu~kih podru~ja i njihovih granica za Batinu i Aljma{17. Prijedlog Rje{enja o odabiru najpovoljnije ponude u postupku nabave za ustupanje radova na ure|enju

okoli{a Trgova~ke {kole Osijek u 2004. godini18. Prijedlog Izmjena i dopuna Plana nabave Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu19. Prijedlog Rje{enja o odabiru najpovoljnije ponude u postupku nabave uredskog namje{taja za potrebe

Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini20. Prijedlog Rje{enja o odabiru poslovne banke za polaganje sredstava Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije

za 2004. godinu21. Informacija o kori{tenju sredstava osiguranih na poziciji "Nepredvi|eni rashodi do visine prora~unske

pri~uve" prema Prora~unu Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu za razdoblje od 1. rujna do 30. rujna2004. godine

Prihva}en Sporazum o partnerstvuu provedbi djelatnosti INTERREG IIIC:Me|unarodna komunalna mreà

Ministarstvo europskih integracija svojim dopisomod 29. kolovoza 2003. godine obavijestilo jekoordinatore programa INTERREG III u ùpanijamao mogu}nosti sudjelovanja hrvatskih partnera uprojektu ICNW (International Communal Network), akojega je za drugi natje~aj u okviru programa

INTERREG IIIC prijavila Udruga op}ina iz Austrije.

S hrvatske strane interes za sudjelovanje u projektupokazale su Osje~ko-baranjska i Vara`dinska ̀ upanija.Rije~ je o projektu stvaranja "mreè" op}ina odnosnonjihovih saveza u svrhu stvaranja pretpostavki zarazvoj i suradnju manjih ruralnih op}ina, u prvom reduu komunalnoj i gospodarskoj sferi, a u smislu razvojatehnologije, razmjene znanja, stvaranja potrebnihstruktura, razmjene postoje}ih rje{enja odvodnje ipro~i{}avanja otpadnih voda, projekta razvoja malog


gospodarstva u ruralnom podru~ju i sl. U projektusudjeluju 22 partnera iz 13 dràva.

Projekt je odobren od strane Delegacije Europskekomisije i vrijedi 3 milijuna eura. Implementacijaprojekta po~ela je u oùjku ove godine i trajat }e trigodine. Za svaku godinu trajanja projekta obvezaOsje~ko-baranjske ùpanije je osigurati u prora~unu 3tisu}e eura plus doprinos "in kind" (nepla}enidobrovoljni rad, oprema, prostorije ...) koji je ukupnoprocijenjen u visini 4 tisu}e eura. Dakle, Osje~ko-baranjska ùpanija kao partner u projektu osigurala jevlastito sufinanciranje projekta u vrijednosti 13 tisu}aeura, a isto vrijedi i za Vara`dinsku ùpaniju.Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatskeosiguralo je dodatno sufinanciranje u visini 30 tisu}aeura (15 tisu}a eura po ùpaniji), {to zna~i da hrvatskipartneri financiraju projekt s ukupno 56 tisu}a eura.

Na temelju toga, Osje~ko-baranjska ̀ upanija dobilaje mogu}nost provesti jednu aktivnost iz projekta una{oj @upaniji. Tako }e se po~etkom 2006. godineorganizirati i provesti regionalna radionica za na{ejedinice lokalne samouprave na temu "Komunalnainfrastruktura u ruralnim podru~jima".

Uvaàvaju}i argumente na kojima se temelji ovajprijedlog, Poglavarstvo je prihvatilo Sporazum opartnerstvu u provedbi djelatnosti INTERREG IIIC:Me|unarodna komunalna mreà.

Povodom razmatranja Informacije o tijeku i problematici obnove

Uz prijedlog Skup{tini da prihvati Informaciju o tijekui problematici obnove na podru~ju jedinica lokalnesamouprave obuhva}enih obnovom, pripremljenu uAgenciji za razvoj Osje~ko-baranjske ùpanije,Poglavarstvo je konstatiralo da problem stambenogzbrinjavanja stanovni{tva koje je do Domovinskog rataìvjelo na tzv. "pustarama" jo{ uvijek nije rije{en. U

cilju njegova kona~nog rje{avanja Osje~ko-baranjskaùpanija je uskla|ivanjem prostorno-planskedokumentacije stvorila potrebne preduvjete, no nu`noje rije{iti preostale imovinsko-pravne problemeodnosno zemlji{no-knji`nu provedbu.

U vezi s time Poglavarstvo tako|er zatraìlo da seubrzaju ove aktivnosti i zatim, bez odlaganja, zapo~neizgradnja objekata. Osim toga, slijedom ranijedonesenih zaklju~aka povodom razmatranjaproblematike obnove ratom o{te}enih podru~ja narazini @upanije, Poglavarstvo je istaknulo potrebuintenziviranja obnove gospodarskih subjakata teulaganja u daljnji gospodarski razvitak ovoga podru~ja.

Prihva}en prijedlog Ugovorao poslovnoj suradnji na realizacijiProjekta uvo|enja brze èljezni~ke linijeOsijek-\akovo-Sl.Brod-Zagreb

Nastavno na inicijativu prihva}enu na prethodnojsjednici, Poglavarstvo je prihvatilo prijedlog Ugovorao poslovnoj suradnji na realizaciji Projekta uvo|enjabrze ̀ eljezni~ke linije Osijek-\akovo-Sl.Brod-Zagreb.

Cilj ovog Projekta je skratiti vrijeme putovanja narelaciji Osijek-\akovo-Sl. Brod-Zagreb tj. bolje/brèprometno povezati isto~nu Slavoniju sa samimsredi{tem Republike Hrvatske uklju~ivanjem u prometnovih nagibnih vlakova broj 550/551. Uvo|enje ovelinije predvi|eno je za 12. prosinca 2004. godine.

Realiziraju}i ovaj Projekt u suradnji s Hrvatskimèljeznicama d.o.o. na{oj @upaniji se otvorilamogu}nost promid`be za koju je ocijenjeno da je,naàlost, uz sve bitne komponente regionalnog razvoja,ne manje va`na, ali ~esto puta marginalizirana.Nagibnom vlaku koji }e voziti na spomenutoj relacijibit }e nadjenuto ime "Slavonija" u cilju promid`be na{e@upanije, i u tu svrhu predlaèmo Poglavarstvu


@upanije da iz svog Prora~una za 2004. godinu izdvojisredstva u iznosu od 200.000,00 kn.

Sufinanciranje tro{kova registracijeobjekata za proizvode ìvotinjskogpodrijetla na obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima

U svrhu poticanja razvoja ruralnih podru~ja isamozapo{ljavanja na obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima Poglavarstvo Osje~ko-baranjskeùpanije prihvatilo je sufinanciranje tro{kovaregistracije objekata za obradu, preradu i uskladi{tenjeproizvoda ìvotinjskog podrijetla na obiteljskimpoljoprivrednim gospodarstvima na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini.

Sredstva za sufinanciranje tro{kova registracijeobjekata za obradu, preradu i uskladi{tenje proizvodaìvotinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije osigurana su u Prora~unu Osje~ko-baranjskeùpanije za 2004. godinu u iznosu od 50.000,00 kuna.

Uvjeti i postupak odobravanja sredstava te na~innjihova kori{tenja ure|eni su Pravilnikom o sufinanciranju tro{kova registracije objekata za obradu,preradu i uskladi{tenje proizvoda ìvotinjskogpodrijetla na obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije u 2004. godini.

Poglavarstvo je ujedno donijelo Rje{enje oimenovanju ~lanova Povjerenstva za provedbupostupka za dodjelu sredstava za sufinanciranjetro{kova registracije objekata za obradu, preradu iuskladi{tenje proizvoda ìvotinjskog podrijetla naobiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini~iji je predsjednik dr.sc. Boris Antunovi}, a ~lanoviDraènka Gutzmirtl, @eljko Kralji~ak, DragutinVra~evi} i Vlado Ze~evi}.

Poglavarstvo prihvatilo sufinanciranjeosiguranja usjeva od mogu}ih {teta

Poglavarstvo je prihvatilo sufinanciranje osiguranjausjeva od mogu}ih {teta poljoprivrednimproizvo|a~ima na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanijeu 2004. godini, u cilju unaprje|enja poljoprivredneproizvodnje.

Sredstva za sufinanciranje osiguranja predvi|ena nasu u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004.godinu u iznosu od 500.000,00 kuna.

Uvjeti i postupak odobravanja sredstava te na~innjihova kori{tenja ure|uje se Pravilnikom oostvarivanju prava na potporu osiguranju usjeva odmogu}ih {teta poljoprivrednim proizvo|a~ima napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini,koji je tako|er donesen na ovoj sjednici.

Ujedno je imenovano Povjerenstvo za provedbupostupka za dodjelu potpore osiguranju usjeva usjevaod mogu}ih {teta poljoprivrednim proizvo|a~ima napodru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije u 2004. godini ukojem su dr.sc. Boris Antunovi}, predsjednik,Draènka Gutzmirtl, @eljko Kralji~ak, DragutinVra~evi} i Vlado Ze~evi}, ~lanovi.

Dodijeljena sredstva op}inamai Turisti~koj zajednici

Za izradu prostorno-planske dokumentacijePoglavarstvo je odobrilo isplatu svote od 150.000,00kuna i to Op}ini Drenje 30.000,00 kuna, Op}iniPodravska Moslavina 40.000,00 kuna, Op}ini Satnica\akova~ka 20.000,00 kuna, Op}ini Strizivojna20.000,00 kuna, Op}ini Trnava 20.000,00 kuna iOp}ini Vladislavci 20.000,00 kuna.

Isplata u iznosu od 50.000,00 kuna odobrena jeTuristi~koj zajednici Osje~ko-baranjske ùpanije zaizradu projekta "Sustav obiljeàvanja i interpretacijeturisti~kih atrakcija Osje~ko-baranjske ùpanije".


Na 15. sjednici28. listopada 2004.Na 15. sjedniciNa 15. sjednici28. listopada 2004.28. listopada 2004.

Predstoje}e zasjedanje @upanijske skup{tine, planirano za kraj studenoga pra}eno nizom materijala kojiprolaze prethodni postupak razmatranja na sjednici @upanijskog poglavarstva, okupilo je ~lanove Poglavarstvana 15. sjednici na kojoj su pod predsjedanjem ùpana razmotrili dnevi red "bremenit" brojnim to~kama koje suobuhvatile: 1. Usvajanje zapisnika 14. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Nacrt Povelje o suradnji Osje~ko-baranjske ùpanije i gra|anskih udruga 3. Informacija o stanju za{tite od poàra na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Izvje{}e o stanju i za{titi prirode na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 5. Informacija o stanju i kvaliteti voda, te izvorima zaga|enja voda na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 6. Informacija o organiziranosti i stanju komunalnog gospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 7. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave za izradu

Plana sanacije otpadom one~i{}enog tla i neure|enih odlagali{ta otpada na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije

8. Prijedlog Zaklju~ka o prihva}anju prijedloga Ugovora o obavljanju poslova konzultacije i recenzije Plananavodnjavanja za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije

9. Prijedlog Zaklju~ka o sufinanciranju razvojnih projekata u cilju unapre|enja poljoprivredne proizvodnjena podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

10. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabaveagrometeorolo{kih stanica (CDA ure|aja)

11. Prijedlog Rje{enja o dodjeli financijske pomo}i iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinuLova~kom savezu Osje~ko-baranjske ùpanije

12.a) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Povjerenstva za provedbu Projekta "Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik"za 2004. godinu

b) Prijedlog Rje{enja o imenovanju predstavnika Osje~ko-baranjske ùpanije u Povjerenstvo za provedbuProjekta "Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik" za 2004. godinu

13. Prijedlog Rje{enja o odabiru prijevoznika putnika u cestovnom prometu na ùpanijskim linijama Osijek -Bizovac i Na{ice - Razboji{te

14. Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o kriterijima, mjerilima, na~inu financiranja i rasporedusredstava zdravstvenim ustanovama ~iji je osniva~ Osje~ko-baranjska ùpanija i Klini~koj bolnici Osijeku 2004. godini

15. Prijedlog Rje{enja o odabiru najpovoljnije ponude u postupku nabave za ustupanje radova na ure|enjuokoli{a Medicinske {kole Osijek u 2004. godini

16. Prijedlog Rje{enja o prijenosu prava vlasni{tva opreme i objekata osnovnim i srednjim {kolama s podru~jaOsje~ko-baranjske ùpanije

17. Prijedlog rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu zasakralne objekte

a) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuBiskupiji |akova~koj i srijemskoj ùpi sv. Mihaela Arkan|ela Osijek

b) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuBiskupiji |akova~koj i srijemskoj Rkt. ùpnom uredu Sv. Roka Veli{kovci

c) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuPoè{koj biskupiji Rkt. ùpi sv. Josipa \ur|enovac

d) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuPoè{koj biskupiji Rkt. @upi Sv. Nikole Podgora~

e) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuCrkvenoj op{tini Dalj

f) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuBiskupiji |akova~koj i srijemskoj Rkt. @upnom uredu Beli{}e

g) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuBiskupiji |akova~koj i srijemskoj ùpi Presvetog srca Isusova êminac

h) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuBiskupiji |akova~koj i srijemskoj Biskupskom ordinarijatu \akovo


i) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuRimokatoli~kom ùpnom uredu sv. Mihaela Arkan|ela Donji Miholjac

j) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuRimokatoli~kom ùpnom uredu Kneèvi Vinogradi

k) Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinuRimokatoli~kom ùpnom uredu sv. Petra apostola Petrijevci

18. Prijedlog Rje{enja o raspodjeli sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu zaostale programe u kulturi

19. Prijedlog Zaklju~ka o objavljivanju Poziva za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi Osje~ko-baranjske ùpanije za 2005. godinu

20. Prijedlog Zaklju~ka o raspisivanju natje~aja za financiranje programa i projekata udruga od interesa zaOsje~ko-baranjsku ùpaniju za 2005. godinu iz sredstava Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije

21. Prijedlog Zaklju~ka povodom stjecanja prava vlasni{tva strane dràvljanke na nekretninama u RepubliciHrvatskoj u k.o. Laslovo

22. Imenovanje voditelja projekta za obveze Osje~ko-baranjske ùpanije prema Sporazumu o partnerstvu uprovedbi djelatnosti INTERREG IIIC: Me|unarodna komunalna mreà

23.a) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave Projektaidejnog rje{enja ra~unalne mreè Osje~ko-baranjske ùpanije

b) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave mre`nera~unalne opreme za potrebe Osje~ko-baranjske ùpanije

24. Prijedlog Ugovora o osobnom dostavljanju poslovne dokumentacije25. Davanje odobrenja za uporabu grba Osje~ko-baranjske ùpanije26. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu

gradovima i op}inama na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije27. Prijedlog Rje{enja o utvr|ivanju osnovice za obra~un pla}a28.a) Prijedlog Rje{enja o poni{tenju nadmetanja u postupku nabave za ustupanje radova na izgradnji dvije ku}e

za doktore znanosti na Uskim njivama u Osijeku b) Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave za

ustupanje radova na izgradnji dvije ku}e za doktore znanosti na Uskim njivama u Osijeku29. Prijedlog Zaklju~ka o prihva}anju Ugovora za isporuku i stavljanje u uporabu defibrilatora zdravstvenim

ustanovama u Republici Hrvatskoj30. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu

Poduze}u Studio K.I.S. d.o.o. iz Zagreba

Skup{tini predloèna Poveljaakti, informacije ...

Poglavarstvo je predloìlo Skup{tini da razmotrii prihvati Povelju o suradnji Osje~ko-baranjskeùpanije i gra|anskih udruga, u tekstu koji jepripremila Radna skupina za izradu nacrta dokumenata

o suradnji Osje~ko-baranjske ùpanije i gra|anskihudruga, Odluku o izmjenama i dopunama Odluke okriterijima, mjerilima, na~inu financiranja i rasporedusredstava zdravstvenim ustanovama ~iji je osniva~Osje~ko-baranjska ùpanija i Klini~koj bolnici Osijeku 2004. godini, u tekstu koji je pripremljen uUpravnom odjelu za dru{tvene djelatnosti Osje~ko-baranjske ùpanije te prihvati Informaciju o stanju


za{tite od poàra na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije, koju je pripremila Vatrogasna zajednicaOsje~ko-baranjske ùpanije.

Zavod za za{titu prirodeuskoro po~inje s radom

Poglavarstvo je, uz prijedlog Skup{tini darazmotri i prihvati Izvje{}e o stanju i za{titi prirode napodru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, pripremljeno uZavodu za prostorno ure|enje Osje~ko-baranjskeùpanije, istaknulo da smatra nu`nim da se status rijekeDrave rije{i u novoj Strategiji prostornog ure|enjaRepublike Hrvatske s obzirom da se u prostorno-planskim dokumentima na razini Republike Hrvatskei @upanije istovremeno predlaè za{tita rijeke Drave injezino kori{tenje za energetske potrebe i potrebenavodnjavanja, {to je u me|usobnoj suprotnosti.

Vezano uz stanje i probleme za{tite podru~ja"Podpanj" kao posebnog ornitolo{kog rezervata, kojimupravlja @upanija, Poglavarstvo drì nu`nim izradustudije revitalizacije i za{tite ovoga lokaliteta.

Nadalje, Poglavarstvo je naglasilo potrebuintenziviranja aktivnosti vezanih uz dovr{enje postupkaosnivanja i po~etak rada Zavoda za za{titu prirodeOsje~ko-baranjske ùpanije, javne ustanove zaupravljanje za{ti}enim dijelovima prirode iznadle`nosti Osje~ko-baranjske ̀ upanije. U tom sklopu,konstatirano je da je Skup{tina Osje~ko-baranjskeùpanije 7. studenoga 2002. godine donijela Odluku oosnivanju javne ustanove te nakon zatraène ocjenesukladnosti osniva~kog akta sa Zakonom o ustanovamana sjednici 15. svibnja 2003. godine Odluku uskladilas prijedlozima i primjedbama Ministarstva za{titeokoli{a i prostornog ure|enja. Tako uskla|ena Odluka21. svibnja 2003. godine dostavljena je nadle`nomMinistarstvu radi ocjene njene sukladnosti saZakonom.

Ministarstvo je bilo du`no prema stavku 2.~lanka 8. Zakona donijeti rje{enje o ocjeni sukladnostiodluke o osnivanju ustanove sa Zakonom i dostaviti gaosniva~u u roku od dva mjeseca ra~unaju}i od danapredaje urednog zahtjeva. U protivnom, u skladu sastavkom 3. ~lanka 8. Zakona smatrat }e se da je Odlukasukladna Zakonu.

Me|utim, Ministarstvo se do danas nijeo~itovalo o dostavljenoj Odluci a od dana dostave jeproteklo osamnaest mjeseci.

Slijedom re~enog Poglavarstvo je konstatiraloda su ispunjene sve zakonske pretpostavke iz ~lanka 8.Zakona o ustanovama za upis u sudski registar ipo~etak rada javne ustanove u skladu s navedenomOdlukom o osnivanju.

Jedinstveno rje{avati sustavvodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda

Predlaù}i prihva}anje Informacije o stanju ikvaliteti voda, te izvorima zaga|enja voda na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije, koju su pripremili"Hrvatske vode" Zagreb, Zavod za javno zdravstvoOsje~ko-baranjske ùpanije i Upravni odjel zapoljoljoprivredu i gospodarstvo Osje~ko-baranjskeùpanije, Poglavarstvo je istaknulo potrebuistovremenog rje{avanja sustava vodoopskrbe i sustavaodvodnje otpadnih voda te uklju~ivanja @upanije urealizaciju sustava koji su zajedni~ki za vi{e jedinicalokalne samouprave radi uskla|ivanja njihovihaktivnosti.

Nadalje, u cilju za{tite voda Poglavarstvo drìneophodnim pospje{iti aktivnosti u izgradnji ure|aja zapro~i{}avanje otpadnih voda i kvalitetnoj pripremi tihprojekata radi dobivanja sredstava iz predpristupnihfondova.

Upozoriti jedinice lokalne samoupravena du`nost u~inkovitog prikupljanjasredstava

U svezi s Informacijom o organiziranosti i stanjukomunalnog gospodarstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije, pripremljenom u Upravnom odjeluza poljoprivredu i gospodarstvo Osje~ko-baranjskeùpanije, Poglavarstvo je ukazalo na problemodre|enog broja jedinica lokalne samouprave koje nisuizvr{ile svoju zakonsku obvezu odnosno nisu donijeleodluku o visini komunalnog doprinosa na svompodru~ju, a to su Op}ina Donja Moti~ina, Op}ina Dra`,Op}ina Drenje, Op}ina Jagodnjak, Op}ina LevanjskaVaro{, Op}ina Podravska Moslavina i Op}ina Viljevo.

Poglavarstvo je konstatiralo da su jedinicelokalne samouprave du`ne prema zakonu u~inkovitijeprikupljati sva sredstva koja su prihodi njihovihprora~una te smatra da bi tim jedinicama trebalouskratiti financijsku potporu iz sredstava Prora~una@upanije, sve dok te svoje obveze ne budu u cijelostiizvr{avale.

Poglavarstvo je prihvatilo inicijativu Savjeta zagospodarski razvitak za izmjenu i dopunu ~lanka 23. i31. Zakona o komunalnom gospodarstvu radidjelomi~nog odnosno potpunog osloba|anja pla}anjakomunalne naknade i komunalnog doprinosapoduzetnika koji investiraju u poduzetni~ke zone, a ~ijaje investicija od posebnog interesa za razvoj iunaprje|enje gospodarstva, bez obveze jedinica lokalnei podru~ne (regionalne) samouprave da osigurajusredstva u svom prora~unu za iznos oslobo|enog dijelanaknade.


Sufinancirati razvojne projekte u ciljuunaprje|enja poljoprivredne proizvodnje

Prihva}eno je sufinanciranje razvojnih projekatau cilju unapre|enja poljoprivredne proizvodnjeprimjenjivih na obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima, kojima bi se osigurao tehnolo{kirazvoj, pobolj{ala kvaliteta proizvoda i pove}alaproduktivnost. Odobrena je isplata u iznosu od460.000,00 kuna za razvojne projekte Poljoprivrednoginstituta Osijek i Poljoprivrednog fakulteta u Osijekui to za izbor sistema obrade tla u intenzivnim nasadimajabuka 45.000,00 kuna, izbor hibrida kukuruza zaproizvodnju silaè 40.000,00 kuna, izradu modelapogona za proizvodnju bioplina na obiteljskimgospodarstvima 40.000,00 kuna, ekolo{ku proizvodnjusvinja na obiteljskim gospodarstvima 40.000,00 kuna,ogledno p~elarsko obiteljsko gospodarstvo 30.000,00kuna, poznavanje tehnologije i sustava navodnjavanjakao jedinog relevantnog ~imbenika pri njihovomodabiru, implementaciji i optimalizaciji 50.000,00kuna, ispitivanje tehni~kih rje{enja deponiranjapesticida za suzbijanje kukuruzne zlatice na obiteljskimgospodarstvima 45.000,00 kuna, modernizacijuhranidbe na mlije~nim obiteljskim farmama 50.000,00kuna, geoinformatizaciju (GIS) za potrebe sustavnogupravljanja poljoprivrednom proizvodnjom na raziniOsje~ko-baranjske ̀ upanije 40.000,00 kuna, edukacijui poslovno povezivanje malih i srednjih obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstva 40.000,00 kuna, te zaepizootiolo{ka istraìvanja metiljavosti - fascioloidozejelena obi~nog u Osje~ko-baranjskoj ̀ upaniji u iznosuod 40.000,00 kuna.

Osje~ko-baranjska ùpanija }e s Poljoprivredniminstitutom Osijek i Poljoprivrednim fakultetom uOsijeku zaklju~iti ugovore o sufinanciranju razvojnihprojekata.

Odobrene financijske pomo}iza obnovu sakralnih objekata

Ostvaruju}i utvr|enu politiku pruànja financijskepomo}i vjerskim zajednicama u odràvanju i obnovi

sakralnih objekata, Poglavarstvo je odobrilo 20.000,00kuna ùpi sv. Mihaela Arkan|ela Osijek, za ure|enje iopremanje crkve, 30.000,00 kuna ùpnom uredu sv.Roka Veli{kovci, kao pomo} za dovr{etak izgradnjecrkve, 25.000,00 kuna ùpi Sv. Josipa Poè{kebiskupije iz \ur|enovca, za obnovu i popravak zidovai svodova crkve, 15.000,00 kuna Poè{koj biskupijiRtk. @upi Sv. Nikole Podgora~, za obnovu zvonikacrkve, 60.000,00 kuna za obnovu Crkve Sv.Velikomu~enika Dimitrija u Dalju, 25.000,00 kunaùpnom uredu Beli{}e, za dovr{etak izgradnje crkve uBistrincima, 20.000,00 kuna ùpi Presvetog srcaIsusova êminac, kao pomo} za dovr{etak obnovecrkve, 80.000,00 kuna Biskupskom ordinarijatu\akovo, za kupnju pristupne rampe (lifta), 20.000,00kuna ùpnom uredu sv. Mihaela Arkan|ela DonjiMiholjac za obnovu i popravak crkvenog tornja,24.000,00 kuna ̀ upnom uredu Kneèvi Vinogradi, kaopomo} u obnovi crkve sv. Martina biskupa uGrabovcu, 20.000,00 kuna ùpnom uredu sv. Petraapostola Petrijevci, za opremanje ùpnog ureda, te20.000,00 kuna Poduze}u Studio K.I.S. d.o.o. izZagreba, za projekt promotivnog filma o \akova~kojkatedrali.

Pored toga, odobrena je isplata iznosa od150.000,00 kuna Lova~kom savezu Osje~ko-baranjskeùpanije, za namjene utvr|ene Zakonom o lovu.

Osnovano Povjerenstvo za provedbuProjekta "Lokalni projekti razvoja -Poduzetnik"

Poglavarstvo je osnovalo Povjerenstvo za provedbuProjekta "Lokalni projekti razvoja - Poduzetnik" za2004. godinu, koje izra|uje prijedloge poduzetni~kihprojekata za poduzetni~ke kredite i s pripadaju}omdokumentacijom ih dostavlja poslovnoj banci.Povjerenstvo ~ine predsjednik i ~etiri ~lana, a Osje~ko-baranjska ̀ upanija imenuje predsjednika Povjerenstva.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva,Hrvatska gospodarska komora - @upanijska komoraOsijek, Hrvatska obrtni~ka komora - Obrtni~ka komora


Osje~ko-baranjske ùpanije imenuju po jednogpredstavnika u Povjerenstvo. Poslovne banke imenujupo jednog predstavnika (~etvrtog ~lana) uPovjerenstvo, a taj je ~lan promjenjiv, ovisno oposlovnoj banci koju je podnositelj zahtjeva izabrao.

U Povjerenstvo za provedbu Projekta "Lokalniprojekti razvoja - Poduzetnik" za 2004. godinu, kaopredstavnik Osje~ko-baranjske ùpanije, imenovan jeKre{imir Bubalo za predsjednika.

Preneseno pravo vlasni{tva opreme iobjekata osnovnim i srednjim {kolama

Rje{enjem Poglavarstva prenesena je, bez naknade,s Osje~ko-baranjske ùpanije na osnovne i srednje{kole s njezina podru~ja oprema i objekti nabavljeni urazdoblju od 1. srpnja 2001. godine do 31. prosinca2003. godine, prema inventurnim listama uskla|enimasa {kolama. Ukupna knjigovodstvena vrijednostustupljene opreme na dan 31. prosinca 2003. godineosnovnim {kolama iznosila je 1.037.759,20 kuna,srednjim {kolama je 783.905,82 kuna, zavr{enihgra|evinskih objekata u osnovnim {kolama 803.929,22kune, a srednjim 2.188.146,01 kuna.

Raspisan natje~aj za financiranjeprograma i projekata udruga

Poglavarstvo Osje~ko-baranjske ̀ upanije raspisujenatje~aj za financiranje programa i projekata udruga odinteresa za Osje~ko-baranjsku ùpaniju za 2005.godinu iz sredstava Prora~una Osje~ko-baranjskeùpanije, a prema uvjetima i sadràju utvr|enimtekstom javnog natje~aja koji se objavljuje u "GlasuSlavonije" te na web stranicama @upanije.

Programi i projekti udruga od interesa za Osje~ko-baranjsku ùpaniju za ~ije se financiranje osiguravajusredstva u Prora~unu Osje~ko-baranjske ùpanije jesuoni koji zadovoljavaju javne potrebe gra|ana ipridonose razvitku i op}em napretku @upanije, a

odnose se na zdravlje, gra|anske inicijative, socijalnuskrb, ljudska prava i slobode, humanitarnu djelatnost,strukovne udruge, karitativnu djelatnost, djecu i mlade,za{titu okoli{a, hobistiku i sli~no.

Odobrena sredstava iz Prora~unagradovima i op}inama

Poglavarstvo je odobrilo isplatu svote od500.000,00 kuna jedinicama lokalne samouprave i toOp}ini Marijanci 20.000,00, Op}ini Vladislavci50.000,00, Op}ini êpin 30.000,00, Op}ini Vuka20.000,00, Op}ini Moslavina Podravska 60.000,00,Op}ini Trnava 20.000,00, Op}in Donja Moti~ina40.000,00 Op}ini Strizivojna 70.000,00, Op}iniLevanjska Varo{ 110.000,00 Op}ini Drenje 50.000,00i Op}ini Vi{kovci 30.000,00 kuna.

Prihva}en Ugovor za isporuku istavljanje u uporabu defibrilatorazdravstvenim ustanovama

Rapravljaju}i o podnesenom prijedlogu,Poglavarstvo je konstatiralo da je na prijedlogMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi, svojimprethodno donesenim Zaklju~kom od 19. oùjka 2004.godine dana suglasnost da se pristupi zajedni~kojnabavi medicinske opreme, ure|aja i sanitetskih vozilaza potrebe zdravstvenih ustanova ~iji je nositeljosniva~kih prava Osje~ko-baranjska ùpanija i zaKlini~ku bolnicu Osijek, iz sredstava predvi|enihProra~unom @upanije za 2004. godinu za financiranjedecentraliziranih funkcija u zdravstvu, da je slijedomOdluke Vlade Republike Hrvatske o osnivanjuzajedni~kih povjerenstava za nabavu medicinskeopreme i ure|aja, te sanitetskih vozila u 2004. godini,od strane nadle`nog Zajedni~kog povjerenstvaproveden postupak javnog nadmetanja radi nabavedefibrilatora, izme|u ostalih, za potrebe Hitnemedicinske pomo}i Osijek i Doma zdravlja \akovo, daje nakon javnog otvaranja ponuda povjerenstvo zanabavu defibrilatora izme|u ukupno osam podnositeljaponude koji su sudjelovali u javnome nadmetanju,odabralo kao najpovoljniju ponudu tvrtke "Medial"d.o.o. Zagreb, s obzirom na najniù ponu|enu cijenu.

Slijedom provedenog postupka javne nabave,Poglavarstvo je u ime Osje~ko-baranjske ̀ upanije, kaojednog od naru~itelja, prihvatilo sklapanje Ugovora sodabranim ponuditeljem a radi nabave tri defibrilatoraza potrebe Hitne medicinske pomo}i Osijek po cijeniod 123.886,21 kunu (s PDV-om) i jednog defibrilatoraza potrebe Doma zdravlja \akovo po cijeni od41.295,40 kuna (s PDV-om), s obzirom na prethodnoiskazane prioritetne potrebe ovih pravnih osoba za kojasu sredstva predvi|ena Prora~unom @upanije za 2004.godinu.


Na 16. sjednici15. studenoga 2004.Na 16. sjedniciNa 16. sjednici15. studenoga 2004.15. studenoga 2004.

Nastavljaju}i "tradiciju" trazmatranja brojnih to~aka obuhva}enih dnevnim redom sjednice, ~lanovi@upanijskog Poglavarstva su pod predsjedanjem ùpana Kre{imira Bubala 15. studenoga razmotrili: 1. Usvajanje zapisnika 15. sjednice Poglavarstva @upanije 2. Informacija o ostvarivanju Programa "Policija u zajednici" na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 3. Pra}enje stanja u prostoru Osje~ko-baranjske ùpanije a) Izvje{}e o stanju u prostoru Osje~ko-baranjske ùpanije b) Nacrt Programa mjera za unapre|enje stanja u prostoru Osje~ko-baranjske ùpanije 4. Davanje suglasnosti na planove upravljanja lokalnim vodama za 2005. godinu a) Plan upravljanja lokalnim vodama za 2005. godinu na slivnom podru~ju "Kara{ica-Vu~ica" b) Plan upravljanja lokalnim vodama za 2005. godinu na slivnom podru~ju "Vuka" c) Plan upravljanja lokalnim vodama za 2005. godinu na slivnom podru~ju "Baranja" d) Plan upravljanja lokalnim vodama za 2005. godinu na slivnom podru~ju "Bi|-Bosut" 5. Prijedlog odluka o stopama i visini slivne vodne naknade na slivnim podru~jima za 2005. i 2006. godinu a) Prijedlog Odluke o stopama i visini slivne vodne naknade na slivnom podru~ju "Kara{ica-Vu~ica" za 2005.

i 2006. godinu b) Prijedlog Odluke o stopama i visini slivne vodne naknade na slivnom podru~ju "Vuka" za 2005. i 2006.

godinu c) Prijedlog Odluke o stopama i visini slivne vodne naknade na slivnom podru~ju "Baranja" za 2005. i 2006.

godinu d) Prijedlog Odluke o stopama i visini slivne vodne naknade na slivnom podru~ju "Bi|-Bosut" za 2005. i 2006.

godinu 6. Nacrt Programa ure|enja detaljne kanalske mreè u svrhu navodnjavanja i odvodnje na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije 7. Privatizacija trgova~kih dru{tava u vodnom gospodarstvu a) Nacrt Ugovora o zamjeni dionica izme|u Osje~ko-baranjske ùpanije i Hrvatskih voda Zagreb b) Nacrt Odluke o privatizaciji trgova~kog dru{tva Vuka d.d. Osijek c) Nacrt Programa privatizacije trgova~kog dru{tva Vuka d.d. Osijek d) Nacrt Odluke o privatizaciji trgova~kog dru{tva Odvodnja d.d. Darda e) Nacrt Programa privatizacije trgova~kog dru{tva Odvodnja d.d. Darda f) Nacrt Odluke o privatizaciji trgova~kog dru{tva Kara{ica-Vu~ica d.d. Donji Miholjac g) Nacrt Programa privatizacije trgova~kog dru{tva Kara{ica-Vu~ica d.d. Donji Miholjac 8. Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije 9.a) Nacrt Rje{enja o odobrenju ~iste sje~e {ume u gospodarskoj jedinici "Krndija gazijska" b) Nacrt Rje{enja o odobrenju ~iste sje~e {ume u gospodarskoj jedinici "Krndija seonska"10. Informacija o provedbi Odluke o organizaciji linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu11. Provedba Zakona o pravu na pristup informacijama a) Informacija o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji b) Prijedlog Rje{enja o odre|ivanju slu`bene osobe za rje{avanje o ostvarivanju prava na pristup informacijama

za tijela Osje~ko-baranjske ùpanije12. Nacrt Odluke o vo|enju kataloga podataka u informacijskom sustavu Osje~ko-baranjske ùpanije13.a)Nacrt Odluke o promjeni naziva Hitne medicinske pomo}i Osijek b) Nacrt Zaklju~ka o davanju suglasnosti na Statut Hitne medicinske pomo}i Osje~ko-baranjske ùpanije c) Nacrt Zaklju~ka o preuzimanju djelatnosti hitne medicinske pomo}i iz domova zdravlja u Hitnu medicinsku

pomo} Osje~ko-baranjske ùpanije14. Prijedlog Rje{enja o utvr|ivanju uvjeta za po~etak rada Doma za starije i nemo}ne osobe Baranjsko sunce

u Belom Manastiru15. Nacrt Odluke o osnivanju Kulturnog vije}a Osje~ko-baranjske ùpanije16. Nacrt Ugovora o djelovanju Zavoda za znanstveni i umjetni~ki rad HAZU u Osijeku17.a)Prijedlog Rje{enja o raspodjeli sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu za ostale

programe u kulturi b) Prijedlog Izmjena Plana raspodjele sredstava prema Programu javnih potreba u kulturi na podru~ju Osje~ko-

baranjske ùpanije za 2004. godinu


18. Prijedlog Rje{enja o izmjenama Rje{enja o rasporedu sredstava namijenjenih stipendiranju i odobravanjudrugih oblika financijske potpore darovitim u~enicima i studentima

19. Nacrt Odluke o izmjenama Odluke o kriterijima, mjerilima i na~inu financiranja decentraliziranih funkcijaosnovnog {kolstva na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini

20.a)Nacrt Izmjena Plana rashoda za materijal, dijelove i usluge teku}eg i investicijskog odràvanja {kolskihobjekata u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji za 2004. godinu

b) Nacrt Izmjena Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskojimovini u {kolstvu Osje~ko-baranjske ùpanije u 2004. godini

21. Izmjene i dopune programa javnih potreba a) Nacrt Izmjena i dopuna Programa javnih potreba u {kolstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za

2004. godinu b) Nacrt Izmjena Programa javnih potreba u kulturi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu c) Nacrt Izmjena Programa javnih potreba u zdravstvu na podru~ju Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu d) Nacrt Izmjena Programa javnih potreba u djelatnosti socijalne skrbi na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije

za 2004. godinu22. Prijedlog Zaklju~ka o prihva}anju prijedloga Ugovora o zajedni~kom financiranju izgradnje II. i III. etape

Sveti{ta Gospe od Uto~i{ta u Aljma{u23. Nacrt Zaklju~ka o izmjenama i dopunama Programa investicijskih projekata na podru~ju Osje~ko-baranjske

ùpanije u 2004. godini24. Izmjene i dopune Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu a) Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu b) Nacrt Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvr{avanju Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004.

godinu25. Informacija o kori{tenju sredstava osiguranih na poziciji "Nepredvi|eni rashodi do visine prora~unske

pri~uve" Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu za razdoblje od 1. sije~nja do 30. rujna2004. godine

26. Informacija o kori{tenju sredstava osiguranih na poziciji "Nepredvi|eni rashodi do visine prora~unskepri~uve" Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu za razdoblje od 1. listopada do 31. listopada2004. godine

27. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinupoduzetni~kim centrima i inkubatorima

28. Prijedlog Rje{enja o odobrenju sredstava iz Prora~una Osje~ko-baranjske ̀ upanije za 2004. godinu Zajedniciudruga HVIDR-a Osje~ko-baranjske ùpanije

29. Prijedlog Rje{enja o osnivanju Stru~nog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka nabave za izraduPrograma za{tite okoli{a za podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije

30. Prijedlog Rje{enja o razrje{enju i imenovanju ~lanova Savjeta za gospodarski razvitak31. Prijedlog Rje{enja o odabiru najpovoljnije banke za polaganje sredstava Prora~una Osje~ko-baranjske

ùpanije za 2004. godinu

U pripremi za Skup{tinu

Poglavarstvo je, nakon razmatranja, predloìloSkup{tini da razmotri i prihvati niz informacija,izvje{}a i akata iz njezine nadle`nosti. Me|u timbrojnim materijalima nalaze se i prijedlozi odluka oprivatizaciji i programi privatizacije trgova~kih

dru{tava u vodnom gospodarstvu u suvlasni{tvu@upanije (Vuka d.d. Osijek, Odvodnja d.d. Darda,Kara{ica-Vu~ica d.d. Donji Miholjac) pripremani vi{eod dvije godine.

Odloèno razmatranje planovaupravljanja lokalnim vodama

Poglavarstvo je odloìlo razmatranje planovaupravljanja lokalnim vodama za 2005. godinu naslivnom podru~ju "Kara{ica-Vu~ica", "Vuka","Baranja" i "Bi|-Bosut", pripremljene u "Hrvatskimvodama" Zagreb, radi dorade u smislu primjedbiiznesenih u raspravi odnosno izraènih stanovi{taradnih tijela Poglavarstva. Naime, Poglavarstvo jeocijenilo da bi u postupku dorade bilo nu`noujedna~avanje pristupa u izradi planova, a da biplanske projekcije predvi|enih radova trebalo uskladitis ukupnim iznosom razrezane slivne vodne naknade.


Nadalje, uo~en je veliki nesklad izme|u razreza inaplate slivne vodne naknade. Stoga je Poglavarstvoupozorilo da je eventualna nenaplativa potraìvanjapotrebno posebno obrazloìti, a u odnosu na ostalauloìti dopunske napore usmjerene naplati razrezanogiznosa, {to uklju~uje i pretvaranje dugovanjatrgova~kih dru{tava u udio u vlasni~koj strukturi.

Razmotrena primjena Zakonao pravu na pristup informacijamai odre|en slu`benik za informiranje

Poglavarstvo je prihvatilo Informaciju o primjeniZakona o pravu na pristup informacijama u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji, koja je pripremljena u Tajni{tvuOsje~ko-baranjske ùpanije, Slijedom toga RajnaBuki}, odre|ena je kao slu`bena osoba ovla{tena zarje{avanje o ostvarivanju prava na pristupinformacijama u smislu Zakona o pravu na pristupinformacijama a u svezi s radom @upanijske skup{tine,@upanijskog poglavarstva, ùpana i upravnih tijelaOsje~ko-baranjske ùpanije, odnosno informacijamakoje ova tijela posjeduju, raspolaù ili nadziru.

Osniva se Dom za starijei nemo}ne BARANJSKO SUNCE

Poglavarstvo je svojim Rje{enjem utvrdilo da Domza starije i nemo}ne osobe BARANJSKO SUNCE sasjedi{tem u Belom Manastiru, Kralja Tomislava bbispunjava uvjete glede prostora, opreme i stru~nihdjelatnika za obavljanje djelatnosti pruànja uslugastanovanja, prehrane, odràvanja osobne higijene,brige o zdravlju, njege, radne aktivnosti, kori{tenjaslobodnog vremena i usluga poludnevnog icjelodnevnog boravka za najvi{e 50 osoba.

Izmijenjen Plan raspodjele sredstavaprema Programu javnih potreba u kulturiza 2004. godinu

Sredstva u ukupnom iznosu od 183.000,00 kuna zakulturno-umjetni~ki amaterizam raspore|ena su ovimizmjenama kako slijedi: Matici umirovljenika Hrvatske- udruzi Donji Miholjac, Pjeva~kom umirovljeni~komzboru i dramskoj grupi "Miholjanke" 4.000,00 kuna,KUD "[okadija" Ivanovci, Marjan~aci i Zel~in zasnimanje CD-a s izvornim pjesmama 4.000,00 kuna,"Baranjskim biserima"- udruzi ljubitelja tamburiceKneèvi Vinogradi za Bavljenje folklorom, nastupima,koncertima i smotrama 4.000,00 kuna, KUD-a"Napredak" Podravski Podgajci, za 7. susret naroda ikultura i 4. smotru crkvenog pjevanja 4.000,00 kuna,KUD-u "Kranz" Osijek - Mi pjevamo i ple{emo4.000,00 kuna, Udruzi Roma grada Belog Manastira zanatjecanje pjeva~a i plesa~a Roma OB@ 4.000,00 kuna,KUD-u "Tamburica" Velimirovac Peto "Sijelo uztamburicu" 2.000,00 kuna, Gradu \akovo i Turisti~kojzajednici \akova~ki vezovi 25.000,00 kuna, Gradu\akovu i Savezu KUD-ova Slavonije i Baranje za 5.Ivanjske kresove 1.000,00 kuna, KUD-u "[okadija"Bocanjevci Smotra folklora Bocanjevci 2004. 4.000,00kuna, KUD-u Tena, \akovo za vanjsku suradnju iredovnu djelatnost 4.000,00 kuna, Folklornomansamblu "Biseri Slavonije" za me|unarodnu suradnjus Pe~uhom 5.000,00 kuna, HKUD-u "Harkanovci" zaPrijedlog plana potreba HKUD-a 4.000,00 kuna, KUD-u "Matija Gubec" Donji Miholjac "Miholja~ko sijelo"2004. 8.000,00 kuna, Gradu Valpovu za "Ljetovalpova~ko" 8.000,00 kuna, HKUD-u "Darda" za 2.smotru dje~jeg folklornog stvarala{tva 4.000,00 kuna,Op}ini Petrijevci za "Petrijeva~ke ètvene sve~anosti"4.000,00 kuna, KUD-u "Zora" Pi{korevci"Pi{koreva~ki sokaci" 4.000,00 kuna, Slavonskom


tambura{kom dru{tvu "Pajo Kolari}" Osijek zaobiljeàvanje 50-te obljetnice 10.000,00 kuna, KUD-u"Franjo Ebling" Sveti \ura|, U varo{ na poklade4.000,00 kuna, KUD-u "Josip Kozarac" Ernestinovo zaorganizaciju umjetni~kog programa u vrijeme trajanjakiparske kolonije 4.000,00 kuna, Savezu KUD-ovaSlavonije i Baranje za terenska istraìvanja folklora2.000,00 kuna, Kulturno turisti~koj manifestaciji"Jesen u Baranji", Belom Manastiru za Kulturnoturisti~ku manifestaciju "Jesen u Baranji" 4.000,00kuna, Kulturno turisti~koj manifestaciji "Baranjskibe}arac", Dra` za kulturno turisti~ku manifestaciju"Baranjski be}arac" 8.000,00 kuna, HKUD-u "Osijek1862" za nabavku mu{kih no{nji te popravak i obnovuinstrumenata 20.000,00 kuna, Ma|arskoj kulturnojudruzi "Pelmonostor", Beli Manastir za osiguranjetro{kova prijevoza 4.000,00 kuna, SKD-u ProsvjetaZagreb - pododbor Darda I. Dani kulture nacionalnihmanjina 2.000,00 kuna, SKD-u Prosvjeta Zagreb -pododbor Darda Likovna kolonija \ola 2.000,00 kuna,SKUD-u "Jovan Jovanovi} Zmaj" Bijelo Brdo Folklor4.000,00 kuna, SKUD-u "Jovan Lazi}" Beli Manastirza unaprje|ivanje kulturno-umjetni~kog amaterizmaBelog Manastira 4.000,00 kuna, KUD-u "Josip ̂ okli}"Rakitovica za manifestaciju "Zlatna berba" 4.000,00kuna, HKUD-u "Valpovo 1905." za kupovinu narodnihno{nji 6.000,00 kuna, KUD-u "Branko Radi~evi}",Darda za kupovinu instrumenata 4.000,00 kuna, teKUD-u "Slavonska vila" Marijanci-Kuni{inci povodom10. obljetnice 4.000,00 kuna.

Odobrena sredstva iz Prora~unapoduzetni~kim centrima i inkubatorima

Poglavarstvo je odobrilo isplatu u ukupnom iznosuod 100.000,00 kn za poduzetni~ke centre i inkubatore,i to po 12.500 kuna Centru za poduzetni{tvo Osijek,Centru za poduzetni{tvo Beli{}e, Poduzetni~kom

centru Beli Manastir d.o.o., Miholja~kompoduzetni~kom centru d.o.o., Valpova~kompoduzetni~kom centru, Zadruzi Poduzetni~ka mreà ,Poduzetni~kom inkubatoru Bios d.o.o. Osijek iPoduzetni~koj zadruzi Osvit Donji Miholjac.

Osim toga, Poglavarstvo je odobrilo 15.000,00kuna Zajednici udruga HVIDR-a Osje~ko-baranjskeùpanije.

Razrje{enja i imenovanja ~lanovaSavjeta za gospodarski razvitak

U Savjetu za gospodarski razvitak razrje{eni sudu`nosti ~lana Kre{imir Flatscher i Ivica Juri}, aimenovani na tu du`nost Marko Bagari} i Berislav[mit.

Odobrena najpovoljnija bankaza polaganje sredstava Prora~una

Donesenim Rje{enjem Poglavarstvo Osje~ko-baranjske ùpanije odlu~ilo je sredstva u iznosu od15.000.000,00 kuna poloìti na rok od mjesec dana, akao najpovoljnija banka kod koje }e se izvr{itipolaganje nov~anih sredstava Prora~una Osje~ko-baranjske ùpanije za 2004. godinu izabrana jeSlavonska banka d.d. Osijek. Sredstva }e se poloìti narok od mjesec dana uz kamatnu stopu u visini od 5%godi{nje u kunama bez valutne klauzule, s mogu}no{}uproduàvanja roka oro~avanja uz pripisivanje kamataglavnici.

Za potpisivanje Ugovora s izabranom bankom idokumenta o produljenju roka oro~enja ovla{ten jeùpan.


Radna zajednica podunavskih regija(izvorno: Arbeitsgemeinschaft Donauländer)osnovana je, potpisivanjem Zajedni~keizjave u Be~u 1990. godine, kao udrugaregija u slivu Dunava sa svrhom poticanjarazvoja gospodarstva, prometa, prostornogplaniranja, turizma, kulture, znanosti iza{tite okoli{a u podunavskom prostoru.^lanstvo joj uklju~uje 23 regije iz 10podunavskih zemalja (Austrija, Bugarska,Ma|arska, Moldova, Republika Hrvatska nadràvnoj razini, Rumunjska, Srbija i CrnaGora, Slova~ka, Savezna RepublikaNjema~ka, Ukrajina i ê{ka u statusupromatra~a). Rad se odvija u tematskimpodru~jima, poput prostornoga planiranje iza{tite okoli{a, gospodarstva i turizma,kulture i znanosti, mladeì i {porta, teprometa i rije~ne plovidbe putem radnihodbora formiranih u tim podru~jima.

O cjelini aktivnosti u okviru Radnezajednice odlu~uje se jednom godi{nje naKonferenciji {efova vlada regija ~lanica.Odluke se donose konsenzusom i imajukarakter preporuke. Konferencija odlu~uje io financiranju pojedinih aktivnosti iprojekata u Radnoj zajednici. Glavno izvr{no tijelo jeRadna skupina visokih slu`benika u kojoj sudjelujustalni predstavnici - slu`benici regija. U radnoj skupinise, u suradnji s radnim tijelima, pripremaju prijedloziza Konferenciju i koordinira provo|enje njezinihodluka. Rad Tajni{tva Radne zajednice na sebe je kaostalnu obvezu preuzela pokrajina Donja Austrija.

Djelatnost Radne zajednice se financirabespovratnim sredstvima (preteìto Europske unije i/iliRepublike Austrije i Savezne Republike Njema~ke), asufinanciranje ~lanica uklju~uje tro{kove sudjelovanjasudionika na forumima. Radni je jezik njema~ki, uzprijevod skupova visoke razine na slu`bene jezike~lanica.

Republika Hrvatska je punopravna ~lanica Radnezajednice od 16. svibnja 1991. godine. Njezinimdràvno-pravnim osamostaljenjem otvorilo se pitanjenjezinog daljnjeg sudjelovanja u ovoj udruzi regija.Ovo osobito s razloga {to op}i trendovi u Europi upogledu regionalizma, u skladu s konvencijama Vije}aEurope te proklamiranim politikama Europske unije idrugih europskih organizacija jesu takvi da se od svihdràva koje sudjeluju u procesu europskih integracija,

{irenja Europske unije te pograni~ne,prekograni~ne i transnacionalne suradnjeo~ekuje, sukladno na~elu supsidijarnosti,preno{enje ovlasti i odgovornosti za takvusuradnju na niè razine. Kako se ovdje radi ozajednici regija tendencija je kod svih dràvakoje su kao cjelina bile ~lanice oveasocijacije preno{enje te suradnje naregionalne jedinice.

Iz ovog razloga Hrvatska je najavilapreno{enje ~lanskoga statusa na svojepodunavske ùpanije - Osje~ko-baranjsku iVukovarsko-srijemsku. Upravo iz ovograzloga 2000. godine, za vrijemepredsjedanja Hrvatske Radnom zajednicom,niz aktivnosti odràn je upravo uzdoma}instvo i suorganizaciju ovih ̀ upanija unjihovom sjedi{tu u Osijeku i Vukovaru.Time su zapo~ele pripreme za uklju~ivanjeovih ùpanija u Radnu zajednicu.Gospodarski forum Radne zajednicepodunavskih regija, odràn u Osijeku 3. i 4.listopada 2000., uz svoje popratne sajamskemanifestacije ukazao je na dugotrajnost iopse`nost priprema Osje~ko-baranjskeùpanije za samostalno ~lanstvo u Radnoj

zajednici podunavskih regija poglavito radom naProgramu za{tite okoli{a dunavskoga porje~ja, kao i udrugim podru~jima.

Nastavno, Osje~ko-baranjska ùpanija je 2001.godine (temeljem zaklju~enog Ugovora) uklju~ena uprojekt "Koncept suradnje regija, gradova i luka napodru~ju hrvatskog Podunavlja koji je u sklopu {iregprojekta Radne zajednice rezultirao izradom elaboratakoji }e biti osnovom definiranja strategije razvijanjasuradnje jedinica teritorijalne samouprave upodunavskom prostoru.

Provedene aktivnosti kao i cjelovita djelatnost Radnezajednice potvr|uju zna~aj uloge lokalnih i regionalnihvlasti u poticanju razvitka ovoga podru~ja sukladnoeuropskoj politici regionalizacije, a {to uklju~uje iizravna strana ulaganja. Pored toga, sve to dokazuje dapodunavske dràve i regije, svojim poloàjem usredi{tu Europe, svojim prirodnim i ljudskim resursimamoraju dati doprinos njezinoj ubrzanoj integraciji irazvoju, omogu}uju}i boljitak svim gra|anima.

Slijedom prikazanih nastojanja, Vlada RepublikeHrvatske 4. kolovoza 2004. donijela je Odluku o


6. sjednica6. listopada 2004.6. sjednica6. sjednica6. listopada 2004.6. listopada 2004.

pokretanju postupka za prestanak ~lanstva RepublikeHrvatske u Radnoj zajednici podunavskih regija usvrhu ulaska Osje~ko-baranjske i Vukovarsko-srijemske ùpanije u ~lanstvo Radne zajednicepodunavskih regija, prema kojoj }e ~lanstvo RepublikeHrvatske u Radnoj zajednici podunavskih regijaprestati 31. prosinca 2004., o ~emu }e Ministarstvovanjskih poslova Republike Hrvatski diplomatskiizvijestiti Konferenciju {efova i vlada Radne zajednicepodunavskih regija. S tim u svezi uputila je poziv ovimùpanijama za poduzimanje aktivnosti usmjerenihnjihovom uklju~ivanju u ~lanstvo ove udruge.

Iz ovih razloga je Skup{tina, nakon provedenihpripremnih aktivnosti, preporuke Savjet za europskeintegracije Osje~ko-baranjske ùpanije i prijedlogaPoglavarstva, prihvatila sudjelovanja u ovoj asocijaciji,temeljem ~ega je podnesena molba za primanje unjezino ~lanstvo.

Na godi{njem zasjedanju Konferencije predsjednikavlada ~lanica odrànom 22. listopada 2004. godine uSankt Pöltenu u Austriji, molba je prihva}ena te jeOsje~ko-baranjska ùpanija postala ~lanicom Radnezajednice podunavskih regija.

Gospodarsko-socijalno vije}e u Osje~ko-baranjskoj ùpaniji je odràlo 6. sjednicu 6. listopada 2004. koju jevodio Kre{imir Bubalo, ùpan Osje~ko-baranjske ùpanije u funkciji predsjednika Vije}a. Na sjednici je bionazo~an i potpredsjednik Marko Brekalo iz Nezavisnog hrvatskog sindikata u funkciji predstavnika sindikatau Osje~ko-baranjskoj ùpaniji i ostali ~lanovi GSV-a.

Na sjednici je razmatran prijedlog mjera za provedbuNacionalnog akcijskog plana zapo{ljavanja u Osje~ko-baranjskoj ̀ upaniji koje je pripremio Hrvatski zavod zazapo{ljavanje, Podru~na slu`ba Osijek. Vije}e jekonstatiralo da mjere jo{ uvijek nisu dovoljnokonkretne da bi se moglo pristupiti njihovoj provedbi,stoga }e Zavod ùrno nastaviti izradu konkretnijihprijedloga mjera radi poticanja novog zapo{ljavanja.Podloga za izradu mjera moraju biti stvarne potrebe zaradnom snagom na trì{tu rada. Vije}e }e se uklju~itiu njihovo oblikovanje te predloìti da se za realizacijumjera osiguraju sredstva u prora~unima RepublikeHrvatske i Osje~ko-baranjske ̀ upanije koja je iskazalaspremnost sudjelovanja u njihovom financiranju.Vije}e je ukazalo na zna~aj cjeloìvotnog u~enja ismatra da bi se trebalo utvrditi niz mjera koje bipoticale takovo u~enje kako nezaposlenih ali izaposlenih osoba. Nadalje Vije}e je naglasilo potrebuda se zna~aj cjeloìvotnog u~enja s obzirom nasada{nje i budu}e potrebe na trì{tu rada vi{e predstavejavnosti putem medija kako bi i njegova realizacija bilauspje{nija. Osim toga i ~lanovi Vije}a }e promicati ovu

potrebu kroz svoj rad i djelovanje. Nadalje, Vije}e jepredloìlo da Zavod pripremi prospekt za potencijalnedoma}e i inozemne ulaga~e koji }e sadràvati podatkepotrebne za budu}e poduzetnike s posebnim naglaskomna pogodnosti odre|enog podru~ja (primjericepodru~ja posebne dràvne skrbi) i koji }e biti prevedenna ~etiri svjetska jezika. Vije}e je predloìlo svimsubjektima da se uklju~e u predlaganje mjera zaprovedbu Nacionalnog akcijskog plana zapo{ljavanja.Podloga za raspravu na slijede}oj sjednici }e bitimaterijal koji }e pripremiti Hrvatski zavod zazapo{ljavanje, Podru~na slu`ba Osijek kao i prijedlozi~lanova Vije}a.

Vije}e je odloìlo razmatranje Izvje{}a Dràvnoginspektorata o poduzetim mjerama za izmjenu propisakojima je reguliran rad na crno koju je pripremilaPodru~na jedinica Osijek Dràvnog inspektorata.Vije}e je predloìlo da dostavljeni materijal Dràvniinspektorat, Podru~na jedinica Osijek dopuni podacimai poduzetim aktivnostima na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije za slijede}u sjednicu Vije}a.


Gospodarsko-socijalno vije}e u Osje~ko-baranjskojùpaniji informirano je o pripremi prora~una @upanijeza 2005. godinu a ujedno su i prezentirani podaci ofinancijskom kapacitetu @upanije u odnosu na ostaleùpanije u Republici Hrvatskoj. Vije}e je predloìlo dase socijalni partneri uklju~e u predlaganje razvojnihprojekata koji }e se financirati iz @upanijskogprora~una za 2005. godinu a posebno onih koji }e bitiusmjereni razvoju poduzetni{tva i pove}anjuzaposlenosti kako bi se ostvario ravnomjeran razvoj@upanije kao cjeline. Vije}e se suglasilo da se na

slijede}oj sjednici vije}a razmotri Nacrt Prora~unaOsje~ko-baranjske ùpanije za 2005. godinu.

Na 6. sjednici Vije}e je razmotrilo i prihvatilo iInformaciju o novim kreditnim linijama upoduzetni{tvu na podru~ju @upanije koju je pripremilaAgencija za razvoj Osje~ko-baranjske ùpanije. Novakreditna linija "Lokalni projekti razvoja - poduzetnik"namijenjena je obrtnicima, malim i srednjimtrgova~kim dru{tvima, zadrugama i ustanovama.

Redovitim obilaskom i razgovorom o problematici funkcioniranja i razvitka jedinica lokalne samouprave, ̀ upanKre{imir Bubalo sa suradnicima nastavio je ve} ustaljenu praksu izravnog upoznavanja sa stanjem na podru~ju@upanije. U ovom razdoblju ̀ upanijsko izaslanstvo tako je obi{lo op}ine Ernestinovo, Ko{ka, Vi{kovci i Semeljci,Viljevo i Magadenovac te Punitovci, Gorjani i Vuka.

Op}ina Ernestinovo16. rujna 2004.

DOVR[ENA OBNOVA, RAZMINIRANJE U TIJEKU

Radni sastanak po~eo je upoznavanjem prisutnih ou~injenom u Op}ini Ernestinovo. Obnova ku}a je upotpunosti dovr{ena kao i izgradnja vodoopskrbnogsustava, a sljede}e aktivnosti vezane su za plinofikacijui navodnjavanje za{to postoje dobri prirodni uvjeti.Na~injen je plan navodnjavanja za podru~je Op}ineErnestinovo te su sukladno njemu o~i{}eni svi kanali I.reda a pri samom kraju je i ~i{}enje kanala II. reda.Pro~elnik Upravnog odjela za poljoprivredu igospodarstvo @eljko Kralji~ak upoznao je saaktivnostima @upanije vezano za navodnjavanjeodnosno izradom master plana zacijelu @upaniju u {to }e seuklopiti i plan navodnjavanjaOp}ine Ernestinovo.

U Op}ini Ernestinovo prostorniplan koji je u izradi predvi|a dvijepoduzetni~ke zone kod Laslova iErnestinova. O rje{avanjuproblema ùpanijskih cestaizvijestio je pro~elnik Agencije zarazvoj Martin Marolin koji jenaglasio da je potrebno uputitizahtjev prema @upanijskoj upraviza ceste kako bi se ceste kojetreba raditi uvrstile u planaktivnosti za sljede}u godinu.

Tijekom posjete Op}ini Ernestinovo predstojnikPodru`nice Osijek Centra za razminiravanje gospodinDubravko Kru{arovski, u nazo~nosti ùpanaKre{imira Bubala i na~elnika Policijske uprave VladeTuli~i}a uru~io je zemljovide o razminiranimpovr{inama na~elnicima Op}ine Bilje, Darda, Popovac,Dra` i Ernestinovo. Predaju zemljovida popratila je ikratka prezentacija znakova i spotova vezanih zaminirana podru~ja kojih je u na{oj @upaniji jo{ 232km2.


Op}ina Ko{ka16. rujna 2004.

UBRZAVANJE RAZVOJNIH PROJEKATA

Posjet Op}ini Ko{ka 16. rujna 2004. godine potvrdioje poznato o kvalitetnom radu op}inskog ~elni{tva, atime i o dobro ure|enoj Op}ini. Na~elnik Op}ineZoran Kova~evi} upoznao je ùpana Kre{imiraBubala da su zapo~eli radovi na vodoopskrbnommagistralnom cjevovodu i 11 km lokalne mreè. Dokraja 2004. godine bit }e dovr{eno pet nerazvrstanihcesta ukupne duìne 3.000 m, nastavlja se plinofikacijaOp}ine, ure|uje se osnovna {kola i podru~ne {kole kaoi nogometno igrali{te, javna rasvjeta i autobusnastajali{ta u potpunosti su dovr{ena. Posebno je istaknutpozitivan financijski efekt na prora~un prodaje izakupa poljoprivrednog zemlji{ta.

Tri dru{tva proiza{la iz HANE d.o.o. Na{ice po~elasu sa aktivnostima {to se osjetilo u prora~unu u iznosuod 150.000,00 kuna a predvi|a se da bi sljede}e godine

suma dobivena od poreza na dobit mogla biti500.000,00 kuna. U Op}ini je devet parcelaregistrirano kao poduzetni~ke zone. Projekti koji }e senominirati sljede}e godine za ùpanijski prora~un suceste u poduzetni~kim zonama, Podru~na {kola u Nizi,projektna dokumentacija za sustav odvodnje. Prostorniplan Op}ine trebao bi biti dovr{en polovinom 2005.godine. @upan je izvijestio o mogu}nosti sufinanciranjavodoopskrbnog sustava od strane Hrvatskih voda i@upanije, sufinanciranju pristupnih cesta upoduzetni~kim zonama te o mogu}nosti uklju~ivanja@upanije u izgradnju sustava odvodnje.

Tijekom posjeta Op}ini potpisan je Sporazum oprovo|enju katastarske izmjere u svrhu izrade katastranekretnina koji su potpisali ùpan i gradona~elnici ina~elnici: Grada \akova, Donjeg Miholjaca, Op}ineKo{ka, Marijanci, Satnice \akova~ke i Vuke.

Op}ine Vi{kovci i Semeljci18. listopada 2004.

SPOR O RASPOLAGANJU DR@AVNIM POLJOPRIVREDNIM ZEMLJI[TEM

U posjeti op}inama Vi{kovci i Semeljci 18.listopada 2004. godine, osim ùpana Kre{imiraBubala i suradnika, bio je saborski zastupnik IvanDrmi}. Sastanak u Op}ini Vi{kovci svojim najve}im

dijelom odnosio se na nerije{ene i vrlo "eksplozivne"probleme vezano za raspolaganje dràvnimpoljoprivrednim zemlji{tem. Dvije suprostavljeneskupine iznosile su svoje stavove vezano za bespravno


obra|ivanje 1060 ha dràvnog zemlji{ta, koje je bilonapu{teno, {to je potaknulo nekolicinu mje{tana dabespravno po~nu obra|ivati zemlju. Kako bi prekinuobespredmetnu raspravu ùpan Bubalo zaklju~io je daje jedino rje{enje problema raspisivanje natje~aja zazakup i prodaju dràvnog poljoprivrednog zemlji{ta.Pro~elnik Upravnog odjela za poljoprivredu igospodarstvo @eljko Kralji~ak upozorio je da jeopetovano identi~an zahtjev upu}en prema Op}ini i odstrane Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoggospodarstva kao i Upravnog odjela za poljoprivredui gospodarstvo no vezano za to ni{ta nije pokrenuto.

Ivan Drmi} upozorio je ~lanove Op}inskog vije}akao i na~elnika i njegovog zamjenika da iako postojiproblem sa zemljom to nikako ne moè biti razlog dase sve ostale aktivnosti koje op}ina treba odra|ivatizanemare. Op}ina Vi{kovci nije niti zapo~ela saaktivnostima izrade prostornog plana, zatraèni podacio poslovnoj zoni, vodoopskrbi i odvodnji nisudostavljeni Agenciji za razvoj iako su nekoliko putatraèni.

Desetak kilometara dalje u Op}ini Semeljci na~elnikOp}ine izvijestio je ùpana i suradnike o brojnimaktivnostima koje se poduzimaju u Op}ini. Prostorni

plan je u zadnjoj fazi izrade, poslovna zona sedovr{ava a tvrtka Osatina ve} radi u njoj. Op}ina jeputem raspisanog natje~aja prodala 250 hapoljoprivrednog zemlji{ta, 2.500 ha je dano u zakup nadeset godina a 1.000 ha je dano u koncesiju. Problemsa zemljom jedino je vezan za povrat imovinenekolicini obitelji kao i crkvi kojoj treba vratiti 50jutara zemlje.

Preko HBOR-a podignuto je 5 milijuna kuna koji }ebiti utro{eni za izgradnju 6.000 m nerazvrstanih cesta,tri ku}e za opro{taj i dovr{etak poslovne zone. Istaknutje problem sanacije divlje deponije na {to je pro~elnikZavoda za prostorno ure|enje Oliver Grigi} uputio dase sredstva za sanaciju mogu osigurati prekoMinistarstva za{tite okoli{a, prostornog ure|enja igraditeljstva. Istaknut je i problem obiteljskihgospodarstava koja se "ne snalaze u novimmogu}nostima" koje im se nude odnosno boje sekreditno zaduìti kako bi dalje mogli razvijati svojagospodarstva. Vezano za ovaj problem ùpan Bubalopredloìo je da Agencija za razvoj i Upravni odjel zapoljoprivredu i gospodarstvo organiziraju predavanjakako bi {to bolje upoznali vlasnike obiteljskihgospodarstava sa novim kreditnim linijama Poduzetnik2.

Op}ina Viljevo20. listopada 2004.

OP]INA FINANCIRA PODUZETNI^KI CENTAR

Posjet Op}ini Viljevo 20. listopada 2004. godinezapo~eo je isticanjem na~elnika Ivana Fekete~injenice da je gotovo "ista ekipa" 14 godina na ~eluOp}ine. Usprkos svom ispodprosje~nim prora~unskimsredstvima Op}ina je ostvarila vrijedne rezultate.Prostorni plan je dovr{en, ~eka se samo suglasnostMinistarstva poljoprivrede, {umarstva i vodnoggospodarstva. Projektna dokumentacija zaplinofikaciju (i to II. faza) i izgradnju nerazvrstanihcesta je dovr{ena, u tijeku je otvaranje ponuda naraspisani natje~aj za izvoditelje. Obiteljskagospodarstva pokazuju veliki interes za plinofikaciju

(posebno su{are) ali interes ku}anstava je izuzetnoslab.

Na podru~ju Op}ine predvi|eno je pet malihgospodarskih zona za koje postoje zainteresiraniulaga~i, grade se i tri farme muznih krava.

Op}ina raspolaè sa 3.115 ha zemlje od ~ega je 921ha u zakupu, 900 ha imaju pravne osobe, 400 ha jeprodano a 800 ha je ostavljeno za pa{njake.

Razumijevaju}i potrebe svog uglavnompoljoprivrednog stanovni{tva Op}ina je zaposlilaekonomistu koji u okviru Poduzetni~kog centrapomaè stanovnicima oko ispunjavanja i prikupljanjasvih potrebnih dokumenata vezano za kreditnezahtjeve. Op}ina pla}a i osobu iz Poljoprivrednosavjetodavne slu`be koja svaki dan dio radnogvremena provodi u Op}ini Viljevo.

@upanija je sufinancirala izgradnju {kolske {portskedvorane vrijednosti 3.360.000,00 kuna koja }e dopo~etka sljede}e {kolske godine biti dovr{ena. Zaunutarnje ure|enje i opremanje dvorane predvi|eno jejo{ 1.016.000,00 kuna. @upan Bubalo obe}ao je da }e@upanija financijski sudjelovati i u dovr{etku iure|enju okoli{a crkve u Ivanovu.


Op}ina Magadenovac20. listopada 2004.

UKLJUÎVANJE U @UPANIJSKE RAZVOJNE PROJEKTE U POLJOPRIVREDI

Op}ina Magadenovac jedna je od prvih koja jedonijela Program raspolaganja dràvnimpoljoprivrednim zemlji{tem. Suvlasnik je Centra zapoduzetni{tvo koji je osnovan prije nekoliko godina.Uklju~ena je u ve}inu programa u poljoprivredi koje jepokrenula @upanija i to od analize tla, geodetskeizmjere, umjetnog osjemenjivanja krava i svinja pa doosiguranja usjeva. U mjestu [ljivo{evci tradicionalnose odràva sajam stoke te se tako razvila zamisao da seovdje izgradi aukcijska dvorana. Postoji problem okoizgradnje poduzetni~ke zone jer su nerije{eni vlasni~ki

odnosi pa to prije~i daljnje korake u realiziranju ovogaprojekta. Na podru~ju ima geotermalne vode a samimtim i zainteresiranih za plasteni~ku i stakleni~kuproizvodnju. Plinofikacija Op}ine je izvr{ena a u tijekusu radovi na magistralnom regionalnom vodovodu.Problem koji je istaknut od strane predstavnika Op}ineje odlagali{te otpada kao i divlje deponije.

U Op}ini Magadenovac zapo~ela je izgradnja{portske dvorane koja }e biti gotova u lipnju 2006.godine a vrijednost investicije je 7.500.000,00 kuna.

Op}ina Punitovci26. listopada 2004.

RIJE[ITI PROBLEM VODOOPSKRBE

U Op}ini Punitovci radnom sastanku koji se odrào26. listopada 2004. godine prisutni su bili predstavnikHrvatskih voda \urokovi}, kao i Ivo Brzica,odnedavno vlasnik farme muznih krava Krndija.Budu}i da je najve}i problem Op}ine Punitovcinekvalitetna voda u bunarima, u suradnji saHIDROING-om eksperimentalno se bu{i bunar kakobi se vidjelo da li }e ovdje voda biti zadovoljavaju}ekvalitete. Za projektnu dokumentaciju do dobivanjagra|evinske dozvole potrebno je izdvojiti 1.200.000,00kuna a u op}inskom prora~unu u tu svrhu planirano jeove godine 600.000,00 kuna. Pro~elnik Agencije zarazvoj Martin Marolin predloìo je da @upanija do 3.studenoga 2004. godine uputi prijedlog Hrvatskimvodama u kojemu }e nominirati za sljede}u godinuvodoopskrbni sustav Op}ine Punitovci. Prema Fonduza regionalni razvoj uputit }e se nominacija za

pokrivanje tro{kova izrade projektne dokumentacije.

Pro~elnik Zavoda za prostorno ure|enje OliverGrigi} upozorio je nazo~ne da se prostorni plan moradonijeti do 31. prosinca 2005. godine jer u protivnommoè do}i do raspu{tanja Op}inskoga vije}a.

Ivo Brzica upoznao je prisutne sa svojim planovimaza razvitak farme Krndija {to }e se svakako pozitivnoodraziti na stanje gospodarstva u cijeloj Op}ini. FarmaKrndija bila je u ste~aju, a Brzica ju je kupio u srpnjuove godine i planira proizvodnju 3 milijuna a do 2006.godine 5 milijuna litara. Kvaliteta mlijeka na farmi jeekstra kvalitete i nakon dobivanja certifikata o kvalitetimlijeko }e se uglavnom izvoziti. U planu je da uBudrovcima stavi u funkciju zadrugu, koja bi pomaga-la kooperantima, kao i mje{aonicu sto~ne hrane.


Op}ina Gorjani26. listopada 2004.

PROJEKTE PLINOFIKACIJE I ODVODNJE NOMINIRATIFONDU ZA REGIONALNI RAZVOJ

U Op}ini Gorjani rije{en je problem vodoopskrbe,javne rasvjete, izgra|ene su dvije ku}e opro{taja isanirane divlje deponije uz pomo} @upanije. Prostorniplan je u zadnjoj fazi zavr{etka i od projekata koji suu tijeku na~elnik Op}ine istaknuo je Dom uToma{ancima za koji je raspisan natje~aj i izabranizvoditelj. U Op}ini je nerije{en problem odvodnje i

plinske mreè a istaknuto je i cesta Gorjani-Ku~anci iGorjani-Potjani. @upan Bubalo pojasnio je da senavedene ceste ne mogu po~eti graditi bez gra|evinskedozvole a preduvjet dobivanja gra|evinske dozvole surije{eni imovinsko pravni odnosi, {to za sad nije slu~aj.Pro~elnik Agencije za razvoj Martin Marolinpredloìo je da se projektna dokumentacija zaplinofikaciju i odvodnju proslijedi @upaniji pa }e seoba projekta nominirati u sljede}oj godini u Fondu zaregionalni razvoj.

Osnovna {kola u Gorjanima izvjestila je pro~elnicaUpravnog odjela za dru{tvene djelatnosti KsenijaZboìl u{la je u program CEP, Ministarstva mora,turizma, prometa i razvitka i bit }e obnovljena dosije~nja sljede}e godine. Vezano za Podru~nu {kolu uToma{ancima koja je napravljena osamdesetih godinaali gornji kat nije dovr{en pro~elnica je predloìla da seprostor uredi za knji`nicu ili za potrebe tehni~kekulture na primjer za informati~ki kabinet.

Op}ina Vuka26. listopada 2004.

KAKO REALIZIRATI PROJEKT VODOOPSKRBE

U Op}ini Vuka ve} nekoliko godina od sklapanjaugovora sa Vodovodom ~ekaju realizaciju projektavodoopskrbe Op}ine. Vodovod je do{ao doErnestinova i preko Paulin Dvora i Vladislavaca trebaobi sti}i u Vuku. Pro~elnik Agencije za razvoj MartinMarolin upoznao je ~elnike Op}ine da bi projektnadokumentacija za ovaj dio magistralnog cjevovodatrebala biti gotova do kraja godine, a do prolje}asljede}e godine gra|evinska dozvola. Isto tako postojidruga varijanta, preko êpina cjevovod do Vuke.Vodovodna mreà unutar sela u Op}ini dovedena je doizra|ene kompletne projektne dokumentacije ali naàlost nedostaje magistralni cjevovod.

Pro~elnik Zavoda za prostorno ure|enje OliverGrigi} upozorio je da je prostorni plan Op}ine tek usamom po~etku izrade ali da je studija Za{tite odpoàra u Op}ini napravljena. Op}ina je sudjelovala usufinanciranju geodetske izmjere, a @eljko Kralji~akje izvijestio da bi izmjera trebala biti dovr{ena krajem2005. godine. Vezano za problem divlje deponijeOliver Grigi} je predloìo da se studija o sanacijideponije nominira prema nadle`nom ministarstvu kako

bi se odobrila sredstva za sanaciju. Na kraju sastankaMartin Marolin i @eljko Kralji~ak jo{ jedanput suupoznali nazo~ne sa projektima i kreditnim linijamakoje trenutno postoje u @upaniji.


Premijer Sanader posjetioosje~ko Sveu~ili{te

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. IvoSanader u pratnji ministra financija Ivana [ukera,ministra prometa, mora i turizma Boìdara Kalmete,ministra znanosti i obrazovanja dr. DraganaPrimorca, ministra obrane Berislava Ron~evi}a iostalih du`nosnika u Vladi boravio je 6. studenoga uOsijeku i sudjelovao na izvanrednoj sjedniciSveu~ili{nog vije}a Sveu~ili{ta Josipa JurjaStrossmayera, a u Vije}nici Rektorata na Trgu sv.Trojstva 3 doma}ini su mu bili osje~ko-baranjskiùpan Kre{imir Bubalo, predsjednik @upanijske

skup{tine Branimir Glava{, rektorica osje~kogaSveu~ili{ta prof. dr. sc. Gordana Kralik i ostali~lanovi Vije}a.

Nakon sjednice, uzvanici su obi{li Vojarnu Drava,budu}i osje~ki sveu~ili{ni campus s novoure|enimprostorima za potrebe sveu~ili{nih odjela izznanstvenog podru~ja prirodnih znanosti, gradili{tenove zgrade Studentskoga doma i arheolo{kaiskopavanja na lokaciji za izgradnju nove zgradePoljoprivrednoga fakulteta u Osijeku u Sva~i}evojb.b., biv{u Vojarnu Gaj, te posjet zavr{ilirazgledavanjem Tehnologijsko-razvojnog centra uOsijeku d.d., u kojem im je doma}in bio dr. sc. Ivan[tefani}.

Ministar Kalmeta u posjetu @upaniji

Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Boìdar Kalmeta, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta MarioCrnjak i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Stjepko Boban sa suradnicima posjetili su 4. listopada na{u@upaniju, zadràv{i se na radnom sastanku sa ùpanom Kre{imirom Bubalom, predsjednikom @upanijskeskup{tine Branimirom Glava{em, te saborskim zastupnicima s na{eg podru~ja.


Tijekom radnoga sastanka ministar je potvrdio kakoje neupitna izgradnja paneuropskoga èljezni~ko-cestovno-rije~nog prometnog koridora 5c odBudimpe{te do Osijeka i preko Sarajeva do Plo~a,va`noga za Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinui ve}i dio srednje Europe. [tovi{e, kompletiranjemprojektne dokumentacije i isho|enjem potrebnihdozvola u rujnu 2005. bit }e raspisan natje~aj vrijedanoko 2 mlrd. kn za dionice Sredanci — \akovo i \akovo— Osijek, pa se po~etak radova o~ekuje po~etkom2005.

Kako }e u hrvatsku cestogradnju, koja je u Slavonijii Baranji bila zanemarena, do 2008. u skladu sVladinim prora~unskim mogu}nostima biti uloèno 4,6mlrd. kn, a u odràvanje ve} postoje}e infrastrukturedodatnih 4,3 mlrd., predvi|eno je da do lipnja 2006.bude dovr{ena i zapadna osje~ka obilaznica vrijedna212 mil. kn, ~ija izgradnja po~inje studenoga 2004.

S ministrom Bi{kupi}emo za{titi kulturnih dobara

Ministar kulture mr. sc. Boò Bi{kupi} sasuradnicima i pomo}nicom ministra mr. sc. Brankom[ulc posjetio je 20. rujna Osijek, te se zadrào naradnom sastanku sa ̀ upanom Kre{imirom Bubalom,pro~elnicom @upanijskoga ureda za prosvjetu i kulturuKsenijom Zboìl, pro~elnikom Konzervatorskogaodjela Ministarstva kulture u Osijeku ZvonkomBoj~i}em i ravnateljem Agencije za obnovu Tvr|eSre}kom Lovrin~evi}em.

Podastiru}i podatke da je Ministarstvo kulture zaza{titu kulturnih dobara u na{oj @upaniji tijekom 2004.ve} izdvojilo 12,4 milijuna kn i najavljuju}i prioriteteza 2005, ministar je istaknuo kako }e, slijedom

me|unarodnih protokola, od Srbije i Crne Gorezatraìti osnutak novoga Povjerenstva za povrathrvatskih kulturnih dobara otu|enih tijekomDomovinskoga rata, tj. 8.500 muzealija i 10.000popisanih sakralnih umjetnina ~ije se sada{nje stanjene zna, me|u kojima je i 15-ak radova Petra Smaji}a

iz Ernestinova~ke kiparske kolonije trenuta~nopohranjenih u Banji Junakovi} blizu Apatina uAutonomnoj Pokrajini Vojvodini, jer su pregovori otome zaustavljeni 2003. promjenom vlasti u susjednojdràvi.

Budu}i da su gosti nakon sastanka u zgradi@upanijskoga poglavarstva zajedno s doma}inimaobi{li i osje~ku Tvr|u, re~eno je kako }e bitiprioritetizirana njezina obnova, {to se posebno odnosina tamo{nji Muzej Slavonije i njegov golemi izlo`benifundus, najve}i na hrvatskim prostorima. Tako|er sukao prioritetni za financiranje iz Dràvnoga prora~unaza 2005. navedeni radovi na obnovi valpova~kogaDvorca Prandau, potkrovlja osje~ke Galerije likovnihumjetnosti i sarva{ke Crkve sv. Ivana Krstitelja, arazgovaralo se i o pove}anju pla}a djelatnikaosje~koga Hrvatskog narodnog kazali{ta i modelunjegova ùpanijskog sufinanciranja.

Odbor za turizam Hrvatskoga saborazasjedao u Osijeku

U prigodnome obra}anju 22. studenoga u HoteluOsijek, ùpan Kre{imir Bubalo izrazio je u ime@upanijskoga poglavarstva i svoje osobno ~lanovimasaborskoga Odbora za turizam dobrodo{licu nasjeveroistok drevne Panonije, na stoljetno stjeci{teuljudbi uz u{}e Drave u Dunav, europsku arterijunekada{njeg razdvajanja, a danas sve vi{e prometnukucavicu spajanja dràva i regija u njezinu porje~ju.Podsjetiv{i da je Osje~ko-baranjska ̀ upanija druga pobroju stanovnika u Republici Hrvatskoj, Bubalo jenaglasio da su joj takve zasigurno i razvojne ambicije.Gospodarski preustroj regije iz proizvodnoga podru~jau sna`no trgova~ko sredi{te s pravom invazijommegamarketa stoga nagovje{}uje snaàn zamahprometnoga razvoja i pozicioniranje @upanije u jednood najja~ih prometnih ~vori{ta Euroregije Dunav -Drava - Sava, kojoj je suosniva~. Uz to, Osje~ko-baranjska ̀ upanija odnedavno je i punopravna ~lanicaRadne zajednice podunavskih zemalja.

@upan je izrazio zadovoljstvo da su i ~lanovi Odboranazo~ni u Osijeku kao stru~njaci koji su, uz ve} mnogedruge u zemlji i u svijetu, prepoznali va`nostpromid`be i stalnog pobolj{avanja onoga {to u na{oj@upaniji ve} stoji na raspolaganju svakom putniku-namjerniku: preko 1.700 km cesta i 180 kmèljezni~kih pruga, Bizova~ke toplice, kao na{anajve}a termalna rivijera, rijeke Dunav i Drava spotezom Aljma{ - Erdut - Dalj, koji ovo podru~jepovezuje i s europskom rije~nom mreòm,zrakoplovne luke Osijek i Klisa, desetci jezera iribi~kih oaza poput Borovika, o~ekivani europskiprometni koridor V/c, koji i preko Osijeka do 2008.treba povezati europski sjever (Baltik) s njegovimjugom (Jadransko more) te postati kralje{nicomdaljnjega gospodarskog, trgova~kog i turisti~kog


razvoja ove @upanije, izgledna izgradnja transeuropskeautoceste Budimpe{ta - Osijek - Sarajevo - Plo~e itd.

U neke od raznolikosti bogate gastronomsko-turisti~ke i etnolo{ke ponude ~lanovi Odbora mogli suse uvjeriti i sami, posjetiv{i |akova~ku Pastuharnicu sasvjetski ~uvenim lipicancima, StrossmayerovuKatedralu sv. Petra, najve}e europsko gnjezdi{te pticamo~varica u Parku prirode Kopa~ki rit i tikve{kihabsburgovski Dvorac iz druge polovice 19. st., koji,uz znano lovno podru~je, teì postati Europskimcentrom za okoli{, blagodati netaknutog ruralnogambijenta karana~ke obitelji Sklepi} i baranjskihvinskih cesta u Zmajevcu i sl. [tovi{e, i turisti~kitrendovi u svijetu sve vi{e pokazuju promijenjenopona{anje turista, koji nastoje doìvjeti {to je mogu}evi{e razli~itih iskustava tijekom svoga putovanja.Ovome obliku potra`nje odgovara koncept ruralnogaturizma, koji integrira kulturnu, seosku, ekolo{ku,{portsku, lje~ili{nu, avanturisti~ku, znanstvenu, vjerskui etnolo{ku sastavnicu. U Osje~ko-baranjskoj ùpanijipostoje sve pretpostavke za razvoj ruralnoga turizma,{to je zna~ajan pokreta~ gospodarskoga razvoja ipobolj{anja ìvotnih uvjeta na ovim prostorima.

Podsjetiv{i odbornike da se nalaze u @upaniji ukojoj su kulturno-povijesna ba{tina, tradicijski na~inìvota i o~uvana priroda u sretnome jedinstvu slje~ili{nim, avanturisti~kim, {portskim, lovnim,ribolovnim, ekolo{kim i ruralnim turizmom, ùpan sasuradnicima uputio im je dobrodo{licu i jedinstvenomgastronomskom ponudom uz osebujna slavonsko-baranjska vina i poznatu gostoljubivost {irokeslavonske du{e, uz èlju da i oni uìvaju uz zvuke

tamburice i veselu pjesmu slavonsku, {iroku iotegnutu, ku{aju doma}i kulen, osvjeè se ~uvenimvinima i zaslade slatkim tajnama bakinih kuharica.Potkraj svoga nadahnutog govora, ùpan je zaèlio dai hrvatske turisti~ko-propagandne stru~njake zadivena{a ruha, rukotvorine, tkanice i zlatovezi i nagovorena posjet i odmor u na{im biserima poput Bizova~kihtoplica, jedinstvenoga Kopa~kog rita i sjenovitihbaranjskih, |akova~kih, erdutskih i feri~ana~kihvinogorja.

"Bu|enje kontinentalnoga podru~ja vezano je uzuzlet hrvatskoga nacionalnog podru~ja, u kojem jenezaobilazan i doprinos Osje~ko-baranjske ùpanije.Bogatstvom tradicije, starih obrta, svjetski priznatomgastronomijom, suvenirima koji su opipljivi, slatki,ljuti, pitki i mirisni, puni snage slavonsko-baranjskeravnice, uvjereni smo da }emo premostiti sve te{ko}es kojima smo suo~eni. Drago nam je da ste za svojudoma}ina svoje dana{nje sjednice izabrali upravoOsje~ko-baranjsku ùpaniju i da }ete na njoj usuradnji s nama mo}i razmotriti dostignuti stupanj ipretpostavke budu}ega razvoja turizma ne samona{ega podru~ja ve} i cijele kontinentalne Hrvatske.Hrvatska je mala zemlja velikih mogu}nosti, ili, kakokaè jedan od va{ih slu`benih slogana, mala zemlja zaveliki odmor, mlada srednjoeuropska dràva koja uturisti~kome i kulturalnome smislu moè i moraponuditi mnogo vi{e, pa se i {to ~vr{}e povezivanje usvijetu ve} dobro poznate modre ili primorskeHrvatske, s biserima poput Dubrovnika i cijelog na{egpriobalja i oto~ja, sa zelenom Hrvatskom, tj. na{omìtorodnom Slavonijom i Baranjom, name}e kaonu`nost", zaklju~io je ùpan Bubalo.

Modernizacija èljezni~ke infrastrukture

Sastanku odrànom 12. listopada 2004. godinenazo~ili su predsjednik Uprave H@-a Tomislav JosipMlinari}, direktor prijevoza Ivica Juri}, direktorrazvoja Ilija Bili}, direktor infrastrukture ZoranTom{i}, glasnogovornica H@-a Vlatka [kori},direktor Regionalnog ureda Vinkovci KrunoslavMerc, ùpan Kre{imir Bubalo, zamjenik ùpanaDinko Buri}, saborski zastupnici Branimir Glava{ iVladimir [i{ljagi}, pro~elnik Agencije za razvojMartin Marolin, pro~elnik Zavoda za prostornoure|enje Oliver Grigi}.

Tijekom sastanka razgovaralo se o ure|enju peronai zgrade @eljezni~kog kolodvora Osijek. Ure|enjezgrade i perona bit }e u potpunosti sa standardima kojetreba zadovoljiti èljezni~ki kolodvori name|unarodnim koridorima, u ovom slu~aju koridoruVc. Navedeni radovi u{li su u Plansku projekciju H@-aza razdoblje 2005. - 2006. godine (ako ju Saborprihvati) radovi bi mogli zapo~eti po~etkom 2006.godine. @upan Bubalo je predloìo da zbog zna~enjaovoga projekta, kada bude izvr{ena revizija projekta ikada se bude to~no znala visina investicije, @upanija jespremna u njega se financijski uklju~iti.

Dionica pruge Osijek-Vinkovci uvr{tena je uProgram H@-a 2005. - 2006. godina. Dogovorena jeizrada projektne dokumentacije a preko resornogMinistarstva mora, turizma, prometa i razvitkapokrenuta je inicijativa prema norve{koj vladi kako bisudjelovala u sufinanciranju ove investicije vrijedne60.000.000,00 kuna. Gra|evinski radovi na samojpruzi mogli bi biti zavr{eni za dvije godine a poslije bise postavljala signalizacija i komunikacijski sustav.


Tijekom sastanka bilo je govora i o izgradnjiindustrijskog kolosijeka Na{icecement. Izvo|enjeradova na novoj pruzi industrijski kolosijek Na{ice -Tvornica cementa Na{ice tako|er je uvr{ten u programza 2005. - 2006. godinu, sukladno tomu kolosijek bibio dovr{en u drugoj polovini 2006. godine.

Istaknut je problem cestovno èljezni~kih prijelazana podru~ju samog Grada Osijeka. Najmanje su dvakriti~na cestovna èljezni~ka prijelaza. Budu}i da suHrvatske èljeznice rebalansom dràvnog prora~unaostale bez dijela prora~unskih sredstava predloèno jeda se u rje{avanje ovih problema ide zajedni~kimfinanciranjem radova Hrvatskih èljeznica i @upanijei to u omjeru 50%-50%. Predloèno je da se sa ovimproblemom upozna i Grad Osijek kako bi u okvirusvojih mogu}nosti se i on uklju~io u sufinanciranjurje{avanja ovoga problema.

Ostvarivanje razvojnih projekatau vodnom gospodarstvu

Na sastanku sa Hrvatskim vodama koji je odràn 22.rujna 2004. godine direktor PC Hrvatskih voda OsijekZoran \urokovi} izvijestio je da je ove godine uopskrbu vode na podru~ju na{e @upanije uloèno odstrane Hrvatskih voda 20 milijuna kuna {to je 85% vi{enego 2001. godine. Pro~elnik Agencije za razvojMartin Marolin konstatirao je da je za zavr{etak svihzapo~etih poslova (projekt vodoopskrbe Baranje,Erduta, Marijanaca) potrebno 3 milijuna kuna. Vezanoza rje{avanje problema vodoopskrbe Donjeg Miholjca,ùpan Bubalo je obe}ao uklju~ivanje u rje{avanjeproblema i ti bi radovi trebali zapo~eti ve} ove godine.

Posebno je istaknut problem mogu}nosti probojaDunava u Kopa~ki rit {to nalaè utvr|ivanje obalaDunava. Na Dunavu je planirana izgradnja dva lu~kaputni~ka pristani{ta i to u Aljma{u i Batini, za {to seradi projektna dokumentacija. \urokovi} je predloìonominiranje ovih projekata za sredstva predpristupnihfondova EU. Tema sastanka je bilo i izmje{tanje lukeTranzit na lokaciju Nemetin {to bi napokon omogu}ilospajanje obale Gornjeg i Donjeg grada Osijeka, pri~emu bi Hrvatske vode stabilizirale obalu Drave od 14.do 19. kilometra.


Potpisan Ugovoro izradi Studije"Robna burza u Osijeku"

U pratnji pro~elnika Agencije za razvoj MartinaMarolina i pro~elnika Ureda za poljoprivredu igospodarstvo @eljka Kralji~ka, ùpan Kre{imirBubalo potpisao je s dekanom Ekonomskog fakultetaSveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuUgovor o izradbi studije o burzi roba.

Prema rije~ima dekana dr. Ivana Feren~aka, tepredava~a na Ekonomskome fakultetu dr. @eljkaTurkalja, dr. Stipana Penavina i dr. Ante Lauca, tajje korak, kojeg je @upanije potpomogla s 200.000svojih prora~unskih kuna, zapravo nastavak naporaPoglavarstva Osje~ko-baranjske ùpanije od 6. srpnja2004., kada je na svojoj sjednici donijelo odluku oizradbi istraìva~ko-razvojne studije Robna burza uOsijeku kao infrastrukturna potpora razvitku hrvatskoggospodarstva, povjeriv{i njezinu izradu upravoEkonomskome fakultetu.

S predstavnicima op}ina i gradovao projektima @upanije

U prostorijama velike vije}nice @upanijskeskup{tine 27. rujna 2004. godine odràn je sastanak sapredstavnicima jedinica lokalne samouprave s podru~jana{e @upanije na kojem su bili prisutni i pro~elniciupravnih odjela @upanije. Cilj sastanka bio je upozna-vanje na~elnika i gradona~elnika sa projektima koji serealiziraju u @upaniji. Predstavnica Agencije za razvoj,Ivana Katavi} prezentirala je nazo~nima kreditnuliniju "Lokalni projekti razvoja - poduzetnik" za 2004.

godinu. Pro~elnik Upravnog odjela za poljoprivredu igospodarstvo, @eljko Kralji~ak izvijestio je oprojektima vezanim za poljoprivredu: sufinanciranjenabave vo}nih sadnica i loznih cijepova, kapitalnaulaganja u projekte navodnjavanja na podru~juOsje~ko-baranjske ùpanije, analiza tla, unapre|enjesto~arske proizvodnje, geodetsko katastarska izmjera...Upravni odjel za dru{tvene djelatnosti, Svjetlana Rau{jo{ jedanput je posjetila na otvoreni natje~aj zastipendije srednjo{kolcima kao i studentima te potporeza permanentnu edukaciju.Pro~elnica Upravnog odjelaza upravne i pravne poslove, Vi{nja Novoseli}izvijestila je na~elnike i gradona~elnike da }e se u


ciklusima odràti predavanja vezano za ustrojstvojediica lokalne samouprave, radno pravne odnose ivo|enje upravnog postupka.Pro~elnica Slu`be za javnefinancije Snjeàna Ragu` na kraju sastanka odràla jekratku prezentaciju postupka izrade op}inskih,gradskih prora~una.

Edukacija slu`benika ujedinicama lokalne samouprave

Upravni odjel za upravne i pravne poslove Osje~ko-baranjske ùpanije organizirao je u listopadu istudenom ove godine sastanke radnog karaktera spro~elnicima i slu`benicima u upravnim tijelima

jedinica lokalne samouprave na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije. Uz navedene na sastanku je bilonazo~no i nekoliko op}inskih na~elnika i drugihdu`nosnika. Sastanak je vodila Vi{nja Novoseli},pro~elnica Upravnog odjela, Katica ̂ osi}, pomo}nicapro~elnice i Branka Sabljak, upravna savjetnica. Prvisastanak je odràn 21. listopada 2004. godine s

predstavnicima osam op}ina s podru~ja Baranje: Bilje,êminac, Darda, Dra`, Jagodnjak, Kneèvi Vinogradi,Petlovac i Popovac. Drugi sastanak odràn je 4.studenog s predstavnicima op}ina s podru~ja\akov{tine. Na ovom sastanku od devet pozvanihodazvale su se ~etiti op}ine: Gorjani, Punitovci, Drenjei Satnica \akova~ka.

Sastanci su organizirani s obzirom na veliki brojsli~nih upita iz upravnih tijela op}ina iz njihovogdjelokruga rada kao i na temelju pra}enja i analize radaop}inskih upravnih tijela kojie u Upravnom odjelu zaupravne i pravne poslove. Na sastancima je razmatranaproblematika ustrojstva upravnih tijela jedinica lokalnesamouprave, unutarnje organizacije u tim tijelima,radno-pravnih odnosa zaposlenih te primjena Zakonao op}em upravnom postupku u rje{avaju uprvostupanjskom upravnom postupku iz djelokrugaradaop}ine. Ukazano je na potrebu uskla|ivanjadonesenih akata op}ina s novim propisima ali surazmijenjena i iskustva u radu pojedinih op}ina.Zaklju~eno je da }e se sastanci ~e{}e odràvati te da }eop}ine predlagati teme sljede}ih sastanaka i radionica.Ovakovi sastanci su posebno zna~ajni za manje op}inekoje imaju male slu`be i nisu dovoljno stru~noosposobljene. Upravni odjel }e samostalno ili usuradnji s drugim upravnim tijelima @upanijepripremiti i organizirati te sastanke.

U narednom razdoblju }e Upravni odjel organiziratiovakve sastanke s predstavnicima ostalih op}ina nakontoga i gradova na podru~ju Osje~ko-baranjskeùpanije.

@upan s predstavnicimanacionalnih manjina

Drugom sastanku odrànom u ovoj godini spredsjednicima vije}a nacionalnih manjina ipredstavnicima koji djeluju na razini na{e @upanije,


27. listopada, uz ùpana Kre{imira Bubala, bili sunazo~ni zamjenik ùpana Mile Horvat, pro~elnicaSlu`be za javne financije Snjeàna Ragu`, tajnik@upanije mr.sc. Davor Brun~i} te drugi suradnici.

Najvi{e je govora bilo o finacijskim sredstvima kojasu vije}ima i predstavnicima dozna~ena temeljemakata Poglavarstva @upanije od 31. svibnja 2004. uiznosu od po 45.000,00 kuna za vije}a i po 10.000,00kuna za predstavnike, {to ~ini gotovo polovicu ukupnoosiguranih sredstava u Prora~unu @upanije za 2004.godinu, namijenjenih za financiranje vije}a ipredstavnika nacionalnih manjina. Pri tome je ùpanBubalo naglasio da je ova sredstva potrebno {to prijestrogo namjenski potro{iti i o utro{enim sredstvimaizvijestiti Slu`bu za javne financije, kako bi bilomogu}e realizirati doznaku preostalog iznosa i,kona~no, privesti kraju stvaranje uvjeta za rad vije}a ipredstvanika. Sve {to je planirano i obe}ano u ovojgodini treba biti i ispunjeno, naglasio je ̀ upan, u svezis pitanjima i iznesenim problemima predstavnikamanjina glede zapreka pri realizaciji odre|enihaktivnosti za koja su sredstva namijenjena,prvenstveno pronalaènja adekvatnog poslovnogprostora i nabavke opreme za rad. Vije}e romskenacionalne manjine, unato~ ~injenici da je posljednjekonstituirano, uspje{no je zapo~elo rad i za opremanjeutro{ilo dodijeljena sredstva ùpanijskoga prora~una.Ovom prigodom predsjednici vije}a i predstavnicimanjina pozvani su da {to prije dostave svojefinancijske planove za sljede}u godinu, s obzirom napripremu Prora~una @upanije, a tajnik Brun~i}podsjetio je na mogu}nost predlaganja tema za Planrada Skup{tine @upanije za 2005. godinu. Predstavnicimanjina informirani su o objavljivanju javnog Pozivaza predlaganje Programa javnih potreba u kulturiOsje~ko-baranjske ùpanije za 2005. godinu teraspisivanju natje~aja za financiranje programa i pro-

jekata udruga od interesa za Osje~ko-baranjskuùpaniju za 2005. godinu iz sredstava Prora~unaOsje~ko-baranjske ùpanije.

Ovom prigodom istaknuto je zadovoljstvosuradnjom sa @upanijom, a glede me|usobne suradnjenacionalnih manjina, zamjenica predsjednika Vije}anjema~ke nacionalne manjine Renata Tri{ler najavilaje poduzimanje koraka radi skorog osnivanjakoordinacije na ùpanijskoj razini.

U posjetu osje~koj Oftalmologiji

Osje~ko-baranjski ùpan Kre{imir Bubalo isaborski zastupnik dr. Vladimir [i{ljagi} posjetili su7. studenoga u jutarnjim satima Odjel za o~ne bolestiKlini~ke bolnice Osijek u Europskoj aveniji 14 i nakonradnog sastanka s doma}inima bili nazo~ni tiskovnojkonferenciji povodom obnove i osuvremenjivanjaoperacijske dvorane.

Goste je s radom Odjela smje{tenoga izvankompleksa KBO-a u biv{oj secesijskoj rezidencijiobitelji Kastenbaum-Korsky podignutoj 1904. upoznaonjegov pro~elnik, prim. dr. Zlatko Balog. Odjel zaoftalmolo{ko-poliklini~ko-stacionarnu skrb s 12(sup)specijalisti~kih ambulanti (dje~ja, ortoopti~ka, zakontaktne le}e i kolorni vid, neurooftalmolo{ka, zalasersku fotokoagulaciju i kabinet za glaukom), 44postelje i jednom konzilijarnom ambulantom broji 65zaposlenika, od kojih je 10 specijalista oftalmologije.

Opremljen je ultrazvukom, izvodi sloène zahvateotklanjanja mrene te strabolo{ke i estetske operacije,sluì i za praksu studentima osje~koga Medicinskogfakulteta i drugih regionalnih centara, a od 1997. ~lanje Hrvatske o~ne banke koju je osnovao Lions Club.

Ponovno povezane prijenosneelektroopskrbne mreè Europe

Uz hrvatskoga premijera dr. Ivu Sanadera,izaslanika potpredsjednice Europske komisije ipredstavnika Europskoga parlamenta Fernarda deEstebana Alonsa, predstavnika vlada i elektroprivredadràva-~lanica Unije za uskla|ivanje prijenosaelektri~ne energije (Union for the Coordination ofTransmission of Electricity, UCTE) Martina Fuchsa,predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivana

Mravaka i na~elnika Op}ine Ernestinovo MatijuGreifa, ùpan Kre{imir Bubalo bio je, uz drugeuzvanike 9. studenoga nazo~an na sve~anostiobiljeàvanja ponovnoga povezivanja prijenosnihelektroopskrbnih mreà.

Uzvanici su se i tom prigodom prisjetili 17.studenoga 2003., kada je, nakon jednoipolgodi{njerekonstrukcije, uklju~ivanjem uklopnika i dalekovodaprema TS Osijek 1 u poslijepodnevnim satimaponovno u pogon pu{tena obnovljena TS Ernestinovo400/110 kV, koja je bila izvan uporabe od razaranja


1991. Tijekom sve~anosti, spomenuta su i ratnarazaranja hrvatskoga elektroenergetskog sustava iva`nost toga objekta, obnovljenog nakonme|unarodnoga natje~aja HBOR-ovim kreditom od400 milijuna kn, i to ne samo za ovu slavonsku regijui Republiku Hrvatsku, nego i za {ire podru~jejugoisto~ne Europe. Istaknuto je da nam je ipakpotrebna i {ira obnova ukupnoga elektroopskrbnogsustava, pa ne ~udi ni odziv predstavnika vlada ielektroprivreda dràva-~lanica UCTE-a, jer je ovajpovijesni ~in ujedno ozna~io i po~etak trgovineelektri~nom energijom izme|u kontinentalne ijugoisto~ne Europe. Obnovom TS Ernestinovostabilizirana je elektroopskrba TS-ovima snage 400kV, kojih je sada u pogonu nekolicina u RepubliciHrvatskoj, a transverzala prema BiH znatno pobolj{avanjezinu prijeratnu razinu.

Nazo~ni sve~anome ~inu ponovnoga tehni~kogpovezivanja svih me|udràvnih vodova na jedinstvenisabirni~ki sustav u TS Ernestinovo sa zanimanjem suposlu{ali premijerove rije~i prije klika ra~unalnimmi{em u upravlja~koj sobi, u kojima je istaknuo dasmo "ve} dio Europe kojoj teìmo" i da je toga dana"ponovno upaljeno svjetlo i pruèn najuvjerljivijidokaz da je doista nastupilo novo doba i da stvarnoizgra|ujemo jedinstvenu, nepodijeljenu i uzajamnopovezanu Europu", kojoj Ernestinovo postajesvojevrsnim simbolom.

Najaviv{i organizaciju elektroopskrbnog trì{taprema modelu EU-a, premijerov govor potkrijepio jei predstavnik Europskoga parlamenta Esteban Alonso,istaknuv{i kako je preko TS Ernestinovo sadapovezano 450.000.000 ljudi u 23 europske dràve.

Predsjednik HEP-ove Uprave istaknuo je prihod u2004. u iznosu od 140 milijuna kn i porast potro{njestruje za 4,1%, te opovrgnuo najave poskupljenjaelektri~ne energije u Republici Hrvatskoj.

Potpisan Ugovor o izradiPlana navodnjavanja

U nazo~nosti voditelja osje~koga Vodnogospodar-skoga odjela Hrvatskih voda Zvonimira \urokovi}a,osje~ko-baranjski ̀ upan Kre{imir Bubalo supotpisaoje 18. listopada Ugovor o izradi Plana navodnjavanjaza podru~je Osje~ko-baranjske ùpanije uz direktoraHidroinga d.o.o. za projektiranje i inènjeringVjekoslava Abi~i}a u prostorijama te osje~ke tvrtkena Trgu J. Kriàni}a 3.

Ugovorom o izradi ovoga Plana, koji bi imao postatidijelom Dràvnoga plana navodnjavanja i kojega jeradi odre|ivanja ùpanijskih prioriteta navodnjavanjai ve}ih kapitalnih ulaganja u toj djelatnosti prva uRepublici Hrvatskoj pokrenula upravo na{a @upanija,

predvi|eni su u narednih 10 mjeseci zahvati u iznosuod 1,3 milijuna kn, a s 50% sufinancirat }e ih @upanijai Hrvatske vode.

U odnosu na sada{njih 6.000 ha navodnjavanihpovr{ina u cijeloj Republici Hrvatskoj, u na{oj@upaniji u 2004. navodnjavano je svega 411 haobradivih povr{ina, {to je ispod europskihpoljodjelstvenih standarda, a zavr{etkom Planapredvi|a se pove}anje na dapa~e 260.000 ha.

Kako izgraditi sustav navodnjavanja

Slijedom supotpisivanja Ugovora o izradi Plananavodnjavanja za podru~je Osje~ko-baranjske ̀ upanijeod 18. listopada 2004. izme|u osje~koga Hidroingad.o.o. za projektiranje i inènjering i @upanijevrijednoga 1,3 milijuna kn, 11. studenoga uprostorijama Poglavarstva odràn je radni sastanak ovi{enamjenskome hidrotehni~kom sustavu vodnoggospodarstva i ure|enja tla za tu svrhu.

Uz predstavnike osje~ko-baranjskih tvrtki i ustanovas podru~ja @upanije uklju~enih u izradu Plananavodnjavanja, ùpan Kre{imir Bubalo sasuradnicima sastao se tom prigodom s dràvnimtajnikom Boòm Gali}em iz Uprave vodnoggospodarstva Ministarstva poljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarstva, glavnim ravnateljem Hrvatskihvoda Davorinom Andro{i}em, predstavnikom UpraveHrvatske elektroprivrede Ivanom Mavrekom ipredstavnikom Uprave Hrvatskih autocesta MariomCrnjakom.

S plinarima o plinofikacijiBaranje

@upan Kre{imir Bubalo sastao se 10. studenoga uùpanijskoj vije}nici s Vladimirom \urovi}em,direktorom Plinacroa, @eljkom Belo{i}em iz INE,vlasnikom tvrtke Emanita Ivanom Baki}em,predstavnicima HEP-Plina, belomanastirskimgradona~elnikom dr. Davorinom Bubalovi}em ipredstavnicima baranjskih op}ina radi rasprave oplinofikaciji Baranje do 2006., za {to @upanija, budu}ida se radi o jednome od njezinih prioritetnih projekata,uìva potporu hrvatske Vlade, posebice Ministarstvagospodarstva.

Problematika plinofikacije Baranje vezana je uzizgradnju 40 km plinovoda od Beli{}a do Osijeka, saspojnim plinovodima na relaciji Bolman — BeliManastir i mjerno-regulacijskim postajama u BelomeManastiru i Mecama, a gradona~elnik Bubalovi}upoznao je ùpana s nezadovoljstvom dinamikomradova, koje slijedom natje~aja od 2000. izvodi HEP-


Plin, i neugra|ivanjem plinovodnih cijevi pri nedavnojrekonstrukciji belomanastirskih ulica. Kako jegospodin Baki} naglasio sposobnost njegove tvrtke date radove na ukupnoj distribucijskoj plinskoj mreìdovr{i do 2006. a ne do 2012., na~elnici baranjskihop}ina i ùpan sloìli su se s raspisom novoganatje~aja.

[tovi{e, gospodin \urovi} rekao je kako je Plinacrove} ishodio i potrebne lokacijske dozvole i uvaìozahtjev Op}ine Bilje za izmjenu plinovodne trase, pabi radovi vrijedni 15 milijuna US$ ipak trebali bitiokon~ani do 2007., a predstavnik INE Belo{i} potvrdioje kapacitiranost jedine hrvatske naftne kompanije dazadovolji sve potrebne distribucijske koli~ine plina zaindustriju i ku}anstva.

S gradona~elnikom Osijekao obnovi gradskih trgova

Uo~i pripreme prora~una za 2005., ̀ upan Kre{imirBubalo sa suradnicima na vlastiti je poticaj 2.studenoga u poslijepodnevnim satima posjetioosje~koga gradona~elnika dr. Zlatka Kramari}a i snjim i njegovim suradnicima u Poglavarstvurazgovarao o projektu obnove osje~koga Trga AnteStar~evi}a, u koji }e se @upanija, na osnovi Sporazumakojeg }e pripremiti Grad, posredstvom Cestinga d.o.o.,ùpanijske tvrtke koja ve} izvodi asfaltiranje, do kraja2004. uklju~iti s 5.000.000 kn.

@upan je predloìo sufinanciranje izgradnje osje~keUgostiteljske {kole na Zelenome polju iz sredstavaGradskog prora~una u iznosu od 2,8 milijuna kn,koliko je @upaniju stajala komunalna naknada, no~lanovi Gradskoga poglavarstva, zatraìv{i pismenipodnesak, nisu u tome trenutku mogli pruìtifinancijska jamstva jer im je prioritet izgradnja objektaO[ u Sarva{u, a godi{nje raspolaù s nedostatnih2.000.000 kn decentraliziranih sredstava za kapitalnaulaganja.

Dogradona~elnik mr. Ivan Be{li} predloìo je u@upanijskome prostornome planu prenamjenuPoslovno-{portske zra~ne luke êpin u gra|evnozemlji{te za otvorenje gradske poslovno-poduzetni~kezone, na {to su ga ùpanovi suradnici upozorili da otome, slijedom dràvne strategije i postojanja dvajuosje~kih aerodroma, odlu~uje Vlada RH, a jo{ uvijekje u tijeku i spor kojeg od 2001. Grad vodi sAeroklubom Osijek.

Rije~i je bilo i o drugim pitanjima od zajedni~koga(ulaga~kog) zanimanja, kao npr. o deblokadi ra~unaosje~ke Veletr`nice, Nastavno-{portskoj dvoraniGradski vrt i sufinanciranju osje~koga HNK i Galerijelikovnih umjetnosti.

Otvorena nova zgradaO[ Veli{kovci

Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir [eks, upratnji ùpana Kre{imira Bubala i njegovogzamjenika Dinka Buri}a, saborskih zastupnikaBranimira Glava{a i Ivana Drmi}a, pro~elniceUpravnog odjela za prosvjetu i kulturu Ksenija Zboìlte vije}nika @upanijske skup{tine i mnogih uzvanikaotvorio je 20. listopada novu zgradu Osnovne {koleVeli{kovci, trenuta~no jednu od najsuvremenijih uValpov{tini, koja je tako zamijenila neuvjetan objektizgra|en, prema informacijama ravnatelja O[ Beli{}eStjepana Komaromija, davne 1842.

[kolu, kojoj uz Veli{kov~ane gravitiraju i malistanovnici Gata i Tiborjanaca i na kojoj su upravodovr{eni radovi u vrijednosti 8 milijuna kn uzsufinanciranje Osje~ko-baranjske ̀ upanije (vi{e od 5,3milijuna kn) i Grada Beli{}a (1,2 milijuna kn),prigodnom je rije~ju nazo~nima i zvonjavom {kolskogazvona otvorio predsjednik [eks, a uzvanicima jegovorio i ùpan Bubalo.

Novi veli{kova~ki osnovno{kolski objekt sa svojih{est u~ionica, kabinetima i ra~unalnom u~ionicom iknji`nicom sada udomljuje u~enike svih razreda,znatno doprinose}i pobolj{anju {kolstva ~itavoga kraja.


Bazen za djecu svih slavonskih ùpanija

Do 30. svibnja 2005. radnici osje~ke Gradnje kaoglavnog izvo|a~a i uma{koga Makroa 5 kaopostavlja~a bazenske tehnike, kao i djelatnici HEP-a iradnici komunalnih gra|evinskih tvrtki Papuk, Cestingi Hrvatske ceste kao naturalni donatori, trebali bi uDje~jem odmarali{tu osje~koga Crvenog krià uOrahovici dovr{iti bazen za djecu svih slavonskihùpanija vrijedan 9,4 milijuna kn, sufinancirandràvnim sredstvima te prora~unima Grada Osijeka,Osje~ko-baranjske i Viroviti~ko-podravske ùpanije.

Supotpisuju}i u ime Osje~ko-baranjske ùpanije 9.studenoga na sjednici Odbora za gradnju bazenaUgovor o sufinanciranju vrijedan 1,5 milijuna kn,ùpan Kre{imir Bubalo pridruìo se predsjednikuosje~koga Gradskog dru{tva Crvenoga krià Marku\uki}u u èljama za uspje{nim zavr{etkom opse`nihradova zapo~etih 9. rujna 2004.

Otvoren novoobnovljeni Hotel Osijek

Uz hrvatskoga premijera dr. Ivu Sanadera, ministrafinancija Ivana [ukera, ministra prometa, mora iturizma Boìdara Kalmetu, ministra znanosti iobrazovanja dr. Dragana Primorca, ministra obraneBerislava Ron~evi}a i ostale du`nosnike u Vladi,osje~ko-baranjske saborske zastupnike BranimiraGlava{a i Ivana Drmi}a te mnoge druge sabornike,ùpane i gradona~elnike susjednih ̀ upanija i gradova,brojne gospodarstvenike, te predstavnike znanosti,kulture i medija, ùpan Kre{imir Bubalo bio je jedanod 900 uvaènih uzvanika na sve~anosti kojom je 6.studenoga veli~anstvenim vi{erazinskim gala partyjemi 10-minutnim vatrometom s dravskih lukobranaozna~en zavr{etak obnove i otvorenje Hotela Osijek.

Otvaraju}i simboli~nim stavljanjem posljednjegulomka hotelske makete objekt, premijer je upravo uOsijeku objavio da je u 2004. broj nezaposlenih uRepublici Hrvatskoj pao na manje od 300.000. "Do{aosam danas u Osijek otvoriti prekrasno obnovljen hoteljer je tu uloèno i znanje i gospodarstvo, o ~emu samse osvjedo~io i tijekom prijepodnevnog boravka naosje~kom Sveu~ili{tu," istaknuo je dr. Sanader uprigodnome obra}anju.

U vlasni{tvu poznatoga i uspje{nog osje~kogpoduzetnika Mate [koje, koji je u svome prigodnomeslovu uz zahvalu obitelji, izvo|a~ima i sponzorima idjelom opovrgnuo naga|anja o nedovr{etku obnove upredvi|enome roku, ovo najsuvremenije inajluksuznije opremljeno isto~nohrvatsko kongresno-hotelijersko zdanje od preko 9.000 m2, terasom od 600sjede}ih mjesta, 147 "inteligentnih" soba s 260postelja, interaktivnom TV i predsjedni~kimapartmanom sa ~etiri zvjezdice arhitektonski jeosmislila mlada Osje~anka Sabina Majdandì}, a

ambijentalno i interijerski tako|er mlada Osje~ankaJelena Havelka.

Uz glazbenike, talijanske swingere, zagreba~kiCajme verde i izvrsne osje~ke mosesovce, uspektakularnome su zabavnom programu sudjelovali iMiss Hrvatske za 2003. godinu Aleksandra Grdi},

svjetski prvak i predsjednik Croatia Jet Ski ClubaDavor Hundi}, padobranci Damir i Hrvoje Sladeti}i izbornik hrvatske padobranske reprezentacije IgorKecerin, te òngleri Magi i Davor Peri{i}.

U obnovu nekada{njeg objekta B-kategorije sa 458postelja, izgra|enoga davne 1977. prema nacrtuRadovana Mi{~evi}a i Drage Bradi}a i nikadspojenog s hotelima Royal i Central, u rekordnih je 319dana sa 700 radnika i 500.000 radnih sati uloèno 8,5milijuna eura, a trenuta~no zapo{ljava preko 100djelatnika.


Osje~ko-baranjska ùpanija primljenau Radnu zajednicu podunavskih regija

Na 15. konferenciji {efova pokrajinskih vlada Radne zajednice podunavskih regija (ArbeitsgemeinschaftDonauländer) odrànoj 21. i 22. listopada u donjoaustrijskome Sankt Pöltenu, dosada{nje ~lanstvo RepublikeHrvatske preneseno je na Osje~ko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku ̀ upaniju. Konferenciju je otvorio dr. ErwinPröll, predstavnik Vlade Donje Austrije, a sudionike je pozdravila i Izvje{}e s Konferencije predsjednikaeuropskih me|uregionalnih organizacija podnijela g|a Lisa Prokop, predsjednica donjoaustrijske Vlade. Tijekomradnoga dijela skupa sudionici su prihvatili prijedlog osnutka zasebne Radne skupine za dru{tvena pitanja, te seusuglasili da Savezna Zemlja Be~ preuzme predsjedni{tvo Radnom zajednicom u sije~nju 2005. godine.

U ime Vlade Republike Hrvatske, na~elnica Odjelaza regionalne organizacije pri Ministarstvu vanjskihposlova g|a Ana Pulji}-@unji} izvijestila je opoliti~kome zna~enju i dosada{njim djelatnostima na{edràve u Radnoj zajednici podunavskih regija, a udijelu izlaganja pridruìla joj se i savjetnica ministrag|a Vesna Baus. Prijenosom ~lanstva u Radnojzajednici na Osje~ko-baranjsku i Vukovarsko-srijemsku ùpaniju, Konferenciji su po prvi puta bilinazo~ni i osje~ko-baranjski ùpan Kre{imir Bubalo,

voditelj Odjela za me|uùpanijsku i me|unarodnusuradnju Sa{a Forgi} i savjetnik za me|uùpanijsku ime|unarodnu suradnju u Tajni{tvu Osje~ko-baranjskeùpanije dr.sc. Tihomir @ivi} te predstavniciVukovarsko-srijemske ùpanije.

Hrvatsko izaslanstvo u cijelosti zahvalilo jePredsjedni{tvu na iznimnoj suradnji, koja s ~lanicamaZajednice traje jo{ od 1991. godine, posebice upodru~ju prometa, rije~noga brodarstva, kulture,


znanosti, gospodarstva, turizma, prostornoga ure|enjai za{tite ~ovjekova okoli{a, {to je omogu}ilo i ubrzanuintegraciju i oporavak ratom opusto{enih hrvatskihpodru~ja, posebice Podunavlja. Slijedom priklju~enjaOsje~ko-baranjske i Vukovarsko-srijemske ùpanijeovoj va`noj me|uregionalnoj inicijativi, u pozdravnimobra}anjima osje~ko-baranjskoga i vukovarsko-

srijemskog ùpana istaknuta je obnova rije~ne lukeVukovar, golem gospodarski potencijal poljodjelstvaOsje~ko-baranjske ùpanije i njezinih pristani{ta uNemetinu i Aljma{u i mogu} turisti~ki razvoj, uzposeban naglasak ekolo{koga razmjera zajedni~kihprojekata sa dràvama-~lanicama Radne zajednice. Sve~lanice pozdravile su pristup ovih dviju ùpanijaRadnoj zajednici u sklopu njegovanja dobrosusjedstva,me|uregionalne suradnje, sprje~avanja ilegalnihmigracija i globalne antiteroristi~ke borbe. Osje~ko-baranjsko ̀ upanijsko izaslanstvo darovalo je dr. Prölluprigodne promid`bene darove, a vukovarsko-srijemskoi odljev svoga grba.

Tijekom zasjedanja podnesena su i tematska izvje{}ao Skup{tini europskih regija, u kojoj je izaslanik Radnezajednice gosp. Peter de Martin, kao i o Ministarskojkonferenciji i Izjavi o suradni~kom procesu uPodunavlju sa skupa u Bukure{tu, o kojoj je izvijestiodr. Otto Schwetz. Tako|er su podnesena izvje{}aRadne skupine za kulturu i znanost o projektu Dunav

kao kulturni put, a Savezna Zemlja Donja Austrijazaduèna je za izradu zemljovida Radne zajednice do30. srpnja 2005. godine. U okviru rasprave o prometui rije~nome brodarstvu, istaknuta je nada u njegovozna~ajno pove}anje i istodobno izraèna bojazan da }eza ukupno pobolj{anje takve vrste komuniciranja uPodunavlju do 2020. biti potrebno oko 620 mlrd. eura.Tako|er je bilo rije~i i o za{titi okoli{a, posebice uokviru sredstava programa INTERREG IIIb za projektDunavskoga saveza (tzv. Donauhanse), te o mladeì,{portu i turizmu u smislu promid`be projekataizgradnje biciklisti~kih staza uz Dunav.

Zapo~ela realizacija projekta"Prekograni~na suradnjau upravljanju obranomi za{titi od nepogoda"

Uz financiranje Fonda malih projekata u okvirufonda PHARE zapo~ela realizacija projekta"Prekograni~na suradnja u upravljanju obranom iza{titi od nepogoda". Rije~ je o projektu ~iji je nositelj@upanija Baranya iz Republike Ma|arske, a partner uizvo|enju Osje~ko-baranjska ùpanija.

Temeljni cilj ovoga projekta je prilagodbaupravljanja sustava za za{tiu od nepogoda propisimaEuropske unije. U tom sklopu, kratkoro~ni cilj jestvaranje potrebnih baza podataka i stru~naspecijalizacija, a dugoro~no izgradnja i organizacijasustava uz pomo} kojega suradni~ke strane,me|usobno se informiraju}i, pravodobno osiguravaju

potrebne informacije koje su podloga za odno{enjeodgovaraju}i odluka nadle`nih tijela. Projekt je

fokusiran na razvoj institucija, sredstva i metodologijenjihovog kori{tenja.


O okviru projekta bit }e organiziran niz konferencijai radionica te drugih oblika suradnje ma|arskih ihrvatskih institucija u postizanju njegovog cilja.

Kao po~etak ostvarivanja ovog zajedni~kogprojekta, u Pe~uhu je 4. i 5. studenoga organiziranaprva Konferencija na ovu temu. Uz stru~njake dvijuùpanija, Konferencija je okupila i predstavnikeodgovaraju}ih tijela u ~ijoj nadle`nosti je obrana icivilna za{tita, vodno gospodarstvo te javno zdravstvo.Zada}a ovog skupa bila je razmjena informacija radizajedni~kog utvr|ivanja to~aka mogu}e suradnje,utvr|ivanje temeljnih elemenata sustava za pra}enjedoga|anja i signaliziranje, identifikacija izvoraopasnosti prekograni~nog u~inka te priprema za izraduzajedni~ke baze podataka i projekata obrane.

Svoj stru~ni prilog ovom skupu dali su s hrvatskestrane Ruìca Sli{kovi}-Bartoloti iz Osje~ko-baranjske ùpanije, Zoran \urokovi} iz Hrvatskihvoda, Draèn He}imovi} iz Vatrogasne zajednice@upanije te mr.sc. Josip Milas iz Zavoda za javnozdravstvo. Skup je otvorio dr. Ferenc Kékes,predsjednik Skup{tine @upanije baranja, a prigodnimmu se rije~ima obratio i mr.sc. Davor Brun~i}, tajnikOsje~ko-baranjske ùpanije. U zaklju~ivanju ovogaskupa sudjelovali su zamjenik predsjednika Skup{tine@upanije Baranja gosp. Péter Tásnadi te Mile Horvatzamjenik ùpana Osje~ko-baranjske ùpanije.

Talijanska ra~unala poduzetnicima

U ime ùpanijskoga Poglavarstva i osje~ko-baranjskih poduzetnika, ùpan Kre{imir Bubalo ipro~elnik Agencije za razvoj Martin Marolinzahvalili su sa suradnicima 12. studenogapredstavnicima talijanske tvrtke Informest iAutonomnoj Regiji Furlanija — Julijska Krajina na

darovanoj ra~unalnoj opremi vrijednoj 65.000 eura,namijenjenoj, u okviru programa promid`be malog isrednjeg poduzetni{tva, {to kvalitetnijem radupoduzetni~kih centara i inkubatora na podru~ju na{e@upanije.

Donaciju je uru~io ravnatelj osje~ke podru`niceInformesta Franco Maranzana. Ina~e, suradnja na{e@upanije i Autonomne Regije Furlanija — JulijskaKrajina datira jo{ od 1996., a Informest (tj. Uslu`no-dokumentacijski centar za me|unarodnu gospodarskusuradnju) kao operativna strana u suradnji saùpanijskim vlastima provodi i poljoprivredni,dru{tveni i institucijski program s ukupnomvrijedno{}u oko 3.000.000 eura.

Amerikanci u Agenciji za hranu

Prostorije novoustrojene Hrvatske agenciju za hranu(HAH) sa sjedi{tem u Osijeku posjetilo je 27. listopadana vlastiti zahtjev poljoprivredno-gospodarsko stru~noizaslanstvo Veleposlanstva Sjedinjenih Ameri~kihDràva u Zagrebu, predvo|eno Vondom Delawi izOdjela za politi~ka i gospodarska pitanja.

S radom neprofitnoga HAH-a i mogu}nostimazajedni~kog djelovanja upoznao ih je ravnateljAgencije dr. Boris Antunovi}, istaknuv{i kako jesvrha okupiti {to ve}i broj stru~njaka za rad uZnanstvenome vije}u i odborima, te nadzorprehrambene proizvodnje u smislu laboratorijskogaanaliti~kog uskla|ivanja, izdavanja akreditacija,suradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom(WHO) i Svjetskom za hranu (FAO) i sl.

Antunovi} je naglasio da HAH-u, zakonskiosnovanom Vladinom odlukom u oùjku a djelatnomod 11. listopada 2004., i Svjetska banka ̀ eli financijskipomo}i u okviru pretpristupnih fondova EU stavljenihna raspolaganje na{oj dràvi, posebice u smislupovezivanja s europskim sustavom za uzbunjivanjevezanim uz rizi~nu hranu i proizvode, suradnju sUdrugom Potro{a~ i ekolozima i sl.


Otvoren obnovljenigrani~ni prijelaz Donji Miholjac-Drávaszabolcs

Granice su stolje}ima bile ne samo misaoni, vojni izemljopisni ve} i stvarni znameni ljudskogarazdvajanja. Oblikovane od pamtivijeka da bi ne{toome|ile i za{titile, u ujedinjenoj su Europi, kojoj teìi Republika Hrvatska kao kandidat za punopravno~lanstvo u Europskoj uniji, granice postale samopodsjetnik na ta, nadajmo se zauvijek pro{la, vremena.One su danas mostovi suradnje, kako gospodarske i

kulturne, tako i one svakodnevne, dobrosusjedske ime|uljudske.

êstitaju}i objema stranama u ime PoglavarstvaOsje~ko-baranjske ùpanije i svoje osobno nanaporima nesebi~no uloènima u ponovno otvorenje iosuvremenjivanje ovoga me|unarodnog grani~nogprijelaza, ùpan Kre{imir Bubalo izrazio je 28.listopada nadu se da }e za koju godinu i prijelaz DonjiMiholjac-Drávaszabolcs, obiljeèn na{om rijekomìvota Dravom, uistinu postati susreti{te na{ih dvajuve} poodavna prijateljskih naroda i samo jo{ jedan ulazu na{u zajedni~ku Europu.

Me|unarodni simpozijo prometnom koridoru V/c

U organizaciji Ekonomskoga fakulteta Sveu~ili{taJosipa Jurja Strossmayera u Osijeku, trodnevnime|unarodni simpozij Koridor Vc kao euroregionalnapoveznica na prometnome pravcu Baltik — srednjaEuropa — Jadran odràn je u novootvorenome HoteluOsijek od 11. do 13. studenoga. Rasprave, 40-akizlaganja, iskustva i zaklju~ci ovog simpozija pomo}ine samo zacrtanom ostvarenju ovog projekta sukladnoplanovima, ve} }e omogu}iti i da on uistinu idru{tveno, gospodarski i kulturno zaìvi u europskojprometnoj mreì na dobrobit svih koji na njemu i uznjega rade i obitavaju.

Simpozij je ime Vlade Republike Hrvatske otvoriomr. Mato Juri{i}, pomo}nik ministra mora, turizma,prometa i razvitka. Skupu su pribivali mnogi ugledniciiz gospodarskoga, politi~kog i javnog ̀ ivota RepublikeHrvatske, me|u kojima i Upravitelj Zavoda zaznanstveni i umjetni~ki rad pri HAZU prof. em. JulijeMartin~i}, ravnatelj Hrvatskih autocesta d.o.o. MarioCrnjak i dr.

Kako je u svome obra}anju nazo~nima naglasio iosje~ko-baranjski ùpan Kre{imir Bubalo, sloèniprometni koridor Vc, a posebno autocesta od graniceRepublike Ma|arske preko Belog Manastira doOsijeka i granice s Federacijom Bosne i Hercegovinei dalje do jadranske luke Plo~e, od izuzetnog jezna~enja za Republiku Hrvatsku u kontekstupovezivanja isto~ne i ju`ne Hrvatske, odnosnoRepublike Hrvatske za srednjom Europom, i to zasvega nekoliko sati ugodne i brze vo`nje.

Zna~enje ove autoceste kao promotora na{ihproizvodno-prirodnih resursa name}e i potrebupravovremenog po~etka izrade potrebne projektnedokumentacije, provedbe upravnih postupaka u svrhuisho|enja lokacijske dozvole, na~elne dozvole,gra|evinskih dozvola po dionicama, otkupa zemlji{tai izgradnju predmetne autoceste po dionicama. Njimebi i ova na{a slavonsko-baranjska regija iz stanjarubnosti pre{la u vaàn sredi{nji europski geostrate{kii prometni poloàj. To, kao i nu`nost dugoro~nekoordinacije, ve} su prepoznali i gosti va{eg skupa izzemalja Europske unije, poput Ma|arske i Poljske, kaoi na{i partneri iz Bosne i Hercegovine.

Do sada je izra|ena Prostorno-prometna studija,~ime je u potpunosti prostorno definirana trasa, te suto~no utvr|eni odnosi sa ostalom prometnominfrastrukturom i drugim prostornim sadràjima. Kakobi se utvrdili utjecaji autoceste na okoli{ te svepotrebne mjere u cilju svo|enja tih utjecaja naminimum, tijekom 2003. godine izra|ena je i Studijautjecaja na okoli{. Ovim dvjema studijama upotpunosti je definirana trasa, svi odnosi i uvjetiza{tite, te su se time stekli uvjeti za po~etak izradeostale potrebne tehni~ke dokumentacije.

U navedenoj, do sada izra|enoj, studijskoj iprojektnoj dokumentaciji cijela je trasa podijeljena napet dionica prema prioritetima izgradnje, te }e sedaljnje aktivnosti oko izrade projekata i isho|enjagra|evnih dozvola, kao i aktivnosti na izgradnji traseautoceste i objekata na trasi, odvijati po dionicamaprema tim prioritetima izgradnje.

Do sada je tijekom 2003. godine na izradi studijskei projektne dokumentacije u~injeno sljede}e izra|eno


idejno rje{enje trase autoceste i studija utjecaja naokoli{, a u tijeku je postupak ocjene studije dodobivanja pozitivnog rje{enja Dràvne komisijeMinistarstva za{tite okoli{a i prostornog ure|enjaRepublike Hrvatske za navedenu trasu autoceste.Izra|ena je i stru~na podloga za isho|enje lokacijskedozvole za cijelu trasu autoceste te za isho|enjelokacijske dozvole za cijelu trasu, a ugovorena je iizrada glavnih i izvedbenih projekata za cijelu trasuautoceste, s isho|enjem gra|evne dozvole s rokomzavr{etka u mjesecu kolovozu 2005. godine.

Predvidiva dinamika izgradnje trebala bi slijeditiizgradnju autoceste na dionicama Sredanci — \akovoi \akovo — Osijek, L = 21,8 + 32,5 = 54,3 km, iiznositi 250 milijuna US$ od 2005. do 2008. god.,izgradnja autoceste na dionici Osijek — Beli Manastir,L = 24,2 km, te izgradnju autoceste na dionici Osijek— Beli Manastir, L = 24,2 km od 2008. do 2009. god.Nakon 2009. god. uslijedit }e izgradnja grani~nihdionica prema Republici Ma|arskoj i Federaciji Bosnei Hercegovine sukladno me|udràvnim dogovorima, L= 5,8 + 4,5 = 10,3 km. Ukupna cijena ko{tanjaautoceste u koridoru Vc kroz Slavoniju i Baranju uduljini od 90 km iznosi ca. 500 milijuna US$.

U kontekstu o~ekivanoga po~etka pregovoraRepublike Hrvatske o pristupu Europskoj uniji, glavnezna~ajke ove autoceste u okviru Transeuropskogaprometnoga koridora (Transeuropean Motorway,TEM) za slavonsko-baranjski prostor svedive su nakvalitetnije povezivanje slavonsko-baranjskog ijadranskog prostora kao preduvjet gospodarskog,turisti~kog i kulturnog proìmanja ovih regija unutarRepublike Hrvatske, a izgradnjom i povezivanjempravca transeuropskoga prometnog koridora Vc suzdu`no formiranom Podravsko-posavskomcestovnom magistralom omogu}uje se kvalitetnopovezivanje ve}ih urbanih sredi{ta Slavonije i Baranje,tj. Osijeka, Slavonskog Broda, \akova, Valpova,

Vinkovaca i Belog Manastira, sa Zagrebom i drugimve}im sredi{tima srednje i zapadne Europe te otvaramogu}nost potpunije valorizacije turisti~kih lokaliteta(Kopa~ki rit, Ivandvor, Borovik, Bizova~ke toplice,\akova~ka Breznica, Satnica i sl.) i graditeljskeba{tine Osijeka, \akova, Valpova i Slavonskog Broda.

Odràn 8. stru~ni skupmedicinskih sestara i tehni~arakirur{kih djelatnosti

êstitaju}i ~lanovima Organizacijskoga odbora 8.stru~nog skupa medicinskih sestara i tehni~arakirur{kih djelatnosti i èle}i im uspje{an rad i ugodanboravak u na{em Gradu i @upaniji, ùpan Kre{imirBubalo sa zadovoljstvom je u ime @upanijskogapoglavarstva i svoje osobno 14. listopada naprigodnome prijamu pozdravio sestre, tehni~are i drugeuzvanike. @upanu je u ime osje~ko-baranjske Sekcijemedicinskih sestara i tehni~ara kirur{kih djelatnostizahvalila VMS Terezija Farka{.

U ùpanovo ime, sudionice i sudionikedvodnevnoga skupa je potom pozdravio njegovzamjenik Dinko Buri}, naglasiv{i kako su nebrojenoputa dosad, svih ovih godina od osnutka osje~ko-baranjske Sekcije sad ve} daleke 1978., upravo oniprednja~ili svojom humano{}u i skrbi, ~ine}i da svimanama i trenutci na{e boli i stradalni{tva pro|u lak{e ida nam rane, kako one tjelesne tako tijekomDomovinskoga rata i one du{evne, lak{e i brèzacjeljuju. [tovi{e, nisu se nikad zaustavljali samo napukom medicinskom kodeksu ve} su svojimusavr{avanjem oìvotvorili rije~i Hipokratove prisege,dokazuju}i da vlastitim samoprijegorom to~ovjekoljublje u svome pozivu svakodnevno i ìvite.


"Va{i su susreti stoga sjajna prilika da razmjenomiskustava oni potrebiti va{e skrbi - a to uistinu moèpostati svatko od nas - dobiju istu razinu kvalitetnezdravstvene za{tite i njege i eti~nosti ma gdje senalazili, a glavne teme i ovoga va{eg edukativnogstru~nog skupa to nedvojbeno dokazuju", zaklju~io jedoùpan Buri}.

Odrànaradionica EMCA-e

U organizaciji idoma}instvu Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera, uOsijeku je 7. listopada odràna 3. radionica Europskeudruge za nadzor komaraca (European MosquitoControl Association, EMCA), koja je okupila brojneeminentne europske znanstvenike, stru~njake iprakti~are iz ovog podru~ja. Razmjena iskustava ovogasadràja ima iznimno zna~enje za podru~je @upanije i{ire regije, budu}i da ona ukazuje na ~injenicu daproblem nadzora broja komaraca, napose u ljetnimmjesecima u nizinskim i mo~varnim podru~jima poputovog na{eg, nedvojbeno predstavlja transregionalno iumnogome transnacionalno pitanje, a u ujedinjenojEuropi kojoj teìmo i suvremena entomologija izdravstvo ne poznaju granice.

Upravo je stoga, u skladu sa svojim ograni~enimprora~unskim sredstvima, Osje~ko-baranjska ̀ upanijasa zanimanjem pratila i podupirala te djelatnosti,istraìvanja i nastojanja vezana uz aviotretmane, aposebice ona vezana uz primjenu najsuvremenijih iekolo{kih metoda, poput kori{tenja rezultata GIS-a,tretiranja li~inki granulama suhoga leda i sl. Tomesvjedo~i i ùpanijsko supokroviteljstvo ovoga skupa.Skup je u ime @upanije prigodnim rije~ima kaoizaslanik ùpana pozdravio dr. sc. Tihomir @ivi},stru~ni savjetnik za me|unarodnu i me|uùpanijskusuradnju u Tajni{tvu @upanije.

Odràna jubilarna Agrozemlja

@upan Kre{imir Bubalo pridruìo se ministrupoljoprivrede, {umarstva i vodnoga gospodarstvaPetru ̂ obankovi}u i drugim uzvanicima, pozdraviv{iih 15. listopada u ime @upanijskoga poglavarstva isvoje osobno na trodnevnom, 10., jubilarnomme|unarodnom specijaliziranom sajmu poljoprivrede,prehrane, hortikulture, ekologije, lova, ribolova iseoskoga turizma.

êstitaju}i organizatorima, partnerima i sponzorima,a ponajprije osje~kome poduze}u Katava d. o. o., {to

su nesebi~nim zalaganjima uspjeli okupiti eminentneizlaga~e, i to u na{oj “termalnoj rivijeri” Bizova~kimtoplicama, jednom od simbola lje~ili{ne iruralnoturisti~ke ponude na{e @upanije, ̀ upan Bubalonaglasio je da su i ovogodi{nje su tematske izlo`be,posve}ene vodi kao izvoru ìvota i poljoprivrednojmehanizaciji, i jednako prigodne i jednako radne, teponajbolje oslikavaju bit tradicionalnih no suvremenoi europski orijentiranih poljoprivrednih djelatnostidoma}ina, Osje~ko-baranjske ùpanije.

U okviru svojih ograni~enih sredstava, Osje~ko-baranjska ùpanija podupirala je i aktivno podupiretakve aktivnosti: primjerice, za podizanje novihvo}njaka i vinograda izdvojili smo ove godine 900.000prora~unskih kn, za analizu tla, nu`nu za pove}anjerodnosti dugogodi{njih nasada, daljnjih 250.000 kn, zanadzor plodnosti tala i promid`bu obiteljskihgospodarstava 500.000 kn, a jo{ 500.000 kn osiguralismo i za kapitalna ulaganja u poljodjelstvu, poputizgradnje hladnja~a, opremu pogona za preradbu vo}ai povr}a i sl.

S pola milijuna kn @upanija je popratila nu`neprojekte navodnjavanja, dozna~ila 200.000 kn osje~kojBIOPI te time, prema europskim i svjetskimstandardima, sufinancirala ekolo{ku proizvodnjuzdrave hrane, te unaprijedila sto~arstvo vlastitimfinancijskim udjelom od 600.000 kn.

Za na{u je @upaniju bitna i geodetsko-katastarskaizmjera zemlji{ta, za koju je predvi|eno 3 milijuna knu suradnji s Dràvnom geodetskom upravom, asufinancirana je razli~itim udjelima i nabavka opreme,sijanje usjeva i ulaganja u znanstvene projekteustanova, poput osje~kog Poljoprivrednog fakulteta iPoljoprivrednog instituta, te pripremljena izradbastudije o osje~koj burzi roba.

Dakako, nije sve samo u sredstvima, ve} i upoduzetni{tvu i marljivosti, koje odavno krase na{epoljoprivrednike i seljake. Sajmovi poput ovog stogasu izvrsna prilika za poslovne susrete, stru~nuizobrazbu i razmjenu iskustava.


Otvorena izlo`baEdika Boghosiana

Obra}aju}i se gostu Ediku Boghosianu iposjetiteljima Galerije karikatura Osijek u osje~komecaffe baru Cardinal 24. rujna, ̀ upan Kre{imir Bubalonaglasio je kako je to 39. otvorenje izlo`be u galerijikoja svojom djelatno{}u i po`rtvovno{}u gospodinaDu{ani}a, znanog kao Tod, zasigurno zna~ajnoupotpunjuje kulturni ìvot na{ega grada, o ~emusvjedo~e ne samo prigodne rije~i uvaènih uvodni~arakoji su se ovdje na{li prije njega, ve} prije svegakvalitetni predstavljeni izlaga~i i izvo|a~i, kojima domseè od Hrvatske preko Europe pa sve do Argentine,Bliskog Istoka, Brazila i daleke Australije. Sve tosvjedo~i da je jezik umjetnosti, a pogotovo stilizacijau karikaturi, univerzalan, da nas povezuje i zbliàva.

Umjetnik Edik Boghosian nastavlja plejadu mla|ihno svjetski poznatih autora koji su izlagali u galeriji:32-godi{njak iz armenske teheranske obitelji,diplomirani slikar, grafi~ki dizajner i karikaturist,poznat je publici kao dobitnik po~asne nagrade nanatjecanju za ekolo{ku karikaturu.

@upan se na kraju i na{alio, kako je to u manirikarikaturistima i svojstveno: jedna od povijesnihteorija tvrdi da i Hrvati vuku iransko podrijetlo, pa evorazloga vi{e da u na{em gradu ugostimo i poèlimodobrodo{licu ba{ "svome", iranskom umjetniku!

@upan na Ribarskim danima

U dru{tvu organizatora Ivice Vilovi}a iz Lova~kogadru{tva Jelen, reformatorskoga biskupa JánosaKopácsija Kettosa i Izvr{nog predsjednikaDemokratske zajednice Ma|ara Republike HrvatskeSándora Jakaba, ùpan Kre{imir Bubalo bio jegostom Reformatorske kr{}anske crkve Ma|ara uHrvatskoj i 25. rujna zahvalio u Kopa~evu svimpo`rtvovanim organizatorima, pozvao nazo~ne dauìvaju u bogatstvu ponu|enoga i proglasiootvorenima 7. tradicijske i dvodnevne Ribarske dane,u sklopu kojih je, uz gastronomski dio, odràna iizlo`ba zagreba~ke slikarice Ljerke Naran~i} teodràn recital humorista Gábora Furgácsa.

"Te{ko je u na{oj @upaniji na}i boljega mjesta zaRibarske dane, jer iako smo samo 14 km sjevero-isto~no od na{ega ùpanijskog sredi{ta Osijeka,nalazimo se na ulazu u svjetski poznati Park prirodeKopa~ki rit, najve}e srednjoeuropsko prirodnomrjestili{te ribe i stani{te ~uvenih beljskih kapitalnihjelena, veprova i pernate divlja~i, u savr{enoj iza{ti}enoj oazi ribolovnog i lovnog turizma i vrhunskegastronomije. Vrijedne su ruke baranjskih doma}ina -alasa - i ove godine svu tu prelijepu ba{tinunepreglednih rezervatskih tr{~aka, mo~vara i rukavacai ritski ruralni ìvot prikazale i otele zaboravu. Te susmiruju}e krajolike znali stolje}ima cijeniti i u njimauìvati ne samo na{i ljudi, ve} i plemenita{i poputEugena Savojskog i mnogi drugi", rekao je upozdravnoj rije~i Bubalo.

Sve~ano obiljeènDan policije

Osje~ko-baranjski ùpan Kre{imirBubalo nazo~io je, uz na~elnika PUosje~ko-baranjske Vladu Tuli~i}a i ostaleuzvanike, tradicijskome okupljanju 29.rujna, povodom blagdana sv. Mihovila,redarstvenoga svetca-za{titnika, kojega ujednoslavimo i kao Dan policije.

Bila je to prigoda da se polaganjem vijenaca ipaljenjem svije}a prvenstveno prisjetimo onih bez ~ijenesebi~nosti i ìvota poloènih na braniku Domovinene bismo ni uìvali u tako ù|enoj slobodi,neovisnosti, rastu i razvoju. No istodobno je odano idu`no priznanje svim onim djelatnicima koji uspje{no

obavljaju svoje radne zadatke,profesionalno se odnose}i prema poslu ipozitivno utje~u}i na rad ostalihsuradnika. Bez njih bi za{tita na{ih ̀ ivota,javnoga reda, mira i imovine nazadovoljstvo svih hrvatskih gra|ana bilanezamisliva!

@upan Bubalo zahvalio im je na njihovudoprinosu koji daju na{oj sigurnosti jo{ odDomovinskoga rata. Osje~ko-baranjska

Policijska uprava imala je i imat }e punu ùpanijskupotporu, a ùpan je zaèlio da bude jo{ uspje{nije uo~uvanju dru{tvenog i ustavnopravnog poretka i dadjeluje preventivno kako bi sprije~ila mogu}e ekscese,upu}uju}i da je i u njezinu budu}em radu vode idejedobrote i mudrosti, koje je u djelo provodio iredarstveni nebeski za{titnik sv. Mihovil.


Donjomiholj~ani proslaviliDan Grada

Nazo~iv{i sve~anoj sjednici Gradskoga vije}a 29.rujna, osje~ko-baranjski ùpan Kre{imir Bubalo

obratio se gradona~elniku Jozi Korovu, predsjedniciVije}a Dubravki Babi} i okupljenim Donjomi-holj~anima na blagdan sveca-za{titnika Sv. Mihovila,po kojem su i dobili ime.

êstitaju}i Dan grada Donjega Miholjca unekada{njoj va`noj rimskoj Magniani i 10 stolje}astarom slavenskom naselju uz Dravu i ma|arskugranicu, samo 50-ak km sjeverozapadno od Osijeka,Bubalo je naglasio da su ljepotu ovoga gradaprepoznale i za dom izabrale i ~uvene grofovskeobitelji Mailath i Hilleprandt von Prandau, a jo{ u 15.st. i velika{i poput Morovi}a, Ki{horvata, Bánffyja idr. Rije~ju ga u novije doba veli~ali i na{i knjièvnicipoput Augusta Haramba{i}a.

Ipak, dana{nji je Donji Miholjac prolaznikuzanimljiv ne samo zbog svojih slikovitih perivoja ifolklorno-tradicijskoga Miholja~kog sijela: izrastao jeu gradi} prepoznatljive okolice poznate po naftnimpoljima Beni~anci, lovi{tu \ur|enica i ribnjacima, aodnedavna, zbog na{ih ma|arskih susjeda, i u na{anajblià vrata u o~ekivanu Europsku uniju.

Istodobno je i gradi} koji vidno ulaè u vlastitirazvoj i infrastrukturu. Osje~ko-baranjska ùpanijaprepoznala je i poduprla takva nastojanja, a nastavit }e,dakako, to ~initi i ubudu}e, zajedno sudjeluju}i urje{enju problema i vjeruju}i da }e ih u budu}nosti bitisve manje.

Proslavljen DanBelog Manastira

Uz predsjednika Hrvatskoga saboraVladimira [eksa, potpredsjednicuVlade i ministricu obitelji, branitelja i

me|ugeneracijske solidarnosti Jadranku Kosor,dràvnoga tajnika Ministarstva unutarnjih poslovaIvicu Buconji}a, saborskoga zastupnika BranimiraGlava{a, belomanastirskoga gradona~elnika dr.Davorina Bubalovi}a te druge zastupnike i uzvanike,ùpan Kre{imir Bubalo bio je 11. studenoga nazo~ansve~anoj sjednici Gradskoga vije}a i proslavi Danagrada Beloga Manastira, okon~anoj vatrometom,otvorenjem obnovljene kino-dvorane i koncertompopularnoga Miroslava [kore.

Tom prigodom potpredsjednica Kosor otvorila jeDom za stare i nemo}ne osobe Baranjsko sunce,najaviv{i financiranje gradnje jo{ jednogabelomanastirskog dje~jeg vrti}a i naglasiv{i da u


~itavoj Republici Hrvatskoj postoji jo{ samo jednaustanova sli~na Domu za stare i nemo}ne osobe.Belomanastirski }e Dom, namjerno izgra|en ondjezbog 16% starijeg stanovni{tva u ukupnoj gradskojpopulaciji, uz 22 zaposlenika posao omogu}iti jo{ 40-orici dragovoljaca. Na kraju prigodne sve~anostipotpredsjednici Vlade uru~en je i pozla}eni klju~ kaopo~asnoj gra|anki Beloga Manastira.

@upan Bubalo bio je pak uz gradona~elnikaBubalovi}a supolagatelj temeljca regionalne tr`nice,~iju izgradnju s 5,7 milijuna kn sufinanciraMinistarstvo mora, turizma, prometa i razvitka."Zadovoljstvo mi je biti ponovno u va{oj sredini i nasvega 30-ak km sjeverno od Osijeka, u gradu s 8 st.starom pisanom povije{}u, zakora~iti u na{u ̀ itorodnui vinorodnu Baranju, drevnu no uvijek mladu regijukoju Drava, Dunav, Kopa~ki rit i ponajvi{e vrijednebaranjske ruke ve} davno ucrta{e u europskezemljovide. Ovo je martinjsko doba stoga, nakonnapornoga rada, i dobra prigoda za malo opu{tanja uzve} tradicionalnu baranjsku gostoljubivost, aliistodobno i prilika za promi{ljanje {to bismo jo{ svizajedno mogli u~initi dogodine. U okviru svojihmogu}nosti, Osje~ko-baranjska ùpanija uvijek jeznala prepoznati i poduprijeti va{e napore inastojanja, oìvotvoruju}i rije~i na{ega premijera daje na{a dràva jaka onoliko koliko su joj sna`napodru~ja najudaljenija od na{ega Zagreba. Mi doistavjerujemo, ~inimo i ~init }emo sve da ostvarimojednakomjeran razvoj svih ̀ upanijskih sredina", rekaoje izme|u ostaloga u svome govoru ùpan Bubalo.Obra}aju}i se okupljenim gra|anima, gradona~elnikBubalovi} istaknuo je projekte obnove gradskogaodvodnog sustava, komunalne prometne infrastrukturei oìvljavanja poduzetni~ke zone, zbog ~ega iovogodi{nji gradski prora~un iznosi 35 milijuna kn, ai onaj za 2005. razvojnog je karaktera.

Pohvaliv{i razum i rad Gradskoga vije}a unato~prethodnim nesuglasicama i prevladavanje te{ko}a nadobrobit svih gra|ana, predsjednik Sabora [ekstijekom sve~ane sjednice Gradskoga vije}a istaknuo jeBeli Manastir kao "grad uzor", ~ijem }e razvojuzasigurno pomo}i i dio pretpristupnih fondova EU-a uiznosu od 230 milijuna eura. Na sjednici je ipredsjednik Sabora progla{en po~asnim gra|aninomBeloga Manastira, a povelje su uru~ene zaslu`nimBelomanstircima, Ani Mi{ev, Janji êlikovi} i JoziBulatu.

Razminiravateljima nove prostorije

Uz Otta Jungwirtha, ravnatelja Hrvatskoga centraza razminiranje iz Siska i sisa~ko-moslava~kogaùpana \uru Brodarca, ùpan Kre{imir Bubalo ipro~elnik Agencije za razvoj Martin Marolin bili su27. listopada nazo~ni sve~anome otvorenju novihprostorija Podru`nice Centra za razminiranje na

osje~kome Vijencu Ivana Me{trovi}a, koje su im nakori{tenje ustupile Hrvatske {ume.

Obra}aju}i se uzvanicima, Jungwirth je iznio sadràjNacionalnoga programa razminiranja do 2100., koji uzgodi{nji prora~un od 600 milijuna kn predvi|a ~i{}enjesvih preostalih poznatih polja, najzastupljenijih upravou Osje~ko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskojùpaniji. Trenuta~no je minska opasnost utvr|ena u 12hrvatskih ùpanija u kojima ìvi zamalo ¼ ukupnogahrvatskog pu~anstva, a 121 grad i op}ina dostavili suHrvatskome centru za razminiranje preciznezemljovide minski sumnjivih povr{ina.

Otvorene nove prostorijeUDVR-a

U obra}anju predsjedniku [imi Bubalu i ~lanovimaUdruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rataOsje~ko-baranjske ùpanije 15. studenoga u ime@upanijskoga poglavarstva i svoje osobno povodomuseljenja u nove prostore, ùpan Kre{imir Bubaloistaknuo je da su ~lanovi Udruge oni pojedinci koji suse, bez ikakvog pojedina~nog poziva od stranedràvnih organa, u oruànim snagama ili postrojbamaHrvatske vojske dostojanstveno i smiono borili zaobranu hrvatskog naroda i Republike Hrvatske odagresora. Izrazio je zadovoljstvo da }e ova ustanova injezini zaposlenici pomo}i i zaloìti se za provedbupravne za{tite i socijalne skrbi dragovoljacaDomovinskoga rata, te ih, u suradnji sa @upanijom idràvnom vla{}u, regionalnim slu`bama i sli~nimmjerodavnim lokalnim institucijama, posavjetovati oreprofesionalizaciji i zapo{ljavanju u skladu sastru~nom spremom, kao i zdravstvenim stanjem itjelesnim predispozicijama.

Takve je napore Osje~ko-baranjska ùpanija, uskladu sa svojim ograni~enim prora~unskimmogu}nostima, uvijek znala prepoznati i nastavljala {tovi{e pratiti i podupirati. "Bili smo uz vas mi{lju, rije~jui djelom i tijekom 1990-ih, a uz vas smo i sada", rekaoje ùpan Bubalo. Ovakve su ustanove osim toga i


sjajna okupljali{ta i mjesta promid`be ne samozdravoga ìvota, samozapo{ljavanja i humanitarnosti,ve} i okupljali{ta koja mogu odigrati iznimno bitnuulogu u osiguravanju dragovolja~koga sudioni{tva usvim oblicima dru{tvenoga ìvota na razini na{egGrada, @upanije i {ire, osobito na po~etku togaresocijalizacijskog puta. Dio je to na{e gra|anskezahvalnosti prema dragovoljcima, jer upravo su to onikoji su u najpotrebnijim danima nesebi~no dali potporuna{oj mladoj Dràvi u obrani njezine ustavne ime|unarodno priznate teritorijalne cjelovitosti ineovisnosti, ustaju}i i danas protiv profiterstva,kriminala i sl.

Pruànje pune stru~ne pomo}i svim dragovoljcimai veteranima Domovinskoga rata, bez kojih ne bi nibilo slobodne Republike Hrvatske, a posebiceobiteljima poginulih dragovoljaca koje okupljajuovakve nevladine i nestrana~ke udruge, stalna nam jezada}a. "I mi iz mla|ih nara{taja poput moga ~uvat}emo ih zauvijek u svome sje}anju, odazivati seobljetnicama i na taj na~in, uz vas, promicati istinu oDomovinskome ratu", zaklju~io je ùpan.

Uru~ene "Povelje humanosti"

@upan Kre{imir Bubalo sa suradnicima podijelio je29. listopada Povelju humanosti, javno ùpanijskopriznanje za humana djela, ovogodi{njim laureatima.

"Velika mi je ~ast {to mogu uru~iti priznanjeljudima koji su medijski nezapaèni, ali zna~e mnogou ìvotima drugih. Oni su heroji koji su darovali sebeza druge ili spasili ìvote", istaknuo je tom prigodomùpan Bubalo.

Nagra|enik koji je na~inio dobro djelo kojim jespasio tu|i ljudski ìvot samopo`rtvovno riskiraju}isvoj jest [irokopoljanin Tomo Horvat. Za nesebi~nodobrovoljno darivanje vi{e od 100 doza krvi, teìvototvorne teku}ine, priznanje je uru~eno NikoliCvitku, Josipu Gracelu, Petru Gudelju, MatiParti}u i Marku Vr~eku.

Podijeljeni prigodni daroviumirovljenicima

Izraàvaju}i 6. listopada kao mlad ~ovjek osobitu~ast predsjedniku osje~koga ogranka Maticeumirovljenika Grgi Nik{i}u zbog uprili~enog susreta,jer su iskustvo i godine Mati~inih ~lanova i na{ezajedni~ko bogatstvo, obra}aju}i se seniorima ùpanKre{imir Bubalo istaknuo je da smo kao zajednica bilii da }emo biti uz njih u njihovim obljetnicama, unjihovim radostima i u manje sretnim trenutcima.

U skladu sa ùpanijskim mogu}nostima, i ova je70.000 kn vrijedna donacija tlakomjera i glukometarastoga skroman doprinos tome da jesen njihova ìvota,kao i ona prirodna koju gledamo vani, bude {tougodnija i pro{arana {to {arenijim bojama.

Tom mi{lju ̀ upan im je poèlio jo{ mnoga prolje}a,ljeta, jeseni i zime u dobrome zdravlju, ljubavi inesebi~noj skrbi i potpori koju im pruà Maticaumirovljenika i druge ustanove na zadovoljstvo idobrobit svih nas.

@upan ~estitao dobrovoljnim davateljima krvi njihov Dan

@upan Kre{imir Bubalo i gradona~elnik dr. ZlatkoKramari} bili su 25. listopada me|u uzvanicima naobiljeàvanju Dana dobrovoljnih davatelja krvi uosje~kome Gradskom dru{tvu Crvenoga krià,prigodom kojega su dvadesetosmorici jubilarnihdavatelja (za 35, 50, 55, 75 i 100 darivanja) uru~ilizahvalnice i odli~ja nacionalnoga Crvenog krià kaomali znak dru{tvenoga priznanja njihove humanosti.Posebno su pohvaljeni Marko Vr~ek, Petar Gudelj iJosip Gracel za nesebi~no stokratno darivanje doza te


predragocjene ìvotne teku}ine, {to je i pridonijelonaporima i uspjehu Gradskoga dru{tva Crvenog kriàu Osijeku da do rujna ove godine prikupi dapa~e 4.322bo~ica i registrira 845 novih davatelja, mahomstudentske populacije. Dokaz je to da va`nost tenadasve humane geste sve vi{e prepoznaje upravo na{amlade`, {ire}i svojim primjerom tu plemenitu porukui na druge krajeve Lijepe na{e.

STD Pajo Kolari} obiljeìlo 50-tu obljetnicu

@upan Kre{imir Bubalo primio je 28. listopada2004. godine ~lanove Slavonskog tambura{kog dru{tva"Pajo Kolari}" povodom 50. obljetnice postojanjadru{tva. Tom prilikom ̀ upan je naglasio da je ime Paje

Kolari}a, koje Tambura{ko dru{tvo s ponosom nosi,utkano u izvori{te tambura{ke glazbe u Slavoniji odpolovice 19. stolje}a, kada je i osnovan prvitambura{ki orkestar 1847. godine u Osijeku. Pjesmekoje je Pajo Kolari} skladao u toj mjeri su bileop}eprihva}ene da se i danas smatraju narodnimpjesmama. Kroz Tambura{ko dru{tvo u ovimgodinama pro{lo je preko 2.000 obrazovanihglazbenika, a sada vi{e od stotinu mladih u~i i njegujetambura{ku glazbu, {to su zasigurno impresivnipokazatelji njihova uspje{nog rada.

Zahvaliv{i ùpanu na primanju i lijepim rije~imapredstavnici Slavonskog tambura{kog dru{tva "PajoKolari}" zahvalili su mu se onako kako najbolje znaju- pjesmom.

ODBOR ZA PRIZNANJAdodijelio

"POVELJU HUMANOSTI"OSJE^KO-BARANJSKE @UPANIJE

"Povelja humanosti" @upanije Osje~ko-Baranjske javno je priznanje za humana djela u~injena na podru~ju@upanije. Povelja humanosti se moè dodijeliti pojedincima i skupinama gra|ana koji su se svojim predanim ipo`rtvovnim djelovanjem, samoprijegorom i bri`nim odnosom na podru~ju @upanije osobito istakli u:poduzimanju djela kojima je uz vlastiti rizik i samopo`rtvovanje od drugoga otklonjena prijete}a pogibelj i drugihdjela kojima se pridonosi za{titi i spa{avanju ljudskih ìvota, darovanju krvi kojom se omogu}ava izlje~enjebolesnih i povrije|enih, skrbi o bolesnima, tjelesno i du{evno povrije|enima i svima onima kojima je potrebitapomo} drugog ~ovjeka, skrbi o djeci bez roditelja, napu{tenoj i drugoj ugroènoj djeci, organiziranju i pruànjuhumanitarne pomo}i i drugim akcijama i aktivnostima pruànja ljudske pomo}i te drugim aktivnostima kojimase afirmira i potvr|uje humanost kao univerzalno civilizacijsko na~elo.


Ovo javno priznanje za humana djela u~injena na podru~ju Osje~ko-baranjske ùpanije, ove godine je Odborza priznanja odlu~io dodijeliti za poduzimanje djela kojim je uz vlastiti rizik i samopo`rtvovanje od drugogaotklonjena prijete}a pogibelj i spa{en ljudski ̀ ivot Tomi Horvatu; za darivanje krvi kojim se omogu}ava izlje~enjebolesnih i povrije|enih Nikoli Cvitku, Josipu Gracelu, Petru Gudelju, Mati Parti}u i Marku Vr~eku.

TOMO HORVAT Ljudski je ìvot jedinstveni neponovljiv. Danas {ti}en, ali i ugroèn vi{e nego liikada prije. Dragocjen ne samo za jedinku kojojpripada ve} i za ljudsku zajednicu ~iji je ona ~lan. Pastoga, kada se pojedinac suprotstavi pogibli koja senadvija nad drugim ~ovjekom, zajednica u kojoj ìvicijeni to i isti~e za primjer drugima.

Hladno zimsko prijepodne na cesti prema \akovuuz hladno jezero Jo{avu. Izbjegavaju}i kamion, osobnovozilo slije}e u Jo{avu. Mladi} za volanombespomo}an, u panici. Bo`jom providno{}u nailaziTomo Horvat iz [irokog Polja. Ska~e u ledenu vodu,izvla~i mladog voza~a, nepliva~a, iz automobila kojitone, hrabre}i ga pri tom. Mladi} u nesvijesti,okupljaju se prolaznici. Tomo je uvjeren da je mladiìvot sada siguran i u dobrim rukama i ne ~ekaju}ipohvale i zahvale odlazi svojim putem, jer u~inio je {toje trebao. Tek kasnija potraga za nepoznatimspasiocem otkriva Tomu Horvata. Nerijetka je pojava

da krivac prometne nezgode napu{ta mjesto nesre}eprepu{taju}i ̀ rtve njihovoj sudbini. Posvema je rijetkoda to u~ini spasilac, nakon {to je spasio ljudski ìvot.

Pred nama je Tomo Horvat, ~ovjek sasvim obi~anpo svom ro|enju, {kolovanju, poslu i svomsvakodnevnom ìvotu. Pred nama je Tomo Horvat,~ovjek velikoga srca prepunog ljubavi za bli`njega, jer"du`nost je svakoga ~ovjeka pomo}i drugome unevolji" isti~e ovaj hrabri [irokopoljac. Pred nama je~ovjek koji se ne dvoume}i suprotstavio opasnosti i odsmrti ugrabio mladi ̀ ivot, gotovo ga iznova darivaju}imladom ~ovjeku kojega je spasio. Hrabrost ipo`rtvovnost koji prerastaju u juna{tvo, nesebi~nostkoja prerasta u ljubav prema bli`njem osobine su kojerese samozatajnog Tomu Horvata.

I upravo stoga ga Osje~ko-baranjska ùpanija isti~ena uzor sada{njim i budu}im nara{tajima i u znakzahvalnosti i priznanja mu dodjeljuje "Poveljuhumanosti".

NIKOLA CVITKO, JOSIP GRACEL,PETAR GUDELJ, MATO PARTI] iMARKO VRÊK Unato~ sjajnim uzletimauma koji prodiru u svemirske dubine i preobraàvajuprirodu oko njega, ~ovjek je i danas u svojoj krhkostiupu}en na drugog ~ovjeka, na druge ljude da uzajednici s njima osigurava uvjete vlastite egzistencijete odrànje i napredak civilizacije koju je stvorio.ôvjek prodire u tajne biolo{koga ìvota, de{ifriraDNK i o~itava spiralu genoma, ali sve njegovespoznaje ne nije~u istinu da se ~ovjek uzdigaozahvaljuju}i ljudskom odnosu ~ovjeka prema ~ovjekui da je taj odnos zalog opstanka ljudske zajednice naovom planetu.

Opstanak ljudskog organizma i njegovofunkcioniranje odràva njegov krvotok. No, krv nijesamo egzistencijalna supstanca, eliksir ìvota. Uljudskoj civilizaciji izrasla je u simbol, u mjeriloodnosa prema ~ovjeku: prolijevanje ljudske krvinajve}i je zlo~in, a njeno davanje drugome izraznajve}e ljubavi i nesebi~nosti. Dati svoju krv, dio sebedrugom, nepoznatom ~ovjeku ne zna~i samo ste}i"brata po krvi" ve} predstavlja i odnos prema ljudskojzajednici u cjelini. Koliko li je ̀ ivota ugroènih ratom,

nesre}ama, bolestima i drugim opasnostima koji nasr}una ~ovjeka sa~uvano zahvaljuju}i odluci nepoznatogdavatelja da svojom krvlju pomogne onome koji jumoè ustrebati?

Stoga, u vremenu u kome su materijalna dobrapokazatelj uspjeha i cilj kome ljudi teè, u vremenu ukojima su ona naàlost i po~esto i mjerilo vrijednosti,u vremenu u kojem je uzimanje na~in njihovogosiguravanja a sebi~nost na~in njihove za{tite,nesebi~nost i davanje iz ~ovjekoljubivih poriva jesterje|e, ali zato ne i manje zna~ajno, dapa~e. A kada jerije~ o davanju sebe za dobrobit drugih, tada govorimoo ~ovjekoljublju koje valja isticati kao jedno odtemeljnih vrijednosti na kojoj mora po~ivati ljudskacivilizacija.

Iz ovih razloga, Osje~ko-baranjska ùpanija isti~eNikolu Cvitka, Josipa Gracela, Petra Gudelja, MatuParti}a i Marka Vr~eka, stanovnike ove @upanije, ljuderazli~itih ìvotnih puteva i sudbina, kojima jezajedni~ko to {to su darivaju}i svoju krv vi{e odstotinu puta, omogu}ili izlje~enje bolesnih ipovrije|enih, na uzor sugra|anima i u znak priznanjai zahvalnosti im dodjeljuje "Povelju humanosti".

@UPANIJSKA KRONIKA · 2018. 9. 17. · 15. studenoga 2004. @UPANIJSKA KRONIKA 5 13. Prijedlog...

Documents

Transcript of @UPANIJSKA KRONIKA · 2018. 9. 17. · 15. studenoga 2004. @UPANIJSKA KRONIKA 5 13. Prijedlog...