FAKULTET ZA EKOLOGIJU

SEMINARSKI RAD

TEMA:SOCIOLOGIJA SELA BRANESCI

PROFESOR: STUDENT:Slobodanka Pavlovic Radoje Derajic EK-075/10

Banja Luka,Novembar 2011

SADRZAJ

Uvod………………………………………...…………………………………………………….1

Istorija Branesaca………………………….…………………………………………………….2

Porijeklo imena sela Branesci i prosperitet sela………………………………………………. 3

Geografski polozaj sela Branesci………….………………………………………………….....4

Stanovnistvo sela Branesci…………………..…………………………………………………..5

Poljoprivreda……………..………………………………………………………………………6

Ratarstvo…...……………………………………………………………………………………..7

Stocarstvo……...…...…………………………………………………………………………......8

Vocarstvo……………………………………………………………………...………………….9

Pcelarstvo…………………………….………..………………………………...………………10

Zemljoradnicka zadruga……………………………………………………………………….11

Organska proizvodnja hrane,(Uzgoj stoke)…………………………………………………...12

Organska proizvodnja,(Voce i povrce)…………….……………………...…………………...13

Turizam.........................................................................................................................................14

Lovni i ribolovni turizam………….……………………..…………………………………….15

Seoski turizam……………..…………………………………………………………...……….16

Zanimljivosti o selu..................................................................................………………………17

Zakljucak………………………………………………………………………………………..18

Literatura……………………………………………………………………………………..…19

UVOD

Samim odabirom ove teme cu iskazati kako je nastalo uopste selo Branesci i koji narodi su naseljavali ovo mjesto. Sam geografski polozaj govori da je selo Branesci brdsko-ravnicarskog reljefa, te da nije bogato ravnicarskim zemljistem. Sto se tice stanovnistva Branesaca nema ih

nesto puno, dok je u ranijim godinama zivjelo vise ljudi u selu i borilo se za zivot. Sto je najbitnije za ovo selo nisu se vodili ratovi po selu u zadnjih par godina ali je dosta mladog

muskog stanovnistva u poslednjem ratu izgubilo zivote, a podatak govori da ih je nastradalo oko 150 stanovnika ovog sela. Selo je takodje povezano sa putevima i asfaltom te je dostupno svim

opstinama sa kojima ono granici, a ubrzo ce biti i jos puteva asfaltirano, tako da ce to doprinijeti veoma dobru perspektivu Branesaca. Selo Branesci takodje posjeduju veoma plodno zemljiste te

druge uslove za poljoprivredu i stocarstvo, gdje je navedeno kakvi su uslovi za pozitivne rezultate ovih poslova. Svakako treba spomenuti da Branesci imaju veoma netaknutu prirodu i ljepota ovog sela je u nezagadjenim rijekama i potocima. Cist i svjez vazduh koji je najsvjeziji pogotovo po brdima ovog sela gdje se prostiru velike kolicine hrastove i bukove sume. Dobru

perspetkivu selo ima u lovu, seoskom turizmu te nesto malo i u ribolovu. Na samom kraju ovog seminarskog rada sam naveo neke zanimljivosti o selu gdje se spominju stara narodna vjerovanja

koja su jako zanimljiva, a danasnje generacije gotovo nikad nisu culi za takvo nesto.

1

ISTORIJA BRANESACA

Istorija sela Branesci vezana je za opstinu Celinac kojoj sada pripada i opstinu Prnjavor kojoj je selo nekada pripadalo. Istorijska pretpostavka da su nasi kraljevi naselili samim naseljavanjem Balkana. Medjutim ono sto je sigurno je to das u na nasem podrucju zivjeli Liri, tacnije Ilirsko pleme Mezeji. Podrucje Mezeja prostiralo se jugoistocno od Banja luke, s’desne strane Vrbasa, preko Vrbanje pa sve do Doboja ukljucujuci i Branesce.

Iliri su ostavili brojne tragove svog boravka na ovim prostorima: Strazbenica, stari grad Zmajevac kod Celinca, Gradina u Branescima, Sac u naselju Babici, pored vrbanje. U blizini rijeke Snjegotine, takodje se nalazi gradina, zatim podrucju Lipovaca, Popovca i Mehovca nalazio se grad Tetunio, gradina u selu Ladjevci, itd.

Poslije Ilira na nase selo dolaze Rimljani (IV vijek), koji su ostavili najvise tragova na podrucju: Brezicana, Branesaca, Vrsana, Ukrine, Snjegotine i Cecave. U VII vijeku nase prostore naseljavaju Sloveni.

Kao sto smo naveli u Branescima prema Vrsanima i Sarincima postoji poznata gradina uz koju je vjerovatno postojala rimska topionica rudace koja je u Branesce dovozena iz Cecave. Predpostavlja se da je u selu Snjegotina udaljeno oko 10 kilometara od Branesaca bio izgradjen srednjovjekovni grad Glaz.

2

PORIJEKLO IMENA SELO BRANESCI

O samom imenu sela Branesci nema mnogo pisanih tragova. Mutno narodno predavanje u Branescima govori o sukobu doslog stanovnistva sa nekim Reljom, koji je braneci svoje posjede i poginuo po cijoj borbi je prema legendi i naselje dobilo ime.

Postoji nekoliko legend kako su Branesci dobili ime. Tako se siri legenda da je nekada na rijeci Turjanici bilo mnogo vodenica koje su mljele zito, a kako bi voda imala snagu da pokrece mlinsko kamenje neophodno je bilo napraviti BRANU. Tako su mjestani ostalih sela koji su donosili brasno na meljavu govorili da idu u mjesto gdje ima dosta brana i nakon izvjesnog vremena nase selo nazvase BRANESCI.

Prosperitet sela

Branesci su kao prvi oblik organizovanog naselja nastavili jos u 19. Vijeku. Prva Crkva Svete Trojice u Branescima sagradjena je 1903 godine. Prva skola u selu izgradjena je tokom 30-tih godina. Bila je medju deset u opstini Celinac, da bi 1974 godine bila izgradjena nova skola oko koje se formirao i danasnji centar sela.

Nakon drugog svjetskog rata u selo je dovedena elektricna energija i to oko 1970 godine. Ambulanta u Branescima je otvorena prije rata 1989 godine. Tokom zadnjeg rata nije radila, a nakon toga ponovo biva otvorena 2000 godine. Selo se 1998 godine povezuje se asfaltnim putem sa centrom opstine.

3

GEOGRAFSKI POLOZAJ SELA BRANESCI

Selo Branesci se nalaze u opstini Celinac koja je smjestena u sredistu zapadnog dijela Republike Srpske. Granici sa selima Brezicani i Ukrina u Celinackoj opstini, kao i sa Ciivcijama i Sarincima u opstini Prnjavor. Selo Branesci administrativno se dijele na Gornje i Donje Branesce koji cine mjesnu zajednicu Branesci koja postoji od 1979 godine.

Selo se dijeli na 12 zaselaka teritorijalno i administrativno povezanih, a to su:

1.CENTAR, 2. TRBICI ,3. JELICI-SIONCI, 4. DJAJICI, 5. DERAJICI, 6. POPOVICA BRDO, 7. CIGANI, 8. SUBICI-IVANICI, 9. PLAVSICI-ZIVKOVICI, 10. ALEKSICI, 11. SIKANJICI-REDAK, 12. DAMJANOVICI.

Povrsina sela je oko 25 kvadratnih kilometara na kome zivi oko 1500 stanovnika. Gustina naseljenosti je 60 stanovnika na kilometer kvadratni. Branesci se nalaze na geografskim koordinatama 44 47’’ sjeverno geografske sirine i 17 34’’ istocne geografske duzine. Od glavnog grada Republike Srpske udaljeno je 35 kilometara sto mu daje dobru poziciju za razvoj svih privrednih grana. Sa Celincom i Banja Lukom kao i ostalim opstinama i gradovima Prnjavorom, Teslicem, Dobojem, Bijeljinom i Beogradom povezano je sa asfaltnim putem. Branesci pripadaju sjevernom dijelu opstine Celinac sa nadmorskom visinom od oko 300 metara.

Klima sela branesci je umjereno-kontinentalna, uz uticaj kontinentalne sa podrucja Panonske nizije i planinske klime sa masiva Manjace, Vlasica i Cemernice. Prosjecna godisnja temperature krece se oko 11 stepeni Celzijusa. Prirodna bogatstva cine sume i poljoprivredno zemljiste koje je najjaci resurs sela, a predispozicije za razvoj ima i turizam.Branescima tece rijeka Turjanica, najveca rijeka u selu, a ima jos i par manjih rijeka kao sto su: Rakovica, Sionska rijeka, Stankov potok i drugi…

STANOVNISTVO SELA BRANESCI

Prema popisu stanovnistva provedenom 1991 godine u Branescima je zivjelo 1434 mjestana od cega je u Branescima Donjim 779 i Branescima Gornjim 645. Prvi popis stanovnistva u selu je obavljen 1971 godine kad je u selu zivjelo 1780 stanovnika. Od toga u Branescima Donjim 940 mjestana, a u Branescima Gornjim 821. Stanovnistvo sela branesci godinama je dozivljavalo promjene u broju, s tim da se primijeti manja tendencija pada stanovnistva.

Prema podacima iz knjige: Nacionalni sastav stanovnistva – Rezultati za Republiku po opstinama I naseljenim mjestima 1991, statisticki bilten br. 234, izdanje Drzavnog zavoda za zastitu Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo u Branescima je kod drugog popisa stanovnistva 1981 god, bilo 1614 stanovnika od cega u Donjim Branescima 885, a u Gornjim Branescima 728 mjestana. Prema popisu iz 1991 godine, nacionalna struktura stanovnika Branesaca izgleda ovako:

SRBI 1413 stanovnika ili 99,22%

JUGOSLOVENI 3

HRVATI 1

OSTALI 7

OSIM SRBA SVI UKUPNO 0,78%

5

POLJOPRIVREDA

Najveci dio povrsina u selu Branesci zauzimaju obradive njive i pasnjaci sto daje dobre pretpostavke za razvoj poljoprivrede. Ne raspolaze se tacno podacima koliko ima obradivih povrsina, ali prema procjeni ima oko 1.200 hektara ili 12. 000 dulum obradivih povrsina. To je svakako dovoljno kako bi Braneski domacini mogli izdrzavati svoje porodice, a visak robe plasirati na domace i inostrano trziste. Medjutim Braneski poljoprivrednici su slabo organizovani. Postojeca zemljoradnicka zadruga “SLOGA” okuplja oko 50 poljoprivrednika ali proizvodjanja jos nije organizovana na nivou ozbiljnih subjekata.

Na poljoprivredu je moguce gledati kao izdrzavanje zemljoradnjom, odnosno proizvodnju hrane tek dovoljno da se zadovolje potrebe zemljoradnika i njihovih porodica, sto je slucaj sa Braneskom poljoprivredom. Medjutim u svijetu je zastupljeniji drugi vid poljoprivrede takozvane komercijalne poljoprivrede i to je cilj da se poljoprivreda u nasem selu usmjeri u tom pravcu. Glavni cilj je sticanje novcane dobiti obradjivanjem zemlje u svrhu prinosa ljetine, komercijalni uzgoj domacih zivotinja (gazdinstvo), ili i jedno i drugo.

6

RATARSTVO

Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i naucna disciplina koja se bavi proucavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pasnjacima. Znacenje ratarstva sastoji se u tome sto su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke, a predstavljaju sirovu proizvodnju za prehrambenu Iilaku industriju. Selo Branesci jedno je od najbogatijih sela u opstini Celinac u proizvodnji ratarskih kultura. Najvise se sije kukuruza, ozimnih zitarica, ali i ljekovitog bilja.

Prema procjenama Braneskih poljoprivrednika u selu se sije oko 600 do 700 hektara ili 6000 do 7000 dulima zemljista. Kukuruz se u Branescima zasije na oko 250 hektara ili 2.000 duluma. Psenica-tritikale koja se najvise koristi za ishranu stoke, zasije se na oko 100 hektara ili 1000 duluma. Na sve ostale culture psenicu, raz, jecam, ljekovito bilje i povrce zasadi se oko 100 hektara ili 1000 duluma. Nekada davno po prici starijih Branescana nije bilo masina kao sto to danas radi jedan covjek i tokom dana uzore vise od 10 dunuma. Prije su to sa konjima i volovima radili na veoma tezak nacin, i za tu njivu od 10 dunuma oni su orali po 5 dana, ali sticajem okolnosti tehnika je svagdje u svijetu napredovala pa tako i u Branescima. Svi ljudi sto su rasijani po svijetu vracaju se uglavnom u selo jer kriza ne doprinosi toliki kapital kao prije, pa su mnogi svojim kucama dobavili masinerije, traktore i ostale prikljucke. Tako da se selo pomalo al sigurno budi i vise se zemlje obradjuje nego u poslednjih 10 godina.Takodje veca kolicina pasnjaka se kosi, od njih se sprema susena trava,(sijeno) za dohranjivanje stoke. Procjenjuje se da se trava kosi sa oko 200 hektara ili 2000 duluma godisnje na Braneskim zemljama…

7

STOCARSTVO

Stocarska proizvodnja u Branescima svedena je na primarnu proizvodnju, iskljucivo za potrebe domacinstava bez organizovane proizvodnje. Prisutno je nekoliko manjih farmi muznih krava cije se mlijeko plasira na trziste nekoliko vecih mljekara u Republici Srpskoj. Godisnje se u Branescima proizvede i plasira u daljnje mljekare oko 100 000 litara mlijeka. Stocni fond Branesaca je najbogatiji govedima pa se procjenjuje da u selu ima oko 800 muznih krava, 1200 ovaca, i nekoliko hiljada svinja, a najvise ima zivine-kokosiju,pilica i curki.

U selu je registrovana i jedna zivinarska farma ‘’DAMJANOVIC’’ koja se bavi proizvodnjom jaja, mladih pilica, i tovom ostale zivine… Branesci imaju nekoliko otkupnih stanica mlijeka od kojih su najznacajnija stanica u sklopu ‘’ BOZIC PROMETA’’, kao i kod kuce uglednog i vrijednog domacina, jednog od najvecih poljoprivrednika sela Branesci Vinka Sikanica. S obzirom na nase djedove i njihove predake drzalo se u domacinstvu po jedna krava, par svinja itd… Dok je danas u jednom domacinstvu moguce vidjeti i po 10, 20 pa i do 60 krava, teladi i junadi. Takodje neka domacinstva se bave uzgojem svinja, kao sto je poljoprivrednik Stanislav Djajic gdje u svom domacinstvu posjeduje farmu sa 120 svinja koje tovi i plasira na trziste.

Znacajni poljoprivrednici, stocari i zemljoradnici u selu Branesci su: Vinko Sikanic, Stanislav Djajic, Radenko Plavsic, Zivko Popovic, Zivko Derajic, Nevenko popovic, Savko Vasic, Radenko Dujakovic, Vinko Plavsic, Vinko Ivanic, Mirko Aleksic, Mile Bozic, Radenko Ivanic, Dimitrije Jelic, Drago Kurtinovic, Brane Pezic, Darko Kurtinovic, Novo Kurtinovic, Zlatko Kurtinovic, Radomir Ivanic, Slavko Aleksic, Tihomir Vasilic, Zivko Damjanovic, Vojo Derajic, Rodoljub Derajic i drugi…

8

VOCARSTVO

Vocarstvo u Branescima svodi se na proizvodnju domacih bijelih i plavih sljiva,jabukam te nesto manje krusaka i oraha. Od sljiva se pravi domaca rakija, a od plavih sljiva pekmez, slatko i susene sljive. Jos nema organizovane vocarske proizvodnje sto je steta s obzirom na pogodnost klime za razvoj ove poljoprivredne grane, ali se nadamo u skorije vrijeme da ce se otpoceti sa ozbiljniom proizvodnjom voca.

9

PCELARSTVO

Izuzetno povoljni klimatsko-vegetacijski uslovi, brdovitost terena sa raznovrsnom pasom za pcele, velike povrsine prirodnih livada i pasnjaka, te prostrano podrucje koje obiluje medonosnim biljem, osiguravaju Branescima povoljne prirodne uslove za razvoj pcelarstva.

U poredjenju sa drugim industrijskim razvijenim sredinama, imamo izuzetno cistu i zdravu prirodu, sto rezultira proizvodnjom vrlo kvalitetnog i zdravog meda. S druge strane, generalno gledano, vrlo smo slabo zastupljeni u promociji i distribuciji nasih proizvoda u odnosu na druge sredine, sto mnogima koji bi se bavili pcelarstvom nikako ne ide u prilog. Pcelarstvo u Branescima ima perspektivu sto potvrdjuju i individualni proizvodjaci meda. Sto je najvaznije za ovaj dio privrede vecinom se uzgaja livadski med koji je nenadmasan svojim kvalitetom u Braneskoj prirodi gdje su pasnjaci vrlo bogati raznim travama, djetelinama i pasnjacima. Jedan od poznatijih proizvodjaca meda u ovom selu je Vidosav Vasic, ali s obzirom na njegovo domacinstvo on nema neke velike kolicine proizvoda a nazalost ni mogucnosti da to dalje provodi za veci plasma na nasem ovdasnjem trzistu.

10

ZEMLJORADNICKA ZADRUGA

Prva zemljoradnicka zadruga u Branescima osnovana je tokom 60-tih godina proslog vijeka sa ciljem okupljanja poljoprivrednih proizvodjaca u selu. Jako uspjesan gigant prije rata imao je nekoliko stotina kooperanata koji su proizvodili i plasirali svoju hranu u trzisne viskove bivse drzave. Medjutim rat je razorio sve sto se stvorilo ne samo u Branescima nego u citavoj bivsoj Jugoslaviji. Igrom slucaja mnogi entuzijasti se nisu dali omesti pa su 2003. Godine osnovali opstu zemljoradnicku zadrugu ‘’SLOGA’’ Branesci.

Zadruga se bavi stocarsko-ratarskom proizvodnjom kao osnovnom djelatnoscu. Svi zadrugari su ujedno i osnivaci zadruge i ima ih ukupno 45, a zadruga u Braneskom selu broji svega 158 kooperanata. Ovo je prva zadruga sagradjena u Branescima, koja je ostala mnogim poljoprivrednicima u dobrom sjecanju i tada velikom procvatu uspjeha i dobre saradnje. Naravno tada u to vrijeme je bilo duplo vise zadrugara nego danas.

11

ORGANSKA PROIZVODNJA HRANE (UZGOJ STOKE)

Organska proizvodnja kao dio ekoloskog odrzivog razvoja obuhvata proizvodnju hrane i namirnica, (primarna poljoprivreda,prerada do distribucije), ali i neke druge proizvode biljnog i zivotinskog porijekla (tkanine, koza). Branesci su ekoloski nenarusena sredina spremna da razvije organsku proizvodnju. Organska hrana podrazumijeva proizvodnju hrane visoke hranjive vrijednosti u dovoljnim kolicinama. Visok kvalitet uz bezbijednost hrane po ljudsko zdravlje je osnovna postavka i zahtjev savremenog potrosaca. Poznato je da organski prozivodi, posebno povrce, voce i aromaticne vrste, imaju prirodan miris, ukus, cesto intenzivniju boju i veci sadrzaj secera, vitamina C i karatinoida. Sto je najbitnije manji je sadrzaj stetnog NO3 sto Branesci definitivno mogu ponuditi svojom ocuvanom prirodom i ekologiom. U organskoj hrani je bitno maksimalno koriscenje obnovljivih izvora energije u okviru proizvodnog sistema. U organskoj proizvodnji je karakteristicna reciklaza. Na taj nacin se uspostavlja kruzenje materije, inace prekinuto u konvekcionalnoj proizvodnji, a uspostavlja se i energetska uravnotezenost agroekosistema. Reciklaza obuhvata mikrobiolosku razgradnju organske materije iz poljopriovrede (biljni ostatci, stajnjak, zivinsko djubrivo) van njive, odnosno na njivi i pri koriscenju zelenisnog djubriva, sto je u Branescima praksa da se radi od davnina. To je jedna od najvecih kvaliteta naseg sela koji se u blizoj buducnosti mora iskoristiti. Osnovni cilj organskog gazdinstva je samodrzivost. Veoma je znacajno da uravnotezi odnos biljne i stocarske proizvodnje, obezbijedi dovoljno hrane za ishranu domacih zivotinja, odnosno da stocarstvo obezbijedi organsko djubrivo.U prosjeku za jedan hektar biljne proizvodnje potrebno je jedno do dvoje grla krupne stoke ili teladi. Samodrzivost se ostvaruje i raznovrsnom proizvodnjom, a mogu se organizovati eko-farme (koje se mogu iskoristiti u sferi seoskog turizma) kao sto su salasi u Srbiji. Kod organske proizvodnje, domacim zivotinjama moraju se pruziti uslovi gajenja koji omogucavaju ispoljavanje prirodnih funkcija i ponasanja jer one cine dio agroekoloskog sistema. To je slucaj u Branescima jer se vecina nase stoke hrani na prirodni nacin, a ne kao sto su negdje zatvoreni u stali.

12

ORGANSKA PROIZVODNJA (VOCE I POVRCE)

Veliki znacaj u poljoprivredi ima i organska proizvodnja povrca i voca. U Branescima je prisutna individualna proizvodnja organske hrane bez upotrebe pesticida jer domacini siju samo onoliko koliko je potrebno za domacinstvo. Ozbiljnim pristupom, organizovanom proizvodnjom i dobrim marketingom organska proizvodnja povrca se moze podici na visi nivo. U vocarstvu organski principi obuhvataju sakupljanje plodova iz ruralnih prirodnih populacija i gajanje vocnih vrsta u zasadima. Sakupljanje voca vrsi se u skladu sa organskim principima odnosno vrsi se predhodna ocjena ekoloskog stanja podrucja i vocnih vrsta. Za vocnjake treba odabrati optimalne terene posebno oke koji svojim polozajem smanjuju mogucnost pojave oboljenja. Branesci prema procjenama imaju oko 60 000 stabala bijelih sljiva od kojih se pravi rakija sljivovica. Puno manje ima zasadjenih jabuka, tresanja, visanja, kruske i ostalih vocki, jer svi imaju zasijano po par sadnica za svoje domove. Uglavnom niko se jos nije opredijelio na vecu proizvodnju voca u selu, jer su za to kao i za mnoge druge proizvodnje potrebne velike kolicine novca. A sto se tice zemljista vec nam je poznato da Branesci imaju sve uzlove za mnoge uzgoje vocnog bilja. U selu su pretezno svi dobro poznati po proizvodnji kvalitetne rakije od bijelih sljiva…

13

TURIZAM

Turizam je zasigurno grana koja Branescima moze donijeti prosperitet s obzirom na prirodne ljepote i karakteristike. Zelene povrsine, pasnjaci, rijeke, potoci idealni su za razvoj seoskog i rekreativnog turizma. Vjerski objekti na teritoriji sela kao i manastiri i Crkve u blizini Branesaca daju veliku sansu razvoju vjerskog turizma. Raznovrsnost divljaci i organizovana lovacka sekcija idealni su temelji za razvoj lovnog turizma. VAZAN PODATAK DA JE U PRECNIKU OD SAMO 50 KILOMETARA OD BRANESACA ZIVI GOTOVO 500 000 STANOVNIKA, (Banja Luka, Celinac, Laktasi, Prnjavor, Teslic i Doboj), gdje se stalno mogu sresti mnogi turisti kako rostiljaju, love, obilaze vjerske obdjekte i tako dalje…

Sto se tice vjerskog turizma tokom posjete u Branescima nezaobilazne destinacije koje se trebaju obici su crkva Svete Trojice i crkva Svetog Velikomucenika Prokopija. Takodje u neposrednoj blizini se nalazi i manastiri Stuplje i Liplje, ali i crkve u Staroj Dubravi, Brezicanima, Kokorima, Vijacanima Donjim, Josavci i u Celincu gdje se nalaze dvije crkve.

Najstarija crkva u Branescima je upravo narodu poznatija STARA CRKVA, a rijec je o crkvi Svete Trojice koja je sagradjena 1903 i to cak od drveta. Zahvaljujuci tragovima pisanih dokumenata ova crkva je podignuta u teska vremena, a osvjestao ju je Mitropolit Banjalucko-Bihacki tadasnji Evganije 1904 godine. Od davnina pa do danas ova STARA CRKVA uvijek proslavlja Pravoslavne praznike, a to su: OSVJESTENJE BADNJAKA, PONOCNA BOZICNA LITURGIJA, BOGOJAVLJENJE, DUHOVI-(SLAVA HRAMA), PETROVDAN, RODJENJE PRESVETE BOGORODICE-(OPSTENARODNI ZBOR) i druge… STARA CRKVA je 2004-te godine proslavila 200 godina postojanja i osvjestenje zvona, te je ona tada bila zvanicno sanirana i uredjena, nemoguce je doci u Branesce a ne svratiti i posjetiti ovaj pravoslavni hram…

14

LOVNI I RIBOLOVNI TURIZAM

Raznovrsnost divljaci na sumarskim prostranstvima Branesaca obecava lovcima dobar ulov i vrhunsko uzivanje u carima prirode, potoka visoravni i proplanaka ovog predivnog sela. Cilj lovstva bi trebao biti odmor u prirodi i odstranjivanje stetocina i ranjenih zvijeri, a manje ubijanje divljaci. Zasigurno Branesci ce pruziti vrhunski uzitak u prirodi kraj hladnih potoka, hrastove i bukove sume. Na teritoriji sela postoji nekoliko lovackih ceka i lovackih kuca, gdje se ljeti lovci sastaju i gdje do kasno u noc odjekuje pjesma zadovoljnih lovaca.

U Branescima prema procjenama ima oko 300 do 400 hektara suma, a u njima raznovrsne divljaci od lisica, zeceva, srndaca, od cega najvise tetrijeba, a ponekad se nadje i jedna vrsta vuka a to je kojot. Braneski lovci su osnovali 1979 i lovacko udrizenje FAZAN, tako da se u selu divljac lovi vec dugo godina.

Sto se tice ribolovnog turizma u Branescima se moze dosta naci rakova i ribe u potocima Turjanice, Stankovom potoku, Sionskoj rijeci, Rakovici i drugima. Naravno u selu imamo i tri domacinstva koja posjeduju male ribnjake za svoje potrebe, a to su ribnjak vlasnika Derajic Radoja, Trbic Milivoja i Nedjeljka Stojica. U ovim ribnjacima se uzgaja vise vrsta riba: sarana, amura, tolstolobika, linjaka i drugih. Samim tim ovi ribnjaci su se skoro izgradili i moze se reci da ta tri domacinstva uzgajaju ribu za svoje potrebe, ali za neko duze vrijeme mozda se riba bude plasirala i na trziste. O ovim ribnjacima smo vec napomenuli da su to privatni posjedi, ali nasuprot tome ribolovci mogu posjetiti ta domacinstva i loviti ribu, te na sportski nacin nakon sto ju ulove oni ju odma i vrate u ribnjake radi uzgajanja. Naravno uz dogovor ribolovca i vlasnika riba se moze i kupiti ako se oni dogovore.

15

SEOSKI TURIZAM

Branesci kao i druga sela u okolini i sirom Republike Srpske raspolazu brojnim resursima za razvoj seoskog turizma. S obzirom na kvalitet vazduha u ovom prelijepom selu, seoski turizam bi trebao da postane jedan od generator razvoja sela Branesci u buducem vremenu.Dobra pozicija i povezanost sa velikim gradovima u RS Branesci mogu postati poznata i omiljena turisticka destinacija uz predhodno ulaganje u smjestajne kapacitete i infrastrukturne objekte. Povoljni uslovi kao sto su ocuvana priroda,blaga klima, cist vazduh, nezagadjene rijeke i potoci, bogata flora i fauna. Ove pogodnosti su narocito izrazene u brdskim predjelima kao sto su Lavovo Brdo, Sionci, Dubrava, Rijeka Turjanica, Rakovica i druge manje rijeke, ali i Visoka Glavica , kao i izletiste Braneska slatina koja je trenutno u izgradnji. Nasim turistima se pruza mogucnost za setanje, rekreaciju, bavljenje sportom, planinarenja, branje sumskih plodova i ljekovitog bilja. Takodje sezonski se obiljezavaju praznici,sportske manifestacije, crkveni zborovi, obicaji i obiljezje seoskog zivota. Mnogi turisti su u mogucnosti da posjete selo Branesci iz okolnjih gradova sto pruza jos vecu mogucnost za kampovanjem, rostiljanjem, kuvanjem dobrog corbanca uz harmoniku i vesela drustva,. Treba pomenuti da je blizu Branesaca veliki sportsko-rekreativni centar ‘’MLINSKA RIJEKA’’ koji je udaljen samo 5 kilometara od ovog sela.

16

ZANILJIVOSTI O SELU

Selo Branesci vec od postanka imaju svoje zanimljivosti u proslosti i davnim vremenima. Te zanimljivosti su jako interesantne gdje je taj stari narod kroz vijekove dozivljavao razne dogadjaje, dozivljaje i legende. Samim tim mjesta u Branescima govore o interesantnim

mitovima sto mozemo zakljuciti kroz ove zanimljivosti u kojima se spominju brda i neka mjesta ovog sela,sto mozemo zakljuciti da je taj drevni narod prenosio sa koljena na koljeno istinite a i

pounce price.

DJAVOLJI KAMEN

Prema predanjima starijih u selu Branesci, na jednom osamljenom mjestu nalzi se jedan cudan kamen, a prije ih je tu bilo vise. Ali ovaj je bio najveci. Neki ljudi naumise da ga iskopaju i

razbiju za temelj. Cim pocese raditi, naoblaci se, udarise gromovi, nebo se prolomi i poce padati kisa ‘’kao iz kabla’’. Ljudi pobjegose kucama ali se ponovo sutradan vratise. Nisu ni prisli kad se niotkuda stvori veliki crni ovan i ‘’poleti’’ na njih. Ljudi prepadnuti opet pobjegose i nikad se ne vratise. Poslije su i drugi ljudi dolazili sa istom namjerom, ali uvijek se sve isto ponavljalo. Ljudi

ga prozvase djavoljim kamenom. Stari kamen i dan danas lezi usamljen na istom mjestu, ali novije generacije izgubise tacno mjesto gdje se taj kamen nalazi.

BRDO ZLATNIK

U davna vremena, zivio je u selu neki bogat covjek ali nije imao djece. Jednog dana krene on na Svetu Goru u manastir Hilandar da u molitvi nadje lijek svojoj nesreci. Zlato sto ne ponese, zakopa ga na svoje brdo iznad kuce te na to mjesto doveze veliki kamen i rece: ‘’ DOK GA MOJA RUKA NE PIPNULA NIKO GA S’MJESTA NE MOGAO MACI’’. Na povratku sa

Svete Gore umre taj covjek i ne vrati se u Branesce. Neki ljudi su pokusavali volovima micati taj kamen ali bezuspjesno. Brdo se nekada zvalo Zlatnik. Davno su ljudi pricali da brdo lici na

zlatnik, narocito s jeseni kada ga obasja vecernje sunce.

LAVOVO BRDO

Stari ljudi pricaju da je Lavovo brdo koje se nalazi na granici Branesaca i Sarinaca dobilo ime po jednom hrabrom hajduku koji se tu skrivao za vrijeme turske okupacije. Pricalo se da je bio neizmjerne snage i hrabrosti. Kada bi kraj brda nailazio neki turski aga, hajduk bi ga odmah

ubio. Zato je lokalno stanovnistvo Branesaca prozvalo ovog hajduka lav i po njemu nazvase to brdo Lavovo, gdje je taj hajduk na tom brdu dozivio starost pa su ga tu i ubili.

17

ZAKLJUCAK

Kao problem cu napomenuti da ranijih godina gdje je po domacinstvima bivalo po petoro pa cak i do dvanaestero djece, danas se jedva svodi na jedno ili dvoje sto govori da je stanovnistvo u danasnjem vremenu emigriralo u velike gradove ili strane zemlje. Samim tim podatkom saznajemo da na selu nije zivot kao sto je nekad bio prije i da je stanovnistvo na selu vecinom starosnog doba, a jako rijetko mladog. Najveci problem sela Branesci u danasnjem vremenu je nedostatak mladih domacinstava. Vecina mladog stanovnistva sto je zivjelo u selu danas rade i borave vecinu vremena po stranim zemljama kao sto su: (Svicarska,Njemacka,Austrija i Italija), gdje zaradjuju i bore se za zivot. Selo je danas vecinom pusto gdje je sredinom sedamdesetih i osamdesetih godina u Osnovnoj Skoli Danko Mitrov uceno oko sest stotina djaka, u danasnjem vremenu ih ima svega sto pedeset. Vecinska domacinstva u Branescima se nalaze po zaseocima u kojim su maksimalno po devet do petnaest kuca, s tim sto u kucama nema vise od dva ili cetiri clana. Pretezno su u takvim domacinstvima bake i djedovi kojima su potomci rasijani po svijetu trazeci bolje uslove za zivot. Selo Branesci po stanovnistvu nije siromasno, ali imaju vecinu pustog i neobradjenog zemljista u odnosu na prosle godine gdje su ljudi zivjeli od zemlje, a danas potomci tih istih ljudi rade po firmama u stanim drzavama. U danasnje vrijeme se obradjuje neki dio seoskog zemljista i napreduje se u poljoprivrednom razvoju gdje se radi sa masineriom. Branesci takodje posjeduju prelijepe padine,potoke i njive gdje je danas mnogo razvijeniji lovni i seoski turizam gdje ih posjecuju mnogi drugi stanovnici i ljudi. Danasnje vrijeme govori da u svijetu dolaze velike krize te se brojne porodice vracaju u selo, pa su prinudjeni da moraju zivjeti i raditi u selu kako bi prezivjeli. Tim zakljucujemo da ce selo sa vremenom da napreduje i da ce se opet vratiti i zapoceti zivot koji je posve zdraviji nego od danasnjeg zivota u gradu.

18

LITERATURA

1. Knjiga Mr. Spasoje Aleksic ‘’ALEKSICI IZ BRANESACA’’ Istorija zavicaja i porodicni rodoslov.

2. Internet - http://www.sijakovic.com/katedra/osnovni-studij/sociologija-sela/

3. Zvanicni portal sela Branesci, www.branesci.com

19