Slobodna Bosna - 998 - 24.12.2015

DENIS ZVIZDI], PREMIJER BiH: BRISELSKI PUT BiH JE NEMOGU]E ZAUSTAVITI

www.slobodna-bosna.ba

BALKANEMOJ

Jednog dana nema me...

EKSKLUZIVNOZA SB GOVORI

I CRTA

PREDRAGKORAKSI]CORAX

ISPRAVNA-oglasi sedmica-991:ISPRAVNA-oglasi.qxd 4.11.2015 14:17 Page 1

DVORSKE IGRE NABO[NJA^KOM PRIJESTOLJUHO]E LI OPSTATI KOALICIJA SDA I SBB-a?Slobodna Bosna otkriva {ta se krije upozadini najnovije prijetnje SBB-a dalider stranke Fahrudin Radon~i}, amo`da ni SBB, ne}e popuniti upra`njanamjesta u Vije}u ministara BiH

PREMIJER DENIS ZVIZDI]PREMIJERNO U „SB“MISLI POZITIVNO Pred sami kraj godine dràvni premijerDenis Zvizdi} rezimira rezultate Vije}aministara u 2015., optimisti~no najavljuj eda }e u narednih {est mjeseci BiHpodnijeti kredibilnu aplikaciju za ~lan -stvo u Europskoj uniji i aktivirati MAPkao naredni korak prema punopravnom~lanstvu u NATO-u, govori o ekonom -skom napretku i pozitivnim trendovima,rastu industrijske proizvodnje, procvatuturizma

POLICIJSKI „REZ“OD DAMASKA DO SARAJEVA Po nalogu Suda i Tuìteljstva BiHpo~etkom ovog tjedna u Sarajevu jeizvedena jo{ jedna akcija masovnoghap{enja sljedbenika selefijskogpokreta, osumnji~enih za planiranjeteroristi~kog napada; na{a novinarkaotkriva detalje iz policijske istrage, kojaje intenzivirana u posljednjih mjesecdana, nakon ubojstva dvojice pripadnikaOruànih snaga BiH u Rajlovcu

DVOSTRUKI AR[INITU@ILA[TVA BiHSELEKTIVNA PRIMJENA ZAKONAOPTU@ENIMA ZA RATNE ZLOÎNEI pored toga {to je Sud za ljudska prava uStrasbourgu izuzeo Kazneni zakon BiH izprimjene i nalo io na{im pravosudnimorganima da u slu~aju ratnih zlo~ina prim-jenjuju Kazneni zakon SFRJ, Tu ila{tvoBiH, na {tetu optuènih, tu odluku ve} dvijei po godine odbija da provede u praksi

BANALNOST ZLA SLUÂJ DAMIRA A.

Iako ìvi u Sloveniji ve} {est godina,oènjen je Slovenkom s kojom imadvoje djece, slovenske vlasti odlu~ilesu uskratiti gostoprimstvo umjetnikuDamiru Avdi}u; tim povodom oglasiose slovenski knjièvnik bh. korijenaGoran Vojnovi}, koji je ustao u za{titusvog kolege o{tro intoniranim tekstomu hrvatskom “Telegramu”

MALA PRI(H)VATIZACIJANEKRETNINE NA DIZELHajrudin Muli} ve} 13 godina vodiborbu za preuzimanje firmeCentrotrans DC koju je zajedno safirmom FE-AL Metali kupio u procesuprivatizacije 2003. godine, {to muosporava Orta~ka grupa Kolinska. Dok~eka ishod sudskog spora, Muli}gospodari imovinom te firme u ~ijem jevlasni{tvu i sarajevska autopijaca, a~ija vrijednost je procijenjena na 59miliona KM

BLAGDANSKO OZRA^JE UOLOVUSVETI[TE MAJKE BO@IJEBoì}ni prijem tradicionalno se organizujeu Olovu gdje se nalazi najstarijemarijansko sveti{tena Balkanu. Na{novinar bio jeme|u tridesetakzvanica koje jeugostio fra ILIJABO@I], upraviteljsveti{ta MajkeBoìje

24.12.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

10

14

20

24

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30

Jubilarni broj Slobodne Bosnepotraìte na kioscima 29. decembra

u Sarajevu, a 30. decembra u ostalim dijelovima BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 24.12.2015 2:13

SLOBODNA BOSNA I 24.12.2015.4

VUÎ] SMIJENIO GA[I]A USEBI

Da ne bi uznemiriojavnost, Vu~i}samo tiho promrmljao daje Ga{i} smijenjen

Premijer Srbije AleksandarVu~i} smijenio je ministra odbraneBratislava Ga{i}a tiho u sebi, zbog~ega je javnost bila u zabludi da onnije smijenjen, pa je prethodnihdana ponovo zatraèno njegovozvani~no razrje{enje sa funkcije,javlja internetski portal Njuz. net.

Premijer Aleksandar Vu~i}objasnio je da je èlio da smjenuobavi diskretno i brzo kako ne bibez potrebe uznemiravao gra|ane.

– Nikad nisam bio od onih kojibez potrebe uznemiravaju i zbunju-ju javnost, tako da sam Ga{i}asmenio tiho, u sebi. âk sam najednoj konferenciji za {tampu sebi ubradu zvani~no promrmljao da jeGa{i} smenjen, ali to niko od prisut-nih novinara nije ~uo, pa je javnostostala uskra}ena za tu informaciju,ne mojom gre{kom – naveo je pre-mijer Vu~i}, pi{e Njuz.

Vu~i} kaè da se oko smjeneBratislava Ga{i}a nepotrebno“podigla pra{ina” i da u cijelomslu~aju nema ni~eg spornog.

- Dobro je poznato da se ja

Nastavi li novi ministar unutarnjihposlova u Kantonu Sarajevo IIsmir Jusko(SBB) provoditi kadrovsku politiku kako jekrenuo u prvim danima mandata, protivsebe bi mogao okrenuti sve kolegepolicajce, koji su ostali zate~eni njegovimkadrovskim rje{enjima. Ministar Jusko je,naime, najavio da }e na mjesto {efaOdjeljenja informatike postaviti SSenadinaArap~i}a, protiv kojeg je u MUP-u KantonaSarajevo do sada vo|eno vi{e disciplinskihpostupaka. No, kako su neke od internihistraga protiv Arap~i}a pokrenute i zbogsumnje da je novinarima Dnevnog avazadavao neistinite informacije o stanju uMUP-u, nije te{ko pretpostaviti po ~ijim gainstrukcijama ministar Jusko èli nagraditi.Promaknu}e Senadina Arap~i}a je izazvaloo{tre reakcije sarajevskih policajaca, me|ukojima su neki ve} poru~ili da sa njim neèle sura|ivati.

Jednako je negativno komentirana idruga odluka ministra Ismira Juske datajniku MUP-a Sarajevskog kantona EEdinuZahiragi}u (neko} najblièm suradnikuministra MMuhameda Budimli}a) vratidodatak na pla}u, u iznosu od 30 posto, nakoji pravo imaju samo policijski slu`benici.Zahiragi}u je, pored toga, dozvoljeno ikori{tenje slu`benog mobitela u iznosu do120 KM mjese~no, dok su, primjerice,na~elnicima policijskih uprava telefonskirazgovori „limitirani“ na 50 maraka.Posljednja odluka ministra Juske je, opet,najvi{e razljutila policajce-veterane, kojiodlaze u mirovinu. Iako se na listi budu}ihpenzionera nalazi oko 70 policijskihslu`benika, otpremnina je osigurana samojednom - JJusufu Zorni}u, biv{em na~elnikuJedinice za profesionalne standarde MUP-aKantona Sarajevo.

(S. Mijatovi})

POLICIJSKO DUBOKO GRLO

MINI MARKET

STRANA^KA I KADROVSKA POLITIKASarajevski ministar policije Ismir Jusko najavio je promaknu}e Senadina Arap~i}a

Ministar Ismir Juskonagrađuje policajca protiv

kojeg je vođena istraga zbog„suradnje“ s novinarima

Dnevnog avaza

BratislavGa{i}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.12.2015 1:55

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


pitam uglavnom o svemu u zemlji istoga je sasvim dovoljno da jasamo i pomislim da je neko smen-jen, pa da se on smatra smenjenim.U su{tini uop{te nije potrebno dajavnost bude upoznata sa tim, jer jaznam {ta je za gra|ane najbolje, alije u ovom slu~aju uznemirenjepostalo toliko da sam morao dareagujem – naveo je Vu~i} inaglasio da }e gra|ani ubudu}emo}i da znaju da je neko smijenjenkada on na konferenciji otpije gutljajvode, spusti glavu i kratko promrml-ja ime smijenjenog, a potompodigne glavu, gurne nao~areprema o~ima i zagleda se u daljinute{ko di{u}i. (Njuz.net.)

MNOGIM PIO POSTAO MIO

Bolje u prijevremenu postarom, negu upuno penziju ponovom zakonuKako }e se od 1. januara narednegodine po~eti primjenjivati izmjene idopune Zakona o penzijskom iinvalidskom osiguranju u FBiH, to jeuslovilo veliki odliv kadrova iz polici-jskih agencija. Naime, do krajagodine u penziju }e oti}i 112 polici-jskih slu`benika MUP-a KantonaSarajevo, a dràvna Agencija zaistrage i za{titu (SIPA), po istomosnovu ostat }e bez pet glavnihinspektora, {to je najvi{i policijski~in u klasi generala. U penziji od 1.januara naredne godine bi}eAn|elko Hrgi}, pomo}nik direktoraza istrage, Mirza Li{inovi},pomo}nik direktora za unutra{njukontrolu, te Vahid Alagi}, IvicaDivkovi}, Aner Hadìmahmutovi}.Posljednja dvojica su i ~lanoviOdbora za àlbe policijskihslu`benika. U Direkciji za koordi-naciju policijskih tijela u penzijuodlazi zamjenik direktora Mile Juri}prije isteka mandata. Sli~no je i uGrani~noj policiji gdje ve}i broj poli-cijskih slu`benika odlazi u penziju.

(M.F.)

MINI MARKET

Neuspjeli pregovoriSindikata i Vlade FBiH

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 24.12.2015 1:55

ČETVRTAK, 17. DECEMBAR

Moj prijatelj i kolega DAMIR [A -GOLJ, vjerovatno jedan od najboljihsvjetskih fotografa (postoje za to odre|enenagrade, priznanja i sli~na vrsta satis fak -cije), stigao je iz Pekinga u Sara jevo sasuprugom SSandrom i sinom LLavom. UPekingu je progla{en crveni stepenekolo{kog zaga|enja, mimo toga nemanikakvog stepena, 15 miliona ljudi hodaju smaskama na licu.

”Kako to izgleda, Damire, jel’ ba{tolika panika, toliki strah, nervoza?”

“Nekome mo`da jeste, ali nama kojismo ro|eni pokraj kotlovnice na Otoci,nikakav ekolo{ki nasrtaj nije stran”, ka`eDamir i nasmija se.

PETAK, 18. DECEMBAR

U cijeloj medijskoj halabuci uposljednjih dvadeset godina nekako jei{~ezlo zanimanje ratni reporter; ratnireporteri postali su tehnolo{ki vi{ak. Kadsam prije ~etrdeset godina pisao maturskirad u Tre}oj gimnaziji, o~i su mi iskapaleu Vije}nici dok nisam na{ao, nadam se, sverelevantne knjige o Oktobarskoj revoluciji.Sve je za{e}erio genijalni ameri~ki novinarJohn Reed knjigom “Dvadeset dana koji supotresli svijet”, fenomenalnom vivi sek -cijom uspostave bolj{evi~ke diktature uSovjetskom Savezu, u ozra~ju Prvogsvjetskog rata. Vijetnamski, palestinski,sjevernoafri~ki ratovi imali su svojehroni~are i novinare. Ima jedna pou~na


OSMI DANTurbulencije u javnomzdravstvu, smjene starih ipostavljenja novih direktora po zdravstvenimustanovama, ako bismo ihtumačili simplificirano, štone mora značiti i netačno,mogle bi se okupiti usljedećem, nažalosttačnom, anegdotalnomdogađaju: “Trošiš li ti onošto sam ti ja propisao?”,pita liječnik pacijenta.“Trošim, a trošiš li ti onošto sam ja tebi dao?”,uzvraća pitanje zabrinutipacijent

RADUJTE SE NAVODIBomba{i samoubicenemaju {anse da seu Sarajevu dignu u

zrak, u Sarajevuzraka nema

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.12.2015 1:31

pri~a iz Prvog svjetskog rata, novinama uprijestolnici Francuske, kad su nadomakPariza bile njema~ke okupacijske trupe, biloje zabranjeno da objavljuju fotografijeartiljerijskih potencijala kojima raspolaènjema~ka vojska koja je bila udaljena 200-njak kilometara od glavnog gradaFrancuske. U ameri~koj medijskoj slicidvije su prijelomne ratne kategorije:“Pustinjsku oluju” iz 1991. podjednako suzasluèno provele NATO snage i CNN kojije i{ao uz njih. Drugi veliki rat koji jePentagon pokrenuo protiv Iraka 2002.godine podrazumijevao je druga~ijimedijski obrazac i inaugurirao FOXteleviziju kao medijsku referencu i reperkome se treba ~itav dunjaluk klanjati;novinari uspijevaju gdje vojska ne moè.Recentni ratovi koji se vode, odAfganistana, Sirije, do Iraka, uop}e netrebaju novinare, medijskim istinamagospodare gospodari ratova. Danas je naspektakularnoj pres konferenciji u Moskvi oobaranju ruskog aviona u Turskoj govoriokomandant zra~nih snaga, otvarao neke crnekutije koje su nepouzdane, jer je, kaè,do{lo do njihovog o{te}enja, e kako bisvekoliku svjetsku javnost uvjerio da suTurci na bigajri hak, neovla{eno, van svogazra~nog prostora, sru{ili ruski avion.Ozbiljna je pri~a i te{ka, implicira hiljaduregionalno i globalno va`nih problema, alimi {iroko osmijeh razvu~e prezimekomandanta zra~nih snaga Rusije, gospodinse preziva DRONOV. Da se ~ovjek nenasmije, umro bi od brige.

SUBOTA, 19. DECEMBAR

FAHRUDIN RADONÎ] je, kako pi{enjegov ku}ni bilten Dnevni avaz, odustaood funkcije ministra prometa ikomunikacija u dràvnoj Vladi. Ovo je mojdoprinos depolitizaciji politike, kaèRadon~i} nakon razgovora s BAKIROMIZETBEGOVI]EM. Principijelno, stvaristoje tako, ali su{tinski stoje druga~ije:gospodin Radon~i} nije pro{ao sigurnosneprovjere, ne{to ga jebucka oko su|enjaNASERU KELMENDIJU. [ta, kako, ja tone znam, ali jednostavno tok stvari ne idenjemu u prilog.

NEDJELJA, 20. DECEMBAR

Ve} sam se pomalo umorio od {altanjaTV kanala da bih pogledao sve na{enogometne reprezentativce koji igraju od

Njema~ke do [panije. Previ{e mi je godina iprevi{e je iskustva nataloèno u meni da bihpre{utio najva`niju stvar: to su bezobrazna inevaspitana djeca. Ne znam od ~ega todo|e, od ku}nog odgoja ili ku}nognevaspitanja, ali gledam kapitenareprezentacije BiH, Dijamanta EDINAD@EKU kako na te~nom engleskom psujesudiju. Ju~er sam gledao utakmicu njema~kelige, Schalke protiv Hoffenheima — kakav segod belaj na terenu desi tu je SEADKOLA[INAC da se sva|a sa sudijom nanjema~kom jeziku. Moè selektor BiH bitibilo ko, MMehmed Ba`darevi} ili JJoseMourinho, ali se nije rodio taj koji }e uvestiku}ni odgoj, gra|anski na~in pona{anjame|u tu razularenu djecu s milionimamaraka u dèpu.

PONEDJELJAK, 21. DECEMBAR

“U ovome me ne smije{ izraditi, jarane”,{alje mi poruku glumac EMIR HAD@I -HAFIZ BEGOVI], odnedavno direktorKamernog teatra, ““igramo 200. predstavu@abe u Kamernom. Mora{ do}i, do}i }ecijela regija, od Vardara pa do Triglava.”Uljudno i u~tivo se zahvalim na pozivu ikaèm Emiru da imam puno posla jer radim1.000. broj Slobodne Bosne. ““ûj, 1.000,ma{allah. Ba{ si me obradovao”, kaè Emirkoji mora ili ne mora znati odakle smo po{lii dokle smo dogurali.

UTORAK, 22. DECEMBAR

Pola broja mi je malo da bih ispri~ao sve{ege koje sam u 25 godina pro{ao saSABAHUDINOM HUKAROM zvanim[UNDO. Kvalitetan ~ar{ijski besposli~ar ibeskrajno zabavan lik iz sfere urbanogfolklora. Jedanput smo, prije pet-{est godina,[undo i ja, uz podr{ku OMBETA, ni imenani prezimena mu, naàlost, ne znam, al’ gazna cijeli grad, diskutovali da li je drug TTitona Sutjesci zavalio psa REXA ili je biloobrnuto. ““Valjalo je onakvog Rexazavrnuti”, rekao je ômbe.

[undo ima milijardu anegdota, manje-vi{e ta~nih, kako je, recimo, svom {uriSAKIBU PU[KI, komandantu jedne odnajslavnijih brigada, popio kanister rakije, aon, {ura, do~ekivao DRAGANA VIKI]A.Dok bi [undo do{ao s Alipa{ina do âr{ijebar bi pet kvalitetnih provaljetina pokupio.Jedan dan mi je rekao: ““Buraz, zna{ kakva jesituacija na Alipa{inom? Roditelji djecupu{taju na daljinski da ih neko ne bi oteo.”

Postoji i pri~a koja jo{ nije demantovana, paje samim tim iz dana u dan sve ta~nija, da jebiv{i kantonalni ministar policije PREDRAGKURTE[ dao sto maraka [undi da kupihrvatski tjednik “Globus” u kojem sunapadnuti on, njegov strana~ki {efLagumdìja i RRusmir Mesihovi} pa se [undovratio za pola sata, kupio globus original za85 maraka. ““Ovo je najjeftinije {to sam na{aokod [ahinpa{i}a”, zavrtio je [undo globusoko osovine. [undo je dakle umro i manje-vi{e svima koji su ga znali jasno je od ~ega jeumro - od toga {to kad krene od Alipa{ina pado|e do svog jarana, ~ar{ijskog poduzetnikaEmira Travljanina, popije 15 piva. Avaz iportali koji podràvaju tu medijsku platformu,me|utim, otkrivaju da je S.H. dakle [undo,bio `rtva nestru~nosti zubarke AZRE SARI].Sve bi to super izgledalo, korektno i ~itljivo,da nije jedne sitnice - doktorica koja jenavodno suodgovorna za smrt SabahudinaHukare [unde bila je ljubavnica RRamizaDelali}a ]ele. Svaka obdukcija, koja naravnojo{ nije ura|ena, pokazat }e da je [undo umrood vi{ka pive u jetre a ne od va|enja zuba,kako tvrde mediji pod Radon~i}evomkontrolom. Cilj je dakle jasan, kompromitiratizubarku, prethodno mafija{ki isprepadanu iucijenjenu, u procesu koji se vodi protivNasera Kelmendija u Pri{tini. Jadni, siroti[undo u cijeloj toj mafija{koj basni okon~aoje kao kolateralna {teta.

SRIJEDA, 23. DECEMBAR

Gledam jutros na Hrvatskoj televiziji tzv.eksperta za sigurnost MATU LAU[I]A.Frajer je bio niko i ni{ta dok nije postao {efosiguranja FFranje Tu|mana (otprilike onu {toje bio OOsman Mehmedagi} kod AAlijeIzetbegovi}a), al’ se de~ko izbiriko, vidim ja:ukazuje na trajnu opasnost od islamskogradikalizma iz susjedne BiH. A ju~er, no{entom logikom opreza prema susjedima ukojima buja radikalni islamizam, prema namadakle, sjedio je kod mene u redakcijiANDRIJA JARAK, jedna od vode}ihinformativnih zvijezda Nove TV, kojiizvje{tava povodom hap{enja desetinavehabista na rubovima Sarajeva. Nisam gedaojavljanje, ali sam uvjeren da je to Andrijauradio profesionalno, po{teno i odgovorno.Jutros negdje izme|u Zenice i Doboja, po{toni ja nisam neodgovaran, pri~am Andriji vickoji mi je s neba pao: Pripremali, negdje uSiriji, u tajnosti najzafrkanijeg vehabiju, i onajmu {ef AAl-Bagdadi naredio da ide u Sarajevoda se digne u zrak. Do{ao je frajer s la`nomputovnicom u Sarajevo i dobije centralu uSiriji: ““Selam alejkum, evo me u Sarajevu.Ne{to smo pogrije{ili, ovdje nema zraka.” �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 24.12.2015 1:31


IMA SEKA TAJNA VEZA

Formirana deseto~lanaènska radnagrupa za objedinjavanjedviju bolnica uSarajevu Vlada FBiH formirala je radnugrupu sa zadatkom da izradi finan-sijsku analizu i na temelju njeekonomsku opravdanost eventu-alnog spajanja Javne ustanoveOp}a bolnica „Prim. dr. AbdulahNaka{“ Univerzitetsko-klini~komcentru Sarajevo te pripremi prijed-log potrebnih pravnih akata.Odluka je sasvim na mjestu, nemogu se krupne odluke prelamatipreko koljena, bez prethodne anal-ize i elaboracije, no ne{to nam jedrugi zapelo za oko. Radna grupabroji 10 ~lanova, a svi ~lanovi suistog pola. Radnu grupu ~ine Zilha Ademaj,ministrica zdravstva KS, SebijaIzetbegovi}, direktorica Op}e bol-nice, Enra Sulji}, v.d. direktoraUKCS-a, Edita Kalajdì}, sekretar-ka Vlade FBiH, SnjeànaBodnaruk (FMZ), Safeta Borovac(ZZO KS), Muvedeta Butmir-êdi} (Op}a bolnica), Alma Pehli}

MINI MARKET

Armin Kajmakovi}, mu` dràvnetuìteljice DDiane Kajmakovi}, novi je gene-ralni direktor Aerodroma Sarajevo, saznaje„Slobodna Bosna“.

Kajmakovi}a, koji je do sada obavljaofunkciju {efa Cargo centra na Aerodromu,za poziciju generalnog direktora predloìlaje stranka Savez za bolju budu}nost (SBB)Fahrudina Radon~i}a.

Njegovim imenovanjem potvr|ene suvi{egodi{nje spekulacije o bliskim vezamadràvne tuìteljice Diane Kajmakovi} saFahrudinom Radon~i}em.

Svojevremeno se spekuliralo i da nijeslu~ajno {to su upravo Kajmakovi}eva i

njen kolega OOleg âvka vodili istragu pro-tiv biv{eg predsjednika Federacije BiH@ivka Budimira, kada je namjera bila da seiz federalne vlasti eliminira SDA, kako biza partnera SDP-u BiH do{ao Radon~i} injegov SBB.

Armin Kajmakovi} je na funkciji generalnogdirektora „Aerodroma Sarajevo“ naslijedioIvicu Veli~ana iz SDP-a.

Podsjetimo, pla}e uposlenih naSarajevskom aerodromu ubjedljivo sunajvi{e me|u javnim poduze}ima. Samdirektor prima mjese~nu pla}u u iznosu odblizu 10.000 KM!

(S.B.)

MILO ZA DRAGO

Armin Kajmaković novidirektor „Aerodroma

Sarajevo“

SebijaIzetbegovi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.12.2015 2:08

PRO ET CONTRA


(UO UKCS), Amra Kari} (UOUKCS i uposlenica UKCS-a) iSanela Adòvi} (Vlada FBiH).Me|u 10 ~lanova radne grupenalazi se i budu}a direktoricaobjedinjenog UKSC-a. Imate samojednom pravo da pogodite njenoime! (S.L.)

NIKO KAO @IKO

Direktor TEUgljevik @ikoKruni} u istomdanu i smijenjeni ponovo izabran Skup{tina RS-a usvojila je budèt zanarednu godinu tijesnom ve}inomglasova vladaju}e koalicije, aglasanju je prethodila prava drama ureìji DNS-a Marka Pavi}a. Ova partija je tra ila ultimativnuostavku @ike Kruni}a na mjestodirektora TE Ugljevik, kako bi podràlabudèt, {to se na koncu i desilo. Kruni} je podnio ostavku, ali teknakon {to je SNSD po hitnojproceduri promijenio Statut ovogpreduze}a i uveo pozicije jo{ dvaizvr{na direktora. Na jednu od tihnovih pozicija bi}e imenovan @ikoKruni}.Umjesto ~etiri direktora u Upravi TEUgljevik sada }e da sjedi njih {est.Me|u njima je i @ika Kruni}, kome jepovjeren resor izvr{nog direktora zakorporativno upravljanje, {ta god tozna~ilo. (S.V.)

MINI MARKET

EDIN FORTODelegat u Domu narodaParlamenta Federacije

BiH (NS)

DA/NENe moèmo u istoj re~enicigovoriti o koaliciji na dràv -nom, entitetskom i kanto nal -nom nivou. Pro{li put kadaje SBB u{ao u vlast, to suuradili u Vije}u ministara, aline i u Vladi FBiH. Prednama je izborna godina ilokalni izbori. SBB i SDA }eprocijeniti koliko im odgo va -ra dana{nja komp ozi cijavlasti.

MIROSLAV KOJI]Predsjednik SDS-a u

Vi{egradu

DANa politi~koj sceni BiH sveje mogu}e, pa tako i daposlije onakvih politi~kihepiteta kojima su se ovedvije politi~ke stranke me|usobom ~astile sada budu u~vrstom zagrljaju. Ubije|ensam da }e ta politi~ka ljubav

potrajati, a da }e kolateralnadobit od te ljubavi nemi nov -no biti ulazak SNSD-a uvlast na nivou BiH i raspadkoalicije sa Savezom zapromjene na prolje}e.

SEDIN ]ENANGlavni urednik

Informativnog programana TV1

DANe vjerujem u njihovu golemuljubav, ali da }e koalicija trajatido izbora 2018. godine sva ka -ko jer jednostavno situ a cija uzemlji je takva da je to jedinaopcija i mislim da su lideri ovedvije stranke toga izuzetnosvjesni.

DAMIR MILJEVI]Ekonomski analiti~ar

DAMi nemamo politi~ke par-tije nego interesne grupe.Koalicija }e opstati dokjedna strana drugoj neporemeti neki od interesa.

NERMIN PE]ANACPredsjednik SDU-a

DAI pored svih problema kojeima ova koalicija, problemau kantonu i na dràvnomnivou, mislim da }e uspjetiopstati vi{e nego {to jeijedna koalicija dosada.

IVANA MARI]Politi~ka analiti~arka

DA/NEIspravnije pitanje bi bilo da li}e opstati koalicija izme|uIzetbegovi}a i Radon~i}a sobzirom da su oni priznali daje do sukoba izme|u SDA iSBB-a do{lo zbog nep otreb -nog personalnog konfliktaizme|u ova dva lidera, a na{tetu Bo{njaka. Dakle, akonjihovo prijateljstvo opstane,opstat }e i koalicija. A akoponovo do|e do personal -nog sukoba, stranke }e sli-jediti njihov primjer i ne}e bitini{ta od koalicije.

Vjerujete li da će opstati koalicija između SDA i SBB-a?

Priredila: Ma{a ]osi}

@iko Kruni}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 24.12.2015 2:09

Savez dvije vode}e bo{nja~kestranke - SDA i SBB - preìvjet }etrenutnu krizu, Vije}e ministaraBiH do kraja godine popunit }eredove kadrovima SBB-a, a jedi -

na dilema ostaje ho}e li Radon~i} preuzetiMinistarstvo prometa i komun i ka cija ili }e tomjesto prepustiti nekom drugom iz SBB-a.To je, u najkra}im crtama, epilogkratkotrajne politi~ke krize koja je proteklesedmice potresla bo{nja~ku vladaju}ukoaliciju.

Nakon sastanka strana~kih ~elnika SDAi SBB-a, IIzetbegovi}a i RRadon~i}a, iz SBB-a je upu}eno saop}enje u kome se navodida je lider SBB-a Fahrudin Radon~i}odustao od ulaska u Vije}e ministara BiH teda je ostalo otvoreno pitanje „da li }e SBBuop}e predloìti drugo ime za ministraprometa i komunikacija ili }e SDA samaizabrati svoje kadrove na upra`njenepozicije DF-a“. Drugim rije~ima kazano,ostala je dilema ho}e li Vije}e ministaraBiH imati parlamentarnu podr{ku(najmanje 22 zastupnika) ili }e pak unastavku mandata funkcionirati kaomanjinska vlada.

RIJE[ENA DILEMAPo svemu sude}i, ta je dilema u

me|uvremenu razrije{ena: SBB }e popunitiredove Vije}a ministara BiH, a lider ovepartije Fahrudin Radon~i} najvjerovatnijene}e preuzeti Ministarstvo prometa ikomunikacija nego }e na tu pozicijukandidirati nekog drugog iz redova SBB-a.

I ova, kao i nekoliko prethodnihincidentnih situacija u odnosima koal ici -

onih partnera, izazvana je jednim te istimproblemom koji od prvog dana optere}ujekoaliciju SDA i SBB. Rije~ je o istraziTuìla{tva BiH protiv Fahrudina Radon~i}ate sudskog postupka protiv NNaseraKelmendija na Kosovu, u kome su neki

svjedoci u negativnom kontekstuspominjali i ime lidera SBB-a. Istraguprotiv Radon~i}a u BiH vodi dràvnituìlac DDubravko âmpara, brat aktuelnogministra MUP-a Federacije BiH AAljo{eâmpare, ina~e bliskog saradnika ~elnika


DVORSKE IGRE NA BO[NJA^KOM PRIJESTOLJU

Pi{e: ASIM MEILJEVI]

��

Slobodna Bosna otkriva šta se krije u pozadini najnovije prijetnje SBB-a da liderstranke Fahrudin Radončić, a možda ni SBB, neće popuniti upražnjana mjesta u

Vijeću ministara BiH

SBB NE]E PREKINUTIPARTNERSTVO SA SDA!

Trzavice izme|u koalicionih partnera treba posmatrati u kontekstu raspodjele izbornog plijena

RADONÎ] TVRDI PAZAR

NEZAHVALNA POZICIJALider SDA Bakir Izetbegovi}

na{ao se izme|u ~eki}a inakovnja

asim:TEKST osnova.qxd 24.12.2015 0:32


HO]E LI OPSTATI KOALICIJA SDA I SBB?

KAPITALIZACIJA “@RTVE”Lider SBB-a Fahrudin Radon~i}pokazao je trgova~ki talent


SDA Bakira Izetbegovi}a. Sklon teorijama zavjere, Radon~i}

tvrdi da je istraga protiv njeganapakovana u vrhu SDA, jo{ u vrijemekada je bjesnio politi~ko-medijski ratizme|u SDA i SBB-a. U formalno-pravnom smislu, Radon~i} moè bitiizabran za dràvnog ministra, jer istragaprotiv njega mo`da ho}e a mo`da i ne}erezultirati podizanjem optu`nice, no liderSBB-a procjenjuje da bi njegov politi~kiintegritet bio naru{en ako bi preuzeoministarsku funkciju dok se za njim vukurepovi nera{~i{}enih afera.

Izetbegovi} se na{ao u neugodnomprocjepu. Jako mu je stalo do stabilnekoalicije SDA i SBB, koja je u kratkomvremenu polu~ila solidne rezultate, noRadon~i}a nikako ne uspijeva uvjeriti daistraga protiv njega nije napakovana u SDAi da ni on li~no ni cijela njegova Stranka nina koji na~in ne mogu utjecati na istraguTuìla{tva BiH i tuìoca Dubravkaâmparu. Radon~i}, pak, misli da mu

Izetbegovi} moè, ako ho}e, skinuti teret sle|a, ali da to namjerno ne ~ini kako bioslabio njegovu pregovara~ku poziciju kodraspodjele vlasti.

DRUGA STRANA MEDALJEAli, medalja ima i drugu stranu. U

politi~kim kuloarima se spekulira daRadon~i} nije pretjerano zabrinut istragomkoja se vodi protiv njega i da cijelu

situaciju na vje{t na~in, glume}i `rtvu,koristi u pregovorima s Izetbegovi}emkako bi svojoj stranci donio {to ve}i dioizbornog plijena. Radon~i} se za sadapokazao kao vje{t pregovara~, mnogopragmati~niji i lukaviji od svog prethodnikana toj poziciji @@eljka Kom{i}a. Premainformacijama Slobodne Bosne, Izet be go -vi} je Radon~i}u prepustio neke od klju~nihpozicija u javnim i dràvim preduze}ima ukojima je koncentriran golemi dràvnikapital.

Tako je SBB-u pripala ~elna pozicija uJavnom preduze}u Autoceste FederacijeBiH, na ~ijem ~elu se trenutno nalazi v.d.direktora JJasmin Bu~o iz SDA. Radon~i} seizborio i za dvije va`ne pozicije u upraviElektroprivrede BiH, pri ~emu je osobitoinsistirao na sektoru koji se bavi trgovinomelektri~ne energije, {to }e vjerovatnootvoriti prostor za novi posredni~kianga`man VVojina Lazarevi}a i DDamiraFazli}a, poznatih trgovaca elektri~nomenergijom iz Beograda, s kojima Radon~i}odranije odràva bliske kontakte.

Radon~i} }e preuzeti kontrolu i nadLutrijom BiH, navodno je dobio klju~nupoziciju i u federalnoj Komisiji zavrijednosne papire u kojoj je koncentrirangolemi politi~ki i ekonomski potencijal.

Ra~unaju}i kantonalnu, federalnu idràvnu razinu vlasti, kadrovi Radon ~i }e -vog SBB-a zauzet }e najmanje 300 pozicijau izvr{noj i zakonodavnoj vlasti te javnim idràvnim preduze}ima. To je Radon~i}uizvanredna prilika da oja~a partijsku infra -struk turu, ali i vlastiti ugled u strana~kimredovima. Kao izraziti pragmatik,Radon~i} ni jednog trenutka nije pomislionapustiti vlast, bez obzira {to bi se iznjegovih javnih istupa mogao izvu}idruk~iji zaklju~ak.

Osim toga, Radon~i}evoj sujeti godekomplimenti koje dobiva sa svih strana daje u partnerstvu sa SDA uspio stabiliziratibo{nja~ki politi~ku scenu i oja~atibo{nja~ku poziciju u predstoje}imrazgovorima oko ustavnih promjena,Izbornog zakona, reorganizaciji FederacijeBiH i drugim otvorenim pitanjima koja }euskoro do}i na dnevni red. �


DVORSKE IGRE NA BO[NJA^KOM PRIJESTOLJU

�

Upu}eni tvrde da Radon~i} zateè upregovorima sa SDA kako bi dobiopremijersku poziciju na dràvnoj razini.No, u vrhu SDA smatraju da aktuelnipremijer Denis Zvizdi} odli~no obavljapovjerenu du`nost i da je u relativnokratkom vremenu uspio izgraditi stabilnekontakte s Briselom, o ~emu, pored

ostalog, svjedo~i i ~injenica da }e BiHsredinom januara naredne godinepodnijeti aplikaciju za punopravno~lanstvo u Evropskoj uniji. Zvizdi} je ina~ei dugogodi{nji vrlo blizak prijatelj BakiraIzetbegovi}a i jedan je od najizglednijihkandidata za nasljednika Izetbegovi}a uPredsjedni{tvu BiH. �

PORASTAO APETIT LIDERA SBB-u

Radončić puca na premijersku fukciju!

Vije}e ministara BiH moè osiguratiparlamentarnu podr{ku, ~ak i u slu~aju dase SBB preseli u opoziciju na dràvnojrazini. Tri stabilna partnera, SDA, HDZ iSavez za promjene, zajedno imaju 20zastupnika, odnosno dva manje odpotrebne ve}ine.

Nedostaju}a dva zastupnika koalicijamoè osigurati u pregovorima sa A-SDA iBPS-om.

No, u SDA ne pomi{ljaju na rezervnuvarijantu, uvjereni da Radon~i} ne}e zbogkilograma {nicle zaklati cijelog vola. �

KOGA NEMA BEZ NJEGA SE MORA

Postoji većina i bez SBB-a!

OTPORAN NA PRITISKEDràvni tuìlac Dubravko âmpara vodi istragu protiv Radon~i}a


Godinu i pol dana nakon {to je naOp}inskom sudu u Sarajevu po~elosu|enje biv{em federa ln ompremijeru NNedàdu Bran ko vi} u,ranijem direktoru Energo petrola

Namiku Bu{atli}u i ~lanovima VladineKomisije za dokapitalizaciju dràvnenaftne kompanije, kantonalna tuìteljicaSabina Sarajlija kona~no je za svjedokapozvala i EEnesa Gani}a. Nekada{nji jedirektor federalne Agencije zaprivatizaciju, jo{ prije {est godina, daoiskaz inspektorima Financijske policijeFBiH i detaljno objasnio tko je sve biozaduèn za pra}enje realizacije i izvr{enjaugovorenih obaveza u postupkudokapitalizacije Energopetrola. Enes Gani}je tada, kao i sada, svjedo~io da je federalnaVlada mogla postupiti sukladno odredbamaugovora i kazniti hrvatsko-ma|arskikonzorcij INA-MOL zbog izostankaobe}anih investicija protestiranjembankarskih garancija.

U svom je iskazu na su|enju NedàduBrankovi}u, Namiku Bu{atli}u i ~lanovimaKomisije za dokapitalizaciju EnergopetrolaKasemi ]atovi}, Mirku Pulji}u, SeaduKresi, Safetu Prohi, Anki [a{lija, AlmiHaseta i AAhmedu @ili}u, svjedok EnesGani} naveo da je problem kod realizacijeUgovora bio istek bankarskih garancija.Gani} je otkrio da u Vladi Federacije BiH iu Agenciji za privatizaciju dugo nisu znaligdje su bankarske garancije pohranjene (?),te da je tada{nji tajnik Vlade IIsmet Trumi}vrijedni dokument „prona{ao“ tek nakonultimativnog zahtjeva nekada{njeg fede ral -nog premijera MMustafe Mujezi no vi}a.

Na pitanje tuìteljice Sarajlija da li jesaznao gdje su bankarske garancije bile,svjedok Gani} je odgovorio: „„Mi nismoznali, kasnije smo ~uli da su u SekretarijatuVlade, o~ito su bile kod sekretara Vlade, unekom sefu, ili negdje u ladici. Uglavnom,samo znamo da je to doneseno izSekretarijata Vlade.“ Isti je svjedok izjavioda je federalno Ministarstvo financija (u toje vrijeme ministar bio DDragan Vranki})trebalo angaìrati neovisnu revizorskuku}u, kako bi se izvr{ila kontrola

realizacije obe}anih ulaganja na krajusvake godine, {to je bio preduvjet da sebankarske garancije aktiviraju i kaznikupac. Revizorska je ku}a, me|utim,angaìrana samo u posljednjoj, tre}ojinvesticijskoj godini. U iskazu koji je2009. dao federalnim financijskiminspektorima, Gani} je kazao da je u prvojinvesticijskoj godini od planiranih 20milijuna KM ulaganja, konzorcij INA-MOL u Energo petrol investirao skromnih173.000 maraka. Enes Gani} je, tako|er,izjavio da je zbog neprotestiranjabankovnih garancija ve} u prvoj godiniinvestiranja (2007.- 2008.) Federacija BiHpretrpila {tetu u iznosu od 6,6 milijuna KMpropustom odgovornih u federalnoj Vladi.Ugovorom o dokapi tali zaciji Energo-petrola tri bankovne garancije dogovorenesu i kao ugovorna kazna koju je KonzorcijINA-MOL bio obavezan platiti, ~ak i uslu~aju bilo kakvog ka{njenja sarealizacijom investicija. Federalnafinancijska policija u svom Izvje{taju opo~injenom krivi~nom djelu iz 2009.godine utvrdila je da je Federacija zbogneprotestiranja tri bankovne garancijepretrpila {tetu u iznosu od 50 milijuna KM.

Optuèni nekada{nji federalni premijerNedàd Brankovi} je, opet, prigovorio kakosu na temelju zaklju~aka i Poslovnika oradu Vlade FBiH, odgovornost za kontrolurealizacije Ugovora o dokapitalizaciji imaliMinistarsvo energije, rudarstva i industrije

(ministar VVahid He}o), tajnik Vlade (IsmetTrumi}), Komisija za kontrolu izvr{enjaugovornih obaveza (TTatjana Kosovi}) iAgencija za privatizaciju (Enes Gani}).Dodajmo tome da je i direktor Ureda zazakonodavstvo Vlade Federacije BiH@eljko Sila|i u dopisu koji je prije {estgodina uputio tajniku Ismetu Trumi}u,napisao da je Ugovor o dokapitalizacijizaklju~en sukladno propisima, ali da suproblemi nastali zbog neizvr{avanjaobaveza, odnosno, lo{eg nadzora inepoduzimanja mjera prema hrvatsko-ma|arskom konzorciju. @eljko Sila|i je,tako|er, po~etkom tjedna pozvan kaosvjedok Kantonalnog tuìteljstva, ali jetuìteljica Sabina Sarajlija, nezadovoljnanjegovim svjedo~enjem, traìla da seproglasi „neprijateljskim svjedokom“.

Podsjetimo da se, prema navodima izoptu`nice, Nedàd Brankovi}, NamikBu{atli} i sedam ~lanova Komisije zadokapitalizaciju terete za sklapanje {tetnogugovora s konzorcijem INA-MOL, ~ime suFederaciju BiH o{tetili za oko 32 milijunaKM. No, nakon iskaza posljednjih svjedokai definitivno je jasno kako ni nekada{njifederalni premijer, a naro~ito ~lanoviKomisije, ~iji je mandat prestao u oktobru2006., nisu mogli biti odgovorni {to mjenicenisu protestirane dvije, odnosno tri godinekasnije i {to njihovi nasljednici u VladiFederacije BiH nisu kontrolirali jesu li kupciEnergopetrola izvr{avali svoje obveze. �

13

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Svjedoci Tužiteljstva u „predmetu Energopetrol“ svjedočili u korist optuženih

Ni nakon godinu i pol dana suđenja nijeutvrđeno ko je u federalnoj Vladi sakriobankarske garancije konzorcija INA-MOL

ZAR JE VA@NO KO JE KRIVNakon iskaza posljednjeg svjedoka jasno je da ~lanovi Komisije za dokapitalizaciju nisu krivizbog neispunjavanja obaveza kupaca Energopetrola

24.12.2015. I SLOBODNA BOSNA

Skandal:Skandal.qxd 23.12.2015 21:55

� Najavili ste da }e BiH u narednihmjesec dana podnijeti aplikaciju za~lanstvo u Europskoj uniji. Moète li, unajkra}em, pojasniti koje obaveze unarednoj godini Vije}e ministara moraprioritetno ispuniti, {to Europska unijao~ekuje od bh. vlasti?

Ja bih se najprije osvrnuo na radVije}a ministara BiH u proteklomperiodu, na stanje koje smo zatekli i kojeje, zaista, bilo optere}eno zastojem naevropskom putu i konfliktnom situacijomu smislu i evropskog i ekonomskograzvoja BiH. Zbog toga smo odmah ustartu definirali nekoliko, za nasnajva`nijih prioriteta. To su prevladavanjezate~enog stanja, dinamiziranje evropskihintegracija, potpuna posve}enostekonomskom razvoju BiH i stavljanjena{ih prirodnih i ljudskih resursa ufunkciju ekonomskog razvoja, ja~anjevladavine prava, te sigurnost i stabilnostkao bazni preduvjeti politi~kog,ekonomskog i dru{tvenog razvoja BiH.O~ekivalo se da se kroz dinamiziranjeevropskog puta BiH ponovo vratimo naevropske tra~nice i iskaèmo jasnuopredijeljenost svih politi~kih partija, aposebno onih koje se nalaze u organima

izvr{ne i zakonodavne vlasti, za evropskei NATO integracije. U tom smislu smouradili veliki broj va`nih projekata iusvojili dosta zna~ajnih dokumenata, {toje rezultiralo pozitivnim izvje{tajem za2015. godinu, uz konstataciju da se BiH upotpunosti vratila na put evropskihintegracija. Klju~ni cilj nam je bilaaplikacija za status kandidata za ~lanstvou EU i aktivacija MAP-a, kao narednikorak ka punopravnom ~lanstvu u NATOpaktu. Mi se sada nalazimo nadomak

takvih ciljeva i ja sam sasvim siguran da}e prva polovina naredne godine upravobiti obiljeèna sa ta dva doga|aja -podno{enje aplikacije za ~lanstvo u EU iaktivicija MAP-a.

POVRATAK NA EVROPSKE TRA^NICE� Vratimo se, ipak, uvjetima koje BiH

mora ispuniti...Dva su uvjeta iznimno zna~ajna za

podno{enje aplikacije. Prvi uvjet jekredibilna aplikacija reformske agende,odnosno reformskih mjera i na na{emprvom sastanku s Vije}em za stabilizaciju ipridruìvanje, kojem su prisustvovaligospo|a FFederica Mogherini i komesarJohanes Hahn, konstatovali smo da je ve} uovom momentu rije~ o kredibilnojrealizaciji ekonomske reformske agende.Drugi uvjet je prilagodba Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju ~injenici da jeRepublika Hrvatska u{la u Evropsku uniju,jer BiH u tom smislu mora prilagoditi na{SPP pravilima i procedurama koje nalaèEU i prema kojima su svoje sporazumeprilagodile i sve druge zemlje koje su ve}postale ~lanice EU-a ili one koje su otvorilepoglavlja, kao Crna Gora ili Srbija. Prate}iuvjet je uspostavljanje Mehanizmakoordinacije, a rije~ je o koordinaciji unutarsvih nivoa vlasti u BiH kojom pokazujemona{u sposobnost da pravovremenopreuzmemo i u na{e zakonodavstvo


PREMIJER DENIS ZVIZDI] PREMIJERNO U „SB“

Razgovarala: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Pred sami kraj godine državni premijer DENIS ZVIZDIĆ rezimira rezultateVijeća ministara u 2015., optimistično najavljuje da će u narednih šest mjeseci

BiH podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo u Europskoj uniji i aktivirati MAP kao naredni korak prema punopravnom članstvu u NATO-u, govori o

ekonomskom napretku i pozitivnim trendovima, rastu industrijske proizvodnje, procvatu turizma

INTERVIEW

DENIS ZVIZDIĆ predsjedavajući Vijeća ministara BiH

„Svi ekonomski parametri su uporastu, otvorili smo 15 hiljada

radnih mjesta“

Radi se o potpu nopojednostavljenom

posmatranjuMehanizma koordinacije.

âk se usu|ujem kazati da nije rije~

o stru~noj ili dobronamjernoj

kritici, nego pukom kritizerstvu ��

INTERVJU-Denis:INTERVJU - osnova.qxd 23.12.2015 21:11


MISLI POZITIVNO

VRIJEME JE ZA REFORMEPredsjedavaju}i Vije}a ministara DenisZvizdi} ka`e da su evropski zvani~nicipohvalili reformsku agendu i dali punu

podr{ku BiH na putu prema Europskoj uniji


transformiramo pravnu ste~evinu Evropskeunije.

� Da li je Mehanizam koordinacijekona~no usugla{en, budu}i da u javnostipostoje razli~ite interpretacije?

Postoje razli~ite interpretacije i mo`daje rasprava iz stru~no-tehni~ke oti{la u sferupolitike, {to nije bila ni namjera, ni cilj, aniti su{tina i funkcija samog Mehanizmakoordinacije. Mogu kazati da se radi o jo{nekoliko sitnih detalja koje treba usaglasitiunutar Vije}a ministara i dvije entitetskevlade, kako bi svi bili sigurni da }emo raditiu skladu s procedurama koje }e bitidefinisane Mehanizmom koordinacije.Kako se pribliàva vrijeme podno{enjaaplikacije, a posebno vrijeme dostavljanjaupitnika od strane Evropske komisije, tako}e svi oni koji odlu~uju o Mehanizmukoordinacije biti sve vi{e svjesni da supredloène procedure koje nam omo gu -}avaju punu efikasnost u realizaciji ciljeva

koja }e pred nas u narednom periodupostavljati EU.

POZITIVNI POKAZATELJI � Da li su utemeljene kritike koje

dolaze iz oporbe da }e kantoni/ùpanijemo}i blokirati odre|ene procese?

Radi se o potpuno pojednostavljenomposmatranju i tretiranju procedura koje }ebiti predvi|ene Mehanizmom koordinacije.âk se usu|ujem kazati da nije rije~ ostru~noj ili dobronamjernoj kritici, negopukom kritizerstvu i da se oti{lo upolitizaciju. Uglavnom se to pitanje tretirana na~in da }e neko imati posebne statuse iposebna prava veta unutar Mehanizmakoordinacije. Mi poznajemo ustavnustrukturu BiH, svi koji rade na Mehanizmu,ali i oni koji ga kritikuju, znaju da svakinivo vlasti ima odre|ene isklju~ive, kao ipodijeljene ustavne nadle`nosti i svako odnjih }e biti zaduèn za jedan dio evropskogputa. S druge strane, ako unaprijedgovorimo o namjernim ili ciljanimopstrukcijama bilo kojeg nivoa vlasti i akoto uporedimo s izjavom koju su potpisalilideri svih politi~kih partija zastupljenih nanivou BiH, onda vidimo da je to u potpunojkoliziji, da izjava o evropskoj opredije lje -nosti nije bila iskrena, nego deklarativna, i

iza toga se kriju namjere da se opstruiraevropski put.

� Kakvi su Va{i osobni dojmovi nakonboravka u Briselu i susreta s europskimzvani~nicima? Kakav je njihov odnosprema BiH, postoji li spremnost da sepomogne?

Da, vrata Evropske unije su nampotpuno otvorena, evropski du`nosnici su tovi{e puta ponovili, i to je ne{to {to dajedodatni optimizam i {to nas podsti~e da jo{aktivnije obavljamo svoje zadatke. Po menije najva`nija ~injenica, a koju su istakligospo|a Mogherini i komesar Hahn, da jeBiH pokazala da moè biti kredibilanpartner u odnosima sa EU-om, da moèsvoje obaveze izvr{avati odgovorno iefikasno u dinamici i rokovima koji su jasnodefinisani. Na{e predsjedavanje Mini star -skom konferencijom Vije}a Evrope jeprogla{eno kao jedno od najuspje{nijih,povratak BiH kao jednog od ravnopravnihpartnera unutar Berlinske inicijative je istotako ocijenjeno kao na{a spremnost isposobnosti da preuzmemo odgovornost. I,kona~no, ekonomska reformska agenda



�

� Jeste li zadovoljni ocjenom kojusu Vama, ali i cijelom Vije}u ministara,dali urednici vode}ih medija u BiH uanketi koju je prije sedam dana provelaSlobodna Bosna?

Naravno da jesam, i pojedina~nom iukupnom ocjenom rada Vije}a ministaraBiH. Svi moramo biti strpljivi i dovoljnospremni za te{ke i kompleksne reformekoje su pred nama. U tome nam najvi{emogu pomo}i mediji. Va{e dosada{njedobro razumijevanje procesa ipravovremeno i realno predstavljanje

su{tine i va`nosti je ne{to {to jedragocjeno. U svoje i u ime Vije}aministara BiH zahvaljujem se i SlobodnojBosni i svim drugim medijima na vrloprofesionalnom pra}enju na{eg rada, jerje atmosfera u dru{tvu, kada govorimo oevropskim integracijama, sve pozitivnija. Ina kraju }u iskoristiti priliku da ~estitamizlazak hiljaditog broja Slobodne Bosne,to je zaista respektabilna brojka za jedansedmi~ni list i èlim vam puno uspjeha,da ostanete dosljedni i profesionalni,kakvi ste bili svih ovih godina. �

ÊSTITKA SLOBODNOJ BOSNI

Izlazak hiljaditog broja je velikiuspjeh za jedan sedmični magazin

Odluku Saveza za bolju budu}nostBiH da gospodin Radon~i} ne budeministar nisam shvatio kao poruku

koja moè dovesti u opasnost koaliciju, niti na dràvnom niti na bilo kojem drugom nivou


koja je ve} realizirana na svim nivoimavlasti kroz usvajanje zakona i po~etaknjihove realizacije, prema podacima kojimaraspolaèmo, ve} vodi u pravcu laganogekonomskog oporavka BiH.

� U kojoj je oblasti, prema Va{emmi{ljenju, ostvaren najve}i napredak?

Svi vitalni ekonomski parametri su uporastu. Govorimo o pove}anom nivouindustrijske proizvodnje, pove}anomizvozu, koji }e do kraja godine vjerovatnopre}i 4,5 posto, o smanjenju vanjsk ot -rgovinskog deficita, koji }e biti izme|u {esti sedam posto, o respektabilnom porastubroja turista koji prema{uje 28 posto uodnosu na pro{lu godinu. Kona~ne podatke}emo znati za desetak dana, ali ve} sadamoèmo zasigurno govoriti o nekih 14 ili 15hiljada novootvorenih radnih mjesta.

� Jeste li, istodobno, uzeli u obzir i brojuga{enih radnih mjesta?

Pitanje je da li se rukovodimostatisti~kim podacima, koji nisu uvijek upotpunosti realni, ili se vodimo realnimpodacima, koje moèmo dobiti od poreskihi drugih institucija unutar BiH. Zato i kaèmda moramo sa~ekati kraj godine, kada }emoimati ta~ne podatke o stanju broja uposlenihna trì{tu radne snage i vjerovatno }e porastbroja zaposlenih pre}i dva posto, {to namgovori o pozitivnim trendovima. Naravnoda je nezaposlenost u BiH jo{ uvijek visoka,prema podacima me|unarodnih financijskihinstitucija iznosi izme|u 26 i 27 posto.Zabrinjava nas, me|utim, visoka stopanezaposlenosti me|u mladim ljudima, izbog toga }emo vi{e projekata, a neki su ve}zapo~eti ove godine, usmjeriti isklju~ivo zazapo{ljavanje mladih. Poku{at }emoobezbijediti kreditne linije iz kojih }e mladiljudi, po niskim kamatnim stopama, mo}i

povu}i kredite, kako bi pokrenuli vlastitibiznis. Jednostavno, moramo stvoritiatmosferu da mladi obrazovani ljudi ostanuu BiH, a ne da odlaze u inostranstvo i rade

poslove koji vrlo ~esto nisu primjereninjihovom stepenu naobrazbe.

� Kao jedan od prioriteta spominje seprovedba strategije reforme pravosu|a.Moète li, najprije, objasniti za{to su izStrukturalnog dijaloga izostavljenipredstavnici Suda i Tuìteljstva BiH, apregovori prepu{teni ministrima pravde,koji predstavljaju politiku a ne struku?

Mislim da ta informacija ne odgovararealnim ~injenicama i procedurama.Predstavnici Suda i Tuìla{tva BiH nisuimenovani kao punopravni ~lanovipregovara~kih tijela ni u ranijem periodu,oni su prisustvovali pregovorima po pozivu,ali nisu imali punopravni kapacitet kaopredstavnici ministarstava pravde. Dalekoje va`nije {ta mi èlimo da postignemo sreformom pravosu|a u BiH, ja mislim damoramo unutar pravosudnog sistemadonijeti jedan novi nivo efikasnosti iprofesionalnosti, ali uz obavezu, koja jeimperativ u tom procesu, da pravosu|eostane potpuno neovisno od bilo kakvogpoliti~kog ili drugog uticaja. Zadatak


MISLI POZITIVNO

� Kako Vi komentirate Rezoluciju oDejtonskom sporazumu koja jenedavno usvojena u Europskomparlamentu, da li je to jasna poruka dajedino dràvne institucije mogupredstavljati BiH na me|unarodnomplanu?

Svaka ideja ili prijedlog, koji bi mogaorezultirati pove}anjem efikasnosti dràvnihinstitucija, svakako je dobrodo{ao. Bilo bidobro da takvi prijedlozi budu bazirani narealnom stanju u BiH ali, prema mommi{ljenju, treba biti oprezan prilikompokretanja pitanja ustavnih promjena injihovoj dinamici. Svima nam je jasno dadràva moè biti puno funkcionalnija, daprocesi mogu i}i mnogo brè i da moèmoposti}i bolje rezultate. S druge strane, ako}emo u}i u proces koji }e trajati dugo, kao{to su trajale rasprave o provedbi presudeSejdi} i Finci i zavr{iti se na na~in kako suzavr{ene, onda to moè biti negativno poBiH, jer bi ponovo mogli izgubiti nekolikogodina. Problem Dejtonskog mirovnogsporazuma nije samo unutar konstitucijekoju je dao, nego u nedostatku politi~kevolje, posebno izraènom u posljednjih{est-sedam godina, za razgovore ipostizanje dogovora. Kada bi mi ozbiljno

radili, kao {to smo sada krenuli u Vije}uministara, siguran sam da bi se strah odDejtona smanjio i mi bismo prona{limodele koji bi cijeli sistem u~iniliefikasnijim. Dejtonski sporazum ne branidràvi da bude efikasna, iako je ne ~ini upotpunosti efikasnom, ali ako postojispremnost u pravom smislu rije~i zasuradnju izme|u svih nivoa vlasti. Jasno jeda }e BiH jednim glasom govoriti premaEvropskoj uniji i da }e se u svimkontaktima pojavljivati dràva. To smopokazali na zadnjem sastanku Vije}a zastabilizaciju i pridruìvanje, gdje su EUpredstavljali gospo|a Mogherini i Hahn, aBosnu i Hercegovinu ministar vanjskihposlova Igor Crnadak i ja. Tako }e ostati u~itavom procesu pridruìvanja, a kako}emo se mi me|usobno dogovarati, toEvropska unija prepu{ta nama. Moramovoditi stalnu kampanju da objasnimogra|anima da je pristupanje EU va`nonama, da kona~no objasnimo svimakterima kako svaki na{ korak premaEvropskoj uniji automatski zna~i pove}anjestabilnosti, prosperiteta i ekonomskograzvoja. Kada to uspijemo, onda }e nekarje{enja iz Dejtona imati puno manjuva`nost nego {to je imaju danas. �

REZOLUCIJA O DEJTONU

„BiH će jednim glasom govoritiprema Evropskoj uniji“

RAVNOPRAVNI PARTNERI[ef Delegacije EU-a u BiH Lars-GunnarWigemark i dràvni premijer Denis Zvizdi}




dràve jeste da pravosu|u obezbijedi uvjeteda funkcionira, zadatak pravosu|a je daprema svakome ima jednak tretman, da nikone moè biti povla{ten, bez obzira na kojojse funkciji nalazi i da se isklju~ivo radi uskladu s zakonom. îni mi se da neki ciljevinisu do kraja iskristalisani, s jedne straneimamo zahtjeve za promjene u Ustavnomsudu BiH, i to parcijalno, bez sagledavanjecijelog ustavnog sistema u BiH. Ako èlimomijenjati Ustavni sud kao dio ustavnogsistema, onda moramo otvoriti pitanjecijelog ustavnog sistema i na~ina dono{enjaodluka na svim nivoima vlasti, jeruglavnom imamo asimetri~na rje{enja, kojane osiguravaju jednaku zastupljenostnaroda i gra|ana u tim institucijama. Va`noje da defini{emo su{tinske ciljeve, {taèlimo da postignemo s reformompravosudnog sistema.

SUKOB S FAHRUDINOM RADONÎ]EM� Sude}i prema zahtjevima koji dolaze

iz Republike Srpske, a svode se naograni~avanje nadle`nosti Suda iTuìteljstva BiH, bojim se da }e pregovori oreformi pravosu|a jo{ dugo potrajati.

Naravno da }e biti te{ko posti}i rje{enje,ali dijalog u BiH mora biti bazni instrumentpomo}u kojeg }emo dolaziti do dogovora,koji }e jednako zadovoljiti ili jednakoostaviti nezadovoljne sve aktere. Ni{ta nijenemogu}e, BiH je i ranije, u vi{e procesa,pokazala da ima kapacitet da se moèposti}i dogovor oko mnogih pitanja, pa ~aki kada se to ~inilo nemogu}e, kao {to je bilareforma oruànih snaga BiH.

� Da, ali su te reforme provedene ponalogu visokog predstavnika...

Svi akteri koji su u~estvovali u timprocesima i dalje su prisutni u BiH, oni jakodobro poznaju situaciju i trebaju biti

uklju~eni u pregovore. Uzmimo meto do lo -giju kojom smo ujedinili Oruàne snage BiH,obavje{tajne slu`be, formirali Upravu zaindirektno oporezivanje, dràvnu grani~nuslu`bu, dakle, sve ono {to danas predstavljaklju~ne prerogative i najva`nije institucije zastabilnost i ekonomski prosperitet BiH. Akopozitivna iskustva iz tih procesa primijenimoi na reformu pravosu|a, potpuno sam siguranda }emo do}i do pravih rje{enja.

� Da li ste zadovoljni odnosima uVije}u ministara BiH i suradnjom s mini st ri -ma?

Jesam. îni mi se da bi ovaj period radaVije}a ministara BiH mogao biti dobramatrica kako se na bazi pozitivne politi~kevolje, me|usobnog uvaàvanja i spremnostina suradnju moè do}i do dobrih rje{enja.

Istina je i da u Vije}u ministara radi dostaiskusnih ljudi, koji imaju kvalitetno radnoiskustvo u oblastima za koje su nadle`ni, {toje dobar preduvjet i za na{ budu}i rad.

� Pla{ite li se da bi, nakon {to jepredsjednik SBB-a Fahrudin Radon~i}pro{log tjedna odbio da preuzme ranijedogovorenu ministarsku du`nost, moglodo}i do nove politi~ke krize na dràvnojrazini?

Odluku Saveza za bolju budu}nost BiHda gospodin Radon~i} ne bude ministarnisam shvatio kao poruku koja moèdovesti u opasnost koaliciju, niti nadràvnom niti na bilo kojem drugom nivou.Naravno da smo, prema ranijem dogovoru iizjavama, svi o~ekivali da }e gospodinRadon~i} biti novi ministar i bilo bi namdrago da se to dogodilo. Premainformacijama koje sam ja dobio iz SBB-a,oni }e vrlo brzo predloìti kandidate zaministra i zamjenika ministra, koje }emo uskladu s procedurama imenovati.

� Zar bi i Vama osobno bilo drago da jeFahrudin Radon~i} izabran za ministra,nakon serije negativnih tekstova koje je oVama objavio Dnevni avaz?

Ja profesionalni anga`man odvajam odpersonalnih odnosa. Naravno, svako trebabiti odgovoran u poslu koji radi, voditira~una o ~injenicama o kojima pi{e, imislim da su oni koji su svojevremenopisali tekstove za koje su znali da neodgovaraju ~injenicama, sada toga svjesni.Ja se nisam promijenio, isti sam ~ovjekkakav sam bio i prije {est mjeseci, ostajemkonzistentan u svojim stavovima, pona -{anju, namjerama da svoj posao radim~asno i po{teno. �

PORUKA IZ BRISELAVisoka predstavnica EU-a za vanjske

poslove i sigurnosnu politiku FedericaMogherini s ~lanovima Predsjedni{tva BiH


Uzajedni~koj akciji Federalneuprave policije, Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH i MUP-aKantona Sarajevo, koja je zapo ~elau utorak ujutro (22. decem bra),

uhap{eno je jedanaest sljedbenika selefijskogpokreta, osumnji ~e nih da su spremaliteroristi~ki napad. Prema infor ma cijamaSlobodne Bosne, policijske i obavje{tajneagencije sumnji~e uhap{ene selefije da su,

navodno, ve} duè vrijeme kovali pakleniplan, da su odabrali mete i odredili datum„udara“. Kako doznajemo iz izvora bliskihistrazi, o teroristi~kom su napadu razgovaraliu selefijskom mesdìdu u sarajevskomnaselju Brije{}e, koji su koristili kao mjestoza molitvu i druènja.

KAKO SU „PALI“ HAMZA, GERMA, TALHA, SEMA

Namjera im je bila, tvrde istraìtelji, da 31.decembra, usred novogodi{njeg slavlja,aktiviraju eksplozivnu napravu koju su planiralipostaviti ispod policijskog automobila?!

Prvi na listi osumnji~enih je EElvirMuratovi} zvani HHamza, koji ìvi u blizinimesdìda u Brije{}u i bio je, po svoj prilici,vo|a te skupine koja se okupljala unajve}oj konspiraciji. Zajedno s Murato -vi}em, nezaposlenim auto elek tri ~arem iocem {estero djece, uhap{eni su i njegovisusjedi iz Brije{}a KKemal Muri} zvaniTalha, tako|er nezaposleni stolar, koji ima~etvero djece, ba{ kao i NNermin ]uprijazvani GGerma, geometar bez zaposlenja.Istodobno su na drugim lokacijamauhap{ena njihova „bra}a“ SSemir Salkovi}zvani SSema, BBilal Dervi{i}, ZZulfo


POLICIJSKI „REZ“

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Po nalogu Suda i Tužiteljstva BiH početkom ovog tjedna u Sarajevu je izvedenajoš jedna akcija masovnog hapšenja sljedbenika selefijskog pokreta, osumnjičenih

za planiranje terorističkog napada; naša novinarka otkriva detalje iz policijskeistrage, koja je intenzivirana u posljednjih mjesec dana, nakon ubojstva dvojice

pripadnika Oružanih snaga BiH u Rajlovcu

UDRI MU[KI

OPASNE NAMJEREZulfo Alajbegovi} i Elvir Muratovi} u

dru{tvu “bra}e” i duhovnog vo|eHuseina Bilala Bosni}a

akcija:TEKST osnova.qxd 24.12.2015 0:46

Alajbegovi} zvani ZZuka, EEdin Tabakovi},Darko Peco, EElvir Ma{i} zvani MMa{e, AAdisKe{an zvani DDise i AAdmir Ahmetovi}. Iakosu ve}ina uhap{enih oènjeni i brinu ovi{e~lanim obiteljima, samo jedan me|unjima - Admir Ahmetovi} ima stalni posao,

dok su Bilal Dervi{i} i Edin Tabakovi} umirovini. Dervi{i} je, prema policijskimpodacima, zavr{io [erijatski fakultet uSaudijskoj Arabiji, njegovo je prijavljenoprebivali{te u Zenici, ali je ìvio usarajevskom prigradskom naselju Osjek. Iz

istih izvora doznajemo kako su sviuhap{eni, premda nemaju zaposlenja,ìvjeli sasvim solidno, zahvaljuju}i„donacijama“ koje su dobijali od skrbnikaiz Austrije.

Federalna policija sumnji~i jedanaestuhap{enih selefija da su po~inili kaznenodjelo javnog podsticanja na teroristi~keaktivnosti, vrbovanja za izvo|enjeteroristi~kih akcija i organiziranje, odnosnopripadanje teroristi~koj grupi. Premanalazima vi{emjese~ne istrage, koja jeintenzivirana nakon {to je EEnes Omeragi}18. novembra u Rajlovcu napao dvojicupripadnika Oruànih snaga BiH, ubojicavojnika je bio blizak s uhap{enom„bra}om“ i sa njima se ~esto sastajao u

mesdìdu u Brije{}u. Drugo mjesto nakojem su se okupljali je mesdìd uNedàri}ima, gdje su, otkrivaju policijskiistraìtelji, ispred zastave ISIL-a polagalizakletvu samoprogla{enom vo|i Islamskedràve AAbu Bakru al-Bagdadiju. Budu}i daje istu grupu ranijih godina napustilanekolicina istomi{ljenika, koji su kaodobrovoljci oti{li da ratuju u Siriju i Irak,istraìtelji sumnjaju kako su netomuhap{ene selefije pomagale u njihovimodlascima. Navodno je jedan od njih (ime iprezime poznato Uredni{tvu „SB“) krajemnovembra poginuo u Siriji.

„NEPRIJATELJI“ ISLAMA Tako|er je utvr|eno da su neki od

uhap{enih bili u kontaktu s najpoznatijimbosanskim mudàhedinom u Siriji BBajromIkanovi}em, koji je u vojnoj hijerarhijiISIL-a visoko uznapredovao.


OD DAMASKA DO SARAJEVA

��

Uhap{ene selefije planirale da za Novu godinunapadnu policiju, eksploziv je trebao biti postavljen

ispod policijskog automobila?!

U policijskom seizvje{}u upozoravada su pozivali naru{enje ustavnogporetka, prizivaliuspostavu {erijat -

ske dràve, pa ~ak i pozivali na likvidaciju imama

POLICIJSKI ODGOVORNa listi jedanaest selefija koje su

federalni policajci uhapsili u utorakme|u prvima se na{ao Nermin ]uprija


U BiH su, opet, sve do njegovoghap{enja, bili u stalnoj vezi s HHuseinomBilalom Bosni}em, neformalnim sele fij -skim vo|om iz Buìma, koji jenepravomo}nom presudom Suda BiHprije mjesec i pol dana osu|en na sedamgodina zatvora zbog organiziranjateroristi~ke grupe i vrbovanja terorista.Podsjetimo da je, skupa s Bosni}em, upolicijskoj akciji „Damask“ po~etkomseptembra pro{le godine bio uhap{en iElvir Muratovi}, ali jo{ uvijek nijeprocesuiran.

I mada su, sude}i prema informacijamaiz istrage, uhap{ena jedanaestoricanajve}im neprijateljima smatralipripadnike Oruànih snaga i policajce,navodi se kako nisu priznavali ni ostaledràvne institucije, ali ni Islamskuzajednicu u BiH. U policijskom se izvje{}uupozorava da su pozivali na ru{enjeustavnog poretka, prizivali uspostavu{erijatske dràve, pa ~ak i pozivali nalikvidaciju imama, posebice nakon {to jeIslamska zajednica u BiH o{tro osudilaposljednji teroristi~ki napad u Rajlovcu.Na poduòj listi njihovih navodnihneprijatelja na{li su se n emusli mani imuslimani koji ne podràvaju selefijskou~enje, ali i gej osobe. �


POLICIJSKI „REZ“

U dosada{njoj je policijskoj istraziutvr|eno da je Enes Omeragi}, mjesecima

prije napada na vojnike u Rajlovcu, ~estoposje}ivao mesdìd u Brije{}u, i da je bio u

bliskim prijateljskimodnosima sa„bra}om“ koja su setamo okupljala.Policija tvrdi da je udrugom mesdìdu unaselju Nedàri}i, kojije tako|er pretresenpo naredbi Suda BiH,svojedobno boravioMevlid Ja{arevi},prije nego {to je uoktobru 2011.zapucao po Ameri~kojambasadi, zbog ~egaje osu|en napetnaest godinazatvora. �

NAS DVA BRATA

Mesdžide u Briješću i Nedžarićimaposjećivali Enes Omeragić i MevlidJašarević

�

Mevlid Ja{arevi}



DVOSTRUKI AR[INI TU@ILA[TVA BiH

I pored toga što je Sud za ljudska prava u Strasbourgu izuzeo Kazneni zakon BiHiz primjene i naložio našim pravosudnim organima da u slučaju ratnih zločina

primjenjuju Kazneni zakon SFRJ, Tužilaštvo BiH, na štetu optuženih, tu odlukuveć dvije i po godine odbija da provede u praksi

TU@ILA[TVO I SUD BiH KR[EODLUKE SUDA U STRASBOURGU

MIRHA:TEKST osnova.qxd 24.12.2015 1:49

Sud za ljudska prava u Strasbourguu julu 2013. godine donio je odlu-ku da su pravosudni organi BiH uslu~aju su|enja za ratne zlo~ineobavezni primjenjivati Kazneni

zakon SFRJ iz 1976. godine, koji je znatnoblaì u odnosu na Kazneni zakon BiH, kojije stupio na snagu 2003. godine.

Pravosudni organi BiH du`ni su poziva-ti se na ~lan 7 Evropske konvencije kojiglasi: „Niko se ne smije smatrati krivim za

krivi~no djelo nastalo ~injenjem iline~injenjem koje nije predstavljalokrivi~no djelo u vrijeme izvr{enja, premanacionalnom ili me|unarodnom pravu.” Astav 2 kaè da ovaj ~lan ne uti~e na su|enjeili ka`njavanje bilo kojeg lica koje je krivoza ~injenje ili ne~injenje ako je to djelo uvrijeme izvr{enja predstavljalo krivi~nodjelo.

PRIMIJENITI ZAKON KOJI JE VA@IOTOKOM RATA U BiH

Na osnovu te odluke Ustavni Sud BiHnaloìo je na{im pravosudnim organima dapo{tuju ovu odluku suda u Strasbourgu iprimjenjuju blaì zakon, odnosno ZakonSFRJ iz 1976. godine, koji je bio na snazitokom po~injenja ratnih zlo~ina u perioduod 1992. do 1995. godine. Me|utim, na{ipravosudni organi tu odluku ne po{tuju.

Sud u Strasbourgu napravio je i razlikuizme|u dvije kategorije me|unarodnoghumanitarnog prava koje spadaju unadle`nost Suda BiH: zlo~in protiv~ovje~nosti (koji nije bio obuhva}en kazne-

nim zakonom SFRJ, a jeste me|unarodnimpravom) spada u nadle`nost Kaznenogzakona BiH, dok ratni zlo~ini spadaju ukategoriju Kaznenog zakona SFRJ iz 1976.i utvrdio da se ima suditi po njemu jer jeratni zlo~in, po tom zakonu, bio obuhva}envaè}im zakonima u vrijeme po~injenja.

Podjelom zlo~ina u dvije kategorije Sudu Strasbourgu nije ostavio na{im pravosud-nim organima da odlu~uju da li }e odluke oprimjeni Kaznenog zakona SFRJ primijeni-ti odmah ili na kraju su|enja, ve} da kodsvakog predmeta odlu~e da li se radi ozlo~inu protiv ~ovje~nosti ili ratnomzlo~inu.

Tuìteljstvo BiH ve} dvije i po godine,na {tetu optuènih, ne po{tuje odlukeUstavnog suda BiH po pitanju ratnihzlo~ina, ve} nastavlja sa dosada{njom prak-som i za ratni zlo~in (komandnu odgovor-nost) optu`nice sa~injava po Kaznenomzakonu BiH, koji je Sud u Strasbourgu izu-zeo iz primjene. Uprkos tome {to suoptu`nice sa~injene po Kaznenom zakonuBiH, koji je izuzet, Sud BiH ih po automa-


SELEKTIVNA PRIMJENA ZAKONA OPTU@ENIMA ZA RATNE ZLOÎNE

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

Zbog podizanja optu`nica zaratne zlo~ine po nevaè}im zakonima moè se dobiti

zatvorska kazna od {est godina

RASKOL U PRAVOSU\U Tuìteljstvo BiH ve} dvije i po godine, na {tetuoptuènih, ne po{tuje odluke Ustavnog suda

BiH po pitanju ratnih zlo~ina

OPTU@EN DA JE PROPUSTIO DA SPRIJEÎ ZLOÎN General Sakib Mahmuljin optuèn je po Kaznenom zakonu BiH, uprkos tome {to se radi o komandnoj odgovornosti, koja jesankcionirana u Kaznenom zakonu SFRJ


tizmu potvr|uje po Kaznenom zakonu BiH,~ime pravosudni organi ~ine krivi~no djeloiz ~lana 239. Kaznenog zakona BiH, zakoje je propisana kazna zatvora od 6 mjese-ci do 5 godina zatvora.

Po komandnoj odgovornosti, u SuduBiH sudi se i ZZulfikaru Ali{pagi, ratnomkomandantu Specijalnog odreda „Zulfikar“pri [tabu Vrhovne komande Armije BiH,Ahmetu Sejdi}u, ratnom komandantu 1.slavne vi{egradske brigade ARBiH, IIbriMerkezu, ratnom na~elniku SUP-aGora`de,, Sakibu Mahmuljinu, komandantu3. korpusa ARBiH, IIbrahimu Demirovi}uHe}imu, ratnom komandantu 47. brdskebrigade. Svi navedeni su optuèni poKaznenom zakonu BiH, uprkos tome {to seradi o ratnom zlo~inu, odnosno komandnojodgovornosti, kojim se sankcioni{e uKaznenom zakonu SFRJ.

Potvrda postojanja komandne odgovor-nosti u Kaznenom zakonu SFRJ potvr|enaje vojnim propisima o primjeni pravilame|unarodnog ratnog prava o Oruànimsnagama SFRJ iz 1988. godine. U ta~ki 21ovog propisa decidirano je navedeno da jeli~no odgovoran onaj vojni starje{ina kojizna da su povrede pravila ratnog pravaizvr{ene, a protiv prekr{ioca ne pokrenedisciplinski postupak ili krivi~ni postupakili nije nadleàn za pokretanje postupka iprekr{ioca ne prijavi nadle`nom vojnomstarje{ini.

Treba napomenuti da se u ta~ki 12 ovogpropisa komandna odgovornost ovog obli-ka oslanja na Kazneni zakon SFRJ ta~kom30 koja glasi “Krivi~no djelo moè bitiizvr{eno ne~injenjem samo kada je po~ini-lac propustio ~injenje koje je bio duàn daizvr{i.”

Da je ovo tuma~enje komandne odgovr-nosti ispravno, dokaz je i ~injenica da je~lan 30 Kaznenog zakona SFRJ primijeniloMe|unarodno sudsko vije}e prilikomsu|enja biv{em vo|i OVK RRamushuHaradinaju, na sudu u Pri{tini.

Isto tako i Hrvatska je, po~etkom rata,preuzela Kazneni zakon

SFRJ i po istom ~lanu presudila genera-lu RRahimu Ademiju i MMirku Norcu. Sud uZagrebu oslobodio je Ademija za zlo~in uMeda~kom dèpu jer je imao suènu zapo-vjednu odgovornost, dok je Norac osu|enna {est godina zatvora jer je znao zazlo~ine, a nije ih sprije~io.

I Tuìla{tvo BiH je primijenilo ~lan 30.

u jednom slu~aju, i to u podizanjuoptu`nice protiv MMirsada ]upine, upravni-ka logora u Mostaru.

Iz svega proizilazi da Tuìla{tvo BiHpovre|uje Krivi~ni zakon BiH kadasa~injava i daje na potpis optu`nice koje suzasnovane na krivi~nom zakonu koji nijevaljan, a tim u povredu Krivi~nog zakonauvla~i i Sud BiH.

Pravni stru~njaci ~ak smatraju daoptu`nica koja je potvr|ena po Krivi~nomzakonu BiH za ratne zlo~ine, koji je izuzetiz primjene, nije valjana.

Ovakvom povredom Krivi~nog zakonaBiH optuènima prijeti dugogodi{njakazna od 10 do 45 godina zatvora, u doka-


DVOSTRUKI AR[INI TU@ILA[TVA BiH

�

Evropski sud za ljudska prava uStrasbourgu u julu 2013. godine utvrdio daSud BiH nije trebao primijeniti Krivi~nizakon BiH iz 2003. godine na su|enjimaAbduladhimu Maktoufu i Goranu iZoranu Damjanovi}u. PresudomEvropskog suda utvr|eno je kr{enjeEvropske konvencije o ljudskim pravimaprema Damjanovi}ima i Maktoufu sobzirom da su se u postupku protivoptuènih, umjesto kaznenih odredabaKZ-a BiH iz 2003. godine, trebale primijenitiodredbe KZ-a Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije (SFRJ) iz 1976.godine. Sud BiH je odlu~io da postupak bude

obnovljen, s tim da se primijeni Krivi~nizakon SFRJ. Goran Damjanovi} je 2007.osu|en na 11 godina zatvora za zlo~inprotiv civilnog stanovni{tva po~injen unaselju Bojnik kod Sarajeva, a njegovombratu Zoranu izre~eno je deset i po godinazatvora. U ponovljenom postupku bra}iDamjanovi} Sud BiH je umanjio kazne.Goran Damjanovi} je osu|en na {est i pogodina zatvora za ratni zlo~in protivcivilnog stanovni{tva, dok je njegov bratZoran dobio {est godina. AbduladhimMaktouf, umjesto pet godina zatvora, uponovljenom su|enju po Krivi~nomzakonu SFRJ osu|en je na tri godinezatvora. �

SLUÂJEVI MAKTOUF I BRA]A DAMJANOVI]

Sud BiH morao po odluci Suda uStrasbourgu ponoviti suđenja

Abduladhim Maktouf

KOME JE BIOPOTÎNJEN ALI[PAGO

Zulfikar Ali{pago,komandant jedinice

Zulfikar, optuèn je po komandnojodgovornosti po

Kaznenom zakonu BiH


znom postupku poziva se preko stotinusvjedoka, a su|enje traje i do pet-{est godi-na. Za neke optuène takva su|enja pred-stavljaju smrtnu kaznu bez presude jerpodlegnu od pritiska trajanja procesa.Neki od optuènih obole, kao {to je slu~ajZulfikara Ali{page, koji je tokomvi{egodi{njeg su|enja dobio tumor te jeupitno da li }e uop{te do~ekati kraj su|enja

po zakonu koji je izuzet iz primjene.S druge strane, Zakon SFRJ za ista

krivi~na djela (nepoduzimanje mjera)~lanom 182, za komandnu odgovornospredvi|a kaznu zatvora od {est mjeseci dopet godina. Po istom Zakonu za naredboda-vce po~injenje zlo~ina i po~inioce zlo~inanajvi{a kazna za ratne zlo~ine je 15 godina,a za zlo~in protiv ~ovje~nosti 20 godina.

Dakle, duìna kazne po Zakonu SFRJ oba-vezuje na znatno manji broj neophodnihsvjedoka, a time znatno kra}e vrijemesu|enja.

ZNATNO NI@E KAZNE Zbog nepo{tovanja ove odluke Suda u

Strasbourgu neka su|enja su pred SudomBiH ponovljena. Me|u tridesetak ponovnosu|enih je i PPetar Mitrovi}, biv{i pripadnikDrugog odreda Specijalne policije iz[ekovi}a, 2009. koji je osu|en za u~e{}e ustrijeljanju oko 1.000 Bo{njaka uZemljoradni~koj zadruzi u Kravicama 28godina zatvora. Me|utim, u obnovljenompostupku pro{le godine, Apelaciono vije}eSuda BiH smanjilo je Mitrovi}u kaznu sa28 na 20 godina ({to je najvi{a kazna poKrivi~nom zakonu SFRJ). @albaMitrovi}eve odbrane djelimi~no jeuvaèna, te je presuda preina~ena u pogle-du pravne kvalifikacije kojom je Mitrovi}osu|en za pomaganje u genocidu poKrivi~nom zakonu SFRJ.

Pravni stru~njaci smatraju da bi primje-na Kaznenog zakona SFRJ u predmetimaratnih zlo~ina u BiH doprinijela ve}oju~inkovitosti pravosudnog sustava i vodilaka ujedna~avanju kaznene politike u cijelojdràvi, me|utim, njihovo mi{ljenjeTuìla{tvo BiH, za sada, ne uvaàva. �


SELEKTIVNA PRIMJENA ZAKONA OPTU@ENIMA ZA RATNE ZLOÎNE

NORAC I ADEMI PRESU\ENI PO POVOLJNIJEM ZAKONU Umirovljenim generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu u Zagrebu je su|eno

po Krivi~nom zakonu SFRJ


Kada je gospo|a NN.B. uru~ilaDamiru Avdi}u odluku o tomeda se ne produì njegov privre-meni boravak u RepubliciSloveniji, bila je potpuno svjesna

da je ta odluka pogre{na.Znala je ona da Damir Avdi} zara|uje i

vi{e nego dovoljno novca za ispunjavanjezakonskih uvjeta, vidjela je svojim o~imaispis stanja njegovog teku}eg ra~una, alizakon slu`benici N.B. nije dozvoljavao dajoj slu`beni~ka glava uvaì to {to njeneljudske o~i vide.

U Zakonu o strancima naime lijepopi{e, barem je to ona tako protuma~ila, dase dohodak ra~una prema odmjeri poreza inigdje ni{ta ne pi{e o tome {to je slu`beni-cima ~initi, ako netko ima, {to ja znam,poreske olak{ice.

ZAKON ILI SAVJESTKao, recimo, Damir Avdi}, vrhunski

muzi~ar i pisac, Tuzlak koji ve} godinamaìvi u Ljubljani i ~ovjek sa priznatim statu-som kulturnog radnika koji je zbog te ~inje-nice oslobo|en pla}anja poreza na sedam-deset posto svojih prihoda. Po zakonu, asamo zakon za slu`benicu N.B. vaì, smje-la je vidjeti tek trideset posto prihoda nara~unu Damira Avdi}a, i ni eura vi{e (takoje barem ona sebi zakon protuma~ila). A tihtrideset posto bilo je, àli boè, premalo zaizdràvanje porodice pa je stoga Damirovamolba za produènje privremenog boravkau Republici Sloveniji odbijena.

Gospo|i N.B. zasigurno je bilo àonovope~enog bosanskog turiste Damira,njegove slovenske ène i slovenskog djete-ta, ali za slu`benicu N.B. zakon je zakon i


BANALNOST ZLA

Pi{e: GORAN VOJNOVI]

Iako živi u Sloveniji već šest godina, oženjen je Slovenkom s kojom ima dvojedjece, slovenske vlasti odlučile su uskratiti gostoprimstvo umjetniku Damiru

Avdiću; tim povodom oglasio se slovenski književnik bh. korijena GoranVojnović, koji je ustao u zaštitu svog kolege oštro intoniranim tekstom u

hrvatskom “Telegramu”

DR@AVNI SLU@BENICI ODLUÎLISU DA NA POSLU NE]E BITI LJUDI

Za{to je slu`benica N.B. zamolila glazbenikaDamira Avdi}a da napusti Sloveniju

NELJUDSKA LOGIKA BIROKRATIJEKnjièvnik Goran Vojnovi} stao je u odbranunepravedno oduzetog prava Danmira Avdi}a

na boravak u Sloveniji

damir avdic:TEKST osnova.qxd 24.12.2015 0:55

nije na njoj da ga ispravlja. Ako je po zako-nu tisu}u eura jednako tristo eura, onda jeto tristo eura, i nema te matematike koja tosmije promijeniti. Zato je slu`benica N.B.zamolila Damira Avdi}a da u predvi|enomroku napusti zemlju. Gospo|a N.B. tu nijeimala pravo glasa. Ona se u posloveslu`benice N.B. ne voli mije{ati.

Jer, molim vas lijepo, kakva bi onadràvna slu`benica bila da se umjesto nazakone ugleda na vlastitu savjest? I na {tobi nam dràva sli~ila da njeni slu`benicirazmi{ljaju svojom glavom i da svojomvoljom ispravljaju zakone i prilago|avajuih ovom ili onom zaslu`nom umjetniku?

Slu`benica N. B., kao i brojni anonimnislu`benici, odlu~ila je svojim slu`beni~kimo~ima ne vidjeti ludost koju bi i slijep~ovjek vidio, jer je ta ludost bila u skladu sazakonom (barem kako su ga oni tuma~ili), itu stvar za slu`benike zavr{ava

Kad malo bolje razmislite, vidite da jeslu`benica N.B. u~inila samo ono {to bisvaki po{ten i vrijedan slu`benik RepublikeSlovenije trebao u~initi. Po{tovala je zako-ne. To mo`da zvu~i banalno, ali takvebanalnosti omogu}avaju sistemu da funk-cionira. Zbog takvih banalnosti svakog sejutra otvore domovi zdravlja, sudovi, {kolei vrti}i, upale se semafori, a ulicama krenu

voziti gradski autobusi i ~itav se na{ svijetupravo zbog takvih banalnosti pokrene naunaprijed predvi|en na~in, zbog ~ega se miu njemu moèmo sna}i. Bez slu`benikapoput slu`benice N.B. bi, vidite, zavladaokaos.

OPSTANAK SISTEMASvi mi dobro znamo da red mora biti pa

makar on bio lo{ i krivo tuma~en i da taj redodràvaju upravo ljudi poput gospo|e N.B.koja na radnom mjestu sebi ne dozvoljavabiti ~ovjek. A takvih ljudi, na sre}u, uSloveniji ima i vi{e nego dovoljno pa se ne


SLUÂJ DAMIRA A.

��

KAFKIJANSKA PRIÂVrhunskom muzi~aru Damiru Avdi}uuskra}eno je pravo na boravak u Slovenijizbog krutog tuma~enja zakona


moramo bojati za opstanak na{eg sistema.Odvjetnik Damira Avdi}a pisao je o tom

slu~aju na Ministarstvo unutra{njih poslo-va, na Ministarstvo za kulturu i na Poreskuupravu, na vrijeme ih je sve upozorio naovaj mali problem i zamolio ih da otkriju zaslu`benicu N.B. nevidljivih sedamdesetposto prihoda na Damirovom ra~unu,obja{njavaju}i im detaljno da je njegov kli-jent `rtva krivog tuma~enja zakona, zbogkojeg je tisu}u jednako tristo i zbog kojihnovac ne postoji iako uredno leì nane~ijem teku}em ra~unu. Nikakav odgovornije dobio.

LUDOST KOJU BI I SLIJEP ÔVJEK VIDIO

Kao i slu`benica N.B. i brojni anonimnislu`benici, kroz ~ije je ruke pro{ao dopisodvjetnika Damira Avdi}a, odlu~ili su svo-jim slu`beni~kim o~ima ne vidjeti ludostkoju bi i slijep ~ovjek vidio jer je ta ludostbila u skladu sa zakonom (barem kako suga oni protuma~ili), a {to je u skladu sazakonom to je u skladu sa zakonom i tu seza slu`benike sve zavr{ava. To mo`da zvu~ibanalno, ali nije na slu`benicima da punerupice u zakonima kad god neki DamirAvdi} u njih propadne.

Jer kakva bi to dràva … Dobro, shvatili ste.Ova kafkovska i na àlost posve istinita

pri~a lijepo obja{njava kako je 1992. godine

u Sloveniji bilo mogu}e izbrisati dvadesetpet tisu}a ljudi. Jer i tada su to u ime zako-na i reda uredno obavljali bezbrojni anonim-ni slu`benici na {alterima op}inskih ureda,slu`benici poput slu`benice N.B., ljudi,koji ma se tada mo`da ~inilo da je zakon kojinjihovim sugra|anima oduzima pravo nastalni boravak nepravedan, ali nije bilo nanjima, dràvnim slu`benicima, da taj zakonispravljaju ili, nedajboè, zanemaruju. [toje bilo po zakonu, bilo je po zakonu.

Ti su slu`benici izvan svojih uredamo`da bili prijazni susjedi koji su `rtvama

rasisti~kog zakona, kojeg su tako vjernoprovodili, jo{ dan ranije pridràvali vratalifta i raspitivali se kako njihovoj dje~ici ideu {koli. Jer tamo, u liftu zgrade, vaìla susamo pravila lijepog pona{anja, pa su onitim ljudima rekli Dobar dan i Dovi|enja imo`da im se i nasmije{ili, da bi imslijede}eg dana, na {alteru, tamo gdje suvaìli zakoni i samo zakoni, prerezali osob-ne iskaznice i objasnili im da zvani~no oniu dràvi Sloveniji vi{e ne postoje.

LjUDI KOJI NISU LJUDIO tim slu`benicima mi danas ne znamo

ni{ta, kao {to nikada ni{ta ne}emo saznati oslu`benici N.B. i o svim onim slu`benicimakojima je kroz ruke pro{ao slu~aj DamiraAvdi}a, a koji ni{ta nisu poduzeli da se tajslu~aj rije{i na pravedniji, ljudskiji na~in.Jedino {to znamo je da su ti ljudi i onda idanas samo obavljali svoj posao i da ih sezato po nekoj perverznoj logici ne moèkriviti niza{to. Jer zakoni su zakoni, a oni ihnisu pisali. Oni su ih samo po{tovali.

Ali ne{to o njima ipak znamo. Znamoda su posve sami odlu~ili da u slu`benojuniformi ne}e biti ljudi. Sami su na radnommjestu isklopili svoj mozak i svoju savjest,sami su odlu~ili biti pokorni sistemu pakakav god on bio i {togod on od njih traìo.

To mo`da zvu~i banalno, a mo`da i jestebanalno. �


BANALNOST ZLA

� Slu`benica N. B.,kao i brojni anon-imni slu`benici,

odlu~ila je svojimslu`beni~kim o~imane vidjeti ludost koju

bi i slijep ~ovjekvidio, jer je ta ludost

bila u skladu sazakonom i tu stvar

za slu`benikezavr{ava


Proces privatizacije u KantonuSarajevo te{ko moè dobitiprolaznu ocjenu, a u (pre)uzi ma -nju firmi bilo je mnogo kontro -verznih slu~ajeva od kojih neki

nisu rje{eni ni do danas. Takav primjer je iprivatizacija firme Centrotrans DC. Naime,prije 13 godina FE-AL Metali i HHajrudinMuli} progla{eni su za najbolje ponu|a~ena tenderu za privatizaciju firmeCentrotrans DC i nakon toga zaklju~ili sukupoprodajni ugovor sa Kantonalnomagencijom za privatizaciju Sarajevo. Istegodine, u augustu, uplatili su cjelokupankupoprodajni iznos, 360 hiljada KM unovcu i 3,2 miliona KM u certifikatima, ifakti~ki su postali vlasnici preko 94 postofirme, koju ni danas ne posjeduju.

(NE)REALIZOVANA PRIVATIZACIJABra}a Hajrudin i MMustafa Muli},

vlasnici firme Centrotrans-transport robe iFE-Al Metali, {iroj javnosti poznati su podobivenoj i nikada realizovanoj koncesijiza izgradnju podzemne garaè koja jetrebala biti izgra|ena ispod nivoa trga kodNarodnog pozori{ta u Sarajevu. Me|utim,ono {to se u javnosti malo zna jeste borbada preuzmu poslovanje preduze}aCentrotrans - DC, ~iji su zapravo vlasnici,

a {to im osporava Orta~ka grupa Kolinskai 37 lica, radnika Centrotrans DC-a kojezastupa MMirsada Zaimovi}, a iza kojih stojidirektor MMustafa Ruvi}. Obje strane seme|usobno optuùju za nezakonite radnje,obje strane {alju krivi~ne prijavenadle`nim tuìla{tvima, a agoniji firmekoja traje vi{e od 13 godine na vidi sekraja. Prema navodima direktora Ruvi}a,

Hajrudin Muli} 13 godina plja~ka firmupod krinkom privatizacije, a prema izvoduiz sudskog registra vlasnik Centrotrans DCje Kanton Sarajevo. Sa druge strane, Muli}navodi da je Ruvi} bio ~lan grupe koja jetako|er u~estvovala na tenderu i iskoristioje svaki redovni i vanredni pravni lijekkako bi se àlio i podnosio zahtjeve zareviziju koji su odba~eni. Orta~ka grupaKolinska na Ustavnom sudu traìla je


MALA PRI(H)VATIZACIJA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Hajrudin Mulić već 13 godina vodi borbu za preuzimanje firme Centrotrans DC koju je zajedno safirmom FE-AL Metali kupio u procesu privatizacije

2003. godine, što mu osporava Ortačka grupaKolinska. Dok čeka ishod sudskog spora, Mulić

gospodari imovinom te firme u čijem je vlasništvu isarajevska autopijaca, a čija vrijednost je

procijenjena na 59 miliona KM

BITKA ZA SARAJEVSKUAUTOPIJACU

PRIJAVEDirektor Centrotrans DC-a Mustafa Ruvi}podnio je krivi~nu prijavu protiv kupca firmaHajrudina Muli}a koji mu je uzvratio istommjerom

AUTOPIJACASvake nedjelje na autopijaci na Stupu prodaje

se na desetine automobila, a pored automobilaprodaje se sve od igle do lokomotive

pijaca:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 22:46

apelaciju, a i ona je odbijena. DirektorRuvi}, prema navodu Muli}a, buni se jer jeizgubio sve sporove oko privatizacijeCentrotrans DC-a, a posljednjih {estgodina Ruvi} izbjegava pla}anje bilokakvih obaveza prema dràvi tako da jedug narastao na ~etiri miliona KM, {to je

bio osnov da se protiv njega podnesekrivi~na prijava. Trenutno je na sudu uproceduri zahtjev da se u sudskom registrupromijeni vlasni~ki kapital. Ako se to neu~ini, Agencija za privatizaciju KantonaSarajevo raskinut }e ugovor, jer ukratko,privatizacija se desila, ali ona nije sudskiregistrovana. I dok se vlasnici sudskimputem poku{avaju upisati u sudski registar,direktor Ruvi} od „vlasnika“, odnosnoKantona Sarajevo traì ste~aj.

NAJAM I HIPOTEKAMe|utim, ono oko ~ega se sukobljavaju

i bore dva tabora jeste imovina firmeCentrotrans DC, ~ija vrijednost navodnoprema{uje 50 miliona KM. Naime, rije~ jeo velikom placu koji je u sastavusarajevske autopijace na Stupu. Prematvrdnji uposlenika i malih dioni~araCentrotrans DC-a, odmah nakonprivatizacije 2002. godine taj prostor jeiznajmljen firmi Centrotrans transport robekoja je, tako|er, u vlasni{tvu porodiceMuli}. Mjese~ni najam iznosio je 12hiljada KM, ali Centrotrans-transport robanikada ga nije pla}ao pravdaju}i to~injenicom da su obje firme u vlasni{tvuiste osobe. Me|utim, Centrotrans DCprivatizovala je firma FE-Al Metali iHajrudin Muli} tako da, pravno gledano,Cantrotrans-transport roba nema nikakve

veze sa Centrotrans DC-om. Odnosno,Cantrotrans-transport roba trebao je a nijepla}ao najam tako da je dug narastao na 1,8miliona KM. Podnesene su krivi~neprijave, traèna je intervencija Poreskeuprave, ali bezuspje{no.

„Besplatno“ iznajmljivanje zemlji{ta zaautopijacu nije jedini sporni detalj kad je upitanju imovina firme Centrotrans DC.Naime, 2006. godine Hajrudin Muli}podigao je kredit od 400 hiljada KM kodHypo Alpe Adria banke, a kao osiguranjepod hipoteku je dao zgradu i zemlji{te uGornjim Butilama, ~iji su vlasnici zapravofirme Centrotrans DC i Centrotrans-transport roba. Iako je u sudskom registrukao vlasnik firme Centrotrans DC bioupisan Katon Sarajevo, predsjednikNadzornog odbora Centrotrans DC-a SuadZeljkovi}, koji }e kasnije biti i premijerKantona Sarajevo, 2006. godine potvrdioje odluku kojom se odobrilo upisivanjezalo`nog prava nad nekretinama firme ukorist Hypo Alpe Adria banke. Sve jeura|eno bez suglasnosti malih dioni~arakoji su u septembru ove godine podnijelikrivi~nu prijavu protiv Zeljkovi}a. Naime,Hajrudin Muli} nije izmirivao obavezeprema banci koje su narasle na blizu 700hiljada KM, pa je banka odlu~ila prodatinekretninu, a po~etna cijena iznosi milionKM. �


NEKRETNINE NA DIZEL

pijaca:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 22:47

Centralna manifestacija obiljeà -vanja boì}nih blagdana u BiHsvakako je boì}ni prijem kojitradicionalno organizuje nadbi -skup vrhbosanski kardinal VVinko

Polju}. Na tom prijemu okupi se kremavjerskog, politi~kog i poslovnog svijeta.No, boì}ni prijemi organizuju se {iromBiH, a posebno sve~ano je u Olovu, gdje senalazi najstarije marijansko sveti{te naBalkanu.

„Ovo je prilika da se ponovno uovakvom broju ovdje okupimo i da

iskaèmo znak zahvale za sve ono {to jezajedni~ki ura|eno i za va{e raspolaganjemeni tijekom ove godine“, rekao jeupravitelj sveti{ta Majke Boìje u Olovu fraIlija Boì} prilikom dobrodo{lice upu}enegostima koji su do{li na boì}ni prijem.

SVETI[TE NA KRAJU GRADA„Organiziranje boì}nog prijema

naslijedio sam od svog prethodnika fraGabrijela Tomi}a, s tom razlikom {to zbogobaveza to organiziram malo prije Boì}a.Ovo je prilika zahvaliti se ljudima zasuradnju koju imamo tijekom godine iupoznati ih sa planovima za godinu kojadolazi“, obja{njava Boì}, ina~e rodom izVare{a, koji je prije dolaska u Olovo {estgodina bio gvardijan Samostana uKraljevoj Sutjesci, a na ~iji su boì}niprijem do{li prijatelji i poznanici iz Vare{a,Kaknja, Olova... Prijem je pohodio i visoki

du`nosnik HDZ-a BiH NNiko Lozan~i}, da lipo „partijskom“ zadatku, ili pak zbogprijateljskih i zavi~ajnih veza sa fra Ilijom,nije poznato. Pored Lozan~i}a, me|ugostima su bili i na~elnik Op}ine OlovoDèmal Memagi}, efendija EEsad Pepi},na~elnik Policijske uprave Vare{ MMehoBajri}, te tridesetak privrednika, prijatelja ipoznanika.

„Ova godina je bila lijepa i mirna, anadam se da bi sljede}a godina mogla bitimalo zanimljivija, malo ljep{a, malo bolja“,kaè Boì} podsje}aju}i da je papa FFranjo8. decembra 2015. godine otvaranjemSvetih vrata na vatikanskoj baziliciozvani~io po~etak Svete godine milosr|akoja }e trajati do kraja novembra 2016.godine. „„Ono {to bi nama vjernicimatrebalo biti vrlo bitno i vrijedno jest daimamo priliku ove godine dobiti oprost,kako za sebe tako i za svoje pokojne.


BLAGDANSKO OZRA^JE U OLOVU

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

��

Božićni prijem tradicionalno se organizuje u Olovu gdje se nalazi najstarije mari-jansko svetište na Balkanu. Naš novinar bio je među tridesetak zvanica koje je

ugostio fra ILIJA BOŽIĆ, upravitelj svetišta Majke Božije

BO@I] U OLOVU

U dvori{tu crkve Uznesenja Marijinogje i grob fra Matije Divkovi}a, koji jeumro u Olovu 1631. godine. Divkovi} jeprvi na ovim prostorima izdao knjigu nanarodnom jeziku i smatra seutemeljiteljem knjièvnosti na narodnomjeziku u BiH. On je pisac triju djela, Naukkrstjanski za narod slovinski, Sto ~udesaaliti zlamenja blaène i slavne BogorodiceDivice Marije i Besjede svrhu evan|eljanediljnieh priko svega godi{ta. Prilikom{tampanja ovih djela u Italiji, Divkovi} senije posluìo latinskim slovima, nego tzv.zapadnom }irilicom ili bosan~icom.

Budu}i da nigdje nije bilo {tamparskihslova za bosan~icu, fra Matija se zaputiou Veneciju pa je tamo naru~io da mu senaprave slova prema njegovom opisu ièlji. Od{tampane knjige prevezao jemorem do hrvatske obale, a onda nakonjima u Bosnu. Ono {to je u 19. vijekuizveo Ljudevit Gaj za latinicu, a VukKaradì} na podru~ju }irilice, to je dvjestai vi{e godina prije njih, na svoj na~inuradio Divkovi}. On je bosanski govoruveo u knjièvnost i utro put kasnijim,prvenstveno franjeva~kim piscima, a ondai drugima. �

UTEMELJITELJ KNJI@EVNOSTI NA NARODNOM JEZIKU

Matija Divković umro je u Olovu1631. godine, gdje je i sahranjen

Crkva Uznesenja Blaène djevice Marije izgra|enaje u ~etrnaestom stolje}u i od tada je vode franjevci

i pohode hodo~asnici

ZDRAVICAUpravitelj sveti{ta Majke

Boìje u Olovu fra Ilija Boì}

olovo:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 23:12


SVETI[TE MAJKE BO@IJE

CRKVA UZNESENJAU no}i s 1. na 2. avgust 1704. godine zapaljen je Franjeva~ki samostan icrkva, najstarije i najpoznatije sveti{te Marijno na Balkanu


Sedam je crkava u Bosni koje su dobilemogu}nost davanje potpunoga oprosta, ajedna od njih je i crkva Uznesenja ovdje uOlovu“, rekao je fra Ilija dodav{i da je fraLovro Gavran, provincijal Franjeva~keprovincije Bosne Srebrene, u nedjelju, 20.decembra, otvorio vrata crkve i dao prilikusvim vjernicima i hodo~asnicima koji bududolazili i traìli od Boga milost i oprost daje ovdje mogu i dobiti.

Iako su spas du{a i oprost ovozemalj -skih grijeha nesumnjivo prioritetna zada}afra Ilijina, postoji jo{ jedna neodgodivaobaveza fra Ilije u predstoje}oj godini.Naime, DDragan Martinovi} zavr{io jetrogodi{nje ispitivanje i snimanje te sa~inioizvje{taj {ta se doga|a sa crkvomUznesenja Marijinog, gdje su problemi ikako pristupiti sanaciji. Trogodi{njeistra`ne radnje i izrada dokumentacijeko{tali su pedesetak hiljada KM, ali zasanaciju i obnovu crkve trebat }e mnogovi{e. Sve se radilo pod patronatom Zavodaza za{titu spomenika FBiH, a uz podr{ku teinstitucije fra Ilija }e se obratiti nadle`nimministarstvima, kantonima i op}inama kakobi sakupio sredstva za sanaciju crkve.

„Za nas je ova crkva bitna jer je tonajstarije marijansko sveti{te u ovom djeluBalkana, a za nas Hrvate katolike uop}enajstarije. Za sve druge vjere to jenacionalni spomenik kulture. Dakle, svismo pozvani da damo dio sebe da jesa~uvamo. Mislim da se imamo za {toboriti, a ako je moglo opstati stolje}ima,za{to ne bi i dalje?“, kaè Boì}.

DOBRO JE, AL,MO@E BOLJE

Na~elnik olovske Op}ine Memagi} nijedrào klasi~an govor, vode}i se time dapolitici nije mjesto u Boìjoj ku}i. êstitao jeblagdane vjernicima katoli~ke vjero ispo -vijesti, a ostalima je poèlio uspjeh, punozdravlja i vjere u suìvot „koji je u Olovupoznat po dobrom“. Pod utiskomna~elnikovog govora o suìvotu u Olovu,pitamo fra Iliju kakva je saradnja saop}inskim vlastima i stanovnicima Olova,koje je dominantno bo{nja~ko, a on kaè da

bi se neke stvari mogle promijeniti nabolje.„Prije mene ovdje su bili stariji sve}enici kojisu se brinuli za crkvu, crkvenu ku}u, a menezanima {ira slika. Zanima me {ta Op}inaOlovo moè uraditi za sveti{te, a kad postavi{to pitanje, onda se ljudi malo zbune i povuku.Tu ima neke zadr{ke, a gra|ani Olovapo{tuju katoli~kog sve}enika, posebiceGornje Olove i kada dolaze hodo~asnici vratasvih ku}a su otvorena“, obja{njava fra Ilijakoji nije spreman biti „ikebana“.

“Jednostavno, ako sam institucija, a jesam,onda me po{tuj. Nisam za to da budem nekazastavica da se sa mnom ma{e na danOp}ine, a ako }emo ìvjeti i raditi, hajdemoonda to raditi zajedni~ki, za dobrobit svih“,kaè Boì} kojem je boì}ne blagdane ispredMed`lisa Islamske zajednice Olovo i svojeosobno ime ~estitao i efendija Esad Pepi}.

„Nama muslimanima Olova ovosveti{te ne samo da je drago, nego je iva`no da postoji, i to su na{i ljudi znalicijeniti i u protekloj agresiji. Ovo je prilikada spomenemo i pokojnog fraBerislava Kalfi}a koji nam je u ratuponudio ovaj Boìji hram za na{e vjerskeaktivnosti. To je ne{to {to zavre|uje svakupohvalu i {to je dotaklo na{a srca. To jeznak po{tovanja i uvaàvanja, i nadam seda }e kompletna bh. javnost znati to cijenitii pomo}i sveti{te u Olovu“, rekao je ef.Papi} koji je, drè}i zdravicu ispodreprodukcije Posljednje ve~ere LLeonarda daVincija, fra Iliji ~estitao na uvr{tavanjucrkve Uznesenja Blaène djevice Marijeme|u sedam crkava u BiH u impozantanprojekat obiljeàvanja Svete godinemilosr|a. �

SLOBODNA BOSNA I 24.12.2015.

BLAGDANSKO OZRA^JE U OLOVU

�

Oko pripreme i posluìvanja hrane ipi}a na boì}nom prijemu u crkvenoj ku}ibrinu se mje{tanke Olova Mara Bartulovi}i njena kom{inica Sena Degermendì}.„Ona je svaki dan kod mene. Oni suobiteljski vezani za crkvu, njena sestraNaila, njen suprug Meho Halilovi}, anakon njihove smrti o crkvi se brineSena. Sve {to treba uradi, pomogne,osoba od povjerenja koja je uvijek naraspolaganju je Sena“ kaè fra Ilija. A o

odnosu stanovnika Olova islamskevjeroispovijesti prema sveti{tu, mo`danajbolje govori Senin primjer.„Muslimanka sam. Ja sam ro|ena ovdjeu blizini crkve i rasla sam sa fratrima.Bili smo dobre kom{ije s tada{njimùpnikom fra Lujom (LjudevitomZlou{i}em) i pazili smo se. Sve smodijelili, zajedno radili, tako da smo ostaliu dobrim odnosima. Moja sestra i zet suu ratu dok su bili fra Berislav (Kalfi}) i

fra Bernardin (Mati})brinuli i odràvalisveti{te. âk i kada nijebilo fratara, ona jezvonila“, kaè Sena idodaje: „Nisam nikadagledala to sveti{te kaone~ije tu|e. Svaki dansam tu i imam osje}ajkao da na posao idemkada do|em ujutro nakafu. Uvijek pomaèm,uvijek se na|em tu.Znam i sama crkvu obi}ii o~istiti“, kaè Sena kojase zajedno sa kom{inicomMarom brine o sveti{tu. �

BO[NJACI I CRKVA

Teta Sena, osoba od povjerenja kojaje uvijek tu

36

KOM[INCESena Degermendì} i Mara Bartulovi} brinu se o crkvi icrkvenoj ku}i u Olovu

POSLJEDNJA VEÊRAEfendija Esad Pepi} poèlio je sretne boì}ne blagdane svim katolicima


Čestit iblagoslovljen

Božić

želi Vam predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara


Da aktuelna direktorica Op}ebolnice Prim.dr. Abdulah Naka{Sebija Izetbegovi} namjeravazasjesti u direktorsku foteljuUniverzitetsko-klini~kog centra u

Sarajevu (UKCS), a potom u narednomperiodu pripojiti Op}u bolnicu UKCS-u,vi{e nije nikakva tajna. Ono o ~emu semjesecima nezvani~no govorilo po~etkomdecembra formalizirano je kroz imenovanjeradne grupe koja se bavi „reformomzdravstva“, a koju, izme|u ostalih, ~ine iSebija Izetbegovi}, EEnra Sulji}, EditaKalajdì}... Samo osnivanje ove grupeproteklo je u potpunoj medijskoj ti{ini te usjeni ostavke donedavnog direktora UKCS-a,prof. dr. RRusmira Mesihovi}a, koji je podpoliti~kim pritiscima SDA i njihovih novihsaveznika iz RRadon~i}evog SBB-a bioprisiljen odre}i se direktorske pozicije.

SISTEMATSKO UNI[TAVANJEIako resorna ministrica zdravstva

Kantona Sarajevo ZZilha Ademaj (SBB)najavljenu fuziju dvije bolnice u Kantonutuma~i kao pobolj{anje zdravstvene uslugeza gra|ane, uz navodno znatne u{tedenovca i bolju iskori{tenost kapaciteta,dosada{nja iskustva i rad (politi~ki)imenovanih direktora Op}e bolnice, kao iUKCS-a, ni najmanje ne govore u prilogtome.

Direktorica Op}e bolnice Prim.dr.Abdulah Naka{, prof.dr. Sebija Izetbegovi},vojnom imovinom (u koju prostor Op}ebolnice prema vaè}im zakonskimodredbama i dalje spada) ve} mjesecimaraspolaè kao svojim privatnim

vlasni{tvom. Izetbegovi}eva je tako dioprostora Op}e bolnice od aprila pro{legodine iznajmila privatnoj Mojoj klinici,~iji je vlasnik prim.dr. EEmir Talirevi}.Prema Ugovoru koji su na period od petgodina potpisali Talirevi} kao zakupac iSebija Izetbegovi} u ime zakupodavca,Mojoj klinici iznajmljeno je ukupno 754,50kvadratnih metara povr{ine na prvomspratu Op}e bolnice. U ^lanu 6. ovogugovora navodi se da cijena zakupnine zajedan mjesec iznosi 10.593 KM saura~unatim PDV-om. Godi{nje Talirevi} zazakup prostora u Op}oj bolnici, premaUgovoru, pla}a 127.118 KM sa PDV-om,plus mjese~ne reìjske tro{kove. Isto vre -meno sa sklapanjem Ugovora o zakupu,Izetbegovi}eva je sa Talirevi}em sklopila iugovor o pruànju usluga iz oblastipatohistologije, a kako saznajemo, znatandio godi{nje zakupnine koju bi Talirevi}pla}ao Op}oj bolnici „prebija“ se prekopatohistolo{kih usluga. Na sli~an na~insklopljen je i ugovor sa privatnom klinikomKardiocentar koju su osnovali prof. dr.Jasmin âluk i mr.dr. AAdnan Deli}, obojicabiv{i uposlenici tuzlanskog Centra za srce.

Sada{nja Op}a bolnica Prim.dr.Abdulah Naka{ do po~etka rata 1992. jebila Vojna bolnica. Radi se, dakle, o vojnojimovini oko ~ijeg uknjiènja nikada nijepostignut dogovor izme|u vlasti uFederaciji BiH i Republici Srpskoj. Kakosaznajemo, Op}a bolnica je u knjigama idalje zavedena kao imovina FederativneNarodne Republike Jugoslavije, i ~ak nijeprevedena ni na imovinu SFRJ?! U aktimakoji su doneseni poslije rata 1992.-‘95.godine ne postoji niti jedan objekat uokviru ove zdravstvene institucije koji jeupisan mimo vojne imovine. Na osnovuOdluke o utvr|ivanju namjene i preno{enja


(NE)MOGU]A MISIJA SDA I SBB-a

Pi{e: EMIR HOD@I]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Direktorica Opće bolnice „Prim.dr. Abdulah Nakaš“, prof.dr. SEBIJA IZETBEGOVIĆ, vojnom imovinom - u koju prostor Opće bolnice prema važećim

zakonskim odredbama i dalje spada - već mjesecima raspolaže kao svojim privatnim vlasništvom; Izetbegovićeva je dio prostora bolnice iznajmila

„MOJOJ KLINICI“ uz godišnju zakupninu od 127.000 KM, a sličan ugovor sklopila je i sa privatnom klinikom „KARDIOCENTAR“

VOJNA IMOVINA IPRIVATNI “TALOVI“

A \E ]EMO SAD?Nakon planiranog spajanja dvije bolnice upitna je bud

zgrade Op}e bolnice, ali i radna mjesta brojnih up

opca bolnica:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 20:40

prava upravljanja i kori{tenja sredstvimabiv{e Socijalisti~ke Federativne RepublikeJugoslavije, koje je koristila biv{aJugoslovenska narodna armija, a koja senalaze na podru~ju Federacije BiH,objavlje noj u Slu`benom listu BiH u avgus-tu 1996. godine, „namjena i pravokori{tenja upravljanja zemlji{tem, objekti-ma i pokretnim stvarima Nove vojne bol-nice u Sarajevu i dijelova aerodroma koje jekoristilo civilno vazduhoplovstvo uredi}e

se posebnom odlukom“, koju izvr{avaMinistarstvo pravde i op}e uprave,Republi~ko javno pravobranila{tvo iUprava za geodetske i imovinsko-pravneposlove BiH. No, sve to o~igledno nespre~ava aktuelnu direktoricu Izetbegovi}da pod „povoljnim uvjetima“ iznajmljujeprostor za rad privatnim klinikama.

Osim navedenog, „problem“ pri plani-ranom spajanju Op}e bolnice i UKCS-a je iZakon o privremenoj zabrani raspolaganja

dr`avnom imovinom BiH koji je 2005.donio visoki predstavnik me|unarodnezajednice PPaddy Ashdown, a koji obuhva}ai vojnu imovinu. Dakle, Vije}e ministaraBiH i Parlamentarna skup{tina najprije bitrebali donijeti odluku o promjeni vlasnikaimovine, a da bi to bilo mogu}e, potrebnoje prvo usvojiti zakon o upravljanju iraspolaganju tom imovinom. Sa drugestrane, osniva~ka prava nad UKCS-om,pored Federacije BiH i Kantona Sarajevo,


DVIJE BOLNICE POD JEDNIM KROVOM

��

Fuzija Op}e bolnice i UKCS-a provodit }e se postepeno u periodu od naredne dvije godine, a glavni izvr{ioci ovog zadatka bit }e ~lanovi

Komisije za dr`avnu imovinu

e budu}a namjenanih uposlenika


imaju i Zeni~ko-dobojski kanton, Unsko-sanski, Srednjobosanski i Bosansko-podrinjski kanton. Vlade svih pomenutihkantona trebale bi odobriti spajanje dvajubolnica. Na{i izvori tvrde, me|utim, dani{ta od navedene komplicirane pravno-administrativne procedure za aktuelnevladaju}e strukture ne}e predstavljatiproblem, te da }e se fuzija dvije bolniceprovoditi postepeno u periodu od narednedvije godine, a glavni izvr{ioci ovogzadatka bit }e ~lanovi Komisije za dràvnuimovinu.

Najavljeno spajanje Op}e bolnice iUniverzitetsko-klini~kog centra u Sarajevu

izazvalo je nezadovoljstvo kod brojnihuposlenika obje zdravstvene ustanove.Rijetki su, me|utim, spremni javno govoritio dugoro~nim posljedicama ovakvogpoteza, prvenstveno strahuju}i od gubitkaposla. Na{ izvor iz Op}e bolnice kaè da sena sistematskom uni{tavanju ove institucijekoja je, za razliku od UKCS-a, ranijeostvarivala relativno pozitivne poslovnerezultate, radi ve} nekoliko godina: „„Odjedne bolnice koja je sve do prije tri-~etirigodine bila vrlo reprezentativna sada jenapravljena tre}erazredna ustanova. Isko -ris tivost prostora je namjerno smanjena,kao i broj, odnosno priliv pacijenata. Sve to

rezultat je politi~kih odluka koje sudono{ene ne u cilju pobolj{anja kvalitetazdravstvenih usluga, nego sa ciljemeliminacije konkurencije i ukidanjamogu}nosti pacijentima da imaju izbor ukojoj }e se zdravstvenoj ustanovi lije~iti.“

TRANZICIJSKI „STRU^NJACI“Dr. BBakir Naka{, biv{i direktor Op}e

bolnice, koji je ovom ustanovom rukovodiopune dvije decenije (u periodu od 1992. do2012. godine), za na{ list nije èliokomentirati aktuelna de{avanja u bolnicikoja danas nosi ime po njegovom bratu,~uvenom sarajevskom hirurgu i humanistiAbdulahu Naka{u. U postu koji je objaviona profilu na dru{tvenoj mreì Facebook dr.Naka{, me|utim, nije krio ogor~enje zbogpoliti~kih malverzacija i „talova“ koji su,kako kaè, u znatnoj mjeri uni{tili ugledOp}e bolnice, njenih ljekara i medicinskogosoblja.

„U godini 2016. kada se navr{ava 150.godi{njica od njenog postojanja, Op}a bolnicaPrim.dr. Abdulah Naka{, prema èljama iprijedlozima nekompetentnih ‘stru~njaka‘,treba da izgubi svoj identitet i vi{egodi{njutradiciju i da bude trans formi sana u nekisurogat bolnice bez jasne svrhe njenog daljegpostojanja. Ono {to treba da znamo jeste da jeta bolnica, bilo kako se zvala i u ~ijemvlasni{tvu bila, bila i ostala mjesto u kojem jepacijent bio na prvom mjestu. Mi, heroji ubijelom ‘92-‘95. koji smo je sa~uvali, obnovilii vratili joj stari sjaj i predratni duh i imid`,àlimo za njenim lijepim danima. Za sav trudnajve}u zahvalnost su nam pokazali na{ipacijenti, a cjelokupna zdravstvena zajednica(doma}a i strana) odali priznanje. Ovi sada{nji‘tranzicijski‘ stru~njaci organiziraju njennestanak, a mi svi, struka i zdravstvena zajed -ni ca posmatramo bez glasa i vlastitog


(NE)MOGU]A MISIJA SDA I SBB-a

�

Na Skup{tini Ljekarske komoreKantona Sarajevo, koja je odràna 21.decembra, jednoglasno su usvojenizaklju~ci u kojima se insistira na cjelovitojreformi zdravstvenog sistema, te formiranjuradnog tijela koje }e izraditi sveobuhvatanprogram reforme uz u~e{}e profesionalacaiz zdravstvene i ekonomske struke.^lanovi Komore ukazali su na niz aktuelnihproblema u bh. zdravstvu, me|u kojima suprvenstveno zna~ajni gubici u Fonduzdravstvenog osiguranja, te ogromnefinansijske dubioze najve}ih javnihzdravstvenih ustanova koje se stalnouve}avaju. „U Kantonu postoji veliki brojzdravstvenih ustanova primarnog,sekundarnog i tercijarnog nivoazdravstvene za{tite, pri ~emu nije definisan

put pacijenta radi njihove brè’prohodnosti’ iz jednog sistema u drugi,nisu definisane osnovne funkcije kojeobavlja svaki od nivoa, a neke funkcije supostavljene suprotno odredbama Zakona ozdravstvenoj za{titi FBiH. Tako je npr.Specijalisti~ko-konsultativna slu`bapostavljena unutar Doma zdravlja Sarajevokao primarnog nosioca nivoa zdravstveneza{tite, iako je Zakon izri~it da tu djelatnostobavljaju bolni~ke ustanove koje uKantonu postoje. To dodatno komplikuje’put pacijenta’ i pove}ava tro{kove.“

Na Skup{tini je zatraèno i da se uFederaciji BiH pokrene inicijativa odono{enju novog Zakona o zdravstvenojza{titi, te novog Zakona o zdravstvenomosiguranju i reosiguranju. �

LJEKARSKA KOMORA KS ZAHTIJEVA

Treba nam cjelovita reformazdravstva, a ne parcijalna rješenja

BIV[I I SADA[NJI MENAD@MENTDugogodi{nji direktor Op}e bolnice dr.

Bakir Naka{ ogor~en je potezima Vlade iaktuelne direktorice Sebije Izetbegovi}


mi{ljenja. Aferim“, napisao je dr. Bakir Naka{. I dok se anonimni ~lanovi radne grupe

za reformu u oblasti zdravstva daleko odo~iju javnosti dogovaraju o spajanju dvijebolnice pod jedan krov, ve} se uvelikospekulira i o budu}oj namjeni kompleksaOp}e bolnice Prim.dr. Abdulah Naka{.Prema prvim informacijama, planirano jeda najve}i dio zgrade bude pretvoren usjedi{te Vlade Federacije BiH. Dioprostora }e navodno biti iznajmljenturskoj medicinskoj grupaciji AcibademHospitals Group, a manji dio }e i daljezauzimati privatne poliklinike. Naga|a sei da je direktorica Izetbegovi} ve}sklopila unosan ugovor o zakupu saEjupom Gani}em, vlasnikom i rektoromprivatnog Univerziteta SSST, u sklopukojeg je nedavno osnovan Medicinskifakultet. �


DVIJE BOLNICE POD JEDNIM KROVOM

O poslovnimmalverzacijama dr. EmiraTalirevi}a Slobodna Bosna ve}je pisala u nekoliko navrata.Najnoviji slu~aj, zbog kojeg jeprotiv Talirevi}a pokrenut sporna Op}inskom sudu uSarajevu, odnosi se na njegovposlovni aran`man sa firmomAnalitika d.o.o. Sarajevo, kojase bavi nabavkomlaboratorijske opreme inamje{taja. Predstavnici ovefirme pozvani su da dajuponudu za laboratorijskinamje{taj u ~etiri laboratorijeMoje klinike po~etkomseptembra pro{le godine.Talirevi} je ponudu odmahprihvatio i obavezao se da }eplatiti ukupno 23.621,13 KM, ito avansno 50 posto, a ostataknakon isporuke opreme. Svojeobaveze, me|utim, vlasnikMoje klinike do danas nijeizvr{io. Nakon {to su izAnalitike u fabrici ve} naru~iliizradu laboratorijskognamje{taja, Talirevi} se naglo„predomislio“ i poslovnimsuradnicima rekao da }euplatiti avans u iznosu oddeset posto ugovorene sume,a ostatak dugovanja izmiriti ucijelosti dan prije okon~anjaposla, to jest isporu~enog i

montiranog laboratorijskognamje{taja. No, uplatio jesamo 5.000 KM, dok dug odgotovo 19.000 maraka nijeèlio platiti, pravdaju}i se kakoje firma Analitika zakasnila saisporukom vi{e od mjesecdana, te da je zbog toganjegovom poslovanju nanijetaogromna materijalna {teta. Sveto dogodilo se nakon {to jeTalirevi} uredno i bez ijedneprimjedbe potpisaoprimopredaju naru~enog

laboratorijskog namje{taja.Kada ga je firma Analitikatuìla zbog neizmirenihobaveza, Talirevi} je podnioprotivtu`bu u kojoj je, izme|uostalog, naveo kako je zbogka{njenja u isporuci opreme zalaboratoriju bio sprije~en da„radom laboratorije sti~emjese~nu zaradu u visini odnajmanje 60.000 do 70.000KM“. Dr. Talirevi} je naveo i daje svakog dana zaka{njenjanjegova firma trpjela {tetu u

iznosu od 4.000 KM, te {tetu uvidu pla}anja zakupnine Op}ojbolnici. Naime, u periodu kadase sve de{avalo - u septembrui oktobru 2014. godine -Talirevi} je svoju kliniku selio izprostorija Avaz-roto pressa,gdje je bio zakupac prijesklapanja ugovora sa SebijomIzetbegovi}. Nezvani~no smosaznali da je dr. Emir Talirevi} iu Avazu, gdje je ina~e pla}aomjese~nu zakupninuposlovnog prostora u iznosuod 5.478,88 KM, za sobomostavio neizmirena dugovanja.U Avaz-roto pressu, me|utim,nisu nam to èljeli ni potvrditi,ni demantirati, uz obrazloènjekako ne daju informacije zajavnost vezano za odnoseizme|u njih i njihovih poslovnihpartnera.

„Nama, kao ’maloj firmi’,tuèni (Talirevi}, op.a.) jeponudio ’u znak dobre volje’isplatiti dodatnih 5.000 KM.Ovakvu ’dobro~initeljsku’ponudu nismo prihvatili,duboko svjesni da ne}e bitilako od tako uvaènogdoktora, koji ostvarujemilionsku dobit, naplatitiostatak dugovanja“, kaè zana{ list Amira Dòi}, prokuratorfirme Analitika d.o.o. �

IZBJEGAVANJE OBAVEZA

Od firme „Analitika“ dr. Talirević naručio laboratorijsku opremu koju nikada nije isplatio

SPOR NAOP]INSKOM SUDU

Prim.dr. Emir Talirevi} natu`bu je odgovorio

protivtu`bom

POLITI^KE RAÛNICEPlanirano je da Op}a bolnica bude preseljena u zgradu DIP-a na Ko{evu


Te{ko je i izbrojati do hiljadu, akamoli {tampati toliko brojeva!Dodu{e, tek pripremamo tajdvobroj, 999./1000., a da bismodo{li do njega, trebamo prvo

realizovati broj 998. Pa je red da u ovom

izdanju Slobodne Bosne predstavimo tojubilarno djelo. U jednom komadu sa dvasegmenta... Na minimalno 128 stranica.

NACIONALIZAM - KARIKATURA NACIJE “Mi smo, na Balkanu, u posljednjih

trideset godina iskusili, na najstravi~nijina~in (a tu prije svega mislim na genocidnad Bo{njacima) sve zablude i zlo~ina~kikarakter nacionalizma, i iz tog ubita~nog

stanja ne vidimo izlaza ni danas. Taj izlazne moèmo na}i jer su nacionalisti uspjeliu svom naumu da uni{te svaki kriterijrasu|ivanja, pa i sam zdrav razum, da samduh prokaù kao opasnost po naciju, daiskorijene sve standarde civiliziranosti,prosvjetiteljstva i, rekao bih, sameljudskosti”, rekao je knjièvnik, esejista,intelektualac, Europejac i SarajlijaSlobodan Blagojevi} na{em saradniku


TO SE ZOVE “HILJADARKA”

Priredio: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV “SB”

��

Još uvijek smo u fazi realizacije jubilarnog 1.000. broja, ali to ne znači da ga nemožemo najaviti; dakle, u utorak, 29. decembra, u ranim jutarnjim

satima - trk do kolportera, trafikanata, granabdžija...

NE PROPUSTITENAJBOLJU NOVINU

IKADA!!!

Za “Slobodnu Bosnu” u rasko{nom dvobroju999./1.000. pi{u i govore Ivica Osim, BogdanTanjevi}, Dragan ôvi}, Slobodan Blagojevi}, Ozren Kebo, Goran Mili}, Nenad Veli~kovi}

i gosti iznena|enja...

A, SADA, SPEKTAKL

U SARAJEVU JE NAJLJEP[EFudbalski mag Ivica [vabo Osim

DIREKTNO IZ TRSTAKo{arka{ki mag Bogdan Bo{a Tanjevi}

najava hiljada:TEKST osnova.qxd 24.12.2015 0:21


DVOSTRUKI JUBILEJ “SLOBODNE BOSNE”

NOVA ZVIJEZDAFOTO SESSIONA

Jasmina Guto{i}, zablistala je na

snimanju za jubilarnibroj Slobodne Bosne


Ahmedu Buri}u u intervjuu za 1.000. broj: “Oruànim su putem uspostavili

lijenost duha kao jedini poèljni, {tovi{e,jedini oblik ‘duhovnosti’. Vojni obvezniciod nekada sada se pretvaraju u vjerskeobveznike. Tu lijenost duha BBogdanBogdanovi} nazivao je zlo~ina~kom,gorom od bilo koje ideolo{ke zablude.Takav mentalni profil, kaè Bogdanovi},koji odmah ide na likvidaciju svega {to sene uklapa u njegov ‘ukratko sro~eni pogledna svet’, vodi pravo u katastrofu. S takvimmanirima se sigurno ne izlazi iz krize. Ako}emo takvo mi{ljenje prihvatiti, onda semoramo pomiriti sa krizom kao trajnimstanjem. Za mene je nacionalizamkarikatura nacije, to jest dovo|enje u ànrgroteske latentnoga konteksta samogpojma nacije.”

Za jubilarno izdanje govorio je i GGoranMili}, direktor vijesti i programa AlJazeere Balkans. Urednik na TelevizijiBeograd, Yutelu, HTV-u, novinarski bard,Mirsadu Fazli}u je, izme|u ostalog, kazao:“Po dolasku, ili bolje re}i po povratku, uSarajevo prije pet godina rekao sam, a isada ponavljam, da je SSenad Avdi}posljednji glavni urednik staroga kova naBalkanu. Dakle, to je ono ~ega se sje}am izjednog muzeja novinarstva u zapadnojAustraliji, ali takvi su bili gloduri i kadasam ja po~eo s novinarstvom 1970. godine.U Avdi}evoj Slobodnoj Bosni pi{e sedinami~no, svjeè, za moj ukus malopreo{tro, za europske standarde tako|e jemalo too much {to bi rekli Englezi, ali otome }emo razmi{ljati kad BiH u|e u EU.Teme su raznovrsne, ba{ raznovrsne,tjednik je zanimljivo prelomljen iilustriran. Sadràjno, u dobroj kombinacijiva`nosti nekih vijesti ili procesa izanimljivosti koje nemaju trajnu vrijed -

nost, ali privla~e ~itatelje. Sve u svemu,publika koja vjeruje Slobodnoj Bosni, ilijoj ve}inu vjeruje, ima pro~itati u tomtjedniku vi{e nego u usporedivimpublikacijama u BiH.”

Jedan od na{ih najkvalitetnijih novinaraOzren Kebo dvije godine je, kako pi{e usvom tekstu za na{ hiljaditi broj,“zara|ivao kruh” u Slobodnoj Bosni.Divan mu je tekst, mada nije ne{tooptimisti~an. “... I {ta tu onda moèSlobodna Bosna, jedini preìvjelidinosaurus nekad slavnog sarajevskognovinarstva? Ili bilo koja druga printanarevija? Moè mnogo, da odmah kaèmo.Za po~etak, moè da propadne elegantno.Kao drugo, da taj trenutak propasti odloì

za jo{ makar 1.000 brojeva. Zbog svegatoga, zbog svih va{ih mana i mnogo vi{ezbog va{ih kvaliteta, danas kupujem samoSlobodnu Bosnu. Drage kolege i jo{ draèkolegice, od sveg srca, svim svojim bi}emnavijam za vas. I eto razloga da se debelozabrinete. Za koga god sam u ìvotunavijao, taj je na kraju ispao iz lige. Evo,naprimjer, Vele`”, jasan je Kebo, a namapreostaje da se nadamo kako }e se ~udodesiti, pa fudbalski div iz Hercegovinene}e ispasti iz Premijer lige.

PARALEL SLALOM [VABE I BO[E Urednik ovih novina, od Mili}a

spomenuti Avdi}, upita se naglas da “kakavbi to hiljaditi broj bio bez IIvice Osima i


TO SE ZOVE “HILJADARKA”

�

NOVINARSKI BARDDirektor vijesti i programaAl Jazeere Goran Mili}

U DOBROJ FORMI JEOzren Kebo, jedan od

najzna~ajnijih bh. novinara


Bogdana Tanjevi}a?” Ta~no, nikakav. Pasmo promptno dogovorili paralelni intervjusa dva trenerska maga. Dodu{e, Bo{a je biou Trstu, a [vabo u Sarajevu, ali nekakosmo uspjeli kvalitetno posloìti formaciju ifrontalno “napasti” teme koje smo “bacili”na papir. “Jedan od na{ih najve}ihproblema je nesklad izme|u koli~ine parakoje zara|uju na{i fudbaleri i onoga {to onipokazuju na terenu. I jo{, kad samo malonau~e jezik, odmah se pona{aju kao da suro|eni u dràvi u kojoj trenutno igraju.Recimo, ako su u Francuskoj pona{aju sekao CCharles de Gaulle”, precizno }e Ivica

Osim. “Budu}i da je na{a dràvanejedinstvena, nije mogla da se odupreostalim dràvama nastalim raspadom biv{eJugoslavije. Bio je veliki odliv igra~a usvim sportovima. Upravo je iz Bosne iHercegovine najvi{e ‘prebjega’ u drugerepublike biv{e domovine. To je ve} jednavelika rana, pa ja tako bila i smanjenamogu}nost za ostvarivanje velikihrezultata {to se ti~e dràvnih timova”,obja{njava Bogdan Tanjevi}.

Na{ saradnik bio je i jedan odnajdarovitijih pisaca na ovim prostorima,Nenad Veli~kovi}. U 1.000. broju

objavi}emo pri~u koja je objavljena unjegovoj zbirci Vitez {vedskog stola.Inspiraciju je prona{ao u tekstovima kojeje pisao u Slobodnoj Bosni. Kako i za{topro~ita}ete naredne sedmice, a sadaprenosimo Nenadovo razmi{ljanje oSlobodnoj Bosni, odnosno, {ta mu jezna~ila, ili mu mo`da jo{ uvijek zna~i:“Prije svega, i nakon svega, nepristajanjena stvarnost u kojoj je ta sintagma -Slobodna Bosna - oksimoron. A to ondazna~i i neke ljude koji iz dana u dan, izsedmice u sedmicu, iz godine u godinu, asad se evo moè re}i i iz decenije udeceniju, na takvu stvarnost ne pristaju.Javni prostor (ili ‘Javno mnenje’, daposudim naslov HHabermasove knjige ukojoj novine jo{ uvijek imaju smisla) danaspo mnogo~emu li~i na onu vodu povi{ebrana na velikim na{im rijekama, saskramom od plasti~nih boca pod kojom sei na {krge te{ko di{e. Svijet se smanjio saformata novina na format smartfona, pa sepromijenio i na~in ~itanja. I {to se glad zaznanjem sve ~e{}e utoljava senzacijama, toje istina sve kvarljivija roba. To znati, auprkos tome ne odustajati, i svakog~etvrtka biti na trafikama i raskr{}ima,nepomiren s mrakom ispod skrame, samsebi ponekad smije{an u toj upornosti (ustarinskoj odori, na ubogom kljusetu, rekaobi ]]opi}) zna~i ne samo vjerovati u{tampanu rije~ i u svrhu novinarstva, negovjerovati i u ljude za koje se pi{e, da jo{nisu i jo{ ne}e zamijeniti plu}a za {krge.”

Bi}e puno iznena|enja u hiljaditombroju, ni{ta se ne sekirajte. I ne}e govoritiili pisati za ove novine u “jubilarcu” samooni sa kojima smo “dobri”. Uostalom,vidimo se sljede}eg utorka, negdje naraskr{}u... �

47

DVOSTRUKI JUBILEJ “SLOBODNE BOSNE”

Onaj {to se potpisao na ovaj tekst ikolegica Maja Radevi} “zarovili” su se uarhivu i poku{ali napraviti pregled, ilipresjek onoga {to smo pisali u ovih ne{tovi{e od dvadeset godine, ta~nije od 4.septembra 1995. godine! Ma, kako davam kaèm, nema gdje nismo bili,uklju~uju}i Kubu i Sjevernu Koreju, inema o ~emu nismo pisali, od zlo~ina doPlaybojevih ze~ica.

Ve} u prva ~etiri mjeseca rada imalismo Dejtonski mirovni sporazum, nekolikodana prije promocije prvog broja NATOnapade na poloàje bosanskih Srba, {toje i obiljeìlo na{ drugi po~etak (prvi brojSlobodne Bosne objavljen je 31. oktobra1991., a 4. septembra 1995. “ro|eni” smodrugi put), potom prvi Sarajevo FilmFestival, prvu zvani~nu utakmicufudbalske reprezentacije Bosne i

Hercegovine... Tokom 1996. bavili smo sereintegracijom okupiranih sarajevskihnaselja i op{tina, o “slu~aju Bakovi}i”,odnosno o divlja~kom pona{anju vojnika ioficira 12. oklopnog puka kanadskeArmije tokom njihove mirovne misije uBosni, a u Zavodu za zbrinjavanjementalno invalidnih osoba u Bakovi}imakod Fojnice, o ubistvu Nedàda Ugljena,dugogodi{njeg {efa bosansko herce go -va~ke tajne policije. Naredne godine ugoste su nam do{li papa Ivan Pavao II,Bono Vox i njegov U2, predsjednik SAD-aBill Clinton... Normalno, u stopu smo ipratili!

Eto, dosta za najavu. Kada u utorak,29. decembra, krenete da kupiteSlobodnu Bosnu, nemojte planiratiusputno svra}anje u granap. Jer, ne}etemo}i ponijeti. Te{ki }emo biti... �

BITANGE I PRINCEZE

Dvadeset godina u ime javnosti


POGLED S TREBEVI]ASlobodan Blagojevi} posmatra svoje

Sarajevo koje se gu{i u magli

VELA IZ NA[E MAHALENenad Veli~kovi}, trajan, stalan i stabilan


Legendarni beogradski karikaturistaPredrag Koraksi} Corax svojimduhovitim crteìma, bolje odsvakog komentara i analize,opisivao je zbivanja na prostoru

biv{e Jugoslavije posljednjih decenija.Pored toga {to je sjajan karikaturista, uproteklih dvadeset i pet godina pokazao jeizuzetnu hrabrost crtaju}i politi~are unimalo popularnim situacijama, u kojima jeèlio da prikaè njihov karakter.

Neprikosnoveni njegovi junacidevedesetih bili su SSlobodan Milo{evi} iMirjana Markovi}, simboli zla pred kojimaPredrag Koraksi}, kako kaè, nije mogaoda ostane ravnodu{an. Corax, koji imaosamdeset i ~etiri godine, i dalje radi punimtempom, a njegovi glavni junaci postali suAleksandar Vu~i} i TTomislav Nikoli}.

POSLANICI SA DIJAGNOZOM I PROGNOZOM

� Ove godine dobili ste dvije nagrade,jedna je do{la od dràvnog Slu`benogglasnika i to za najbolju knjigugodine Trajno pro{lo vreme, adruga presti`na nagrada od Savjeta zaborbu protiv korupcije Verica Bara}.Nagrade su stigle u atmosferi kada se uSrbiji svako ko kritikuje premijera Vu~i}aprogla{ava dràvnim neprijateljem, aupravo je on naj~e{}i lik na va{imkarikaturama. Kako to obja{njavate?

Nalazim se u jednoj oazi slobodnogmi{ljenja, a to su list Danas i RadioSlobodna Evropa, tako da to mene puno nepoga|a, ali moje kolege su zaista ugroène.Situacija u medijima je daleko gora nego uvreme Milo{evi}a. Jo{ nisu po~eli da


STARI, DOBRI CORAX

Razgovarala: MIRHA DEDI]

PREDRAG KORAKSIĆ CORAX, najpopularniji i najnagrađivaniji karikaturista saprostora bivše Jugoslavije, za naš list govori o progonima koje je doživio

devedesetih, političarima koji su se ljutili na njega zbog karikatura, šta gainspiriše kada crta Aleksandra Vučića, Milorada Dodika, Emira Kusturicu,

Bakira Izetbegovića…

KARIKATURISTAKOJEG SE PLAŠE

DIKTATORI I POLITIČARI

VUÎ] GORI OD MILO[EVI]A “Situacija u medijima je daleko gora nego u

vreme Milo{evi}a. Jo{ nisu po~eli da ubijaju,ali stanje je katastrofalno”

Corax:TEKST osnova.qxd 24.12.2015 0:40

ubijaju, ali stanje je katastrofalno. Tokomdevedesetih, zbog nekog imidà za Evropu,Milo{evi} je pu{tao da se tu i tamo ~ujeneki glas kritike. Imali smo Radio B92,Studio B, sada je sve to uga{eno. TV B92postala je tabloidna televizija, a Studio Bsamo duva u Vu~i}eve diple. Da negovorim o svim drugim listovima ilokalnim televizijama koje su gotovo svepre{le na stranu Vu~i}evog SNS-a. U vremeMilo{evi}a u Beogradu ja nisam mogao daizlaèm, ali gotovo da nema mesta u Srbijigde mi nije organizovana izlo`ba.

� A i sada, redovno postavljateizlo`be...

Da, poslednja je bila u Beogradu 17.decembra, i to je jedini moj na~in da kaèmne{to {ire. Istina, ovde postoje pojedinimediji u kojima moè da se ~uje kriti~kare~ i neke autonomne celine kao {to jeSavet za borbu protiv korupcije VericaBara}, koji i pored toga {to su pod okriljemVlade, ne trpe da im neko soli pamet.

Me|utim, sankcionisanje kritike ose}a sena svakom koraku. Recimo, u Skup{tiniSrbije, ukoliko se neko javi da kritikujeVladu Srbije, odmah isklju~uju mikrofon.Mislim da svi oni SNS-ovi poslanici uSkup{tini imaju dijagnozu i prognozu. Toza mene predstavlja svakodnevnuinspiraciju. Samo treba da sednem iizaberem njihovu najve}u budala{tinu ikomentari{em je. Eto, to je moj posao. Ali,verujte, nekada mi se smu~i ìvot. Smu~imi se sve kada pogledam kakvim likovimase ja bavim i s kim imam posla. To jestvarno poniàvaju}e.

� Novinari su se po~etkom ove nedjeljekona~no pobunili, iza{li su na ulice uBeogradu i Novom Sadu i prvi putprotestovali zbog Vu~i}evih manipulacija,a posljednja u nizu bila je ostavka ministraodbrane Bratislava Ga{i}a.

Ti protesti najbolje govore kakva jesituacija u medijima.

� Vi Vu~i}a i Nikoli}a na karikaturamauvijek prikazujete sa zar|alom ka{ikom?

U svoje karikature uveo sam radikalskisimbol. [e{eljeva izjava da }e on zar|alimka{ikama klati Hrvate, govori o radi kal -skom mentalnom sklopu. Ja sam uveo tajsimbol kao jednu od najva`nijihkarakteristika ove radikalske, odnosno na -pred nja~ke vlasti i ~vrsto ga se pridràvam.Ta ka{ika mora da ide svaki put uz njih. Toje njihovo obele`je. Na toj ka{ici oni su seuzdigli. Oni se nikada toga nisu odrekli. Nepostoji ni jedna njihova izjava kojapokazuje da su oni doìveli katarzu.Nikoli} je i dalje ~etni~ki vojvoda, a Vu~i}nikada nije demantovao svoju izjavu da zajednog Srbina treba ubiti 100 muslimana.Oni i dalje na taj na~in razmi{ljaju.

� Da li Vam je neko iz Vu~i}evogokruènja sugerisao da ga prikazujete unekom boljem svjetlu?

Ne, oni se prave ludi. Kada bi po~eli dareaguju, oni bi priznali da su zaista onakvi


NAJ@E[]I POLITI^KI KRITIÂR

��

“Na zar|aloj [e{eljevoj ka{iki, Vu~i} i Nikoli} su seuzdigli i to je detalj koji mora uvijek da se pojavi na

mojim karikaturama”


kakvim ih prikazujem. Oni se jednostavnone usu|uju da bilo {ta meni spo~itavaju.Jedino mogu da o~ekujem da me neko uhaustoru klepi po glavi. Me|utim, nikada senisam pla{io. Za vreme detinjstva sva{tasam preìveo, tako da je ovo meni vi{ak.Moja mati, brat i ja pobegli smo ispod~etni~kog noà. Mog oca koji je zajedno zaRatkom Mitrovi}em bio vo|a partizanskogustanka ~etnici su streljali na Ravnoj Gorikrajem 1941. godine. Tada smo pobegli uBeograd, kod dede po majci koji je bio {efporeske uprave Grada Beograda. Me|utim,u bombardovanju 6. aprila sru{ena jededina ku}a na Dor}olu i morali smo svipre}i u Zemun.

� [to nije bilo nimalo jednostavno...Nije! U Zemun smo pre{li ilegalno

preko Save i ìveli pod la`nim imenom.Uzeli smo prezime BBoì}. Me|utim,~etnici su preko Gestapoa poslali poternicuza mojom majkom. Gestapo je do{ao uZemun i uhapsio majku, i odveo je u zatvoru Beograd. Trebalo je da do|e jedan ~etnikda prepozna moju majku, ali se iz nekograzloga nije pojavio i nakon deset danaNemci su je pustili. Odmah posle togapobegli smo u sremska sela. Bili smo ustalnoj beàniji od ~etni~ke kame. Tada samimao osam godina i ~etiri godine proveosam u izbegli{tvu.

KAKO VUÎ] [IBA DODIKA� Ovih dana u Srbiji se radi na

rehabilitaciji Milana Nedi}a, srpskogpremijera koji je sara|ivao sa Nijamcima.Vi ste i tu situaciju prikazali nakarikaturi. [ta se tom rehabilitacijom èliposti}i?

I ne samo NNedi}a, evo sada se najavljujei rehabilitacija DDimitrija Ljoti}a, a u majusmo imali rehabilitaciju DDraè Mihailovi}a.Ono {to sam hteo da kaèm rekao samkarikaturom, na kojoj u redu narehabilitaciju ~ekaju, prvo Draà, iza njegaPaveli}, MMussolini, pa HHitler... Ne znamkoga }e Srbija sve rehabilitovati. Izgledasve najve}e zlo~ince, pa ~ak i one koji suzavr{ili u nekim kazamatima.

� Vrlo originalno ste na karikaturama“skinuli” Radovana Karadì}a. Kakouspijevate da skinete karakter osobe kojecrtate?

Skupljam razne fotografije. Posmatramih i poku{avam da proniknem u karakteri -sti ke svakog lika. Svoje junake posmatramkroz klju~aonicu i poku{avam da na {tojednostavniji na~in, sa {to manje linija,prikaèm ono {to vidim. Poku{avam daproniknem {ta je iza te klju~aonice. Zato jemoj crte` tako sveden, a karikatura takoubojita. Najvi{e me inspiri{u njihovipostupci.

� Svojevremeno ste izjavili da stekarikaturama u vrijeme vladavine Slo bo -dana Milo{evi}a poku{avali da zabiljeìtekrvavu grotesku koja se odvijala predVa{im o~ima. Da li ste zbog svojihkarikatura imali problema?

Kako da ne. U mnogim redakcijamasam bio nepoèljan. Izba~en sam na ulicu izVe~ernjih novosti, u kojima sam radiodvadeset i pet godina.

� êsto se na Va{im karikaturamamoè vidjeti Milorad Dodik. Kako ga Vividite i koje su njegove karakteristike?

Pre svega jedna bahatost... To vi u Bosniznate bolje nego ja.

� Dodika uglavnom prikazujete saAleksandrom Vu~i}em. Na jednoj Va{ojkarikaturi Vu~i} je stavio Dodika preko koljenai gran~icom ga po golom dupetu {iba…

To je gran~ica mira. Vu~i} maslinovom


STARI, DOBRI CORAX

�

� Pro{le godine ste u Sarajevuimali izlo`bu karikatura pod nazivomUmjetnost u mra~nim vremenima,zajedno sa jo{ nekoliko kolega izregije. Kakve utiske nosite iz Sarajeva?

Imao sam ja izlo`be u Sarajevu iranije. U Skenderiji, u vreme kada jeambasador Srbije u BiH bio GrujicaSpasovi}. Tako|e, moj prijatelj StojanCerovi}, novinar Vremena, tokom rata

je kroz tunel donio u Sarajevo mojekarikature, a izlo`bu je tadaorganizovao profesor Zdravko Grebo.Kasnije mi je Grebo poslao fotografijusa te izlo`be. Poznavao sam i druìosam se sa mnogim karikaturistima saprostora biv{e Jugoslavije, kojih,naàlost, vi{e nema. Sa ZukomDùmhurom, Adijem Mulabegovi}em,Ivom Ku{ani}em...�

UMJETNOST U MRA^NIM VREMENIMA

“Moje karikature tokom rata, uSarajevo stizale su kroz tunnel”


gran~icom poku{ava da primiri DDodika.Evo, danas njih dvojica imaju zajedni~kisastanak na tu temu i moja karikatura ba{ togovori. Nacrtao sam i jednu na kojoj Vu~i}podupire, odnosno pridràva Dodika da nepadne. I to je zapravo to. � Pored Dodika, na Va{im kari ka tu ra -

ma moè se vidjeti i reditelj EmirKusturica. Jedna od tih karikatura, koja jeizazvala veliku pa`nju, jeste ona na kojoj jeKusturica koji vadi kamen iz Keopsovepiramide i postavlja ga u Andri}grad…

To se sve likovi koji se {lihtaju uzreìm. Nije on jedini, ima ih puno koji

zahvaljuju}i tome {to su bliski reìmudobijaju razne apanaè. I fimove su snimilina taj na~in {to ih je reìm finansirao.

NAJVA@NIJI PACIJENTI BEOGRADSKOG UMJETNIKA

� Bakira Izetbegovi}a na karikaturamaobavezno prikazujete sa zelenim {alom okovrata…

Ja se pridràvam svoje maksime da senajvi{e bavim svojim zlom iz dvori{ta. Inajva`nije mi je da u njemu ra{~istimsituaciju, a ostale politi~are crtam samo akosu na neki na~in povezani sa na{im.

� Koji politi~ar Vam je bio naj inspi -rativniji?

Svi su oni inspirativni, i ne bih mogaoda se odlu~im za jednog. Ispratio samSlobodana Milo{evi}a, VVojislava Ko{ tu -nicu, BBorisa Tadi}a. Sve su to bili moji“pacijenti” kao i Aleksandar Vu~i}. Nadamse da }u ispratiti i ~etvrtog - Vu~i}a.

� Ko se zbog karikature ljutio na Vas?Ljutila se Milo{evi}eva supruga

Mirjana Markovi}. Novinarka SSvetlanaVasovi}-Mekina, prilikom intervjua za listMladinu, pitala je Mirjanu {ta misli omojim karikaturama, a ona joj je odgovorilada sam ja najgori karikaturista na svetu, daod mene nema goreg. I Milo{evi} se bunioza{to ja nju crtam tako debelu i sa cvetom ukosi, kada ona cvet ne nosi. DDobrica ]osi},u vreme kada je bio predsednik SRJ, tuìoje mene i list Vreme, u kojem samobjavljivao karikature. Me|utim,pokrajinski sudija iz Novog Sada, kada jevideo da }e ispasti budala, u pola su|enja jeodustao. LLjiljana Smajlovi} tako|e jereagovala zbog jedne karikature, na kojojona stoji pored klavira na kojem sviraLegija, i to na dirkama od ljudskih kostiju,a u publici se nalaze Ko{tunica i njemubliski saradnici. Tim povodom vo|ena jejedna polemika izme|u nje i mene, ali je nakraju ona podvila rep i pobegla.

� Koliko ste karikatura ukupnonacrtali?

U vreme Milo{evi}a napravio sam3.700! U poslednjih nekoliko godinasvakodnevno radim za list Danas i jednomnedeljno za Slobodnu Evropu.

� Jednom prilikom ste rekli da bi Va{ekarikature valjalo tuma~iti i kao neku vrstuli~ne osvete u ime svih onih koji ìveìvotom nedostojnim ~ovjeka...

Meni je najva`nije da se ~ovek, kadagleda moju karikaturu, ose}a superiorno uodnosu na likove koji se na njoj nalaze. Bartada, jer se i ja ose}am superiorno kadanapravim dobru karikaturu i istinski samzadovoljan. �


NAJ@E[]I POLITI^KI KRITIÂR

TROJICA VELIÂNSTVENIH Predrag Koraksi} Corax i Zuko Dùmhur na dodjeli nagrade PJER Adiju Mulabegovi}u


Uprotekloj 2015. mnoge smo retkeposvetili novostima na regionalnojglazbenoj sceni. Bosansko herce -gova ~ku je glazbu obogatilonekoliko novih imena. Na disko -

graf sku scenu je po prvi puta kro~ilatuzlanska reperica SSassja sa svojimprvijencem Takti~ki prakti~no, ba{ kao imostarski bendovi Jesper‘s Play s albumomSapere Aude i nagra|eni polaznici mostarske{kole rocka okupljeni pod imenom Floridus,koji su objavili svoje prvo studijsko izdanjepod nazivom Na vrhu svijeta. Tuzlanskihardcore pjesnik, sa jo{ uvijek ljubljanskomadresom, DDamir Avdi} Graha je objavioManjinu, a Zoster, TBF, Hladno pivo, Rundeki Cargo Trio i Detour tako|er imaju izvrsnealbume. Novosadske The Frajle snimile su Bstranu ljubavi, a tako|er Novosa|ani, AtheistRap, nakon devetogodi{nje stanke snimili sualbum Uberlauf. KKoja i Disciplina Kitschmepromovirali su album Opet, a RRamboAmadeus nas je protekle godine gledao s

Vrha dna. Pisali smo tako|er i o Best ofCollectionu legendarnih Dubrova~kih truba -dura, novom projektu ZZdenke Kova ~i~ ek, ijo{ desetinama novih ili kompilacijskihnosa~a zvuka.

FRENKIE: ALBUM “REEXPIRIENCE”Prema na{em skromnom mi{ljenju i

glazbenom ukusu, a o ukusima se kaù neraspravlja, prvo mjesto na Top 3 “doma}ih”albuma godine zaslu io je tuzlanski reper i“zakleti borac” protiv primitivizima AAdnanHamidovi} Frenkie, koji je predstavio Re ex pir -ience. Frenkie je album objavio povodom desetgodina glazbene karijere i promocije njegovogprvog studijskog albuma pod nazivom Odli~anCD. Pro{le je godine Frenkie objavio i EP DNA,kojeg potpisuje skupa sa sarajevskim drum andbasserom, dizajnerom zvuka i producentomAdisom Kutkutom.

Slave}i desetlje}e repanja po Bosni iHercegovini i inozemstvu, Frenkie jesnimio Reexpirience, koji je zapravopresjek njegova dosada{njeg rada, uzponeku novu kompoziciju. To izdanjesa~injeno je od ~etrnaest kompozicija, uz{est pjesama u kojima je Frenkie ugostio

svoje prijatelje. Na albumu se na{la ikompozicija Tebi, iz 2010., u kojoj jeFrenkieju refrene otpjevao majstor sevdahaDamir Imamovi}. “Ova dràva je u kurcu,odavde treba da se selim/Sad i mi imamoTomsona, zove se Dino Merlin...”, dio jeteksta izvrsnog dueta Frenkieja i EEdeMaajke u pjesmi Hajmo ih ru{it, koja je iokosnica albuma Reexpirience. Tu su jo{ iodli~ne skladbe Pismo Milanu, Napa}eniBo{njo, kao i Gori, sa albuma Troyanac, ukojoj Frenkie kombinira hip hop s reggaezvucima.

Reexpirience, pak, zapo~inje njegovomnovom pjesmom, Film, u kojoj se kroz rimeosvr}e na vlastitu karijeru, dok jekompozicija SCA, za koju je snimljen ivideouradak, u cijelosti posve}ena gradusoli i nogometnom klubu Sloboda. Crteèza omot albuma kao i za booklet djelo suAdmira Deli}a, alias JJeromea Stickmana.Na koncu, Adnan Hamidovi} Frenkie,beskompromisni hip hop borac protivpapanluka i skorojevi}a, dostojno jeobiljeìo desetlje}e za mikrofonom,albumom koji }e se dugo vrtjeti u eteru.

“PARTIBREJKERS”: ALBUM “SIROTINJSKO CARSTVO”

Drugo mjesto u izboru SB regionalnogdiskografskog izdanja godine “osvojili” suPartibrejkersi, koji su promovirali svoj dugonajavljivani i jo{ duè i{~ekivani albumSirotinjsko carstvo. Partibrejkersi su, zaklju~nosa Sirotinjskim carstvom, objavili ukupnotrinaest albuma, od kojih su njih osam -studijski.

Osam je godina pro{lo od njihovogposljednjeg studijskog albuma pod nazi -vom Sloboda ili ni{ta, stoga su i o~ekivanjaod novog albuma bila podijeljena. No,


SAMO NEK, JE @IVO

Pi{e: MARIO ILIÎ]

NAJBOLJI SUFRENKIE, “PARTIBREJKERSI” i VEDRAN BOŽIĆ

PartibrejkersFrenkie

domaci album godine:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 20:49

Cane, AAnton i ekipa opet su snimili izvrstanalbum, dokazav{i kako i u zrelim godinamajo{ uvijek imaju neophodnu stvarala~kuenergiju. I danas je aktualna izjavafrontmana ZZorana Kosti}a Caneta, kada jenajavljuju}i album Sirotinjsko carstvo,“ispalio”: “U ovim godinama i posle tolikovremena koje smo proveli truckaju}i se pobalkanskoj guduri, dobro je {to jo{ imamo{ta da kaèmo, a upravo smo sve rekli na

ovom albumu.” Beogradski mangupluk jo{uvijek se moè “opipati” u njihovimtekstovima, koji nedvosmisleno, gotovo na“ìlet” do~ekuju sve svoje neprijatelje, anjih je jo{ uvijek mnogo. “Ko izdrì, taj }eda blista...”, cini~ni su novi stihoviPartibrejkersa, koji opominju na samo -ubila~ki na~in ìvota u op}em globali -zacijskom svijetu.

Na Sirotinjsko carstvo uvr{teno jejedanaest kompozicija, a zapo~inje ener g i ~ -nom i èstokom rock pjesmom Ne mogu dakapiram. Na istom tragu je i pjesma Sitnalova, prvi singl s novog albuma, za koji je

jo{ pro{le godine snimljen videouradak, akoja zapo~inje stihovima: “Prodaje{ se zasitnu lovu, ti bi da se dopadne{ svakomekulovu/Koji ne zna {ta ti radi{, dok setvojim znojim sladi...” Snimanje spota nabeogradskim ulicama trajalo je dva dana, areìju potpisuje VVladimir Tagi}. Izvrsno,~vrsto, a elegantno zvu~i i pjesma Ljubav nezaboravlja, ~iji se stihovi bave su{tinomljudskog postojanja. I ostatak Sirotinjskogcarstva je jako dobar. Dok Cane “traì~oveka me|u ljudima”, u isto vrijemegitarist NNeboj{a Antonijevi} Antonneumorno “vozi” Fender Telecastera. Inakon vi{e od tri desetlje}a muziciranja inovi album Partibrejkersa ulazi u anale rockglazbe na na{im prostorima.

VEDRAN BO@I] AND “ROCK MASTERS”:ALBUM “PLANET HENDRIX”

Samozatajni gitarski virtuoz VVedranBo i} albumom pod nazivom Planet Hen -drix obiljeìo je proteklu 2015. godinu!

Cijela pri~a oko Vedranovog poznan -

stva s najve}im gitaristom koji je hodaoplanetom, mo`da jednom zavr{i i kaopredloàk za film, a upravo je ta pri~a itemelj Vedranovog glazbenog ostvarenja.

Da se JJimi Hendrix doimao kao da jesi{ao s drugog planeta i da je njegovazaostav{tina u kratkom ìvotu i jo{ kra}ojkarijeri ogromna, a utjecaj na svjetskuglazbu nemjerljiv, jo{ jednom je dokazaoVedran Boì}, odsvirav{i neke odHendrixovih najzna~ajnijih kompozicija.Hendrixu u ~ast Vedran je okupio bendRock Masters i to to~no na obljetnicu smrtiJimija Hendrixa. Na kraju je i objavioPlanet Hendrix, na koji je “stalo”

osamnaest Hendrixovih kompozicija poBoì}evu izboru. Malo je poznato kako jeza Boì} u mla|im danima ~esto nastupaopo inozemnim rock klubovima sa sastavomWheels of Fire i kako je, upravo, 1969. uFrankfurtu nekoliko dana svirao i druìo ses Jimijem Hendrixom. “Jimi je uzeo FenderTelecaster od gitariste iz benda koji jenastupao prije nas, na brzinu okrenuo ìcenaopako i skupa s nama odsvirao setpjesma... Odsvirali smo pet-{est njegovihpjesama i neki blues za kraj. Jimi je bio vrloprijatna osoba, sje}am se da je cijelo ve~ernakon svirke pri~ao samo o muzici”,sje}anja su to Vedrana Boì}a.

Planet Hendrix, osim CD-a sadrì iDVD sa snimkom koncerta odrànog uzagreba~kom Vintage Industrial Baru 21.rujna 2013. godine. Album zapo~injekompozicijom Purple Haze, kulminiraBoì}evim virtuoznim izvedbama pjesamaFire, Foxy Lady i Woodoo Child, a zavr{avarock standardom Hey Joe. Na DVD-u senalaze dvadeset i dva video broja, a nabookletu je tako|er zanimljiv popratni tekstpod nazivom Vedran Boì} ili traganje zaBand of Gypsys, kojeg potpisuje SSini{a[karica. Vedranova fascinacija fenomenomJimija Hendrixa traje jo{ i danas, ~etrdeset i{est godina nakon njihovog susreta, a albumPlanet Hendrix zapravo je Boì}evo ìvotnodjelo, koji je odsvirao za svoju du{u. �


“TOP 3” SB ALBUMA GODINE U REGIONU

Vedran Boì}

domaci album godine:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 20:50

Ugodini povratka pop divebar{unastog glasa AAdele, jo{jednog izvrsnog Motorheada,“novih” neobjavljenih pjesamaBoba Dylana, dva albuma NNeila

Younga, solidnih albuma PPrincea, DuranDurana, Florence and the Machinea, kao inevjerojatno lo{eg ostvarenja Coldplaya, tenovih albuma Iron Maidena, RRoda Stewartai Foo Fightersa, do{lo je vrijeme zapodvla~enje crte. [to se snimilo-snimilo se,a snimilo se svega i sva{ta. Protekla jegodina bila toliko bogata glazbenimsadràjima, pa je ~ak je i papa FFranjoobjavio rock album. I, taman kada jeglazbena 2015. godina bila na “izdisaju”,izbor stranog albuma godine dodatno jezakomplicirao BBruce Springsteen, objav lji -vanjem box seta sa sedam CD-ova podnazivom The Ties That Bind: The RiverCollection. No, ovoga puta najboljeglazbeno ostvarenje godine ima BBillyGibbons, sa albumom Perfectamundo.

KOLEKCIJA AUTA I GITARAPrva brada ZZ Topa, BBilly Gibbons

objavio je prvi samostalni album u karijeri.[ezdeset{estogodi{nji je William FrederickGibbons u glazbi jo{ od 1967., a u karijerije, osim kao ~lan kultnog teksa{kog sastavaZZ Top, ~esto sura|ivao s brojnimkolegama, potpisuju}i tako aran`mane iproduciraju}i albume bendovima poputQueen of Stone Age ili, pak, kanadskogrock sastava Nickelback. U dugoj iplodonosnoj karijeri taj je ~lan Rock andRoll ku}e slavnih naj~e{}e snimao naGibsonovim modelima gitara: Les Paul iExplorer, a s vremena na vrijeme seintenzivno “druìo” i s Fender Tele caste -rima. Stari je blues, boogie i rock majstorprepoznatljivi gitarski ton izgradio koriste}imeksi~ki pesos umjesto trzalice.

Billy Gibbons je, tako|er, velikikolekcionar gitara i starih automobila.Do sad je skupio 800 instrumenata sa{est i vi{e ìca, a me|u najdraìm mu jeGibson Les Paul sa bisernim vratom,koji je i po vrijednosti daleko iznad

ostalih gitara u kolekciji.Album Perfectamundo slu`beno je

najavljen singlom Treat Her Right, za kojije snimljen i videouradak. Dva tjednakasnije Gibbons je u eter “pustio” i singlGot Love If You Want It, kompozicijukojom i zapo~inje album. Dok je najavnisingl Treat Her Wright, rock and roll“krug” sa primjesama latino ritma i afro-kubanskog glazbenog {tiha, drugi je singlGot Love If You Want It kombinacijaboogie i salsa zvuka s blues prolazima, sve

skupa nabijeno èstokim i prepoznatljivimgitarskim dionicama.

U “SANTANINIM VODAMA”Billy je na prst lijeve ruke navukao slide

i odsvirao You‘re Wat‘s Happenin‘, Baby,kompoziciju u kojoj se mije{aju ~vrsti i“prljavi” gitarski riffovi, hammondklavijature i latino ritmovi, te za Gibbonsakakvog poznajemo, neobi~ni i moderniaran`mani. Ne treba niti nagla{avati kako jesve skupa vje{to produkcijski upakirano.Album Perfectamundo uz Gibbonsaproducirao je JJoe Hardy, a koncept albumanastao je na Havana Jazz Festu pro{legodine, kada je Gibbons i do{ao na ideju oafro-kubanskom zvuku na svom prvomsolo albumu. Iako produkcija pjesme Sal yPimiento vi{e podsje}a na neke uratkeCarlosa Santane, i Gibbons se utradicionalno Santaninim vodama jakodobro sna{ao. Do konca albuma ima jo{nekoliko zanimljivih pjesama poputHombre sin Nombre ili pak naslovnog hitaPerfectamundo, i izvrsne instrumentale Q-Vo,kojom i zavr{ava Gibbonsov album, aprema na{em skromnom mi{ljenju i najboljistrani album protekle 2015. godine. �


Pi{e: MARIO ILIÎ]

Vođa grupe “ZZ TOP” BILLY GIBBONS sa svojim pratećim bendom “THE BFG‘S”objavio je album “PERFECTAMUNDO”, koji je u našem izboru najbolji strani

album u godini na izmaku; konkurencija je bila žestoka, pa je tako i Teksašaninpobijedio u “fotofinišu”

PRVA BRADA 2015. GODINE

STRANI ALBUM GODINE U IZBORU SB-a

TEXAS BOOGIE MAJSTORGibonsov album Perfectamundo

najbolji je u 2015. godini

strani album godine:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 20:56

Najo~ekivaniji film godine, Ratovizvijezda: Sila se budi, kona~no sepo~eo prikazivati u kinima.Prema zaradi koju je ostvariotokom prve sedmice prikaziva -

nja, novi film reditelja JJ.J. Abramsa oborioje apsolutno sve rekorde u povijestikinematografije! S obzirom na milionskuarmiju fanova serijala {irom planete, ali i~injenicu da je dugoo~ekivani SF film imaovjerovatno najbolje osmi{ljenu i na jsve obu -h v atniju reklamnu kampanju ikada, koja jezapo~ela jo{ prije dvije godine, ovakvi

rezultati nikoga i nisu pretjeranoiznenadili...

FENOMEN POPULARNE KULTUREPrvi nastavak filmske sage snimljen u

posljednjih deset godina do sada je usvjetskim kinima inkasirao vi{e od 517miliona dolara. Samo u prvom vikenduprikazivanja, Ratovi zvijezda: Sila se budizaradili su rekordnih 238 miliona dolara nakinoblagajnama u SAD-u i Kanadi,objavila je kompanija Walt Disney Co.Zarada u Americi oborila je raniji rekord od208,8 miliona dolara, koji je u junu ovegodine postavio novi nastavak Jurskogparka - Jurski svijet.

Sila se budi sedmi je nastavak epske

nau~nofantasti~ne fran{ize koju je rediteljGeorge Lucas stvorio davne 1977. godine.Prvi film iz serijala ove „svemirske opere“kompanija 20th Century Fox pustila je udistribuciju 25. maja 1977. Ratovi zvijezdasu gotovo instantno postali svjetskifenomen popularne kulture, te su ih utrogodi{njim intervalima pratila dvanastavka. [esnaest godina nakonposljednjeg filma iz prve trilogije, pu{ten jeu distribuciju i prvi film nove trilogije, aposljednji, tre}i nastavak, u distribuciju jekrenuo 2005. godine. Do 2008. godine,ukupna zarada na kino blagajnama ukupno{est filmova iz serijala iznosila je oko 4,27milijardi ameri~kih dolara. To je ujednotre}i komercijalno najuspje{niji filmski


SEDMI „RATOVI ZVIJEZDA“

Pi{e: MAJA RADEVI]

Dugoočekivani nastavak SF sage imao je najbolje osmišljenu i najsveobuhvatnijureklamnu kampanju ikada, koja je započela još prije dvije godine

SILA SE PROBUDILA!

Novi film reditelja J.J. Abramsa oborio je sve rekordeu povijesti kinematografije prema ostvarenom

profitu u prvoj sedmici prikazivanja

ratovi zvijezda:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 20:47

serijal u povijesti, nakon filmova o JJamesuBondu i HHarryju Potteru. Ratovi zvijezdaod 1977. do danas prerasli su u izuzetnoprofitabilan biznis koji obuhva}a mnogovi{e od samih filmova. [irom planeteobjavljivane su i distribuirane knjige istripovi, snimljena je TV serija, kreiranevideo igre... Cjelokupan taj fiktivni svemir,alegori~na vizija ljudske povijesti,sada{njosti i budu}nosti, u ~ijem je fokusuvje~na tematika borbe izme|u dobra i zla,zaludio je doslovce stotine hiljada ljudi.Oni najzagrièniji oboàvatelji bili suspremni dati cijelo bogatstvo kako bi usvojim kolekcijama posjedovali rekvizitekoji su kori{teni u filmovima, a u Americise redovno organiziraju Star Wars

okupljanja na kojima se oboàvatelji obla~eu kostime omiljenih filmskih junaka idiskutuju o scenariju, najzanimljivijimdetaljima...

Fanovi fran{ize su cijelo desetlje}e sanestrpljenjem i{~ekivali nove nastavke.Najnoviji Ratovi zvijezda de{avaju se 30godina nakon radnje filma Ratovi zvijezdaVI: Povratak Jedija (1983). Uz ve} poznatejunake, predvo|ene HHarrisonom Fordomkao Han Solom, MMarkom Hamillom u uloziLuke Skywalkera te CCarrie Fisher kaoprincezom Leiom, u novom filmupojavljuju se i neki novi likovi: Finn, Rey iPoe Dameron. Premda pojedini kriti~ariocjenjuju da Abramsovom ostvarenju, uodnosu na izvornu Lucasovu trilogiju, napojedinim mjestima nedostaje uzbudljive„zvjezdanoratovske“ atmosfere, svepohvale oti{le su gluma~kom veteranu

Fordu koji je za ulogu u ovom filmu dobionevjerovatnih 25 miliona dolara, dok sunjegove mlade kolege JJohn Boyege i DDaisyRidley pla}eni „samo“ 446 hiljada dolaraza njihov doprinos. Zanimljivo je podsjetitise da je za ulogu Han Sola u prvimRatovima zvijezda 1977. Harrison Forddobio samo deset hiljada dolara. No,upravo je zahvaljuju}i tom gluma~komanga`manu i ogromnom uspjehu filmakasnije ostvario jednu od najuspje{nijihkarijera u Hollywoodu.

„RATOVI“ U PORNO VERZIJIO samom sadràju novih Ratova

zvijezda ne}emo vam pisati - ko voli,bujrum u kina! Za kraj ovog kratkog osvrtaostavljamo jednu zanimljivost, i to izsvijeta porno-industrije: naime, zahva -ljuju}i intenzivnoj promociji Abramsovogfilma u proteklim mjesecima, prodajapornografske verzije Ratova, pod naslovomStar Wars XXX, porasla je za ~ak 500 postou decembru ove godine!

Star Wars XXX snimljen je 2012. i tadaje reklamiran kao porno film s najve}imbudètom ikada (tro{kovi snimanja bili suznatno manji od 11 miliona dolara, ali uokvirima porno-industrije radilo se ovelikom ulogu). „„Porast u prodaji zapravoje pokazatelj trenda da se ljudi veù uzodre|ene brendove kao {to su Ratovizvijezda. Lagani porast uo~ili smo ve} unovembru, ali u posljednje dvije sedmiceprodaja je oti{la u nebo“, zadovoljno jeizjavio JJeff Dillon, izvr{ni urednikGameLinka, stranice koja prodaje DVDpomenutog filma. Ina~e, porno verzijalegendarnog SF filma reklamira se kao„parodija“, zbog zakonske za{tite. Naime,Lucasfilm je jo{ ‘80-ih godina dizao tu`beprotiv porno-sadràja temeljenih nanjihovoj pri~i, ali na sudu ipak nikada nisudobili zahvaljuju}i Prvom amandmanu. �


SVJETSKA FILMSKA SENZACIJA

VISOKOBUD@ETNA NAU^NOFANTASTI^NA SAGANovi Ratovi zvijezda snimljeni u 3D verziji odu{evili su fanove {irom svijeta

KREATIVNA EKIPA NA SNIMANJUZa ulogu Han Sola glumac Harrison Ford dobio je 25 miliona dolara

ratovi zvijezda:TEKST osnova.qxd 23.12.2015 20:47


KULT MARKETRYAN ADAMS

1989Ryan a neBrian Adamssnimio jealbum podnazivom 1989.Ne vjero jatnoje, ali istinito,da je popularni

ameri~ki glazbenik obradio istoimenialbum tako|er ameri~ke glazbenezvijezde, u usponu, Taylor Swift.Projekt 1989, kojeg je snimio Adams,zanimljiv je zbog toga {to je Ryanprogresivni rocker, dok kolegica Swiftinerpretira lake note.

ERYKAH BADU

But You can Use My Phone

Prije mjesecdana ameri ~ kaje glazbe nicaErykah Baduobjavila svojnovi dugo -sviraju}ialbum pod

nazivom But You Can Use MyPhone. Na albumu se nalazi jeda na -est kompozicija, a Badu je uzsolidne glazbene kritike ostvarila ijako dobre rezultate na Billboard ovoj“Top listi R&B i hip hop albu ma” nakojoj se nalazi na drugom mjestu.

KYLIE MINOGUE

Kylie Christ ma s Pod etiketomWarner Brosaslavna je aus -tra l ska pop pje -va ~ica KylieMino gue obja -vila albumbo i} nih pje sa -

ma Kylie Christmas. Na izdanje prigod -nog sadr aja, uvr{ te no je trinaest kom -po zicija, a za manje od trideset danasamo na britanskom tr i{tu prodano jevi{e od {ezdeset tisu}a primjerakanjezinog novog nosa~a zvuka.

Svi oni koji vole sedmu umjetnost iprivilegirani su da u svojim domovimamogu gu{tati uz najnovije naslove napremium filmskom kanalu Home BoxOffice, ili kra}e HBO, pro{le su godineu`ivali gledaju}i bravure WWoodyja Harrel -so na i MMatthewa McConaugheya, u prvojsezoni originalne serije ove ku}e TrueDetective. Ove je godine, pak, emitiranadruga sezona serije, koju su predvodilitako|er karizmati~ni glumci VVince Vaughni CColin Farell, a soundtrack iz serije Pravidetektiv objavila je izdava~ka ku}a HarvestRock.

Rije~ je o kompilacijskom glazbenomizdanju slu`benog naziva True Detective-Music From the HBO Series, na kojem senalazi ~etrnaest kompozicija. Serija jestekla planetarnu popularnost zbog izvrsnepri~e, gluma~ke ekipe, vrhunske kamere iprodukcije, a veliki doprinos ukupnomdojmu ugradili su poznati glazbeni autorisvojim kompozicijama.

Album True Detective-Music from theHBO Series zapo~inje pjesmom Nevermindkanadskog glazbenog velemajstoraLeonarda Cohena. Genijalna ambijentalnapjesma sastavni je dio njegovapro{logodi{njeg albuma Popular Problems.Ina~e, Nevermind je pjesma s uvodne {picePravog detektiva i kao takva svojevrsniza{titni znak ~itavog serijala. A, ameri~kakantautorica LLera Lyn potpisuje ~ak petkompozicija sa soundtracka... Posebna seenergija “vrti” oko kompozicije All TheGold In California, izvorno pjesme sastavaGatlin Brothers, a koju su otpjevali NNick

Cave i WWarren Ellis. I veliki je BBob Dylan “zasvirao” u

“detektivu”, i to kompoziciju Rocks AndGravel, koja je snimljena jo{ 1962., kaosastavni dio albuma Live at the Gaslight1962. Na albumu True Detective jo{ mo`ete~uti JJohna Paula Whitea u kompozicijiWhat A Way To Go, pjesmu AAlexandreSavior pod nazivom Risk, koja je ujedno isoundtrack {pice druge sezone, tekopoziciju Far From Any Road, uizvo|enju ameri~kog alternativnog sastavaThe Handsome Family.

Izvrsni album True Detective-Musicfrom the HBO Series zavr{ava komp o -zicijom The Angry River, u interpretacijioca JJohna Mistyja. Uz sve, ne trebazaboraviti pohvaliti niti TT Bonea Burnetta,koji je za seriju pa`ljivo odabrao sveglazbene brojeve. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “True Detective”; “Razni izvođači”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Monika: Secret in the dark2. Caravan Palace: Lone Digger3. Santigold ft. B.C.:

I can’t get enough of myself4. Missy Elliott ft. Pharrell Williams:

WTF (Where They From)5. John Newman ft. Charlie Wilson:

Tiring games6. Kylie Minogue & Danii Minogue:

100 Degrees7. Sofa Surfers: Beyonder Girl8. Coldplay: Adventure of a lifetime9. The Prodigy vs. Public Enemy vs.

Manfred Mann: Shut ’em up10. Housse de racket: The Tourist

“Soundtrack” za kraj

PRAVA MUZIKA ZA PRAVOG DETEKTIVAZa uspjeh HBO-ove serije zaslu`ni su i Cohen, Dylan, White...

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.12.2015 20:53

Film Na rubu izumiranja izniman je, pomeni najzna~ajniji film ove godine,zasigurno. Primarno, bavi se bitnim,krucijalnim pitanjima te iznosi zastra{uju}epodatke o posljedicama na{eg djelovanja.One su katastrofalne.

Sre}a da bar postoje ljudi poput LLouieaPsihoyosa, dobitnika Oscara za najboljidokumentarni film, Zaljev, o kojem smo pisali.Ovaj ekolo{ki dokumentarac doìvio jenajve}u premijeru ikad: prikazan je isti dan ucijelome svijetu. Pogledalo ga je ~ak dvijemilijarde i sedam stotina miliona ljudi! Cilj muje potaknuti promjene za spas ivota na Zemlji.

Autor filma, Psihoyos, sa svojim timomstru~njaka krenuo je u poduhvat, a cilj jebio ukazati na zastra{uju}u razinuugroènosti ìvotinjskih vrsta jer smo do{liblizu trenutka masovnog izumiranja. A,ne{to kada izumre, toga vi{e, nikad vi{e,nema. Tim obilazi cijeli svijet, infiltriraju seu opasna crna trì{ta. Film je zanimljiv izbog smislenog i ispravnog kori{tenjavisoke tehnologije uz pomo} kojedokumentiraju vezu izme|u emisijeugli~nog dioksida i izumiranja vrsta.Znanstvenici kaù da }e do kraja stolje}a splanete ovim tempom nestati nevjerovatnih50 posto svih vrsta! U zadnjih sto godinanestalo je devedeset posto geparda i ~ak 97posto tigrova.

Izuzetan je ovo dokument i sjajnofilmsko djelovanje za opstanak. I svi bitrebali pogledati i shvatiti ovo filmskoostvarenje. Autor filma Louie Psihoyos je udvadesetim godinama svog ìvota radio

kao fotograf za National Geographic, asada sa ekolozima poku{ava spasiti planetui vrste od izumiranja, jer one izumirubrzinom koja nije zabiljeèna od padakometa koji je pogodio Zemlju prije 65milijuna godina.

Film je mo}an alat s kojim se mogumijenjati stvari i ~initi svijet boljim za sve.Hvala svima koji su pomogli da se ovajfilm ostvari. Razmislimo i u|imo u Novupametniji. Za svoje dobro. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film «Na rubu izumiranja» (SAD, Kina, Indonezija, VelikaBritanija, Hong Kong, Meksiko, 2015.); režija: Louie Psihoyos


KULT MARKETBO@I]NA PRIÂ

Brian DesmondHurst

Boì}na pri~aigrani jecrno/bijeli filmBrianaDesmonaHursta iz 1951.godine.Scenarijpotpisuje NoelLangley, a rije~

je o adaptaciji istoimene noveleCharlesa Dickensa. Ovo je boì}niklasik o nemilosrdnom, {krtom starcu.Ne}ak ga na Badnjak moli da ga pusti sposla ranije. Ovaj pristaje, no bez da gaplati taj dan. Uskoro mu se ukazuje duhbiv{eg poslovnog partnera... Ocjena: 4

ÔVJEK S PLANOM

Si-hup Sungôvjek splanomkorejski jesuvremeniigrani filmiz 2013.,kojeg jereìrao Si-hup

Sung. Scenarij je napisao Park Yong-Soo. Glavni lik pri~e ima opsesivno-kompulzivni poreme}aj, te tako strah odbakterija i dru{tveno se ba{ i ne snalazinajbolje. Radi kao knji`ni~ar. Naravno,desit }e se zaljubljivanje.

Ocjena: 4

IZLET

Jean RenoirIzlet jecrno-bijeliigrani filmJeanaRenoira iz1936. itraje~etrdesetminuta.

Scenarij za film, a prema pri~i Guya deMaupassanta, napisao je tako|er JeanRenoir. Za sliku je bio zaduèn ClaudeRenoir. Jedan Pariànin vodi obitelj naizlet u prirodu...

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE1. Spectre (Sam Mendes)2. The Peanunts Movie (Steve Martinis)3. Love The Coopers (Jessie Nelson)4. The Martian (Ridley Scott)5. The Hunger Games: Mockingjay -

Part 2 (Francis Lawrence)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA1. Creed

(Ryan Coogler, Warner Bros.) 2. The Night Before

(Jonathan Levine, Sony/Columbia)3. Krampus

(Michael Dougherty, Universal)4. The Good Dinosaur

(Peter Sohn, Buena Vista) 5. The 33

(Patricia Riggen, 360 Films)

Budimo pametni,za svoje dobro!

PRIMARNO I BITNOI film Na rubu izumiranjamo}an je alat

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 23.12.2015 21:18


U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU nedjelju je u Posu{ju svoju prvu knjigupredstavila @eljka Gali}. Ro|enaPosu{anka napisala je zbirku pjesamaObala vje~nosti, u koju je “smjestila”osamdeset pjesama i jedan prozni tekst,koji je ve} bio nagra|en. Stihozbirka jepodijeljena u ~etiri tematske cjeline.@eljka Gali} ro|ena je 8. aprila 1970.godine.

“Oriflame kozmetika i Ekopak su uprostoru SOS Resursnog centraHermann Gmeiner za djecu iz SOSporodica u Sarajevu, organizirali podjelupaketi}a i edukativnu predstvu Reciklaànije gnjavaà, koja je dio projekta TvrleEkolog, a koja ima za cilj podi}i svijest iodgovornost kod djece o zna~aju za{titeokoli{a i razdvajanju ambala`nog otpadai njegove reciklaè”, javljaju iz SOSDje~ijih sela BiH.

U ponedjeljak, 21. decembra, u Mostaruje otvorena izlo`ba Kulturno blagoOrijenta, na kojoj je predstavljeno, kakovele na bljesku, “~etrdeset i osam dje~ijihradova na temu gra|evinskihznamenitosti iz osmanskog razdoblja uBiH susjednih zemalja i Turske”.“Doma}in” izlo`bi radova djece izJablanice bio je Centar za kulturu.

Dva dana kasnije, opet u Mostaru,zabiljeèn je simpati~an event. Najve}isviraju}i klavir na svijetu osmislili su isami izradili mladi iz Udruge FRAMA -Franjeva~ka mlade` Mostar, i predstaviliga na [etali{tu, u okviru Malogablagdanskog sajma. Ovaj neobi~an klavirduga~ak je dvadeset metara.

U Ameri~kom kutku Narodne iuniverzitetske biblioteke Dervi{ Su{i} uTuzli, tako|e u srijedu, promovisana jeknjiga Da sam rijeka. “Nakon ne{to vi{eod godinu dana Nihad Me{i} Riverobjavio je novu knjigu”, pi{e natuzlarijama. Pro{le godine, dakle istiautor je predstavio knjigu êtveropisvremena.

“BH radio 1 od 18. januara emituje stotuKnjigu sedmice po izboru Mile Stoji}a,pjesnika, knjièvnika i urednika uRedakciji zabavno-vo|enog programa”,obavje{tavaju nas sa javnog servisa.Knjiga sedmice je autorski projekat, samotom Slu{aj knjigu - ~itaj radio.

^lanica Dramskog ansambla Na -rod nog pozori{ta Tuzla, RRemira Osma -

no vi}, predstavila je u srijedu, uPozori{tu mladih Tuzle monodramu Izmoje du{e, koju je napisala SSenada[ahovi}. “O ovom projektu govorili su:reìseri AAdnan Mujki} i JJasminaêlebi}, glumica Remira Osmanovi},autorica teksta Senada [ahovi} ipredstavnica BKC TK MMirelaIbrahimovi}“, dio je teksta koji jeobjavljen na tuzlarijama.

“Drago mi je {to me je Senada‘isprovocirala’ svojim divnim pri~amada se uhvatim ovog posla i da dobijemkrila za ovakav gluma~ki poduhvat”,izjavila je Remira Osmanovi}:“Neizmjerno sam sretna {to sam dioovog tima i nadam se da }e publika pozavr{etku premijere biti zadovoljna,kao {to smo i svi mi.”

“Monodrama Iz moje du{e istraùjeènsku vizuru dru{tveno-politi~kihpreviranja i opisuje poloàj ènepri~aju}i univerzalnu ljudsku pri~u.Zalaù}i se za jednakost, emancipacijui pravo na ìvot dodjeljuje ènipijedestal dugo o~ekivane glavneìvotne uloge.” Premijera je zakazanaza 24. decembar.

REMIRA OSMANOVIĆ, glumica iz Tuzle

@enama u ~ast

NEDŽAT UGLJANIN,direktor Udruženja “Cultus BH” iz Münchena

NED@AT UGLJANIN“Za predstavu Zijaha Sokolovi}a ve} mjeseci-ma je vladalo ogromno interesovanje”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.12.2015 21:16


� U sarajevskomKamernom teatru 55 usubotu, 19. decembra,zajedno sa kolegamaEmirom Hadì hafiz be go -vi}em, Mirsadom Tukomi Aleksandrom Seksanom200. put ste odigralipredstavu @aba. êsti ta -mo! Interesuje me, sje }a -te li se, uop{te, pripremaza premijernu izvedbu,jer davno je to bilo?

Hvala vam na ~estit -ka ma! Mo`da je te{kobrojati do 200, ali jepredivno igrati do 200.Rijetko zapadne glumcada odigra toliko reprziapredstave. Prvu @abu odi -gra li smo 26. decembra2008. godine. Kao danas se sje}am premijere, i moram vampriznati da se ni{ta nije razlikovala od ove koju smo sada usubotu igrali. Nakon toliko izvo|enja predstave glumcimaobi~no to postane rutina, me|utim, nama je svako igranje @abe“premijerno”. Sam proces je jedan od “najmirnijih” i “najlak{ih”koje sam imao. Jako smo se dobro razumjeli sa rediteljem

predstave EElmirom Juki -}em i bez velikih problemaradili probe.

� Rekoste da sepremijera nije razlikovalaod 200. izvedbe. No, ipak,da li je u me|uvremenu,nekada bilo nekakvih“inter vencija”?

Ona je i dalje ista. Nemijenja se su{tinski.Naravno, svako igranjeje posebno po sebi.Prelijepo je kada nakonsvake odigrane pred sta -ve nas ~etvoricasjednemo u garderobu ianaliziramo kako smoigrali, {ta smo novoprona{li unutar samog

teksta i na{e igre.

� Postoji li mogu}nost da uskoro imamo i filmsku verziju@abe, u reìji istog autora koji je inscenirao i predstavu?

Mi smo dobili autorska prava za film, scenarij je gotov,glumci i reditelj “vru}i”. êka se po~etak utakmice. �

MOAMER KASUMOVIĆ, glumac iz Sarajeva

Ima glumaca sa golemomgluma~kom energijom, ali jedan je -Zijah Sokolovi}. ZZike. Ako gadanas vidite u Sarajevu, to uop{tene zna~i da sutra ne}e biti uGöteborgu. Ili, ako ~itate da je ju~egostovao, recimo, u Beogradu, on jeu tom trenutku, mo`da, u Solunu. Inije mu problem igrati naro|endanskom “tulumu” jednogzagreba~kog umirovljenika, istokao {to mu je merak “istr~ati” napozornicu Slovenskog mladinskoggledali{~a u Ljubljani.

“Proteklu subotu, 19. decembra,Zijah Sokolovi} je sa svojimkabareom Me|uigre 0-24 gostovaou Münchenu. Organizator je bilona{e udruènje, ~iji je cilj poticanjeumjetnosti, kulture i obrazovanjaljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji ìve u Bavarskoj”,isti~e NNedàt Ugljanin, direktor Udruènja Cultus BH, koje je iosnovao zajedno sa SSanelom âu{evi} i MMurisom Muj~i no -

vi}em: ““Za predstavu je ve} mje se -cima vladalo ogromno intere so -vanje, tako da se pozivu odazvaoveliki broj na{ih ljudi iz cijeleBavarske, odnosno ljudi koji suporijeklom iz na{e i zemaljaregiona. Izvanredni kabaretista je urasprodatoj sali IG-Feuerwachea, uminhenskoj Ganghoferstrasse, svo -jim maestralnim gluma~kim umije -}em skoro dva i po sata pu bli kunasmijavao do suza, ali isto tako popotrebi sti{avao i navodio na vlastitespoznaje o nama u svako dnevnimìvotnim situaci ja ma. Kao {to sugledaoci bili prezadovoljni pred sta -vom, tako je i sam umjetnik na krajupredstave izjavio da je prezadovljanpublikom, te da je sala bila ispu nje -na pozitivnom atmosferom kakva se

rijetko osjeti.” Gosti i organizatori su nakon predstave imali i priliku za

druènje sa Ziketom. Koji je sada ko zna gdje... �

êka se po~etak utakmice

Zike, Zike, ta~ke

POSTAVA “@ABE” Moamer Kasumovi}, Aleksandar Seksan,

Emir Hadìhafizbegovi} i Mirsad Tuka

Zijah Sokolovi}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 23.12.2015 21:16


1. Na {ta ste pomislili onoga danakada sam Vam ukrao ovu rubriku?Krivo je more.

19. Krempitaili {ampita?Rat ili mir?

21. Poruka~itaocimateletextaRTRS-a? îtajteizme|uredova.

5. Koga biste povelina Bora~ko jezero?Borce.

7. [ta mislite o Sporazumu oklimatskim promjenama iz Kyota?Dok Amerikanac ne ratifikuje, ni{ta.

3. Kako se osje}ate u

Bosanskoj Kostajnici?

Samoodrìvo.

2. Za{to sve {to je lijepo ima kraj?Sve u skladu sa Aneksom VIIDejtonskog mirovnog sporazuma.

4. Koliko Vam jaja moè stati u friìder?Zavisi koliko se uzme.

10. Koja je najsuptilnija odsljede}ih rije~i: hala, }enifa,abort, toilette, zahod?]enifa, définitivement!

18. Je li bolje bitiìv ili samoìv?Samoodrìvost jeklju~ napretkakako zajednicetako i pojedinca.

20. Poljoprivredni ili{umarski fakultet?Poljoprivredni.

6. Boli li Vas kad stanetetabanom na Lego kockicu?Sva bol svijeta je no}as u Bosni.

8. Kako od ni~ega napraviti ni{ta?Dodavanjem ~etiri ~e{nja~e{njaka i `li~icom Vegete.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Koliko ima istine uizreci: “Ne dade seusranom do potoka?”Jer je istina vodaduboka...

14. Je li bolji grah sazapr{kom ili sa zadr{kom?ûo sam da je najboljazapr{ka u Zapre{i}u.

16. S kim biste voljeli otpjevatibosanskohercegova~kuhimnu?S DDeenom Merlinom.

11. Ako sam ja vuk, za{to misve ovce nisu na broju?Vuk uvijek broji dvaput!

13. Uìvate li u safunicama?Evo sam se vas osafunj‘o.

15. Opi{ite gripu u tri rije~i...Trese, lupa, udara.

17. Koliko pivamoète popiti oddva do ~etiri?Zatvorite me ugajbu pive, iproglasi}u sebekraljem pivare.

12. Koga biste

istetovirali na zglobu?

Nenada ^(l)anka.

ALMIR PANJETA, utemeljitelj rubrike

“Dozvolite da se oblatimo”: “Na zglobu

bih istetovirao Nenada Č(l)anka”

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 23.12.2015 21:02

KLIN ÔRBA

Amerikanci su izmislili Svijet-bez-Sadràja i, u znaktrajnog obola svom sveprisutnom Supe rProfit -nomBogu, krunisali ga podvezicom i umjesto duha

svetoga udahnuli su u njega brojeve bankovnih ra~una,na {to im je njihov OsvetoljubiviPakosniBog uzvratiosveobuhvatnim odijumom - obdariv{i ih @ivotom-bez-Smisla. [to bi se reklo na svim istocima kuglezemaljske, kad se èli parafrazirati Jedan Jedini... i re~ebog-opcija-X: O, ljudi, stvorili ste me od blata, kazali miimena svih va{ih strasti i poroka, krunisali me vlastitombe{~a{}u, pa... reda je da vam se oduìm; dovedite misvoju najve}u Kurvu, i ja }u vam dati @ivot Vje~ni - odBlata, u Blatu, u vje~no-ìvom-Blatu. Time su se sretniAmerikanci namah pohvalili nesretnim neameri kan -cima, rije~ima: Odsad, na{ bog je i va{ bog - ko druk~ijekaè kleve}e i laè! (dobro, ovdje su djelimice pokralina{e staro dobro boànstvo, nakon {to su mu sretnodohakali).

Sad, nisam ja ba{ uvijek dobro, premda se ponekad~ini da sam sasvim u redu onima koji su ~e{}e odmene haj-vaj, tako da je ovo jedno od onih jutara

kad se moram ograditi od svakog gore ispisanog slova, anaro~ito od onih koje }u tek napisati. Jer, padne takomagla koja sveudilj opjevano Sarajevo pretvori u guzicutasmanijskog |avola; a smog meizrovi do srìHiggsovog bozona; potom mi naumpadnu svi moji kojisu trajno izre{etani ili su zaginuli za ovu kurvanjskuzemlju barem stotinu godina unazad; naumpadne mivra`ja mater koja je prije mog postanka zaposjelazarobljeni um mog rahmetli Oca, ~ija je alfa i omegasvih vaspitnih lekcija glasila: âst, po{tenje, slo`naporodica i predan rad su smisao ìvota, bez toga i nisi~ovjek, pa kaèm: E, moj O~e, nek’ si vala ba{ umro! Danisi, svega bi bilo, do te mjere da bi ovog jutra naprasnoumro od sramote {to sam od tebe otpala. Ina~e, u ovomzemanu i dumanu, moj dozlaboga neupotrebljivi ]a}a,jasno je valjda, za svog kratkog ìvota nikad nije bioupravu; mo`da zato {to je u ranoj mladosti s golemimapetitom jeo Trumanova jaja, naivno vjeruju}i da sukoko{ja, a potkraj ìvota corned beef iz konzervetinakamufliranih arapskim dizajnom i pismom, uvjeren dajede halal govedinu (bio je blizu da odgonetne sadràj,sude}i po prvom slogu).

Ipak, gore spomenuto naprasno odumiranje bogolikebogde u insanu, spopalo me tek nakon {to me u inboxuzorom zatekla nepojmljiva svinjarija - bezbo`na ~itulja

isto~noevropskom knjièvnom krugu, u kojoj razvidnostoji da je od mnogobrojnih pisaca JI Evrope koji sukonkurirali za stipendiju rezidencijalnog programa zapisce i prevoditelje u Splitu, iz vascijele knjièvnezajednice Bosne i Hercegovine, jedito odabran osobnigeneralni kukurikatelj generala Ante Gotovine, od tijehdoba planetarno proslavljen stihovima: „Uspravnost jevrlina ljudi,/ Bor je, oduvijek i zauvijek,/ Zna~io ~udesanakcenat tla./ Tako i General akcentuje,/ OOpervaùje ovuzemlju hrvatsku./ Ponesi stijeg ljudskosti/ GeneraleGotovina,/ Pokaì nam pute/ Van inferna!“.

Ako je uop}e mogu}e da jo{ postiji neko, od Balkanado Amerike, kome je nepoznat autor goreopervaènih stihova, du`nost nam je ponoviti da je

posrijedi plemeniti i znameniti knjièvnik GradimirGojer, dodatno znamenit i po tome {to godinama 100%opervaùje budètske pipe iz, kroz, via, ispod, iznad,poprijeko, zaobilazno, neposredno, posredno i, dakako,za-BiH. No, prije slavnih Gotovinskih stihova, unato~zadivljuju}em opusu od 114 objavljenih knjiga (nek’halali ako smo koju presko~ili), sve do jedne sasponzorske grane, po~ev od prve |a~ke knjiìce koju sumu tiskali jer je obe}ao da }e jednom postati Brozov zet,slavni se pjesmodavac katkad znao javno objesiti usredSarajeva, deprimiran nekim neshvatljivim poku{ajima daga se malkice makne s funkcije.

Svaki put bi mu, sre}a, puklo vje{alo na Ferhadiji,pred vratima luksuznog dràvnog stana ustupljenogmu na doìvotno uìvanje kao, razumije se, vrlo-

vrlo-vrlo istaknutom umjetniku te bi sve pipe iznovaprocurile jo{ obilnije. Kao recimo ona od prije koju heftu,kad mu je onaj u uvodu opervaèni ameri~ki bog -doma}e izrade, zgodno namjestio na{u federalnusocijalnu ministricu kulture, opervaènu za svenarodneKo{evine i Sune}enja, na ~ijem se bogougodnom spiskudràvne potpore kulturi i {portu debelo opervaènomna{la i Gojerova Gariwo-cura sa, dodu{e, skromnih20.000 KM, namijenjenih za Gradinu reìju OpervazijeSmrt u grobu. Gotovina i u smrti, kazali bi bogovi izMMF-a. �

Sad, nisam ja baš uvijek dobro, premda se ponekad čini da samsasvim u redu onima koji su češće od mene haj-vaj, tako da je ovojedno od onih jutara kad se moram ograditi od svakog gore ispisanogslova, a naročito od onih koje ću tek napisati. Jer, padne tako maglakoja sveudilj opjevano Sarajevo pretvori u guzicu tasmanijskog đavola

GODINA KURVINIH SINOVAPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 23.12.2015 21:17


Revolucionarna nova Opel AstraU godini na zalasku, kako i jest red i

obi~aj, proglasit }emo i auto godine.Protekla je godina, kada je autoindustrija upitanju, bila puna noviteta, premijera ireinkarnacija legendarnih modela. Izme|uostalog, testirali smo nove Renaultovemodele, nove Nissane, [kodine top modele,ali je izbor automobila za 2015. godinuovoga puta “pao” na novu Opel Astru,najprodavaniji Opelov model u povijesti tetvrtke. Pri~a o Astri zapo~ela je 1991., kadaje taj model zamijenio legendarni Opelovmodel Kadett. Nakon uspona i padova, sdana{nje distance slobodno moèmokonstatirati kako je upravo Astra drugegeneracije napravila klju~nu prekretnicupodiù}i standarde cijele tvrtke. Nakon2004., Opel starije modele Astre pretvara uClassic modele, pa je tako Astra drugegeneracije postala Astra Classic. Tre}ageneracija Astre ujedno je i poveznica izme -|u generacije sa nepoderivim dvolitarskimdizela{em sa stotinu konja.

Glavna odlika Opelovih automobila jeodnos uloènog i dobivenog. Opel je tudaleko ispred konkurencije. U praksi toizgleda vrlo jednostavno. Opel Astra tre}egeneracije, koja je donedavno nosilaoznaku Classic u doma}im salonima sa

gomilom prate}e opreme i common raildizela{em od 110 konja ko{tala je samodvadeset i dvije tisu}e konvertibilnih maraka.Nova Opel Astra, sportskog i inovativnogizgleda, ~ak je 200 kilograma lak{a odprethodnog modela, {to joj umnogomepobolj{ava vozne karakteristike i jo{ vi{eutje~e na potro{nju goriva. Novi Opelovmodel donosi gomilu inovacija, poputinformacijsko-multi medij skog sustavaIntelliLink R 4.0, koji je kompatibilan saservisima Apple CarPlay i Android Auto.Tako|er, Astra prva u klasi ima “pametna”svjetla s cjelokupnom LED matricom ili paksjedala sa masa`nom funkcijom. Tri suglavne zna~ajke novoga modela: “u~in -kovitost, inovativnost i dinami~ne per for -manse”. Nova Astra ima i posve novemotore. Snage se kre}u od 70 kW/95 KS do147 kW/200 KS. Ponudu dizelskih motora sa{irokim rasponom izlazne snage od 70kW/95 KS nadalje pokriva model 1.6 CDTI,dok je 1.0 ECOTEC DirectInjection Turbo sa105 konja osnova za benzinske motore. No,

perjenica me|u novim agregatima je posvenovi 1.4 ECOTEC, aluminijski DirectInjectionTurbo motor sa 145 konjskih snaga. Valjaizdvojiti i sustav Opel OnStar, koji igrazna~ajnu ulogu u posredovanju izme|uvozila i voza~a. Sustav }e korisnicima nuditi{irok raspon usluga vezanih uz sigurnost iudobnost. Ukoliko do|e do aktivacijezra~nog jastuka, Opel OnStar }e automatskibiti obavije{ten o tome. Zatim }e savjetnikkontaktirati vozilo kako bi utvrdio o kojem seproblemu radi. Ako nema odgovora, na to~nulokaciju vozila odmah se {alju hitne slu`be.Voza~i i putnici mogu pozvati OnStar 24 satadnevno, 365 dana godi{nje. Bez obzira na totreba li im pomo} na cesti ili bilo koja drugausluga, OnStarov savjetnik uvijek jespreman pomo}i. Osim toga, OnStar }epretvoriti novu Astru u 4G LTE mobilni Wi-Fihotspot na koji se istovremeno moè spojitido sedam ure|aja. Za kraj }emoparafrazirati najve}eg me|u nogometnimfilozofima i velikog zaljubljenika limenihljubimaca Ivicu Osima, koji u nedavnom

razgovoru re~e: “Ako nisi siguran kojiauto odabrati, odaberi

’Nijemca’ ili ’Japanca’ ine}e{ pogrije{iti.” �

S B A U T O 2 0 1 5 . G O D I N E

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 23.12.2015 20:59

65

REAGIRAN-

Objavili ste niz neto~nih, neistinitih ineprovjerenih informacija u ~lanku “Kadortakluk pukne, ’pucaju’ i krivi~ne”, SB, br.991.

U skladu sa odredbama Kodeksa za{tampu te ostalih pozitivno-pravnih propisa,a u cilju to~nog i blagovremenog informiranjajavnosti vezano za krajnje neto~ne navode,iznesene podatke iz ~lanka “Kad ortaklukpukne, ’pucaju’ i krivi~ne”, objavljenom uVa{em magazinu broj 991. od 5. 11. 2015.godine, zahtijevamo da u prvom narednombroju magazina “Slobodna Bosna” u inte-gralnom obliku i bez ikakvih izmjenaobjavite na{e navode i stajali{ta:

To~no je da je poduze}e ACF iselilo izprostorija Automehanika (prisilno, pod pri-tiskom Midhata Bunje), ali je potpunoneto~no da je imovina, kako novinar navodi,“preseljena u magacin poduze}a AlfaTherm.” Potpuno neto~an je i navod da je“odvu~eno osam {lepera” novih i polovnihdijelova za vozila i sva oprema iz servisa”.Poduze}e ACF u svojih 10 godina poslo-vanja nije ukupno raspolagalo sa tolikomkoli~inom zaliha i opreme, {to gospodinMidhat Bunjo jako dobro zna i {to se moèdokumentirati i provjeriti kod svih zaposleni-ka ACF-a i Automehanike d.d.

Nadalje, novinar u ~lanku navodi da udru{tvu “Aof” nije prikazivan promet krozkasu i poslovne knjige, {to je za posljedicuimalo utaju PDV-a i poreza na dobit. MidhatBunjo, putem Slobodne Bosne, ovakvimpau{alnim ocjenama u stvari poku{avaskrenuti pozornost sa kriminala koji je onorganizirao u poduze}u Automehanika d.d.jer je upravo pobrojao sve one stvari koje je

on radio i provodio kroz poduze}eAUTOMEHANIKA d.d. Pau{alnost navodakao i neprofesionalnost te neeti~nost novi -na ra vidljiva i u ~injenici da ne postojenikakvi dokazi za ovakve ozbiljne optu`be,~ime je nanesena velika {teta osobama ~ijasu imena navedena u tekstu. Novinar, naàlost, nije niti poku{ao provjeriti navode nakoje je stavio svoj potpis.

[to re}i o formulaciji da su “za desetakgodina uspje{nog poslovanja nabrojaniotu|ili oko {est miljuna KM” da bi u nas-tavku iste re~enice tvrdilo da mu nikad nijeomogu}en bilo kakav uvid u financijskudokumentaciju. Ostaje nejasno kako osobakoja tvrdi da nema uvid u financijsku doku-mentaciju, istovremeno tvrdi da se radi o 6milijuna KM. Iz same formulacije je jasno dase ponovno radi o neistinama, a novinarskitandem nije se niti potrudio formuliratire~enicu a da sami sebe ne demantiraju.

Pored toga, navodi o izvla~enju dobitiu iznosu od 6 milijuna KM su jo{ jedna unizu neistina jer da se zarade mjere utakvim nevjerojatnim brojkama, ne bi auto-mobilski sektor propadao ne samo u BiHnego i u {iroj regiji. Poznata je ~injenica,da bi netko iz sektora koji je usko vezan zaautomobilsku industriju zaradio tolikinovac, morao bi generirati prometa vi{eod sto milijuna KM, pa nije jasno kako jemogu}e sa prosje~no 5 zaposlenika, odtoga 4 automehani~ara, uop}e ostvarititoliki promet. ACF se bavio samo usluga-ma servisiranja (samo za brandove FIAT,ALFA ROMEO, LANCIA), gdje je evidentnoiz sve dokumentacije da je prosje~nimjese~ni promet bio oko 35-45 tisu}a

KM mjese~no, iz ~ega su se podmirivalitro{kovi za dijelove, pla}e, poreze,najamnine i ostali teku}i tro{kovi. Tako|erje evidentno da su brandovi Fiat Alta iLancia u BiH na samom dnu ljestvice poprodaji i skoro su prestali poslovati u BiH.

Pored toga, spominje se i nekakvaza{tita od strane direktora UINO. MidhatBunjo je ~esto isticao bliske veze (na znamoda li je to to~no) sa Kemalom âu{evi}em,koji je u to vrijeme bio direktor UlON-a pase postavlja pitanje za{to nije inzistirao naprovjerama navodnih nepravilnosti u ACF-u.

Na kraju, postavlja se i pitanje, ako unavodima ima i trunka istine, za{to je M.Bunjo toliko ~ekao da bi se tek sad oglasio.

Pored toga, u narodu je poznata izre-ka “va`nije je tko govori nego {to govori’. aod M. Bunje se ogradio i ro|eni brat,demantom (objavljen 12.11.2015.) kojimje tako|er potvr|ena neto~nost i neistini-tost navoda iz predmetnog ~lanka. Iztoliko iznijetih neistina i neto~nih intorma-cija, kao i iz same ~injenice da se injegov ro|eni brat ogra|uje od njegovih„poslovnih aktivnosti“ (demant objavljen uva{oj reviji broj 992) vidljivo je da je novi narnasjeo na laì i iznio tako o~igledne neis-tine. Pored toga, da je novinar provjerioarhivu „poslovnih aktivnosti” MidhataBunje objavljenu upravo u ~asopisu SLO-BODNA BOSNA od 18.1. 2006. godine,vjerojatno ne bi tek tako stavio svoj potpisna ovakav ~lanak.

^lankom „Kad ortakluk pukne, ’pucaju’i krivi~ne”, objavljenom u Va{em magazi -nu broj 991. od 5. 11. 2015. godine nane-sena je nesaglediva {teta osobama kojesu navedene u istom kao i poduze}u AltaTherm koje ima vi{e od 100 zaposlenika iizmiruje sve svoje poslovne i financijskeobaveze.

Jo{ jednom izraàvamo ~u|enje danovinar nije niti poku{ao provjeriti navodena koje je stavio svoj potpis, tako da jevjerojatno nesvjesno uvu~en u mreùspletkarenja Midhata Bunje.

Alfa Therm d.o.o. MostarUprava


Uprava Alfa Therma - Uredni{tvuVaš novinar nasjeo je na laži Midhata Bunje i iznio niz neistina.A kakav je biznismen Midhat Bunjo, vidi se iz činjenice da se i njegov rođeni brat ograđuje od njegovih „poslovnih aktivnosti“ (“Kad ortakluk pukne, ’pucaju’ i krivi~ne”, SB, br. 991)

Reagiranja:Reagiranja.qxd 23.12.2015 19:34

Slobodna Bosna - 998 - 24.12.2015

Documents

Transcript of Slobodna Bosna - 998 - 24.12.2015