Slobodna Bosna 963

www.slobodna-bosna.ba

PAROVI I OSTALE PRI^E: MALO MACI TELE]A GLAVA

ISPRAVNA-oglasi sedmica-953:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.2.2015 14:14 Page 1

DOSSIER TURKOVI] DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLOÎNCA Deset su godina novinari SLOBODNEBOSNE istraìvali i pratili kriminalnukarijeru ZIJADA TURKOVI]A, prije nego{to je svirepi zlo~inac spremljen izare{etaka, vjerojatno do kraja ìvota;nakon {to smo prije pet godina prviotkrili da su Turkovi} i njegovi egzekutorikrivi za najmanje ~etiri ubojstva, vo|azloglasne kriminalne organizacije tragao je po Sarajevu za urednikom SBSE NA DOM AVDI]EM, prijetio kaznenimprijavama i sudskim tu`bama za klevetu,a mafija{ka glasnogovornica [EJLAJUGO-TURKOVI] pisala priop}enja,kako bi supruga pokazala kao uzornoggra|anina i `rtvu zluradih novinara

REFORME PRED ZIDOM SINDIKAT BRANI PRIVILEGIJEDR@AVNIH SLU@BENIKA Salih Kru{~ica, predsjednik Sindikatadràvnih slu`benika Federacije BiH,o{tro se usprotivio ideji federalne Vladeo uvo|enju progresivne stope porezana dohodak; Slobodna Bosna otkrivaza{to se samo ~inovni~ki sindikat buniprotiv reforme i kakva je poreskapraksa u dràvama Evropske unije

PARLAMENTARNA BITKA[EMSUDINA MEHMEDOVI]A SPASIMO ABU HAMZU Zastupnik SDA u Parlamentu BiH[EMSUDIN MEHMEDOVI] zatraìo je po~etkom aprila od novoizabranogdràvnog ministra sigurnostiDRAGANA MEKTI]A informaciju opravnom statusu najpoznatijeg{ti}enika Imigracionog centra Slu`beza poslove sa strancima IMADA AL-HUSINIJA poznatijeg kao ABUHAMZA; zastupnik Mehmedovi} se,

me|utim, nije zanimao samo zapritvorenog Sirijca, nego i za IMADAEL-MISRIJA, koji je iz BiH u Egipatizru~en prije ~etrnaest godina

DVADESTOGO[NJICA GENOCIDA U SREBRENICISRBIJA ]E DA LEGNE ZA SREBRENIÂNEDU[AN MA[I], beogradski novinarkoji ìvi u Londonu, organizator je akci-je obiljeàvanja dvadesetogodi{njicegenocida u Srebrenici; on za na{ listgovori {ta ga je motivisalo da orga-nizuje ovaj masovni performans, kakavodziv gra|ana o~ekuje i kakvu reakcijuaktulne vlasti u Srbiji

REALITY KOJI JE OTKRIOPRAVO LICE SRBIJE PAROVI [OKIRALI REGIONMilomir Mari}, jedan od najpoznatijih inajkontroverznijih beogradskihnovinara, autor emisija ]irilica i Goliìvot i urednik TV Happy, ekskluzivnoza Slobodnu Bosnu govori o realityjuParovi, koji je eksplicitnim scenamaseksa {okirao region; on otkriva u~emu je tajna gledanosti ove emisije iobja{njava zbog ~ega Srbija no}ima nespava otkada je ovaj show po~eo saemitovanjem

EU I BiHNA PUTU KA BRUXELLESU...Nakon vi{e od sedam godina ~ekanjaBruxelles je odlu~io da Sporazum ostabilizaciji i pridruìvanju sa BiHkona~no moè da stupi na snagu i tood 1. juna; no, zadatke koji su predBiH ne}e biti nimalo lako ispuniti...

EUROPA KAO TVR\AVAPUTOVANJE U SMRT Zbog ratova i ekonomske nesigurnosti,broj osoba koje poku{avaju dobiti azilu zemljama Europske unije se svakegodine pove}ava. Odgovor zemalja~lanica je poja~ana grani~na kontrola,od ~ega za sada najvi{e koristi imajukrijum~ari ljudima. Kako bi se to spri-je~ilo, lideri predlaù jo{ o{trije mjere.

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

18

22

26

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

30

Slijede}i broj Slobodne Bosnepotraìte na kioscima 29.4. u

Sarajevu, a 30.4. u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 23.4.2015 0:16 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 23.4.2015.4

NE POMA@E VODA MAJKO,SA KORITA IVANOVA

Ivan @ili}, navod-ni milijarder pori-jeklom iz Vare{a, spreman inve-stirati u BiH trimilijarde eura

Nenadma{ni petljanac, navodnimilijarder porijeklom iz Vare{a Ivan@ili}, kome bi na bujnoj ma{tipozavidio i baron Minhauzen,upleo je u svoju mreù fantasti~nihkonstrukcija i visokog predstavnikau BiH Valentina Inzka.

Odobrio sam Inzku trimilijarde eura, rekao je @ili},navode}i da se sa {efom OHR-asusreo u Luksemburgu prije mjesecdana. @ili} je optuìo Inzka da {uti otom dogovoru.

Od tada se Inzko krije poPragu, Be~u, Moskvi, Klagen fur -tu, Luksemburgu, samo da ne bimorao te projekte realizirati! ABosna ~eka, kazao je @ili} tedodao da je rije~ o projektimaSjeverna i Ju`na autocesta, vrijed-nim po 1,5 milijardi eura!Projekat pod nazvom Sjeverna iJu`na autocesta niti postoji niti je upripremi, niti iko ìvi zna o ~emu@ili} govori. Ali postoji Vare{, njego-vo rodno mjesto, koje je doslovnona izdisaju, pa bi bilo dobro da @ili}za po~etak u svom rodnom graduizgradi makar kiosk i zaposli makarjednog ~ovjeka. Za takav potez netreba mu saglasnost ni OHR-a nidràvnih institucija BiH. (M.A.)

Novi je federalni ministar rada i socijalnepolitike MMilan Mandilovi} potvrdio uintervjuu za Oslobo|enje kako je odslu`benika tog Ministarstva zatraìo da seizjasne ima li me|u ~lanovima upravnih inadzornih odbora njihovih bliìh ro|aka.Prvi je potez ministra Mandilovi}a,nedvojbeno, za svaku pohvalu, no tek trebavidjeti kako }e se nositi s mnogobrojnim~lanovima obitelji svog najblièg suradnikaFehima Bekana. Dugogodi{nji je tajnikMinistarstva rada i socijalne politikeFederacije BiH, bez premca, rekorder pobroju najbliìh srodnika koje je zaposlio udràvnu slu`bu ili rasporedio po upravnim inadzornim odborima. K}erka FehimaBekana EElma Kameri} je predsjednicaNadzornog odbora Zavoda za zbrinjavanjementalno invalidnih osoba Drin Fojnica, doku Nadzornom odboru Zavoda za vaspitanjemu{ke djece i omladine u Sarajevu sjediSamira Zeba, k}erka Bekanovog brata. Ijedan i drugi zavod, pojasnimo, djeluju pod

ingerencijama Ministarstva rada i socijalnepolitike FBiH. Samirina sestra IIndiraDujmovi} je, opet, zaposlena u federalnomMinistarstvu rada i socijalne politike kaoreferentica i neizostavna je ~lanica gotovosvih komisija, a radna joj je kolegica jo{jedna ro|aka - ZZarifa Stovrag, ina~e sestri~naFehima Bekana.

U nepune ~etiri godine, koliko je biopredsjednik Upravnog odbora federalnogFonda za profesionalnu rehabilitaciju izapo{ljavanje invalida, Fehim Bekan jeuspio zaposliti svoju pastorku AAlisu êdi}.Na popisu petnaestak uposlenika tog Fonda,~ijim bi se dosada{njim radom uskorotrebala pozabaviti i policija, tako|er senalazi i MMensura Vreto, supruga Bekanovogro|aka. Da je tajnik Ministarstva rada isocijalne politike na vrijeme zbrinuo ibudu}e ~lanove familije potvr|uje zapo sle -nje SSelme Fazli}, navodno, zaru~niceBekanovog brati}a.

S. Mijatovi}

BEKANI KO BEKAMI

MINI MARKET

NEPOTIZAM U FEDERALNOM MINISTARSTVU RADAFehim Bekan, tajnik Ministarstva, rekorder je po broju ~lanova obitelji koje je zaposlio udràvnu slu`bu

Federalni ministar radaMilan Mandilovi najavio

reviziju rodbinskog zapoljavanja, hoe li se na

udaru nai i familija Fehima Bekana?!

Ivan @ili}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.4.2015 0:29 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


POPIO BIH CIJELU PE[TU ISAM BUDIM GRAD

Dodik tvrdi da suAmerikanci insta -li rali punkt u Bu -dim pe{ti oda klega poku {a va jusru{iti

Predsjednik RS-a MiloradDodik ustvrdio je da mu Amerikancirade o glavi i da su zbog togaponovo aktivirali svoj punkt uBudimpe{ti.

Budimpe{ta jeste centar kojise ponovo aktivirao, centar kojegsu Amerikanci stvorili i otvorilida okupe navodno doma}esnage koje treba da izvr{e nekezadatke, rekao je Dodik i dodaoda je u Budimpe{ti bilo sjedi{te kojeje okupilo predstavnike Otporakada je ru{ena vlast SlobodanaMilo{evi}a.

Imate one, upravo izbudimpe{tanske pri~e, kojigovo re da nije va`no kako je biloi kako }emo ìvjeti, ve} ja ho}uda jedem, kao da se ovdje gladu-je! Pa vi{e ima u Americi gladnihljudi! Imate u Americi vi{e prosja-ka nego {to moète da zamislite,ima tamo ljudi koji veoma te{koìve, ima socijalno totalnougroènih, rekao je Dodik, kojitvrdi da su novi srpski funkcioneri uSarajevu upravo produkt budim -pe{tanske pri~e! (M.A.)

MINI MARKET

Hrana je najbolja ishrana

Milorad Dodik

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 23.4.2015 0:29 Page 5

ETVRTAK, 16. APRIL

Drago mi budne, ba{ se obradovah,iskreno, kao ~ovjek i kolumnista, kad danasu kafanu u|e FEJSAL HRUSTANOVI]. Dapodsjetim, Fejsala je prije dva mjeseca,ispred zgrade Elektroprivrede BiHpoku{ao ubiti stanoviti TEUFIK MUSI].Sre}om, Fejsalova japija, 70 godina stara,predeverala je uspje{no taj svirepi atak.Revolvera{ Teufik Musi} vaì za iskusnog iprofesionalnog policajca; toliko je iskusan itoliko profesionalan da nije bio u stanju sapunim {arzerom ubiti ~ovjeka nasmrt. Nekesu te{ke bankarsko-povjerila~ke pri~e upozadini tog zlo~ina. Neumjesno je ineljudski da pitam Fejsala deset dana nakon{to je izi{ao iz intenzivne njege {ta seizme|u njega i revolvera{a Musi}a i kadzagovnalo. Glupo pitanje koje bih jaeventualno postavio iznjedrilo bi jo{ glupljiodgovor. Za svaku svoju tvrdnju, pa isljede}u, poku{avam priskrbiti validnog

svjedoka - svjedok u ovom predmetu je biv{iministar vanjskih poslova SSven Alkalaj. Akose ispostavi da je ne{to utuìvo, onda je tomoj sljede}i iskaz: lako je bilo poslovati sudba{ima poput Teufika Musi}a ili njegovog{efa BBakira Alispahi}a koji su biliprivilegirani i odre|ivali pravila igre.Konkurencije nema i sve ti je pod nogom.Lako je biti vlasnik novina a prije toga imatiradnu knjiìcu u AID-u poput SSenadaPe}anina. Jednostavno je biti pobjednik ukonkurenciji u kojoj nema{ konkurenata. Udemokratskim pravilima igre, koja susre}om uspostavljena, takva vrstapolicijskog monopolisti~kog terora nadgra|anima je dokinuta. Prije rata detektiranikorumpirani policajac Teufik Musi} seprera~unao. Njegov {ef Bakir Alispahi}tako|er ima nekih finansijskih problema iposlovno carstvo mu se malo pomalouru{ava a portparol te organizacije SenadPe}anin, ~ujem, prodaje tri-~etiri dunumazemlje na Faleti}ima. Pedeset do stoozbiljnih novinara znam, od barda GGojkaBeri}a pa recimo do mla|e raje tipa moje


Na okupljanju najveihmladih koarkakih talenata u Americi zanajboljeg MVP-a izabran jedeko NjEGO SIKIRA.Klinac je roen 1999.godine na Palama. Nikad ganisam gledao i niko ga nijegledao jer su ga ve u 15.godini zaskoili menaderisa svih meridijana i paralela, odveli u Italiju. A,opet, neka mala koarkaicaroena u Bijeljini MARICAGAJI prva je djevojica sovih prostora koja je prolana draftu enske NBA lige.Nesluene mogunosti iogromne line perspektivestoje pred ovo dvoje djece.Nacionalisti bi ovakozakljuili: Opet nam uzimaju danak u krvi

MOJE PITANJEHELSIN[KOM ODMORU: Ako Gradsko vije}e Sarajeva

predvo|eno Kom{i}em stolujeu Vije}nici, ho}e li premijeru

Kantona Sarajevo Konakovi}ubiti dopu{teno da sjednice

Vlade drì u Konaku

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 2:02 Page 6

drage kolegice MMaje Radevi}. Sve kadsaberemo, niko nema ~etiri dunuma zemlje...

PETAK, 17. APRIL

Svaki dan koji mi pro|e bez adekvatnebudala{tine, {ege {ale, humora, smatrampropu{tenim, proma{enim, izgubljenim.Jutros me pita negdje na âr{ijidobronamjerni zlobnik: Buraz jesil todobio nogu s OBN-a? A jesi pu{ioHrvatima. Ma jok, brecnem se ja,prebacujem aktivnosti na tre}i kanaltelevizije, ure|ivat }u dva do tri programaKao naprimjer?, insistira vrli, dosadnipitac, [ta bi ti radio na ôvi}evojteleviziji? Sve {to od mene o~ekujehrvatski narod. Vjerski program zvao bi seZelena panorama, kviz bi bio prilago|enonom {to Tarik Filipovi} vodi i zvao bi seProtjera. Revijalni program bih zapostavio,a konstitutivnost i me|uvjerski dijalog bilabi mi na prvom mjestu. Svake heftedovodio bih biskupa Ratka Peri}a i vladikuhercegova~kog Grigorija da zadovoljimekumenske standarde. Emisija bi se zvala,radni naslov, Lepi selami lijepo gore.

SUBOTA,18. APRIL

Sa gospodinom IVANOM ZVON IMI -ROM Î^KOM, predsjednikom Helsi n -{kog odbora, moète se slagati ili ne slagati,ali je ultimativno po{tovati njegovu strast ipredanost poslu kojim se bavi. Jednom samili nijednom s gospodinom î~komrazmijenio niz kvalitetnih, rasnih uvreda.Me|utim, u dana{njem intervjuu koji je daojednim novinama i{~itavam da Helsin{kiodbor na ~ijem je ~elu, pa`ljivo, sustavno idubinski prati, istraùje i dokumentirasociopatolo{ke pojave na tribinama uHrvatskoj i o nepravilnostima izvje{tavavrh tamo{nje dràve i nadle`ne UEFE,

FIFE. [ta je radio i ~ime se bavio Helsin{kiodbor BiH, na koje je va`ne dru{tveneprobleme bio fokusiran, koje je goru}eteme istraìvao, nikad ne}emo saznati. Neznam da li uop}e postoji ta firma koju jeuzurpirao SR\AN DIZDAREVI]. Prvi putkad sam u{ao, odmah iza rata, u tzv. Ku}uljudskih prava, shvatio sam da je tajbirokratsko-~inovni~ki, improvizatorskimastodont svrha sam sebi. Tad mi je palona pamet pa sad to javno kaèm: ~ast mi jebilo oti}i u Helsin{ki odbor u Beogradu,gdje me je do~ekala velika gospo|a SONJABISERKO. Sa po{tovanjem doìvljavamsve {to je uradio Helsin{ki komitetHrvatske, ali ovo {to smo mi imali, a sadnemamo i niko zbog toga ne àli, samo jeHelsin{ki odmor.

NEDJELJA, 19. APRIL

Vi{e mi je dojadilo, Bogu i naroduvjerovatno tako|er, dokazivati da je glavniproblem hrvatske javne, intelektualne scenepovr{nost ili, moèmo to krleìjanskinazvati, konformisti~ka indolencija. Udana{njoj emisiji Nedjeljom u dva kultniurednik i voditelj ALEKSANDARSTANKOVI] pita svog gosta TOMI SLA -VA ÂDE@A zbog ~ega zamjera RADI[ERBED@IJI {to je oti{ao iz Zagreba a nezamjera piscu MILJENKU JERGOVI]U{to je oti{ao iz Sarajeva. A ko to zamjeraMiljenku Jergovi}u, pita i istovremenoodgovara âde`. Nespremni, samoz -aljubljeni voditelj Stankovi} odgovara:Bo{nja~ki nacionalisti. Sugovornikâde` navu~e se na tanak led: Jergovi} jebranio Sarajevo punih osam mjeseci i nakraju dopao u Hrvatsku. Ni{ta u ovomdijalogu nije ta~no. Nema bo{nja~kihnacionalista koji Miljenku spo~itavaju bijegiz Sarajeva, niti ima svjedoka da jeMiljenko branio Sarajevo. BiH je, poredostalog, `rtva pametuju}e povr{nosti,

neznanja, neinformiranosti.

PONEDJELJAK, 20. APRIL

U krajnje odmjerenom, koncilijantnom,pomirljivom govoru premijer SrbijeALEKSANDAR VUÎ] na komemoracijiu Donjoj Gradini, tragi~nom mjestustradanja svih na{ih naroda i narodnosti,kaè: Nemogu}e je razumjeti ratove izdevedesetih godina pro{log stolje}a a da sene sagleda istina o svirepim zlo~inima uJasenovcu.

Dakle, premijer Srbije traì kontekstkoji ja nikad da na|em. Ju~er je u Vlaseniciklanjana dènaza ekshumiranim `rtvamaproteklog rata me|u kojima se na{ao i{estogodi{nji dje~ak. U novinama, naportalima, dru{tvenim mreàma ista slika:nad mezarom unuka pla~e nana. O~ito tanesretna èna, kao ni ja i niko normalan,nije u stanju historijske doga|aje staviti ukontekst, da je skoro tri hiljade Bo{njaka uVlasenici platilo glavom zbog zlo~inapo~injenih nad Srbima u Jasenovcu.

UTORAK, 21. APRIL

Na okupljanju najve}ih mladihko{arka{kih talenata u Americi za najboljegMVP-a izabran je de~ko NJEGO[SIKIRA[. Klinac je ro|en 1999. godine naPalama. Nikad ga nisam gledao i niko ganije gledao jer su ga ve} u 15. godinizasko~ili menadèri sa svih meridijana iparalela, odveli u Italiju. A, opet, neka malako{arka{ica ro|ena u Bijeljini MARICAGAJI] prva je djevoj~ica s ovih prostorakoja je pro{la na draftu ènske NBA lige.Neslu}ene mogu}nosti i ogromne li~neperspektive stoje pred ovo dvoje djece.Nacionalisti bi ovako zaklju~ili: Opet namuzimaju danak u krvi.

SRIJEDA, 22. APRIL

Ni za milion godina ja se ne}u opametiti- ne razumijem politi~ku filozofiju, hajmoje tako nazvati, kadrova DF-a raspore|enihna strate{kim mjestima. Lako }u jarazumjeti SDA, {to bi se reklo, znam ih kostaru paru, o HDZ-u da ne pri~amo, i u tojsam problematici relativno stru~an, alipoliti~ku filozofiju Demokratske frontenikako da skontam. Koliko mogu uhvatitiporuke, a recimo da nisam neinformiran,ideolo{ka platforma DF-a je depolitizacijapolitike. Nek im bude sa sre}om, iKOM[I]U i BAJROVI]U i SULJAGI]U,ali ja mislim da je depolitizacija politikeodrìva u mjeri u kojoj je odrìvaaseksualizacija porni}a!


ZA[TO PADAJU AVIONI U REGIJITomislav Nikoli}, uzrok pada zapaljiva retorika

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 2:03 Page 7


KLUBI BLI@NJEG SVOGA

Osnovan Klubhrvatskihgospodarstveni-ka, predsjednikdirektor Podrav -ke za BiH Milan[arlija

Pod pokroviteljstvom hrvatskogaveleposlanika u BiH Ivana DelVechia u Vitezu je u utorakformiran Klub hrvatskih gospo dar -stvenika. Na osniva~kom skupu jebilo pedesetak direktora i mena dè -ra najve}ih hrvatskih kompanija, alii doma}ih tvrtki koje poslovnosura|uju s poduze}ima iz susjednezemlje. Za predsjednika Koordin a -cij skoga odbora aklamacijom jeizabran Milan [arlija, direktorPodravke za BiH. Kako je nagla -{eno, ovaj Kluba je utemeljen radiuspostavljanja bolje komunikacijeizme|u hrvatskih tvrtki, kvalitetnijegi organiziranijeg nastupa na trì{tuBiH, ali i prema ovda{njimvlastima.

Hrvatski veleposlanik Ivan DelVechio je poru~io kako osnivanjeKluba nema politi~ke obrise niti jeosnivanje motivirano nacionalnimzatvaranjem, dapa~e, svakigospodarstvenik iz oba entitetadobro je do{ao u ~lanstvo.

Predsjednik Federacije BiHMarinko âvara je direktorimahrvatskih, ali i svih drugihkompanija koje posluju na podru~juFederacije obe}ao politi~ku potporu

MINI MARKET

Nakon {to se sudski proces optuènimaza dokapitalizaciju Energopetrola, odnajavljenog su|enja godine pretvorio usudsku parodiju bez presedana, braniteljisvih okrivljenih su suglasni kako supredloèni dokazi sarajevskog Kantonalnogtuìla{tva, zapravo, dokazi obrane. Osim{to su dosada{nji svjedoci, koje je pozvalatuìteljica SSabina Sarajlija, svjedo~ili ukorist optuènih, ni{ta bolja situacija nije nis dokaznim materijalom. Tako je tuìteljicaSarajlija uz optu`nicu dostavila, a sudac zaprethodno saslu{anje Op}inskog suda uSarajevu IIgor Todorovi} prihvatio, da seisti dokument predlaè i po nekoliko puta.Ugovor o dokapitalizaciji Energopetrolapredloèn je tri puta, Zaklju~ak Vlade FBiHod 13.07.2006. se ponavlja ~etiri puta, s timda je nejasno da li je i Zaklju~ak Vlade

FBiH, koji je naveden bez broja i datuma,tako|er isti dokaz. Istodobno izdvojenomi{ljenje optuènog odvjet ni ka AAhmeda@ili}a (od 7. septembra 2006.) Tuìteljstvonije uvrstilo kao poseban dokaz, iako mu jeblagovremeno dos tavljen.

Iz optu`nice je jasno i kako tuìteljicaSabina Sarajlija ne zna da se slu`bene odlukefederalne Vlade objavljuju u Slu`benimnovinama Federacije BiH, a nikako uSlu`benom listu BiH, kako je napisala.

No, unato~ brojnim propustima utrenutno najva`nijem su|enju za privrednikriminal, glavna je sarajevska kantonalnatuìteljica DDalida Burzi} na pro{lotjednojsjednici Kolegija javno pohvalila kolegicuSabinu Sarajliju zbog ostvarenih rezultatarada - pa ~ak i kao uspje{nog edukatora naseminarima?! (S. M.)

LOL ENERGOPETROL

Sudski proces optuenimaza dokapitalizaciju

Energopetrola prerasta uprvorazrednu sudsku farsu

Milan [arlija

BLIJEDI DOKAZITuìla{tvo BiH raspolaè blijedim dokazima protiv optuènih za dokapitalizaciju Energopetrola

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.4.2015 0:42 Page 8

PRO ET CONTRA


i prenio ~vrsto opredjeljenje novihvlasti, a naro~ito federalnogapremijera Fadila Novali}a, koji isam dolazi iz poduzetni~kogasektora, za unapre|enjeposlovnoga ambijenta. (An.M.)

[TAP I MRKVA

Nakon nov~anekazne, policajacGrani~ne polici-je Vehbija Srnjao~ekuje nagradu

Po~etkom pro{le godineDisciplinska komisija Grani~nepolicije je zbog kra|e ~ajnihkobasica u trgova~kom centru naStupu uru~ila otkaz policajcuVehbiji Srnji. Srnja je nakonprimitka Rje{enja o prestankuradnog odnosa podnio àlbu naodluku Odboru za àlbe policijskihslu`benika koji ga je vratio naposao, a ka`njen je nov~anomkaznom. Da ova policijska institucijana dràvnom nivou imarazumijevanja za svojeuposlenike, najbolje dokazujeinformacija da je Vehbija Srnjanavodno me|u zaslu`nimpolicijskim slu`benicima koju supredloèni za nagradu koja }e mubiti dodijeljena po~etkom junaprilikom obiljeàvanja DanaGrani~ne policije BiH. (M.F.)

MINI MARKET

\OR\E RATKOVICA

Direktor Direkcije zacivilno zrakoplovstvo BiH

NESmatram da dràva netreba iz budèta subven-cionirati BH Airlines jerevropska pravila ne dozvolj a -vaju da dràva finansiraavioprevoznike.

ELDAR DIZDAREVI]

Novinar

NENisam protivnik dràvnogvlasni{tva u kompanijama.Naprotiv. Me|utim, sve kom-panije, uklju~uju}i i one sdràvnim vlasni{tvom, trebajuposlovati isklju~ivo na tr i`{nimprincipima. Ako ne mogu takoposlovati, onda dràva trebada proda takvu kompaniju ilida joj na|e strate{kog part-nera i novi menad`ment,odnosno da je ohrabri da

prikupi neophodna sredstvana tr i`{tu kapitala. Subven cio -nirati neko privredno dru{tvo izbudèta bila bi velika gre{ka.

SIFET POD@I]Generalni sekretar DF-a

DADràva bi trebala da izbudèta subvencionira BHAirlines jer je to doma}akompanija i kao takva bi uzpomo} dràve trebala daopstane. Doma}e kompanijesu signal postojanja dràve.

HASAN MURATOVI]

Profesor

DAVlasnik mora brinuti o svompoduze}u. Ako dobro neradi, mora ga prodati ili lik-vidirati. Ako ne moèrentabilno poslovati a imaneki posebni interes da gaodràva, mora ga subven-cionirati.

OMER KULI]Bh. ekspert za avijaciju

NEVlada FBiH napravila je meha-nizam da dràva ne moradavati novac da bi se pomagaoBH Airlines. Oni su donijeliodluku da svi putnici koji odlazesa aerodroma u Federacijukroz kartu dopla}uju doprinose.Taj novac je namijenjen razvojucivilne avijacije BiH i on ne ide izbudèta dr` ave. Problem BHAirlinesa su ljudi koji ne znajuda rade svoj posao i zato nji-hove linije posluje sa gubitkom.

MARIN RASPUDI]Direktor Me|unarodnog

aerodroma Mostar

NEMi{ljenja sam da dràva netreba iz budèta subvencioniratiBH Airlines jer u okviru EU-a nepostoji subvencioniranje doma -}ih aviokompanija. Te aviokom-panije imaju marketin{ke ugovo -re i od toga se finansiraju.

Smatrate li da drava trebaiz budeta subvencionirati

BH Airlines?

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 23.4.2015 0:42 Page 9

Pravomo}nom presudom SudaBiH, koja je objavljena 16. aprila,nepune ~etiri godine nakon {to jepodignuta optu`nica protiv ~la no -va zlo~ina~ke organizacije ZZijada

Turkovi}a, taj je ozlogla{eni kriminalacosu|en na 40 godina zatvora. Pet godinakra}u zatvorsku kaznu Sud je izrekaoTurkovi}evom pla}enom ubojici MMilenkuLaki}u, dok je SSa{a Stjepanovi}, koji je biozaduèn za transport droge, osu|en nadvanaest godina zatvora. Najbolje su pro{liFadil Aljovi} i MMuamer Zahitovi}, koji }e uzatvoru provesti pet, odnosno tri godine, stim da je ovaj posljednji ostao bez dionicaTvornice ~arapa Klju~ iz Sarajeva, do kojihje do{ao iznudom i prijetnjama. Tako je, ukona~nici, zavr{en sudski proces krimi nal -noj grupi optuènoj za brutalna ubojstvaMarija Toli}a, VVernera Ajdarija, MMithataMeki}a, njegove trudne djevojke LLucieCortez Salas i RRajka Milovanovi}a, plja~kunovca iz Cargo centra Aerodroma Sarajevo,trgovinu drogom, pranje para, iznude...

[TUTGARTSKA GRUPA Prije nego {to je Zijad Turkovi} trajno

spremljen iza re{etaka, Slobodna Bosna jecijelu deceniju pratila bogatu kriminalnu

karijeru svirepog sarajevskog zlo~inca, kojije iza sebe ostavljao samo le{eve, premdapotpuna istina, zasigurno, nikada ne}e bitiotkrivena.

Bra}a Zijad i MMithat Turkovi} stari supolicijski znanci iz predratnih godina, doksu se jo{ zvani~no bavili ugostiteljstvom.Na sarajevskoj Ba{~ar{iji su imali kafi} AloAlo, gdje }e se u augustu 1991. dogoditirevolvera{ki obra~un, kada je MMensurAlji~evi} s tri hica ranio Mithata Turkovi}a.Ubrzo nakon tog incidenta Turkovi}i sunapustili BiH, da bi 1993. godine, pod(ne)razja{njenim okolnostima, MithatTurkovi} preminuo u Njema~koj. ZijadTurkovi} je nastavio svoje kriminalneaktivnosti {irom Evrope i vrlo brzo sepovezao s grupom kriminalaca, ovda{njojjavnosti poznatijoj pod imenom {tut gart -ska grupa.

O kriminalnim (zlo)djelima {tutgartskegrupe se u BiH malo znalo, iako jeStuttgart tokom rata bio baza u kojoj suuto~i{te na{li glavni likovi doma}egpodzemlja: IIsmet Bajramovi} ]elo, ZijadTurkovi}, SSenad Kobili}, Adnan Kadri},Emir Hadì}, Robert Ili~i} Robac, DaliborJeli}, Jozo Doli}, Antun Grladinovi}, BakirIbrahimovi}, Rahman Ajdarpa{i}, ToniKasalo... Svi oni su svojedobno operiraliu tom njema~kom gradu i iz tog perioda ihveè bliska poslovna suradnja, ali i opasnaneprijateljstva. Slobodna Bosna je prva,

prije jedanaest godina, objavila ~ime se uNjema~koj bavila multinacionalna krimi -nal na skupina lopova. Zijad Turkovi} je udijaspori naj~e{}e radio s NNenadomKlisarom, Edinom i DDinom Osmanovi}em,Fern andom Galonijem, GGeatanom Adri -mom i GGiovannijem Mataressom. Turkovi}se sumnji~io za plja~ku zlatare Esmeyer uErkrathu, iz koje je ukraden nakit iskupocjeni satovi, ~ija je vrijednostprocijenjena na blizu 500.000 maraka, kaoi za poku{aj plja~ke poslovnice Okru`ne{tedionice u Bocholtu. Prema saznanjimanjema~ke policije Zijad Turkovi} i njegovkum Bakir Ibrahimovi} su poku{alioplja~kati jo{ nekoliko banaka. Unjegovom je dosjeu pisalo i da jesudjelovao u plja~ki Diamond Corporationapokrav{i dijamante i nakit u vrijednosti od1,6 miliona maraka, a da je s MMilanomSekuli}em (vo|om srbijanskog ogrankazloglasne bande Pink Pantera, koji jeuhap{en u Norve{koj krajem 2009.) iEdinom Osmanovi}em provalio u austrijskikonzulat, odakle je odnio 18.000 maraka,125 zelenih bjanko paso{a i 270 crvenihpaso{a EU-a. Sve je to njema~koj policijinakon hap{enja priznao Nenad Klisar zvaniKlis, a potvrdio AAlmedin Kara~i}, koji jepored Turkovi}a, Ibrahimovi}a i ostalihu~estvovao u neuspjeloj plja~ki Volks -banke.

Prvi i vjerojatno posljednji Turkovi}ev


DOSSIER TURKOVI]

Pi{u: SUZANA MIJATOVI] i MIRSAD FAZLI]

SB PROTIV ZIJADA TURKOVI]ADESET NAJTE@IH GODINA

Deset su godina novinari SLOBODNE BOSNE istraivali i pratili kriminalnu karijeru ZIJADA TURKOVIA, prije nego to je svirepi zloinac spremljen iza

reetaka, vjerojatno do kraja ivota; nakon to smo prije pet godina prvi otkrilida su Turkovi i njegovi egzekutori krivi za najmanje etiri ubojstva, voa zloglasne kriminalne organizacije tragao je po Sarajevu za urednikom SB

SENADOM AVDIEM, prijetio kaznenim prijavama i sudskim tubama za klevetu,a mafijaka glasnogovornica EJLA JUGO-TURKOVI pisala priopenja, kako bi

supruga pokazala kao uzornog graanina i rtvu zluradih novinara

KOLIKO PARA. TOLIKO ZIKE...

Zijad Turkovi} je iza sebe ostavljao samo le{eve,prava istina o svim njegovim zlo~inima nikada

ne}e biti otkrivena?!

turkovic:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 23:09 Page 10


DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLO^INCA

KRONOLOGIJA ZLO^INASB je prvi tekst o ulozi Zijada Turkovi}a u misterioznom nestankuMaria Toli}a i Vernera Ajdarija objavila u aprilu 2010., ali su taj kriminalac i njegovi ortaci uhap{eni tek pet mjeseci kasnije


zakoniti posao bila je stanogradnja,premda je posve jasno kako je gra|evinskufirmu osnovao samo s jednim ciljem - dasakrije nelegalne izvore prihoda i operenovac.

GRA\EVINSKI BIZNIS ZA PRANJE PARAKada je u decembru 2003., u nedovr {e -

nom potkrovnom stanu u sarajev skomnaselju Trg heroja, ekspodirala impro -vizirana naprava i te{ko ranila Turkovi}evekompanjone Bakira Ibrahi movi}a izSarajeva i Antuna Grladinovi}a iz Hrvat -ske, kod njih su prona|eni klju~evi ulaznihvrata. Dalja je istraga pokazala da je stanbio u vlasni{tvu sarajevske firme Bauinvestd.o.o., ~iji su osniva~i Zijad Turkovi} injegov prijeratni drug MMurat Skalonji},ina~e vlasnik butika Cobra. Dvije godineranije, polovinom 2001., Turkovi}eva iSkalonji}eva firma, na nikada obja{njen irasvijetljen na~in, sklapa ekskluzivniugovor s tada{njim Ministarstvom odbraneFederacije BiH i Op}inom Novo Sarajevoda kao investitor finansira nadzi|ivanje nazgradama u vlasni{tvu federalnogMinistarstva od bra ne.

Na osnovu ugovora koji su potpisaliFerid Buljuba{i}, tada{nji federalnidoministar odbrane, na~elnik Op}ine NovoSarajevo @@eljko Kom{i} i predstavnikBauinvesta Murat Skalonji}, Op}ini Novo

Sarajevo podnesen je zahtjev za izdavanjeurbanisti~ke saglasnosti za nadzi|ivanje 34stana u ulici Trg heroja. Od predvi|ena 34stana, Op}ina je bez nadoknade dobilajedan, a federalno Ministarstvo odbranedva stana od 63 kvadratna metra. Kome sudodijeljeni, odnosno (pre)prodani preostalistanovi, odnosno ko je najvi{e profitirao uovom gra|evinskom poduhvatu, nikadanije utrvr|eno. Ali je utvr|eno kako jeBauinvest, pored spomenute lokacije,dozvolu za nadzi|ivanje dobio i u uliciAleja lipa.

@eljko Kom{i} je poslije odgovornostza sklapanje ugovora sa firmom ZijadaTurkovi}a prebacivao na federalnoMinistarstvo odbrane tvrde}i da Op}ina

nije mogla raspisati tender za nadzi|ivanjeobjekata koji nisu u njenom vlasni{tvu. TTosu objekti u vlasni{tvu Ministarstvaodbrane i to je bio njihov aran`man,govorio je Kom{i}. Sve je to i{lo prekoOp}ine koja je bila glavna za te poslovenadzi|ivanja, odgovarao je njegovnekada{nji strana~ki kolega (iz SDP-a)Ferid Buljuba{i}, obja{njavaju}i kako jeMinistarstvo odbrane bilo samo supotpisnikugovora kao vlasnik stambenih objekata nakojima je vr{eno nadzi|ivanje.

U me|uvremenu se gra|evinskipoduzetnik Turkovi} na{ao u sredi{tu jo{jednog okr{aja sarajevskog kriminalnogpodzemlja, koji se dogodio u jesen 2003., uhotelu Holiday Inn. Tada su se sukobili


DOSSIER TURKOVI]

NEMA TIJELA, NEMA DJELAMithat Miki Meki} i njegova trudna zaru~nica

Lucia Cortez Salas bili su prve `rtvepomahnitalog Turkovi}a, ali se o tragi~nojsudbini ljubavnog para ni{ta nije znalo dok

nisu prona|ena njihova tijela

NEMA TIJELA, NEMA DJELAMithat Miki Meki} i njegova trudna zaru~nica

Lucia Cortez Salas bili su prve `rtvepomahnitalog Turkovi}a, ali se o tragi~nojsudbini ljubavnog para ni{ta nije znalo dok

nisu prona|ena njihova tijela


Elvis Kelmendi, sin NNasera Kelmendija iAlmir Kukan s jedne, te Zijad Turkovi} iFahrudin Ali} s druge strane, ali niko nijeozlije|en, iako je u me|usobnom obra~unuispaljeno pedesetak metaka. Prema verzijiiz kriminalnih krugova, pucnjavi jeprethodila plja~ka ve}e svote novca izKelmendijevog stana, za koju jeosumnji~en Turkovi}. Nakon sukoba sfamilijom Kelmendi, Zijad Turkovi} seprivremeno sklonio iz Sarajeva, da bikasnije zapo~eli mirovni pregovori.Turkovi}ev je izaslanik bio TTaibTorlakovi}, dok je Nasera Kelmendijapredstavljao MMuhamed Ali Ga{i. Mjesec ipol dana kasnije, kada su u Turkovi}evomstanu nastradali Ibrahimovi} i Grladinovi},i policijski i kriminalni izvori bili su slo`nida je eksplozivna naprava mogla bitinamijenjena samo trojici ljudi - NaseraKelmendija, Muhameda Alija Ga{ija iliTaiba Torlakovi}a. Taib Torlakovi} jeubijen sredinom januara naredne godine, ueksploziji bombe koja je postavljena ispodnjegovog automobila, najvjerojatnije naparkingu jednog sarajevskog restorana. Usamom vrhu duga~ke liste osumnji~enihponovno je bio Turkovi}, ali istraìteljinikada nisu prikupili dovoljno dokaza da gaoptuè za ubojstvo Torlakovi}a.

MAFIJA[KA GLASNOGOVORNICA [EJLA JUGO-TURKOVI]

U narednim se godinama ZijadTurkovi} naizgled primirao, njegovo seime sve rje|e spominjalo u novinskimcrnim kronikama, oènio je novinarkutabloida Express [ejlu Jugo, dobio sina.No, iza krinke povu~enog obiteljskog tima,koji je zauvijek ostavio kriminalnu pro{lostiza sebe (barem je tako tvrdila njegovamladenka), Turkovi} je bio jednako zao iopasan. Po~etkom decembra 2007., zajednosa svojim osu|enim ortacima, isplanirao je

i izveo spektakularnu plja~ku Cargo centrana sarajevskom Aerodromu, odakle su oti{lis plijenom od 2,5 milijuna KM. Kako je,me|utim, glasnogovornica te banditskeskupine, opskurna novinarka [ejla Jugo, uvi{e tekstova objavljenih u Expressu(in)direktno plja~ku Cargo centra pripis i -vala kriminalnoj organizaciji DDarka Eleza(dakle, ometala istragu i usmjeravala nakrivi trag) medijski je rat zamalo doveo donovog krvavog obra~una. Istina, tada jeElezove prijetnje prijavila [ejla Jugo-Turkovi}, pa je sarajevska policija ~uvalanjihovu ku}u u naselju Grbavica, dok susupru`nici u miru planirali nova kriminalnadjela.

Nakon {to je Slobodna Bosna krajemaprila 2010., ponovno prva objavila,informaciju da su Mario Toli} i VernerAjdari, kojima se mjesec dana ranije


DO@IVOTNA ROBIJA ZA SVIREPOG ZLOÎNCA

KRIVI SU!

MILENKO LAKI]: 35 GODINA SA[A STJEPANOVI]: 12 GODINA

FADIL ALJOVI]: 5 GODINA MUAMER ZAHITOVI]: 3 GODINE

ZIJAD TURKOVI]: 40 GODINA


izgubio svaki trag, posljednji put vi|eni ìviu Turkovi}evom restoranu Toscana(nekada{nji Bel Ami), taj se okorjelikriminalac dao u potragu za glavnim iodgovornim urednikom SSenadom Avdi -}em. No, nije ga traìo u Redakciji SB,nego po sarajevskim kafanama, raspituju}ise unezvijerno kod zajedni~kih poznanikakako da do|e do Avdi}a. Znaju}i sa kimima posla, a poslije upozorenja da jeTurkovi} nervozan i agresivan, Avdi} se zapomo} obratio sarajevskoj policiji. Jednakoje munjevito reagirao i prozvani zlo~inac,pa je uz pomo} supruge [ejle Jugo-Turkovi} i njezinih prijatelja u medijima,izdao priop}enje, dakako, sve sameizmi{ljotine i grube manipulacije, kojima}e se, nasre}u bezuspje{no, sluìti sve dokraja sudskog procesa.

Laì koje je Senad Avdi} plasirao usvojoj novini o meni, dovode}i me u vezu sMariom Toli}em, direktno ugroàvaju moji ìvot moje porodice. Tekstom koji jeobjavljen, Avdi} nas ozna~ava kao mete zaodstrel, poru~ili su supru`nici Turkovi}.Zijad Turkovi} je tada negirao i da jeSenadu Avdi}u prijetio, neuvjerljivoobja{njavaju}i kako je od zajedni~kogprijatelja samo traìo njegov broj telefona.Htio sam ga pitati zbog ~ega ve} duèvrijeme pi{e laì o meni i zbog ~ega nijeobjavio nijedan demanti koji mu jeupu}en, napisao je Turkovi}, napominju}ikako se poslije samonicijativno javio uMUP Kantona Sarajevo. U to vrijeme,podsjetimo, sarajevska policija nije imalanikakvih saznanja o zlo~inima kriminalneorganizacije Zijada Turkovi}a - ohladnokrvim su ubojstvima ~itali dvamjeseca kasnije, ponovno u SB?!

NEMOJTE DA VAS SVE POKOPAMTurkovi}eve javne i tajne prijetnje,

najava kaznene prijave i tu`be za klevetu

protiv urednika i novinara Slobodne Bosnenisu nas, dakako, pokolebale da nastavimoistraìvati tajne veze sarajevskog mafija{a i

nestalog Marija Toli}a, njegovog dugo god -i{njeg bliskog prijatelja. Tada smo otkrili dasu Toli} i njegov prijatelj Ajdari 25. marta2010. uve~er iz Zenice krenuli u Sarajevo,da su svratili u Turkovi}ev restoran, gdje suse trebali sastati. Cijela je pri~a bilasklopljena sredinom jula, kada smo objavili{okantno otkri}e - da su Zijad Turkovi} injegovi pla}enici svirepo likvidirali Toli}a iAjdarija, ali i Mithata Meki}a zvanog Mikii njegovu djevojku Luciu Cortez Salas.Napisali smo i da su Turkovi}evi sau~esniciu zlo~inu bili HHajrudin Memovi}, Sead SejoDumanji}, Isljam Kalender, Fadil Aljovi}...

Dumanji} je, odmah, preko posrednikaodlu~no demantirao veze s ZijadomTurkovi}em, da bi pola godine kasnije, usvojstvu svjedoka-pokajnika, skru{eno uTuìteljstvu BiH potvrdio sve navode izteksta. Senad Avdi} }e zavr{iti kao onajgr~ki novinar, kazao je Zijad Turkovi}prijatelju, aludiraju}i na SSocrata Galasa,kojeg je u julu smaknula gr~ka mafija.Aljovi} je, opet, sa skrivenog broja zvaoRedakciju SB i prijetio. [to ste pisalida sam ja nekakve mrtvace kopao?Nemojte da do|em, da vas sve pokopam,govorio je odbjegli kriminalac, i ne slute}ida je istraga Federalne uprave policije isarajevskog Kantonalnog tuìteljstva ve}u poodmakloj fazi. Zijad Turkovi} injegove pla}ene ubojice uhap{eni su 21.septembra, po nalogu tada{njeg glavnogdràvnog tuìtelja MMilorada Bara{ina.Zahvaljuju}i iskazima svjedoka pokajnika,koji su u strahu za vlastiti ìvot pristali nasuradnju s istraìteljima, prona|ena sutijela Turko vi}evih `rtava, ali je optu`nicasastavljena tek u junu 2011. Nepune ~etirigodine kasnije, dosje o zlo~ina~kojorganizaciji Zijada Turkovi}a i definitivnoje zatvoren.


DOSSIER TURKOVI]

GRAEVINSKI PODU ZET -NI K: Prvi i vjerojatno po slje dnji Turkovievzako niti posao bila jestano gradnja, graevinskuje firmu osnovao samo s jednim ciljem - da sakrijenelegalne izvore pri hoda i opere novac

KOBNI PUT U SARAJEVOMario Toli} i Verner Ajdari posljednji su put vi|eni ìvi 25. marta 2010.


Kolega Avdi}u, kad i kako po~injuVa{i problemi i nesporazumi sa ZijadomTurkovi}em?

Iskreno govore}i, ja sam tog predratnogsitnog kriminalca potcijenio. Imali smozajedni~kih poznanika, ali ni{ta ni krupnoni sitno o Turkovi}u nisam znao osim da jeprestupnik i povratnik u djelu. Nakon rataiz takozvanog Turkovi}evog klana stizalesu nam ozbiljne prijetnje.

O kakvim prijetnjama je zapravo bilarije~?

Otprilike 2000 i neke godine, jedan mojpoznanik koji je sjedio u klubu Boemi,pani~no mi se javio, tvrde}i da ZijadTurkovi} i Senad Kobili}, ili ko ve},ozbiljno planiraju moju likvidaciju. Nazvaosam tada Fahriju Karkina, a Fahro bi to

mogao potvrditi kad bude stani, pani,uglednog advokata, i pitao ga za savjet. [tada radim i da li su te prijetnje,vjerodostojne, pa`nje vrijedne. Nije se sanjima zaje...ati, Senade, bio je Karkinovodgovor. To je zeznut, ozbiljan kriminalnipolusvijet. Fahrija je u to vrijeme branio,odnosno zastupao obojicu ]ela, i IIsmetaBajramovi}a i RRamiza Delali}a i jako jedobro poznavao taj milje iz kojeg su stizaleprijetnje na moj ra~un.

Da li ste o tim prijetnjama obavijestilijavnost?

Jesam. U sva~ije u{i sam poku{aouturiti tu ~injenicu. Ne bih da grje{im du{u,a mislim da je jedino to prenijela kolegicaDènana Karup Dru{ko u tada{njimDanima.

Ko Vam je, konkretno, prijetio?Prijetio mi je Senad Kobili}. A dan, dva

nakon {to su Dani to objavili nazvala memajka Senada Kobili}a da mi se izvini....ako je i{ta od toga {to sam izjavio umedijima ta~no.

Problemi po~inju sa nestankomMarija Toli}a i Vernera Ajdarija 2009.godine?

Da, tako je. Cijela Federacija BiH bilaje tapacirana dàmbo plakatima na kojimaje obitelj Toli} pozivala savjesne gra|aneda prijave sve informacije koje bi mogleuputiti gdje se nalazi i kako je zavr{ioMario Toli}. Iz izvora bliskih meni, daklekafanski investigation journalism, saznaosam i objavio da je pokojni Toli} posljednjiput ìv vi|en u kafi}u Bell Amy naPofali}ima. U tom sam objektu, dok samjo{ i{ao u gimnaziju, po~esto, pre~estoboravio. Prijeratni vlasnik mu je bio @eljkoâpalik, na neki ~udan na~in poslijeratnivlasnik postao je Zijad Turkovi}.


Razgovarao: MIRSAD FAZLI]

PRVI PUT SENAD AVDI] GOVORI ZA SBKAKO JE PRE@IVIO KRIMINALNE

PRIJETNJE BANDE ZIJADA TURKOVI]A:

Nosale su me vile Ravijojle

senad:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:09 Page 15

Koliko se sje}am, nakon objave tihinformacija po~eli su Va{i problemi?

Postoji ne{to {to nije postojalo uvrijeme kada sam se ja u tom kafi}u,bezuspje{no i amaterski, poku{avaoudvarati Sla|ani Milo{evi}, srpskojpjeva~ici, videozapisi, dakle sigurnosnekamere. Turkovi} tada kre}e da se obra~unasa mnom, vjerovatno. îm je objavljen tajtekst u SB Zika se razletio po svimkafanama gdje pretpostavljao da bi mogaobiti Senad Avdi}. Da mi ne{to {atro objasni,u smislu dosta se Senad nanosao glave.

Prijavili ste to policiji?Naravno. Prvo Federalnoj upravi

policije, na ~ijem ~elu je tada bio moj dobardrug Zlatko Mileti}, a saslu{avao me {efkriminaliteta Edin Vranj. Bio je jo{ jedaninspektor koji je nazo~io tom sastanku.Zaklju~ili su da prijetnja Turkovi}a nijefederalni, nego niì, kantonalni nivo.

Kakva je bila Va{a reakcija na to?Velikom brzinom sam oti{ao u

Kantonalni MUP, po{to je meni procedurava`nija od egotripova. Tamo su medo~ekali Predrag Kurte{, moj dobripoznanik, i Mevludin Halilovi}, na~elnikkrim sektora Kantonalnog MUP-a. Popilismo po viski, dva, mo`da i tri....Prijavljujem se, kaèm ja, na okolnostvjerodostojne prijetnje. Neko od njih, ne bise smio zakleti ko, saàljavaju}i me rekaoje. Nije jednostavno kad ti prijeti ZijadTurkovi}.

Da li je policija imala zakonskogosnova da tada uhapsi Turkovi}a?

Nisu. U cijeloj toj stvari, a vazda ima{po{tenog svijeta, policija je traìlasaglasnost deùrnog tuìoca. Na moju sre}ui na sre}u svih po{tenih ljudi u ovom gradu,deùrni tuìlac bio je ]azim Hasanspahi}.On je, na nevi|eno, telefonom, odobriopoliciji da narednog dana privede ZijadaTurkovi}a zbog prijetnji uglednom novi na -ru Senadu Avdi}u.

Da li je priveden?Nije. On je u pola osam sljede}eg dana

sam do{ao u Kantonalnu policiju. Imao jedojavu da }e biti priveden.

Dojavu, od koga?Ne znam.

Da li ste preduzeli neke mjere li~neza{tite?

Naravno da jesam, ali ne institucionalnenego vaninstitucionalne prirode. Nisam jasebe na ulici na{ao da bi me svaka budalamogla roknuti kad mu se }efne. Imam jate{kih i krvavih utakmica u nogama. Ja samipak dijete koje je odraslo u ozra~ju nasilja,

u [vrakinom Selu, i znam kako se satakvim monstrumima komunicira. Ne silomargumenta, nego argumentima sile.Dvojica, trojica mojih dobrih prijatelja samargine dru{tva i s prve crte razbojni{tva,prenijeli su Turkovi}u opominju}u porukukoja se ukratko moè saèti u ovome - nediraj Sen~ija, imat }e{ s nama problema.Tako mi je ostala ìva glava na ramenima.

Bilo je poku{aja da Turkovi} i Vizakopate ratne sjekire?

Istina. Kada sam jedne godine uLjubu{kom dobio nagradu za novinaragodine, narednog jutra me nazvao advokatFahrija Karkin da mi ~estita i preneseporuku Zijada Turkovi}a da sjednemo nakafu i da se dogovorimo oko nerije{enihproblema. Nije mi padalo na pamet. Nepuno kasnije, nazvao me Munir Alibabi} dami kaè kako je u nekoj autopraonici naKo{evu sreo Zijada Turkovi}a kojeg kao dotada {atro nije znao. Tada mi je Munjarekao kako Zijad ho}e da se dogovori samnom. Ne postoji niti jedna stvar oko kojese ja sa Turkovi}em mogu dogovoriti,mislim da sam to rekao. Iskreno, orazmjerama zlo~ina, dijapazonu aktivnostiTurkovi}a ja u tom trenutku, dakle polagodine prije njegovog hap{enja, nisma znaoni{ta, ili vrlo malo toga.

Daleko bi nas ova pri~a odvukla.Kako ste do~ekali hap{enje Turkovi}a ujesen 2010. godine?

S ogromnim olak{anjem i odu{e -vljenjem.

Ako nije tajna, ko Vam je saop{tiovijest o njegovom hap{enju?

Nije tajna. To mi je saop{tio Olegâvka, dràvni tuìtelj uz poruku pravdaje spora, ali dosti`na. Uostalom, svi sumedij bili pozvani na press konferenciju nakojoj su bili nazo~ni Oleg, DijanaKajmakovi}, Milorad Bara{in, ]azimHasanspahi}....

Supruga Zijada Turkovi}a, [ejlaJugo, dolazila je u redakciju SBpoku{avaju}i da Vas ubijedi u suprotno?

Da bio je to jedan od najtu`nijih dana umom ìvotu. Tr~ao sam od ku}e doredakcije, od redakcije do bolnicePodhrastovi gdje mi je intenzivno inepovratno umirao brat. Nije mi bilo ni do~ega, a kamoli do istine [ejle Turkovi} onjenom suprugu Ziki. Navodno je taatraktivna dama poslije razmahalala kakosam se ja prepeo nje pa pobjegao izredakcije preko poàrnih stepenica. Nebude mi mrsko, kad sam se nakupio svihmogu}ih stresova, nazovem kolegicu [ejluJugo i kaèm slu{aj ti, ènska glavo,reko{e mi da si danas dolazila u redakcijuSB. To se zove upad u privatni posjed.Zamisli, jadna li mi majka, da sam ja samoprije godinu dana upao u tvoj i privatniposjed onog tvog monstruma Turkovi}a.Bio bih vi{estruko strijeljan.


îm je objavljen taj tekst u SB Zika se razletio po svim kafanama

gdje pretpostavljao da bi mogao biti Senad Avdi}. Da mi ne{to {atro objasni, u smislu dosta se Senad nanosao glave

senad:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:09 Page 16


REFORME PRED ZIDOM

Salih Kruica, predsjednik Sindikata dravnih slubenika Federacije BiH,otro se usprotivio ideji federalne Vlade o uvoenju progresivne stope porezana dohodak; Slobodna Bosna otkriva zato se samo inovniki sindikat buni

protiv reforme i kakva je poreska praksa u dravama Evropske unije

RASTRO[NI I NEZAJA@LJIVI^INOVNI^KI APARAT VODI DR@AVUU DU@NI^KO ROPSTVO I BANKROT!

asim:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:44 Page 18

Svako malo bh. mediji, u nedo -statku atraktivnijih tema, dohvatese uvijek aktuelne pri~e o bezo -brazno visokim pla}ama i privile -gijama cijele armije zapo slenih u

tzv. javnom sektoru - drà vnim institu -cijama, agencijama, direkcija ma, zavodi -ma, pravosu|u, javnim preduze }ima...Standard uposlenih u javnom sektoru BiHne zaostaje za standardom najbogatijihdràva Evropske unije, mada je brutodoma}i proizvod (BDP) na{e dràve ravnosedam puta manji od prosjeka Evropskeunije! @alosno oskudni bruto doma}iproizvod o~igledno je nepravednopodijeljen: realni sektor jedva drì glavuiznad vode, dok u isto vrijeme glomazni,korumpirani i tromi dràvni aparat tro{iglavninu nacionalnog dohotka naodràvanje svog nerealno visokogstandarda.

PRAVEDNIJA PODJELA DOHOTKAâk i pod cijenu kreditnog zaduìvanja

- ako novca nema u dràvnoj kasi, ima ga uMe|unarodnom monetarom fondu, pri~emu se sav novac iz kreditnih aran`mana sMMF-om do zadnje marke investira u

odràvanje materijalnog standarda~inovni~kog aparata.

No, prva ozbiljnija reforma kojomVlada Federacije BiH, s novim premijeromFadilom Novali}em na ~elu, poku{avabarem djelimi~no korigirati nepo{tenu inepravednu podjelu dru{tvenog bogatstva udijelu bh. javnosti do~ekana je na no`.Desetak dana nakon {to je preuzeopremijerski mandat, premijer Novali} jeiza{ao s prijedlogom da se pove}a porez nadohodak svima onima koji zara|uju vi{e odprosje~ne pla}e u dràvi: umjesto dosada -

{njih 10 posto, ubudu}e bi pla}ali 17 postona neto pla}u.

Iako je rije~ o sitnoj, skoro simboli~nojkorekciji poreske politike, Novali}evprijedlog do~ekan je na no`, pri ~emunaravno najglasnije protivljenje dolazi izSindikata dràvnih slu`benika. Njihovpredstavnik SSalih Kru{~ica kazao je zaDnevni avaz da je Novali}ev prijedlogneshvatljiv i neprihvatljiv.

Kada potro{a~ka korpa raste, kadatro{kovi ìvota rastu, vlast se odlu~uje nanove namete. Umjesto da razvijaju na~inzapo{ljavanja, da imamo ve}i broj zapo -slenih kako bismo imali i vi{e doprinose,oni se odlu~uju na ishitrene poteze kojeniko ne razumije, zakukao je sindikalnivo|a federalnih ~inovnika SSalih Kru{~ica,o~ito svjestan da }e ova mjera najvi{epogoditi privilegirani sloj dràvnih slu ` be -nika i namje{tenika. Zanimljivo, niti jedandrugu granski sindikat - koji {titi pravaradnika u trgovini, rudnicima, metalurgiji,drvnoj, grafi~koj ili tekstilnoj industriji,nije se usprotivio predloènom modeluoporezivanja dohotka. Reagirao je samo~elnik Sindikata dràvnih slu`benika, dakleonih koji odli~no ìve na grba~i realnogsektora i kojima ne pada na pamet davlastiti standard makar djelimi~no uskladesa standardom onih koji rade u proizvodnji.To je najbolji dokaz da je Novali}evprijedlog o korekciji poreske politikepogodio u sridu problema.

SINDIKALNI DEMAGOGNaravno da je ~elnik Sindikata dràvnih

slu`benika u pravu kada demago{kimfrazama zagovara otvaranje novih radnihmjesta, ali to jo{ uvijek ne zna~i da ne trebana pravedniji i po{teniji na~in podijeliti


SINDIKAT BRANI PRIVILEGIJE DR@AVNIH SLU@BENIKA

Pi{e: ASIM METLJEVI]

Pla}e dràvnih slu`benika u pravilu su 50 postove}e od pla}a u privredi

Prije nepunih mjesec dana, Vladasusjedne Hrvatske predloìla je ad hocZakon o uskrati isplate pojedinih materijal -nih prava zaposlenima u javnim slu`bama.

Zbog te{ke ekonomske situacije udràvi i manjka novca u dràvnoj kasi,Vlada Hrvatske je odlu~ila da se u 2015.godini svim zaposlenim u javnimslu`bama uskrati isplata regresa za

godi{nji odmor kao i isplata nagrade zaboì}ne blagdane.

Ekonomska situacija u BiH jeneuporedivo teà, ali zaposleni u javnimslu`bama ni na koji na~in to ne}e osjetiti.Manjak novca za isplatu dohotka,regresa, toplog obroka, i sl. osigurat }e sekao i do sada iz kredita MMF-a koji }e ukona~nici vra}ati realni sektor.

ODGOVORAN POTEZ HRVATSKE VLADE

Zbog ekonomske krize nema isplateregresa

ZA[TITA PRIVILEGIJASindikalni lider Salih Kru{~ica

protivi se reformi poreske politike


nacionalni dohodak, ali i teret ekonomskekrize u kojoj se BiH nalazi ve} dugi nizgodina. A ~inovni~ki aparat dràve zapravoje jedini sektor bh. dru{tva koji ekonomskakriza nije ni dotakla: njihove su pla}ejednako redovne, ~ak i onda kada jesvakom ~etvrtom preduze}u iz realnogsektora blokiran ra~un zbog poslovnenelikvidnosti koja poprima pandemijske

razmjere. Manjak novca u dràvnoj kasi nerje{ava se kresanjem potro{nje i uskla |i -vanjem rashoda s realnim prihodima, negose rje{ava kreditnim zaduìvanjem prekotrezorskih zapisa i obveznica, ili novimzaduìvanjem kod Me|unarodnogmonetarog fonda.

NOVI KREDIT MMF-a Prijedlog Vlada Federacije BiH o

korekciji poreske politike, na na~in da ve}iporez pla}aju oni koji imaju vi{e, na traguje prakse u prakti~no svim evropskimdràvama, osobito onim u sastavuEvropske unije. U susjednoj Hrvatskoj,koja je svoj poreski sistem jo{ prije desetakgodina prilagodila evropskoj praksi,

uveden je takvozvani progresivni porez nadohodak, sa ~ak tri poreske stope: od 12posto, od 25 posto te od 40 posto! Najniùporesku stopu od 12 posto pla}aju svizaposleni u Hrvatskoj ~ija je neto pla}aispod 3.600 kuna, vi{u poresku stopu od 25pla}aju oni ~ija su mjese~na primanja ispod10.000 kuna, dok najvi{u stopu poreza, ~ak40 posto, pla}aju svi koji mjese~nozara|uju vi{e od 10.000 kuna. Hrvatska jepo visini poreza u samom evropskom vrhu,no niti u jednoj dràvi Evropske unijenajvi{a poreska stopa nije ispod 30 posto,

{to je upola manje od stope koju jepredloìla Vlada Federacije BiH.

Da skandal bude potpun, sindkalnidemagog Salih Kru{~ica obru{io se nafederalnog premijera Novali}a ba{ utrenutku dok je ovaj u Va{ingtonu poku{a -vao ugovoriti novi kreditni ara n`man. Rupeu entitetskim budètima su tolike da se nemogu za~epiti iz redovnih poreza, pa jeVlada FBiH kao i Vlada RS-a prisiljenatraìti dodatni novac od MMF-a.

Prije ravno pet godina, BiH je ugovorilapovoljan kreditni aran`man s MMF-om, uzsamo jedan uvjet - da administrativnomaparatu dràve smanji pla}e za 10 posto.Federacija je to u~inila 2009. godine, kada jefederalni ministar finansija bio VVjekoslavBevanda, ali efekti su izostali zbog bezo~neopstrukcije Sindikata dràvnih slu`benika na~elu s aktuelnim predsjednikom SalihomKru{~icom, koji je potaknuo o{te}eneradnike da tuè federalnu Vladu i da skamatama naplate ono {to im je nezakonitouzela. Sudovi su presudili u korist radnika,pla}e su pove}ane za 10 posto, a svio{te}eni radnici dobili su iz budèta razlikuu pla}ama i pripadaju}e kamate. Tako smo seponovo na{li ondje gdje smo bili prije petgodina: s budètskim manjkom od nekolikostotina miliona maraka koji }e se ponovozatvoriti kreditom MMF-a.


REFORME PRED ZIDOM

Vlada Federacije BiH na sjednici uMostaru prije petnaestak dana formirala jeposebnu radnu grupu ~iji je zadatak daponudi model progresivnog sistemaoporezivanja dohotka. U opticaju je nekolikovarijanti koje se u osnovi naslanjaju nahrvatski model oporezivanja dohotka, ali sneuporedivo ni` om poreskom stopom.Zaposleni radnici s mjese~nim primanjima

ispod prosjeka u dràvi pla}ali bi umjesto 10svega 5 posto poreza, radnici s pla}om urasponu od 800 do 1.200 KM pla}ali bi porezod 12 posto, dok bi svi zaposleni s pla}omiznad 1.200 KM pla}ali porez od 17 posto.

Dakle, porez na dohodak u FederacijiBiH bio bi pribli`no 50 posto niì nego uHrvatskoj, odnosno 40 posto niì odprosjeka u dràvama Evropske unije.

PRAVEDNIJA RASPODJELA POREZA

Federalna Vlada zagovara tri stopeporeza na dohodak

INOVNICI TUILIVLADU: Prije ravno petgodina, BiH je ugovorilapovoljan kreditni aran -man s MMF-om, uz samojedan uvjet - da adminis-trativnom aparatu dravesmanji plae za 10 posto,ali efekti su izostali zbogotpora inovnikog aparata

NOVO KREDITNO ZADU@ENJEVlada FBiH i RS ponovo traè novac od MMF-a

za finansiranje prekomjerne potro{nje


Predsjednik Republike SrpskeMilo rad Dodik nije otputovao uJerevan na ceremoniju obilje ` a -vanja 100 godina od stravi~nogzlo~ina nad jermenskim narodom

pod vla{}u Otomanske imperije. Dodikovdolazak navodno je sprije~ila Turska kojanije dozvolila prelet aviona preko prekosvoje teritorije. Zapravo, dozvola za preletje stigla, ali tek nakon {to se Dodik vratio izBugarske, gdje je puna ~etiri sata ~ekaodozvolu.

Vjerovatno, da se nismo vratili,dozvolu ne bismo ni dobili, rekao jeDodik novinarima na banjalu~kom aerodro-mu nakon povratka iz Bugarske.

Dodik je rekao da ne èli o ovomedavati kvalifikacije, ali je podsjetio daTurska ne priznaje taj zlo~in kao genocid,{to bi trebalo da zna~i da je zbog toga i spri-je~ila njegov odlazak u Jerevan.

êkali smo u Bugarskoj od 10.45~asova do 15.00 ~asova i tada smo odlu~ilida se vratimo jer smo upadali u lo{e vri-jeme i mrak i nije bilo izvjesno da }emodobiti dozvolu, naveo je Dodik.

Ministarstvo vanjskih poslova RepublikeTurske demantiralo je navode iz ureda pred-sjednika Dodika, da njegovom avionu turskevlasti nisu odobrile prelet preko turskog teri -to rija. Tursko Ministarstvo saop}ilo je kakopredsjednik RS-a Dodik nije zatraìo nikak-vo odobrenje za prelet na putu ka Jerevanu,kao i da se ne radi ni o kakvoj opstrukcijipoliti~ke prirode.

Zanimljivo, Dodika je demantirao i nje-gov pilot SSreten Ili}, koji je rekao da jezadatak dobio prije nekoliko dana i da jeju~er (utorak, 21. aprila) u 19.30 ~asova odvlasti Jermenije dobio odobrenje za slije-tanje.

S obzirom da na{ avion nema direktanlet do Jerevana, planirali smo slijetanje uBurgas, gdje smo, po slijetanju i poslijepunjenja goriva i pripreme za polijetanje uJerevan, od bugarske kontrole leta dobiliobavje{tenje da nam nije dozvoljen letpreko Turske, naveo je Ili}.

On je naglasio da su ~ekali ~etiri sata i

da nisu dobili obrazloènje za{to nije dobi-jena dozvola od Turske. Drugim rije~ima,Ili} je priznao da zahtjev Turskoj nijeupu}en ni blagovremeno ni izravno, nego jeto umjesto njih uradila bugarska kontrolaleta i to tek nakon {to je Dodikov avion sle-tio u Bugarsku!

Zanimljvo, jermenski dràvni radioprvi je objavio vijest da nadle`ne turskeinstitucije ne dozvoljavaju Dodiku preletturske teritorije.

Centralna manifestacija povodom 100godina od masovnih ubistava Jermenaodràt }e se u petak, 24. aprila, u Jerevanu,tako da Dodik ima sasvim dovoljno vreme-na da blagovremeno otputuje u Jerevan isudjeluje na ovoj manifestaciji. Naravno,pod uvjetom da to stvarno èli i pod uvje-

tom da za taj put dobije odobrenje izBeograda!

Moè to u~init letom preko Turske, za{ta je dobio dozvolu, ali i preko neke drugedràve. Tako|er, imao je dovoljno vremenada u parlamentarnu proceduru uputiRezoluciju o priznavanju genocida nadJermenima, jer je, koliko nam je poznato,nerezidentni ambasador Jermenije jo{ prijevi{e od mjesec dana boravio u Banjoj Lucikako bi isposlovao dolazak Dodika uJerevan i usvajanje Rezolucije o priznavan-ju genocida prije centralne manifestacije uJerevanu.

Dodik je glatko prihvatio ponudunerezidentnog ambasadora Jermenije, ali seprili~no ohladio nakon konsultacija s poli-ti~kim i dràvnim vrhom Srbije.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Osim Turske, Dodika demantirao i njegov pilot Sreten Ili!

Turska negirala Dodikovu tvrdnju da je zabranilaprelet aviona, a Dodikov pilot Sreten Ili javno

priznao da nije ni traio dozvolu od Turske!

INSCENIRANA DRAMATurska je negirala Dodikove tvrdnje o zabrani preleta avionom

Skandal:Skandal.qxd 23.4.2015 0:45 Page 21

Nakon nekoliko medijskih istupa io{trih kritika na ra~un bh. vlastizbog vi{egodi{njeg produàvanjapritvora IImadu al-Husinu,poznatijem kao AAbu Hamza,

zastupnik SDA [[emsudin Mehmedovi}zatraìo je po~etkom aprila da se o tomSirijcu izjasne i njegove kolege uParlamentu BiH. Od novoizabranog jedràvnog ministra sigurnosti i biv{egdirektora Slu`be za poslove sa strancimaDragana Mekti}a zastupnik Mehmedovi}zvani~no traìo odgovor na pitanje za{to seImad al-Husin od 2008. nalazi uImigracionom centru u Isto~nom Sarajevu.Zaista ne razumijem kako je mogu}e da~ovjek sedam godina leì zatvoren. Dokada }emo kr{iti ljudska prava i {ta sede{ava s ovim slu~ajem?, apelirao je[emsudin Mehmedovi}. Budu}i da nasjednici Zastupni~kog doma ParlamentaBiH nije bilo ministra Meki}a, politi~ka jerasprava o Abu Hamzi, po svoj prilici,

ostavljena za naredno zasjedanje, dakako,ukoliko zastupnici ne budu imali pre~egposla.

ABU HAMZA I NASER KELMENDI Ponovno aktualiziranje pravnog statusa

najduèg stanovnika Imigracionog centra uIsto~nom Sarajevu, najprije u medijima apotom i u Parlamentu BiH, nije se desilonimalo slu~ajno. Inicijatori najnovijekampanje za osloba|anje Abu Hamze znajuda u sada{njim okolnostima, budu}i da supropali svi poku{aji da se deportira u tre}uzemlju, on moè biti pu{ten iz pritvorasamo ako obavje{tajne i sigurnosneagencije u BiH procijene da Imad al-Husinivi{e ne predstavlja prijetnju po nacionalnusigurnost. Podsjetimo da su na temeljuobavje{tajno-policijskih izvje{}a suci SudaBiH proteklih godina donosili odlukeprema kojima je Abu Hamza ostajao podmjerama nadzora, ali je pitanje ho}e li sesigurnosne procjene promijeniti nakon {tobude izabran novi direktor Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA). înjenica je,tako|er, da je Abu Hamza u Imigracionomcentru zaglavio isklju~ivo zbog upornogodbijanja da se vrati u svoju domovinu,

premda je jo{ 2007. u Ambasadi Sirije uSrbiji dobio putne isprave. Pojasnimo i daje obitelj Imada al-Husina u Siriji bilaiznimno uvaèna, da su bili na visokim


PARLAMENTARNA BITKA [EMSUDINA MEHMEDOVI]A

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILIÎ] i

MILUTIN STOJÊVI]

Zastupnik SDA u Parlamentu BiH EMSUDIN MEHMEDOVI zatraio jepoetkom aprila od novoizabranog dravnog ministra sigurnosti DRAGANA

MEKTIA informaciju o pravnom statusu najpoznatijeg tienika Imigracionogcentra Slube za poslove sa strancima IMADA AL-HUSINIJA poznatijeg kao ABUHAMZA; zastupnik Mehmedovi se, meutim, nije zanimao samo za pritvorenog

Sirijca, nego i za IMADA EL-MISRIJA, koji je iz BiH u Egipat izruen prije etrnaest godina

PRAVDA ZA DVA IMADA

Zastupnik [emsudin Mehmedovi}u Parlamentu BiH traìo

osloba|anje Imada al-Husina, aod ministra sigurnosti Dragana

Mekti}a informaciju ostatusu Imada el-Misrija

POVRATAK OTPISANIH

misri suzana:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 21:26 Page 22

poloàjima u dràvnoj administracijiBashara al-Assada. Abu Hamzin je ro|enibrat oti{ao u mirovinu kao pukovniksirijske vojne slu`be sigurnosti?!

Kao glavni logisti~ar odreda ElMudàhid, Imad al-Husin zvani AbuHamza je u ratu raspolagao golemimsvotama novca, koje je tro{io ne polaù}inikome ra~una. Ranije smo pisali kako jeupravo Abu Hamzi koncem rata povjerenazada}a formiranja mudàhedinskezajednice u selu Bo~inja kod Maglaja,koja se kasnije raspala, pod pritiskomme|unarodne zajednice, ali i zbognedostatka financijskih dotacija zanovoprido{le ìtelje. Iako je,naime, tada{nji komandant odredaEl Mudàhid - AAbu Mali, prijenego {to je pobjegao iz BiH,Imadu al-Husinu ostavio ve}iiznos novca za kupovinu ku}a odpredratnih stanovnika Bo~inje, alii za pokretanje privatnog biznisa,Abu Hamzu su kasnije ~ak i najbliìsuradnici potajno optuìvali da je

najvi{e para zadrào za sebe. Nov~anu jepomo}, navodno, investirao u kupovinunekretnina, izgradnju stambene zgrade usarajevskom naselju Sokolovi}-Kolonija,otvaranje privatnih tvrtki... Istodobno se uizvje{}ima bh. sigurnosnih agencija Imad

al-Husin spominje kao bliski partnerEnama Arnaouta (koji je u Americi osu|enna dugogodi{nju kaznu zatvora zbogterorizma), AAhmeda Zuhaira zvanogHandala i drugih bjelosvjetskih terorista, skojima je bio u kontaktu sve do hap{enja.Zanimljivo je, me|utim, da se u policijskimdokumentima navodi kako se Abu Hamza,osim sa svojim pristalicama iz selefijskogpokreta, sredinom 2007. sastajao i s

~lanovima obitelji NNasera Kelmendija, teda je ~esto posje}ivao njihov hotel Casa

Grande na Ilidì. Policijska istraga,me|utim, nije otkrila kakvi su zaje -dni~ki poslovi zbliìli Abu Hamzu skriminalnim podzemljem?!

BOSANSKA MISIJA IMADA EL-MISRIJA

No, nije se zastupnik Mehme -dovi} zanimao samo za Imada al-Husina, nego i za njegovog

nekada{njeg bliskog prijatelja, Egi p -}anina IImada el-Misrija. [emsudin

Mehmedovi} je po~etkom aprila


SPASIMO ABU HAMZU

NI NA NEBU, NI NA ZEMLJIImad al-Husin, poznatijI kao AbuHamza, u Imigracionom centru uIsto~nom Sarajevu nalazi se ve}

gotovo sedam godina


tako|er uputio zastupni~ko pitanje koje seodnosi na nadzor Imada el-Misrija uImigracionom centru Slu`be za poslove sastrancima.. Slu`ba za poslove sa strancimanije odredila mjeru nadzora smje{tajem uImigracioni centar, niti se Imad el-Misrinalazi u Imigracionom centru, navodi se uodgovoru koji je zamjenik direktora Slu`beza poslove sa strancima IIzet Nizam 8. aprilaposlao Parlamentarnoj skup{tini BiH.

Premda u dokumentu Slu`be za poslove sastrancima nije nazna~eno, odranije jepoznato da je Imad el-Misri za kojeg se[emsudin Mehmedovi} nenadano intere -sirao, deportiran prije ~etrnaest godina,nakon {to je, ba{ kao i Abu Hamza, ostaobez dràvljanstva BiH.

Imad el-Misri, ~ije je pravo ime EEslamAhmed Faragalla, stigao je u BiH u ratnimgodinama, i odmah se pridruìo odredu ElMudàhid, u kojem je bio zaduèn zavjersku obuku?! Uskoro se nametnuo kaovrhovni vjerski autoritet, najprije me|ustranim borcima, a potom i doma}imvojnicima odreda El Mudàhid. Premanekim procjenama, vjersku poduku koju jevodio {ejh El-Misri, kao preduvjet zaregrutaciju u odred El Mudàhid, do krajarata je pro{lo na stotine mladi}a iz srednjeBosne.

STRADANJE U EGIPATSKIM ZATVORIMAU Zenici, gdje je u to vrijeme provodio

najvi{e vremena, Imad el-Misri je upoznaoi budu}u suprugu AAjlu Durmo, sa kojom sevjen~ao 1994. i uzeo njezino prezime. Snovim je identitetom, sada kao EEslamDurmo, u BiH ostao ìvjeti i poslije rata, alije ~esto mijenjao mjesto prebivali{ta.Izvjesno je vrijeme ìvio i u selu Bo~inja,kada su neformalni lideri tamo{njemudàhedinske zajednice bili Imad al-Husini zvani Abu Hamza, AAwad Aiman iMuhammed Said Masrur zvani AAbu Minah,s kojima je bio vrlo blizak.

Promjena identiteta i novo drà -

vljanstvo, koje je Eslam Durmo ume|uvremenu dobio, nisu ga ipak spasilikaznenog progona. Na zahtjev egipatskihvlasti, koje su za njim godinama tragale,optuùju}i ga za veze s me|unarodnimteroristima, Eslam Durmo, odnosno Imadel-Misri je, unato~ protivljenju iprijetnjama njegovih sljedbenika u BiH,uhap{en u jesen 2001. i ubrzo isporu~en uEgipat. U svojoj je domovini osu|en nadesetogodi{nju kaznu zatvora (navodno jebio izloèn najgorim fizi~kim torturama,koje su ostavile trajne posljedice nanjegovo zdravlje). Prema informacijamaSlobodne Bosne, Imad el-Misri setrenuta~no nalazi u Kairu i te{ko jebolestan, ali mu lo{e zdravstveno stanje nijepredstavljalo prepreku da ostane aktivan nainternet portalima i dru{tvenim mreàma.Zahvaljuju}i modernim tehnologijama, El-Misri i dalje drì predavanja na portalimakoje ure|uju selefije - njegova vjernapublika, me|u kojima su i pristalice iz BiH.Njima je Imad el-Misri upu}ivao porukesavjetuju}i ih kako da se organiziraju iponovno ujedine, a nakon {to je me|uselefijskim vo|ama u BiH, u posljednjihgodinu dana, do{lo do ozbiljnog razdora.Pojedini su mediji spekulirali da je EslamDurmo prije nekoliko godina dolazio u BiHi da je bio u vezi s MMevlidom Ja{arevi}em,ali ta informacija nikada nije zvani~nopotvr|ena, kao {to do kraja nije rasvije t lj e -na ni njegova uloga u regrutiranjubosanskih mladi}a za odlazak na sirijskarati{ta.


PARLAMENTARNA BITKA [EMSUDINA MEHMEDOVI]A

[EMSUDIN MEHMEDOVI], BORACZA LJUDSKA PRAVAZastupnik SDA u dràvnom Parlamentu iskoristio je svoje zakonsko pravo i zvani~nozatraìo informacije o statusu Imada el-Misrija, Egip}anina koji je davno protjeran iz BiH


Beogradski novinar DDu{an Ma{i},koji ìvi i radi u Londonu,pokrenuo je inicijativu zaobiljeàvanje dvadeseto godi{nji -ce genocida u Srebrenici tako {to

}e sedam hiljada ljudi le}i na plato ispredSkup{tine Srbije u Beogradu.

Ma{i} za Slobodnu Bosnu kaè da suga za pokretanje akcija #sedamhiljadainspirisali studenti iz Zagreba koji sunedavno izveli performans za 147 ubijenihstudenata iz Kenije.

Ova akcija za Srebreni~ane jeinspirisana protestom studenata u Zagrebupovodom masakra u Keniji. @eleo bih i naovaj na~in da im se zahvalim na zaista sjaj -noj ideji i izrazim punu podr{ku njihovojmanifestaciji.

Twitera{i su po~eli sa prijavama, a uprvih nekoliko dana od pokretanja oveakcije, javilo se nekoliko stotina zaintereso-vanih u~esnika iz Srbije. Akcija je upo~etnoj fazi i uskoro }e biti otvorenaFacebook stranica sa detaljnim uputama.Trenutno se svi oni koji èle da uzmuu~e{}e obra}aju Ma{i}u preko Twittera. Svikoji se prijave dobi}e broj, kako bi se 11.jula okupilo ta~no 7.000 gra|ana.

Na pitanje zbog ~ega je nazvao akcijusedam hiljada kada je poznato da je broj`rtava u Srebrenici 8.372, Ma{i} kaè:

Naziv #sedamhiljada uzet je kao sim-bol. Nismo èleli da uzmemo ta~an broj od8372 `rtve, iako svi znamo da to pi{e uPoto~arima. Onda bi se sve svelo na debatuda li je to ta~na brojka ili ne. Ovako, boljeje da nas pitaju: Za{to sedam hiljada?Mnogima je 7 sre}an broj, a ja se nadam da

}e ovih na{ih sedam hiljada ozna~itipo~etak neke sre}nije budu}nosti za svenas. Ma gde bili.

PRIJETE MI BATINAMA I SMR]UCilj ovog dru{tvenog eksperimenta, koji

ve} masovno okuplja ljude na Twitteru,jeste da iz Beograda tog dana bude poslatajasna poruka - da se nikada ni{ta sli~no nesmije opet dogoditi. Me|utim, inicijatorove akcije od prvog dana po~eo je da dobi-ja poruke prijete}eg sadraàja. Ma{i} navo-di da je ra~unao da }e biti prijetnji kada jepokretao akciju.

Od prvog dana incijative za organi-zaciju akcije #sedamhiljada primam porukesvakojake sadrìne. Od pretnji batinama,smr}u i svega ostalog, ali to je ne{to {to je

o~ekivano. Reakcije na ovako ne{to morajubiti ekstremne - ekstremno lo{e i ekstremnodobre. Budu}i da je na Balkanu sveekstremno, to nikoga ne ~udi. Vide}emokako }e se stvari razvijati, ja se zaista nadamda }e biti dovoljno pametnih ljudi koji }eshvatiti zna~aj ovako ne~ega i koji }e sepriklju~iti akciji, kaè inicijator akcije.

Ina~e, Ma{i} se baviti novinarstvom od1989. godine. Od novinara-saradnika,preko skup{tinskog izvje{ta~a i ratnogreportera, sredinom devedesetih postao jejedan od prepoznatljivih glasova B92 iurednik informativnog programa RadijaB92. Dugi niz godina izvje{tavao je za GlasAmerike, a honorarno je pisao i za NIN.Bio je prvi direktor Asocijacije nezavisnihmedija, a od 2000. godine je konsultant za


DVADESTOGO[NJICA GENOCIDA U SREBRENICI

Pi{e: MIRHA DEDI]

DUAN MAI, beogradski novinar koji ivi u Londonu, organizator je akcije obiljeavanja dvadesetogodinjice genocida u Srebrenici; on za na list govori ta

ga je motivisalo da organizuje ovaj masovni performans, kakav odziv graanaoekuje i kakvu reakciju aktulne vlasti u Srbiji

7.000 GRA\ANA ]E 11. JULALE]I ISPRED SKUP[TINE SRBIJE

Koliko god da nas na kraju bude, to }e biti najsna`nije izraèno saosje}anje gra|ana Srbije

s onim {to se dogodilo u Srebrenici prije 20 godina

DU[AN MA[I]Ova akcija za Srebreni~anene moè da bude shva}ena

kao ne{to {to je protivinteresa Srbije

dusan masic:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:12 Page 26

elektronske medije i jedan od najve}ih poz-navalaca radijskih prilika na Balkanu.Posljednjih deset godina ìvi i radi uLondonu.

I pored toga {to fizi~ki nije u BeograduMa{i} tvrdi da mu ne predstavlja problemda iz Londona pokrene akciju i animiraljude iz Srbije.

Iako ìvim u Londonu, ja volim dakaèm da zapravo ìvim u digitalnojSrbiji. Mo`da je ~ak i lak{e pokrenutiovakvu akciju iz digitalne Srbije posred-stvom dru{tvenih mreà. Prvih desetakdana sve drìmo samo na Twitteru, ali }emovrlo brzo pre}i i na sve druge platforme. I to

je deo, uslovno re~eno eksperimenta, jerèlimo da vidimo koliko koja dru{tvenamreà moè da doprinese jednoj ovakvojakciji. Uskoro prelazimo na Facebook, aonda i kroz druge metode okupljanjagra|ana. Sve dok nas ne bude sedam hilja-da. Koliko god da nas na kraju bude, to }ebiti najsna`nije izraèno saose}anjegra|ana i gra|anki Srbije sa onim {to sedogodilo u Srebrenici pre 20 godina. @eljanam je da #sedamhiljada bude slika koja }e11. jula oti}i iz Beograda dok svet budegledao ono {to }e se de{avati u Poto~arima.Ja bih voleo da neko u Sarajevu pokrene#trihiljade za sve one nastradale u Bratuncu

i da sve ovo otvori neku novu stranicu uodnosima me|u narodima na Balkanu,govori Ma{i}.

POMO] NEVLADINIH ORGANIZACIJAOn kaè da mu se ve} javili ljudi iz

pojedinih nevladinih organizacija i ponudilida se priklju~e i pomognu u organizaciji.

Sigurno je da ~itavu akciju ne}e bitimogu}e sprovesti bez {iroke podr{kecivilnog sektora. Ne bojim se da }e ona izo-stati i ve} smo zapo~eli razgovore. Ko godda se pridruì - dobrodo{ao je. Zato idelimo brojeve. Nije bitno kako se ko zovei iz koje je organizacije, civilne ili politi~ke,svejedno. #Sedamhiljada je akcija gra|ana igra|anki koji su spremni u~estvovati uobiljeàvanju stradanja Bo{njaka uSrebrenici.

Za ovakvu akciju potrebno je blokiratinekoliko glavnih ulica u Beogradu, no na{sagovornik smatra da aktuelna vlast uBeogradu ne}e praviti prepreke u njenojrealizaciji.

Plato ispred Skup{tine Srbije uvek jebio mesto gde su gra|ani Beogradaiskazivali svoje stavove. To je dom svihnas, pa nema razloga da tako ne bude i 11.jula Parlament je pre nekoliko godinadoneo Rezoluciju o Srebrenici i ovo {tomi radimo ne moè nikako da budeshva}eno kao ne{to {to se radi protivinteresa Srbije. Naprotiv. Ukoliko naszaista bude sedam hiljada, ne verujem da}e se iko usuditi da uradi ne{to nerazum-no. Uostalom, tu je i policija koju svi mipla}amo da nas {titi. A sve ostalo, {to sesvodi na verbalne pretnje, pa s tim sesusre}emo svakodnevno na dru{tvenimmreàma. I jo{ smo ìvi, kaè na krajurazgovora Ma{i}.

27

SRBIJA ]E DA LEGNE ZA SREBRENIÂNE

I dok se gra|ani Srbije kojima je dopr-lo do svijesti da je u Srebrenici po~injengenocid spremaju na svojevrsni perfor-mans, premijer Srbije tako|er je donioodluku da je 11. jula do|e u Poto~are.

Kako na{ list saznaje od izvora izkabineta Aleksandra Vu~i}a, srbijanskipremijer }e u Poto~arima prisustvovaticeremoniji obiljeàvanja 20. godi{njicestradanja srebreni~kih Bo{njaka. Isti izvoritvrdi da je Vu~i} traìo od MiloradaDodika da 11. jula bude u Poto~arimazajedno s njim.

Pro{lonedjeljna posjeta MiloradaDodika Memorijalnom centru u Poto~arima

tako|er je do{la nakon Vu~i}evog savjetaDodiku da bi bilo dobro da relaksiraodnose sa Bo{njacima. Da je posjeta bilauprili~ena u ùrbi, dokazuje i to da jenovinar ska ekipa iz Banje Luke uSrebrenicu bila prevezena helikopterom.Dodik je ovim postupkom èli da opipapuls javnosti i procijeni da li }e za njega bitidobro da se u Srebrenici pojavi i 11. jula.

Iako je Dodik gostuju}i u emisijiPo{teno na FTV-u rekao da 11. julane}e do}i u Poto~are, Vu~i} je odlu~an usvom zahtjevu da se na obiljeàvanju 20godina od srebreni~kog masakra uPoto~arima pojavi i Dodik.

VUÎ] I DODIK DOLAZE U SREBRENICU

Milorad Dodik e na nagovorAleksandra Vuia 11. jula biti uPotoarima

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA

OBILJE@AVANJE 20 GODINA ODGENOCIDA U SREBRENICI

Performans studenata iz Zagreba bio jeinspiracija Ma{i}u da organizuje akciju

sedam hiljada za Srebreni~ane

dusan masic:TEKST osnova.qxd 23.4.2015 0:05 Page 27

Show koji se emituje na TV HappyParovi izazvao je velike kon-troverze zbog eksplicitnih scenaseksa srbijanskih starleta ipjeva~a koji se bore za nagradu

od 100 hilja da eura..Zbog raskala{enog pona{anja Tuzlanke

Senade Nurki} (poznatije kao MacaDiskrecija) u tom showu, oglasio se iministar kulture i informisanja Srbije IIvanTasovac koji je tra`io ukidanje realityshowa Parovi. Oglasili su se i psiholozikoji smatraju da takve emisije nanacionalnoj televiziji treba zabraniti.Me|utim, od po~etka emitovanja ovogrealityja TV Happy je po rejtingupresko~ila sve druge televizije u Srbiji.Milomir Mari}, glavni urednik TVHappya, koji i kreira zbivanja u ovomshow za na{ list govori kako je poku{ao daprevaspita starlete, {ta je ova emisijapokazala Srbiji, te kako su na nju reagovalevladike i akademici.

Gospodine Mari}u, u ~emu je tajnarialityja Parovi, koji je po gledanostiprema{io do sada sve emitovane rialityje uSrbiji?

Nevolja je {to je to slika Srbije kojuniko ne voli da vidi. Ljudi su ljuti naogledalo koje ih prikazuje u takvom svetlu,a o~igledno da je narod prepoznao da je toprava slika trenutnog duha u Srbiji. Mislimda je na{a nesre}a po~ela jo{ kada je LepaBrena u hotelu Jugoslavija, mnogo prerata i pre Slobodana Milo{evi}a, uzjahalaSa{u Popovi}a iz Slatkog greha. Od tadaje prevagnuo taj duh koji je ostao na vlasti,uprkos pogre{nim politikama i ljudi u tomeprepoznaju svoje vreme. Mi od tog jahanja


REALITY KOJI JE OTKRIO PRAVO LICE SRBIJE

Razgovarala: MIRHA DEDI]

Milomir Mari, jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih beogradskih novinara,autor emisija irilica i Goli ivot i urednik TV Happy, ekskluzivno za

Slobodnu Bosnu govori o realityju Parovi, koji je eksplicitnim scenama seksaokirao region; on otkriva u emu je tajna gledanosti ove emisije i objanjavazbog ega Srbija noima ne spava otkada je ovaj show poeo sa emitovanjem

REALITY JE POEO KADAJE LEPA BRENA ZAJAHALA

SAU POPOVIAMILOMIR MARI] [OKIRAO SRBIJU

Parovi su slika Srbije koju niko ne voli da vidi. Ljudi su ljuti na ogledalo koje ih prikazuje

milomir maric:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 23:30 Page 28

ne moèmo da se oslobodimo, ja{e nas kogod stigne. Od doma}ih bezdu{nihpoliti~ara do me|unarodne zajednice.Ina~e, Beograd je bio omiljeni grad i zaZagreb i za Ljubljanu, Sarajevo,Podgoricu. Mi smo bili balkanski NewYork. Ja sam hteo da se poigram s timduhom. Ne znam da li ljudi shvataju mojepokvarene namere ili prate radnju. Izgledada me jo{ nisu prozreli jer ja sam staripokvarenjak. Neo~ekivano smo postaliprva televizija po gledanosti u Srbiji,pretekli smo sve televizije, od TV Pinka domnogih drugih. Mo`da je to moj ìvotniporaz. Sve je to suprotno od onog {to samcelog ìvota radio. Mislio sam da moèmoda pobedimo kulturom, vaspitanjem,znanjem, ali to je o~igledno bila nemogu}amisija i onda smo mi upotrebili oprobanirecept i rekli ajde da vidimo ~ime onivladaju Srbijom gotovo 30 godina. Mismo to uradili i ovladili Srbijom. Ne moè{da pobedi{ protivnika ako se ne koristi{njegovim oru`jem.

Istovremeno ste navukli gnjev

konkurencije, koja Vam je preko tabloidapo~ela prijetiti?

Zbog toga smo imali zabranuemitovanja od 24 ~asa. Otvoreno su nampretili, jer su znali {ta ih ~eka. Prvo su slaliporuke da }e u tabloidima organizovatipakao i da }e Radiodifuzno telo bitiprisiljeno da nas zabrani. To se i desilo.Tabloidi su organizovali kampanju usmislu to je dno dna i ko to dozvoljava. Tosu zapravo pisali tabloidi koji su lansirali

takav na~in mi{ljenja, jer mi smo prakti~nona{e junake i junakinje uzeli sa srednjihstranica tabloida. Mi nismo znali taj svetstarleta i sad su oni {okirani i licemernonas napadaju, a oni godinama ìve odtakvih.

OVAJ RIALITY JE MOJ @IVOTNI PORAZ

[ta kaète na to da i akademskazajednica kritikuje ovaj show, njegov


PAROVI [OKIRALI REGION

Samo je Milorad Dodik u Republici Srpskoj popularniji od na{eg Zmaja od [ipova - obojica

su vrhunski skandal - majstori

SEKS PRODAJE SVEParovi su prvi reality na

na{im prostorima saeksplicitnim scenama seksa


sadràj su analizirali mnogi sociolozi,psiholozi...?

Ja sam mo`da malo poreme}en iverujem u teoriju zavere, ali za evropskeintegracije Srbije jedan od osnovnih uslovaje da svake godine organizuje jednu gayparadu, zatim riality Veliki brat, Farmu iParove. Ja sam bio uveren da }emo mi,kada u Srbiji jednog dana pobedidemokratija i sloboda, prihvatiti svezapadne vrednosti - kulturu, hri{}anskucivilizaciju i sve ono na ~emu je zasnovanata velika civilizacija a kojoj sam ceo ìvotbio okrenut. Mislio sam da }e ljude u Srbijiprivu}i umetni~ki filmovi, filozofskipravci, novi na~in mi{ljenja, ljudska prava,demokratija, tolerancija. Ja sam to èleo,ali to se ovde nije primalo. Svi suodu{evljeno primali samo |ubre, kao dadoma}eg |ubreta nismo imali dovoljno.Ovakav program, kao {to su Parovi, postojiu celom svetu. Gledao sam sve formatekoji se emituju na naj~uvenijim svetskimtelevizijama i video da su jo{ brutalniji, ine samo da se psuju ve} i {amaraju,vre|aju. Ovde to, kakva god da je Srbija,ipak ne bi moglo da se emituje vi{e odjednog dana.

Koji su kriteriji da jedan u~esnik u|eu Parove?

Pre svega smo traìli junake iztabloida i li~nosti koje imaju najvi{epregleda na you tubeu. To je Zmaj od[ipova, tu je Maca Diskrecija i ostali.Ve}ina njih su bili gosti OBN-a i drugihtelevizija. Zmaj od [ipova je dao intervjuza BK televiziju pre 15 godina kada sam jabio urednik te TV ku}e. Ovo je ipak jedanneobavezni humoristi~ko-zabavni

program. Previ{e se njemu daje ozbiljnosti.On je kao TV serije Selo gori, a baba se~e{lja, Ljubav na seoski na~in,Burdu{... Mi smo isto to primenili ujednoj novoj formi kao {to je riality. I to jebila formula uspeha. U me|uvremenu,smanjili smo broj psovki, uveli smokontrolu i time znatno pove}ali gledanost.

Da li u~esnici rialityja dobiju zadatkeda provociraju jedni druge i psuju?

Dobiju zadatke. Oni rade po scenariju.Kao {to postoji scenario za humoristi~keserije, tako je scenario pisan i za njih.

Postoje informacije da su onistimulisani odre|enim sumama novca i darecimo za seks dobiju 2.000 eura, za sva|u1.000. Da li je to ta~no?

Ne. Postoji obrnuta tarifa. Oni seka`njavaju za svako nepristojno pona{anje.Na{a konkurencija i na{i protivniciobjavljuju te tarife kako bismo mi biliskandalozni. Nama ne treba skandaloznopona{anje jer ako upristojimo program, mi

imamo jo{ ve}u gledanost. Istina, postojijedna ciljna grupa kojoj je to odvratno, alimi ho}emo da pridobijemo {to {iru publikukoja }e bez srama to da gleda uporodi~nom krugu. Zbog toga mi u~esnikene podsti~emo da prave skandale.

Pjeva~ Hasan Dudi} je izba~en zbogskandala jer je o{amario rediteljku JelenuGolubovi}. Da li }e zbog toga platitikaznu?

Mi }emo da izbacimo svakog ko nepo{tuje elementarno ljudsko pona{anje.Ukoliko se neko na ulici ili utakmici potu~e,postoji zakon koji to sankcioni{e. Tako je iovde. Oni su potpisali ugovore u kojima sezahteva pristojno i kontrolisano pona{anje iko prekr{i te norme bi}e ka`njen.

LJUDI VOLE DA VIRE KROZ TU\U KLJUÂONICU

Velika gledanost ovog rialityja je i usitnim satima kada u~esnici spavaju.Nevjerovatno je da gledaoci ne spavaju dabi gledali kako drugi spavaju?


REALITY KOJI JE OTKRIO PRAVO LICE SRBIJE

STARLETE NE]E DA SLU[AJU Lepu Luki} smo uveli u Parove kako bi starlete podu~ila pevanju, me|utim one ne}e da jeslu{aju, smatraju da je za uspeh dovoljno da vrte dupetom


Meni se àle ljudi da ne mogu da do|una posao jer gledaju Parove do pet satiujutru. Ljudi su uvek èleli da bace pogledkroz tu|u klju~aonicu. To je normalno iljudski. Svako bi zavirio kroz tu|i prozor.Ljudi za takve stvari imaju dvoglede. Ovajprogram je otvorio direktan prenos iz tu|egdvori{ta, stana, ku}e...

Va{a izjava da su Paroviedukativnog karaktera i da ga trebaju

gledati i djeca {okirala je mnoge roditelje?To sam rekao u samoodbrani, jer ovo

{to mi prikazujemo to je de~ija slikovnicaza ono {to su drugi prikazivali u sli~nimrialityjima. Na ovim na{im prostorima ve}50 godina poku{avaju da uvedu seksualnoobrazovanje u {kolama, ali nikako se tonije primilo. Ispostavilo se da bi deca iomladina trebali da budu instruktoriseksualnog vaspitanja za svoje roditelje.

Prije nekoliko dana policija je upalau studio u kojem se snimaju Parovi iprivela starletu Mimi Oro. Da li todiskreditovalo ovaj riality?

Kada bilo koga policija pozove da daiskaz, ukoliko se ne odazove, oni gaprivedu, bilo da je u pitanju svedok ili nekodrugi. Mimi Oro je svedo~ila i nakon togase vratila u Parove. Nema tu ni{ta sporno.

Dru{tvo starletama u rialityju praveLepa Luki} i Bora Drlja~a. [ta je biokriterij na osnovu kojeg ste njih uveli uovaj show?

Njih dvoje ho}e da se zabave. Osimtoga, vole da se druè sa omladinom. Onisu ljudi u godinama i nameravali smo daim oni prenesu neko svoje iskustvo i da ihnau~e pevanju. Na{a peva~ica Lepa Luki}èli da im pomogne i da ih podu~i pevanju,ali one ne}e da je slu{aju. Lepa im kaè nemoète uspeti ako ne znate da pevate.Me|utim, one misle da im je dovoljnakratka suknja u kojoj }e da zavrte dupetomi da }e time uspeti u ìvotu. One zapravomisle da glas nije neophodan i da }e nekoda peva umesto njih. Naàlost, tako je nana{oj estradi ve} decenijama.

Ko je po Vama najkontroverznijaosoba od svih u~esnika?

To je Zmaj od [ipova. Ja sam bio uBanjoj Luci gost neke emisije, tada samshvatio da su u celoj Republici Srpskojnajpopularnija dva ~oveka MiloradDodik i Zmaj od [ipova. On je dobroprihva}en i u Srbiji, Crnoj Gori, celomregionu i u dijaspori.

Kada se zavr{ava ovaj riality?To je igra bez granica. Na zahtev

gledaoca mi ne smemo da ga prekidamo.

31

PAROVI [OKIRALI REGION

Pozvali ste ministra kulture iinformisanja Ivana Tasovca da u|e uriality jer smatrate da bi mogaopozitivno uticati na djevojke. On je to sgnu{anjem odbio...

Gledaju ovaj reality i politi~ari iakademici i vladike...

Kako znate da ga gledaju ivladike Srpske pravoslavne crkve?

Pouzdano znam da je zasedao Svetisinod SPC-a i umesto da se bavecrkvenim pitanjima uglavnom surazgovarali o Parovima. Niko od vladika

nije napao niti imaoprimjedbi na ovaj riality. âksu rekli - Milomiru Mari}utreba dati orden SvetogSave jer je prikazao Srbiju upravom svetlu. To je najve}ikompliment koji sam dobio.Nisam neki naro~iti Srbin,ali mi je imponovalo. Ovdenema zle namere, osim dase u ovako uàsnimvremenima na{ unesre}eninarod malo zabavi. Ko vratinarodu osmeh taj je mnogou~inio.

CRKVA NA STRANI PAROVA

Zbog Parova Vladike SPC-a hoeda mi dodele orden Svetog Save

23.4.2015. I SLOBODNA BOSNA

SABOR SPC-a PODR@AO PAROVE Vladike SPC-a smatraju da je reality prikazao

Srbiju u pravom svjetlu



EU I BiH

Nakon vie od sedam godina ekanja Bruxelles je odluio da Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju sa BiH konano moe da stupi na snagu i to od

1. juna; no, zadatke koji su pred BiH nee biti nimalo lako ispuniti...

DRUGARSTVO JE NAJVANIJE

Europska unija sada ima priliku da politi~are u BiH

u~ini odgovornima

nidzara sporazum:TEKST osnova.qxd 22.4.2015 19:21 Page 32

Odluku Europskog vije}a o stupa -nju na snagu Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju, diodoma}ih politi~ara odmah jeproglasio historijskim doga -

|ajem. Ve} najavljuju da bi aplikacija za~lanstvo u Europskoj uniji (EU) mogla bitipredata 2017. ili 2018. godine. Analiti~ari,pak, situaciju vide druga~ije, ponavljaju}ida je stupanje na snagu Sporazuma samopo~etni korak na putu koji ne}e biti nimalolak.

NAGRADA ZA POLITIÂREIvana Korajli} iz Transparency Inter -

nationala podsje}a kako Sporazum zna~iobavezu ja~anja pravosudnih institucija usmislu njihove nezavisnosti i efikasnosti,borbe protiv korupcije i organizovanogkriminala, reforme javne uprave i,generalno, uspostave vladavine prava.Jasno je da bi, ukoliko bismo ovdjepostigli napredak, dobar dio predstavnikavlasti u BiH na kraju trpio posljedice, jer bii sami mogli biti procesuirani za korupciju,ako bismo imali nezavisno pravosu|e iefikasnu primjenu zakona. I drugim refo r -ma ma, kao {to je reforma javne uprave,gube barem dio mogu}nosti manipulisanjajavnim institucijama zarad sopstvenihinteresa. Da ne govorim da slijedi zaistaozbiljan posao, koji podrazumijevakonkretne mjere i aktivnosti, dok na{evlasti, na svim nivoima, nisu pokazale nitispremnost, niti ozbiljnost, niti im ~ak

odgovara da ova zemlja ide dalje pa jestoga veoma te{ko biti optimisti~an da }edeblokada SSP-a u skorije vrijeme zna~itimnogo za gra|ane BiH, kaè IvanaKorajli}.

Sli~nog stava je i dio stranih analiti~arai akademika, kojima je fokus istraìvanjaBosna i Hercegovina i put ka EU-u. TTobyVogel, izvje{ta~ iz glavnog grada Belgije,kaè da je odluka Bruxellesa da omogu}istupanje Sporazuma na snagu nagrada zaovda{nje politi~are, uprkos ~injenici danisu ispunjeni osnovni uslovi koji supostojali u pro{losti, odnosno odlukaSejdi}-Finci: Europska unija {alje signalbosanskohercegova~kim politi~arima da,ako ~ekaju dovoljno dugo, EU }e na krajujednostavno odustati, jer ne vide neki drugitrenutak u kojem bi mogli kreirati mome n -tum za napredak, ili barem privid togmomentuma i napretka. Na neki na~in, EUtreba ovo jednako koliko to treba i BiH, jerne postoji nikakva druga strategija bilo zatu zemlju bilo za region. Donekle ovaj stavdijeli i profesor me|unarodnih odnosa priCanterbury Christ Church univerzitetu uVelikoj Britaniji i autor dvije knjige o BiH iEU SSoeren Keil. Podsje}aju}i da je stupanjena snagu SSP-a, za koji kaè da je vi{epoliti~ko nego tehni~ko pitanje, tek korak udugom procesu ka ~lanstvu. Me|utim, Keilvidi problem u tome {to je dono{enjemodluke o stupanju na snagu Sporazuma EUjo{ jednom zanemario uslove na kojima suprethodno insistirali. Kada razgovaramosa vi{im EU zvani~nicima, njihovo glavnoobrazloènje odluke o stupanju Sporazumana snagu jeste da postoji potreba da seproba ne{to novo, te ponavljaju kako nadaumire zadnja. Po meni je ovo vrlozabrinjavaju}i stav, jer pokazuje da EUtrenutno nema ni predstavu kako dapokrene reforme u BiH. Odlukom ostupanju na snagu SSP-a sada, EU {aljesignal bosanskim politi~kim elitama damogu samo sjediti i ~ekati da se EU zamorii prestane se brinuti zbog nedostatkanapretka i da onda jednostavno odustan

Slobodna Bosna 963

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 963