u ovom broju - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/087.pdfmase, prirodna regeneracija i...

1Broj 87 • oæujak 2004. HRVATSKE ©UME

u ovom broju

OÆUJAK

PromjeneV eljaËa je u Hrvatskim πumama bila

u znaku velikih promjena. Odlu-kom Skupπtine od 10. veljaËe, novipredsjednik Uprave Hrvatskih πuma

postao je mr. sp. Darko Beuk iz Vinkovaca,a dosadaπnji Ëelni Ëovjek Æeljko Ledinski za-uzeo je mjesto u Upravi. Mr. Beuk je radio ureviziji i kontroli, a prije je bio i voditelj vin-kovaËke Uprave. No konaËno kompletiranaUprava nije dugo bila u punom broju - Bran-ko ©tuliÊ nije odolio pozivima iz nekih mini-starstava te je, za-hvalivπi πumarimana razumijevanjui suradnji, postaopomoÊnikom mi-nistra kulture. I do-sadaπnji zamjeniki pomoÊnici direk-tora, funkcije kojaviπe ne postoji,dobili su novamjesta. Ivan Ho-diÊ imenovan jerukovoditeljemPlanske sluæbe, umjesto Ivana StipetiÊa kojiÊe do odlaska u mirovinu biti savjetnik, a istesu funkcije dobili dosadaπnji pomoÊnici Mi-lan DevËiÊ i –urica KunstiÊ.

PodsjeÊamo da je u Skupπtinu Hrvatskihπuma d.o.o. imenovan mr. Petar »obanko-viÊ, a u novi Nadzorni odbor (uz BoæidaraPankretiÊa i Zvonka SeletkoviÊa iz prijaπnjegsaziva) uπli su Josip BartolËiÊ, Joso VukeliÊ,Milan OrπaniÊ i Ivica »eme. Sedmog ËlanaNadzornog odbora uskoro Êe, umjesto ne-davno preminulog »edomira Dunata, izabratiRadniËko vijeÊe H©-a.

I to bi o promjenama (zasad) bilo sve.Novi ljudi na Ëelnim pozicijama nisu sa-

mo nova imena nego, kako je najavljeno, do-nose i novi program razvoja πumarstva. Po-tvrdio je to i mr. Beuk, podsjetivπi kako novarukovodeÊa ekipa buduÊnost Hrvatskih πu-ma vidi u preustroju u holding s odreenimbrojem trgovaËkih druπtava koja Êe se formi-rati prema kriterijima profita, etata i drugihekonomskih pokazatelja. To znaËi i decentra-lizaciju ovlasti, ali i obveza i, svakako, tje-πnju suradnju s lokalnom upravom i samo-upravom.

No prije bilo kakvog kretanja u organiza-cijske promjene (restrukturiranje), morat Êese posloæiti stvari u vlastitoj kuÊi (a proble-ma ima). Isto tako na drukËiji naËin ureditiodnose s partnerskom (?) drvnom industri-jom, gdje mnogo toga (Ëitaj - cijene, rokoviplaÊanja, odnosno neplaÊanje) doslovno eg-zistencijalno optereÊuje πumarstvo. Treba lipodsjetiti da cijene drvnih sortimenata nisumijenjane od 1997. godine, i da je Hrvatskajedina europska zemlja u kojoj ne postojiotvoreno træiπte drva, nego se sirovina distri-buira, a cijene odreuju administrativno! Do-ista, teπko breme! (m)

7.-10. ©UMA I VODAKako zaπtititi i oËuvati πumske vodne resurse

10.-11. ©UMSKE RAZGLEDNICEBuduÊnost (i) u razvoju turizma

12.-14. PRI»E IZ ©UMETrka za normom i neopreznost (Ëesto) zavrπavajutragiËnim posljedicama

15.-16. BOLEST ©UMAZaraza imelom uvelike pridonosi propadanjujele u Gorskome kotaru

17.-18. INTERVJUU Leksikonu je objavljeno viπe od 13 tisuÊa imenahrvatskih πumara!

18. URE–IVANJE ©UMAJavnom prezentacijom do dijaloga s lokalnom upravom

19. IZ MOGA KUTAUprava s bremenitim naslijeem

20.-23. LATINSKA AMERIKAOblaci i magla “nasukani” na πumu

23.-25. GLJIVEIstarska nalaziπta tartufa jedinstvena u svijetu

25. POVIJEST ©UMARSTVAVrela kojih je u obilju bilo, sve viπe ponestaju...

26. ZA©TI∆ENA PRIRODA»ari prirode na dohvat ruke

27.-28. ZOONOZETularemija ili zeËja kuga

29. LOVA»KA I RIBI»KA KUHINJABabuπke u povrÊu

30. LOVA»KO ORUÆJECiljna balistikaPODSJETNIK ZA LOVNIKAOæujakLOVA»KI PSI

31. Kratkodlaki i oπtrodlaki foksterijer32.-34. REPORTAÆA

Sajam u Salzburgu magnet je za lovaËku publiku!34. MANIFESTACIJE

NatjeËaj35. SPORT

Prva medalja za hrvatske πumare skijaπe36.-37. TURISTI»KI IZLOG

Na lovaËki vikend u Podravinu!38.-39. LJUDI I PLANINE

U carstvu lama, brojnih sakralnih graevina i ritualnih obreda

Mr. sp. Darko Beuk

Broj 87 • oæujak 2004. HRVATSKE ©UME2

spaËva

Autocesta najljepπu

V inkovaËka podruænica Hrvat-skih πuma poËela je 7. sijeË-nja krËiti velike povrπineπuma hrasta luænjaka, za na-

stavak i zavrπetak gradnje posljednjedionice autoceste od Zagreba premaLipovcu (i Beogradu), na dionici Æu-panja - Lipovac. Na zahtjev Hrvatskihautocesta odobrenje za sjeËu dala jeSkupπtina Vukovarsko-srijemske æupa-nije. RijeË je o najistoËnijem dijeluHrvatske i glasovitoj πumi SpaËva, snajvrednijom vrstom drveta, hrastomluænjakom, koja zaprema povrπinu od40.330 ha. Taj najveÊi cjeloviti kom-pleks hrastovih πuma u Europi, kojimgospodari vinkovaËka Uprava, obuhva-Êa u cijelosti πumarije Vrbanja, Lipo-vac, Stroπinci, a veÊim dijelom πuma-rije Æupanja, Otok i Gunja, te manjidio ©umarije Cerna. Povrπina SpaËveËini jednu petinu svih luænjakovih πu-ma u Hrvatskoj (201.739 ha), a o njezi-noj vrijednosti pravi se dojam dobivakada se ta povrπina usporedi s povrπi-nama drugih velikih πumskih komplek-sa. Zbog finoÊe, pravilnosti godova, nji-hove podjednake πirine, elastiËnosti, la-koÊe obrade, zlatnoæute boje i trajno-sti ta je πuma dobila meunarodnu teh-noloπku karakteristiku (certifikat) sla-vonska hrastovina. Slavonski hrast ci-jenjen je po svojoj trajnosti, mehaniË-kim i estetskim osobinama, te ima πi-roku primjenu u graevinarstvu, proi-zvodnji namjeπtaja i drugom. U ukup-noj drvnoj zalihi πumskoga kompleksanajzastupljeniji je hrast luænjak sa

Za nastavak gradnje autocesteprema Lipovcu posjeÊi Êe se70 hektara najkvalitetnijeπume hrasta luænjaka i izraditioko 30 tisuÊa kubika brutodrvne mase. Juæni dio dioniceulazi u πumu u πirinu od 30 m,a sjeverni u πirinu 10 m. Akovremenski uvjeti budupovoljni, radovi bi trebali bitiokonËani do 15. oæujka

KR»ENJEM ©UMA OTPO»ELA

©ume spaËvanskog bazena©ume spaËvanskog bazena


prema Lipovcu presijecaπumu luænjaka u SpaËvi

Piπe:ZvonkoPeiËeviÊ

Foto:Z. PeiËeviÊ

Zbog finoÊe, pravilnostigodova, njihovepodjednake πirine,elastiËnosti, lakoÊe obrade,zlatnoæute boje i trajnostita je πuma dobilameunarodnu tehnoloπkukarakteristiku (certifikat)slavonska hrastovina. Uukupnoj drvnoj zalihiπumskoga kompleksanajzastupljeniji je hrastluænjak sa 68%, na poljskijasen otpada 13%, naobiËni grab 11%, dokostatak Ëine ostale vrste

68%, na poljski jasen otpada 13%, naobiËni grab 11%, dok ostatak Ëine osta-le vrste.

SjeËa πume na 70hektara

- Autocesta Zagreb - Beograd veÊ sa-da presijeca SpaËvu. KrËenje πuma zanastavak gradnje obavit Êe se naduæini oko 18 kilometara - objaπnja-va voditelj vinkovaËke Uprave LukaVukovac.

Dovrπetkom autoceste D-4 od Æupa-nje do graniËnog prijelaza sa Srbijom iCrnom Gorom kod Lipovca, duæine29,4 km, bit Êe zavrπen i europski ko-ridor broj 10 na podruËju Hrvatske. Sje-Ëu Êe obaviti sjekaËi iz πumarija Æupa-nja, Vrbanja, Otok, Lipovac i Gunja, ito na dvije dionice: Boπnjaci - SpaËvai SpaËva - Lipovac.

Zamjenik voditelja Uprave Ilija Gre-goroviÊ prognozira da bi πumski rado-vi, ako vremenski uvjeti budu povolj-ni, mogli biti okonËani do poloviceoæujka, a planirano je da 35 sjekaËa

GRADNJA AUTOCESTE ÆUPANJA-LIPOVAC, DUÆINE 29,4 KILOMETRA

Ovuda Êe iÊi buduÊa trasa autoceste

Trupci kakvi se rijetko nalaze -radiliπte su obiπli i struËnjaci H©-a

Stari hrastovi nestaju - Kreπimir Æaper iMihael MikiÊ


suπenje πuma

posijeËe 70 ha i izradi oko 30.000 ku-bika bruto drvne mase. Juæni dio dio-nice ulazi u πumu u πirini od 30 meta-ra, a sjeverni u πirini od 10 m. Dnevnanorma iznosi oko 20 m3.

- Previπe vrijede ta stabla da bi sedopustile pogreπke pri ruπenju - kaæuu vinkovaËkoj Upravi. Pojedina sta-bla imaju 8 - 10 kubika drvne mase.Nakon sjeËe i prekrajanja, Radna je-dinica ©umatrans Vinkovci privlaËi ihna pomoÊna stovariπta te kamionimaprevozi do kupaca, Drvne industrijeSpaËva i TVIN-a u Virovitici. PookonËanju krËenja i odvoza drvnih

sortimenata, slijedi izrada ogrjeva, teuspostava πumskog reda. Time Êeπumski radovi biti zavrπeni i mogu za-poËeti pripremni radovi za gradnjuautoceste.

Dragulji na koljenima

Ladom-Nivom revirnika Darka Posa-riÊa do radiliπta nam je trebalo 20-ak mi-nuta. Nalazimo se u njedrima πumskogabazena SpaËva, u podneblju koje mije-nja izgled - nestali su dragulji, ljepotanispaËvanskog bazena. Hladno je i vla-æno. Oko nas bruji i vrvi kao u koπnici.Grupni sustav rada funkcionira dobro,sijeËe se i odmah odvozi. Pri sjeËi rub-nih stabala uz autocestu, kroπnje zakrËu-ju i samu cestu pa se obavlja privreme-na regulacija prometa.

Stjepan RelotiÊ poslovoa je skupineod 11 otoËkih sjekaËa koji rade u Go-spodarskoj jedinici Slavir, na dioniciBoπnjaci - SpaËva. Dnevna norma izno-si oko 20 kubika i to naπi sjekaËi bezveÊih teπkoÊa odrauju, kaæe RelotiÊ.Istodobno teπki strojevi ©umatransa(forvarderi Valmet, Kockums, Timber-jack te kamioni MAN i TAM) izvlaËe iodvoze robu. Kad polovicom oæujkaπumari zavrπe svoje, to isto radiliπte za-posjest Êe drugi.

Utovar i odvoz trupaca - MileMavroviÊ

P remda su se zbog prirodnogodumiranja, oπteÊenja, bole-sti ili napada kukaca u πu-mama oduvijek suπila poje-

dina stabla, tek poËetkom dvadese-toga stoljeÊa uoËeno je u europskimπumama masovno suπenje pojedinihvrsta drveÊa u prirodnim πumama. Uotkrivanju uzroka te pojave u poËet-nim se istraæivanjima najviπe pozor-nosti posveÊivalo bolestima, πtetnici-ma i klimatskim ekstremima, no s ra-zvojem ekoloπke znanosti doπlo se donovih spoznaja. Naime, istraæivanjasu postupno usmjeravana na πumskiekosustav i njegove Ëinitelje. Osnov-ne znaËajke stabilnih πumskih ekosu-stava nesmetana su proizvodnja bio-mase, prirodna regeneracija i uspje-πna samoobrana od bolesti i πtetnika.Ako se iz bilo kojega razloga pore-meti ekoloπka ravnoteæa, dolazi dosuπenja u πumama, a uzroËnik uglav-nom nije samo jedan, veÊ mnoπtvoËinitelja koji djeluju istodobno ili usukcesiji. U tome lancu velik utjecajna tijek razliËitih zbivanja u πumskojzajednici ima Ëovjek, djelujuÊi na πu-mu katkada negativno: nestruËnim

Radi oËuvanja genofondanizinskoga brijesta uHrvatskoj potrebno jeosnovati klonske sjemenskeplantaæe, kako bi se prikupileveÊe koliËine kvalitetnogasjemena za proizvodnjuπkolovanih biljaka, koje trebaunositi na ista staniπta nakojima je te rijetke i vrijednelistaËe bilo u izobilju

SU©ENJE ©UMA - KAKO JE NES

Mogu li

uzgojno-zaπtitnim zahvatima, neraci-onalnim iskoriπtavanjem drvne mase,gradnjom πumskih i drugih promet-nica, kanala, nasipa te hidromeliora-cijom okolnih poljoprivrednih povrπi-na (smanjenje razine podzemne vo-de) i dr.

Holandska bolestbrijesta

Meu dominantnim vrstama nizin-skih πumskih ekosustava koje se suπeznaËajno mjesto zauzima nizinski ilipoljski brijest (Ulmus carpinifolia).PoËetno, slabije suπenje te listaËe za-paæeno je na europskome kontinen-tu veÊ u prvoj polovici devetnaesto-ga stoljeÊa; jaËe suπenje uoËava setek od 1918. godine, najprije u Ni-zozemskoj, NjemaËkoj i Francuskoj,a zatim se proπiruje na podruËju ci-jele Europe. Na podruËju Nizozem-ske ustanovljeno je 1919. suπenje ve-Êih razmjera, a istraæivanjem se ot-krilo da je uzroËnik gljiva Ophiosto-ma ulmi (Ceratocystis ulmi; Cerato-stomella ulmi), pa je bolest nazvanaholandska bolest brijesta, jedna od

spasiti

Skupina stabala nizinskoga brijesta u luænjakovoj πumi(GJ Vrbanjske πume, odjel 3a)


TAO POLJSKI BRIJEST

sjemenske plantaæe

najopasnijih bolesti πumskoga drve-Êa u svijetu. BuduÊi da su azijskevrste brijestova otporne na ovu bole-st, pretpostavka je da je Azija domo-vina gljive, a prema nekim istraæiva-njima smatra se da joj je podrijetlo Hi-malaja. U Europi se brzo πirila u cje-lokupnom arealu brijesta, agresivnonapadajuÊi sve vrste ove bjelogorice,izazivajuÊi njezino suπenje. Razvija-la se u dva vala, vrhunac prvoga bioje izmeu dvaju ratova, a poËetak dru-goga 60-ih godina dvadesetoga sto-ljeÊa (dio Azije i u Sjevernoj Ameri-ci). UzroËnik prvoga vala epifitocija,masovne pojave biljne bolesti koja sebrzo razvija na velikom prostoru i iza-ziva goleme πtete, je vrsta Ophiosto-ma ulmi, za koju je utvreno da je udanaπnjim uvjetima slabe patogeno-sti. Drugi val uzrokovao je pamfitocij(pandemiju). TekuÊoj pandemiji, epi-demiji koja se proπiri na viπe kontine-nata, uzroËnik je vrlo virulentna glji-va Ophiostoma novo - ulmi. Navede-ne su gljive sliËne i srodne, a uzroËni-ci su suπenja naπih brijestova, posebi-ce nizinskog, kojega je u hrastovim πu-mama bilo i do 30 posto.

a gljiva brestovaËa nabrao 1980. uBanovu Dolu. Danas u naπim πuma-ma rijetko susreÊemo odrasla ili Ëakzrela stabla nizinskoga brijesta, a nje-gov drastiËni nestanak iz sastojina lu-ænjaka i jasena posljedica je global-nih promjena klime poËetkom dva-desetoga stoljeÊa.

brijest?

Na podruËju Nizozemskeustanovljeno je 1919. suπenjeveÊih razmjera, a istraæivanjemse otkrilo da je uzroËnik gljivaOphiostoma ulmi (Ceratocystisulmi; Ceratostomella ulmi), paje bolest nazvana holandskabolest brijesta, jedna odnajopasnijih bolesti πumskogadrveÊa u svijetu. U Europi sebrzo πirila u cjelokupnomarealu brijesta, agresivnonapadajuÊi sve vrste ovebjelogorice, izazivajuÊi njezinosuπenje. Razvijala se u dvavala, vrhunac prvoga bio jeizmeu dvaju ratova, a poËetakdrugoga 60-ih godinadvadesetoga stoljeÊa (dio Azijei u Sjevernoj Americi)

Dr.sc. Karmelo Poπtenjak

Skupljanje sjemena ispodbrestovog stabla

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ,K. Poπtenjak

NajveÊe suπenje uspaËvanskom bazenu

U Hrvatskoj je bolest primijeÊena1920. godine na podruËju Novose-lec-Kriæa i Pisarovine, u Slavoniji1929., a godinu dana poslije i naostalim terenima bivπe Jugoslavije.Treba napomenuti da se zbog sinkro-niziranoga djelovanja potkornjaka iholandske brestove bolesti, nizinskiili poljski brijest u hrvatskim hrasto-vim πumama izmeu Save, Drave iKupe tijekom pedeset godina proπlo-ga stoljeÊa gotovo sav osuπio i nestao,pa se struktura tih πuma u tomrazdoblju bitno promijenila, uz nepo-pravljive poremeÊaje u njihovim eko-sustavima. Osobito je to doπlo doizraæaja na podruËju spaËvanskogabazena, u sastojinama hrasta luænja-ka i jasena. Zavrπnu pojavu ugibanjanizinskoga brijesta u ovome dijeluSlavonije precizno je obradio i opi-sao u ©umarskom listu br. 1-2 iz1988. dipl. ing. Boro Jureπa (“Suπe-nje πuma na podruËju jugoistoËneSlavonije”), iz bivπega vinkovaËkog©umskog gospodarstva Hrast, obu-hvativπi razdoblje od 1950. do 1985.godine, u kojemu je evidentirao325.635 m3 brestovih suπaca. Najve-Êe suπenje zabiljeæeno je od 1950.do 1955 kada je nestalo gotovo140.000 m3 drvne mase. O suπenjubrijesta u jugoistoËnoj Slavoniji pisaoje prije petnaestak godina i mr. sc.Nikola Segedi (Uprava πuma Vinkov-ci), istaknuvπi u svome radu da je ta-daπnja zastupljenost brijesta u sasto-jinama (oko 1 posto) samo reliquiaereliquiarum (ostatak ostataka) onogastanja od prije 60-ak godina, kada jeËinio oko Ëetvrtinu drvne zalihe. Ovajpokojni πumarski struËnjak u svomeradu navodi da se na vinkovaËkomepodruËju tek 70-ih godina proπlogastoljeÊa poËeo doznaËivati sav brijest,a po njegovu sjeÊanju, poËetkom60-ih godina “ono malo brijesta joπje djelovalo dosta vitalno, a u dozna-kama su se Ëuvala naizgled zdravastabla”. Segedi na kraju napominje dase posljednji put napio “vode iz bri-jesta”(“Ëepovica”) 1972. u Kragujni,


Baza podataka iznanstvena istraæivanja

PoËetkom 1988. godine rijeËki Od-sjek za sjemenarstvo ©umarskog insti-tuta Jastrebarsko, na Ëelu s voditeljemmr. Karmelom Poπtenjakom, formiraoje bazu podataka o nalaziπtima grupi-ca vitalnih odraslih stabala u nizinskimπumama. Tijekom zimskoga razdob-lja pregledana su sva nalaziπta, a po-slije toga proveden postupak boniti-ranja i priznavanja grupe ili pojedi-naËnih stabala. PoËetkom vegetacijeobavljena su fenotipska opaæanja teje praÊena pojava uroda. Na mjesti-ma gdje je bilo brijesta skupljeno jesjeme, a u nekoliko rasadnika proizve-dena je odreena koliËina jednogodi-πnjih sadnica, koje su posaene u istirajon iz kojega je sjeme skupljeno. Naæalost, zbog pomanjkanja novca dalj-nja istraæivanja su prekinuta. No ipakje dio tih pojedinaËnih stabala i gru-pa stabala proglaπeno priznatim sje-menskim sastojinama, poglavito u ci-lju zabrane sjeËe te oËuvanja geno-fonda i moguÊnosti skupljanja sjeme-na. U Gospodarskoj jedinici Vrbanj-ske πume (odjel 3a, U© Vinkovci) evi-dentirano je na samo nekoliko ari na-laziπte nizinskoga brijesta s 18, a u

GJ KapelaËki lug-Karaπ (odjel 5 b, U©Naπice) na joπ manjoj povrπini tek 6stabala. PoËetkom oæujka 1993. s ovadva nalaziπta prikupljene su granËices cvjetovima (otpucavanjem saËmomiz lovaËke puπke) te na ©umarskom fa-kultetu u Zagrebu analizirana prisut-nost tzv. stanara, æivih organizama nacvjetovima. Zbog loπih vremenskihuvjeta, fenoloπka motrenja nisu bilapotpuna te su morala biti nadopunje-na savjesnim uzimanjem uzoraka i nji-hovom brzom i toËnom determinaci-jom. Na istim lokalitetima skupljenoje i analizirano sjeme, a rezultati su

uputili na loπu klijavost nizinskoga bri-jesta, no vrlo mali broj obraenih ianaliziranih uzoraka nisu bili dostat-ni istraæivaËima (Maja GradeËki, Kar-melo Poπtenjak, Nikola Segedi) za do-noπenje zakljuËaka, koji su svoja is-traæivanja predstavili u referatu podnazivom «Fenoloπka istraæivanja i plo-donoπenje nizinskoga brijesta u pri-znatim sjemenskim sastojina”. (Savje-tovanje ©umarskog instituta u StubiË-kim toplicama, 1993.). Autori zaklju-Ëuju da je istraæivanja potrebno pro-πiriti na ostale lokalitete u priznatimsjemenskim sastojinama, a posebnu

pozornost usmjeriti na praÊenje sta-nja entomofaune i ostalih organiza-ma koji na ovoj listaËi mogu prou-zroËiti negativne posljedice. Osim to-ga, istodobno treba meu æivim, vi-talnim brijestovima, naÊi najvitalnijastabla i od njih formirati prije svegaæivi arhiv. Takoer je istodobno po-trebno osnovati klonsku sjemenskuplantaæu kako bi se doπlo do veÊihkoliËina kvalitetnoga sjemena za pro-izvodnju πkolovanih biljaka. Potonjetreba unositi na ista staniπta na koji-ma je nizinskoga brijesta bilo u izo-bilju.

pokazala prisutnost nekoliko vrsta en-tomofaune: Anthonomus ulmi Deg.,Cecidomyidae sp., Lepidoptera sp. idr., koji svojim πtetnim uËinkom do-vode u potpunosti do gubitka funkci-je plodonoπenja. Nakon ispitivanjaklijavosti skupljenog sjemena meto-dom naklijavanja u klijalici, ustanov-ljena je vrlo niska klijavost. AutorizakljuËuju kako je opstanak nizin-skog ili poljskoga brijesta i dalje ve-lika nepoznanica pa bi radi oËuva-nja genofonda ove vrste drveÊa nu-æno bilo zapoËeti radove na formira-nju klonske sjemenske plantaæe, ka-

©tetni utjecajentomofaune

Na Hrvatskom bioloπkom kongre-su s meunarodnim sudjelovanjem,u Opatiji 1977., izloæen je referat podnazivom “PoËetna istraæivanja cvat-nje i plodonoπenja grupa stabala polj-skoga brijesta (Ulmus minor Mill.) uistoËnoj Hrvatskoj” (Maja GradeËki,Karmelo Poπtenjak, Boris Hraπovec).Autori naglaπavaju da su laboratorij-ska istraæivanja uzoraka cvatnje(cvjetni pupovi i cvjetovi) te do-zreloga sjemena nizinskoga brijesta

Suπac nizinskoga brijesta

Brestova grana u cvatu

LiËinka brestove pipe


ko se ne bi ostalo i bez postojeÊih,sada joπ vitalnih stabala.

Slabo zanimanjeznanstvenika

Prema rijeËima dr. sc. Karmela Po-πtenjaka, proËelnika Odjela za ople-menjivanje πumskoga drveÊa i πum-sko sjemenarstvo jastrebarskoga ©u-marskog instituta, od cjelovite studi-je prof. Zlatka Vajde o suπenju brije-sta pedesetih pa do potkraj osamde-setih godina proπloga stoljeÊa, nitkood πumarskih struËnjaka u nas, pose-bice onih koji se bave oplemenjiva-njem i genetikom na ©umarskom fa-kultetu i Institutu, nije pokazaozanimanje da se bavi ovom proble-matikom. Prije petnaestak godina za-poËeto provoenje projekta revitali-zacije nizinskoga brijesta na vinko-vaËkom podruËju i danas se uspje-πno odvija, a iz zasijanog sjemena

VeÊ jedanaestu godinu zaredomobiljeæava se 22. oæujka diljem naπega planeta kao Svjet-ski dan voda. Na taj dan, koji

je proglasila svojom rezolucijom Op-Êa skupπtina Ujedinjenih naroda, oso-bita pozornost usmjerava se na proble-me u svezi s vodom i oËuvanjem vod-nih resursa, a tema ovogodiπnjeg obi-ljeæavanja ima naziv «Voda i katas-trofefl. Biologija nas uËi da je voda naj-vaæniji Ëinitelj u nastajanju æivota, ko-ji pokriva Ëak 80 posto Zemljine povr-πine, a u naπem tijelu ona sudjeluje snevjerojatnih 90 posto. OpÊepoznatoje da je cjelokupan æivot nastao i odræa-va se u vodi, no najnovija istraæivanjaozbiljno upozoravaju na to da je tekjedan posto pitke vode na Zemlji is-pravno i posve neπkodljivo za Ëovje-ka. U ukupnoj koliËini vode na Zemlji

(1,386 milijardi km3) Ëak 97,5 postoje slana voda (1,351 milijardi km3), aslatka tek 2,5 posto (36 milijuna m3).Raspoloæive koliËine slatke vode samoje 30,6% u tekuÊem obliku, a preostali,veÊi dio (69,4 %) Ëine ledenjaci i stal-ni snjeæni pokrivaË. Slatku tekuÊu vo-du najviπe Ëine podzemne vode(98,7%), a tek neznatno jezera (0,96%), tlo (0,16%), atmosfera (0,12%), ri-jeke (0,02%) i organizmi (0,01%). Po-trebno je naglasiti da gotovo 30 postoslatke vode nije dostupno, jer se nala-zi u πpiljama, u dubokim podzemnimslojevima.

Zalihe vode se smanjuju

Zbog porasta broja stanovniπtva, po-sebice u velikim gradovima, klimatskihpromjena te sve prisutnijeg zagaiva-

SVJETSKI DAN VODA - 22. OÆUJKA

Hrvatski vodni resursi, meu kojima znaËajno mjestozauzimaju vodni potencijali naπih πuma, Ëak su 90 postopodzemni i dobro oËuvani, a Hrvatska je po bogatstvu idostupnosti izvora slatke vode na visokom petom mjestu uEuropi

Posavska poplavna πuma hrasta luænjaka s obiËnim grabom (©umarija Jasenovac)

dobivena su stabla koja joπ uvijek ni-su oboljela od holandske bolesti. La-ni je u πumskom reviru Boljari, u Go-spodarskoj jedinici KapelaËki lug-Ka-raπ, na podruËju ©umarije Donji Mi-holjac (U©P Naπice) obavljeno skup-ljanje sjemena sa πest oËuvanih sta-bala. Preostala stabla brijesta na po-druËju vinkovaËke, naπiËke i drugihpodruænica Hrvatskih πuma, zaklju-Ëuje Poπtenjak, daje nadu da Êe uHrvatskoj ipak biti stvoren odreenfond zdravih biljaka za sadnju i dalj-nju reprodukciju ove rijetke i vrijed-ne listaËe.

U Hrvatskoj je bolestprimijeÊena 1920.godine na podruËjuNovoselec-Kriæa iPisarovine, u Slavoniji1929., a godinu danaposlije i na ostalimterenima bivπe dræave.NajveÊe suπenje ubazenu SpaËvezabiljeæeno je od 1950.do 1955., kada jenestalo gotovo 140.000m3 drvne mase

πuma i voda

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊ

Kako zaπtititi i oËuvatiπumske vodneresurse


nja, osobito povrπinskih voda, u po-sljednje vrijeme zabrinjava neprestanosmanjivanje raspoloæivih zaliha vodepo stanovniku πirom svijeta. NaroËitoje to izraæeno na kontinentima s najvi-πe stanovnika, kao πto su Azija, Afrikai Juæna Amerika. Valja se podsjetiti napodatak da je 1950. godine na Zemljievidentirano 2,5 milijardi stanovnika,a Ëetrdeset godina poslije taj se brojpoveÊao na 5,3 milijarde. U razdobljuod 1900. do 1995. godine potroπnjaslatke vode poveÊana je πest puta, abroj stanovnika triput. NajveÊa potro-πnja slatke vode (85%) je u poljopriv-redi (uglavnom za navodnjavanje), apredvia se da Êe se do 2025. za ovenamjene poveÊati 1,3 puta. Industrij-ska potroπnja slatke vode bila bi po-veÊana gotovo dva puta. DemografskistruËnjaci procjenjuju da bi 2050. u svi-jetu bilo nevjerojatnih 10 milijardi lju-di, πto je s obzirom na opskrbu pitkomvodom kritiËna masa. Naime, u veli-kim se gradovima na relativno malimpovrπinama troπe velike koliËine vode,koja se zbog intenzivnog gospodarsko-ga razvoja i tzv. prljave industrije pre-tvara u otpadnu zagaenu vodu, ozbilj-no ugroæavajuÊi okoliπ i u zadnje vri-jeme sve manje zalihe Ëiste vode. Za-brinjava podatak da danas Ëak polovi-ca svjetskoga stanovniπtva pije vodudvojbene kvalitete, a rezultat je to stal-nog i nekontroliranog odlaganja otpa-da, loπe ili nikakve odvodnje fekalnih ioborinskih voda te neopreznog i ne-marnog ispuπtanja tvorniËkih kemika-lija u rijeke, mora i podzemne tokove.Tek se 20% industrijskih i oko 30%gradskih otpadnih voda proËiπÊava, πtoje podatak koji zvoni na uzbunu. Hi-drolozi procjenjuju da u svijetu viπe od1,1 milijardi ljudi ne moæe doÊi do kva-litetne vode, pribliæno 2,5 milijardi ne-ma osnovne sanitarne ureaje, a zlo-slutne su prognoze da Êe 2025. godi-ne treÊina svjetskog stanovniπtva æiv-jeti na prostorima s neznatnim koliËi-nama pitke vode. Posljedica manjkaopskrbe vodom su bolesti koje se njo-me prenose, a od katastrofa koje ona

izaziva godiπnje umire oko 450 mili-juna ljudi u 29 dræava, meu kojimanajviπe djece. Zabrinjava podatak dadanas blizu polovice svjetskoga stanov-niπtva boluje zbog koriπtenja neËistevode.

Hrvatski vodni resursidobro oËuvani

UnatoË Ëinjenici da je Ëovjeku dnev-no za odræanje æivota nuæno potrebnoizmeu jedne i pet litara vode, stvarnapotroπnja je nekoliko stotina puta veÊapa tako na europskom kontinentu izno-si Ëak 570 litara. Ovaj podatak dovolj-no upozorava na Ëinjenicu da se svjet-ska potroπnja vode stalno poveÊava.Kako bi svoj æivot i zdravlje te kuÊnuhigijenu odræao na kvalitetnoj razini,Ëovjeku je dnevno potrebno 40-50 li-tara ove dragocjene tekuÊine, bez ko-je bi svaki æivot na naπem planetu bionemoguÊ. Kada je rijeË o vodoopskrbiu Hrvatskoj, naπa je dræava u znatnopovoljnijem poloæaju od ostalih dije-lova svijeta i buduÊnost je ne bi treba-la zabrinjavati, kada se uzmu u obzirzemljopisni poloæaj te klimatski, reljef-ni, hidroloπki i hidrogeoloπki Ëinitelji,karakteristiËni samo za Hrvatsku. Nai-me, po stanovniku godiπnje imamo pri-bliæno 15.000 m3 oborina, viπe od7000 m3 obnovljivih zaliha podzem-nih voda i viπe od 30.000 m3 voda ko-je rijekama dotjeËu u Hrvatsku iz su-sjednih zemalja. OptimistiËan je poda-tak da su hrvatski vodni resursi Ëak 90posto podzemni i dobro oËuvani, a go-diπnja raspoloæiva koliËina vode po sta-novniku iznosi 8700 kubnih metara, πtoje koliËina koju na europskoj i svjet-skoj razini valja cijeniti. Posebicekada se uzme u obzir da je europskiprosjek 4,4 tisuÊe kubnih metara te dase minimalna koliËina od 1700 m3

smatra zadovoljavajuÊom. Osobito tre-ba naglasiti da je Hrvatska po bogats-tvu i dostupnosti izvora slatke vode da-nas na odliËnome petom mjestu na eu-ropskom kontinentu i relativno dobrom42. mjestu u svijetu.

Uzajamni utjecaj vode iπume

Voda je nesumnjivo vaæan ekoloπkiËinitelj, a gospodarenje vodama i za-πtita voda osnovne su komponente zaprovoenje strategije zaπtite prirode iokoliπa. Bez vode, kao osnovnoga sa-stojka æive stanice, ne bi bilo premje-πtanja razliËitih spojeva u biljkama nakoje ima utjecaj putem oborina, vodomtla i zraËnom vlagom. Bitno je istaknu-ti kako voda s ostalim ekoloπkim Ëini-teljima, posebice s toplinom, utjeËe na

Kaskade potoka DuboËanke u Parkuprirode Papuk

Rijeka Mreænica

izgled, sastav i rasprostranjenost bilj-noga svijeta pa i πume. IsparavajuÊi uatmosferu i ponovno se vraÊajuÊi kaooborina na povrπinu zemlje, πto se po-navlja 40 puta godiπnje, voda je ob-novljivo prirodno bogatstvo koje nepre-kidno kruæi u prirodi. Kao vegetacijskioblik, πume znatno utjeËu na ËistoÊuvode i njezin raspored u prostoru, a kaobiljna zajednica moæe se razviti tek poduvjetom da godiπnje padne viπe od 300mm oborina. Potrebno je napomenutida πuma u usporedbi s drugim vegeta-cijskim oblicima vrlo ekonomiËno po-stupa s vodom. Naime, kada padnu nazatvorenu πumsku povrπinu, oborinskese vode veÊim dijelom privremeno za-dræavaju na liπÊu, uglavnom ispare, atek u manjoj koliËini padnu na tlo. Podzaπtitom πume voda dospjela na tlo dje-lomiËno ispari, a preteæit dio zalazi uunutraπnjost tla u obliku cjednice, ras-tvarajuÊi na svom putu razliËite mine-ralne Ëestice. Dolaskom do nepropu-

1) Voda je najvaæniji Ëinitelju nastajanju æivota, apokriva Ëak 80 postoZemljine povrπine. Meutim,tek je jedan posto pitkevode na naπemu planetuispravno i posveneπkodljivo za Ëovjeka


maπenja, puzanja, klizanja te od odro-njavanja kamenja.

Negativno djelovanjegospodarstva i industrije

Meu razliËitim ekoloπkim funkcija-ma πume osobito mjesto zauzima hi-droloπka ili vodozaπtitna funkcija. Hi-droloπki utjecaj πume dolazi do izra-æaja tijekom proËiπÊavanja podzemnihi povrπinskih voda ,stalne opskrbe vo-dom i sprjeËavanja njezinog brzog otje-canja. Negativan utjecaj vode na πu-mu oËituje se u oneËiπÊenoj podzem-noj vodi od kemikalija, koje dospije-vaju imisijom otrovnih tvari, a πumekao odliËan proËiπÊivaË zraka zadræa-vaju otrovne tvari na povrπini liπÊa i igli-ca, koja je 7-15 puta veÊa od povrπinekoju πuma zauzima. Na æalost, rahlo iæivo πumsko tlo zadræava veÊe koliËi-ne otrova koje se nalaze u vodi, a po-sljedica je izravno ugroæavanje πum-

skog ekosustava. Zbog nepromiπljenogi nemarnog odnosa Ëovjeka prema pri-rodi i svome æivotnom prostoru, πumapostaje pokazatelj stanja oneËiπÊeno-sti biosfere, πaljuÊi tako jasne porukehomo sapiensu da je zajedno s njimugroæena od “tekovina” suvremene ci-vilizacije. Naime, hrastove nizinske πu-me stradavaju od industrijskog oneËi-πÊenja zraka i zatrovanja poplavnimvodama i njihovim ulaskom u nizin-ske πume srednjeg Posavlja. Nepovoljniekoloπki Ëinitelji nizinskih πuma uizravnoj su vezi s negativnim djelova-njem Ëovjeka. Intenzivnije sjeËe mo-gu na vlaænijim podruËjima prouzro-kovati suviπno nagomilavanje vode utlu i zamoËvarivanje. Isti problem na-staje tijekom obilnih i dugotrajnih kiπakada nastaju poplave, a voda se dugozadræava u depresijama zbog izgrae-nih nasipa i cesta, iskopanih kanala idr. Sniæenje razine podzemne vode re-zultat je , meu ostalim, agresivnih vo-dotehniËkih zahvata. Tako stabilniπumski ekosustavi postaju nestabilni,jer njihov korjenov sustav u najkritiË-nijem razdoblju, posebice zadnjih go-dina zbog izrazite suπe, ostaje bez vo-de. Posljedica toga je fizioloπko slab-ljenje, a najËeπÊe suπenje hrasta lu-ænjaka, jasena i drugih vrsta drveÊaovih πuma. Stoga je zbog pogorπanjahidroloπkih prilika, promjene mikrokli-me i dr. u πumama zahvaÊenim propa-danjem vrlo oteæano, a ponekad i go-tovo nemoguÊe provesti prirodnu ob-novu. U cilju poveÊanja stabilnostiπumskog ekosustava, valja razliËitimuzgojnim mjerama ostvariti njegovuraznolikost, a meu ostalim naËinitipovrπinsku odvodnju i propuste za po-plavnu vodu. Radi smanjivanja poja-ve suπenja πuma, tijekom izvoenja po-jedinih veÊih hidrotehniËkih zahvatanuæno je koristiti se znanstvenim πu-marskim i drugim istraæivanjima.

Voda meu najvaænijimproizvodima πumskezajednice

Na proπlogodiπnjim Danima hrvat-skoga πumarstva u Æupanji odræano je

Jedinstvo πume i vode u æivopisnom krajoliku

snih slojeva, voda se skuplja u oblikuvode podzemnice, koja opskrbljuje po-jedine izvore, potoke i rijeke. Izlazakvode iz πume odvija se transpiracijom(isparavanjem na povrπini liπÊa i dru-gih nadzemnih dijelova), intercepcijom(zadræavanjem na biljnom pokrovu),evaporacijom , povrπinskim i podzem-nim otjecanjem i procjeivanjem upodzemne tokove. ZahvaljujuÊi uspo-ravanju povrπinskog otjecanja vode izπumskih sastojina, sprjeËavaju se viso-ki vodni valovi i poplave. Istraæivanjemse ustanovilo da u dobro njegovanojπumi nema povrπinskog otjecanja vo-de, πto vrijedi i za strme πumske tere-ne. Protuerozijsko djelovanje πume oËi-tuje se u ublaæavanju visokih vodnihvalova i opskrbljivanju izvoriπta i vo-dotoka vodom za vrijeme suπe, Ëimese izjednaËuju vodni odnosi u nekomprostoru. Stoga je πumski ekosustav na-juËinkovitiji zaπtitnik od vodne erozi-je, buduÊi da πuma πtiti tlo od osiro-

2) Zabrinjava podatak da Ëakpolovica svjetskogastanovniπtva pije vodudvojbene kakvoÊe. Posljedicatoga su bolesti koje se vodomprenose, a u svijetu zbog togagodiπnje umire 450 milijunaljudi, meu kojima najviπedjece

Zamrznuti slap Skakavac (Park prirode Papuk)

Manjak vode velik jeproblem u svijetu


πumske razglednice

©umarija TrπÊe prostire se u sje-verozapadnom dijelu Gorskogakotara, na povrπini od 4.417,54ha dræavnih πuma podijeljenih

u tri gospodarske jedinice - Crni lazi,Smrekova draga i Rudnik, na nadmor-skoj visini od 500 do 1.300 metara. Toje podruËje bogato πumom, a prevla-davaju mjeπovite sastojine bukve,smreke i jele. Ljepota krajolika oboga-

savjetovanje o temi «Uloga πumarstvau zaπtiti i oËuvanju pitkih vodafl. Istak-nuto je kako je neprijeporna Ëinjenicada je voda, uz kisik i ljepotu koju namπuma svestrano pruæa, najvaæniji proi-zvod πumske zajednice. ©uma i vodadar su prirode koji moæe opstati samoonda ako se njime dobro gospodari, a

BuduÊost(i) urazvojuturizma©umarija TrπÊe joπ je jedna od goranskih πumarija koja se,uz osnovnu djelatnost gospodarenja πumama, okreÊeturizmu. Skijaliπte Rudnik na podruËju ©umarije trebalo bi sprateÊim sadræajima u buduÊnosti donositi prihod izapoπljavati nove radnike

©UMARIJA TR©∆E

Upravna zgrada

Êena je mnogobrojnim planinskimvrhuncima izmeu kojih su se usjeklebrojne livade i paπnjaci.

Iz bogate πumarske povijesti sazna-jemo da je prva osnova gospodarenjana ovim prostorima izraena joπ 1910.za Gospodarsku jedinicu Crni lazi, anapravio ju je πumarski savjetnik Cor-lathy. Godine 1929. πumarski savjet-nik Josip MajnariÊ izradio je osnovu go-

pogled na skijaliπte Rudnik

3) Hidroloπki ili vodozaπtitniutjecaj πume dolazi doizraæaja tijekomproËiπÊavanja podzemnih ipovrπinskih voda tesprjeËavanja njezina brzogotjecanja

4) Gospodarenje πumomznaËi istodobnogospodarenje i vodom,najvrjednijim resursom kojise u πumskom ekosustavustvara, obnavlja i Ëuva

gospodareÊi πumom istodobno gospo-darimo i vodom, najvrjednijim resur-som koji se u πumskom ekosustavustvara, obnavlja i Ëuva. Meutim, napodruËju hrvatske Posavine, Podravi-ne i Pokuplja, u hrastovim nizinskimπumama, izrazit je problem suπenjadrveÊa, preteæito luænjaka, a rezultatje to izgradnje autocesta, hidroelektra-na te izvoenja razliËitih vodotehniË-kih zahvata, Ëime je doπlo do promje-na vodnoga reæima i poremeÊaja ukompliciranom hidroloπkom sustavunizinskih πuma. O negativnom utjeca-ju sadaπnjih i buduÊih projekata na πu-mu moraju se provesti detaljnija istra-æivanja. S obzirom na Ëinjenicu da go-spodare s viπe od treÊine dræavnih πum-skih povrπina, Hrvatske su πume svje-sne svojih obveza i morat Êe preuzetiodgovornost za evidentiranje, kartira-nje i programiranu zaπtitu vodnih re-sursa u naπim πumskim sastojinama. Nasavjetovanju je istaknuto da Êe, osimevidentiranja izvoriπnih potencijala, bi-ti nuæno ubiljeæiti i sva vodena stani-πta, kao πto su moËvare, jezera i umjet-ne akumulacije. U suradnji s Hrvatskimvodama πumarski Êe struËnjaci orga-nizirati monitoring fizikalnih i bioloπkihsvojstava voda, radi izrade katastravodnih potencijala iz πuma, programanjihove aktivne zaπtite te naposljetkuodræivog i gospodarskog koriπtenja slat-kih voda.


spodarenja za veleposjede plemiÊaGhyzyja, koji su bili vlasnici πuma Ëa-barskoga kraja.

©umarija TrπÊe osnovana je 1951.a radila je u sastavu ©umskogagospodarstva Viπevica. Tradiciju do-broga gospodarenja πumama zadræa-la je do danas, kada radi u sastavuHrvatskih πuma kao jedna od Ëetrna-est πumarija Uprave πuma Podruæni-ce Delnice.

Planovi izvrπeni

- ZahvaljujuÊi lijepom vremenu,godiπnji plan na sjeËi za 2003. ostva-

ren je u cijelosti, istiËe upravitelj ©u-marije, dipl.ing. Zdravko Turk. Go-diπnji etat iznosi 20.500 m3 brutodrvne mase, od Ëega 12.500 m3 crno-gorice i 8.000 m3 bjelogorice. Dio ra-dova na sjeËi obavljaju uz pomoÊ vla-stitih radnika, a dio uz pomoÊ koo-peranata. IzvlaËenje i otpremu drvnihsortimenata obave uz pomoÊ koope-ranata. Od 42 zaposlena tek je petsjekaËa. Da bi sami mogli obaviti sje-Ëu, trebalo bi zaposliti barem joπ dvasjekaËa. Sirovinom opskrbljuju lokal-nu drvnu industriju, pilane i Finvest-corp iz »abra. Nabavom novog trak-tora ECOTRAC rijeπen je i dio pro-blema vezan uz izvlaËenje drvnihsortimenata.

U ©umariji su zadovoljni iobavljenim uzgojnim radovima, kojeizvrπavaju u skladu s propisima osno-ve gospodarenja. U proπloj je godiniplan uzgojnih radova prebaËen u obi-ljeæavanju gospodarske podjele, po-πumljavanju, njezi podmlatka i mla-dika, te ËiπÊenju letvika i koljika.Uzgojne radove izvrπavaju uz pomoÊvlastitih radnika.

Zdravstveno je stanje πuma zado-voljavajuÊe, nema veÊeg suπenja.Otvorenost πumskim cestama je do-bra i iznosi 22 km/1000 ha.

Nove perspektive

Uz gospodarenje πumama kaoosnovnom djelatnoπÊu, posljednjihgodinu dana ©umarija se poËela ba-viti zimskim turizmom, preuzevπi Skicentar Rudnik od grada »abra.

Pokrenut je niz aktivnosti kako bise Centar osposobio za prihvat skija-πa i izletnika i bio u moguÊnosti pru-æiti gostima kompletnu uslugu, od po-nude hrane do ureenih staza i skija-liπta. U proteklih godinu dana naprav-ljeno je puno. - Tijekom proteklogljeta rjeπavali smo probleme s vuËni-com da bismo je pripremili za zim-sku sezonu, ureivali ugostiteljskiobjekt Brvnaru, uredili kuhinju i pro-πirili restoranski prostor u kapacitet100 sjedaÊih mjesta - govori Tomac.- Zaposlili smo i osam radnika naodræavanju objekta i u restoranu. Tusu i tri stroja, dva za odræavanje ski-jaliπta i jedan manji za odræavanjeskijaπkih staza.

Centar ima ureene dvije skijaπkestaze, za alpsko skijanje u duæini od800 i 1.000 metara, te za nordijskoskijanje u duæini od 3 i 5 km. VuËni-ca moæe primiti 450 skijaπa na sat, au ponudi je ski-lift za djecu.

U ©umariji kaæu da su s proπlogo-diπnjom skijaπkom sezonom u potpu-nosti zadovoljni, jer su imali puno go-

stiju, a najviπe domaÊih iz Zagreba iIstre.

S vlasnicima okolnog zemljiπtapostignut je dogovor o koriπtenjuprivatnih parcela za potrebe Skicentra. Potkraj 2003. Gradsko vijeÊe»abra donijelo je odluku da grad»abar, kao vlasnik Brvnare i okolnogzemljiπta, ustupi te objekte bez nak-nade Hrvatskim πumama, uz uvjet daπumari dostave Gradu prije preuzi-manja vlasniπtva nad nekretninamadugoroËni plan razvoja i ulaganja uove objekte, koji bi se koristili u sport-sko-rekreativne svrhe i razvoj turi-zma.

Prednosti su πumarije TrπÊe πto seturizmom kao sporednom djelatno-πÊu moæe baviti tijekom cijele godi-ne, a ne samo zimi. Tu se prije svegamisli na izletniËki turizam i obilazakpoznatih tusitiËkih lokaliteta kao πtosu izvor rijeke »abranke, Nacionalni

Gradsko vijeÊe »abradonijelo je odluku da grad»abar, vlasnik Brvnare iokolnog zemljiπta, ustupite objekte bez naknadeHrvatskim πumama, uzuvjet da πumari dostaveGradu prije preuzimanjavlasniπtva nadnekretninama dugoroËniplan razvoja i ulaganja ute objekte, koji bi sekoristili u sportsko-rekreativne svrhe i razvojturizma

park Risnjak, Tropetske stijene, oko-lica »abra s prekrasnim vidikovcimai sl. Tu je i lovni turizam te lijepo ure-ene lovaËke kuÊe poput Smrekovedrage, Lividrage, ParaviÊeve mize,zatim manifestacije poput lova na pu-hove i æabe. Od sporednih djelatno-sti mogli bi se baviti sakupljanjem lje-kovitog bilja, gljiva, malina, borov-nica i sliËno, πto dugoroËno omogu-Êava stjecanje dodatnih prihoda i za-poπljavanje ljudi ne samo u πumars-tvu, te omoguÊuje novu perspektivurazvoja u ovom dijelu Gorskog ko-tara.

upravitelj Zdravko Turk

Piπe:Vesna Pleπe

Foto:B. Pleπe


priËe iz πume

» itajuÊi redovito dnevni hrvat-ski tisak, svako malo moæe-mo proËitati kako se u nekojod πuma dogodila nesreÊa na

radu, s najteæim posljedicama. Nedav-no, na sastanku struËnih suradnika za-πtite na radu, odræanome u koprivniË-koj Upravi πuma, naËelnik Odjela za-πtite na radu Dræavnog inspektorataNenad PuljiÊ predstavio je podatkeDræavnog inspektorata o ozljedama naradu, s posebnim osvrtom na ozljedena radu u πumarstvu. Istaknuo je kakosu poslovi u πumarstvu najveÊa opa-snost po zdravlje i æivot πumarskih rad-nika. To zapravo ne bi trebala biti ni-kakva novost, jer je brojnim analiza-ma i istraæivanjima πto su raeni i prijeDomovinskoga rata, πumarstvo bilosvrstavano, uz rudarstvo, graevinar-stvo, promet i veze, u granu najugro-æenijega gospodarstva. Zbog toga je πu-marstvo imalo pravo na 24 posto veÊeprosjeËne plaÊe od prosjeka gospodar-stva. Premda su posljednjih godina uHrvatskim πumama uËinjeni znaËajnikoraci k poveÊanju sigurnosti na radu,novim dodatnim osposobljavanjimaradnika, prije svega radnika na sjeËi iizradbi drvnih sortimenata, broj nesre-Êa na radu nije znatno smanjen, iakoima tendenciju pada. Od 784 ozljede1998. godine, taj je broj 2002. sma-njen na 584.

Zaπto se ozljeuju πumarski radni-ci?

- Kao prvo moramo naglasiti da πu-marski radnici rade u visokoriziËnim

SJEKA», OPASNO ZANIMANJE

Trka za normom i zavrπavaju tragiË

Uvoenjem motornih pilapoËetkom πezdesetih godinaproπloga stoljeÊa omoguÊenaje humanizacija rada uπumarstvu, ali istodobnopoveÊavaju se dnevne norme.To utjeËe na smanjenjeopreznosti pri radu, napoveÊanje broja nesreÊa naradu, pa Ëak i na broj ozljedasa smrtnim posljedicama

uvjetima te da svako neznanje, propust,neprimjenjivanje sigurnosnih tehnikarada Ëesto izaziva ozljeivanje radni-ka. Ono πto osobito zabrinjava jest Ëi-njenica da πumarski radnici i kada sustruËno osposobljeni i uvjeæbani usvome radu, krπe pravila sigurnog ra-da, svjesno ih ne primjenjuju, vjeruju-

Êi kako su spretni i kako se oni ne mo-gu ozlijediti, a nesreÊe se dogaaju sva-kodnevno “nekomu drugome”. Meu-tim, kada netko stalno radi nepravilno,i to u doista visokoriziËnim uvjetimakao πto je to u πumarstvu, samo je pita-nje vremena kada Êe sklop nepravil-nog rada, opasnosti od sredstava za rad,radnih uvjeta i predmeta rada izazvatiozljedu na radu.Tada ovisi samo ookolnostima ili sreÊi radnika kakva Êeozljeda biti, smrtna ili samo lakπa - go-vori prof. Branko Ranogajec, jedan odautora Pravila za sigurnost pri sjeËi iizradi drva, jedinog priruËnika za obu-ku sjekaËa.

Istraæivanja su pokazala kako semeu πumarskim radnicima sjekaËi-ma najËeπÊe ozljeuju mladi i neisku-sni radnici. »ak 47 posto ozljeda do-gaa se radnicima do tri godine sta-æa. ZnaËi, posebno riziËne skupinemlai su radnici u prve tri godine ra-da u πumarstvu.

ObilazeÊi radiliπta i razgovarajuÊi sasjekaËima saznajemo kako oni doæiv-ljavaju svoje svakodnevne radne zadat-ke i kako pokuπavaju pronaÊi oprav-danja za nesreÊe na radu. Jer kada ihpriupitamo zaπto nisu dobro oËistili odpodrasta pristup stablu koje Êe posje-Êi, ili kada “zaborave” staviti kacigu santifonima, ili pak kada ih se na panjuoborena stabla upozori na loπu prije-lomnicu i pogreπku pri zasijecanju iobaranju stabla, priznajuÊi sve te vla-stite pogreπke pokuπavaju sebe i svojrad opravdati nizom odgovora.

Radi stvaranja sigurnijih uvjeta radai smanjenja broja nesreÊa na radu te

Piπe:Antun Zlatko

LonËariÊ

Foto: A. Z.LonËariÊ

Kamo je nagnuto i gdje Êe pasti Najprije treba oËistitipodrast


neopreznost (Ëesto)nim posljedicama

istodobno stvaranja bolje slike u jav-nosti o naπim πumarskim radnicima injihovu poslu, Hrvatski sindikat πumar-stva zahtijeva od poslodavca i od dræa-ve mnoge na Skupπtini HS©-a utvre-ne mjere i zadatke, a i unutar Sindika-ta valjalo bi u iduÊem razdoblju podu-zeti mnoge sliËne aktivnosti.

skim natjecanjima sjekaËa do sada uHrvatskoj, danas uæiva u zasluæenojmirovini. Ono po Ëemu se Marko iz-dvajao od ostalih u πumarstvu jest i nje-gov viπe nego primjeran rad u πumi.Marko LameπiÊ otiπao je u mirovinu s33 godine radnog staæa sjekaËa, Ëimeje, uz sedam godina beneficiranog ra-

Mladim sjekaËimaporuËujem - radite opreznoi pametno. Ne æurite! Normase moæe ispuniti, pa Ëak iviπe od toga, ako se radijednakim tempom svihosam sati

“UBOJITI”RADNI UVJETIOzdravlju radnika Uprave πu-

ma Delnice brinu se lijeËniceu specijalistiËkoj ordinaciji medi-cine rada dr. sc. Jadranke Boæin Ju-raËiÊ, dr. Dragica Rossi Gaπparo-viÊ i dr. Vesna Spadoni KriviËiÊ.

Objektivnim mjerenjima optere-Êenja, ustanovljeno je da je rad πu-marskog radnika teæak fiziËki posao;izloæen je i negativnom utjecajumeteoroloπkih prilika, krpeljnomemeningoencefalitisu, tularemiji, lep-tospirozi i hemoralgiËnoj groznicis bubreænim sindromom.

- »esto su radni uvjeti veÊe opte-reÊenje i veÊa opasnost nego samrad. Glavni su Ëimbenici radnogokoliπa koji se analiziraju kao po-tencijalne opasnosti za radnike: to-plinski (temperatura i vlaænost), me-haniËki (buka i vibracije), neioni-zirajuÊa i ionizirajuÊa zraËenja, ke-mijski (plinovi i pare) bioloπki (vi-rusi, bakterije i gljivice). ©umarskiradnik - sjekaË izloæen je mehaniË-kim opasnostima od motorne pile,teπkom fiziËkom naprezanju kojeoπteÊuje lokomotorni aparat, pogo-tovu kraljeænicu, uzrokuje bolestisrca i krvnih æila - istiËe dr. JuraËiÊ.

Izloæenost stalnim vibracijamamotorne pile uzrokuje oπteÊenjaruku i zglobova koja dovode doprofesionalne vibracijske bolesti.VeÊ nakon pet do 15 godina pojav-ljuje se izraæena sniæena tempe-ratura prstiju πake, bljedilo prsti-ju, rjee plavilo, poveÊano znoje-nje πaka te povremeno ispadanjepredmeta iz ruku.

Promjene se razvijaju i na kosti-ma gornjih ekstremiteta, promje-ne su i u miπiÊima, te perifernimæivcima. Stoga su nuæni redovitipreventivni pregledi i nadzorzdravlja πumarskih radnika te ocje-ne radne sposobnosti. Samo takomoæemo saËuvati njihovo zdrav-lje - naglaπava dr. JuraËiÊ.

Discipline u πumi mora biti

Nekadaπnji radnik ©umarije OtokMarko LameπiÊ - legenda meu πumar-skim radnicima sjekaËima u proπlomstoljeÊu, viπestruki prvak bivπe dræavei najuspjeπniji natjecatelj na poligon-

da, ostvario punu mirovinu. Rijetki sunaπi sjekaËi koji radeÊi s motornom pi-lom cijeli svoj radni vijek steknu punumirovinu. Ali Marko je bio poznat uπumarstvu kao jedan od najvrednijihradnika, koji je uvijek znatno premaπi-vao zadane norme, radeÊi s puno zna-nja i vjeπtine, a da se nikada nijeozlijedio na radnome mjestu.

- U πumi sam se zaposlio davne1959. godine dok joπ nismo imali mo-torne pile, kada smo naπa golema hra-stova stabla prerezivali ruËnim pila-ma. Na sreÊu, ubrzo su poËele stizatii prve motorne pile koje su, u uspo-redbi s danaπnjima, bile glomazne i

Pripreme su uvijek vaæne


Rezolucija o zaπtiti na radu

teπke. A njih su dobivali u poËetku sa-mo najbolji radnici, dobro educirani iuvjeæbani u njihov rad. Radili smo vrlooprezno i paæljivo jer su za nas pred-stavljale veliku opasnost zbog brzinerada i nedovoljnog iskustva.

Ubrzo smo uvidjeli koliku nam po-moÊ one donose, unatoË tomu πto sunam se dnevne norme iz godine u go-dinu poveÊavale. »ini mi se da je u timprvim godinama uvoenja motornih pi-la bilo Ëak i manje nesreÊa na radu ne-go poslije. Mislimda su danaπnji rad-nici viπe brzopleti,ne pridaju dovoljnopozornosti svim mje-rama sigurnosti, na-stoje πto prije ispu-niti dnevnu normu,pri Ëemu olako pre-skaËu i zanemarujuosnovne zadaÊe uobaranju stabla. Pri-mjerice, nedovoljnooËiste podrast okostabla, ne osigurajuodstupnicu pri oba-ranju, ne prate kro-πnje ostalih stabalakoja se dodiruju sobarajuÊima, ne u-pozoravaju svoje bli-æe kolege na mo-guÊnost promjene smjera pada obara-juÊeg stabla, nedovoljno su izvjeæbaniu odreivanju smjera obaranja itd.Zbog brzine se Ëine krupne pogreπke inezgode su neminovne. Odnos radni-ka i poslovoe mora biti usklaen, po-slovoa mora imati autoritet i njegove

se rijeËi moraju poπtovati. Jednom ri-jeËju, disciplina u πumi danas nije vi-πe na onoj razini kakva bi trebala biti.Naπ posao πumarskog radnika oduvi-jek je bio tretiran kao vrlo opasno za-nimanje, pa smo i mi kao i rudari imalipoveÊane satnice i plaÊe s kojima smodobro æivjeli. Bili smo ponosni na na-πe πume i πumarsku profesiju, πto mise Ëini da nije u danaπnje doba - isti-Ëe legenda spaËvanskih πuma MarkoLameπiÊ.

Svijet rada mijenja se brzinom ko-ju je teπko pratiti. Mi se moramo

suoËiti s problemima zaπtite na raduu svim segmentima rada, jer smo toobeÊali naπim Ëlanovima u svim ak-tima Sindikata.

Hrvatski sindikat πumarstva teπkoprihvaÊa gubitak svojih Ëlanova Ëijise æivoti gase na radnim mjestima.

Pozdravljamo sve do sada uloæe-ne napore Hrvatskih πuma d.o.o. Za-greb na podruËju zaπtite na radu, noteπko prihvaÊamo da smo “naj-smrtonosnije zanimanje” u Republi-ci Hrvatskoj.

Znamo da imamo Pravilnik o za-πtiti na radu, s detaljno razraenim od-govornostima svih sudionika u pro-voenju mjera ZNR-a, da su izrae-ne procjene opasnosti ZNR, da suimenovani odbori zaπtite na radu i iza-

kovo. - Uvjeti rada nisu se toliko mno-go promijenili posljednja dva desetlje-Êa, samo su nam plaÊe znatno niæe,pa moramo stalno trËati za normama iprebacivanjem tih normi kako bismoipak mogli pristojno æivjeti. A ta trkamora ostaviti traga i na zdravlje nas sje-kaËa i na smanjenje opreza pri obara-nju, πto jednog dana mora dovesti i donesreÊe, samo je pitanje koga Êe od naszahvatiti. Moram priznati da sam dosada bio dobre sreÊe i da nisam imao

teæih ozljeda na ra-du.

I nekadaπnji sje-kaË ©umarije Le-vanjska Varoπ, IlijaTunanoviÊ, koji je uπumi poËeo raditikao sjekaË joπ 1970.godine, poslije 33godine neprekidnograda, uz beneficira-ni staæ πumarskogradnika sjekaËa, odpoËetka je ove go-dine u zasluæenojmirovini. Zatekli smoga u kuÊi pri ruËku,pa nam je ne spomi-njuÊi malu mirovinurekao:

- Od prvoga danarada u πumarstvu ra-

dio sam kao sjekaË po onim pravili-ma i uputama koje su me na semina-ru nauËili moji instruktori. Dakako, upoËetku je to bilo dosta oprezno i po-lako, a kako sam stjecao iskustvo ta-ko sam postajao i sve bræi. Ali uvijeksam poπtovao sve upute od prvogamog dana rada s motornom pilom. Ra-dio sam oprezno i pametno, urednooËistio okoliπ oko stabla, odstupnicu,pravilan zasjek i prerez, a pri obaranjupratio sam pogledom kroπnju stabla,kako se ne bi dogodilo neπto nepre-dvieno. Sve moje prijelomnice bilesu uvijek iste, od prvoga dana rada.Koliko sam do sada oruπio stabala nemogu reÊi, samo znam da ih je bilona tisuÊe, jer dnevne norme kretale suse od 18 do 22, pa Ëak i 24 kubnametra tehnike. Kada sam dobro svla-dao tehniku obaranja, okuπao sam sei u brzini, pa sam bio redoviti Ëlan eki-pe moga gospodarstva, a poslije Upra-ve πuma Osijek, na natjecanjima sje-kaËa na poligonima. Sretan sam i mo-gu se pohvaliti da nikada nisam imaonezgodu na poslu, ali sam vidio dostamojih kolega koji su se u nesreÊama iteπko ozlijedili. Mladim sjekaËima po-ruËujem - radite oprezno i pametno.Ne æurite! Norma se moæe ispuniti,Ëak i viπe od toga, ako se radi jedna-kim tempom svih osam sati.

I ovdje je potreban oprez

Trka za normom ostavljatrag

- Ubrajam se veÊ u starije naπe rad-nike sjekaËe i pamtim mnogo toga do-broga iz naπega nekadaπnjeg πumarstva- kaæe Antun Dronk iz ©umarije –a-

brani povjerenici zaπtite na radu. Us-prkos navedenomu, teπko prihvaÊa-mo podatak da smo po broju smrtnostradalih na radnome mjestu prvi uRepublici Hrvatskoj, Ëime rad u πumipostaje najopasnije zanimanje.

Godine Broj ozljeda1998. 7841999. 7502000. 6802001. 6022002. 584

Godine Broj poginulih1999. 02000. 82001. 02002. 42003. 4


UoËeno je da je imela (Viscumalbum L.ssp. abietis Wiesb.)vaæan Ëimbenik u procesupropadanja (suπenja) jele uGorskome kotaru. Taj seproblem sustavno prati, od1998. do danas pregledan jevelik broj stabala u πumama ukojima je udjel jele veÊi od 50posto. Utvreno je da jeimelom zaraæeno viπe od 32posto takvih πuma.NajveÊi postotak zaraæenostievidentiran je na podruËju©umarije Vrbovsko (63 posto)

Do sada se imela u naπoj zem-lji nije znaËajnije istraæivala,pa o toj temi nije na odmetprogovoriti. U jednom od svo-

jih radova iz 1955. problematikomimele na obiËnoj jeli bavio se i prof.dr. Duπan Klepac, konstatirajuÊi da je-lova stabla zaraæena imelom priraπÊu-ju 19 posto manje negoli nezaraæe-na. VeÊ tada uoËena je i tendencijaπirenja imele u naπim πumama. U ©u-marskome listu broj 11-12 (2003.)obraena je tema "Intenzitet zarazeobiËne jele imelom na podruËjuUprave πuma podruænice Delnice".

StruËnjaci Odjela za ekologiju del-niËke podruænice zapoËeli su 1998.,prigodom procjene oπteÊenosti πumau Gospodarskoj jedinici LitoriÊ ©uma-rije Vrbovsko, razvrstavati stabla bezimele i s imelom. UoËeno je da jeimela (Viscum album L.ssp. abietisWiesb.) vaæan Ëimbenik u procesupropadanja jele. Od tada je praÊenjete problematike postala redovitapraksa na podruËju delniËke podru-ænice.

Suπenju jele (Abies alba Mill.) napodruËju delniËke Uprave u posljed-nje vrijeme poËela se posveÊivati veÊapozornost, jer je poprimilo zabrinja-vajuÊe razmjere. Angaæirano jenekoliko πumarskih struËnjaka, kakobi se pokuπao rijeπiti nastali problem.

Po miπljenju mr. sc. Borisa Pleπe,rukovoditelja Odjela za ureivanjeπuma, problematici suπenja stabalatrebalo bi se ozbiljnije pristupiti, uzukljuËivanje struËnjaka sa ©umar-skoga fakulteta i ©umarskoga insti-tuta.

- Proπle je godine, na sastanku po-sveÊenom propadanju jele u ©umarijiVrbovsko, u mjesecu lipnju imenova-no povjerenstvo sa zadatkom rjeπava-nja problematike gospodarenja ta-

UPRAVA ©UMA DELNICE

Zaraza imelomuvelike pridonosipropadanju jeleu Gorskome kotarukvim πumama, a u sklopu toga oËe-kujem i rjeπavanje zaraze imelom.Smatram da bi zaraæena stabla treba-lo posjeÊi, sanaciju povrπina izvrπitipoπumljavanjima, popunjavanjima.Istaknuo bih joπ jedan, vaæanËimbenik koji utjeËe na takvo stanje.U posljednjih pedesetak godina do-πlo je do izmjena vrsta drveÊa u πu-

mama Gorskoga kotara, a to je dodat-no pridonijelo suπenju jele i pojavi ime-le. Godine 1950. u omjeru smjesacrnogorica je u drvnome fondu bila za-stupljena sa 62 posto, bjelogorica 38posto (podaci Odjela za ureivanje πu-ma). U 2003. u omjeru smjesa crnogo-rica je zastupljena 52 posto, a bjelo-gorica 48 posto - kaæe Pleπe.

Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπe

bolest πuma


NajveÊazaraæenost napodruËju ©umarijeVrbovsko

Na osnovi provedenihistraæivanja za Gospodar-sku jedinicu LitoriÊ ©uma-rije Vrbovsko, vidljiva je ve-lika zaraæenost fizioloπkioslabljelih stabala jele ime-lom. U nekim predjelimazaraæenost imelom iznosi i90 posto.

Od 1998. do 2002. pre-gledano je na podruËjudvanaest πumarija delniËkeUprave, u 21 gospodarskojjedinici i u 492 odjela u ko-jima je udjel jele veÊi od 50posto, ukupno 68.256 sta-bala. Od toga je imelom za-raæeno 22.385 stabala ili32,8 posto.

NajveÊi postotak zaraæe-nosti evidentiran je na po-druËju ©umarije Vrbovsko(63 posto). Zaraæenost napodruËju ©umarije Mrko-palj iznosila je 35 posto,Gomirja 41 posto, Skrada49 posto, ©umarije Delnice52 posto. Neπto je manjazaraæenost na podruËjimaπumarija Fuæine - 26 posto,Lokve - 26 posto i Rijeka -28 posto, a joπ manja na po-druËjima je πumarija Crnilug - 16 posto, Prezid - 12posto, Ravna Gora - 2 po-sto i TrπÊe - 1,4 posto.

Na podruËju trinaest πu-marija delniËke podruæniceu 2003. pregledano jeukupno 84.576 stabala.Evidentirana su 57.404 sta-bla bez imele ili 68 posto,dok je 32 posto stabala ima-lo imelu. NajveÊi postotakzaraæenih stabala ponovnoje na podruËju ©umarije Vrbovsko.Postotak zaraæenosti imelom kreÊe seu gospodarskim jedinicama: Cetin -70 posto, LitoriÊ - 67 posto, Miletka -61 posto i Goranska Dobra - 51 po-sto. Visoka zaraæenost stabala imelomevidentirana je i u Gospodarskoj je-

dinici Brod na Kupi ©umarije Delnice- 62 posto, u gospodarskim jedinica-ma ©umarije Skrad Zavrπje 74 posto,Skrad-RudaË - 64 posto i Jasle - 77 po-sto. Manja zaraæenost na podruËju jeπumarija Ravna Gora GJ Velika Viπnje-vica - 50 posto, ©umarije Delnice GJ

Delnice - 42 posto. Najma-nji postotak zaraæenosti napodruËjima je πumarijaTrπÊe, Gerovo i Prezid.

Zarazu imelom treba pro-matrati kao jedan od nepo-voljnih biotskih Ëimbenikaza jelu. UoËeno je da seimela pojavljuje na fiziolo-πki oslabljenim stablima, auz druge nepovoljne Ëim-benike, poput klimatskihuvjeta, oneËiπÊenja zraka,pridonosi njezinu propa-danju. ©irenjem zaraze najednom podruËju, imela seπiri i zahvaÊa i zdravija sta-bla, i u njih se stupanj oπte-Êenja poveÊava.

Europski primjeri

U spomenutom Ëlanku u©umarskome listu opisan jeproblem πirenja imele naobiËnoj jeli sedamdesetih iosamdesetih godina 19.stoljeÊa u ©vicarskoj. "Za-raza imelom bila je poseb-no izraæena na podruËjimas nepovoljnim staniπnimuvjetima, od kojih je po-sebno naglaπena suπa, one-ËiπÊenost zraka kemikalija-ma i praπinom. Jelova sta-bla gornje etaæe, Ëija je vi-talnost oslabljena zbog ne-povoljnih æivotnih uvjeta,pogodnija su za zarazu. Usjevernoj, srednjoj i istoË-noj ©vicarskoj postoji veli-ka podudarnost oπteÊeno-sti πuma obiËne jele i ras-prostranjenosti imele, od-nosno na podruËjima sveÊim stupnjem oπteÊeno-sti, veÊi je intenzitet zara-ze imelom (Hofstetter,1998.) U buduÊnosti ime-li bi trebalo posvetiti veÊu

pozornost kao bioindikatoru umira-nja πume obiËne jele te moguÊnostinjezina praÊenja pomoÊu aerosni-maka."

Takvo je stanje, na æalost, i na po-druËju Gorskoga kotara. Imela je uzstablo "domaÊina" na kojem raste ve-zana i uzimanjem odreenih koliËi-na vode, a crpljenjem vode ugroæenaje vitalnost stabla. Zbog pomanjkanjavode stablo je izloæeno stresu i pro-padanju te podloæno bolestima i πtet-nicima.

Toj do sada premalo istraæenoj po-javi u naπoj zemlji treba se posvetiti ve-Êa pozornost, uz nastavak zapoËetih is-traæivanja u naπim πumama.

Od 1998. do 2002. pregledano je na podruËju dvanaestπumarija delniËke Uprave, u 21 gospodarskoj jedinici i u492 odjela u kojima je udjel jele veÊi od 50 posto, ukupno68.256 stabala. Od toga je imelom zaraæeno 22.385stabala ili 32,8 posto.Smatram da bi zaraæena stabla trebalo posjeÊi, sanacijupovrπina izvrπiti poπumljavanjima, popunjavanjima

©umarija Vrbovsko - imela na jeli u GJ LitoriÊ

Imela na veÊ osuπenom stablu jele


intervju

Piπe:M. Mrkobrad

Foto:Arhiva

Potkraj proπle godine objavlje-na je u izdanju nakladnika TU-TIZ LEKSIKE iz Zagreba πestaknjiga Hrvatskoga πumarskoga

æivotopisnog leksikona - ©umarski teh-niËari i Ëuvari πuma - lugari. Kada sedovrπi, a upravo je u izradi, II. izdanjeCD ROM-a na kojem Êe biti snimljenaπesta knjiga i popis svih lugara iz prvepolovine 20. stoljeÊa, bit Êe zavrπen je-dan opseæan i zahtjevan projekt u ko-jem su objavljena imena gotovo svihhrvatskih πumara, njih 13.670, s veli-kim brojem biografija, bibliografija i fo-tografija.

Bio je to i dobar povod za razgovor sglavnim i odgovornim urednikom.

Kao idejni zaËetnik, glavni urednik inakladnik ove edicije, recite nam uvod-no kako i kad ste doπli na ideju da seprihvatite ovakva posla.

-Na mjestu profesora sociologije na©umarskom fakultetu SveuËiliπta u Za-grebu dvadeset sam godina sa suradni-cima provodio socioloπka istraæivanja uhrvatskom πumarstvu i utemeljio pred-met ©umarska sociologija (kao sociolo-gija πumarske profesije). Naime, svojusociologiju imaju sve glavne profesije,a πumarstvo kao jedna od najstarijih inajelitnijih naπih struka nije imala soci-ologiju struke. ObavljajuÊi teorijsku pri-premu za ta istraæivanja, ustanovili smoda se podaci o naπim πumarskim struË-njacima i djelatnicima ne nalaze na jed-nom mjestu, nego u nekoliko knjiga i uperiodici, i to nepotpuni. Ideja da se po-daci o hrvatskim πumarima prikupe iobjave na jednome mjestu, nametnulase kao logiËna. Uz potporu Ministarstvaznanosti, Hrvatskih πuma, ©umarskog fa-kulteta SveuËiliπta u Zagrebu i ©umar-skog instituta u Jastrebarskom te πumar-ske struke u cjelini, godine 1996. obja-vili smo prvu knjigu (A-F) H©Æ Leksiko-na. Potom smo svake godine pripremiliza tisak i objavili po jednu knjigu i, evo,sada smo πestom knjigom podnaslova©UMARSKI TEHNI»ARI I »UVARI ©U-MA - LUGARI zavrπili taj projekt.

Koji ste kriterij primijenili pri uvrπta-vanju æivotopisa u Leksikon?

- U Leksikonu su objavljeni æivotopi-si hrvatskih πumara koji su se πkolovaliu Hrvatskoj ili su radili u naπem πumar-

U Leksikonu je objavljeno viπe od13 tisuÊa imena hrvatskih πumara!

DR. SC. JOSIP BI©KUP, GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK HRVATSKOGA ©UMARSKOGAÆIVOTOPISNOG LEKSIKONA

stvu, te znanstvenika i struËnjaka dru-gih struka koji su na bilo koji naËin ve-zani za hrvatsko πumarstvo - od akade-mika do Ëuvara πuma - lugara. Obuhva-Êeno je razdoblje od 30-ih godina 19.stoljeÊa do 2000. godine. U Leksikonus CD-om pribiljeæeno je 13.670 imena -u prvih pet knjiga viπe od 4000, a u πe-stoj knjizi 3100 πum. tehniËara i lugara.Na drugom CD-ROM-u, osim πeste knji-ge, nalazi se i dodatni imenik 2200 lu-gara djelatnih 1905. godine, 2370 dje-latnih 1918. i oko 2000 djelatnih 1933.godine. Osim biografskih podataka obja-vili smo i bibliografske podatke autoraznanstvenih i struËnih radova vezanihza πumarstvo. Dakle, uvrstili smo sve na-πe πumarske djelatnike za koje smo us-pjeli pronaÊi podatke i one podatke dokojih smo mogli doÊi.

Takav golem posao niste mogli oba-viti sami?

- Dakako, osim institucija koje samspomenuo i ljudi koji su se nalazili ili senalaze na njihovom Ëelu, razumijeva-nje je pokazalo cijelo hrvatsko πumars-

tvo. Zamislite koliko smo tisuÊa anketaproveli meu πumskim djelatnicima. Utome su nam pomogli upravitelji πum-skih uprava i πumarija, ali i administra-tivno osoblje, a ponajviπe i sami πumar-ski djelatnici (inæenjeri, tehniËari, luga-ri) koji su popunili anketni upitnik i ka-snije korigirali tekst o sebi, a mnogi na-ruËili i, neπto manje njih, kupili knjigu.

Posebno moram naglasiti da sam imaoizvrsne urednike za pojedina podruËja,od kojih su dvojica veÊ preminula, pase ne mogu radovati zavrπetku ovog pro-jekta (prof. dr. S. BertoviÊ i znanstvenisavjetnik dr. sc. A. »ampa). Idealni ured-nici bili su dipl. ing. πumarstva MladenSkoko, bivπi profesor ©umarske πkole uKarlovcu, sada leksikograf, zatim dipl.ing. Alojzije FrkoviÊ, savjetnik i struËnipublicit. Velik doprinos i potporu elek-tronskih medija ovom projektu dao jeurednik, dipl. ing. πumarstva Branko Me-πtriÊ, rukovoditelj InformatiËke sluæbe uHrvatskim πumama te dipl. ing. MarijanPaveπiÊ, bivπi direktor Srednje πumarskeπkole u Delnicama.

Uvijek smo smatrali ovaj leksikon ko-lektivnim djelom. Sretni smo πto smo svojnaum ostvarili. U realizaciji plana pomo-gli su nam brojni suradnici - volonteri(viπe od stotinu), koji su bili animatori ianketari na terenu. Njihova imena moguse naÊi u pojedinim knjigama i na CD-u.To im je jedino priznanje, jer za nagra-du su obiËno dobivali po primjerak knji-ge. »esto se to odnosilo i na urednike.RijeË je o pravim entuzijastima, ljubite-ljima πumarske struke. Hvala im svima!

Kako je Leksikon prihvaÊen u javnosti?- U struËnoj javnosti Leksikon je izvan-

redno prihvaÊen. Svaku su knjigu recen-zirala dva struËna recenzenta. Nismoimali posebne promocije, jer smo sma-trali da nam nisu potrebne. Popis recen-zija i prikaza nalazi se na CD-u pa ihsvatko moæe pronaÊi i proËitati. Svi naπi

Osim institucija koje su potpomogle projekt, imao sam izvrsne urednikeza pojedina podruËja, od kojih su dvojica veÊ preminula, pa se ne moguradovati zavrπetku ovog djela (prof. dr. S. BertoviÊ i znanstveni savjetnikdr. sc. A. »ampa). Idealni urednici bili su dipl. ing. πumarstva MladenSkoko, zatim dipl. ing. Alojzije FrkoviÊ, dipl. ing. πumarstva BrankoMeπtriÊ, (elektronska potpora), te dipl. ing. Marijan PaveπiÊ


fakulteti i visoka uËiliπta naruËili su Lek-sikon koji se sada nalazi u njihovim knji-ænicama kao i u brojnim knjiænicamadiljem Hrvatske. ©teta πto je zbog nedo-statka sredstava naklada svake knjigeiznosila tek 500 primjeraka, pa se moæenaruËiti joπ samo posljednja, 6. knjiga,jer ostalih za distribuciju viπe nema.

Prof. dr. sc. Stanislav Sever u svojojrecenziji πeste knjige uz ostalo kaæe: “...recenzirano djelo preporuËujem kao vri-jednu povijesno-znanstvenu knjigu ko-ja svjedoËi o povijesti πumarstva, popu-larizira i promiËe njezinu znanost, a mo-æe sluæiti i kao poticaj i temelj daljemprouËavanju osnova πumarskoga djelo-vanja, njegovom najvrijednijem resursu- struËnjacima svih razina djelatne pira-mide πumarskih zaposlenika.”

Pomiπljate li na II. izdanje Leksikona?- Radimo na II. CD-ROM-u. Na njega

Êemo snimiti πestu knjigu i dodatno popisviπe od 6.500 lugara. Ako bude interesa,svih πest knjiga i Imenik lugara objavitÊemo na novom CD ROM-u pa Êe H©ÆLeksikon na elektronskom mediju biti do-stupan svima zainteresiranima. Nakontoga materijal Êemo predati Hrvatskimπumama za bazu podataka, koja Êe sedalje dopunjavati i aæurirati.

Ima li smisla toliki trud?- Uvijek se naglaπavalo da je Ëovjek

najveÊa vrijednost. ©umarski struËnjacigovore i rade o svojoj struci, ali ne smi-jemo zaboraviti ni ljude. Valja pribilje-æiti imena naπih πumara i saËuvati upo-menu na njih i ono πto su uËinili za πu-me i za ËovjeËanstvo. Neka se naraπtajiponose ne samo naπim πumama nego iljudima koji su ih uzgojili i saËuvali. Nakraju proslova 6. knjizi urednici su na-pisali: Podigosmo spomenik hrvatskomπumarstvu trajniji od mjedi! Istu misaonalazimo u brojnim pismima pohvalekoja smo primali u proteklih deset godi-na rada na Leksikonu.

Vaπ posao urednika je zavrπen? Ideteli u “mirovinu”?

- Ovime se opraπtam od πumara i πu-marstva! Hvala svima na suradnji. U πu-marstvo sam uπao kad mi je krsna kumau selu Vrbici ispod Bilogore, kao djeËa-ËiÊu, kupila lugarsko odijelo i πeπir. Na-stavio sam se igrati i æivjeti u πumi Obrπi-ne kod Ædralova, pa kao srednjoπkolacpisati pjesme i priËice o “mojoj” πikari.Na kraju, 25 godina proveo sam sa pra-vim πumarima. Bilo je prekrasno. Moædasu i moji studenti neπto od mene nauËili!

I na kraju, otkrit Êu Vam malu tajnu:ne idem joπ u “mirovinu” - prvih 1000anketa na putu je prema Australiji. MojsljedeÊi æivotopisni leksikon nosit Êe na-slov HRVATI U AUSTRALIJI. Koristimiskustvo u radu s hrvatskim πumarima.Æelim pokazati naπoj dijaspori kako ni-smo zaboravili na njih. Objavit Êemo nji-hove biografije u domovini.

ureivanje πuma

GOSPODARSKA JEDINICA ÆUMBERAK - NOVOSELSKAGORA, ©UMARIJA SAMOBOR

Potkraj proπle godine u samo-borskoj je Gradskoj vijeÊniciodræano javno izlaganje o pro-gramu gospodarenja za Go-

spodarsku jedinicu Æumberak-Novo-selska gora, ©umarije Samobor. ©umar-ski struËnjaci zagrebaËke Uprave takosu prvi put, u skladu s preporukama no-sitelja FSC certifikata da se gospodare-nje πumama uËini transparentnim, jav-no prezentirali naËin rada u objektimaπireg druπtvenog interesa. Ova gospo-darska jedinica, naime, dio je i Parkaprirode Æumberak-Samoborsko gorje,na podruËju kojeg se πumama gospo-dari po posebnim i s Upravom parkausuglaπenim reæimom rada.

Osnova gospodarenja bila je prije ovejavne prezentacije tjedan dana izloæe-na na javni uvid u prostorima ©umarijeSamobor. Na prezentaciji u Gradskoj vi-jeÊnici uz gradonaËelnika SamoboraÆeljka Adameka prisutni su bili vijeÊni-ci Gradske skupπtine, predstavnici lokal-ne uprave i samouprave mjesta s podru-Ëja Æumberka te predstavnici nevladi-nih udruga i svih drugih zainteresiranihsubjekata na tom podruËju. Svrha je jav-nog izlaganja Osnove gospodarenja dasvojim primjedbama i prijedlozima za-jedno sa πumarima pridonesu boljem ra-zvoju πumarstva toga kraja kao i uopÊe

gospodarstva Æumberka, koji je posljed-njih desetljeÊa gotovo napuπten. Javnoizlaganje Osnove gospodarenja pripre-mili su i prezentirali upravitelj U©P-a Za-greb Darko VuletiÊ sa suradnicima, me-u kojima su bili Dubravko Janeπ, po-moÊnik upravitelja za ureivanje πuma,ekologiju i lovstvo, SreÊko JuriËiÊ, upra-vitelj ©umarije Samobor te Davor Bilo-viÊ, samostalni taksator. Oni su na is-crpan i zanimljiv naËin, koristeÊi se di-gitalnim snimkama i grafikonima te broj-nim fotografijama, uspjeli prisutnima do-Ëarati svu problematiku gospodarenjaπumama zagrebaËke Uprave, s poseb-nim osvrtom na podruËje Æumberka.

Pitanja koja su postavljena u raspravinakon izlaganja pokazuju kako je ovimprvim neposrednim kontaktom pred-stavnika πumarstva i lokalne uprave i sa-mouprave postignut toliko nuæni dija-log i omoguÊeno stvaranje prijekopotrebnog povjerenja lokalnog stanov-niπtva prema πumarstvu i πumarima. NapodruËje Æumberka, gdje je gospodar-ski razvoj u stagnaciji, namjere πumars-tva na uspostavljanju novih odnosa, pri-je svega u podruËju zapoπljavanja lo-kalnog stanovniπtva i novih programa,nisu dovoljno prepoznate, istakao jeupravitelj Darko VuletiÊ. A za to nisukrivi πumari.

S javne prezentacije Osnove u Samoboru

Javnom prezentacijomdo dijaloga slokalnom upravom

Piπe:Antun Z.LonËariÊ

Foto:A. Z. LonËariÊ


uzimati i meunarodne kredite te s na-πim pozitivnim iskustvima, uz pomoÊKolektivnog ugovora i Zakona o radu,rjeπavati kroniËni problem viπka uposle-nih - invalida, administrativnog i re-æijskog osoblja.

Lovstvo ovdje ima dugu tradiciju.Mogu li se od ove djelatnosti oËekiva-ti i neki pozitivni financijski rezultati?

- Naπa uprava jedinstvena je i prepo-znatljiva po dugoj stoljetnoj lovnoj tra-diciji osobito u njezinom baranjskomdijelu, ali i na podruËju –akovπtine. Naπimperativ u sljedeÊem razdoblju morabiti poveÊanje realizacije iz lovstva, uzsmanjenje troπkova, jer smo posljednjihgodina imali znatna investicijska ulaga-nja u izgradnju i obnovu uniπtenih lov-nih objekata u Baranji, obnovu matiË-nog fonda divljaËi i infrastrukture, takoda danas u naπim objektima u moguÊ-nosti pruæiti lovno-turistiËku i ugostitelj-sku uslugu na najviπoj europskoj razini.Nadamo se kako Êemo i uz pomoÊ na-πe agencije Hrvatske πume-tours ostva-riti znatno poveÊanje iskoriπtenosti ka-paciteta.

Odnosi s Parkom prirode KopaËki ritnisu bili do sada baπ na zavidnoj razi-ni?

- Dosadaπnja suradnja s JU Park pri-rode KopaËki rit viπe nas je optereÊivalanego koristila, stoga moramo poraditi nameusobnom poπtovanju i poboljπanjunaπih odnosa jer smo dva subjekta naistom prostoru koja se zajedniËki mora-ju skrbiti o tom zajedniËkom staniπtu, okojem ovisimo i mi i oni, a koje je sveviπe svakodnevno ugroæeno.

iz moga kuta

Piπe:Antun ZlatkoLonËariÊ

Foto:A. Z. LonËariÊ

P oslovanje Uprave πuma Po-druænice Osijek od samih jepoËetaka nakon stvaranjajedinstvenog poduzeÊa bilo

bremenito teπkoÊama. Moæete linam objasniti ukratko o Ëemu jerijeË?

- Naπa uprava jedina je imala u ovihpetnaestak godina postojanja dvije in-tegracije. Prvu 1991. godine; nastaja-njem “Hrvatskih πuma” u sastav Upra-ve πuma Osijek ulaze i baranjski dije-lovi L©G-a ”Jelen” s pripadajuÊim broj-nim djelatnicima, od kojih je najma-nje bilo πumarskih radnika. Tako je na-πa uprava 1991.g. imala 1.170 radni-ka. Velik dio njih bio je uposlen u dje-latnosti lovstva i turistiËko-ugostitelj-skoj ponudi u KopaËkome ritu. TijekomDomovinskoga rata Baranja je bila oku-pirana, prestale su sve proizvodne ak-tivnosti, a naπi djelatnici sposobni zaobranu u Hrvatskoj vojsci ostali rase-ljeni diljem zemlje, te su svi primali re-dovite plaÊe, πto nam je iz godine ugodinu stvaralo sve veÊe gubitke.

Nakon mirne integracije Baranje1997. godine, u sastav Hrvatskih πumamorali smo preuzeti ponovno viπe oddvjesto radnika s okupiranog dijela, paje tako iznova nastao problem viπkauposlenih, koji se zadræao sve do da-naπnjih dana, premda s poËetkom2004. godine naπa uprava broji 530 za-poslenih. I danas je gotovo 30 postonaπih djelatnika prekobrojno, premdaimamo samo πezdesetak sjekaËa. I ti suπumarski radnici posljednjih nekolikogodina obavljali sjeËu i izradu preteænou drugim upravama. Bili smo prisiljeniupoπljavati ih diljem Hrvatskih πuma,a to nam je donijelo i porast broja inva-lida meu πumarskim radnicima, takoda danas imamo istodobno i problemnedovoljnog broja sjekaËa u pojedinimπumarijama, πto Êe se pokazati veÊovog proljeÊa.

Velik problem su i nedostupne πum-ske povrπine?

- Da, kada bi nam bile pristupaËnesve naπe πumske povrπine, joπ uvijekimamo viπe od 14.000 hektara nedo-stupnih zbog nerazminiranog terena, ne

DRAGO VRA»EVI∆, VODITELJ UPRAVE ©UMA OSIJEK

samo u Baranji veÊ i u osjeËkom dijeluUprave, naπa proizvodnja drvnih sorti-menata poveÊala bi se za iduÊih oko100.000 metara kubnih. To su πumskesastojine euroameriËkih topola koje suveÊ dospjele za sjeËu prije viπe godina.Ako se nastavi sadaπnji trend razmini-ranja naπih povrπina, nije vjerojatno dase u iduÊih pola stoljeÊa teren razmini-rati i time poveÊati naπ etat. Za to Êevrijeme sve naπe sastojine topola i vrbaistrunuti, jer imaju svoj bioloπki vijek ioptimalnu vrijednost, a mi Êemo imatiiznova nove troπkove nastale saniranjemi dovoenjem πumskih povrπina uproizvodno stanje. Samo obveza razmi-niranja terena iz proπle, 2003. godine,ako se obavi u ovoj godini, a Ëeka senatjeËaj, omoguËilo bi nam proizvod-nju od 50.000 metara kubnih, a time iupoπljavanje naπih radnika. Na poslo-vanje Uprave znatno utjeËu i cijene na-πih glavnih proizvoda, trupaca EA to-pola, Ëija je prosijeËna cijena ostvare-na u proπloj godini bila samo 228 kunapo metru kubnom.

Zadnjih nekoliko godina uspjeli stesmanjiti broj uposlenih?

- Dosadaπnja praksa s programimarjeπavanja tehnoloπkog viπka radnika idinamika nisu bili ohrabrujuÊi, te bezozbiljnijih zaokreta neÊe biti znaËajni-jih rezultata. Mislim da je potrebnomnogo ozbiljnije i sustavnije rjeπavatitaj problem, pa moæda bismo trebali

Upravas bremenitim naslijeem

Kada bi sve povrπine bilepristupaËne, naπaproizvodnja drvnihsortimenata poveÊala bi seza iduÊih oko 100.000metara kubnih. No ako senastavi sadaπnji trendrazminiranja naπih povrπina,nije vjerojatno da se u iduÊihpola stoljeÊa teren razminirai time naπ etat poveÊa

Drago VraËeviÊ, voditelj Upraveπuma Osijek


latinska amerika

Jutarnjeg sunca iznenada je ne-stalo, nagla hladnoÊa u obliku jemagle prodrla u gustu πumu ukoju sam uπao. Gusta magla ili

oblak, teπko je to bilo reÊi, u svakomsluËaju vlaga je postala dominantanosjet, element u ovom okruæju. Iona-ko Ëudan, svijet je sada postao misti-Ëan: drveÊe prekriveno zelenim ogrta-Ëem mahovina i paprati, okiÊeno pre-divnim cvjetovima πto rastu po kroπnjistarog drveÊa, lijane i koπarice biljakaπto vise s grana; goleme drvene papra-ti, svjedoci vremena kada su dinosau-ri hodali Zemljom, predivne zeleneptice quetzal, dugaËkoga repa, koje sustari narodi smatrali utjelovljenjemboæanstva.

Nalazim se u planini, na strmoj pa-dini srednjoameriËkoga vulkanskoglanca, dijela vatrenog prstena Ëiji sevrhovi i dalje dime u sumpornomgnjevu ili rigaju crvenu lavu πto dje-luje tako impozantno u sumraËnomniπtavilu boja. Taj lanac sprjeËavastrujanje oceanskog zraka, i onogtihooceanskoga i atlantskoga, udalje-nih meusobno jedva neπto viπe odstotinjak kilometara na tankom kosta-rikanskome prijelazu dvaju ameriËkihkontinenata. Taj se vlaæan zrak uz pa-dine diæe i hladi, stvarajuÊi maglu ioblake. Goleme koliËine oborina po-dræavaju raskoπnu tropsku vegetaci-ju, odnosno πumu koja je veÊi dio da-na prekrivena nasukanim oblacima;otud joj i popularni naziv oblaËnaπuma. SliËna je situacija i s Andama

u Juænoj Americi, gdje vlaæan atlan-tski zrak struji preko Amazone na za-pad, zastaje na istoËnim obroncimatoga divovskoga planinskog lanca,isto tako vlaæeÊi i stvarajuÊi oblaËneπume. Druga strana Anda, ona zapad-na, nasuprot tomu vrlo je suha teprelazi u tanki pojas nizine uz Tihiocean, u Atacamu, najsuπu pustinjuna svijetu.

Planinske πume

OblaËne πume dominantni su eko-sistemi u uskome planinskom pojasuLatinske Amerike, u Andama od 2000do 3500 metara, dok su u SrednjojAmerici neπto niæe. Nizinske tropskekiπne πume poËinju se meutim na-domjeπtati veÊ na 1200-1500 meta-ra, ovisno o klimatoloπkim i reljefnimprilikama, dok se u Srednjoj Americito dogaa veÊ na 600 do 700 metaranadmorske visine, u dijelovima Ni-karagve, Gvatemale, Kostarike i Pa-name. Osim tih dvaju podruËja, ta-kvih πuma joπ nalazimo u jugoistoË-nome Brazilu te na veÊim planinamakaripskih otoka. U svijetu su tropskeoblaËne πume joπ raπirene na Havaji-ma, dijelovima srediπnje Afrike, Ma-dagaskaru, juænoj Indiji i u velikomdijelu tropske Azije. Takve πume op-Êenito primaju mnogo oborina uobliku kiπe, minimum 3000 mm go-diπnje, ali je veoma vaæna i velikazraËna vlaga koju biljke takoerizravno koriste.

OBLA»NE ©UME LATINSKE AMERIKE

OblaËne tropske kiπne πume posebni su ekosistemi kojenalazimo na tropskim planinama, nazvane tako zbog stalneobavijenosti maglom i oblacima πto nastaju dizanjem ihlaenjem vlaænoga zraka uz padinu. Goleme koliËine oborinapodræavaju raskoπnu tropsku vegetaciju, odnosno πumu koja jeveÊi dio dana prekrivena “nasukanim” oblacima. Otud joj ipopularni naziv oblaËna πuma

Osnovna karakteristika oblaËnihπuma stalna je obavijenost oblacima

Razvijen prizemni sloj biljaka

MistiËan krajolik za Ëovjeka t

Osim u Latinskoj Americi, u svijetu su tropske oblaËne πume joπraπirene na Havajima, dijelovima srediπnje Afrike, Madagaskaru,juænoj Indiji i u velikom dijelu tropske Azije. Takve πume opÊenitoprimaju mnogo oborina u obliku kiπe, minimum 3000 mm godiπnje

Oblaci i magla


Takvi πumski ekosistemi dakako ni-su ograniËeni samo na tropska pod-ruËja; primjerice, postoje umjereneoblaËne πume, no one nisu predmetovog Ëlanka.

Ekoloπke karakteristikeoblaËnih πuma

Tropske kiπne πume variraju u svo-jim ekoloπkim karakteristikama, nodijele neke zajedniËke opÊe osobine.One su tipiËno vrlo bujne, s velikombiomasom i iznimno razvijenim epi-fitima orhideja, bromelija, papratnja-Ëa i mahovina, koje katkad potpunoprekrivaju drveÊe. Za razliku od ni-zinske tropske kiπne πume, penjaËicei lijane u ovim su πumama manje za-stupljene, ali zato sloj grmlja punoviπe. DrveÊe je visoko od 25 do 30metara, vrlo Ëesto kvrgavo, zakrivlje-nih grana, za razliku od nizinskihvisokih stabala golih kora, ravnih ivisokih, s tipiËnim kiπobranastimkroπnjama. Potporno i πtakasto kori-jenje, toliko karakteristiËno za nizin-sku tropsku kiπnu πumu, rijetko je.GustoÊa drveÊa vrlo je visoka po je-dinici povrπine. Listovi su sklerofilni,odnosno maleni, Ëvrsti i debeli, Ëe-sto sjajni i sa slojem voska.

Broj vrsta drveÊa nije toliki kao u ni-zinskim tropskim kiπnim πumama, alije inaËe vrlo velik. Uz to je i endemaviπe. Tu rastu velike palme, zatimgoleme drvenaste paprati visoke do15 metara, takoer i bambus, koje-mu su ti uvjeti povoljni za razvoj.

Od ekoloπkih Ëimbenika najvaæni-ji su svjetlo, temperature i oborine.Zbog stalne zapreke od magle i obla-ka, svjetlo je u oblaËnim πumamaznatno reducirano. Oborine su vrloobilne, bilo u obliku kiπe ili izravnoiz magle i oblaka, odnosno vlage uzraku koja pogoduje razvoju epifita.Temperature su zbog veÊe nadmor-ske visine niæe, iako ne mnogo odonih u nizinskim tropskim πumama.Tlo je relativno bogato, uzevπi u ob-zir da je u nizinskoj tropskoj kiπnojπumi vrlo siromaπno, ali vlaæno i Ëe-sto prezasiÊeno vodom, vrlo kiselo inerijetko u obliku tresetiπta.

DrveÊe i grmlje na joπ veÊim visi-nama postaje znatno niæe, neko odnjih mnogo kvrgavije, teπko optere-Êeno epifitima, osobito algama, liπaje-vima, mahovinama i bromelijama ko-je potpuno omataju debla i grane, padjeluju dlakava. AmeriËki biolozi na-zivaju ih zbog toga vilenjaËkim πuma-ma, odnosno elfinwood. Takve πumemogu biti toliko guste da su nepro-hodne. Te su patuljaste πume u goto-vo stalnoj magli i zbog pomanjkanjasvjetla i niskih temperatura rast sta-bala vrlo je usporen. Nema dovoljnoenergije za velike investicije u veli-Ëinu i masu, a i atmosfera je tolikozasiÊena vlagom da je transpiracijaproblem πto oteæava uzimanje mine-ralnih soli iz tla. Zbog takvih oteæanih

Epifiti gusto obrastaju s

sve slobodne povrπine u πumi

Piπe:Goran ©afarek

Foto:G. ©afarek

“nasukani” na πumu

Jedna od najljepπih i najoËuvanijih oblaËnihπuma u Srednjoj Americi privatni je rezervatMonteverde, s Ëijih se planinskih vrhova zakratkotrajnih sunËanih i vedrih dana moguvidjeti oba oceana s jednog mjesta. Sastoji seod 10 500 ha πume, u kojoj je do sadanabrojena 3021 vrsta vaskularnih biljaka, odkojih Ëak 755 vrsta drveÊa, a nema dvojbe daÊe se i dalje otkrivati nove. Od toga broja Ëaksu 878 epifiti, a papratnjaËa je 358, meunjima i velike drvenaste paprati. Do sada jenabrojeno Ëak 425 vrsta ptica, πto je pribliæanbroj svih hrvatskih ptica

klimatskih i ekoloπkih karakteristikabroj biljnih vrsta je manji, s prevla-davajuÊim vrstama prilagoenima natakve uvjete, primjerice Podocarpus,Clusia i Gnyoxys. KonaËno, na visi-nama od 3500 do 4500 metara u An-dama se mogu naÊi otoci kvrgavadrveÊa iz roda Polyepis, usred veli-kih travnjaka.

Takav specifiËan bioloπki sustavstaniπte je i mnogim æivotinjama, ko-je su kao i biljke Ëesto endemske.Primjerice, tropski dio Anda i ama-zonska tropska kiπna πuma imaju pri-bliæno isti broj vrsta ptica, oko 800,


no andsko podruËje ima dvostrukoviπe endema, 320 prema 152 (stanje1996. godine). Neke oblaËne πumeondje su toliko teπko dostupne,katkad u udaljenim dubokim rijeËnimkanjonima usred surova planinskogkrajolika, kroz koje struji topaovlaæan zrak, ili jednostavno u viso-kim planinama, da su nove vrste ot-krivene tek nedavno, a velik dio, da-kako, nije ni istraæen. I druge skupi-ne kraljeænjaka pokazuju znaËajniendemizam, kao πto su 17 vrsta sisa-vaca i 42 vrste æaba u oblaËnimπumama Perua. Jedna od vrlo zanim-ljivih vrsta takvih staniπta u JuænojAmerici medvjed je naoËar, nazvanpo bijelim πarama lica πto podsjeÊa-ju na naoËale. Ta jedina vrsta med-vjeda na tom kontinentu, teπka oko200 kg, æivi u planinskim i oblaËnimπumama, od Paname do Bolivije.Vjeπto se penje, u potrazi za liπÊem imanjim æivotinjama.

Monteverde

Jedna od najljepπih i najoËuvanijihoblaËnih πuma u Srednjoj Americi pri-vatni je rezervat Monteverde, s Ëijihse planinskih vrhova za kratkotrajnihsunËanih i vedrih dana mogu vidjetioba oceana s jednog mjesta. Postaoje svjetski poznat BBC-jevim doku-

mentarcem potkraj sedamdesetih, adanas je meta mnogim turistima.

Rezervat nije na velikoj nadmor-skoj visini, najviπi je vrh samo 1800metara nad morem, a sastoji se od10 500 ha πume. ProsjeËna godiπnjatemperatura je 18,5 °C, no moæe pa-sti i ispod 10 °C, iako se nalazi samo10° sjeverno od ekvatora.Monteverde je unatoË vrloloπoj planinskoj cesti popu-laran meu turistima, ali iznanstvenicima, pa postojimnoπtvo vrijednih podata-ka koji mogu pobliæe doËa-rati kako funkcionira takavekosistem. TrenutaËno jerijeË o viπe od desetakznanstvenih istraæivanja izrazliËitih bioloπkih, eko-loπkih, πumarskih i klimato-loπkih disciplina.

Do sada je nabrojena3021 vrsta vaskularnih bi-ljaka, od kojih Ëak 755vrsta drveÊa, a nema dvojbeda Êe se i dalje otkrivati no-ve. Od tog su broja Ëak 878epifiti, a papratnjaËa je 358,meu njima i velike drve-naste paprati. Najviπe bilja-ka proizvodi plodove odrujna do sijeËnja, no u sva-kom trenutku barem 30 do40 vrsta daje plodove, πtoje i te kako vaæno za mno-ge ptice i sisavce.

Do sada je nabrojeno Ëak425 vrsta ptica, πto je pri-bliæan broj svih hrvatskih

ptica. Najzanimljivija od njih je sva-kako quetzal. Mnoge vrste imajuvaænu ulogu u opraπivanju i pre-noπenju sjemena. I sisavaca jemnoπtvo - 121 vrsta, od kojih Ëak 68πiπmiπa. Od veÊih i poznatijih sisa-vaca tu nalazimo majmune urlikav-ce, ljenivce, koatije, mravojede i pa-

Biolozi prouËavaju gornje katove πume spomoÊu viseÊih mostova

Bogat æivot u vrhu kroπnje

Jedan od mnogobrojnih slapova u vodombogatome slivu oblaËnih πuma


Bijeli tartuf (Tuber magnatum)

sance. Do 90-ih godina proπloga sto-ljeÊa gmazova je bilo 101 vrsta, a vo-dozemaca 60, no zadnja istraæivanjanisu uspjela pronaÊi Ëak 40% vrstaæaba, za sada neobjaπnjiv pad. Tako-er se Ëini da je poznata zlatna kra-staËa izumrla. Takav trend opadanjapopulacija i vrsta vodozemaca glo-balan je, a pretpostavlja se da je uzro-kovan globalnim klimatskim promje-nama, tj. isuπivanjem staniπta te sku-pine, koja zahtijeva mnogo vlage.

Ugroæenosti zaπtitaoblaËnih πuma

OblaËne tropske πume u svijetu sujednako ugroæene kao i nizinske trop-ske kiπne πume, Ëak i viπe. One sesijeku zbog istih razloga kao i nizin-ske, nerazumnog iskoriπtavanja drve-ta i dobivanja obradivih povrπina, aprijete im i druge negativne aktivno-sti, poput neplaniranog lova, te joπuvijek opseænoga krivolova. Tu su uposljednje vrijeme i prijetnje odpoæara uzrokovanog ljudskim djeli-ma, unoπenja stranih vrsta biljaka iæivotinja, a u Peruu i Kolumbiji su imjesta uzgajanja koke. OblaËneπume osobito su osjetljive na klimat-ske promjene zbog svoje jedinstveneprilagodbe na mnogo vode, a znans-tvenici spominju i veÊu potencijalnuopasnost od pojaËanoga ultraljubi-Ëastog SunËeva zraËenja, zbog sta-njivanja ozonskoga sloja, koje je naveÊim nadmorskim visinama izraæe-nije.

OblaËne πume ekoloπki su vaæneza ljude zbog Ëuvanja vrijednog tlate za normalnu hidrodinamiku po-druËja, jer primaju, spremaju i filtri-raju oborine, sprjeËavajuÊi bujice ko-je bi imale razorne efekte na plani-nama. Tu nastaju Ëisti potoci i rijekekoje su izvor pitke vode. Imaju vaænuulogu kao regulatori regionalne kli-me, ali i globalne, kao znaËajni pri-matelji ugljikova dioksida, zbog svojevelike biomase. Kao i ostale, tropskekiπne πume vaæan su izvor novih li-jekova od sekundarnih kemijskihspojeva biljaka, za zaπtitu od biljo-ædera ili bolesti. Najpoznatiji je pri-mjer kinin, koji se dobiva od korechinchona drveta u juænoameriËkimoblaËnim πumama. Napokon, eko-nomska vrijednost sve im viπe raste sporastom zanimanja za ekoturizam,πto se jasno vidi na primjeru Monte-verdea.

Od nekoliko stotina istraæenihjestivih gljiva u svijetu, zna-Ëajno mjesto zauzima skupi-na pod zajedniËkim nazivom

tartufi (rod Tuber). RijeË je o zanim-ljivim podzemnim gljivama ili gomo-ljaËama, zasi-gurno najskup-ljima meuπumskim i po-ljoprivrednimproizvodimana naπem pla-netu. Trebaistaknuti da suEgipÊani, Grcii Rimljani tar-tufe poznavalijoπ u starom vi-jeku, joπ od1600. godinepr. Kr. Tako ihCiceron, znameniti rimski govornik ipisac iz I. stoljeÊa pr. Kr., imenuje si-novima zemlje, a rimski prirodoslo-vac Plinije naziva ih Ëudom prirode.UnatoË dugom vremenskom razdob-lju (oko 3600 godina!) otkako ih jeËovjek upoznao, gotovo je nevjero-jatno da cjelovitog znanja o njihovunastanku i naËinu æivota nije bilo sve

do potkraj 18. stoljeÊa, kada su prviput znanstveno opisane, a na BeËkomkongresu 1815. tartufi su bili na je-lovniku kao posebna delicija. Zahva-ljujuÊi dugogodiπnjemu postupnom iupornom radu talijanskih, francuskihi nekih drugih znanstvenika, danas sutartufi detaljno istraæeni te nadalekopoznati i cijenjeni. IzuzimajuÊi glji-vare, botaniËare i neke druge struË-njake, paradoksalno je da se u Hrvat-skoj o njima joπ uvijek malo zna. Ta-ko ni na poËetku 21. stoljeÊa ne na-lazimo znaËajniju domaÊu literaturuo tartufima, osobito o njihovu uzga-janju. O tim neobiËnim gljivama pi-

sali su Bla-gaiÊ, K.(1931.), Ugre-noviÊ, A.(1948.), Paπ-kvan, R.(1956.), Bo-æac, R. (1978.,1982., 1986.),Lisjak, Z.(1984.) i Hrka,J. (1984.). Naπpoznati πumar-ski struËnjakA l e k s a n d a rUgrenoviÊ u

Hrvatska s istarskimnalaziπtima Ëini petinu ukupnesvjetske proizvodnje tartufa, aIstra je iza Italije druga usvijetu po proizvodnji bijelogatartufa. Samo u sezoni od 15.rujna do 31. sijeËnja uspije seubrati izmeu 8 i 12 tona teosebujne gurmanske poslastice

gljive

JESTIVE GLJIVE NA©IH ©UMA (8)

Istarska nalaziπta tartufajedinstvena u svijetu

Piπe:Ivica TomiÊ

Foto:I. TomiÊArhiv

Dipl. ing. Zlatko Lisjak - poæeπki πumar igljivar, jedan od autora tekstova o tartufima

IzuzimajuÊi gljivare, botaniËare i drugestruËnjake, paradoksalno je da se u Hrvatskojo tartufima joπ uvijek malo zna. Tako ni napoËetku 21. stoljeÊa ne nalazimo znaËajnijudomaÊu literaturu o tim gljivama gomoljaËama,osobito o njihovu umjetnom uzgajanju


svojoj knjizi “Upotreba drveta i spo-rednih produkata πume” navodi tri vrstetartufa, napominjuÊi da se dvije vrstecrnih uzgajaju u Italiji i Francuskoj.

Istarski tartuf uGuinnessovoj knjizirekorda

Na europskom kontinentuevidentirano je oko 180 vrstatih gljiva, no samo desetak ihje jestivo. Iskoriπtavanjemtartufa najviπe se bave Itali-ja, Francuska i ©panjolska, au tim se zemljama, osim za-vidne industrijske preradbe itrgovine, posljednjih tridese-tak godina razvila specijali-zirana proizvodnja mikorizi-ranih sadnica za podizanjeplantaæa i drugih nasada zauzgajanje i proizvodnju tar-tufa. Osobita pozornostpridaje se uzgajanju dresira-nih pasa za traæenje gljiva.Motovunska je πuma s po-πumljenom povrπinom od986 ha najveÊe njihovo cje-lovito staniπte. Na tome po-druËju pronaen je najveÊitartuf na svijetu, koji je naπao svojemjesto u Guinnessovoj knjizi rekorda.Teæio je Ëak 1,31 kg, a pronaen je1999. godine nedaleko od Buja. Za-

va od 1986. godine umjetno uzgojitibijeli tartuf (Tuber magnatum). U la-boratoriju Instituta umjetno je inicira-no klijanje spora te omoguÊeno da mi-celij tartufa uspostavi mikorizu s kori-jenom sadnice hrasta luænjaka. U do-lini rijeke Mirne, na podruËju Moto-vunske πume, posaeno je na 3 ha oko1000 umjetno mikoriziranih sadnica.Prvi rezultati, unatoË neizdvojenoj ineograenoj povrπini, pokazali su senakon nekoliko godina. U novije vri-jeme pojedini skupljaËi potvrdili suprisutnost tartufa. Osim u Istri, u nasih nalazimo u manjim koliËinama u

Dalmaciji, Hrvatskome zagorju, Posa-vini i Podravini, a na podruËju bivπeJugoslavije u Slovenskome primorju,sjevernoj Bosni i Srbiji. Zanimljivo jeda su u posljednjih desetak godina napodruËju slavonskobrodske Posavinenekoliko puta pronaeni “slavonskitartufi”. Potrebno je naglasiti da jeskupljaË Marko BlaæeviÊ pronaπao i bi-jeli i crni tartuf.

Astronomska cijenabijeloga tartufa

Bijeli tartuf (Tuber magnatum) pri-pada u najveÊe, najkvalitetnije i naj-cjenjenije vrste tartufa. To je meudvadesetak tih gomoljaËa naπ najras-prostranjeniji i najËeπÊi, i na kontinen-talnome i na mediteranskome podru-Ëju, a dolazi od 3 do 600 m nadmor-ske visine. Dozrijeva od kolovoza dokraja prosinca na dubini 10-15 cmispod povrπine zemlje, a za traæenjese koriste posebno trenirani psi, kojipronau zreli tartuf i na udaljenosti ve-Êoj od 50 metara. Ako su zime blagenalazimo ga i u sijeËnju, a neke svedo svibnja. Javlja se u mikorizi s razli-Ëitim listopadnim drveÊem, najviπe u

prorijeenim i svjetlijim hrastovo-gra-bovim πumama, ali i uzduæ potoka irjeËica s bagremima, lijeskama, lipa-ma, johama, vrbama, trepetljikama tebijelim i crnim topolama. Najpozna-tija su njegova nalaziπta u Motovun-skoj πumi, u blizini mjesta Livada. Bojamu varira od æutosmee, zelene do si-vozelenkaste. Preteæito je u oblikukvrgava krumpira, dug je 1,5-9 cm, πi-rok 1-6 te visok 1-5 cm. Rijetko je ku-glastog oblika, ali je i tada grbav, susjecima i æljebovima, s jamama pa idjelomiËno spljoπtenim slojevima, po-put komada stijene. Na povrπinskome

dijelu nema bubuljica. Plod-no tijelo bijeloga tartufa va-rira od veliËine treπnje ili lje-πnjaka do grumena veliËinejabuke, a prosjeËno je velikkao kokoπje jaje. SpecifiËnaje i ugodna mirisa, u kulinar-stvu se upotrebljava za uma-ke, za nadjev mesa ili ribe tekao prilog. OdliËan je zaËinfuæima, rezancima i njokima,a ide u fritadu. Zasebno se nekoristi jer je “prejak”. Nakonkuhanja ima slabiji miris poËeπnjaku. Potrebno je istak-nuti kako je cijena kilogramabijeloga tartufa na proπlogo-diπnjim Danima tartufa uistarskim Livadama bila nev-jerojatnih 36.000 kuna(!), agodinu dana prije stajao je1500-2000 eura. Astronom-

ski visoka cijena rezultat je nestaπicete gurmanske poslastice zbog suπe, ko-ja je ugrozila nalaziπta tartufa u Istri,jedinstvena u svijetu. Kada je rijeË osezoni branja, Tuber magnatum (na-laziπte u Istri) bere se od 15. rujna do31. sijeËnja, Tuber borchii od 15. si-jeËnja do 15. svibnja, a Tuber asa od15. sijeËnja do 15. travnja.

Sedam vrsta crnogatartufa

Crni ili ljetni tartuf (Tuber aestivum)crnosmee je boje, po veliËini je sli-Ëan bijelom tartufu, a okrugli, bubre-æasti ili po obliku nepravilni primjercivariraju od veliËine treπnje ili orahado veliËine jabuke ili naranËe. Moæebiti i veÊi te dosegnuti teæinu do pola

Na europskom kontinentu postoji oko180 vrsta tartufa, no samo desetak ihje jestivo

U Italiji, ©panjolskoj i Francuskojrazvila se specijalizirana proizvodnjamikoriziranih sadnica za podizanjeplantaæa za uzgajanje i proizvodnjutartufa

Bijeli tartuf je najkvalitetniji inajcjenjeniji, a nedavno jenjegova cijena po kilogramuiznosila nevjerojatnih 36.000kuna(!). Posljedica je to suπekoja je ugrozila istarskanalaziπta, jedinstvena u svijetu

nimljivo je da su tartufi u Istri prvi putpronaeni 1929. godine i od toga vre-mena do 1960. bilo je pedesetak tar-tufara. VeÊim otvaranjem granica on-daπnje dræave poËinje intenzivanizvoz tih skupih gljiva, a broj skuplja-Ëa postupno se poveÊava.

Pokuπaji umjetnogauzgajanja

Zbog ograniËenih koliËina na pri-rodnim nalaziπtima i visoke cijene, po-Ëinje se razmiπljati o umjetnom uzga-janju. ©umarija Buzet, na Ëelu s inici-jatorom i voditeljem dipl. ing. Mlade-nom ∆aletom, u suradnji sa ©umar-skim institutom Jastrebarsko, pokuπa-

Crni tartuf (Tuber aestivum)


Premda je branje tartufa unaπoj dræavi reguliranopravilnikom, nitko na æalostne kontrolira njihovueksploataciju

kilograma. Kvalitetna je gljiva i oso-bito cijenjena u Francuskoj. Najpo-znatija nalaziπta u Hrvatskoj na istar-skom su poluotoku, u blizini mjestaLivada. Dolazi, kao i bijeli tartuf, usimbiozi s nekom drugom biljkom, ko-ja mu daje specifiËan miris i aromu.Sezona branja crnoga tartufa od svib-nja je do studenoga. Valja naglasiti dase moæe umjetno uzgojiti, a pogodu-ju mu razliËiti rastresiti kamenjari, oso-bito vapnene rendzine sa πumskomvegetacijom, te druga zemljiπta, ne-rentabilna u poljoprivredi i πumarstvu.Poznato je sedam vrsta crnoga tartu-fa, koje se mogu brati tijekom cijelegodine: Tuber melanosporum (sezo-na branja od 1. 11. do 15. 3.), Tuberbrumale (od 1. 10. do 15. 3.), Tuberaestivum (od 1. 5. do 31. 10.), Tubermesentericum (od 1. 9. do 30. 4.), Tu-ber macrosporum (1. 8. do 31. 12.),Tuber uncinatum (1. 9. do 31. 3.) i Tu-ber maculatum (1. 9. do 31. 12.). Nataj naËin u Istri se svjeæi tartufi mogukonzumirati cijelu godinu. Vaæno jenapomenuti da je jestiva gljiva vijugavamirisnica (Choiromyces meandrifor-mis), koja raste plitko ispod povrπinezemlje, vrlo sliËna tartufima, pa manjeiskusni beraËi misle da je rijË o tartufu.

Petina svjetskeproizvodnje u Hrvatskoj

Premda je branje tartufa u Hrvatskojpravilnikom regulirano, nitko na æalostne kontrolira njihovu eksploataciju.Nema preciznih podataka ni o brojutartufara, a kamoli o koliËinama s koji-ma se raspolaæe u sezoni na nekom po-druËju. Potkraj listopada proπle godi-ne odræan je Okrugli stol o zakonskojzaπtiti tartufa, koju je pokrenuo Istarskicentar za tartufe. Vjeruje se da Êe seuz pomoÊ Ministarstva poljoprivrede iπumarstva uspjeti zaπtititi istarski tartufte izvuÊi maksimalna ekonomska ko-rist. Vrijedno je istaknuti da Hrvat-ska s istarskim nalaziπtima Ëini petinuukupne svjetske proizvodnje tartufa.Istra je iza Italije druga u svijetu po pro-izvodnji bijeloga tartufa. Samo u sezo-ni od 15. rujna do 31. sijeËnja uspijese ubrati izmeu 8 i 12 tona te jedin-stvene gurmanske poslastice. Najboga-tija su nalaziπta bijeloga tartufa, koji seposljednjih godina pokuπava umjetnouzgojiti.

Naredbakr. hrv.-slav.-dalm. zem. vlade,

odjela za unutarnje poslove, od 10.oæujka 1888. br. 6.368.,

glede zabrane oko vrelovlja.

Kr. æupanijskim oblastim uGospiÊu i Ogulinu

Kralj. zemaljska vlada, odjel za unu-tarnje poslove, saznala je, da vrela utamoπnjoj æupaniji, kojih je u svoje do-ba u obilju bilo, sve viπe i viπe pone-staju, odnosno da i onaj dosta mali brojvrelah, koji joπ postoji, za trajanja ljet-ne æege veÊim dielom presahne.

Uzrok tomu pojavu jest taj, da su okovrelah leæeÊi krajevi i predjeli usliedbezbriænog haranja po tamoπnjem pu-Ëanstvu liπeni svake vegetacije i bilin-skoga pokrova, koji vlagu i oborine upi-ja i skuplja, te time vrela hrani.

Da se zavladaloj nestaπici na vodi,koja svakim danom vidljivo raste, us-pjeπno na put stane, nastala je potre-ba, da se stanovito, mjestnim odnoπa-jem primjereno i dosta prostrano po-druËje vrelovlja (Quellengebiet) stavipod oblastnu zaπtitu i ovo podruËje,ako je dovoljno drvljem ili inom vege-tacijom obraslo, i nadalje tako uzdræi,odnosno u protivnom sluËaju drvljemi grmljem poπumi, eventualno raznimivrsti travah zasije.

Prema tomu imati Êe ta kralj. æupa-nijska oblast podËinjene kotarske obla-sti pozvati, da sva postojeÊa vrela svo-ga kotara po obÊinah toËno popisati da-du uz oznaku imena, poloæaja, snage imnoæine vode, koju dræe, te oko sva-koga vrela, imenito onog, koje za vo-dovod sluæi, odlukom ustroje tako zva-ne zaπtitne pojaseve.

UreËenoj odluci, koja se viπeputahsvestrano proglasiti imade i proti kojoj

imade mjesta utoku, treba toËno opre-dieliti dotiËni zaπtitni pojas, po moguÊ-nosti sa naravnimi medjami i lokalni-mi imeni, nadalje propisati postupak,kojega se dræati valja kod poπumljenjai stvaranja nove vegetacije i kod ome-djaπenja reËenog pojasa vidljivimi zna-kovi (kao πto su n. pr. gajke, kreËomnamazane gomile kamenja i t. d.), na-dalje zabraniti svaku sjeËu i paπu, za-tim odrediti, da se dotiËna vrela priizvoru ograde suhozidom, Ëisto dræe itakovim drvljem zasade, koje Êe dava-ti dovoljan hlad, da voda u vrelu odvi-πe hitro neizhlapi, da pristup k vrelusgodno opredieljen bude, da blago, ko-je se tamo napaja, kod vrela plandovatinesmije, konaËno ustanoviti globu i ka-zan, koja Êe svakoga zateÊi, koji Êe pro-ti gore naglaπenim ustanovam odlukeuzraditi, imenito nehajno vrela zabrtvitiili zagaditi, u obÊe sve ono uvrstiti, πtoje nuædno, da se uspjeπno provedenjeupitne odluke trajno osigura.

Da se pako predstojeÊa svrha u pod-gledu uzdræavanja vrelah πto prije po-luÊi, to Êe ova kralj. zemaljska vlada,odjel za unutarnje poslove, tu kralj. æu-panijsku oblast podupirati sa novËani-mi sredstvi, bud nagradjivanjem onihæiteljah, koji Êe u tom smjeru dteÊi oso-bite zasluge, bud subvencioniranjem izdohotka kulturne zaklade, kada Êe takralj. æupanijska oblast ovamo podni-eti u tom predmetu obrazloæeni pre-dlog.

Opaæa se podjedno, da je kralj. πum-sko ravnateljstvo u Zagrebu i kralj. πum-ski ured u OtoËcu zamoljen, a otoËkai ogulinska imovna obÊina putem za-mjenika vladina povjerenika shodnoupuÊena, da postupajuÊim u tom pred-metu oblastim uspjeπno na ruke idu.

Dragutin grof Khuen-Héderváry v. r.

povijest πumarstva

ZANIMLJIVOSTI IZ HRVATSKE ©UMARSKE POVIJESTI

Vrela kojih jeu obilju bilo, sve viπeponestaju...Poznato je da hrvatsko πumarstvo ima dugu i dostojanstvenu povijesttemeljenu na struËnosti gospodarenja πumama po naËelima potrajnosti.Da je veÊ davno bila poznata i opÊekorisna uloga πuma, osobito uoËuvanju zdravog okoliπa i pitkih voda, ovom prigodom æelimo pokazatina temelju jedne naredbe koju donosimo u izvornome obliku

Priredio:Ivan HodiÊ


zaπtiÊena priroda

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad

D o zooloπkog rezervata Varo-πki lug u ©umariji Vrbovec izZagreba se moæe doÊi na dvanaËina - autocestom do IvaniÊ

Grada pa prema selima Beπlincu i Ma-rinkovcu, odakle dobra πumska promet-nica vodi do ovog πumskog kompleksa;druga ruta vodi vas autocestom doVrbovca, gdje se skrene prema Dubra-vi i opet Marinkovcu, pa u Varoπki lug.

Nema godiπnjeg doba u kojem nevrijedi obiÊi ovaj Ëudesni kutak priro-de jugoistoËno od Vrbovca, uz vodo-tok rijeke Glogovnice, njegovu prirod-nu jugozapadnu granicu. To je bilo ipoplavno podruËje rijeka Lonje i »e-sme sve do izgradnje sustava obraneod poplava, kanala Lonja-Glogovnica-»esma. No time je doπlo i do promje-ne reæima podzemnih voda i ugroæa-vanja stabilnosti nizinskih πuma luænja-ka.

- 811 hektara πumskog kompleksa uGospodarskoj jedinici Varoπki lug zoo-loπkim je rezervatom proglaπeno 1987.godine, podsjeÊa upravitelj vrboveËkeπumarije –uro KauzlariÊ. Skupπtina op-Êine Vrbovec proglasila je ovo podru-Ëje rezervatom ne samo zbog bogats-tva æivotinjskim vrstama i saËuvanosti

»ari prirodena dohvatruke

jedne prirdone cjeline, nego i zbog to-ga kako bi se omoguÊila znanstvena is-traæivanja i oËuvanje biljnoga i æivotinj-skoga svijeta koji je sve viπe ugroæen.

U æelji da ovo podruËje pribliæi svimljubiteljima prirode, vrboveËka je πuma-rija prije nepune dvije godine (u trav-nju 2002.) napravila ovdje i PouËnu sta-zu Varoπki lug dugu oko pet kilometa-ra, s panoima na kojima su oznaËenesve znaËajke ovoga prostora.

Bogatstvo faune

Na podruËju rezervata zastupljen jevelik broj srednjoeuropskih vrsta divlja-Ëi: obiËni jelen, srna, divlja svinja, vi-dra, dabar, jazavac, lisica, kuna zlati-ca, divlja maËka. Ovdje su obitavaliπtenaπle i crna roda, siva Ëaplja, dijetlovi,

sjenice, æune, brgljezi, kao i grabljivi-ce πkanjci, jastrebovi, orao πtekavac.

Na bogat sastav flore utjeËu manjemikroreljefne razlike ovoga inaËe rav-noga prostora s visinskom razlikom od103 do 109 m nadmorske visine. Kla-siËne zajedice rezervata Ëine πume hra-sta luænjaka s obiËnim grabom, luænja-ka s velikom æutilovkom, poljskog ja-sena s kasnim drijemovcem te πumecrne johe s truπljikom. Zbog posebno-sti, izdvojen je i posebni rezervat πum-ske vegetacije, luænjak s velikom æuti-lovkom (odjeli 16 a i b), starosti 145godina, u kojem srednji promjer stablaiznosi 72 cm. Luænjak je ovdje zastup-ljen s 75-80%, to je primjer prirodneobnove πume, a rezervat tijekom prak-tiËne nastave svake godine obilaze stu-denti πumarstva.

Samo pedesetak kilometara odZagreba nalazi se zooloπkirezervat Varoπki lug uvrboveËkoj πumariji. Bogatstvoflore i faune na 801 harezervata opËinit Êe svakogatko ovdje navrati

ZOOLO©KI REZERVATVARO©KI LUG

Kanal Glogovnica granica jezoorezervata

Zajedica luænjaka i obiËnoggraba

U Varoπkom lugu moæe se odmoriti u nekoj od nadstreπnica uz lugarskukuÊu


zoonoze

Piπe:Prof. dr. sc.Darko Ropac

Foto:“Wildund Hund”

Bolest je u nas prvi put zabilje-æena 1953. godine. U iduÊih20 godina zabiljeæeno je go-tovo 200 oboljelih. Najviπe

bolesnika bilo je u Posavini. NajËe-πÊe obolijevaju ljudi koji iz profesio-nalnih razloga dolaze u tzv. prirodnaæariπta tularemije. U povijesti ove bo-lesti zabiljeæene su masovne epidemi-je u nekadaπnjem Sovjetskom Savezunakon Drugoga svjetskog rata. Godi-πnje je obolijevalo i po nekoliko de-setaka tisuÊa ljudi. Tek nakon cijep-ljenja seoskog stanovniπtva protiv tu-laremije, nestale su ovako opseæneepidemije.

TularemijailizeËjakuga

Tularemija je akutna zarazna bolest iz skupine zoonoza odkoje prije svega obolijevaju divlji glodavci, posebice zeËevi.UzroËnik ove bolesti prenosi se na sve moguÊe naËine. Stogasu moguÊe njezine posve razliËite manifestacije

registrirana zadnjih dvadesetak godi-na sporadiËno, dakle, pojedinaËni slu-Ëajevi koji nas samo podsjeÊaju na tubolest. SreÊom, epidemija u nas viπenema, a vjerojatno su ovisne o uËe-stalosti bolesti meu divljim zeËevi-ma i intenzitetu dodira Ëovjeka s nji-ma. Otuda i profesionalni znaËaj ovebolesti.

UzroËnik

UzroËnik tularemije je Pasteurellatularensis. Osjetljiva je na poviπenutemperaturu iznad 60 °C. Niske tem-perature podnosi jako dobro. Tako pri-

nizam nastaje ranica koja sporo za-raπta.

Slika bolesti

PoËetak je bolesti nagao, s poviπe-nom tjelesnom temperaturom, glavo-boljom, malaksaloπÊu te bolovima ulistovima potkoljenica. NajËeπÊe supotrebna tri dana od trenutka zaraæa-vanja do pojave prvih znakova bole-sti. Kasnije je lice zaæareno, a oËi upa-ljene. Javlja se i krvarenje iz nosa. Ovi-sno o ulaznom mjestu u organizam,nastaju kliniËki razliËiti oblici bolesti.Moæe nastati koæna, crijevna, pluÊnai generalizirana ili septiËna forma.

Za postavljanje dijagnoze vaæan jepodatak o dodiru s oboljelim ili ugi-nulim zeËevima, lov na zeËeve, pri-prema jela od ulovljenih zeËeva ili pakubod krpelja u podruËju za koje se znada postoji bolest meu divljim glodav-cima. U svrhu postavljanja dijagnoze,osim laboratorijskih metoda, pokazaose brzim i specifiËnim koæni test tula-rinom. Reakcija na koæi pozitivna jenakon jedan do dva dana.

Rezervoar i izvor zaraze brojni suglodavci, a ponajprije zec. Zaraza jeutvrena kod 73 vrste divljih i 5 vrstadomaÊih æivotinja (ovca, krava, kuniÊ,maËka, deva). UzroËnik je izoliran izdevet vrsta divljih ptica, kokoπi i go-luba. Osnovni izvor zaraze za Ëovje-ka u nas je divlji zec. Krpelji nemajuveÊe znaËenje u prijenosu zaraze naËovjeka, ali su vaæni u odræavanju za-raze meu divljim glodavcima.

»ovjek je vrlo osjetljiv na uzroËni-ka ove bolesti. Dovoljno je svega pet

U Hrvatskoj je bolest verificirana uokolici Zagreba, Moslavini, Posavini iMeimurju. Katkad se uz sporadiËnesluËajeve pojavljuje i kao epidemija. Ta-ko je zabiljeæena 1975. godine u jed-nom starom posavskom æariπtu epide-mija s 26 oboljelih osoba. Oboljeli suseljaci i lovci koji su se zarazli od obo-ljelih divljih zeËeva. Prirodna æariπta tu-laremije najaktivnija su u podruËjimavelikih rijeka i jezera, gdje je populaci-ja divljih glodavaca najbrojnija. U po-druËju dalmatinskoga krπa ta su æariπtanajmanje aktivna.

Prema podacima Hrvatskoga zavo-da za javno zdravstvo, u nas je bolest

mjerice u ledu æivi do 30 dana, u za-mrznutom mesu do tri mjeseca, a uzamrznutim organima æivotinja i dodevet mjeseci. U vodi na normalnojtemperauri preæivi dva tjedna. U kuk-cima preæivljava vrlo dugo. Osjetljivaje na SunËeve zrake, kao i na razno-vrsne dezinficijense.

UzroËnik bolesti prodire u organi-zam kroz oπteÊenja na koæi, kao i pre-ko sluznica diπnog i probavnog su-stava. Odatle se πiri limfnim putovi-ma do limfnih ælijezda, koje pri to-me oteknu. Katkad uzroËnik moæekrvlju dospjeti u razne unutarnje or-gane. »esto na mjestu ulaska u orga-


mikroba da izazovu bolest. Nakon oz-dravljenja nastaje dugotrajan solidanimunitet. MoguÊa je i aktivna imuni-zacija æivim cjepivom. Premda jeosjetljivost Ëovjeka velika, bolest jepojedinaËna i relativno rijetka u nas.Smrtnost je rijetka pa je Ëak i kod ne-lijeËenih ispod 1 %. MoguÊa je poja-va manjih epidemija meu lovcima,kuÊanicama i Ëlanovima njihovih obi-telji, kao posljedica zaraze od divljihzeËeva. Bolest se kod nas registrira uzimskim mjesecima.

Prevencija

Meu opÊe mjere prevencije ubra-ja se edukacija stanovniπtva i ugro-æenih skupina, poput lovaca. Potreb-no je sprijeËiti ubod krpelja, koristitise repelentima za zaπtitu od ubodakukaca, piti samo higijenski isprav-nu i provjerenu vodu te izbjegavatikupanje u vodama u podruËju gdjeje poznato da ima tularemije meudivljim æivotinjama. Ako se utvrdi bo-lest meu zeËevima, lov je potrebnozabraniti kao i uporabu mesa divljihzeËeva. Osobito je opasno dirati ne-zaπtiÊenim rukama uginule divlje glo-davce.

Nije mudro loviti zeËeve koji nebjeæe od Ëovjeka jer je vjerojatno rijeËo zarazi tularemijom. Pronaenemrtve glodavce potrebno je paæljivozakopati i pri tome ih ne dirati ruka-ma. Stoga se u tim sluËajevima obve-zatno koriste gumene rukavice. Mesodivljih zeËeva treba biti dobro termiË-ki obraeno prije konzumiranja. Za-branjeno je prenoπenje zaraæenih æi-votinja u druga nezaraæena podruËja.Otuda potreba da se za zeËeve kojise uvoze u naπa loviπta mora dobitipotvrda o njihovom zdravstvenomstanju, te karantene prije puπtanja uprirodu.

Protiv tularemije postoji mrtvo i æi-vo cjepivo. Æiva su znatno efikasnija.Najmasovnija zaπtita æivim cjepivomprimijenjena je prigodom suzbijanjatularemije u Sovjetskom Savezu na-kon Drugoga svjetskog rata. Postignutisu iznimni rezultati. Za naπe prilikeaktivna zaπtita stanovniπtva cijeplje-njem nema medicinskog opravdanja,ali se na taj naËin mogu zaπtititi ma-nje skupine profesionalno ugroæenihosoba.

Premda oboljeli od tularemije nisuopasnost za druge osobe u svojoj okoli-ni, nuæno je njihovo bolniËko lijeËenje.Poæeljno je provoditi dezinfekciju bo-lesnikovih izluËevina. Oboljeli se lije-Ëe antibioticima vrlo efikasno.

lovstvo

P ri Ministarstvu poljoprivrede,πumarstva i vodnoga gospo-darstva izraen je plan gospo-darenja smeim medvjedom u

Hrvatskoj, πto je prvi sveobuhvatni i je-dinstveni dokument koji ureujeosnovne odrednice obitavanja i go-spodarenja medvjedom u RepubliciHrvatskoj. Smei medvjed u Hrvatskojslobodno æivi na ekoloπki oËuvanompodruËju veÊem od 10 000 km2, naπirem alpsko-dinarskom podruËju. Uodnosu na ostale æivotinjske vrste me-dvjed se nalazi na samom vrhu pre-hrambene piramide i ugroæava ga Ëov-jek i njegove aktivnosti. U programuse nastoji rijeπiti suæivot Ëovjeka i me-dvjeda. Svrha je plana gospodarenjasmeim medvjedom u RepubliciHrvatskoj odrediti cilj gospodarenja uokviru domaÊih i meunarodnih pro-pisa. Namjera je osigurati uvjete traj-nog opstanka smeeg medvjeda, kojije na popisu ugroæenih vrsta u Europii brojnih meunarodnih propisa o mje-rama zaπtite, tako da on bude i ostanelovna vrsta u Hrvatskoj. Meunarod-ni su propisi koji se odnose na zaπtitumedvjeda:

• Konvencija o bioloπkoj raznolikosti• Konvencija o zaπtiti europskih div-

ljih vrsta i prirodnih staniπta (Bernskakonvencija)

• Konvencija o meunarodnoj trgo-vini ugroæenim vrstama divlje flore i fa-une (CITES) i joπ mnoge druge.

ZNANSTVENE DVOJBE

Staniπte medvjeda u Hrvatskojna podruËju je visokog krπa, uarealu na nadmorskoj visini od100 do 1700 m. Donoπenjemplana gospodarenjamedvjedom æeljelo seosigurati uvjete trajnogopstanka ove sve rjee zvijeri,koja se u Hrvatskoj poËinjeπtititi joπ od 1935.

Kakogospo

smeim meu Hrvat

“©tetna i opasna zvijer”

O obitavanju medvjeda u Hrvatskojkroz povijest doznajemo u starim pi-sanim Ëlancima. Lovljeni su na svemoguÊe naËine i nisu bili zakonom za-πtiÊeni. Tretirani su bili kao "πtetna iopasna zvijer”. Takvim tretmanom po-Ëela je opadati populacija medvjedau Hrvatskoj. Naredbom banske upra-ve Savske banovine 1935. godine do-nesen je propis da se medvjed moæeloviti samo uz dræavnu dozvolu. Go-dine 1949. Zakon o lovu Hrvatske svr-stava medvjeda u divljaË zaπtiÊenu lo-vostajom. Takav status medvjedaostao je do danaπnjih dana. Smei jemedvjed u proπlosti rasprostranjen di-ljem Europe. Danas je u zapadnoj Eu-

ropi skoro istrebljen (oni koji su u pro-πlosti istrijebili svoje medvjede, sadanama propisuju kako gospodariti me-dvjedom, koga smo mi saËuvali u pri-rodi). Procjenjuje se da sada u Europiima oko 50 000 medvjeda. Medvjediu Hrvatskoj, zajedno s onima iz Slo-venije, predstavljaju genetski srodnu

Danas je u zapadnoj Europi medvjed gotovo istrebljen, a onikoji su ga u proπlosti istrijebili, sada nama propisuju kakogospodariti medvjedom. Procjenjuje se da sada u Europi imaoko 50 000 medvjeda

Republika Hrvatska je potpisnica svihrelevantnih meunarodnih propisa s po-druËja zaπtite prirode. Osim navedenimmeunarodnim propisima, medvjed je uHrvatskoj zaπtiÊen i domaÊim propisimai dokumentima kao πto su Zakon o lovu,Zakon o πumama, Pravilnik o lovostaju,Lovnogospodarska osnova i drugi.


daljedaritidvjedomskoj

- najzapadniju stabilnu populacijumedvjeda. Zbog ograniËenog prosto-ra neÊu opisivati medvjeda. Medvje-di su najveÊi krupni mesoæderi. Teæi-na æenke je oko 100 kg, a muæjakaoko 150. U godini dobrog uroda πum-skih plodina pojedini muæjaci doseg-nu i prijeu 300 kg teæine. U strukturiishrane biljna hrana sudjeluje s 95 %,a ostali su dio æivotinjske bjelanËevi-ne, preteæno strvine i beskraljeænjaci.Medvjedi se pare od kraja svibnja dopolovice srpnja. Muæjaci se bore zaæenke. Æenka se moæe u jednoj godi-ni pariti s viπe muæjaka. MedvjediÊise raaju u brlogu sredinom zime. Me-dvjedica omeËi 1-4 mladunËeta teπkihoko 350 grama. Medvjed je spolnozreo u dobi 3-4 godine, a doæivi sta-rost 10-20 godina. Prirodno je otpo-

ran na razne bolesti. BjesnoÊa je do-kazana samo u jednom grlu. VeÊi pro-blemi su s unutarnjim nametnicima utankome crijevu. Staniπte medvjeda uHrvatskoj na podruËju je visokog krπa.Tu su prisutni svi elementi znaËajni zakrπ: vrhovi, glavice, kukovi, vrtaËe, po-nikve, dolci i doline. Nadmorska visi-na areala medvjeda je oko 100 - 1700m n.m. Staniπte medvjeda nalazi se uzoni srednjoeuropskog i mediteran-skoga podneblja. Osnovna suobiljeæja tog podneblja duga i snjeænazima, nagle vremenske promjene,kratko vegetacijsko razdoblje, niskaprosjeËna godiπnja temperatura, veli-ka zraËna vlaga i dr. ©tete od medvje-da mogu biti:

• na poljoprivrednim kulturama ivoÊkama

• na πumskim sastojinama• u stoËarstvu i pËelarstvu• na objektima• u prometu• opasnost je za ËovjekaSada se medvjedom gospodari pre-

ma propisima Lovnogospodarskeosnove. Prema uputama za sastavLGO-a, uzima se 1-2 grla medvjeda na10 km2. Prirast se raËuna s 15 % naukupni broj divljaËi u populaciji. Sadase procjenjuje da u Hrvatskoj u arealumedvjeda ima oko 850 grla. Prema na-vodima Darija MajnariÊa, dipl. ing.πum. iz Delnica, medvjedica prosjeË-no vodi 2,15 mladunËadi. Ako se uzmeu obzir da medvjedica (spolno zrela)ima mladunËad svake druge godine,onda prosjeËni godiπnji prirast iznosi2,15 : 2 = 1,075 na sve spolno zrelemedvjedice. Bez obzira na Ëinjenicuda se preteæno odstreljuju muπka grla,omjer spolova kod medvjeda uzima se1 : 1. Prema toj pretpostavci (850 grlamedvjeda), oko 420 je æenskih grla, aod toga sigurno 300 spolno zrelih æen-ki medvjeda. Ako primijenimo prirastprema navodima D. MajnariÊa, ondaje godiπnji prirast u Hrvatskoj sigurno300 grla medvjeda. Kapacitet staniπtaza medvjeda je oko 1000 - 1100 grla.Prema tome, ove Êe godine kapacitetmedvjeda u Hrvatskoj biti popunjen.

Prema Planu gospodarenja smeimmedvjedom u Hrvatskoj, areal smeegmedvjeda je 12 0002, a gustoÊa po-pulacije je 0,5 - 2,0 grla na 10 km2.Prirast se raËuna na 10 - 15% ukupnepopulacije (pribliæno 150 grla godi-πnje). Za lovnu godinu predlaæe seizluËenje 100 grla medvjeda, i to 80grla za odstrel a 20 grla za ostale gu-bitke. Kriterij za raspodjelu kvota od-strela prije svega je povrπina loviπta,kvaliteta loviπta i broj medvjeih grlau loviπtu. Prema tim kriterijima, lovi-πta kojim gospodari H© d.o.o., a ima-ju stalno prisutnog medvjeda (VelikaKapela, Bjelolasica, Smrekova draga,RiËiËko bilo, Sjeverni Velebit, SrednjiVelebit), dobila bi za ovu godinu(2004. - kalendarska godina) odstrel19 grla medvjeda.

U programu je predvieno nekoli-ko zona obitavanja medvjeda:

1. Stalno obitavanje - oko 9 300 km2

2. Povremeno obitavanje - oko 2 000km2, gdje je poæeljan

3. Povremeno obitavanje - oko 700km2, gdje je nepoæeljan

4. SluËajna prisutnost medvjeda.Prema programu gospodarenja

smeim medvjedom u Hrvatskoj, pre-dlaæe se poveÊanje lovostaja za me-dvjeda. Lov bi trajao od 1. veljaËe do30. travnja i od 15. listopada do 31.prosinca. To je skraÊenje za 45 lov-nih dana.

Bitno je napomenuti u cijelom pro-gramu gospodarenja medvjedom da jepopulacija u Hrvatskoj stabilna, s ten-dencijom poveÊanja.

Svake Êe se godine utvrivati prirasti brojno stanje i na temelju tih poka-zatelja odreivati kvota za izluËiva-nje. Takav pristup gospodarenju me-dvjedom jamËi njegov trajni opstanaku naπim loviπtima i svakako je punobolji od Programa gospodarenja vu-kom, koji ne dopuπta zahvate u po-pulaciju, tako da je vuk ponovno po-stao "dræavni neprijatelj broj 1” i ne-kontrolirano se lovi (Autor teksta su-dionik je u izradi plana gospodarenjamedvjedom).

Smeimedvjed

Potrebne namirnice: 4 babuπke(“porcijaπa”), 60 g maslaca, 1 glavicaluka, 1 vezica zeleni za juhu (mrkva,perπin, manji celer), papar i piment uzrnu, lovorov list, timijan, sol.

Luk nareæemo na kolutove, ostalopovrÊe grubo naribamo. U posudi zapeËenje otopimo dio maslaca, doda-mo povrÊe, lovorov list, papar i piment,

posolimo i kratko propirjamo. Na smje-su povrÊa poloæimo oËiπÊene i posolje-ne ribe, stavimo na njih listiÊe preosta-log maslaca i pospemo ih prstohvatomtimijana.PeËemo u peÊnici i po potrebiprelijevamo ribe tekuÊinom od peËenja.

Sluæimo ribu s povrÊem na kom sepekla, ukraπenu narezanim rajËicamai krastavcima, te raæenim kruhom.

Piπe:Dipl. ing. πum.Draæen SertiÊ

Foto:Arhiv

Piπe:Zoran Timarac

LOVA»KA I RIBI»KAKUHINJA Babuπke u povrÊu


lovaËko oruæje

Raspravljati u lovaËkimkrugovima o kvaliteti zrna ilikalibru isto je kao i raspravljatio tome koja je æena najljepπa

C iljna balistika prouËava uËinakprojektila na æivi organizam.UËinak djelovanja zrna nasta-je kada ono prolazi kroz tijelo

divljaËi koje pruæa otpor, zbog Ëegase zrno deformira ili raspada. Traumat-ski πok nastaje od ozljede tkiva kojauzrokuje krvarenje i podraæaj æivËanogsustava. Krvarenje uzrokuje nagli padkrvnog tlaka. Pogoena æivotinja padau stanje πoka zbog nedostatka kisika umozgu i ugiba. HidrodinamiËki uËinakje pojava kod pogoene divljaËi, a na-staje kada zrno prolazi kroz mekane di-jelove divljaËi (izuzev koæe, kostiju ihrskavice) i nastaje udarni val. Poslje-dica toga je tlak na sve unutarnje orga-ne, a posebno na one koji imaju viπevlage. ©to je veÊa brzina zrna, to je uËi-nak hidrodinamike veÊi. Refleksni πokpovezan je s hidrodinamiËkim uËin-kom, a izrazitiji je πto je udarna brzinazrna u trenutku udara na divljaË veÊa(veÊa od 800 m/s).

Masa zrna vrlo je vaæan Ëimbenikkod odstrjela. Zrno istoga kalibra ikonstrukcije a razliËite mase moæe dje-lovati razliËito na divljaË jer je razli-Ëito popreËno optereÊenje presjeka ibalistiËki koeficijent. Teæe zrno pro-bija dublje nego lakπe. Staro je bali-stiËko pravilo da krupnoj divljaËi tre-ba teπko zrno. S time je povezan i ka-libar. Teπko zrno - veliki kalibar - krup-na divljaË. To je temelj moderne bali-stike. Pri izboru zrna bitni su sljedeÊielementi:

• masa divljaËi• udaljenost na koju se puca• poËetna brzina zrna• udarna snaga zrna• biljni pokrov• kalibar• faktor lovac.U πirokom rasponu i ponudi lovaË-

kog streljiva spomenut Êu danas

Priroda se budi iz zimskog sna,vraÊaju se ptice selice, pare se i ko-te zeËevi. Kad zatopli, iz brloga izla-zi medvjedica s mladima; veÊinadivljaËi ima mladunce. Stari jeleniodbacili su rogove, mladi ih odba-cuju, a srnjak je veÊ svoje ispruæiopa se prema rogovima u Ëupi moæeprocijeniti kvaliteta rogova za ovusezonu.

U ovom mjesecu poËinje proljet-ni prelet πljuka na povratku iz topli-jih krajeva gdje su prezimile. To je

Piπe:Draæen SertiÊ,dipl. ing. πum.

Foto:????

Ciljna balistikanajvaænije (prema mom miπljenju).Raspravljati u lovaËkim krugovima okvaliteti zrna ili kalibru isto je kao iraspravljati o tome koja je æena naj-ljepπa. Najmanji upotrebljavani ka-libar je 22 WM. To je lovno zrnoodliËno za lov na sitnu divljaË i vje-æbe gaanja u metu. Zrno 222 Re-mington i 223 u biti su vojna zrnaprilagoena lovu. OdliËna su za sit-nu divljaË i na donjoj granici upo-trebljivosti za srneÊu divljaË. 243Winchester nastao je suæenjem kali-bra 30-06. OdliËan kalibar za srne-Êu divljaË. Dobar je s RWS Kegel-spitz zrnom od 6,22 grama. U kali-bru 6,5 mm ima πiroki raspon kali-bara 6,5 x 52 R pa do super brzoga6,5 x 68. To su optimalni kalibri zaodstrjel srneÊe divljaËi, divokoze imuflona. Poslije njih dolaze srednjikalibri, 7 x 57, za koji smatram da jepreslab za srednje teπku divljaË.Ako se upotrebljava taj kalibar, morase pucati s najteæim zrnom u tomkalibru. Kalibar 7 x 64 stvoren je1917. godine. On i njegova sestra7 x 65 R idealni su kalibri za svukrupnu divljaË kod nas. Za njih seizrauje πiroka paleta zrna pa svakilovac moæe izabrati tip zrna koji munajbolje odgovara. Kalibar 7 mmRem.Mag. novi je kalibar iz 1962. go-dine. Pogodan je za lakπa zrna jer imaveliku poËetnu brzinu i za lov div-ljaËi manje i srednje biomase. Ame-riËki kalibar 30 - 06 stvoren je 1906.

godine. To je kalibar s najveÊim ra-sponom moguÊnosti zrna i upotreb-ljiv je za svu naπu krupnu divljaË.8 x 57 JS stari je kalibar iz 1888. go-dine. U nas ima dosta puπaka togakalibra. Po mom miπljenju, taj jekalibar dobar ako se puca na primjere-ne udaljenosti i s RWS -Breneke TIGod 12,83 grama. Kalibar 8 x 68 Sstvoren je 1936. godine. Poznat je povelikoj poËetnoj brzini i velikoj udar-noj snazi. Stvoren je za odstrjel krup-ne divljaËi u Africi. ObiËno taj kali-bar kupuju lovci koji se odluËuju zakalibar prema balistiËkim tablicama.Vrlo je osjetljiv na zapreke u putanjipa to Ëesto uzrokuje promaπaje i ra-njavanje. 9,3 x 62 nastao je 1905. go-dine kao safari kalibar. U Europi muponovno raste popularnost zbog si-gurnosti hica na krupnu divljaË veli-ke biomase. Sa zrnom od 19 grama ikod loπijih pogodaka u πumi, grmljui trski daje izvrsne rezultate. Idealnikalibar za lov na divlje svinje i jelen-sku divljaË. 9,3 x 74 sestra je nave-denoga. Taj kalibar u dvocijevki pre-lamaËi vrlo je cijenjen meu lovcimana krupnu divljaË. Ima zgodan rasponzrna - od Norme Vulkan 15 gramado RWS Breneke TUG od 19 grama.Mogu ga upotrebljavati svi lovci. Kodnas se rijetko susreÊe i kalibar .375H&HMagnum. To je najpoznatiji kalibar ra-zvijen 1912. godine na lov najteæekrupne divljaËi, osobito u Africi.

U ovim Ëlancima dani su samoosnovni podaci o lovaËkom oruæju, ka-librima i vrstama zrna. O toj temi po-stoje mnoge knjige i tekstovi. Tu je te-πko izmisliti neπto novo; ovo πto samnapisao, to je moje miπljenje. Svjestansam da velik dio lovaca ima i drukËijemiπljenje i iskustvo. Pa zar razliËita mi-πljenja ne vode istomu cilju?

Staro je balistiËko pravilo dakrupnoj divljaËi treba teπkozrno. S time je povezan ikalibar. Teπko zrno - velikikalibar - krupna divljaË

PODSJETNIK ZA LOVNIKA

Oæujakoduvijek vrhunac lova. Prelet je naj-bolji oko Josipova. NaveËer, kadacijela πuma utihne, Ëuje se njihovoglasanje. Kroz sumrak preleti πlju-ka. Prelet traje desetak minuta. S do-brim psom donosaËem taj je lov po-seban uæitak.

DivljaË prelazi sa zimske hrane naproljetnu. Potrebno je joπ puniti hra-niliπta kvalitetnom hranom. Ako jevrijeme toplo, potkraj mjeseca poËi-nje i pjev tetrijeba gluhana. U lovi-πtima sada mora vladati mir.


Piπe:Zoran Timarac

Foto:Arhiv

»VRSTINA I SNAGA U MALOM PAKIRANJU

Kratkodlaki i oπtrodlakifoksterijer

hrptu za muæjake je 39 cm, a æenke sunekoliko centimetara niæe.

Glava daje dojam vitkosti i snage. Nju-πka je ravna i podjednako dugaËka kaoËeoni dio glave. Uπi su malene, u obli-ku slova “V”, preklopljene naprijed i do-seæu gotovo do oËiju. Rep je noπen us-pravno, gotovo pod pravim kutom. Skra-Êuje se na tri Ëetvrtine prvotne duæine.

Dlaka oπtrodlakog foksterijera je du-gaËka, gusta i vrlo oπtra, s kratkom i me-kom podlakom. U kratkodlakog je dla-ka ravna, glatka, Ëvrsta, gusta i obilna.Kratkodlaki baπ i nije kratke dlake - du-gaËka je do 2 cm.

Foksterijeri imaju Ëvrstinu i snagu u“malom pakiranju”. Æivahni su, tempe-

ramentni i oπtri psi. S radne strane izme-u tih dviju pasmina nema velikih ra-zlika. Pri izboru radi se viπe o ukusu. Nooπtrodlaki zahtijeva veÊu njegu dlake,otporniji je od kratkodlakoga, koji jepraktiËniji za dræanje u stanu.

Ima lovaca koji ne poznaju te i drugemanje zastupljene pasmine, iako je rijeËo starim lovaËkim pasminama, koje seËesto koriste u drugim zemljama. Uzro-ci male zastupljenosti neke pasmine le-æe u tome πto lovci radije dræe raπirenijepasmine, a ima i neznanja, pogreπnihpredodæaba i povoenja za modom. Ta-ko se za foksterijere smatra da su agre-sivni psi, s kojima se teπko vlada.

Danaπnji foksterijeri, prirodno, imajutemperament terijerskoga karaktera. No

pri dobroj obuci i pravilnom postupa-nju s njima se moæe vladati i posluπnisu. U pravom trenutku i dovoljno oπtri.

NajveÊi kamen spoticanja u obuci jeaport, jer u foksterijera on nije uroen,a vlasnici nisu u stanju obuËiti psa zadonoπenje divljaËi. No ako je Ëovjek, ko-ji obuËava foksterijera, dosljedan, upo-ran i strpljiv, moæe dobiti i sigurnijegaportera od psa kojemu je aport uroen.Svaki pas moæe se nauËiti donositi div-ljaË, a neiskusni trebaju uËiti od isku-snih dresera. U svakom sluËaju, to nijeposao od tjedan dana.

S izvrsnim njuhom nalaæenje divlja-Ëi nije problem za foksterijere. A kadase nauËe aportirati, donosit Êe i krup-

nog fazana. S kraÊe udaljenosti i uzpovremeno odmaranje donijet Êe i ze-ca. Samo se po sebi razumije da se ni-jedna pasmina malih lovaËkih pasa nemoæe usporeivati s ptiËarima. Ali, ulovu na sitnu divljaË foksterijer obavidobar posao.

VeÊina foksterijera ima jako dobarnjuh i moæe uËinkovito raditi na krva-vom tragu. No, posebno u kratkodla-kih foksterijera nedostaje glasnost, nesamo na tragu, nego i na vienoj div-ljaËi.

NajveÊi kamen spoticanja u obuci je aport,jer u foksterijera on nije uroen, a vlasnicinisu u stanju obuËiti psa za donoπenjedivljaËi. No ako je Ëovjek, koji obuËavafoksterijera, dosljedan, uporan i strpljiv,moæe dobiti i sigurnijeg aportera od psakojemu je aport uroenFoksterijeri su poËetkom XIX. sto-

ljeÊa potekli od pasa koji su sekoristili za lov lisica. Oπtrodlakije nastao kriæanjem s oπtrodla-

kim terijerom, a kratkodlaki sa staroen-gleskim bijelim terijerom. Kriæanje izme-u tipova oπtre i kratke dlake dodalo jebijelu boju obim pasminama. Prvi stan-dard foksterijera iz 1878. je godine. Za-hvaljujuÊi njegovoj nepreciznosti, uzga-jivaËi su stvorili pasmine na koje je utje-cala moda i koji se dosta razlikuju odprijaπnjih foksterijera.

Foksterijeri nisu ni previsoki ni preni-ski na nogama i nikada nisu zdepaste igrube grae. KvadratiËne su grae s du-bokim prsima. Izgledom podsjeÊaju nalovaËkoga konja kratkih lea. Visina u

Smatra se da lovnim terijerima u ja-marenju ne moæe konkurirati nijednadruga pasmina, kao i u utakmicama uradu tim naËinom lova. Pokazalo se dasu im foksterijeri uspjeπni takmaci. Neovisi to samo o izvrsnim uroenim oso-binama tih pasmina nego i o vlasniku,odnosno dreseru, koji treba vremena i tru-da za obuËavanje i pripremu svog psa.

Na kraju, ljepota, atraktivnost (veliËi-na) i prikladna narav lovaËkih pasa ne-ke pasmine u veÊoj su ili manjoj mjeriuzroci πto postanu “kuÊni psi”. Na æa-lost (s lovaËke strane), to se dogaa i sfoksterijerima. No bilo “kuÊni”, bilopravi lovaËki psi, foksterijeri trebaju pu-no kretanja.

Kratkodlaki i oπtrodlaki foksterijer

lovaËki psi


noj hali predstavile svoj ovogodiπnjikompletni turistiËki asortiman. Daka-ko, najveÊe zanimanje izazivali suvrhunski trofeji i pozivi brojnih agen-cija da i sami postanete vlasnikom pre-stiænog trofeja medvjeda, nosoroga ililava u nekoj od europskih destinacijaili pak u lovu u Namibiji, Tanzaniji ilina Aljasci. Nisu izostale ni svjetskemarke u proizvodnji lovaËkog oruæja(Blaser, Krieghoff, Mauser, Browning,Steiermalnicher i drugi), odjeÊe (Ket-

SAJAM LOVA I RIBOLOVA, SALZBURG, AUSTRIJA, 6.-8. VELJA»E

Sajam u Salzburgumagnet je za lovaËku publiku!

reportaæa

Sajam lova i ribolova uSalzburgu u tri je dana obiπloblizu 35 tisuÊa posjetitelja, ana njemu je izlagalo 18zemalja s pet kontinenata.Hrvatsko lovstvo nije sesamostalno predstavilo,premda su neke lovnedestinacije bile u ponudistranih (slovenskih,njemaËkih) agencija

“U posljednje vrijeme u trendu je lov u JuænoafriËkoj Republicii Namibiji, popularno nazvan “Big Five”. To znaËi lov na slona,nosoroga, bivola, lava i leoparda. Nijemci tradicionalno odlazena lov u Poljsku. U posljednje vrijeme ’ide’ Rumunjska i Turskagdje se nudi “kombinirani” lov, to jest lov spojen s godiπnjimodmorom na moru. I Hrvatska ima moguÊnost takve ponude,kod vas je zanimljiv i medvjed, i muflon...”Kad toliko puno ljudi, iscrpljenih u strahovitoj guævi oko svihπtandova, oæedni i ogladni, onda je Ëekanje na par hrenovki(popularni Frankfurter, 2,80 êêêêê, oko 21 kuna) ili malu Ëaπu piva(2,5 êêêêê) izgledalo beskrajno dugo. Ali nitko se zbog toga nijebunio, niti vikao! A joπ manje iπao preko reda

Sajam lova i ribolova u Salzbur-gu (Die Hohe Jagd & Fische-rei), uz Dortmund i München,jedno je od tri lovaËka sveti-

πta koja uoËi poËetka svake nove lov-ne sezone (1. travnja) obilaze tisuÊe po-klonika lova i ribolova iz cijele Euro-pe. BuduÊi da se münchenski sajamove godine ne odræava, Salzburg je od6. do 8. veljaËe, nakon najveÊe lovaË-ke smotre u Dortmundu, bio stjeciπtebrojnih znatiæeljnika u karakteristiËnimzelenim odorama, nerijetko s fazano-vim perom na πeπiru, æeljnih da sazna-ju πto se novo nudi na podruËju veÊ

gotovo do savrπenstva sofisticiranogoruæja, streljiva, odjeÊe i ostale opre-me za koju moæda ni ne znate da vamtreba ili da postoji - dok je ne vidite nasajmu! Moglo bi se reÊi - sajmovi sumagnet i indikator i interesa!

U 15 hala razmjeπtenih u nekolikozgrada na sjevernome rubu grada, sa-jam u Salzburgu ponudio je mnoπtvosadræaja, a osim klasiËne prezentaci-je lovne i ribolovne ponude, brojnesu zemlje iskoristile priliku i u poseb-

Piπe:Miroslav

Mrkobrad

Foto:M. Mrkobrad


tner, Akach, Elch), obuÊe (Moeindl,Lechameu). Jedna je hala bila rezer-virana za ribiËe i sva svjetska Ëuda ri-biËke tehnike. Na improviziranomebazenu profesionalni je ribiË poduËa-vao tehnike bacanja udice.

Hrvatska loviπta ustranim ponudama

Premda hrvatsko lovstvo na sajmunije bilo (samostalno) predstavljeno,neke strane agencije (NjemaËka, Slo-venija) nudile su aranæmane za lov namuflone, jelene ili πljuke (ovo zadnjeËak i u vrijeme lovostaja!) u naπojzemlji. U jednoj od agencija prisjetilisu se da su pokuπali raditi i s Hrvat-skim πumama (Osijek), ali da nije iπlo.Naπi susjedi (i konkurenti) Maari izla-gali su na nekoliko πtandova (meunjima i loviπte Gemenc, Forst Hunga-ria AG), a svoj izloæbeni prostor imalisu i Slovenija i Srbija i Crna Gora.

Sajam je posjetila i skupina lovacaiz Hrvatskih πuma koja je, osim uvidau ovogodiπnju ponudu i, πto je joπ va-ænije, cijene u ostalim zemljama, ima-la priliku razgovarati s predstavnicimanekoliko agencija s kojima Hrvatskeπume posluju ili su to radile prije: Pa-sat i Dijana iz Slovenije, IHT-Jagdrei-sen, te vlasnikom njemaËke agencijeAdler Adventure Tours, koja veÊ viπegodina dovodi lovce u loviπta Hrvat-skih πuma. A njihova iskustva na veli-kom i zahtjevnome njemaËkom træiπtunisu nimalo nevaæna. Tako Jens Voc-ke, vlasnik Adler AT agencije, kaæe:

- Naπe poslovne odnose moramodefinirati toËno na vrijeme, kako bi po-nuda bila konkurentna i kako bi nekiod oko 360.000 lovaca u NjemaËkojodabrao æeljenu destinaciju. U po-sljednje vrijeme u trendu je lov u Ju-ænoafriËkoj Republici i Namibiji, po-pularno nazvan “Big Five”. To znaËilov na slona, nosoroga, bivola, lava ileoparda. Nudimo i Rusiju i Aziju, aod europskih zemalja Nijemci tradi-

cionalno odlaze na lov u Poljsku. Uposljednje vrijeme ’ide’ Rumunjska iTurska gdje se nudi “kombinirani” lov,to jest lov spojen s godiπnjim odmo-rom na moru. I Hrvatska ima moguÊ-nost takve ponude, kod vas je zanim-ljiv i medvjed, i muflon...”

Hrvatska je ipak bila predstavljenana sajmu. U hali gdje se predstavljalakompletna turistiËka ponuda, Hrvat-ska je turistiËka zajednica s mnoπtvomprospekata priobalja privukla priliËnupozornost. Samostalno su se u nepo-srednoj blizini predstavili i otok Krkte Hoteli Rabac, Ëija predstavnica ka-æe da ovdje dolaze viπe godina i da supovratni rezultati zadovoljavajuÊi. Nonaπi susjedi (i konkurenti za pridobi-vanjem turistiËkih nomada), Slovenci,Talijani i posebno Maari, pa Maro-ko, Egipat, Tajland, oËito nisu æalilinovca da pokaæu ono πto imaju. Jer ite kako dobro znaju da s ovog podru-Ëja dolazi velik broj gostiju.

Nitko nije mogao mimoiÊi halu s luk-suznim vozilima terencima, a svi su sezaustavljali kod ameriËkoga Humme-ra, nekad vojnog, a sada i civilnog vo-zila (90.000 E, vozi ga i novi kalifor-nijski guverner Arnold Schwartzene-ger), tako πirokog da dugo vremena ni-je smio na ceste u civilni promet. Ipak,najskuplji je bio najnoviji Range Ro-ver od 105.000 E (bez poreza).

Popratni dogaaji sustizali su jedandrugoga, od natjecanja u izradbi Ëe-ka, izloæbe lovaËkih pasa i lovaËkogkina do prezentacije ureaja za noÊ-no promatranje, sokolarstva i drugog.

Pivo, hrenovke, buncekNekom neutralnom posjetitelju,

“nelovcu”, svakako je bilo zanimljivogledati s koliko ljubavi i strasti ljudinajrazliËitije dobi pomno uzimaju uruke novo oruæje i razgledaju ga (ci-jena: od 1000 eura na viπe), kako seribiËi gube u pravoj πumi πtapova.

S naπe perspektive gledano, nedo-stajalo je ugostiteljskog prostora. Kadtoliko puno ljudi, iscrpljenih u straho-vitoj guævi oko svih πtandova, oæednii ogladni, onda je Ëekanje na par hre-novki (popularni Frankfurter, 2,80 E,oko 21 kuna) ili malu Ëaπu piva (2,5E) izgledalo beskrajno dugo. Ali nit-ko se zbog toga nije bunio, niti vikao!A joπ manje iπao preko reda. »ak nivelika sala s brojnim drvenim, “piv-niËkim” klupama, nije bila dovoljnada primi sve umorne putnike u zele-nim odijelima (to je i dio austrijske na-rodne noπnje), æeljne Ëaπe piva, por-

Uvijek u prvom planu - lovaËko oruæje

Dio hrvatskih πumara u obilasku sajma

Prigodu je iskoristila i Hrvatska turistiËka zajednica

»udo na cesti - ameriËki terenac Hummer (95.000 êêêêê)

18 zemalja,316 izlagaËa

Na web stranici sajma stoji da je utri dana zabiljeæeno 35.000 posje-titelja, koji su ukupna dogaanja nasajmu ocijenili ocjenama izmeu1-2 (kod nas to znaËi 4-5). Izlagaloje 18 zemalja (pet kontinenata) s316 izlagaËa. Zanimljivo, iza doma-Êina Austrije te NjemaËke, treÊi pobroju izlagaËa, 12, bili su Maari.


manifestacije

u povodu obiljeæavanja 20. lipnja

DANA HRVATSKOGA ©UMARSTVAi

130 GODINA ORGANIZIRANOG ©UMARSTVABJELOVARSKOGA KRAJA

raspisuje natjeËaj za

1. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE “©UMA OKOM ©UMARA”koji Êe se odræati u Maloj galeriji Gradskog muzeja u Bjelovaru od 19. lipnja

do 11. srpnja 2004.Bit Êe izloæeno 80 - 100 fotografija, koje Êe odabrati kvalificirani struËni æiri.OcjenjivaËki sud odabrat Êe 3 najbolja rada, a prvonagraenom autoru bit Êe

prireena samostalna izloæba u sklopu 2. BJELOVARSKOG SALONA FOTOGRA-FIJA sljedeÊe godine, koja Êe biti zasebno predstavljena u katalogu 2. salona.

Pravila natjeËaja:a) motiv ne smije izlaziti iz okvira naslova “©uma okom πumara”b) na natjeËaju mogu sudjelovati samo Ëlanovi Hrvatskoga πumarskog druπtvac) svaki autor moæe sudjelovati s najviπe 10 pojedinaËnih ili s 3 serije po

4 fotografijed) na natjeËaj se πalju neopremljene fotografije na sjajnom papiru formata

20x30 cm, snimljene u tehnici: crno-bijela, color, digitalna, digitaliziranae) poslati toËne podatke o autoru i fotografijama (obvezno ispuniti priloæenu

prijavnicu ili je zatraæite od organizatora)f) fotografije poslati do 1. svibnja 2004. na adresu: H©D Ogranak Bjelovar, uz

napomenu: “fotografije za natjeËaj” 1. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJAg) organizator se obvezuje izraditi poveÊanja, koja Êe biti izloæena, istovjetna

poslanim fotografijama, o svom troπkuh) organizator se obvezuje primljene materijale vratiti autoru o svom troπku

u roku mjesec dana nakon izloæbei) organizator ima pravo postavljanja izloæbe naknadno i na drugim mjestimaj) sudionici izloæbe jednokratno ustupaju autorska prava organizatoru, za

potrebe reproduciranja izloæenih djela u katalogu, na plakatu, promidæbe-nim materijalima i u medijima

Prijavnicu i detaljnije informacije o natjeËaju i izloæbi moæete zatraæiti na:E-mail: [email protected] ili osobno na broj: 098-453-324

Organizacijski odbor

cije bunceka sa zeljem (12 E). U na-rodnu su noπnju, popularne “dindrli-ce”, i to vrijedi spomenuti, bile odje-vene gotovo sve gospoe na πtando-vima, koje su vam mogle dati potpu-nu informaciju o svemu πto æelite zna-ti. I to je bitna razlika od naπih sajmo-va, gdje su gotovo sve domaÊice naπtandovima u minicama i odjevene poposljednjoj modi pa mogu konkurira-ti na bilo kojem izboru za Miss, veÊi-nom tu (Ëast iznimkama) da vas po-nude kavom ili piÊem.

Mozart

Die Hohe Jagd & Fischerei tek jejedna od turistiËkih odrednica ovogalijepoga grada na Salzachu. Salzburg,grad nastao na brdu soli, æivi s turisti-ma cijelu godinu, nema vjerojatno ni

Korisni razgovori - grupa lovaca iz Hrvatskih πuma

jednoga koji nije zastao ispred æuteviπekatnice u Getreibgasse 9, rodnekuÊe velikog Wolfganga AmadeusaMozarta. I ove prohladne i kiπne su-bote s poËetka veljaËe stotine Japana-ca tiskalo se ispred zgrade i “sprema-lo” je u svoje skupocjene Nikone. Tuje i Alter Stadt, pa strpljivi koËijaπi sfijakerima πto Ëekaju dokone (i one sdubljim dæepom) da ih provezu krozuske uliËice staroga dijela grada ili pakuz Salzach. Novi je, neposredno uzAmadeusovu kuÊu, jedan od brojnihribljih restorana iz Nordsee lanca.Kroz izlog svi ti riblji specijaliteti iz-gledaju sjajno, kako ih ne biste kuπa-li! Riba (valjda osliÊ!) s krumpir-sala-tom - 11 E, πpageti s plodovima mora- 10 E. Za austrijske plaÊe nije skupo,tko voli! Po izlasku iz restorana, Bran-ko, jedan od lovaca iz naπe grupe, od-mah je najavio: ”Sutra kod kuÊe od-mah palim roπtilj!”

HRVATSKO ©UMARSKO DRU©TVOOGRANAK BJELOVARMatoπev trg 143000 BJELOVAR

PRIJAVNICA ZA SUDJELOVANJE NA 1. BJELOVARSKOMSALONU FOTOGRAFIJE “©UMA OKOM ©UMARA”

Ime i prezime autora: ..........................................................................................................................

Telefoni: .......................................................................................................................................................

E-mail: ............................................................................................................................................................

Adresa: ..........................................................................................................................................................

Æivotopis (obvezno): molimo priloæiti pola kartice teksta.Naziv i tehniËki opis djela: .............................................................................................................

............................................................................................................................................................................

Datum prijave: Potpis:.............................................................. ....................................................

OPIS FOTOGRAFIJE (obvezatan uz svaku fotografiju)

Naziv fotografije i broj: ......................................................................................................................

Vrijeme i mjesto nastanka: ..............................................................................................................

Tehnika (crno-bijela, color, digitalna, digitalizirana): ...................................................

Fotoaparat: ..................................................................................................................................................

TehniËki podaci o fotografiji: .........................................................................................................

............................................................................................................................................................................


36. EUROPSKO PRVENSTVOZA ©UMARE U NORDIJSKOMSKIJANJU, PRALOGNAN,FRANCUSKA, SIJE»ANJ 2004.

36. EUROPSKO PRVENSTVOZA ©UMARE U NORDIJSKOMSKIJANJU, PRALOGNAN,FRANCUSKA, SIJE»ANJ 2004.

sport

Piπe:Ana JuriËiÊ

Foto:A. JuriËiÊ

H rvatsko πumarsko druπtvo iove je godine odvelo ekipuhrvatskih πumara na 36. na-tjecanje europskih πumara u

nordijskim disciplinama, EFNS, koje jeod 18. do 24. sijeËnja odræano u fran-cuskome mjestu Pralognanu. Za Hrvat-sku su se natjecali Alen AbramoviÊ, Ro-bert AbramoviÊ, Klaudio Lisac, Mladen©porer, Franjo Jakovac, svi iz Uprave πu-ma Delnice, Tomislav KranjËeviÊ iz kar-lovaËke Uprave, Andrija CrnkoviÊ (Di-rekcija), Hranislav Jakovac (H©D), te IvanRaËki, student ©umarskoga fakulteta uZagrebu. I vratili se s prvom medaljomotkako Hrvatska, po 8. put, sudjeluje naEFNS-u. Osvojio ju je Alen AbramoviÊu pojedinaËnoj utrci na 10 km klasiË-nim stilom. U struËnom vodstvu ekipebili su Josip DundoviÊ, Herman Suπnik,Viktor ©porËiÊ, Damir DelaË, te Ana Ju-riËiÊ u svojstvu prevoditeljice.

Rezultati

U Pralognanu se natjecalo 1054 πu-mara skijaπa iz ukupno 21 europskezemlje. U utrci na 10 km klasiËnim na-Ëinom, u kategoriji iznad 61 godine,

Srebro je za Hrvatsku na 36. europskom prvenstvu za πumare unordijskim disciplinama osvojio Alen AbramoviÊ u pojedinaËnojutrci na 10 km klasiËnim stilom. Za 6 desetinki sekunde izmaklamu je bronca u istoj disciplini slobodnim naËinom

H. Jakovac postigao je 67. vrijeme, ukategoriji 41-50 godina F. Jakovac bioje 13., u kategoriji 31-40 godina K. Li-sac (ovo mu je prvi nastup na EFNS-u)bio je 53., T. KranjËeviÊ 69., A. Crnko-viÊ 70., a R. AbramoviÊ 111. U kate-goriji 21-30 godina A. AbramoviÊ do-trËao je do srebra u utrci na 10 km kla-siËnim naËinom, a u kategoriji do 19godina I. RaËki osvojio je 4. mjesto. Istise dan trËala i utrka na 10 km slobod-nim naËinom. U kategoriji 31-40 god.M. ©porer osvojio je 8., a F. Jakovac16. mjesto, iako je zbog preuzetog star-tnog broja trËao u 10 godina mlaojkategoriji. U kategoriji od 21 do 30godina A. AbramoviÊu bronca je izma-kla za 6 desetinki sekunde, no to je 4.mjesto to vrjednije πto je osvojeno istidan kad i srebro, dakle nakon pretrËa-nih 20 km, u πto su se u Pralognanurijetki upustili.

Zavrπnog dana natjecanja trËala seπtafeta. Hrvatsku su predstavljale dvijeekipe, prva u sastavu A. AbramoviÊ, F.Jakovac, RaËki i ©porer zauzela je izvr-sno 10. mjesto, a druga ekipa u sasta-vu CrnkoviÊ, R. AbramoviÊ, Lisac iKranjËeviÊ 86. mjesto.

Dogodine u Bjelorusiji

SljedeÊe je godine domaÊin EFNS-aBjelorusija, Ëiji je voa momËadi nagodiπnjem sastanku odbora EFNS-apredstavio veÊ poduzete aktivnostikako bi Minsk spremno doËekao broj-ne natjecatelje koji se oËekuju na 37.EFNS-u.

U sklopu EFNS-a tradicionalno se or-ganiziraju i struËne ekskurzije. Hrvat-ski su predstavnici izmeu pet ponu-enih tematskih ekskurzija odabralione na temu “Gospodarenje zaπtiÊe-nim objektima prirode u Nacionalnomparku La Vanoise” te “Gospodarenjetopolom u Savojskom klancu”.

Pralognan - pogled na mjesto i skijaliπte

s S natjecanja nordijacaAlen AbramoviÊ - prva skijaπka medalja t

Prva medalja zahrvatske πumare skijaπe


turistiËki izlogLjudevita Farkaπa VukotinoviÊa 2HR-10000 ZagrebTel.: ++ 385 1 4804 231Fax.: ++ 385 1 4804 241

ID COD: HR-AB-01-080449924M.B. 1695843E-mail: [email protected]: //tours.hrsume.hr/

Na lovaËki vikendu Podravinu!

UPRAVA ©UMA PODRUÆNICA KOPRIVNICA

Loviπte RepaπLoviπte Repaπ nalazi se uz lijevu obalu rijeke Drave i

maarsku granicu, na udaljenosti oko 100 km od Za-greba. Zauzima povrπinu od 4322 ha, a obuhvaÊa sto-ljetne hrastove πume, dravske rukavce i vrbake. Okoli-ca loviπta plodna su polja i livade te mala podravskasela.

U loviπtu Repaπ lovac moæe loviti kapitalnog jelena, ve-pra ili srnjaka. Loviti se moæe doËekom s Ëeka, πuljanjem

ili privozom kolima. Zimi se na Dravi mogu loviti patke iguske.

Smjeπtaj gostijuLoviπte je poznato po LovaËkom domu ‘’»ambina’’, koji

je dobio ime po istoimenome jezeru. Na jezeru je moguÊribolov. LovaËki dom ima centralno grijanje, a televizor senalazi u dnevnom boravku.

Loviπte –urevaËka i PitomaËka BilogoraLoviπte je smjeπteno na sjevernom dijelu æivopisne Bilo-

gore, na udaljenosti oko 100 km od Zagreba. –urevaËkaBilogora zauzima povrπinu od 1673 ha, a PitomaËka Bilo-gora od 2990 ha.

Ta brdska loviπta bogata su jelenskom i srneÊom divljaËite divljom svinjom, patkom i guskom.

Lov prigonom na divlje svinje kao i doËekom s visokeËeke pruæit Êe lovcima nezaboravne trenutke.

LOVA»KI DOM “»AMBINA” ©UMARIJA REPA©Adresa: Vladimira Nazora 16, Adresa: Vladimira Nazora 16,48 332 Ædala (tel.048-866-144) 48 332 Ædala (tel.048-866-115)

Loviπte PeskiLoviπte Peski smjeπteno je unutar plodnih podravskih

oranica i livada, na povrπini 7228 ha, a omeeno je gu-stim nizinskim πumama. Udaljeno je oko 100 km od Za-greba.

–urevaËki peski nalaze se istoËno od –urevca. To jezaπtiÊeno botaniËko podruËje osebujnog staniπta, s velikimbrojem endemiËnih vrsta, jedinstvene flore i faune te vidlji-

vim oblicima pjeπËanih dina, odnosno ostacima hrvatskeSahare.

Pet km od –urevca smjeπtena je Fazanerija Pe-ski. To je jedna od najveÊih fazanerija, a bavi se uzgo-jem fazana, jarebica, patki i prepelica. Uz prirodnu div-ljaË, lovcima osigurava bogat lov s lovaËkim psima pti-Ëarima.


LOVA»KI DOM ‘’PESKI’’Adresa: –urevac bb,48 350 –urevac(tel. 048-811-180)

Lijepi krajolici i bogatstvo divljaËisvojstveni su za to loviπte.

Smjeπtaj gostiju moguÊ je u udob-nome i renoviranom LovaËkom domu‘’Peski’’, koji ima klimu, centralno gri-janje, a u svakoj sobi televizor.

Ostala turistiËka ponuda

U cijenu je ukljuËen PDV. Boraviπna pristojba za odrasle osobe iznosi 4 kn.

Posebna ponuda: Riblji specijaliteti i specijaliteti od divljaËi.

Dodatni sadræaji: voænja biciklom, voænja lovaËkom koËijom, πetnja i boravak u prirodi

Gospodarsko i kulturno srediπte ovog dijela Hrvatske jegrad –urevac, koji ima oko 6 tisuÊa stanovnika. Razvio seu 14 st. oko tvrave Stari grad. Poznat je po legendi o pico-ku iz 1552. godine. Tada je u turski tabor ispaljen pjetliÊkoji je stvorio privid izobilja i tako je lukavstvom otjeranturski silnik.

Cjenik

»AMBINA ©UMARIJA REPA© PESKI2/2, 2/2+1, 2/3 4/2

(16 kreveta) (8 kreveta) (24 kreveta)

kn kn knNoÊenje 138,00 138,00

NoÊenje s doruËkom 193,00 193,00 230,00

Polupansion 315,00 315,00 290,00

Puni pansion 437,00 437,00 350,00

Danas je –urevac poznat po Galeriji u Starome gradu, ukojoj su izloæbe renomiranih slikara, a tu je i stalna postavazaviËajne zbirke slika podravskih slikara.

Tu je i donacija Ivana LackoviÊa Croate, velikog hrvat-skog slikara, oko 1000 slika viπe od 200 autora iz dvadese-tak zemalja svijeta.


ljudi i planine

SedmeroËlana ekipaPlaninarskog druπtva ©umarpohodila je potkraj proπle godineNepal i Himalaju. U nekolikobrojeva naπega Ëasopisaobjavljivat Êemo zapis s ovoganesvakidaπnjeg pothvata,"nepalski dnevnik", koji jevodio organizator i voditeljekspedicije Boæidar KrznariÊ

I z Europe izravno u Nepal vozi samoaustrijski prijevoznik pa ako se æeli doÊiu Kathmandu u jednom danu, karte semoraju rezervirati i pola godine unapri-

jed, a u Himalaje se ide izmeu dva mon-suna. Datum odlaska odreen je dakle kar-tom za 16. 10., a povratka 7. 11. 2003. go-dine. Cijeli program putovanja s imenimaËlanova grupe poslao sam elektronskom po-πtom u Kathmandu gospodinu Somu Ghu-rungu, vlasniku hotela Thorong-La i turistiË-ke agencije gdje odsjedaju svi hrvatski hi-malajci. Brzo mi je odgovorio, zahvalio napovjerenju.

Pripremili smo se dobro fiziËki i psi-hiËki, spakirali opremu, skupili novac idoπao je dugo iπËekivani Ëetvrtak 16. li-stopada 2003.g. Dolazak na aerodromPleso u 6 i 30 sati, vaganje opreme (dva-

Piπe:Boæidar

KrznariÊ

Foto:Boæidar

KrznariÊ

NEPALSKI DNEVNIK / PD “©UMAR” NA HIMALAJI, 2003. (2)

U carstvu lama,brojnih sakralnihgraevinai ritualnih obreda

deset kilograma je maksimalna teæina). UBeËu smo samo sat vremena i u 10.30letimo za Kathmandu gdje slijeÊemo ponjihovu vremenu u 22 sata. Vremenskarazlika je + 3.45 sati. Joπ samo vize, πto jeformalnost, na izlazu nas Ëeka agent snatpisom BOZIDAR, i nakon dvadesetakminuta voænje kombijem veÊ smo u ho-telu, u samom centru grada Thamelu.Ograen je visokom zidanom ogradom,a na ulazu u dvoriπte deæura 24 sata uni-formirani straæar.

»udesni KathmanduU Kathmanduu ostajemo Ëetiri dana

u turistiËkom razgledavanju grada i pri-premi opreme za uspon. Grad je smje-πten u prekrasnoj nizini okruæenoj bre-æuljcima. Uz njega su joπ dva drevna kra-ljevska grada, Patan i Bhaktapur. Nepal-ci su hindusi ili budisti. Obiπli smo nji-hova svetiπta, Boudhanath (budistiËko) iPashupathinath (hindu).Boudhanath jenajveÊa budistiËka stupa (sakralna gra-evina) u Nepalu, stara viπe od 1500 go-dina. Na sve Ëetiri strane svijeta gledajuBudhine oËi s treÊim okom u sredini,znakom mudrosti, i umjesto nosa s bro-jem jedan, znakom sklada cijelog æivo-ta. Posvuda mnoπtvo molitvenih zasta-vica na kojima su ispisane mantre - mo-litve koje se po budistiËkom vjerovanjuponavljaju leprπanjem na vjetru. Najsta-

rija budistiËka sakralna graevina na svi-jetu ili kako oni nazivaju stupa, zove seSwayambhunath stupa. Strme stepenicevode do vrha. Stupa je potpuno zatvore-na i u njezinim temeljima nalaze se kostinekog svetog Ëovjeka. Pashupathinath jehinduistiËko svetiπte. Tu su dva velikahrama posveÊena hinduistiËkom boæan-stvu Shivi (stvoritelj i razaratelj svijeta).Smjeπteni su na obali rijeke Bagmati gdjeje uokolo mnoπtvo majmuna. Na obalirijeke su ærtvenici na kojima hindusi spa-ljuju umrle.

Kathmandu, Patan Durbar Squere Ritualni obred lama

Pogled na Mount Everest

UoËi polaska za Luklu


Po cesti i ulicama straπna guæva. Svi senekuda kreÊu, svi neπto prodaju, odsuvenira do do planinarske ialpinistiËke opreme potrebne zaHimalaje. Meu automobilima jurespretni vozaËi na rikπama nudeÊi svojeusluge. Tu se nae i poneka svetakrava kako leæi uz rub ceste

pujemo joπ πto nam treba i pakiramo stvariza uspon. Viπak ostavljamo u skladiπtu ho-tela. Sutra kreÊemo u brda. Jedva Ëekam.Uspon

Ujutro 21. listopada ustajemo po mra-ku. Na aerodromu moramo biti u 6 sati ra-di svih formalnosti. Guæva je, zar se svi tiljudi idu penjati? Poslije vidim da idu, aliπto se dalje penjemo, sve ih viπe otpada.Avion ima 20 sjedala, let traje 35 minuta,a najzanimljivije je da se pilot sluæi isklju-Ëivo vizualnom navigacijom! Leti se izme-u vrhunaca, i to samo prije podne izme-u 7 i 10 sati jer je kasnije loπa ili nikakvavidljivost. A tek slijetanje! Treba pogoditisam poËetak prekratke piste i zaustaviti sepred zidom na njezinom gornjem kraju.Upravo zato je i nagnuta πto je prekratka,visinska razlika krajeva je 60 metara. Kodpolijetanja pak je obratno. Dobivamo odstjuardese vatu za uπi i bombon.

Sve je dobro proπlo i mi smo u Lukli na2860 metara nadmorske visine. Lukla zna-Ëi mjesto s mnogo ovaca i koza, πto danasi nije sluËaj. Imamo 5 nosaËa i vodiËa. Uruksacima je samo oprema za jedan dan.NosaËi idu posebno, osim jednoga koji za-jedno s vodiËem ide s nama. Putem sreÊe-mo prve jakove "dzopkyos". Dugo se spu-πtamo, sve do 2490 m, da bismo se opetpenjali do prvog prenoÊiπta Phakding na2610 m. Pruæa nam se prekrasan pogledna jedan od teæih vrhova, 6367 m visokKusum Kangur. U Phakdingu ima viπe pre-noÊiπta. Naπ vodiË Kami Sarki Sherpa vo-di nas u toËno odreeno. Tako Êe biti duæcijelog puta. Vegetacija je bujna, πto je kodnas nepojmljivo na tim visinama. Ovdjeraste bor, jela, bambus, rododendron, i togotovo do 4000 metara. Hrana nije loπa.Osnovna prehrambena kultura je riæa, za-tim pπenica, jeËam, kukuruz, krumpir, odpovrÊa cvjetaËa, grah, graπak, mrkva, luk,rajËica, a od mesa uglavnom govedina, svi-njetina i perad. Ponekog muËi probava iprehlada, i fina praπina noπena vjetrom.Danju je ugodno toplo tako da hodamo umajicama ili koπuljama, no Ëim sunce za-e, hladno je. Danas se moramo popetina 3440 m u Namche Bazar, veÊe turi-stiËko naselje. To je ujedno i zadnje odre-diπte mnogima koji ne podnose visinu paodavde idu na izlete. Putem do Namcheaprolazimo Nacionalni park Sagarmatha,kroz πumu bora i jele, i stiæemo u Nam-

che Bazar na 3440 m. To je administrativ-no sjediπte cijele regije Khumbu i srediπteNacionalnog parka. Ima puno hotela i du-Êana, moæe se komunicirati telefonom ilielektronskom poπtom. UNESCO je 1983.godine ovdje financirao uvoenje struje.Ostajemo jedan dan radi aklimatizacije.Uz sobu je i kupaonica s tuπem i WC-omkoja je zatvorena lokotom i Ëija se uporabaposebno plaÊa. Kuπamo domaÊe specija-litete koje smo donijeli iz Hrvatske, kulen,kobasice, slaninu, luk. U restoranu naru-Ëujemo kuhani krumpir, jaja na oko i tost.U mjestu Khumjung, gdje æive Sherpe, E.Hilary je osnovao πkolu za osnovno obra-zovanje djece ovoga kraja.

Idemo dalje prema Tengbocheu na3867 m nadmorske visine, gdje je samo-stan u blizini kojega noÊimo. Samostanima pedesetak monaha, dva puta je uni-πtavan i obnavljan. Svake godine u stude-nome za punog mjeseca odræava se veli-ka sveËanost "Mani Rimdu festival". La-me tada obuku odjeÊu i maske demona ikroz ritualne plesove prikazuju pobjedubudizma nad animizmom u Tibetu.

Cijelim putem prema Tengbocheu pa-da kiπa i niπta se ne vidi. Prolazimo πu-mom rododendrona. Tek po povratku,kada smo tu ponovno noÊili, uæivali smou pogledu na Everest (8848 m), Lhotse(8501 m), Ama Dablam (6856 m).

Jutro je ponovno kiπovito i maglovi-to, πto nas Ëini pomalo neraspoloæeni-ma. Penjemo se dok kiπa prelazi u su-snjeæicu i snijeg. Iznad 4000 m sve jebijelo i snijeg i dalje pada. NoÊimo u4270 m visokom Phericheu. Tu je doli-na dosta πiroka pa je priliËno vjetrovitoi hladno. Mala bolnica ovdje pruæa po-moÊ alpinistima. VeËera, spavanje i pro-πao je joπ jedan tmuran dan.

(Nastavlja se)

U Kathmanduu se sreÊu ljudi doslovceiz cijeloga svijeta. Turizam je vaæna priv-redna grana Nepala. Po cesti i ulicamastraπna guæva. Svi se nekuda kreÊu, svineπta prodaju, od suvenira do planinar-ske i alpinistiËke opreme potrebne za Hi-malaje. Meu automobilima jure spretnivozaËi na rikπama nudeÊi svoje usluge.Tu se nae i poneka sveta krava kako leæiuz rub ceste. Poneπto od opreme i suveni-ra kupili smo i mi, uz obavezno cjenka-nje nekada spustivπi cijenu i nekoliko pu-ta. »etvrti dan boravka u Kathmanduu ku-

Snijeg usporava penjanje ©uma (i) na 3870 m!


Sudionici promocije u Delnicama

Piπe:V. Pleπe

Foto:B. Pleπe

II. ZIMSKE SPORTSKEIGRE U©P-a DELNICE

EkipaStruËnihsluæbipobjednikEkipa StruËnih sluæbi sveukupni

je pobjednik 2. zimskih sport-skih igara Uprave πuma Delni-ce, odræanih 30 sijeËnja na te-

renima skijaliπta Rudnik u ©umariji TrπÊe.Ovogodiπnje natjecanje, odræano u or-ganizaciji HS©-a, Sindikalnog povjereni-πtva Delnice, bilo je masovnije od pro-πlogodiπnjeg jer su uz DelniËane sudje-lovali skijaπi iz uprava GospiÊ, Naπice,Karlovac, Ogulin, Poæega, Sisak, Vinkov-ci i Bjelovar.

U nazoËnosti brojnih πumara,rijeËkog nadbiskupa msgr. dr.Ivana DevËiÊa i njegovih suradnikate predstavnika goranskihlokalnih samouprava, u Delnicamaje 6. veljaËe u LovaËkom domupredstavljena fotomonografijaSvetom Ocu na dar

IzdavaË monografije je Uprava πumaPodruænica Delnice, a u njoj je foto-grafijama popraÊenima kraÊim tek-stom zabiljeæeno sve ono πto se do-

gaalo 2002., a posveÊeno je dariva-nju Svetoga Oca boæiÊnim drvom.Kronoloπkim redom, s osamdesetakodabranih fotografija dan je prikazsvih dogaanja, od trenutka odabiraboæiÊnog drva za Papu u Javorniku,pa do predaje u Vatikanu 17. prosinca2002.

Inicijator izdavanja knjige, voditeljdelniËke podruænice Herman Suπnik,

istiËe da je knjiga nastala ne samo kaorezultat susreta sa Svetim Ocem veÊ jeto i vrijedan dokument koji Êe nas uvi-jek prisjeÊati na to da su hrvatski πu-mari imali nesvakidaπnju Ëast susrestise sa Svetim Ocem. "Teπko je opisatirijeËima sve πto smo tamo doæivjeli, aliæelja nam je da ponovno jednog danabudemo izabrani kao darivatelji Sve-toga Oca boæiÊnim drvom. I ovim da-rivanjem pokazali smo koliko smo muzahvalni za sve ono πto je napravio zanas u trenucima kad nam je bilo najte-æe", istaknuo je Suπnik na predstavlja-nju knjige u Delnicama.

Autor knjige Ninoslav Pleπe, rukovo-ditelj informatiËkog odjela u delniËkojUpravi, predstavljajuÊi nazoËnima knji-gu istaknuo je kako je ona osim sjeÊa-nja na te dane zahvala svima onima kojisu se potrudili da taj vrijedan projektugleda svjetlo dana.

Branko ©tuliÊ, Ëlan Uprave Hrvatskihπuma, zahvalio je svima onima koji susudjelovali u realizaciji ovog projekta.flSlike govore viπe od tisuÊu izreËenih ri-jeËi, a ovaj veliki projekt ostavit Êeneizbrisiv trag u sjeÊanjima svih nas, aosobito Gorana, koji su dali velik dopri-nos darivanju Svetog Oca boæiÊnimdrvom«, rekao je on.

Prema rijeËima msgr. Ivana DevËiÊa,rijeËkog nadbiskupa, darivanje smrekebio je tek prvi i pripremni, a promocijaknjige zavrπni Ëin vezan uz treÊi pasto-ralni posjet Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Do-bro je πto su sva sjeÊanja na te nezobo-ravne dane ostala zabiljeæena i u ovojknjizi. Izrazio je æelju da i dalje Ëuvamonaπe πume, vode i prirodu na dobrobitbuduÊih naraπtaja i Lijepe Naπe.

SjeÊanjena dane darivanja

U DELNICAMA PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA"SVETOM OCU NA DAR"

©umari skijaπi natjecali su se u dvijediscipline - veleslalomu i skijaπkom trËa-nju, u muπkoj i æenskoj konkurenciji.

Iza pobjedniËke ekipe, koja je osvoji-la 200 bodova i prijelazni pehar, drugomjesto pripalo je ©umariji Gerovo, s 104boda, a treÊe ©umariji TrπÊe, sa 102 osvo-jena boda.

Valja napomenuti da su se rezultatiza natjecatelje delniËke podruænice uobadvije discipline bodovali pojedi-naËno i ekipno, a za ostale natjecateljeËlanove HS©-a bodovanje je bilo poje-dinaËno.

Desetorica najboljih predstavljat Êehrvatske πumare na meunarodnom na-tjecanju koje Êe se poËetkom oæujkaodræati u Rumunjskoj.

TrπÊe - postrojene ekipe natjecatelja

dogaaji

Naslovna strana monografije

3Broj 82 • listopad 2003. HRVATSKE ©UME

Tri izvora...

u πumarskom miljeu

Voda je bo-g a t s t v o ,pitka vodazlato, di-

jamanti, smarag-di... Ona je uvjetæivota, pitanje op-stanka. Hrvatskaima sreÊu πto je usvojoj nerazvije-nosti i industrijskojnezagaenosti sa-Ëuvala (veÊim di-jelom) netaknutuprirodu.

Naπa suradnica,dipl. oec. BiserkaMarkoviÊ zateklase na izvorima (iliblizu njih) triju na-πih rijeka, u Kotli-ma na izvoru Mir-ne, kod izvoraKrke i Gacke, gdjese voda joπ uvijekmoæe piti bez opas-nosti. Uæivajte i viu ovim lijepim pri-zorima.

Kotli, izvor Mirne

Krka

Gacka

u ovom broju - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/087.pdfmase, prirodna regeneracija i...

Documents

Transcript of u ovom broju - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/087.pdfmase, prirodna regeneracija i...