P3_ekonomske funkcije turizma.pdf

7/24/2019 P3_ekonomske funkcije turizma.pdf

1/63

3a. PREDAVANJE:EKONOMSKE FUNKCIJE TURIZMA

Irena Bosni, mag.oec., pred.Akademska godina 2013/2014


2/63

ULOGA TURIZMA U GOSPODARSKOM

SUSTAVU

uloga turizma u gospodarskom sustavu proizlazi iz njegovih ekonomskihfunkcija

ekonomske funkcije turizma su sva ona njegova djelovanja koja suusmjerena na ostvarivanje postavljenih ekonomskih ciljeva i kojarezultiraju odreenim ekonomskim uincima

ekonomska polifunkcionalnost turizma pojedina ekonomska djelovanja semeusobno ne iskljuuju, vesu naprotiv komplementarna, meuzavisna ikrajnje sloena


3/63

ULOGA TURIZMA U GOSPODARSKOM

SUSTAVU 10 temeljnih ekonomskih funkcija turizma:

1. Multiplikativna funkcija,

2. Induktivna funkcija

3. Konverzijska funkcija,4. Funkcija zapoljavanja,

5. Funkcija poticanja meunarodne razmjene dobara,

6. Apsorpcijska funkcija,

7. Funkcija uravnoteenja platne bilance,

8. Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno razvijenih podruja te9. Integracijska funkcija

10. Akceleracijska funkcija


4/63

1. Multiplikativna funkcija turizma

Opisuje snagu turizma u multipliciranju dohotka ostvarenog u inicijalnojfazi realizacije turistike potronje, tj. u trenutku kada privremeni

posjetitelj podmiri raun za bilo koju dostupnu uslugu ili proizvod koji jekonzumirao tijekom svog turistikog putovanja i boravka u turistikojdestinaciji

Teorija multiplikatora se primjenjuje da se dobije cjelovitija slika ukupnihekonomskih uinaka koje ostvaruje turistika potronja cirkulacijom krozrazliita podruja


5/63


Ekonomski uinci turistike potronje nastali na temelju cirkulacijenovaca, odnosno njegove multiplikacije, mogu biti okarakterizirani kao:

Izravni ekonomski uinci turistike potronje

Neizravni ekonomski uinci turistike potronje

Inducirani ekonomski uinci turistike potronje


6/63


1. izravni ekonomski uinci turistike potronje ukupnost inicijalneturistike potronje ostvarene u gospodarskim granama koje izravnoapsorbiraju turistiku potronju, a to su ugostiteljstvo, turistiko

posrednitvo, promet i trgovina na malo

PRIMJER: ostvareni prihod nekog ugostiteljskog

subjekta od naplaene usluge noenja turista


7/63


2. Neizravni ekonomski uinci turistike potronje ukupnost svihtrokova (na sirovine, poluproizvode, proizvode i usluge) nastalih uprocesu formiranja turistike usluge (npr. usluge noenja u hotelu).

Podmirivanje trokova od strane pruatelja turistikih usluga (npr.hotelsko poduzee) prema svojim dobavljaima (npr. distributeriprehrambenih ili tekstilnih proizvoda), ali i dobavljaa prema svojimdobavljaima.

PRIMJER: osnivanje graevinskog subjekta koji se

specijalizirao za gradnju smjetajnih objekata

i drugih popratnih sadraja


8/63


3. inducirani ekonomski uinci turistike potronje nastaju kaorezultat poveane kupovne moi lokalne (rezidentne) drutvenezajednice na turistiki receptivnom podruju - rast javne potronjeili potronje rezidenata (lokalnog stanovnitva i privremenozaposlene nerezidentne radne snage) koju su omoguili prethodno

ostvareni direktni i indirektni uinci turistike potronje.

PRIMJER: rast potronje lokalnog stanovnitva


9/63

Proces multiplikacije turistike potronje

TURISTIKA POTRONJA (inicijalna faza)TURISTIKA POTRONJA (inicijalna faza)

SEKUNDARNA POTRONJA(prva iteracija)

SEKUNDARNA POTRONJA(prva iteracija)

MM HH LBLB GG

SEKUNDARNA POTRONJA (druga iteracija)SEKUNDARNA POTRONJA (druga iteracija)

HH LBLB GGMM

HH LBLB GGMM

M = uvoz

H = prihodi kuanstava

LB = lokalni gospodarski subjekti

G = javni sektor

odljev sredstava

sredstava

odljev sredstava

odljev sredstava

Cooper et al. (1999)


10/63


cirkulacija turistike potronje se rijetko kad zaustavlja na prvoj ilidrugoj razini (iteraciji) sekundarne potronje

vei broj iteracija u cirkulaciji turistike potronje pokazuje kolikusnagu ima turizam u aktivaciji najrazliitijih gospodarskih djelatnostii

dio sredstava ostvarenih inicijalnom turistikom potronjom, koji usvom prolasku kroz nacionalno gospodarstvo na svakoj od razinasekundarne potronje (iteraciji) djelomino nestane iz optjecaja(zbog uvoza, tednje, plaanja poreza)

odljev sredstava iz gospodarskog sustava neizbjean je u gotovosvim gospodarskim ciklusima


11/63


kljuna snaga teorije multiplikatora je prelijevanje brutovrijednosti iz djelatnosti u djelatnost pokrei na tajnain nove gospodarske aktivnosti ili tonije, novupotronju

Teorija multiplikatora polazi od injenice da ukupan ekonomskiinak turistike potronje proizlazi iz cirkulacije turistikepotronje kroz vie gospodarskih ciklusa (iteracija), a ine gazbroj izravnih, neizravnih i induciranih uinaka te potronje


12/63

2. Induktivna funkcija turizma

jedna od kljunih funkcija turizma je indukcija (nastajanje)poveanih ukupnih uinaka proizvodnje odnosno pruanja uslugana promatranom turistiki receptivnom podruju (destinaciji)

induktivna funkcija turizma poiva na multiplikativnim uincimaturistike potronje gdje se, pod odreenim uvjetima, poinju

stvarati potrebe za pokretanjem nove i poveanjem postojeeponude u proizvodnji dobara odnosno pruanju usluga na lokalnoj iregionalnoj razini (npr. otvaranje pekarne ili praonice rublja zanovootvorene smjetajne objekte u destinaciji)

snaga induktivnosti turizma ovisit e o stopi rasta (masovnosti)potranje za odreenom destinacijom, ali i o stupnju njenogturistikog razvoja, gdje se u odreenom trenutku poinju stvarati

"zalihe" potencijala u izgradnji turistiki receptivnih kapaciteta, ali ikapaciteta njihovih dobavljaa kojih na tom tritu do tada nije nibilo


13/63

2. Induktivna funkcija turizma

prema naelima ekonomije razmjera, koja je evidentna upravo uturizmu zbog masovnosti subjekata prisutnih na tritu, svojominduktivnom funkcijom turizam na odreenom turistiki receptivnomprostoru moe potencijalno otvoriti prostor za proirenje proizvodnjei rast broja pruenih usluga uz smanjenje jedininih trokova pojedinici proizvoda ili usluge

PRIMJER: potronja goriva za prijevozna sredstva


14/63

3. Konverzijska funkcija turizma

sposobnost turizma u pretvaranju neprivrednih resursa u privredne,koji, da nema turizma ili da nisu ukljueni u turistike tokove, ne bi niostvarivali ekonomske uinke, prvenstveno prihod (npr. neizgraeni inenaseljeni dio morske obale)

atraktivna svojstva pojedinih prirodnih resursa mogu se vrlo lakoekonomski valorizirati upravo u turizmu, dok za pojedine gospodarskegrane i djelatnosti ti isti resursi i njihova svojstva ne predstavljajudovoljno dobru materijalnu osnovu za pokretanje poslovanja i zaostvarivanje ekonomskih uinaka

konvertiranjem takvih, u pravilu nepotroivih i koliinski ogranienih,neaktivnih resursa u one koji ostvaruju konkretan ekonomski uinak,turizam dobiva poseban znaaj za odreeno podneblje pa moda ak ipresudnu ulogu u stvaranju dohotka i otvaranju novih radnih mjesta


15/63


PRIMJER:


16/63


u okviru konverzijske funkcije javlja se cjenovna diferencijacijaizmeu npr. cijene noenja u sobi s pogledom na more (120) i cijenenoenja u sobi s pogledom na parkiralite (95)

takvu "dodanu vrijednost turisti preferiraju i spremni su za nju platitivii iznos (+25), iako su usluge noenja u obje sobe u svojoj osnovi

potpuno jednake dodana vrijednost" koja je naplaena u obliku razlike izmeu tih

dviju cijena sadrajno pripada pojmu turistike rente

turizam je u mogunosti pretvoriti i s resursima povezanerekreativne aktivnosti u ekonomske poput sunanja na plai, kupanjau moru, skijanje, rafting

turizam je u mogunosti pretvoriti i kulturne, povijesne i vjerskeresurse u ekonomske, bilo da su materijalnog ili nematerijalnogobiljeja


17/63

4. Funkcija zapoljavanja

jedna od najvanijih funkcija turizma je zapoljavanje odnosnogeneriranje novih radnih mjesta u okviru temeljnih gospodarskih grana usustavu turizma (direktno), ali i nizu ostalih popratnih grana i djelatnostiu funkciji opskrbnog sustava (indirektno zapoljavanje)

1. izravno zapoljavanje u turizmu odvija se u ugostiteljstvu,turistikom posrednitvu, prometu i trgovini na malo, a odnosi se naona radna mjesta iji djelatnici dolaze u izravan kontakt sposjetiteljima (2007. godine u ugostiteljstvu je bilo zaposleno 90.275djelatnika; DZS)

2. neizravno zapoljavanje u turizmu odvija se u svim ostalimgospodarskim granama i djelatnostima ije su aktivnosti u manjoj iliveoj mjeri usmjerene na razvoj turizma i dohodak koji se po toj

osnovi ostvaruje, a rijeje o radnim mjestima u okviru industrije,energetike, vodoopskrbe, graevinarstva, usluga informatikepotpore, financijskog poslovanja, javne uprave itd.


18/63

4. Funkcija zapoljavanja

turizam je jedna od rijetkih gospodarskih djelatnosti u kojoj e seukupan broj radne snage konstantno poveavati

etiri temeljna obiljeja zaposlenih u turizmu u Hrvatskoj:

1. dominira enska radna snaga

2. dominira radna snaga s prosjeno niim stupnjem obrazovanja

3. dominira radna snaga prosjeno vie dobne granice

4. dominira sezonska radna snaga

zbog visoke fragmentiranosti turizma i velikog broja radnih mjesta kojese tek djelomino odnose na turizam, nije mogue izraunati toan brojukupno zaposlenih u turizmu

u budunosti e se sve vie traiti turistiki obrazovana radna snagaprilagodljiva suvremenim turistikim trendovima


19/63

5. Funkcija poticanja meunarodne

razmjene dobara

ituje se u kretanju prihoda (izvoza) i rashoda (uvoza) roba iusluga na raunu tekuih transakcija platne bilance

najvaniji aspekt funkcije turizma u poticanju meunarodne

razmjene dobara je njegova izvozna funkcija

Izvoz usluga putem turizma

ostvarivanje prihoda za nacionalno gospodarstvo


20/63

5. Funkcija poticanja meunarodnerazmjene dobara

Utjecaj turizma na platnu bilancu:

Pozitivan utjecaj na platnu bilancu

kada se radi o potronji inozemnih (nerezidentnih) posjetitelja u Hrvatskoj,

tada e sve robe i usluge koje su im pritom prodane dobiti izvozni karakter(2007. godine ostvareno je 6,75 milijardi prihoda od inozemnog turizma; HNB) S tog aspekta, funkcija poticanja meunarodne razmjene dobra do svog punog

izraaja dolazi samo onda kada je rijeo dobrima koja su proizvedena uHrvatskoj

Negativan utjecaj na platnu bilancu

potronja hrvatskog (rezidentnog) stanovnitva na turistikim putovanjima uinozemstvu na sve robe i usluge tretira se kao uvoz dobara u Hrvatsku (2007.

godine ostvareno je 717 milijuna rashoda od inozemnog turizma; HNB)

uvoz dobara u cilju razvoja turistike ponude se tretira kao svojevrsni troakrazvoja (odljev sredstava)


21/63

5. Funkcija poticanja meunarodne

razmjene dobara turizam je za Hrvatsku iznimno znaajan izvor deviznih sredstava, a samim

time i jedan od najveih izvoznika koji svoje inozemne prihode ostvarujenevidljivim izvozom ili izvozom na licu mjesta

brojne su prednosti izvoza putem turizma u odnosu na uinke koji se postiurobnim izvozom kao npr.:

inozemna potranja dolazi k ponudi i troei devizna sredstva vre izvozroba i usluga (znatno olakan izvoz),

plaanje roba i usluga se najee vri odmah i u gotovini,

gotovi proizvod (npr. sok) postie u prosjeku i do 4 puta viu cijenu usklopu usluge nego na inozemnom robnom tritu,

trokovi kontrole kvalitete, ambalairanja, transporta, carine, pedicije i

promocije po jedinici proizvoda, svedeni su na minimum,

strani posjetitelji sami preuzimaju rizik pregleda robe kupljene u nekojstranoj zemlji i njenog carinjenja prilikom ulaska u domicilnu zemlju


22/63

6. Funkcija uravnoteenja platne bilance

zbog visokog deficita robne razmjene Hrvatske s inozemstvom,turizam ima vrlo vanu stabilizacijsku funkciju to postie visokimprihodima od inozemnog turizma

vedui niz godina uspjeno ublaava negativan uinak robnerazmjene s inozemstvom, vraajui platnu bilancu u koliko-tolikoravnoteno stanje

u posljednjih 10 godina, pozitivni neto izvoz usluga po osnoviinozemnog turizma pokrivao je u prosjeku sa 64% ukupni negativnineto izvoz roba

turizam doprinosi i stabilizaciji financijskog sustava Hrvatske jernastupanjem turistike sezone osigurava veliki priljev deviza, koje supresudne za servisiranje vanjskog duga i odravanje relativnostabilnog teaja domae valute


23/63

7. Apsorpcijska funkcija

ituje se u sposobnosti turizma u uravnoteenju robno-novanihodnosa (realnog i financijskog sektora) razvijenih gospodarstava igospodarstava u razvoju, a javlja se kao rezultat meunarodnihturistikih kretanja

receptivni turizam uzrokovat e priljev deviza odnosno jaanjekupovne moi turistiki receptivne zemlje, dok e emitivni odnosnopasivni turizam uzrokovati odljev deviza ili vika kupovne moi(nastao zbog izvozne orijentiranosti) iz turistiki emitivne zemlje uinozemstvo

djelovanje apsorpcijske funkcije turizma temelji se na globalnoj

redistribuciji dohotka iz razvijenih gospodarstava premagospodarstvima zemalja u razvoju


24/63

8. Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno

razvijenih podruja sposobnost u disperziji / redistribuciji dohotka namijenjenog turistikoj

potronji i redistribuciji investicijskog kapitala

redistribucija dohotka i kapitala na meunarodnoj razini ekonomski jezanimljivija jer znatno utjee na porast nacionalnog dohotka turistiki

receptivnih zemalja prelijevanje sredstava redistribucija na nacionalnoj razini (u okviru jedne zemlje) ukazuje na

preraspodjelu sredstava izmeu regija, koja bitno ne utjee na porastnacionalnog dohotka

najvea turistiki emitivna podruja svijeta (veliki gradovi) su ujedno igospodarski najrazvijenija, s visokim stupnjem urbanizacije i gustoom

naseljenosti pa se veina turistikih kretanja odvija na slabije razvijenim,manje urbaniziranim i manje napuenim podrujima

posljedica toga je redistribucija dohotka namijenjenog turistikojpotronji odnosno redistribucija kupovne moi na globalnoj razini


25/63

8. Funkcija razvoja gospodarski nedovoljno

razvijenih podruja

kao posljedica redistribucije dohotka namijenjenog turistikoj potronji,javlja se redistribucija kapitala u obliku investicija u turistike atrakcije,izgradnju turistiki receptivnih kapaciteta i popratne infrastrukture,provedbu integracija meu gospodarskih subjekata, organizaciju razliitihmanifestacija od meunarodnog znaaja (kulturnih, gospodarskih, sportskih)itd.

smjer redistribucije kapitala tee uglavnom od razvijenih prema slabijerazvijenim podrujima u funkciji razvoja turistike ponude koja estanovnitvu (radnoj snazi) razvijenih podruja omoguiti relaksaciju irekreaciju u cilju ouvanja zdravlja i poveanja produktivnosti

za dosta nerazvijenih i slabije razvijenih podruja, turizam je esto ijedinamogunost unaprjeenja kvalitete boravka na odreenom prostoru


26/63

9. Integracijska funkcija

regija predstavlja osnovnu geografsku jedinicu za stvaranje iunapreivanje konkurentnosti te postaje glavnim nositeljemgospodarskog razvoja (npr. Istra, Juna Dalmacija, Zapadna Slavonija,Podravina, Zagreb) to je uvjetovano raspoloivou kvalitetnihresursa za pokretanje odreenih gospodarskih aktivnosti

kljuna regija za razvoj turizma u Hrvatskoj je svakakojadranskaturistika regija koja na 32% teritorija Hrvatske apsorbira 95%ukupnog turistikog prometa

kako se na podruju jadranske turistike regije ne proizvode sva dobrai u dovoljnim koliinama koja su nuna za formiranje turistikeponude na tom prostoru, nuna je gospodarska integracija s ostalim

(kontinentalnim) regijama Hrvatske cilj ove funkcije je gospodarski integrirati i ojaati kontinentalne

regije kako bi proizvodile dobra potrebna za razvoj turizma napodruju jadranske turistike regije (izbjegavanje uvoza)


27/63


turizam posjeduje specifinu integracijsku funkciju u gospodarskompovezivanju regija, od kojih e se jedne suoavati sa svimblagodatima, ali i posljedicama intenzivnog razvoja turizma, dok eone druge, proizvodnjom dobara i pruanjem popratnih usluga,

podupirati razvoj turizma u onim regijama koja takve resurse neposjeduju, ali o njima izravno ovise

kontinentalne regije Hrvatske sve vie nade polau u plasman dobara iusluga upravo kroz turizam putem kojeg lake pronalaze put doinozemnog trita (nevidljivi izvoz)

turizam treba prepoznati kaojaku kohezijsku snagu koja e svojimintegracijskim djelovanjem barem djelomino ublaiti regionalne

nejednakosti


28/63


Prednosti integracijskogdjelovanja turizma

Na temelju meuregionalnegospodarske suradnje

turizmom se potie proirenocirkuliranje dobara, usluga,ljudi i kapitala to svimregijama omoguujeostvarivanje dohotka izapoljevanje stanovnitva

Regije jaaju svojgospodarski poloaj i podiu

konkurentnosot nameunarodnoj razini

Ogranienja integracijskogdjelovanja turizma

Sezonski karakter uodvijanju turistikog

prometa razliito utjee nagospodarsko povezivanje spojedinim djelatnostima

Kao potencijalna opasnostjavlja se i pretjerana eljada se u funkciju turizmastavi to vie moguedomaih proizvoda i uslufa

pod svaku cijenu ne vodeirauna o trokovima


29/63

10. Akceleracijska funkcija

ituje se kroz snagu turizma da razvija odreena podruja (geografska iligospodarska) bre od drugih gospodarskih grana ili djelatnosti

jadranska turistika regija odabrala je turizam kao primarnu orijentacijusvog gospodarskog razvoja to se temelji na komparativnim prednostima iraspoloivosti resursa za turistiki razvoj

turizam ima sposobnost i u brem razvoju pojedinih gospodarskih grana, uokviru kojih su pojedine djelatnosti svoje resurse preusmjerile na razvojturizma i time postigle znaajan uspjeh (npr. ekoloka proizvodnja hranebez GMO sastojaka ili proizvodnja vrhunskih vina s kontroliranimpodrijetlom u funkciji visokokvalitetne eno-gastronomske turistikeponude)


30/63

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. to su ekonomske funkcije turizma?2. Navedite i objasnite 10 temeljnih ekonomskih funkcija u turizmu.

3. Objasnite razliku izmeu izravnih, neizravnih i indukcijskih uinaka turistike potronje te zasvaku skupinu navedite jedan primjer iz prakse.

4. Na konkretnom primjeru objasnite konverzijsku funkciju turizma koritenjem cjenovnediferencije.

5. Navedite primjere izravnog i neizravnog zapoljavanja u turizmu.

6. Navedite barem pet prednosti izvoza roba i usluga putem turizma.


31/63

3b. PREDAVANJE: NEEKONOMSKE (DRUTVENE)FUNKCIJE TURIZMA

Pred. Irena Bosni, mag.oec.Akademska godina 2013/2014


32/63

TURIZAM KAO SOCIOKULTURNA POJAVA

turizam kao polifunkcionalna pojava nije samoekonomska aktivnost, nego je prvenstveno sociokulturnifenomen

osnovne pokretake

initeljeine: prirodne ljudsketenje za upoznavanje nepoznatih podruja, ljudi i

obiaja, vjerske pobude, zdravstveni, sportski,rekreacijski, zabavni, istraivaki, poslovni, putopisni,pustolovni i drugi motivi i tenje

da bi se moglo upoznati brojne razliite motive kaopokretae odreenih turistikih putovanja, potrebno je

upoznati ponaanja ljudi u slobodnom vremenu u kojem seodvijaju i turistika putovanja


33/63

SLOBODNO VRIJEME U TURIZMU

Slobodno vrijeme u suvremenom industrijskom drutvu

slobodno vrijeme postalo je odavno predmetom istraivanjasociologije, posebno sociologije slobodnog vremena

brojni autori ukazuju na razlikovanje pojmova radno islobodno vrijeme te slobodno vrijeme i dokolica

suvremeno industrijsko drutvo zasniva se naprenaglaavanju materijalnih dobara, pa ga sociolozi spravom nazivaju potroakim drutvom


34/63


Potroako industrijsko drutvo

J.K.Galbraith: veliki industrijski sustavi mogu serazvijati samo na neprestanom rastu proizvodnje ipotronje. Kad se taj krug prekine, sustav nuno dolazi u

krizu. Kriterij razvijenosti postaje potronja, to znai damaterijalni interes potiskuje svaki drugi ovjekovinteres.

stoga u suvremenom industrijskom drutvu izvorsocijalnog identiteta pojedinca premjeta se iz

proizvodnje u potronju


35/63


Odnos radnog i s lobodnog vremena

ova injenica javlja se kao posljedica stalnog skraivanjapotrebnog radnog vremena

u suvremenom industrijskom drutvu radno se vrijemeposljednjih sto godina skratilo sa 70 na 40 sati tjedno

procjene su da e se do kraja 2020. godine radni tjedanskratiti na samo 30 sati


36/63


Faktori utjecaja na skraivanje radnog vremena

jedan od faktora koji na najneposredniji nain skraujepotrebno radno vrijeme svakako je usavravanje sredstava

za rad radnika klasa je kroz organiziranu borbu s kapitalom

ostvarila ne samo pravo na rad, nego i pravo na slobodnovrijeme


37/63


Kvantitativno poveanje slobodnog vremena

kvantitativno poveanje slobodnog vremena kodsuvremenog ovjeka stvara novi problem: kako gakvalitetno ispuniti

osnovno je pitanje kakve sve mogunosti stoje ovjeku naraspolaganju za kreativno provoenje slobodnogvremena

slobodno je vrijeme jedan od temeljnih faktora kojiomoguava razvoj odreenih pojava kao to je turizam

stoga u istraivanju turizma treba poi iz njegove

ishodine toke slobodnog vremena


38/63


Slobodno vrijeme - dokolica

kvalitativno koritenje slobodnog vremena odvija se usferi dokolice

povijesno gledano, njegovo se znaenje mijenjalo odvisoko vrednovane aktivnosti antikih filozofa dopogrdnog znaenja dokoliarenja (besposliarenja) 16.stoljea

dananje drutvo na fenomen dokolice gledaafirmativno kao na nunost koja omoguuje opstanak

suvremenog ovjeka


39/63


Slobodno vrijeme dokolica

slobodno vrijeme je ono koje ostaje nakon ispunjenjasvih radnih obveza

ono nije u potpunosti slobodno jer obuhvaa brojneobiteljske i drutvene dunosti, samo to su one izdvojeneiz organiziranog industrijskog rada

svaka dokolica je slobodno vrijeme, ali svako slobodnovrijeme nije dokolica

dokolica podrazumijeva kvalitetno i produktivno

provedeno slobodno vrijeme


40/63


Definicija dokolice

francuski sociolog J. Dumazedier dokolicu vidi kaovrijeme koje ima trostruke znaenje u ovjekovomivotu odmaranja, zabave i razvoja linosti

dokolica je skup aktivnosti kojim se pojedinac po svojojvolji moe potpuno predati, bilo da se omara ilizabavlja, bilo da poveava nivo svoje obavijetenosti ilisvoje obrazovanje, bilo da se dobrovoljno drutvenoangaira ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralakusposobnost poto se oslobodi svih profesionalnih,obiteljskih i drutvenih obaveza

aktivnosti u dokolici direktno ovise o stupnju zadovoljstvai autonomije postignutog u radnom procesu


41/63


turizam, sport, kultura i drugi sadraji stvaraju mogunost zakvalitetno provoenje dokolice

zbog ovjekove iskonske potrebe za kretanjem i aktivnostima,potrebno je osigurati uvjete za sadrajno i aktivnoprovoenje dokolice kako u domicilu tako i u turistikojdokolici

dananje drutvo pasivno provoenje slobodnog vremena,kreiranog po formuli sun, sea and sand, smatra nedostatnim

aktivno provoenje slobodnog vremena ima funkcionalni ciljodravanja psihofizikog zdravlja kao i podizanja razinekvalitete ivota te ga stoga smatramo bitnim doprinosom

dobrobiti (well-being) ivota i velikim kapitalom suvremenogdrutva


42/63

SADRAJI SLOBODNOG VREMENA

kvantitativno poveanje fonda slobodnog vremena ljudi neznaju koristiti na produktivan nain, to ne doprinosidokolici niti kvaliteti ivota

Alfier navodi da je upravo porazna injenica to na svijetudanas ima tako velik broj ljudi u svim socijalnim strukturama

i na svim kulturnim razinama koje se ne znaju odmaratiizlaui se najrazliitijim tetnim aktivnostima poputkonzumiranja alkohola, droge i sl.

na taj nainjeftino prodaju svoje skupo steeno slobodnovrijeme

to je zbog toga to su u svim dosadanjim i u sadanjim

drutvenim sustavima ovjeka uili i ue kako da radi, ali nei kako da se odmara


43/63


Pri razmatranju naina ponaanja pojedinca u slobodnom vremenu,odnosno dokolici, ne mogu se zanemariti imbenici poputdrutvene skupine kojoj pojedinac pripada, ivotnog stila, koliineprihoda itd.

Moe se rei da su aktivnosti u dokolici odreene subjektivnim i

objektivnim imbenicima:

SUBJEKTIVNI IMBENICI

Drutveni poloaj,obrazovanje,

sposobnosti, steenenavike

OBJEKTIVNI IMBENICI

Kulturno nasljee uei ire okolice,

aktualna ponuda idostupnost odreenihsadraja


44/63


brojna istraivanja o ovjekovu ponaanju u slobodnom vremenugovore da ono moe biti:1. produktivno ili djelatno2. neproduktivno ili potroako

NEPRODUKTIVNIM PONAANJEM se smatraju aktivnosti koje seiscrpljuju u unoenju promjena u slobodne trenutke da bi se uspostavila

prividna ravnotea; u njoj se ovjek emocionalno ne potvruje veispranjava

PRODUKTIVNIM SE PONAANJEM smatra svijest o ovjeku koje sebesmatra kao initelja

za osobe koje svoje slobodno vrijeme provode na neproduktivan naininjenica da se fond slobodnog vremena poveava ne predstavljapozitivnu stvar nego opasnost da se jo vie alijeniraju

Za osobe koje se u slobodnom vremenu ponaaju na produktivan nain to

e biti izuzetna korist, odnosno mogunost da jo bolje iskoriste svojeistinsko ja


45/63


za razliku od produktivnog ponaanja, za neproduktivnoponaanje ne moe se rei da doprinosi obogaivanjuovjekove linosti, a zatim poveanju ekonomskogblagostanja

turistika dokolica moe dijelom kompenzirati odreeneaktivnosti koje ovjeku nedostaju u svakodnevnom ivotu

kvalitativno provoenje odmora zahtijeva posjedovanjekulture odmora

u protivnom dolazi do jo vee alijenacije, pa ovjekjeftino prodaje svoje teko steeno i skupo plaeno

slobodno vrijeme (Alfier, 1977)


46/63


aktivna turistika dokolica moe djelomino kompenziratiposljedice suvremenog naina rada i ivota

ona nije svemona i ne moe u cijelosti rijeiti problemeotuenosti rada i dokolice

Krippendorf kae: Svjedoci smo procesa pomicanjaesencije ivota iz podruja rada u podruje slobodnogvremena--- turizam treba humanizirati, ali na nain da sepobolja egzistencija ovjeka u drutvu i samo to drutvo

mogue je zakljuiti da su turizam, slobodno vrijeme ituristika dokolica meuzavisne pojave

slobodno vrijeme stvara prostor za brojne aktivnosti uzturizmu, a turistika dokolica je kvalitativna komponentaslobodnog vremena


47/63

DRUTVENE (HUMANISTIKE) FUNKCIJE

TURIZMA turizam kao sloena drutveno-ekonomska pojava

karakteristian je upravo po svojoj viestrukoj funkcionalnost

jedno su ekonomske funkcije, pomou kojim turizam

neposredno utjeu na gospodarski razvoj receptivnihturistikih zemalja

drugo su tzv. drutvene funkcije, ili kako ih neki autorinazivaju neekonomske funkcije turizma


48/63

DRUTVENE (HUMANISTIKE) FUNKCIJE

TURIZMA

ekonomske funkcije turizma odraavaju se prvenstveno napoveanje ekonomskog blagostanja receptivnih turistikihzemalja

drutvene funkcije turizma zajedniki pridonosehumanistikim vrijednostima turizma

Alfier razlikuje drutvene funkcije turizma u koje ubraja:zdravstvenu funkciju, rekreacijsko-odgoju, kulturnu ipolitiku funkciju


49/63

ZDRAVSTVENA FUNKCIJA TURIZMA

jedna od najvanijih funkcija turizma

zdravlje je zapravo jedan od najstarijih, trajnih i najjaihmotiva turistikog gibanja i turizam uvijek i u svim svojimoblicima manje-vie vri zdravstvenu funkciju (Alifer, 1982)

ona je jo u povijesti razvoja turizma uvjetovala osnivanje irazvoj ljeilinih centara (u staroj Grkoj i Rimu), ukontinentalnim klimatskim mjestima, ali i na moru

nekad je bio osobito razvijen kurativno-ljeilini turizam,danas se sve vie razvija zdravstveno-preventivni turizam,najee pod nazivom wellness

zdravstveni motivi postaju jedan od glavnih motiva turistikogputovanja


50/63


ZDRAVSTVENI TURIZAM se vee za mjesta i podruja spovoljnom klimom, uz termalne izvore ljekovitih voda teuz druge prirodne agense koji mogu pozitivno djelovati nazdravlje

Medicinski turizam obuhvaa razliite postupke lijeenja,provodi se u posebno ekipiranim medicinskim centrima uturizmu

Zdravstveno prevetivni turizam zasniva se namedicinskim i drugim programima kojima je cilj prevencijabolesti i ouvanje zdravlja

Wellness cjelokupan koncept zdravlja, a obuhvaapodruja zdravstvenog kretanja, tjelesnog vjebanja,prehrane, oputanja i ovladavanja stresom do osjeajaugode i zadovoljstva


51/63


Prednosti u razvoju wellnes turizma: Poticaj poduzetnitva u malim i srednjim poslovnim organizacijama

poveano zapoljavanje

Destinacija se moe osnaiti i uiniti odrivom za ukljuivanjemznanja, ljudi i vjetina lokalne zajednice u dizajniranje wellness

programa Destinacija se moe bre ekonomski razvijati jer wellness turisti troe

vie nego ostali turisti

Wellness turizam ukljuuje prirodne resurde i moe pomoi uuvanju okolia

Razvoj wellness turizma moe biti pokretna snaga za dizerifikaciju ipoboljanje kvalitete proizvoda destinacije

Wellness turizam moe biti uinkovita strategija za destinacije uproduivanju sezone novim proizvodima ili za razvoj novih turistikihtrita


52/63

SPORTSKO - REKREACIJSKA FUNKCIJA

turizam je postao sinonim rekreacije kao to je irekreacija izvan domicila postala sinonim turizma

turistika je dokolica upravo idealna za najire oblikerekreacije ljudi

rekreacijska je funkcija turizma osobito naglaena udananjem suvremenom turizmu, koji se sve vie zasnivana rekreaciji kao motivu turistikih putovanja

u kombinaciji sa sportskim motivima i sadrajimamogue je ovu funkciju nazvati sportsko-rekreacijska

funkcija


53/63


SPORTSKI TURIZAM privremeno putovanje u slobodnovrijeme pojedinaca izvan njihovih prebivalita, radisudjelovanja u sportskim aktivnostima, gledanja sportskihaktivnosti ili divljenja atrakcijama povezanima s sportskim

aktivnostima Sportski turizam je oblik turizma u kojemu je sport glavni

motiv putovanja i boravka turista u turistikom odreditu

Oblici sportskog turizma:

1. Natjecateljski sportski turizam

2. Zimski sportsko rekreacijski turizam

3. Ljetni sportsko rekreacijski turizam


54/63


Izravni i posredni ekonomski uinci sportskog turizma:

Izravni ekonomski uinci

Rezultat su prodaje sportsko rekreacijskih usluga naturistikom tritu

Valoriziraju se kao razlikaprihoda i trokova realizacijenavedenih usluga

Posredni ekonomski uinci

Nemogue ih je izraziti ufinancijskom obliku

Stvaraju ih turisti kojima jesport glavni motiv dolaska iboravka u nekoj destinaciji

Posredne ekonomske uinkestvaraju sportai i rekreativcikoji sudjeluju u raznimprogramima sportskih aktivnostipoput natjecanja, turnira.....


55/63


Navedeni se uinci manifestiraju kao:

Motivacija za izbor turistike destinacije

Produenje turistike sezone

Ublaavanje sezonskog karaktera turizma Poveanje izvanpansionske potronje

Unapreivanje raznolikosti i kvalitete turistike ponude


56/63

KULTURNO-OBRAZOVNA FUNKCIJA

KULTURNO-OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA omoguavaovjeku da upoznaje odreene kulturne vrijednost

turizam pridonosi poveanju ope naobrazbe i kulture ljudi turisti su nekad, a i danas putuju sa ciljem upoznavanja

kulturno-povijesnih vrijednosti neke zemlje i razliitih vidova

obrazovanja(uenje stranih jezika, sudjelovanje na razliitim

strunim skupovima i sl.) ona izravno utjee na odrivi razvoj jer se zasniva na

uvanoj kulturno-povijesnoj batini i na kulturnim iobrazovnim sadrajima i aktivnostima

posebnu privlanu snagu imaju prirodne atrakcije i kulturno povijesna batina koje stvaraju poseban imid destinacije

grupiranjem kulturno turistikih atrakcija postiu se boljipromotivni uinci destinacije


57/63


KULTURNI TURIZAM - sva putovanja koja ukljuuju posjetekulturnim atrakcijama izvan mjesta stalnog boravka s ciljemstjecanja novih znanja i doivljaja koja zadovoljavaju kulturnepotrebe pojedinaca.

kulturne turiste mogue je grupirati u tri skupine ovisno oznaenju kulture u odabiru destinacije (slika 17):

t u r i st i mot iv i ran i kul t u rom(obuhvaa oko 15% turista koji suuglavnom motivirani elitnim kulturnim dogaajima i turistikimaranmanima)

t u r i st i i nsp i r i r an i kul t u rom(obuhvaa oko 30% turista koji suinspirirani kulturom u smislu da ih privlae dobro poznati kulturnilokaliteti, atrakcije ili dogaanja, dobro reklamiranje i popularnepredstave, koncerti i izlobe, s malo interesa za lokalnu kulturu idogaaje)

t u r i st i p r i vueni ku l t uromine otprilike 20% turistiko-kulturnogtrita, oni ne planiraju unaprijed svoj posjet kulturnimstrakcijama ve e ih posjetiti ako su im ponuene tijekomodmora)


58/63


OBRAZOVNA FUNKCIJA TURIZMA zasniva se na tezi dasvako turistiko putovanje donosi turistima nova znanja ispoznaje s razliitog podruja ivota


59/63

POLITIKA I SOCIJALNA FUNKCIJA

TURIZMA

POLITIKA SE FUNKCIJA TURIZMA ogleda u tome toturizma pridonosi miru i razumijevanju meu ljudima

turizam je putovnica mira

SOCIJALNA FUNKCIJA TURIZMA utjee na smanjenjesocijalnih i klasnih razlika meu narodima, na zbliavanjeljudi razliitih kultura

posebno se ovom funkcijom turizma bavi sociologijaturizma koja tei istraiti odnose izmeu domaegstanovnitva i turista te posljedice turizma na

demografskom, sociokulturnom i ekonomskom prostoru


60/63

POVEZANOST DRUTVENIH I

EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMAZnaaj drutvenih funkcija turizma

niti u teoriji niti u praksi ne posveuje se odgovarajua panjaovjeku, premda ljudi sa svojim potrebama, tegobama,

aspiracijama, motivima i pravima tvore turizam i dajuturistikim migracijama obiljeja specifinog drutvenogfenomena (Alfier, 1977)

na turizam se vie gleda kroz prometnu nego kroz njegovuupotrebnu vrijednost

koristi turizma ne smiju se mjeriti samo ekonomskim uincima,

veda se turizam vrati ovjeku i ponovno pone mjeritiljudskim terminima


61/63

ODNOS IZMEU DRUTVENIH I

EKONOMSKIH FUNKCIJA TURIZMA K. Przeclawski naglaava da u turizmu isuvie vladaju ekonomski

interesi. U receptivnim zemljama ili regijama prevladava shvaanjeturizma iskljuivo kao naina zarade

u prevladavanju ovakvog shvaanja turizma autor se zalae za: shvaanje turizma kao integralnog faktora sociokulturnog razvoja

odreene sredine, ogranienje broja turista, radi prevelikog broja posjetitelja dolazi dounitenja onih vrijednosti koje su ih i privukle;

izraavanje osnovnih vrijednosti dotine sredine, a ne samo onihkoje se mogu prodati;

obrazovanje domicilnog stanovnitva i priprema za kontakte sturistima;

obrazovanje turista i priprema za kontakte s domicilnim

stanovnitvom; razvijanje i takvog turizma koji nije odreen samo ekonomskim

shvaanjem (posebno turizam za mlade)


62/63

ZAKLJUNO...

u sagledavanju funkcija nuno je s jednakom panjom ivanou tretirati njegove ekonomske, ali i njegovedrutvene funkcije, tj. njegove humanistike vrijednosti

receptivne turistike zemlje moraju voditi rauna oekonomskim funkcijama turizma, jer bez ekonomskihinaka turizam ne bi mogao egzistirati

meutim, ne smiju se zapostaviti drutvene(humanistike) vrijednosti turizma

drutvene (humanistike) su one funkcije na kojima je

turizam zapoeo i na kojima se zasniva njegov razvoj


63/63

PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Kako se mijenjao odnos radnog i slobodnog vremena?

2. U kojoj mjeri su slobodno vrijeme i dokolica meuzavisne pojave?

3. Objasnite neproduktivno ovjekovo ponaanje u slobodnom vremenu!

4. Objasnite produktivno ovjekovo ponaanje u slobodnom vremenu!

5. emu pridonose drutvene funkcije turizma?

6. Navedite prednosti razvoja wellnessa u nekoj turistikoj destinaciji!

7. Objasnite izravne i posredne uinke sportskog turizma!

8. Objasnite kulturno-obrazovnu funkciju turizma!

9. Definirajte politiku i socijalnu funkciju turizma!

10. Objasnite meusobni utjecaj drutvenih i ekonomskih funkcija turizma!

P3_ekonomske funkcije turizma.pdf

Documents

Transcript of P3_ekonomske funkcije turizma.pdf