Održavanje broda

Ivan Krizmanić

Održavanje broda

Ivan Krizmanić

Page 2

1. TROŠKOVI ISKORIŠTAVANJA TRGOVAČKOG BRODA To su: osobni dohoci i ostali troškovi posade (prehrana i putni troškovi), troškovi potrošnih materijala (inventarski predmeti, boje, kemikalije, plinovi, maziva itd.), troškovi održavanja (popravci, dokovanja, doknadni dijelovi itd.), troškovi osiguranja rizika (trup i stroj, osiguranje od odgovornosti članova posade te ratni rizik), opći i zajednički troškovi (troškovi zastave, PTT troškovi te osobni dohoci i troškovi kopnenih službi), iznimni troškovi (odbitne franšize u slučaju oštećenja i havarija), amortizacija (postupno smanjenje vrijednosti broda u procesu proizvodnje i postupno prelaženje tako izgubljene vrijednosti na proizvode - brod), troškovi goriva te komercijalni troškovi (manipulacija i separacija tereta, provizije posrednicima i agentima te lučki i troškovi prolaza kanalima uključujući peljarenje i tegljenje). 2. TROŠKOVI ODRŽAVANJA Ukupni troškovi održavanja se dijele na direktne i indirektne troškove. Direktne troškove održavanja čini sve što je izravno povezano s fizičkim izvršenjem radova održavanja - cijena ljudskog rada utrošenog za održavanje i trošak za upotrijebljene materijale (doknadni dijelovi, materijali za čišćenje, konzerviranje itd.) te trošenje alata i nadopuna ispražnjenih medija. Indirektni troškovi održavanja su dodatni troškovi zastoja uzrokovani nekim kvarom ili planiranom akcijom na održavanju, a računaju se ili kao izmakla dobit ili kao troškovi broda u stajanju. Izmakla dobit se računa na osnovi stvarnog zaključka o prijevozu koji ovisi o trenutnom stanju vozarina na tržištu brodskog prostora. Troškovi broda u stajanju su zapravo fiksni troškovi, odnosno troškovi iskorištavanja broda od kojih se odbiju troškovi goriva i komercijalni troškovi, a obično se računaju kao dnevna cijena zaustavljenog broda. 3. TEROTEHNOLOGIJA - CILJ I DOMET Terotehnologija je izraz nastao 1970. godine u Velikoj Britaniji, a obuhvaća nadziranje proizvodnje i iskorištavanja tehnoloških sustava i njihovih komponenti (podsustava). Bavi se predviđanjem mogućnosti montaže i demontaže svih brodskih komponenti koje su podložne trošenju radi pregleda i popravaka. Zatim te uređaje na odgovarajući način priprema za iskorištavanje određivanjem perioda uhodavanja, režime rada u periodu uhodavanja, eventualni pokus preopterećenja te preporučuje tehnologiju održavanja u tijeku iskorištavanja za cijeli predviđeni vijek trajanja. Kada uređaj s uspjehom prođe period uhodavanja valja razraditi periodični plan i planiranje potrebnih rezervnih dijelova i ostalih materijala za održavanje, te planiranje i organiziranje odgovarajućeg osoblja za održavanje uređaja (zahvata održavanja). Osnovna svrha teretehnologije je optimalizacija održavanja, što znači postizanje takve tehnologije i organizacije održavanja kod koje je zbroj direktnih (troškovi zahvata održavanja) i indirektnih troškova održavanja (troškovi zastoja) najmanji. 4. KVAROVI TEHNIČKIH SUSTAVA Kvarovi koji se zbivaju na tehničkim sustavima dijele se u dvije međusobno potpuno različite vrste: na one koji su tehničkim sustavima inherentni (terotehnologija se bavi uglavnom takvim kvarovima) i one koji sustavima nisu inherentni. Kvarovi koji nisu inherentni uzrokavani su nekom akcijom koja je sasvim izvan sustava i njegova djelovanja (npr. nepravilnim rukovanjem osoblja tijekom rada ili tijekom zahvata održavanja, sudarom i udarom broda ili višom silom - požarom, prodorom mora itd.). Kvarovi koji su sustavu inherentni dijele se na početne (nastaju odmah nakon puštanja sustava u rad, a najčešće su posljedica slabe izrade ili pogrešne montaže), slučajne (posljedica nepredvidivih koncentracija naprezanja koja premašuju projektiranu izdržljivost komponente, nemoguće ih je spriječiti) i kvarove zbog dotrajalosti (posljedica dotrajalosti komponenti zbog istrošenosti, zamora materijala i sl.; razlikujemo korisni i prosječni vijek trajanja).

Održavanje broda

Ivan Krizmanić

Page 3

5. POUZDANOST TEHNIČKIH SUSTAVA Pouzdanost je sposobnost nekog sustava da ne iznevjeri u tijeku rada, odnosno vjerojatnost da će određeni sustav adekvatno udovoljavati svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremena pod određenim nametnutim uvjetima rada, pri čemu razlikujemo pravu vjerojatnost te procjenu vjerojatnosti na temelju pokušaja čije je mjerilo broj izvršenih pokusa. Prava pouzdanost nikada nije poznata, ali se njezina procjena koja je vrlo blizu pravoj vrijednosti postiže statističkim metodama i računom vjerojatnosti, na osnovi zadovoljavajućeg rada uređaja odnosno njegovog kvara - nepouzdanost. Pouzdanost je također pokazatelj koji označava vjerojatnost koliko će komponenata od njihovog broja ostati ispravnim za jedno određeno vrijeme rada. Razlikujemo pouzdanost s obzirom na slučajne kvarove i pouzdanost s obzirom na dotrajalost, a oba pojma karakteriziraju prosječni vijek trajanja, akumulirano vrijeme rada odnosno broj izvršenih operacija od početka rada uređaja, index kvarova, gustoća kvarova te pouzdanost s obzirom na kvarove. Brodski sustavi su zbog redovitog održavanja pretežito podložni kvarovima uzrokovanima dotrajalošću, a slučajni se kvarovi mogu gotovo zanemariti. 6. POUZDANOST U ODNOSU NA SLUČAJNE KVAROVE, DOTRAJALOST I SLOŽENA POUZDANOST TE PRIMJENA NA BRODSKE SUSTAVE Pouzdanost je pokazatelj koji označava vjerojatnost koliko će komponenti od njihovog ukupnog broja ostati ispravnim za jedno određeno vrijeme rada. Pouzdanost u odnosu na slučajne kvarove se računa jednadžbom pouzdanosti za uređaj s indeksom slučajnih kvarova, a vrijedi samo za uređaje koji su uspješno prošli period uhodavanja i još nisu zahvaćeni kvarovima zbog dotrajalosti. Period vijeka trajanja uređaja za koji se može primjeniti ova jednadžba naziva se korisni vijek trajanja. Osim slučajnih kvarova i dotrajalost utječe na pouzdanost, jasno ako nema pravovremene zamjene komponenata. U največoj većini slučajeva fenomeni dotrajalosti slijede normalnu ili Gaussovu distribuciju. Promatrajući zajedničke izglede komponente da izdrži i slučajne kvarove i kvarove zbog dotrajalosti tijekom perioda radnog vijeka, dobiva se njezina složena pouzdanost, koja je umnožak pouzdanosti za slučajne kvarove i pouzdanosti za kvarove zbog dotrajalosti. Prosječni indeks kvarova je, tijekom iskorištavanja dobiveni pokazatelj, koji omogućuje procjenu pouzdanosti pojedinih brodskih uređaja i sustava upravo na osnovi njihova stvarna ponašanja u jednoj konkretnoj floti sa svim njezinim specifičnostima, od investicijske i kadrovske politike, pa sve do politike održanja. 7. KONFIGURACIJA BRODSKIH SUSTAVA I POUZDANOST UZ ZAHVATE Tehnički sustavi se po konfiguraciji dijele na sustave bez zalihosti i na sustave sa zalihosti pri čemu zalihost označava konfiguraciju koja sustavu osigurava sposobnost da izbjegne zastoj i onda kada neka njegova komponenta iznevjeri. Sustav bez zalihosti je serijski sustav ekvivalentan lancu, gdje prekid jedne njegove karike znači prekid cijelog lanca. Sustavi sa zalihosti služe izbjegavanju nepovoljnog stanja sustava zbog kvara jedne njegove komponente, a razlikujemo usporedne (paralelne) te mnogostruke sustave (udvostručeni, udvostručeni itd.; ''stand-by'' sustavi). Usporednim sustavima su obe komponente u stalnom radu, a udvojenima je jedna komponenta u radu a druga u pričuvi. Pouzdanost brodskih sustava je pouzdanost uz zahvate zbog velikog broja stručno osposobljenog osoblja, zalihosti sustava, dovoljno prostora i potrebnih rezervnih dijelova te mogućnosti da se zahvati održavanja i popravaka izvode tokom cijelog vijeka trajanja sustava. 8. PODJELA BRODA NA OSNOVNE SUSTAVE Podjela broda na sustave se radi radi lakše orijentacije u procjeni troškova, sigurnosti itd., uglavnom na slijedeće sustave: sustav trupa (S1 - plovni statički nosač svih brodskih uređaja, obuhvača i uređaje kaljuže, balasta, veza i sidrenja), sustav energetike i rasklopa (S2 - uređaji za

Održavanje broda

Ivan Krizmanić

Page 4

proizvodnju i razvod električne energije), sustav poriva (S3 - sastoji se od porivnog stroja sa svim uređajima koji ga opslužuju, goriva, maziva i hlađenja), sustav životnih uvjeta (S4 - čine ga svi sustavi koji omogućuju život i preživljavanje na brodu, npr. uređaji za čuvanje i pripremanje namirnica, sanitarni, klimatizacijski i protupožarni uređaji), sustav upravljanja (S5 - sastoji se od uređaja za kormilarenje i komandu te uređaja za orijentaciju, motrenje i komunikaciju) te sustav tereta (S6 - čine ga svi svi uređaji koji služe za čuvanje i manipulaciju tereta, npr. teretni uređaj, samarice, poklopci grotala, rashladni uređaji, uređaji za odvlaživanje i ventilaciju skladišta). 9. SPOSOBNOST ODRŽAVANJA BRODSKIH SUSTAVA Sposobnost održavanja je vjerojatnost da će neki sustav na kojemu se obavlja zahvat održavanja biti za određeno vrijeme ponovo doveden u radno stanje. Evidentirajući svaki zastoj u radu sustava ili neke njegove komponente, bez obzira na to je li on posljedica planiranog zahvata održavanja ili ga je uzrokovao kvar, mogu se lako proračunati dva za sposobnost održavanja najvažnija pokazatelja: indeks zahvata i prosječno vrijeme zahvata. Indeks zahvat je ukupni broj zahvata održavanja podijeljen ujupnim trajanjem zahvata u satima, a prosječno vrijeme zahvata je recipročna vrijednost indeska zahvata, odnosno vrijeme trajanja zahvata u satima podijeljeno ukupnim brojem zahvata. Za razliku od pouzdanosti, koja je veće što je manji indeks kvarova a što je prosječno vrijeme između kvarova veće, sposobnost održavanja je veća kada je indeks zahvata veći, a prosječno vrijeme zahvata manje. Na sposobnost održavanja utječu: pristupačnost, preglednost, zamjenjivost i mežuzamjenjivost komponenata (svojstva projekta) te sposobnost, vještina i uvježbanost brodskog osoblja (faktori opsluživanja). 10. PRISTUP ODRŽAVANJA BRODSKIH SUSTAVA Dva su osnovna pristupa održavanju broda, međusobno dijametralno suprotna: preventivno održavanje i korektivno održavanje. Preventivno nastoji da spriječi kvar pravodobnom zamjenom, odnosno obnovom komponenata. Ono to postiže tako da se svaka komponenta u sustavu zamijeni novom neposredno prije kraja korisnog vijeka komponente, odnosno prije nego nastupi period dotrajalosti. Suprotno takvom pristupu, korektivno održavanje ne poduzima nikakve zahvate sve dok komponenta ne zakaže. Takvim pristupom učestalost zahvata i količina obnovljenih komponenata bili bi manji, ali bi zastoji bili izvan kontrole i stoga dulji i štetniji. Metode održavanja brodskih sustava su slijedeće: održavanje na osnovi kalendarskog roka, održavanje na osnovi sati rada uređaja, održavanje nakon kvara, održavanje obnovom te održavanje na osnovi provjeravanja stanja i performansi sustava. 11. PROVJERAVANJE STANJA I PERFORMANSI Provjeravanje stanja (istrošenosti) brodskih sustava se obavlja najobičnijim dodirom prstiju, osluškivanjem, prijenosnim ili ugrađenim instrumentima (sonde, brojila, termometri, manometri itd.) te raznovrsnim automatskim ili neautomatskim senzorima (osjetilima) koji su povezani sa sustavom uzbune. Automatsko (kontinuirano) provjeravanje stanja ima najveću korist za tehnologiju održavanja, a to je postupak kojim se mjeri fizikalno stanje pojedinih komponenata uređaja bez njegovog rasklapanja, kako bi se donijela odluka o korektivnom zahvatu održavanja radi sprječavanja kvara. Metode koje se koriste za provjeru stanja i performansi brodskih uređaja su spektrometrijska ili ferografijska analiza, elektromagnetski efekt, fotoelektrična metoda, a uređaji su prijenosni ručni element, strojarski stetoskop, intraskop itd. Sustav za automatsko kontinuirano provjeravanje performansi očitava odgovarajuće parametre tokom rada uređaja, obrađuje ih elektroničkim mikroračunalom i prezentira ih kao pokazatelje djelotvornosti promatranog uređaja, te može dati informaciju o uzroku pada djelotvornosti.

Održavanje broda

Ivan Krizmanić

Page 5

12. PRISTUP DOKOVANJU BRODA Brodski trup se ponaša kao mehanički sustav jer se pod nametnutim porivom giba i pruža otpor tom gibanju. Taj se otpor tijekom vremena povečava pretežno zbog obrastanja njegovog podvodnog dijela morskim organizmima, što onda smanjuje djelotvornost brodske propulzije tako povećavajući troškove iskorištavanja (povećavaju se okretaji porivnog stroja - veća potrošnja goriva). Taj utjecaj na rast otpora nije za svaki brod jednak te varira ovisno o tipu i veličini broda, a može se prikazati kao odnos između Froudeovog broja i nosivosti. Uočava se pad potrošnje goriva nakon svakog dokovanja, ali samo do 5. godine starosti broda, a potom je konstantan, te je unatoč dokovanjima porast potrošnje goriva u prvih 10 godina iskorištavanja neizbježan, a nakon toga se stabilizira. Porast zahtijevane snage porivnog stroja pri konstantnoj brzini posljedica je povećanja otpora broda, hrapavosti podvodnoh dijela trupa i promjena u graničnom sloju (povećano sustrujanje i pad srednje brzine pritjecanja vode brodskom vijku) te povećanja hrapavosti površine krila vijka. Eksploatacijsku hrapavost osim obrastanja generiraju i korozija, erozija te mehanička oštećenja i deformacije tijekom iskorištavanja broda. 13. UTJECAJ PROPISA NA BRODSKU TEROTEHNOLOGIJU Sva se dogovaranja o međunarodnom brodskom prometu uglavnom obavljaju u okviru Organizacije ujedinjenih naroda i to u Međuvladinoj pomorskoj organizaciji (IMO - Intergovermental Maritime Organization). U tom kontekstu najvažnije konvencije donesene u okviru IMO-a su: Konvencija o teretnim linijama (nadvođu), Konvencija o sigurnosti života na moru (SOLAS - Safety of life at sea), Konvencija za spriječavanje onečišćenja mora uljima (MARPOL), Konvencija o standardima obuke i stražama (STCW - konvencija). Van IMO sa donešeni: Radio propisi koji su utvrđeni u okviru Međunarodne unije za telekomunikaciju (ITU) te Pomorski propisi i preporuke Međunarodne organizacije za rad (ILO propisi). 14. ORGANIZACIJA SLUŽBE ODRŽAVANJA U BRODARSTVU Rukovođenje i obavljanje procesa održavanja brodovlja povjereno je najčešće posebnoj službi u brodarskoj radnoj organizaciji. Bez obzira na to kako je uklopljena u ukupnu organizacijsku shemu, ta služba ima svoje osoblje na kopnu i na brodovima. Efikasnost službe održavanja uvelike ovisi o efikasnoj razmjeni informacija na relaciji kopno brod i obratno. Takve se informacije slijevaju sa svih brodova u floti u jednu jezgru te se tu obrađuju, a to je kopneno osoblje službe održavanja: inspektori, tehnolozi, osoblje zaduženo za opskrbu brodovlja te grupa specijalista za podršku. Svaki inspektor ima na brizi nekoliko brodova iz flote i odgovoran je za pravilno odvijanje terotehnološkog procesa na njima. Njegova je zadaća da prati performanse broda i njegovih sustava, praćenje odvijanja terotehnološkog procesa i interveniranje u slučaju odstupanja, ako treba i prisustvom na brodu. Tehnolozi razrađuju plan održavanja za svaki pojedini brod u floti, planiraju potrebne doknadne dijelove i materijale za održavanje pri tome vodeći računa o potrebnoj razini pouzdanosti, sigurnosti i uporabljivosti broda. 15. PREUZIMANJE NOVOG BRODA, PROVJERE, POKUSNA PLOVIDBA U preuzimanju novog broda iz brodogradilišpta mora aktivno sudjelovati brodograđevno i brodsko osoblje. Proces preuzimanja novog broda je početak perioda uhodavanja i to je njegov najintezivniji dio pri čemu se javljaju početni kvarovi koji su posljedica slabe izrade ili slabe montaže pojedinih komponenata (uređaja) na brod. Pokusi i provjere koje se obavljaju tijekom procesa preuzimanja novog broda, osim što imaju svrhu provjeru kvalitete imaju i namjeru provjere pouzdanosti svih njegovih sustava. Pri preuzimanju broda i u periodu uhodavanja provjeravaju se slijedeči sustavi i njihove komponente: uređaj za sidrenje, uređaj za vez, teretni uređaj, poklopci grotala i nepropusna vrata,oprema za spašavanje, sva palubna oprema, uređaj za kormilarenje, uređaji za tekući i hlađeni

Održavanje broda

Ivan Krizmanić

Page 6

teret, uređaji kaljuže i balasta, poklopci tankova, sonde, odušnici, protupožarni uređaj i oprema, uređaji sanitarne i pitke vode, uređaji izljeva, ventilacije, goriva, sustav za rashlađivanje, podmazivanje, sustav napojne vode, rasvjeta, porivni uređaj, uređaji za navigaciju, signalizaciju i komunikaciju, itd. 16. PREUZIMANJE RABLJENOG BRODA, SALEFORM 1983. Pri preuzimanju rabljenog broda rade se pokusi i provjere kojima se žele utvrditi trenutačno stanje i performanse broda i njegovih sustava. Kupoprodaja rabljenih brodova se najčešće temelji na ugovoru koji se skraćeno naziva Saleform 1983. Najvažnije točke tog ugovora su točke o pregledu, dokovanju, doknadnim dijelovima i gorivu te o brodskoj dokumentaciji. Prema tim točkama ugovora, kupac ima pravo pregledati brod u plutajučem stanju bez otvaranja i bez troškova za prodavaoca te će mu pri tom pregledu biti dostupni brodski dnevnik i dnevnik stroja. Ako kupac nakon takvog pregleda prihvati brod, kupoprodaja postaje konačnom. Pri isporuci broda, brod se predaje u suhom doku te kupac može dati zahtjev za pregled kormila, propulzora, osovine i dna te ako se utvrdi da je bilo koji od tih dijelova slomljen, oštećen ili defektan, takav će se defekt popraviti o trošku prodavatelja te ako je taj pregled zahtijevao vještak kvalifikacijskog zavoda, u suprotnom će troškove snositi kupac.Prodavaoc s brodom mora isporučiti sve doknadne i rezervne dijelove bilo da se nalaze na kopnu ili na brodu, dok kupac plaća preostalo gorivo, mazivo, namirnice i nepotrošene materijale prema trenutnoj tržišnoj cijeni u luci isporuke na dan isporuke broda. 17. DOKOVANJE, REMONTI, PERIODIČNI PREGLEDI Podvodni se dio trupa redovito održava na suhom, tj. u doku. Prvo se čisti od naslaga korozije i biomase i to mehaničkim struganjem, vodenim mlazom ili pjeskarenjem. Nakon što se očisti, podvodni dio trupa se mora zaštititi antikorozijskom i biocidnom (antivegetativnom) presvlakom - najbolje samozagladivom kombiniranom presvlakom SPC (Self Polishing Coatings). Također, u slučaju bilo kakvog kvara koji bitno utječe na sigurnost i poriv broda, brod ide u brodogradilište radi remonta. Periodični pregledi se obavljaju ovisno o preporukama klasifikacijskog zavoda, a uglavnom se obavljaju jednom godišnje pri čemu se provjeravaju stanje i performanse svih brodskih sustava i nihovih komponenti. Pri tom se pregledu svi uređaji koji ne zadovoljavaju takvu provjeru moraju ili popraviti ili zamijeniti odgovarajućim. 18. OBRAŠTANJE TRUPA BRODA I VIJKA, UTJECAJ EKSPLO. HRAPAVOSTI NA PROPULZIJU Podvodni se dio trupa redovito održava na suhom, tj. u doku. Prvo se čisti od naslaga korozije i biomase i to mehaničkim struganjem, vodenim mlazom ili pjeskarenjem. Nakon što se očisti, podvodni dio trupa se mora zaštititi antikorozijskom i biocidnom (antivegetativnom) presvlakom - najbolje samozagladivom kombiniranom presvlakom SPC (Self Polishing Coatings). Tijekom iskorištavanja broda povećava se i hrapavost na površini krila brodskog vijka. Eksploatacijska hrapavost na krilima vijka posljedica je s jedne strane erozije i korozije, a s druge obrastanja morskim organizmima. Ipak, eksploatacijskoj hrapavosti brodskog vijka najviše pridonosi elektrokemijska korozija i kavitacijska erozija, kao i taloženje katodnih soli na površini krila. Brodski vijak prilikom svakog dokovanja treba očistiti, odnosno obrusiti i ispolirati. Eksploatacijska hrapavost se po podrijetlu dijeli na onu koja je posljedica degradacije podvodne prevlake, korozije i erozije oplate i njenih mehaničkih oštećenja i deformacija, te na onu koja nastaje zbog obraštanja oplate tijekom iskorištavanja broda. Eksploatacijska hrapavost negativno utječe na propulziju broda, i to na povećanje potrebne snage porivnog stroja, na rast potrošnje goriva po satu, te na smanjivanje koeficijenta iskoristivosti brodskog vijka.

Održavanje broda

Ivan Krizmanić

Page 7

19. POSPREMA I PONOVNA PRIPREMA BRODA Brod se stavlja u raspremu kad prihodi od njegove djelatnosti ne pokrivaju njegove pogonske troškove.Pri tome nema indirektnih troškova jer se zastoj zbiva namjerno, dok su direktni troškovi veliki jer brod treba pripremiti za raspremu, održavati mu trup i sve uređaje te ga konačno ponovo pripremiti za iskorištavanje. Pri raspremi se ostavlja ''mrtvi brod'' bez pogona i posade, prikladno vezan s propisanim svjetlima, oznakama i potrebnom protupožarnom opremom, svi cjevovodi moraju biti potpuno ispravni radi brze raktivacije, te se brod redovito balastira kako bi se smanjila površina izložena vjetru. Ako se želi da brod zadrži uredan klasifikacijski status, onda se moraju dogovoriti periodični pregledi, u prailu svakih 6 mjeseci, nakon čega se klasifikacijsko društvo izdaje izvještaj o pregledu. Što je rasprema bolje učinjena, ponovna priprema (dekonzervacija) će biti lakša, svi tankovi se moraju ispumpati, pregledati podvodni dio trupa, svi uređaji i instalacije se moraju provjeriti kao i ulja za podmazivanje te destilirana i pitka voda. 20. TEROTEHNOLOŠKI PRISTUP PROJEKTNOM ZAHTJEVU Terotehnologija promovira primjenu svih potrebnih tehnika kojima se može osigurati da korisnik sustava dobije najveću moguću vrijednost za svoj novac. Terotehnološki pristup projektnog zahtjeva proučava troškove proizvodnog sustava za razliku od ekonomskog pristupa kojeg zanimaju troškovi proizvoda. Osnovna svrha teretehnologije je optimalizacija održavanja, što znači postizanje takve tehnologije i organizacije održavanja kod koje je zbroj direktnih (troškovi zahvata održavanja) i indirektnih troškova održavanja (troškovi zastoja) najmanji. Terotehnologija se također bavi predviđanjem mogućnosti montaže i demontaže svih brodskih komponenti koje su podložne trošenju radi pregleda i popravaka, te uređaje na odgovarajući način priprema za iskorištavanje određivanjem perioda uhodavanja, režime rada u periodu uhodavanja, eventualni pokus preopterećenja te preporučuje tehnologiju održavanja u tijeku iskorištavanja za cijeli predviđeni vijek trajanja.