SVEUILITE U RIJECI GRAEVINSKI FAKULTET

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

ODRIVI RAZVOJ U PRAKSI - PERMAKULTURA I VODA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Vodni resursi i sustavi

Predmetni nastavnik: mr. sc. Josip Rubini

Studenti: Vedran Blaevi email: vedran.blazevic@uniri.hr JMBAG: 0114021356

Martina Frankovi email: martina.frankovic@uniri.hr JMBAG: 0114022049

Mirna Klobuar email: mirna.klobucar@uniri.hr JMBAG: 0114021559

Rijeka, 2014.

2

1. SAETAK Odrivi razvoj je proces promjena u kojem su iskoritavanje resursa, smjer ulaganja i orijentacija tehnikog razvoja u meusobnom skladu i omoguuju ispunjenje potreba i oekivanja sadanjih i buduih narataja. Drugim rijeima, potronja bi trebala biti manja od kapaciteta obnavljanja prirode. Pristup kvalitetnoj vodi od kljune je vanosti za ljude, prirodu i gospodarske djelatnosti. Velike koliine vode potrebne su za proizvodnju energije, uzgoj hrane i proizvodnju robe za iroku potronju. Vraanje vodnih tokova u njihovo prirodno stanje od kljune je vanosti za odrivi razvoj. Obnovljive vodne rezerve u Hrvatskoj su vrlo velike, no veliki njihov dio su zapravo vanjske zalihe (vode koje izviru u drugoj zemlji). Stoga je upravljanje vodama temeljna djelatnost za to zaduenih dravnih ustanova prema kojima se u skladu naela odrivoga razvoja, ostvaruje cjeloviti nadzor i upravljanje. Permakultura je praktina metoda zasnovana na naelima odrivog razvoja. Rije permakultura dolazi od dviju rijei : permanentna agrokultura. Ona spaja tradicionalna saznanja sa suvremenim dostignuima i daje ideje koje su primjenjive svima- Permakulturni dizajn je ivi sustav koji je stalno u procesu razvoja. Elementi se razvijaju sukladno naim potrebama i obavezama, stoga mi stalno promatramo, iznova procjenjujemo, redizajniramo i stvaramo promjene prilagoavajui sustav. Samoodrive kue su jedan od praktinih primjera permakulture. Postoji vie oblika, a svaki od njih zadatak ouvanje prirode uz pruanje ugodnog ivota.

3

2. UVOD Voda je izvor ivota. Dvije treine nae planete sadrava voda. Samo 2% vode je pitko, a ak 65% pitke vode sadrano je u ledenjacima. Hrvatska je trea zemlja svijeta po bogatstvu vodom, te iako imamo velike zalihe pitke vode, ona je svakim danom sve zagaenija i potrebno ju je ouvati. Nerijetki su primjeri svjetskih gradova gdje je voda iz slavine nepitka, a sve zagaeniji podzemni tokovi zahtjevaju sve zahtjevnija postrojenja za proiavanje i sve vei utroak energenata.

Dugi niz godina svijet je bio okrenut industrijalizaciji to ostavilo velike posljedice na Zemlju, prirodu i resurse. Posljednjih godina provedena su brojna istraivanja, uveden je Zakon o zatiti okolia, proveden je skup mjera i aktivnosti kojima je cilj sprjeavanje oneienja i zagaenja okoli, smanjenje teta nanesenih okoliu i povrat okolia u prvotno stanje. Ovim radom elimo itateljima pribliiti situaciju Hrvatske koja nije loa u odnosu na ostale drave sa velikim stupnjem oneienja, objasniti vanost odrivog razvoja kao ideje o skladnosti ljudi i prirode, bez tete na okoli, a takoer unaprijeenjem kakvoe ivota. Dati emo praktine primjere kako pojedinac moe utjecati na okoli, kao i velike projekte koji skoro u potpunosti recikliraju i racionalno koriste prirodne resurse. Iako se na oneienje gleda kao veliki globalni problem, svatko se moe ekoloki osvjestiti i pridonijeti povratku okolia u poetno stanje.

4

3. ODRIVOST U PRAKSI 3.1. Odrivost u praksi - uvod

Odrivi razvoj esto se spominje u razliitim sferama javnog ivota. Zahtijeva nov nain razmiljanja temeljen na dogovorenim vrijednostima demokratskog drutva kako bi se time ostvarila ravnotea izmeu zahtijeva za unapreivanjem kakvoe ivota. Odluivanje o odrivom razvoju nekog podruja zahtijeva informirane i educirane sudionike. Odrivi razvoj je okvir za oblikovanje politika i strategija kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka, bez tete za okoli i prirodne izvore bitne za ljudske djelatnosti u budunosti. Oslanja se na ambicioznu ideju prema kojoj razvoj ne smije ugroavati budunost dolazeih narataja troenjem neobnovljivih izvora i dugoronim devastiranjem i zagaivanjem okolia. (http://www.odraz.hr/hr/nase-teme/odrzivi-razvoj ) Hrvatska se rano ukljuila u svjetske i europske procese dogovaranja o odrivom razvoju. Jo je 1972., uoi odravanja I. konferencije UN posveene pitanjima zatite ljudskog okolia u Stockholmu, donijela ''Rezoluciju o zatiti ovjekove sredine''. Zakonom o zatiti okolia iz 2007., odreena je Strategija odrivog razvoja Republike Hrvatske kao dokument koji dugorono usmjerava gospodarski i socijalni razvoj te zatitu okolia prema odrivom razvoju. Nadopunjena je 2009. godine te je usmjerena na dugorono djelovanje u osam kljunih podruja na kojima se temelje i strateki pravci razvitka Republike Hrvatske, a to su: poticaj rasta broja stanovnika, okoli i prirodna dobra, usmjeravanje na odrivu proizvodnju i potronju, ostvarivanje socijalne i teritorijalne kohezije i pravde, postizanje energetske neovisnosti i rasta uinkovitosti koritenja energije, jaanje javnog zdravstva, povezivanje prostora te zatita Jadranskog mora, priobalja i otoka. Utjecaj na okoli moe biti smanjen racionalnom upotrebom resursa, smanjenjem emisija u zrak, tlo, vode te smanjivanjem koliine otpada kroz odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje. Stoga se svima koji se nastoje pozitivno odnositi prema okoiu pridaje znak zatite okolia. Znak ''prijatelj okolia'' na proizvodu jami da je uistinu manje tetan za okoli te se dodjeljuje na osnovi utvrenih kriterija, uz sudjelovanje strunjaka i javnosti prema precizno utvrenom postupku.

Svaki proizvod ima vie ili manje nepovoljan utjecaj na okoli, to se oituje u svim fazama tzv. ivotnog ciklusa proizvoda: od proizvodnje (npr. koritenjem pojedinih sirovina i s tim u svezi s emisijom otpadnih plinova i vode), prijevoza do prodavaa i potroaa (npr. uporabom goriva), uporabe (npr. odbacivanjem ambalae i ostatka iskoritenih proizvoda) do odstranjivanja odnosno odlaganja nakon uporabe (npr. oneienja podzemnih voda tetnim sastojcima otpada). Dodjela znaka zatite okolia ustanovljena je radi poticanja razvoja novih (npr. niskootpadnih) tehnologija, proizvodnje i potronje proizvoda manje tetnih za okoli, smanjenja oneienja okolia i racionalnijeg gospodaranja sirovinama i energijom.

5

Slika 3.1.1. Znak zatite okolia (http://www.infotrend.hr/ekotrend/samsung-televizorima-dodijeljen-europski-eko-znak,91.html)

3.2. Odrivost u praksi - voda

Odrivi razvoj vodnog gospodarstva je koncept koji naglaava potrebu razmatranja dugorone budunosti na slian nain kao i sadanjosti.Odrivo vodno gospodarstvo planirano je i upravljano na nain da zadovolji ciljevekoje je druto postavilo sada i u budunosti, bez naruavanja ekolokog, okolinog i hidrolokog integriteta. Prognoze o buduem razvoju treba periodino revidirati inae bi mogle biti pogrene. Shvaajui da e se neki ciljevi gospodarenja vodama mijenjati s vremenom, moramo razmatrati prilagodljivost danas planiranog sustava. Kako je odrivost funkcija razliitih ekonomskih, okolinih, ekolokih, drutvenih i fizikih ciljeva, to gospodarenje vodama mora neizostavno ukljuivati multidisciplinarni proces donoenja odluka. Stoga su 2000. godine, Europski parlament i Komisija Europske unije usvojili Smjernice o vodama. Osnovni cilj smjernica je da se sve prirodne vode dovode u dobro stanje tj. da se osigura dobar hidroloki, kemijski i ekoloki status voda. Dakle, da se uspostave okviri za zatitu unutarnjih povrinskih voda, ua rijeka u mora, morskih obalnih voda i podzemnih voda radi sprjeavanja degradacije, radi zatite i unapreenja statusaakvatikih ekosustava; promoviranja odrivog koritenja voda koje se temelji na dugoronoj politici zatite raspoloivih vodnih resursa; progresivnog smanjenja zagaenosti povrinskih i podzemnih voda; smanjenja uinaka poplava i sua...

Odrivo upravljanje vodama temelji se na sljedeim naelima odrivog razvoja: okoli fizika izdrljivost okolia postavlja granice mnogim ljudskim djelatnostima i upozorava na to da moramo smanjiti potronju prirodnih bogatstava budunost moralna nam je dunost ne ugroziti buduim naratajima mogunost da namiruju svoje potrebe pravednost bogatstvo, povoljne prilike i odgovornosti trebali bi se pravedno podijeliti meu svima, s posebnim teitem na potrebe i prava siromanih

opreznost nismo li sigurni kakav e utjecaj neki postupak ili razvoj dogaaja imati na okoli, trebali bismo primjeniti ovo naelo i radije pogrijeiti na drugoj strani sveobuhvatno razmiljanje rjeavanje sloenog problema odrivosti zahtijeva da u proces rjeavanja budu ukljueni svi imbenici koji utjeu na problem Pritisci na vodne resurse, izazvani porastom broja ljudi, promjenama u poljoprivrednoj proizvodnji, pretjeranim iscrpljivanjem izvorita vode i drugim,poveali su nau pozornost.

6

Elementi odrivog upravljanja vodama su stoga sljedei: provoenje integralnoga upravljanja vodnim resursima povezivanjem kakvoe vode, koliine vode i upravljanja drugim resursima; uzimanjem u obzir hidrolokih, ekolokih, drutvenih i institucijskih sustava; uzimanjem u obzir vanosti granica slivova i vodonosnika poticanje ouvanja voda i zatite kakvoe voda prepoznavanjem vrijednosti i ogranienja kapaciteta vodnih resursa te trokova za osiguranje dovoljnih koliina vode traene kakvoe; prepoznavanjem razlika troe li vodu ljudi ili druga iva bia kao trajno utroenih koliina ili samo uporabe vode uz naknadno vraanje u sustav; uravnoteenom primjeno izobrazbe, zakona trita i zakonodavnih sustava radi poticanja korisnika na plaanje koritenja resursa

rjeenje problema upravljanja vodama primjenom planiranja, istraivanja i nadzora; osiguranjem viedisciplinarnih informacija za potrebe odluivanja; aktivnim sudjelovanjem svih zainteresiranih strana i javnosti; poticanjem odgovornosti razgovorima, izobrazbom i javnim pristupom informacijama. (Dragutin Gere, 2004.) Voda kao najosnovnija ivotna materija ima nemjerljiv znaaj za ivi svijet, ekosustave i planetu Zemlju. Molekule vode predstavljaju tenost koja je dragocijena za rastvaranje i transport materija kako kroz ekosustav, tako i kroz organizam. U organizmu voda je idealna sredina za odvijanje procesa neophodnih za normalno funkcioniranje. Pored uloge koju voda ima u odravanju ivotnih funkcija, za ovjeka ona ima i velikuulogu kao izvor energije i sirovina, koristi se u higijenske svrhe, u poljoprivredi, rekreaciji... Voda je prirodno dobro ije su rezerve ograniene te se sa njom ne moe otpuno slobodno raspolagati. U posljednje vrijeme prikupljanje vode porijeklom od padalina ponovno dobiva na znaaju. Kao nain za snabdijevanje vodom prikupljene kinice primjenjivalo se jo davnih dana, danas se sakupljanje kinice najvie koristi u Indiji. Prednost ove tehnike lei u injenici da su trokovi izrade bazena, tankova za skladitenje i ureaja za skupljanje relativno niski. Koritenje kinice predstavlja jedan od naina utede pitke vode. Kinicu moemo koristiti u domainstvu, omoguiti joj da nesmetano ode u tlo, ime direktno pomaemo obogaivanje odzemnih vodnih resursa, ili je iskoristiti kao strukturni element naselja i na taj nain rasteretiti vodotoke ili proiivae otpadnih voda.

Posljednjih godina zahvaljujui modernizaciji dolo je i do promjene odnosa industrije prema vodi. To se vidi smanjenjem nastanka otpadnih voda i smanjenjem potreba za vodom u proizvodnim preocesima. Tehnolokim inovacijama neke stare ideje mogu se sprovesti u djelo ili unaprijediti. Na rimjer, iako se ponovna upotreba ve koritene vode (reciklaa vode) primjenjivala vijekovima, ona danas ima jo znaajniju ulogu zahvaljujui modernizaciji postrojenja za priavanje otpadne vode. Na globalnom planu, ponovno koritenje ve iskoritene vode je dominantan nain kojim se prirodni izvori vode zamjenjuju prilikom navodnjavanja i hlaenja u industriji. U priobalnim podrujima, kao i u nekim polu-sunim podrujima u kojima postoje izvori slane vode, za dobivanje upotrebljive vode koristi se proces desalinizacije, postupak uklanjanja soli iz vode. Na taj nain postie se proirivanje opsega vodnih resursa. Hrvatska je prema izvjeu o vodnim zalihama UNESCO-a iz 2007. godine trea zemlja po bogatstvu pitkom vodom u Europi. Svaki osmi stanovnik Zemlje nema pristup pitkoj vodi. Samo 2,5% ukupnih vodenih zaliha na Zemlji je pitka voda, od ega je 2/3 sadrano u ledu. Kao jednu

7

od bezuvjetnih ivotnih potreba, vodu treba upotrebljavati tedljivo i paljivo kako bi ona u pitkom obliku ostala sauvana za nadolazee generacije. Mjerodavan i vrlo detaljan izvjetaj o zalihama vode je 2003. sastavio FAO, organizacija UN za hranu i poljoprivredu, pod nazivom REVIEW OF WORLD WATER RESOURCES BY COUNTRY (Pregled svjetskih vodnih resursa po dravama). Na kraju izvjetaja je tablica, koju emo u tekstu vidjeti sljedeu, s detaljnim podacima za svaku dravu, a moemo usporediti jedan broj TRWR (total renewable water reserves = ukupne obnovljive vodne zalihe) po stanovniku za neke europske drave:

Slika 3.2.1.:Dijagram obnovljivih vodnih zaliha po dravama (http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/brosure/Odrzivost%20u%20praksi%20-%20Voda.PDF )

Podaci su u kubinim kilometrima na milijun stanovnika po godini. Jedan kubini kilometar je 10 litara, dakle tisuu milijardi litara, ili milijun milijuna litara. Preraunato, milijun litara po stanovniku.

Hrvatska je, ini se, stvarno ampion, svaki stanovnik Hrvatske ima godinje preko 22 milijuna litara vode. Ako je litra vode jedna kuna, to je 22 milijuna kuna, dakle 5 milijuna dolara po stanovniku. No, ovo ukljuuje i "vanjske" izvore, dakle vodu koja rijekama dolazi iz inozemstva. Pogledajmo na sljedeoj slici kako izgledaju ukupne zalihe vode u apsolutnom iznosu (dakle: ne po stanovniku) podijeljene na "unutranje" i "vanjske":

8

Slika 3.2.2.: Dijagram ukupnih zaliha vode u apsolutnom iznosu po dravama (http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/brosure/Odrzivost%20u%20praksi%20-%20Voda.PDF )

Vidimo da "unutranje" zalihe Hrvatske uope nisu nita posebno, kao ni ukupne. U emu je tajna "vanjskih" zaliha? Jednostavno rijeke koje ulaze u Hrvatsku, ili prolaze granicom Sava, Drava i Dunav. Hrvatske zalihe izgledaju velike iskljuivo ako se gledaju ukupno vanjske (dakle: rijeke koje izviru negdje drugdje) i unutarnje i usporede s relativno malim brojem stanovnika. Stoga je upravljanje vodama veoma bitna karika lanca u odrivom razvoju. (http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/brosure/Odrzivost%20u%20praksi%20-%20Voda.PDF ;http://pollitika.com/izuzetno-bogati-vodom ) Upravljanje vodama je temeljna djelatnost za to zaduenih dravnih ustanova prema kojima se u skladu naela odrivoga razvoja, ostvaruje cjeloviti nadzor i upravljanje. Upravljanje vodama trai interdisciplinarni pristup upravo zato jer se radi o ekoloko osjetljivom resursu. Stoga vodni resursi imaju tri karakteristike: Svaki zahvat nad vodnim resursima je zahvat u okoli Vodni resurs je prostorno i vremenski promjenjiv Svaki zahvat nad vodnim resursima trai usuglaavanje potreba (http://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_vodnim_resursima )

Hrvatske vode u cijelosti upravljaju vodnim resursima Republike Hrvatske, na etiri vodna podruja koja obuhvaaju jedan ili vie slivova glavnih rijenih vodotoka ili njihovih dijelova, koji ine prirodnu hidrografsku cjelinu. Pristup kvalitetnoj vodi od kljune je vanosti za ljude prirodu i gospodarske djelatnosti. Velike koliine vode potrebne su za proizvodnju energije, uzgoj hrane i proizvodnju robe za iroku potronju. Vraanje vodnih tokova u njihovo prirodno stanje od kljune je vanosti kako bi se osiguralo da ribe, ptice i ivotinje dobiju potrebnu hranu i stanite. Voda slijedi ciklus ona stalno cirkulira izmeu mora, zraka i kopna, kroz rijeke, jezera i tlo, i natrag u more. U skladu s glavnim europskim propisom o vodi Okvirnom direktivom za vodu rijeni slivovi su sustavi kojima treba upravljati na usklaen nain, ak i ako su u upravljanje ukljuene razliite zemlje. Cilj je tog propisa osigurati kvalitetnu vodu u cijelom EU-u do 2015.

9

Zdrav morski okoli takoer je od velike vanosti. Zagaenje mora esto dolazi s kopna, ali mogu ga uzrokovati i pomorske aktivnosti ili atmosfera. Okvirnom direktivom o morskoj strategiji usvaja se usklaeni pristup upravljanju djelatnostima ljudi koje imaju uinak na morski okoli. Cilj joj je zdrava morska voda do 2020. Pitka voda i voda za kupanje tite se drugim propisima EU-a. Za ispravno upravljanje vodnim resursima, potrebno je strogo pratiti kvalitetu. Drave provjeravaju stanje svojih voda i izrauju planove o ienju voda. Ti se planovi pohranjuju u sredinjoj bazi podataka pod nazivom WISE (Europski informacijski sustav za vode). Poplave i sue vjerojatno e se, zbog promjena klime, sve ee javljati u Europi. Mogli bi se promijeniti i vodeni ekosustavi. Morat emo se tome prilagoditi tako da ponemo bolje upravljati vodama. Jasno je da moramo vie raditi na unaprjeenju kvalitete i koliine vodnih resursa u Europi te osigurati da ih ljudi mudro koriste. Koraci koje moramo poduzeti navedeni su u Planu za ouvanje voda u Europi do 2020. Cilj je Europljanima osigurati dovoljne zalihe kvalitetne vode za budunost.

Povratak ovjekove uporabe prirodnih resursa unutar odrivih granica zahtijevat e vee kolektivne napore. Naini odrivijeg ivljenja mogu poprimiti mnoge oblike od reorganizacije ivotnih uvjeta (npr. ekosela, ekoopine i odrivi gradovi), ponovne procjene ekonomskih sektora (permakultura, zelena gradnja, odriva poljoprivreda) ili radne prakse (odriva arhitektura) uporabom znanosti radi razvoja novih tehnologija (zelena tehnologija, obnovljiva energija) do prilagodbi u invidualnim ivotnim stilovima kojima se uvaju prirodni resursi.

10

4. PERMAKULTURA Permakultura je harmonina integracija ljudi i krajolika, koja na odrivi nain osigurava hranu energiju, sklonite i ostale materijalne i nematerijalne potrebe. To je praktina metoda razvoja ekoloki skladnih, uinkovitih i produktivnih sistema koje moe koristiti bilo tko, bilo gdje. Naziv permakultura je kovanica dviju rijei permanentna agrokultura, a osmislili su ju Bill Mollison i David Holmgren 1978. godine. (http://www.permacooltura.net/?page_id=7, http://www.permakultura.hr/permakultura/sto-je-permakultur) Osnovna naela permakulture : briga za ljude, briga za Zemlju i pravedna raspodjela resursa. (slika 4.1)

Slika 4.1: Osnovna naela permakulture (http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Osnovna_na%C4%8Dela)

Naelo 'Briga za Zemlju' govori nam da moramo potovati zemlju, tititi bioraznolikost, cijeniti vanost drugih bia, uspostaviti ravnoteu. 'Briga za ljude' podrazumijeva solidarnost i pomaganje, komuniciranje i umijee sluanja, smislen rad i pravo na odmor.

'Pravedna raspodjela' podupire odgovornost i pravdu, ugodu, a ne pohlepu i podupire ivotnu odrivost.

Permakultura je na mnogoemu temeljen holistiki pristup i primjenjiv je na sve aspekte ivota. (http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Osnovna_na%C4%8Dela)

4.1. Cvijet permakulture Permakulturna rjeenja nastoje uskladiti potrebe suvremenog ovjeka sa zatitom okolia. U permakulturi ovjek i njegove radnje vraaju se natrag u prirodno kruenje tvari, kao dio ciklikog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog troenja energije. Permakultura spaja

11

tradicionalna znanja sa suvremenim dostignuima i metodama. (slika 4.2) (http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Cvijet_permakulture)

Slika 4.2: Cvijet permakulture (http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Cvijet_permakulture)

Energija - mogunost obavljanja rada. Najee je fosilnog porijekla to stvara velike ekoloke probleme. Preporuljivo je koristiti se energijom iz obnovljivih izvora (energija sunca, vode, vjetra, biomase, geotermalna energija. Neka od rasprostranjenih i dostupnih rjeenja za kuanstva su solarni kolektori za toplu vodu, vjetrenjae i fotonaponske elije za el. energiju, solarna kuhala, bioplin, koritenje drva za ogrijev, ugradnja uinkovitih pei s velikom termalnom masom i dr.

Voda - vodna bogatstva su na udaru veine zagaivakih sustava, jer prije ili kasnije sve otpadne vode, izljevi nafte na kopnu ili moru, kemikalije iz poljoprivrede, kanalizacijski sustavi gradova zavre u podzemnim vodama, rijekama i morima. Zbog naglih klimatskih promjena opada razina podzemnih voda i time su izravno ugroena vodocrpilita i bunari. Zbog svih navedenih razloga iznimno je vano znati kako odrivo upravljati vodom, tediti vodu, graditi sustave za skupljanje kinice, skupljati oborinske vode za poljoprivredu, proiavati otpadne vode, koristiti kompostne WC-e i sive vode proiavati biljnim proiivaima. Voda se u permakulturi nastoji zadrati to dulje unutar sustava to znai da se ista voda koristi vienamjenski i vie puta. Tek kad su sve mogunosti za upotrebu u kuanstvu iskoritene, puta se natrag u prirodu u obliku koji ne naruava prirodnu ravnoteu.

Hrana - Svi jedemo i imamo potrebu za hranom kako bi energizirali svoj duh i tijelo. Stoga je doista vano pridati panju uzgoju hrane. Da bi smanjili utjecaj industijalizacije i monokultura u poljoprivredi, potrebno je okrenuti se manjoj organskoj proizvodnji hrane u

12

vrtovima polikultura i bioraznolikosti. Moda nismo u mogunosti imati vlastiti vrt i u njemu uzgojiti svu hranu potrebnu za ivot, ali moemo poticati one koji ga imaju i hranu nabavljati od lokalnih uzgajatelja, a onaj minimum uzgojiti ak i na balkonima ili zajedikim vrtovima. Otpad - U prirodi sve krui. Ne razdvajajui otpad, on postaje smee koje je kasnije nemogue upotrijebiti. Stoga je potrebno pravilno odlagati i odvajati otpad. Organizacija / drutvo ovjek mora biti slobodan i prema slobodi odabira birati najbolje za sebe, a pri tom prihvaati razliitosti meu ljudima, meupovezanosti bez predrasuda i oekivanja. Potrebno je vratiti se iskonskim etikim naelima koje slijede Zakon prirode, a ne idu protiv njega. U permakulturi se koristi konsenzus kao model odluivanja u kojem se tei nenasilnom donoenju odluka te kooperativnom razvoju odluivanja kojeg svi mogu podrati. Ekonomija - Novac je samo jedno od sredstava razmjene. U permakulturi koristimo razne naine razmjene poput same razmjene dobara i usluga, do razvijenijih sustava lokalnih trgovinskih razmjena kao to je LETS sustav koji se temelji na razmjenama znanja, vjetina, dobara bez upotrebe novca. Podupire se trgovina na lokalnoj razini. Graditeljstvo - treina otpada koji se nalazi na svjetskim deponijima zauzima graevinski otpad koji ostane od konvencionalnog graditeljstva. Osim to klasino graditeljstvo predstavlja veliki ekoloki problem planetu, esto su novoizgraeni prostori nezdrave sredine prepune toksinih tvari te elektromagnetskog, svjetlosnog i zvunog zagaenja. ovi objekti nisu izolirani u skladu s ionako energetski nezadovoljavajuim standardima, tako da ti objekti troe za svoje zagrijavanje, hlaenje i odravanje goleme koliine energije iz fosilnih goriva. Odrivo graditeljstvo je prepuno jeftinijih, prirodnijih i zdravijih rjeenja. Iskoritavanjem lokalnih resursa potie se razvoj lokalne zajednice i smanjuje se emisija CO2. Posljednjih tridesetak godina u zapadnoj Europi i Americi na popularnosti su dobile kue od tvrdo balirane slame, earthship objekti, kue od prirodnih materijala poput drveta, peene i nepeene opeke, kamena, gline i sl. Objekti se izoliraju celulozom, ovjom vunom, ekspandiranom glinom, slamom, kokosovim vlaknima i dr. Grade se zeleni krovovi na kojima se moe uzgajati hrana, zgrade se projektiraju tako da imaju povrtnjake i vonjake inkorporirane u samu arhitekturu ili blii okoli. Stvorene su prave proizvodne zelene oaze, zdravi kvartovi u centrima mnogih modernih gradova. (slika 4.3) (http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Permakulturni_dizajn)

Slika 4.3: Kuica od slame, drva i gline sa zelenim krovom (http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Cvijet_permakulture)

13

4.2. Dizajn permakulture Permakultura je esto opisivana kao ekoloki dizajn koji oponaa prirodne procese. to to zapravo znai?

Zamislite da imate povrtnjak, ali u njemu ne morate prekopavati niti plijeviti, jer on djeluje na principu ume. Zamislite da vaa kua reciklira otpadnu vodu, ali na to ne morate troiti energiju niti novac, jer taj sistem djeluje na principu movare. Primjera je mnogo. (slika 4.4)

Slika 4.4: Primjer primjene permakulture (http://ured.permakultura.org/p/sto-je-permakultura.html)

Permakulturni dizajn je ivi sustav koji je stalno u procesu razvoja. Elementi se razvijaju sukladno naim potrebama i obavezama, stoga mi stalno promatramo, iznova procjenjujemo, redizajniramo i stvaramo promjene prilagoavajui sustav. 1. Istraivanje potreba, elja i namjera onoga za koga se stvara Istraivanje i biljeenje potreba i elja onoga za koga se dizajnira. Odreuje se broj korisnika, definiraju meusobni odnosi, njihove elje i potrebe (stambene, radne, kreativne, kulturne i drutvene) i to dugorone i kratkorone. Definira se ivotni stil, ekonomija (pitanje financiranja i odrivosti), aktivnosti, duhovnost i sl. Zatim se zapisuju nedostaci same lokacije kako bi mogli odrediti vanosti.

2. Izrada plana/nacrta

Izraujemo nacrt/plan ire lokacije na kojem emo skicirati sve to uoimo ili doznamo promatranjem ili istraivanjem (slika 4.5)

14

Slika 4.5: Nacrt ire lokacije (http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Permakulturni_dizajn)

3. Promatranje okolia radi povezivanja razliitih dijelova sustava Analiziraju se resursi, ogranienja, mikroklima, vrsta tla, vode, smjetaj kue, ceste, ograde, infrastruktura. (slika 4.6) Krajolik - Prouimo planove, obiemo teren, razgovaramo s ljudima, razgledavamo okolicu, prouavamo povijest i kulturu odabranog podruja. Geologija - Saznamo kakva je geoloka struktura podloge podruaja koje smo odabrali. Orjentacija - Gleda li na teren na sjever ili jug? Koliko osunanih dana ima u godini, gdje se sunce zadrava i koliko. Postoje li nepovoljne zone (zadravanje mraza i sl.). Vrijeme - Prepoznavanje vremenskih obrazaca, vjetrova, klimatologije, mikroklime na terenu... Pogodnosti - Opskrba vodom, elektrinom energijom, plinom, pristupni putevi, i sl.

Slika 4.6: Promatranje okolia (http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Permakulturni_dizajn)

15

4. Analiza 5 prirodnih elemenata :

Vjetar, tlo, voda, energija, organizacija: svaki element ima vie funkcija. svaka funkcja upotpunjena je s vie elemenata. 5. Sektori :

Razmatranje odnosa svih energija koje se kreu ili e se kretati sustavom (vjetar, pejzani pogledi, orjentacija sjever-jug, istok-zapad, zimske i ljetnje suneve putanje, ceste, infrastruktura, vodeni tokovi, komunikacijski protoci i sl.), te razmatranje najboljih naina na koji bismo iskoristili ili neutralizirali utjecaje navedenih faktora. 6. Zoniranje: Kako bi to manje energije gubili na upravljanje sustavom dijelimo ga u zone. Svrha zoniranja je uteda energije. Zone su poslagane tako da smjetamo pojedine elemente u odreene zone prema tome koliko ih esto koristimo ili odravamo.

Nulta zona = dom (stan, kua, farma) - primjenjujemo naela reduciranja potronje energije i vode, koritenje prirodnih obnovljivih resursa kao suneve svjetlosti, kinice i sl.

Prva zona je zona najblia kui, u kojoj su smjeteni svi oni elementi sustava koji zahtijevaju puno skrbi, panje i koje je potrebno esto posjeivati radi upravljanja i odravanja ili radi odreenih individualnih aktivnosti. ( Priruni vrt s ljekovitim i zainskim biljem, salatom, mekanim voem, /jagode, kupine, maline/, staklenik, rasadnik, kompostite za kuanski otpad i sl.)

Druga zona zona se koristi za uzgoj trajnica kojima je potrebno neto manje odravanja. Mjesto pogodno za konice, kokoinjac, kultivirane voke, sjenice za odmor, druenja i sl.

Trea zona je zona u kojoj se uzgajaju glavne prehrambene kulture za kunu upotrebu i za moguu razmjenu. Nakon to je regulirana, briga za ovu zonu je minimalna. Potrebno je otprilike jednom tjedno posjetiti zonu kako bi povrine opskrbili vodom.

etvrta zona je poludivlja zona. Nju uglavnom koristimo za prehranu domaih ivotinja i kao izvor samoniklog bilja, te za dobivanje drvene grae ukoliko je imamo. Primjer ove zone je umski predio na koji se utjee jedino podrezivanjem.

Peta zona je divljina. U ovoj zoni nema ljudske intervencije, ovo je kontemplativna zona u kojoj promatramo eko-sustave i prirodne zakonitosti. Tu odravanje preputamo svim biima tog mikrostanita.

postoji jo jedna jako vana zona u permakulturi, a to je ZONA 00. Ona predstavlja osobu ili zajednicu koja ini osnovu sustava (srce sustava). Ta zona se odnosi na nau spremnost da u vlastiti ivot unosimo promjene koje vode harmoninijem nainu ivljenja te istinski odrivom okruenju i odrivom zajednitvu.

(http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=Permakulturni_dizajn)

16

4.3. Permakultura u Hrvatskoj Permakultura je u razliitim oblicima prisutna u Hrvatskoj jo od 1995. godine. Iako nije razvijena kao u ostatku svijeta, u Hrvatskoj je ipak vidljiv veliki napredak na tom polju. Otvoreni su novi projekti i organizacije koje potiu graane da se okrenu prirodi. Mogue je polaganje i 72-satnog teaja dizajna permakulture u Puli, Zagrebu i Splitu. Takoer, ove godine odrava se i 2. nacionalna permakulturna konvergencija u Hrvatskoj 1. i 2. lipnja.

17

5. PERMAKULTURA U PRAKSI 5.1 Vrste kua

U praksi se moemo susresti s vie vrsta samoodrivih kua, ovisno o materijalu, nainu ili mjestu na kojem se grade. Tako imamo: -Pasivna solarna kua kao glavni graevinski materijal koristi se tzv cob tj. mjeavina pijeska gline i vode koja ima veliku termalnu masu te nam slui za pohranu energije. -Eartships podvrsta pasivne solarne kue, gdje se umjesto coba koriste rabljene gume napunjene zemljom. Dizajnirana je u Americi namjerom da se koristi u dijelovima zemlje gdje se temperature sputaju do -20 C. -Kua od zemljanih vrea podvrsta pasivne solarne kue koja koristi vree napunjene zemljom. Koristi se kao alternativa za eartship zbog dugotrajnog procesa punjenja guma zemljom koji moe potrajati do sat vremena po gumi.

Slika 5.1: Konstrukcija kue od zemljanih vrea (http://dreamingbiginjapan.blogspot.com/2011/06/adventures-in-raising-earthbag-

house.html)

18

-Kua od bala slame glavni graevinski materijal je slama. Vrsta slame ovisi u kojem dijelu svijeta se nalaze. Pravilno sagraene kue od slame su otporne na vatru.

Slika 5.2: Kua od slame (http://www.highexistence.com/10-reasons-why-earthships-are-fing-awesome/)

-Kue pod zemljom- zahtijevaju samo pola graevinskih materijala zbog injenice da je druga polovica zemlja. Jako su energetski efikasne zbog geotermalne mase i razmjena topline koju priroda obavlja sama. Zatiene su od potresa i odudara vjetra.

Slika 5.3: Kua pod zemljom http://www.permaculture.co.uk/readers-solutions/year-round-growing-underground-

greenhouses

19

-Okrugla kua- kua graena od lokalnih materijala: drva, coba, iblja...Pokrivene su travnatim krovom.

Slika 5.4: Okrugla kua s travnatim krovom (http://www.permaculture.co.uk/articles/cheap-potentially-free-build-free-run-houses)

5.2 Princip funkcioniranja Princip funkcioniranja objanjen je na primjeru eartshipa. Eartshipovi su 100% odrivi domovi koji su jeftini za sagraditi, uvaju prirodu i ugodni su za ivot. Za ivot u nekima od gore navedenih kua potrebno je odrei se nekih modernih privilegija, ali kod eartshipa to nije sluaj. tovie, sva hrana potrebna za ivot je na dohvat ruke. U sklopu eartshipa se nalazi jedan ili dva staklenika za uzgoj hranjivih biljaka, a mogue je napraviti i ribnjak ili kokoinjac za konstantan prihod jaja i mesa.

Slika 5.5: Staklenik u sklopu eartshipa (http://permaculture-hawaii.com/about-faqs/our-land-local-area/)

20

ak i u jako suhim klimama sva potrebna voda dobiva se preko ureaja za skupljanje kinice, snijega ili pare. Voda s krovova se prikuplja u cisternu koja je smjetena tako da iz nje voda gravitacijom dolazi do ureaja filtriranje vode koji ju ini pitkom, voda se zatim po potrebi pumpa u sudopere, umivaonike i tueve. Iskoritena siva voda zatim prolazi kroz grublji filter i talonik da bi se odvojile masti i krupnije estice iz vode..Tako obraena voda se koristi za navodnjavanje staklenika. Biljke je dodatno proiste tj. dodaju joj kisik, a rjeavaju je fosfora i duika i voda se pumpa u wc. Nakon koritenja tzv. crna voda se alje u solarnu septiku jamu u kojoj se uz pomo sunca odvija anaerobni proces. Obraena voda se koristi za vanjski vrt kao gnojivo za nejestive biljke.

Slika 5.6: Prikaz naina dobivanja izvora energije i vode iz prirode (http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/)

Najfascinantniji dio eartshipa je mogunost da odri ugodne temperature tijekom cijele godine. U ekstremno toplim ili ekstremno hladnim uvjetima u eartshipima je temperatura konstanto oko 22 C. Taj fenomen je rezultat absorbiranja suneve topline i pohranjivanja u tzv termalnu masu tj koritene gume napunjene zemljom koje se koriste kao materijal.Termalna masa otputa ili absorbira toplinu ovisno o temperaturi. U eartshipu se odvija konstantna cirkulacija zraka gdje hladniji zrak ulazi kroz veliki prednji prozor a topliji zbog svoje tendencije da se die izlazi kroz krovni prozor.

21

Slika 5.7: Eartship pod snijegom na temperaturi ispod 0C (http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/)

Veina elektrine energije se dobiva od sunca i vjetra. Fotonaponske ploe i vjetrenjae smjetene su na ili u blizini eartshipa. Generiraju istosmjernu struju koja se pohranjuje u specijalnim baterijama koje su uglavnom smjetene na krovu. U sluaju potrebe za jo struje koristi se generator ili gradska strujna mrea.

Slika5.8: Eartship sa soalrnim panelima na krovu i vjetrenjaom u blizini (http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/)

22

Eartshipovi su jeftini za sagraditi, cijena se kree od 40 000 kn za najosnovniji tip pa sve do 400 000 kn za one zahtjevnije. Cijena nije velika i zbog jednostavnosti gradnje. Iako se na prvi pogled ini kao komlicirana graevina, eartship je jednostavniji za gradnju nego moderna kua. Par iz Toronta je uspio sagraditi svoj trokatni eartship u samo 3 mjeseca bez dodatne pomoi i skupih strojeva.Veina materijala koritenih za gradnju eartshipa su reciklirani. Kao glavni materijal se koriste gume, a zidovi iznad guma se grade od plastinih ili staklenih boca postavljenih u beton.

Slika 5.9: Konstrukcija eartshipa od koritenih guma napunjenih zemljom (http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/)

Rezultat svega gore navedenoga je tip kue koja uz pomo prirode stvara dovoljno energije i vode za ivot, a uz malo truda i hrane. U svijetu se po procjenama nalazi oko 10 milijardi koritenih guma, eartship usporedno rjeava dva problema.Umjesto graevinskih materijala, koji tete prirodi, bilo tijekom proizvodnje ili kao gotov proizvod, koriste se rabljene gume. injenica da ovakav tip doma graen od jeftinih jednostavnih materijala absorbira dovoljno termalne mase za konstanto odravanje temperature, govori da bi uz odreena poboljanja ovakav tip graenja mogao predstavljati odrivu ekonominu budunost.

23

6. ZAKLJUAK Vodni resursi postaju glavno pitanje dananjeg i budueg razvitka u cijelom svijetu, a posebno u Hrvatskoj, koja zbog visoke kvalitete svog prostora ima posebne ambicije s vodnim resursima, od kojih dio zasigurno u budunosti dobiva visoko etablirane gospodarske vrijednosti. Dobro upravljenje vodnim resursima u skladu s Direktivama za vode Europske Unije i principima svjetskog pristupa toj kompleksnoj problematici (UNEP) za Hrvatsku znai prvenstveno visoke gospodarske dobiti kroz vlastite razvojne programe (turizam, vodoopskrba stanovnitva zdravom pitkom vodom, energija, poljoprivreda i dr.), ali i izvoz te vode u podruje Mediterana, koje ve danas ima velike probleme s vodom.

Kako bi uspjeli uskladiti potrebe suvremenog ovjeka za zatitu okolia trebali bi to vie koristiti permakulturna rjeenja. U permakulturi ovjek i njegove radnje vraaju se natrag u prirodno kruenje tvari, kao dio ciklikog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog troenja energije. Stoga bi trebali to vie koristiti se energijom iz obnovljivih izvora, koristiti to je manje organske hrane, reciklirati otpad, odrivo upravljati vodom, tediti ju, te ju to je vie mogue skupljati i proiavati kako bi ju to dulje odrali unutar sustava koritenja. ivot u samoodrivim kuama omoguava veu iskoristivost energije bez odricanja komfornosti. Kako je njihova izgradnja financijski isplativija od kua u kojima smo navikli danas ivjeti, pretpostavljamo da e ovaj oblik gradnje biti sve ei i prihvatljiviji.

24

LITERATURA http://www.permakultura.hr/ (1.4.2014.) http://www.novilist.hr/Lifestyle/Permakultura-revolucija-zamaskirana-u-vrtlarstvo (1.4.2014.) http://www.pikaiprijatelji.com/site/ (2.4.2014.) Kneja (2008.): Odrivost u praksi VODA, Tisak http://www.odraz.hr/hr/nase-teme/odrzivi-razvoj (1.4.2014.) http://www.infotrend.hr/ekotrend/samsung-televizorima-dodijeljen-europski-eko-znak,91.html (1.4.2014) Dragutin Gere (2004.): Odrivi razvoj vodnoga gospodarstva, Sabor hrvatskih graditelja http://pikaiprijatelji.com/sadrzaj/brosure/Odrzivost%20u%20praksi%20-%20Voda.PDF (2.4.2014.) http://pollitika.com/izuzetno-bogati-vodom (2.4.2014.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Upravljanje_vodnim_resursima (2.4.2014.) http://www.permaculture.co.uk/articles/cheap-potentially-free-build-free-run-houses (2.4.2014.) http://en.wikipedia.org/wiki/Earthship (9.4.2014.) http://www.trueactivist.com/10-reasons-why-earthships-are-awesome/ (2.4.2014.)