Moc Sadasnjeg Trenutka Toll

8/2/2019 Moc Sadasnjeg Trenutka Toll

1/176

Naslov izvornika:

Eckhart Tolle

The power of now

Pohvale knjizi

MO SADANJEG TRENUTKA

Kad bih morala izabrati samo jednu knjigu, izabrala bih Mo sadanjegtrenutka Eckharta Tollea. Zato? Zato Sto ta knjiga zrai duhomljubavi, koji se osjea ne samo u njezinim rijeima, nego i u prazninamaizmeu rijei. Nijedna me knjiga nije tako dirnula niti sam ijednutako od srca prihvatila. Patricia Gordon, Calgary, Alberta

"Od srca preporuujem ovu iznimno nadahnutu knjigu svim traiteljimadananjice." Lama Surya Das,

autor knjige Awakening the Buddha VVrthin (Buenje unutarnjeg Buddhe)

Smatram da je ova knjiga sjajna za ljude kao to sam ja koji ele prihvatitiporuku to su je tako rjeito iznijeli Course in Miracles (Teajuda) i DeepakChopra u knjizi Seven Spiritual Laws of Success (Se-dam duhovnih zakona uspjeha). Svaki put kad proitam neki dioMoi sadanjeg trenutka, iznenadim se otkrivajui novo, dublje znaenjeonoga to sam ve proitao. Jean-Pierre LeBlanc, direktor SAJE(proizvoa i vlasnik trgovakog lanca prirodnih proizvoda za zdravlje)

"... podsjea nas da budemo uistinu prisutni u vlastitom ivotu te dase oslobodimo prolosti i budunosti. Ova knjiga moe preobraziti vanain razmiljanja. Koje su posljedice? Vie radosti, i to upravo sada!"

The OPRAH Magazine

Mo sadanjeg trenutka pruila mi je utjehu, beskrajno me nadahnjujete mi, u pogledu moga vlastitog putovanja, prua uvid za uvidom. Zamene predstavlja otkrie i radost. Albert Koopman, poslovni rukovoditelj

Tragao sam za smislom, dobrobiti, zdravljem i ivotom, ali sam, na

nesreu, tragao izvan sebe. Mo sadanjeg trenutka pokazala mi je nakoji nain teko uhvatljiva ivotna blaga pronai u vlastitoj nutrini.

John Kuchenthal, savjetnik organizacijskog razvoja


2/176

SADRAJ

Ovdje ste kako biste boanskoj

svrsi svemira omoguili da se razotkrije.Eto koliko ste vani!

Eckhart Tolle

Predgovor

VII

Uvodna rije

XI

Zahvale

XVII

Uvod

1

Podrijetlo knjige

1

Istina se krije u vama

3

PRVO POGLAVLJE: Vi niste um

7

Najvea prepreka prosvjetljenju

7

Oslobodite se uma

11

Prosvjetljenje: uzdizanje iznad misli

14


3/176

Emocija: reakcija tijela na um

17

DRUGO POGLAVLJE: Svjesnost: izlaz iz boli

23

Ne stvarajte vie bol u sadanjosti

23

Bol iz prolosti: rastvaranje tijela boli

25

Poistovjeivanje ega s tijelom boli

29

Podrijetlo straha

30

Potraga ega za cjelovitou

32

TREE POGLAVLJE: Duboko se upustite u Sadanji trenutak

34

Ne tragajte za sobom u umu

34

Okonajte privid vremena

35

Nita ne postoji izvan Sadanjeg trenutka

36

Klju duhovne dimenzije

37

Kako pristupiti moi Sadanjeg trenutka


4/176

38

Otputanje psiholokog vremena

41

Ludost psiholokog vremena

42

Negativnost i patnja ukorijenjeni su u vremenu

43

Otkrivanje ivota u pozadini ivotne situacije

45


5/176

Svi problemi samo su prividi uma 46

Kvantni skok u evoluciji svijesti 48

Radost postojanja 49

ETVRTO POGLAVLJE:

Strategije kojima se um koristi kako bi izbjegao Sadanji trenutak 51Gubitak Sadanjeg trenutka: sutinska zabluda 51Obino nesvjesno i duboko nesvjesno 52Za im to oni tragaju? 54Rastvaranje uobiajenoga nesvjesnog 55Sloboda od nesree 55Gdje god se nalazili, budite ondje u potpunosti 59

Unutarnja svrha ivotnog putovanja 63U vaoj prisutnosti prolost ne moe opstati 64PETO POGLAVLJE: Stanje prisutnosti 67

To nije ono to mislite da jest 67

Ezoterijsko znaenje ekanja 68Ljepota izrasta u dubokoj tiini vae prisutnosti 69Spoznaja iste svijesti 71Krist: stvarnost vae boanske prisutnosti 74ESTO POGLAVLJE: Unutarnje tijelo 77Postojanje je vae najdublje ja 77Zavirite s onu stranu rijei 78Pronalaenje vlastite nevidljive i neunitive stvarnosti 79Povezivanje s unutarnjim tijelom 80

Preobrazba kroz tijelo 81

Propovijed o tijelu 83

Duboko se ukorijenite u nutrini 84

Prije nego to uete u tijelo oprostite 86Poveznica s neoitovanim 87Usporavanje procesa starenja 88

Jaanje obrambenog sustava 89Neka vas u tijelo uvede dah 90

Stvaralako koritenje umom 90Umijee sluanja 91SEDMO POGLAVLJE: Portali koji vode u neoitovano 92Duboko u tijelu 92

Izvor chija 93San bez snova 94

Drugi portali 95

Tiina 96Prostor 97

Istinska priroda prostora i vremena 100

Svjesna smrt 101

OSMO POGLAVLJE: Prosvijetljeni odnosi 103

Gdje god se nalazili, zakoraite u Sadanji trenutak 103Odnosi ljubavi i mrnje 105Ovisnost i potraga za cjelinom 106

Od ovisnikih do prosvijetljenih odnosa 109Odnosi kao duhovna praksa 111


6/176

Zato su ene blie prosvjetljenju 116Rastvaranje kolektivnog enskog tijela boli 118Odrecite se odnosa sa sobom 122

DEVETO POGLAVLJE: S onu stranu sree i nesree nalazi se spokojstvo 125Uzvienije dobro onkraj dobra i zla 125

Okonanje ivotne drame 127Nepostojanost i ivotni ciklusi 129Kako se koristiti negativnou i odrei seje 133Priroda suosjeanja 138Prema drukijem poretku stvarnosti 140DESETO POGLAVLJE: Znaenje predavanja 145Prihvaanje Sadanjeg trenutka 145Od energije uma do duhovne energije 149

Predavanje u osobnim odnosima 150

Preobraaj bolesti u prosvjetljenje 153Kad se dogodi nesrea 155

Preobraavanje patnje u spokojstvo 156Put kria 158Mo odabira 1600 AUTORU 163


7/176

PREDGOVOR IZDAVAA

NAPISAO MARC ALLEN

Autor knjige Visionary Business (Vizionarski posao)i A Visionary Life (Vizionarski ivot)

Knjiga poput Moi sadanjeg trenutka pojavi se moda jednom u desetgodina ili jednom u narataju. To je vie od knjige; u njoj prebiva ivotnaenergija koju vjerojatno moete osjetiti dok je drite u rukama.Posjeduje mo da u itateljima izazove iskustva i da nabolje promijeninjihov ivot.

Mo sadanjeg trenutka prvi put je objavljena u Kanadi, a kanadskami je izdavaica, Connie Kellough, rekla kako esto slua prie o

pozitivnim promjenama, pa ak i udima, do kojih je dolo kad bi ljudipoeli itati tu knjigu. itatelji nas nazivaju, rekla je. Mnogi migovore o prekrasnim iscjeljenjima, preobrazbama i poveanoj ivotnojradosti koje doivljavaju zato to su prihvatili uenja ove knjige.

itajui je, postao sam svjestan kako je svaki trenutak moga ivotaudo. To je apsolutna istina, bez obzira na to jesam li to spoznaoili nisam. A Mo sadanjeg trenutka uvijek mi iznova pokazuje kakoto mogu shvatiti.

Od prve stranice knjige oito je da je Eckhart Tolle suvremenimajstor. Nije povezan ni s jednom odreenom religijom, doktrinomili guruom; njegova uenja prihvaaju smisao i sutinu svih tradicija

- kranske, hinduistike, budistike, muslimanske, domorodake ilibilo koje druge - i ni s jednom ne dolaze u sukob. Tolle je u stanju

napraviti ono to su radili svi veliki majstori: jednostavnim i jasnimjezikom pokazati nam kako se put, istina i svjetlost kriju u naoj nutrini.Eckhart Tolle poinje ukratko nas uvodei u svoju priu -priu

o depresiji i oajanju rane mladosti koji su vrhunac dosegli u nevjerojatnom

iskustvu buenja do kojega je dolo jedne noi nedugo nakon


8/176

PREDGOVOR IZDAVAA


njegova dvadeset devetog roendana. Proteklih dvadeset godina Tollerazmilja i meditira o tom iskustvu te produbljuje svoje razumijevanje.

Posljednjih deset godina postao je uitelj svjetskoga glasa, velikadua to nosi veliku poruku kakvu je donio Krist, kakvu je poduavaoBuddha: stanje prosvjetljenja mogue je dosegnuti ovdje i sad. Mogue

je ivjeti bez patnje, bez tjeskobe i neuroza. Kako bismo to postigli,trebamo spoznati vlastitu ulogu stvoritelja svoje boli; na umizaziva probleme, a ne drugi ljudi, ne svijet koji nas okruuje. Vlastitium to ini, sa svojom gotovo nepresunom bujicom misli, sa svojimrazmiljanjima o prolosti i brigama oko budunosti. inimo veliku

pogreku poistovjeujui se s umom, vjerujui da smo mi um - a zapravosmo daleko vea bia.

Eckhart Tolle uvijek nam iznova pokazuje kako se povezati s

onim to naziva naim Biem:

Bie je vjean, uvijek prisutan ivot onkraj mnotva ivotnihoblika koji su podloni raanju i umiranju. Bie,pak, ne samo da se nalazi onkraj, nego takoer i duboko unutrini svakoga oblika kao najskrivenija, nevidljiva i nerazoriva

sutina. To znai da mu sada moete pristupiti kao vlastitomnajdubljem ja, vlastitoj istinskoj prirodi. Ali i ne pokuavajtega spoznati umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.Spoznati ga moete tek kad je um miran, a vi ste, potpuno isnano, prisutni u sadanjem trenutku... Ponovno zadobitisvjesnost o Biu i prebivati u tom stanju 'osjeaja i spoznaje'predstavlja prosvjetljenje.

Mo sadanjeg trenutka gotovo je nemogue odjednom proitatiod poetka do kraja - ova knjiga od vas zahtijeva da je povremenoodloite i razmiljate o tim rijeima te da ih primijenite na vlastita ivotna

iskustva. To je potpun vodi, potpun teaj o meditaciji i ostvarenju.To je knjiga koju treba neprestano iznova itati - a svaki putkad je ponovno itate otkrivat ete nove dubine i znaenja. To jeknjiga koju e mnogi ljudi, ukljuujui i mene, prouavati cijeloga ivota.

Sve je vie odanih itatelja koji itaju Mo sadanjeg trenutka. Veje dobila naziv majstorskog djela; kako god je nazivali, kako god je

opisivali, to je knjiga koja posjeduje mo mijenjanja naega ivota,mo buenja, kako bismo potpuno spoznali tko smo.

Marc Allen


9/176

Novato, Kalifornija, SAD

Kolovoz 1999. godine


10/176

UVODNA RIJE

NAPISAO RUSSELL E. DICARLO

Autor knjige Towards a New World View(Prema novome pogledu na svijet)

Naranasto ute zrake zalazeeg Sunca na azurnom nebu, ponekadnas mogu obdariti trenutkom takve nevjerojatne ljepote da se zaprepastimo

i zagledamo u njih. Sjaj takva trenutka tako nas zaslijepi da

prisilno brbljavi um zastane i ne uspije nas prenijeti na neko drugo

mjesto, nego ostanemo ovdje i sad. Okupana svjetlou, ini se kakose otvaraju vrata u neku drugu stvarnost, koja je uvijek prisutna, ali

je tek rijetko uoimo.

Abraham Maslow takve je doivljaje nazvao vrhunskim iskustvima, budui da predstavljaju uzviene trenutke ivota u kojima radosnootkrivamo kako smo izbaeni onkraj granica svjetovnog i obinog.Takoer ih je mogao nazvati i iskustvima uvida. Tijekom tih iskustava

proirenja svijesti, na trenutak zavirimo u vjeno carstvo samogaBa. Makar i nakratko, vratimo se svom domu, svom istinskomJa.

O, mogao bi netko uzdahnuti, tako je velianstveno... samokad bih mogao ovdje ostati. Ali kako bih mogao ovdje trajno boraviti?

Tijekom proteklih deset godina posvetio sam se tome da otkrijem

kako bih mogao ondje trajno boraviti. Dok je trajala moja potraga,

imao sam ast uputati se u razgovor s nekima od najsmionijih"pionira paradigme" naega doba, koji su nadahnjivali druge i prenosilisvoje uvide: na podruju medicine, znanosti, psihologije, poslovnihaktivnosti, religije/duhovnosti i ljudskog potencijala. Toj raznolikoj

skupini pojedinaca zajedniko je vjerovanje kako ovjeanstvo usVom evolucijskom razvoju sada doivljava kvantni skok naprijed. Tupromjenu prati i pomak u pogledu na svijet - u onoj temeljnoj slici


11/176

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNARIJE

koju nosimo sa sobom, a koja nam govori kako stvari stoje. Pogled

na svijet pokuava odgovoriti na dva temeljna pitanja: Tko smo? te:

Kakva je narav Svemira u kojemu ivimo? Odgovori na ta pitanjaodreuju kakvou i znaajke naih osobnih odnosa s obitelji, prijateljimai poslodavcima/zaposlenicima. Razmilja li se o njima u iremkontekstu, ti odgovori definiraju drutvo.

Ne bi nas trebalo iznenaditi to pogled na svijet koji sada izranjadovodi u pitanje mnogo od onoga to zapadnjako drutvo smatra istinitim:

PRVI MIT ovjeanstvo je doseglo vrhunac svoga razvoja.

Suosniva Esalena*, Michael Murphy, crpei iz usporednih religijskihistraivanja, medicinske znanosti, antropologije i sporta, iznio je izazovnutvrdnju kako postoji vei broj naprednih stupnjeva ljudskogarazvoja. Dosegne li osoba te napredne razine duhovne zrelosti, poinjucvjetati nevjerojatne mogunosti - ljubav, vitalnost, osobnost,svjesnost tijela, intuicija, opaaj, komunikacija i volja.

Prvi korak: spoznati kako te sposobnosti uistinu postoje. Veinaljudi toga nije svjesna. Tada se, svjesnom namjerom, moemo koristitis nekoliko metoda.

DRUGI MIT Potpuno smo odvojeni jedni od drugih, od prirode i svemira.

Taj mit koji govori: To se dogaa drugome, a ne meni, odgovoranje za ratove, silovanje planete i za sve oblike i izraze ljudskih nepravdi.

Naposljetku, koji bi ovjek zdrava razuma nanio bol drugome akoje svjestan kako je druga osoba dio njega smoga? Stan Grof, u svom

istraivanju o neuobiajenim stanjima svijesti, saima to miljenje govoreikako su psiha i svijest svakoga od nas, u krajnjem sluaju, razmjerni'Svemu to jest', budui da nema apsolutnih granica izmeutijela/ega i sveukupnosti postojanja.

Medicina treeg tisuljea, prema dr. Larryju Dosseyu, u kojojmisli, stavovi i iscjeliteljske namjere jednoga pojedinca mogu utjecati

Institut Esalen, osnovan 1962. godine kao alternativni edukativni centar, posveenistraivanju ljudskog neostvarenog potencijala koji se krije s onu stranumate; smjeten na podruju koje je nekada nastavalo indijansko plemeEssalen, na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava (prim. prev.)

na fiziologiju drugoga (za razliku od prevladavajue medicine uma itijela u drugom tisuljeu) ima mnotvo vrstih dokaza u znanstvenim

istraivanjima o iscjeljujuoj moi molitve. Prema poznatim naelimafizike i prema pogledu na svijet tradicionalne znanosti, molitva


12/176

ne moe izazvati iscjeljenje. Velika koliina dokaza, pak, govori dase to ipak dogaa.

TREI MIT Tjelesni svijet jedini je koji postoji.

Vezana uz materijalizam, tradicionalna znanost pretpostavlja kako sveono to se ne moe izmjeriti, ispitati u laboratoriju ili proniknuti uz

pomo pet osjetila ili uz pomo njihovih tehnolokih produetaka jednostavnone postoji. To nije stvarno. Posljedica toga jest da se sveukupna

stvarnost svela na fiziku stvarnost. Duhovne ili, kako ih janazivam, netjelesne dimenzije stvarnosti prognane su iz vidokruga.

To se sukobljava s vjenom filozofijom, onim filozofskim konsenzusomkoji spaja razliita razdoblja, religije, tradicije i kulture tekoji opisuje razliite, ali trajne dimenzije stvarnosti. Te dimenzijeobuhvaaju one od najguih i najmanje svjesnih - koje bismo nazvali

materijom - do najrjeih i najsvjesnijih, koje bismo nazvali duhovnimpodrujem.

Zanimljivo je kako o takvom proirenom i viedimenzionalnomobrascu stvarnosti govore kvantni teoretiari, kao to je Jack Scarfetti,koji opisuje nadsvjetlosna putovanja. Druge dimenzije stvarnosti

koriste se kako bi objasnile putovanje koje se odvija bre od brzinesvjetlosti - koja predstavlja konano ogranienje brzine. Ili razmisliteo radu legendarnog fiziara, Davida Bohma, koji je govorio o eksplicitnom(tjelesnom) i implicitnom (netjelesnom) viedimenzionalnomobrascu stvarnosti.

To nije puka teorijaeksperiment proveden 1982. godine uFrancuskoj pokazao je kako dvije kvantne estice koje su jednom bile

povezane ostaju na neki nain povezane ak i ako su razdvojene golemimudaljenostima. Mijenja li se jedna estica, istodobno se mijenjai druga. Znanstvenici ne znaju kako se moe odvijati to putovanje breod brzine svjetlosti, iako neki teoretiari navode kako se ta povezanostodvija kroz prolaz koji vodi u vie dimenzije.

Stoga, u suprotnosti s onim to bi mogli pomisliti ljudi koji

izraavaju vjernost tradicionalnoj paradigmi, utjecajni i prodorni


13/176

MO SADANJEG TRENUTKA UVODNA RIJE

pojedinci s kojima sam razgovarao osjeaju kako jo nismo dosegli vrhunacljudskoga razvoja, kako smo povezani sa sveukupnim ivotom,

a ne odvojeni od njega te kako cjelokupni krug svjesnosti obuhvaa itjelesnu i mnotvo netjelesnih dimenzija stvarnosti.

U sutini, taj novi pogled na svijet zahtijeva da sebe, druge i sveukupnostivota promatramo ne oima malog zemaljskog ja koje ivi uvremenu i rada se u vremenu, nego oima due, naega Bia, istinskogJa. Jedan po jedan, ljudi iskau u ovu viu putanju.

Svojom knjigom Mo sadanjeg trenutka Eckhart Tolle s pravomzauzima vano mjesto u toj osobitoj skupini uitelja svjetskog glasa.Eckhartova poruka glasi: problem ovjeanstva duboko je ukorijenjen

u samom umu. Ili, bolje reeno, u naem pogrenom poistovjeivanjus umom.

Nepostojana svjesnost, sklonost da krenemo putem manjeg otpora

tako to se neemo potpuno probuditi u sadanjem trenutkustvara provaliju. A um sputan vremenom, koji je smiljen da nam budekoristan sluga, uzdie se proglaavajui se gospodarom. Nalik naleptira koji lepra od cvijeta do cvijeta, um se bavi prolim iskustvimaili, projicirajui vlastiti televizijski film, predvia ono to e se tekdogoditi. Rijetko kad se odmaramo u oceanskim dubinama onoga

to je ovdje i sad. Jer upravo ovdje - u Sadanjem trenutku - pronalazimosvoje istinsko Ja, koje prebiva u pozadini fizikog tijela, promjenjivihosjeaja i brbljava uma.

Krunska slava ljudskoga razvoja ne poiva na sposobnosti zakljuivanjai razmiljanja, iako nas ona razlikuje od ivotinja. Um, kao inagon, puka je toka na putu. Krajnja nam je sudbina ponovno se

povezati s naim sutinskim Biem i izraziti se iz nevjerojatne, boanskestvarnosti u obinom fizikom svijetu, iz trenutka u trenutak. Lako

je to rei, pa ipak su rijetki oni koji su dosegli daljnje vrhunceljudskoga razvoja.

Na svu sreu, postoje vodii i uitelji koji nam mogu pomoi nanaem putu. Eckhartova golema mo kao uitelja i vodia lei ne samou njegovoj sposobnosti adepta da nas oduevi svojim zabavnim

priama, da apstraktnouini konkretnim ili da nam prui korisnutehniku. Prije bi se moglo rei kako njegova arolija izvire iz njegovaosobnog iskustva, iskustva onoga koji zna. Posljedica toga jest mo

koja se krije iza njegovih rijei, a koja se javlja samo kod najslavnijihduhovnih uitelja. ivei iz dubina vlastite uzvienije stvarnosti, Eckhartkri energetski put, da bi mu se i drugi mogli pribliiti.

A to ako drugi odlue pridruiti mu se? Jasno je kako e se svijet


14/176

kakvim ga sada poznajemo promijeniti nabolje. Vrijednosti e sepromijeniti u bujici nestajanja strahova koji su otplavljeni kroz vrtlog

samoga Bia. Rodit e se nova civilizacija.

Postoji li dokaz za tu uzvieniju stvarnost? pitate se. Nudim

vam samo analogiju. Brojni znanstvenici mogu se okupiti i priativam o znanstvenim dokazima da su banane gorke. Ali vi samo trebatekuati jednu jedinu bananu kako biste spoznali da postoji i jednasasvim drukija osobina banane. Na kraju krajeva, dokaz neete pronaiu intelektualnim raspravama, nego u tome to e vas na neki naindodirnuti ono sveto to prebiva i u vama i izvan vas.

Eckhart Tolle majstorski nas priprema za tu mogunost.

Russell E. DiCarlo

Autor knjige Totvards a New World View:

Conversations at the Leading Edge

(Prema novome pogledu na svijet: razgovori na rubu vodstva)

Erie, Pennsylvania SAD

Sijeanj 1998. godine


15/176

ZAHVALE

Duboko sam zahvalan Connie Kellough na njezinoj potpori i ljubavi

te na vanoj ulozi u preobrazbi ovoga rukopisa u knjigu, kao i zatoto je knjigu objavila svijetu. Radost je raditi s njom.

Zahvalnost izraavam i Corei Ladner te onim prekrasnim ljudimakoji su pridonijeli ovoj knjizi pruajui mi prostor, taj najdragocjenijiod sviju darovaprostor za pisanje i prostor za postojanje.Hvala Adrienne Bradley iz Vancouvera, Margaret Miller iz Londona

i Angie Francesco iz Glastonburyja u Engleskoj, hvala Richardu iz

Menlo Parka i Rennie Frumkin iz Sausalita, u Kaliforniji.

Takoer sam zahvalan Shirley Spaxman i Howardu Kelloughu za

prvi pregled rukopisa i povratne informacije, kao i onim osobamakoje su bile dovoljno ljubazne da pregledaju rukopis u kasnijoj fazi i

prue mi dodatne informacije. Hvala Rose Dendewich to je raunalnoobradila rukopis na svoj jedinstven, vedar i profesionalan nain.

Konano bih elio izraziti ljubav i zahvalnosti mojoj majci i ocu,bez kojih ova knjiga nikada ne bi nastala, mojim duhovnim uiteljimate najveem guruu od svih: ivotu.


16/176

UVOD

PODRIJETLO KNJIGE

Prolost mi slabo koristi i rijetko razmiljam o njoj; meutim, ukratkobih vam elio red na koji nain sam postao duhovni uitelj te kakoje nastala ova knjiga.

Do trinaeste godine ivio sam u stanju gotovo trajne tjeskobe,protkane razdobljima depresija koje su me vukle prema samoubojstvu.

Sada mi se ini da govorim o nekom prolom ili tuem ivotu.

Jedne noi, nedugo nakon dvadeset devetog roendana, probudio

sam se u sitne sate s osjeajem apsolutnog uasa. I prije sam se estoputa budio s takvim osjeajima, ali ovaj put strah je bio snanijinego ikada prije. Tiina noi, nejasni obrisi namjetaja u mranojprostoriji, udaljeni zvuk tramvaja - sve se doimalo tako strano, neprijateljsko

i tako krajnje besmisleno da je u meni izazvalo duboki prezir

prema svijetu. Najgore od svega, meutim, bijae moje vlastitopostojanje. Kakvoga je smisla imao ivot s teretom takve bijede? Zatose i dalje tako muiti? Osjetio sam kako duboka enja za smru,za nepostojanjem, sada postaje mnogo snanija od nagonske elje zadaljnjim ivotom.

Ne mogu vie ivjeti sa sobom. To bijae misao koja mi je neprestanoodzvanjala u glavi. Iznenada sam postao svjestan kako je ro

udna misao. Jesam li jedno ili dva bia? Ne mogu li vie ivjeti sasobom, mora da nas je dvoje: 'ja' i 'drugoja' s kojim ono prvo ne moeivjeti. Moda je, pomislio sam, samo jedno od to dvoje stvarno.

Bio sam tako zapanjen tom nenadanom spoznajom da mi se protok

misli zaustavio. Bio sam pocpuno svjestan, ali vie nije bilo misli.Tada sam osjetio kako me vue neto to je nalikovalo na vrtlog energije.Bio je to u poetku polagan pokret, a zatim je dolo do ubrzanja.


17/176

Uhvatio me snaan strah i tijelo mi je poelo drhtati. uo sam rijei:Niemu se ne opiri, kao da je glas progovorio iz mojih prsiju. Osjeaosam kako me praznina uvlai u sebe. Iznenada je straha nestalo tesam dopustio da padnem u prazninu. Ne sjeam se onoga to se kasnije

dogodilo.

Probudilo me cvrkutanje ptica pod prozorom. Nikada prije nisam

uo takav zvuk. Oi su mi jo bile sklopljene i vidio sam slikudragocjenog dijamanta. Da, kad bi dijamant mogao proizvesti zvuk,

takav bi taj zvuk bio. Otvorio sam oi. Prva svjetlost zore prodirala jekroz zavjese. Bez ijedne misli osjeao sam, znao sam kako u svjetlostipostoji beskonano vie toga nego to znamo. Ta blaga svjetlost koja

je prolazila kroz zavjese bila je sama ljubav. Suze su mi se skupile u

oima. Ustao sam i obiao prostoriju. Prepoznao sam je, a ipak samznao da je nikada prije nisam istinski vidio. Sve bijae svjee i nedirnuto,

kao da je upravo toga trenutka nastalo. Uzimao sam u ruke raznestvari, olovku, praznu bocu, divei se njihovoj ljepoti i ivosti.

Toga sam dana obilazio grad, potpuno zapanjen udom ivotana Zemlji, kao da sam se tek rodio u ovom svijetu.

Sljedeih pet mjeseci ivio sam u stanju neuznemirenog dubokogspokojstva i blaenstva. Kasnije se snaga tih osjeaja malo ublaila ilimi se to samo tako inilo jer su postali prirodno stanje. I dalje samuspijevao funkcionirati u svijetu, iako sam shvaao kako nita to bihikada mogao uiniti ne moe poboljati ono to ve imam.

Znao sam, naravno, da mi se dogodilo neto duboko znaajno,ali to uope nisam razumijevao. Tek nekoliko godina kasnije, nakonto sam proitao neke duhovne spise i proveo stanovito vrijeme s duhovnimuiteljima, shvatio sam kako se ono za im svi tragaju menive dogodilo. Shvatio sam kako je snaan pritisak patnje koji sam tenoi osjetio prisilio moju svijest da se odrekne poistovjeenosti s nesretnimi duboko zastraenim ja, koje je, na kraju krajeva, izmiljotinauma. To povlaenje je zacijelo bilo toliko potpuno da je lano, patniko

ja istoga trenutka nestalo, kao da je izvuen zatvara iz igrake

na napuhavanje. Ostala je moja istinska priroda vjeno prisutna Ja jesam:svjesnost u svom istom stanju, prije bilo kakva poistovjeivanjas oblikom. Kasnije sam takoer nauio kako mogu ui u to unutarnje

bezvremeno carstvo u kojemu smrt ne postoji, koje sam u poetkudoivio kao prazninu te ujedno ostati potpuno svjestan. Boravio sam

u stanju tako nevjerojatna blaenstva i svetosti da ak i izvorno iskustvokoje sam upravo opisao blijedi u usporedbi s njim. Dolo je vrijemekad na tjelesnoj razini niega vie nisam imao. Nije bilo nikakvihodnosa, posla, doma, nikakva drutveno definirana identiteta. Gotovodvije godine proveo sam na klupama u parku, u stanju najudesnije

radosti.


18/176

No i najljepa iskustva prolaze. Najvanije od bilo kojeg iskustvamoda je podzemna struja spokojstva koja me od trenutka kad se

pojavila nije napustila. Katkad je vrlo snana, gotovo opipljiva, a idrugi je ljudi mogu osjetiti. Povremeno se povlai u pozadinu, kaoudaljena melodija.

Kasnije su mi ljudi povremeno prilazili s rijeima: elim to tosi ti postigao. Moe li mi to dati ili mi pokazati kako da dosegnemtakvo stanje? A ja bih odgovarao: To ve ima. Ne moe ga osjetiti

jer um u tvojoj glavi pravi preveliku buku. Taj odgovor kasnije je

prerastao u knjigu koju drite u rukama.

Prije nego to sam postao svjestan, ponovno sam zadobio vanjskiidentitet. Postao sam duhovni uitelj.

ISTINA SE KRIJE U VAMA

Ova knjiga predstavlja sutinu moga rada s pojedincima i malim skupinamaduhovnih trailaca u proteklih deset godina, irom Europe iSjeverne Amerike, ukoliko se ona moe prenijeti rijeima. S dubokomljubavlju i potovanjem elio bih se zahvaliti onim osobitim ljudimaza njihovu hrabrost, spremnost da prigrle unutarnju promjenu,

za njihova izazovna pitanja i spremnost da sluaju. Da nije bilo njih,ova knjiga nikada ne bi bila napisana. Ti ljudi pripadaju zasad jo malojali, sreom, sve brojnijoj manjini duhovnih pionira: ljudima kojirastu do one toke na kojoj postaju sposobni iskoraiti iz naslijeenih,kolektivnih obrazaca uma koji su tisuljeima sputavali ovjeanstvookovima patnje.

Vjerujem kako e knjiga pronai put do onih koji su spremni za

tako temeljnu unutarnju preobrazbu te da e na njih djelovati kao ka

talizator. Takoer se nadam kako e stii do mnogih drugih ljudi koji

e njezin sadraj smatrati vrijednim promiljanja, iako moda nee bi

ti spremni ivjeti prema njezinim rijeima i prakticirati njezine savjete.


19/176

MO SADANJEG TRENUTKA UVOD

Mogue je kako e se u neko kasnije doba sjeme posijano pri itanjuknjige stopiti sa sjemenom prosvjetljenja koje svako ljudsko bie nosi

u sebi te e to sjeme iznenada niknuti i oivjeti u njima.

U svom sadanjem obliku knjiga je, nerijetko spontano, nastajala kaoodgovor na pitanja koja su postavljali pojedinci na seminarima, na satovima

meditacije te u osobnim savjetovanjima, stoga sam zadraooblik pitanja i odgovora. Na tim sam satovima i savjetovanjima mnogo

toga nauio i primio, isto kao i oni koji su postavljali pitanja. Nekaod pitanja i odgovora zapisao sam gotovo doslovce. Druga su pitanja

generika, odnosno, stanovite vrste esto postavljanih pitanjasloio sam u jedno pitanje, a sutinu razliitih odgovora saimao samu oblik jednog jedinog, generikog odgovora. Katkad se u procesu pisanja

javljao potpuno novi odgovor, koji je bio smisleniji ili dublji odbilo kojih rijei koje sam ikada izgovorio. Neka je dodatna pitanjapostavio izdava kako bismo postigli veu razumljivost nekih odgo

vora.

Uoit ete kako se razgovori od prve do posljednje stranice odvijajuna dvije razliite razine.

Na jednoj razini privlaim vam panju na ono to je u vama la-no. Govorim o naravi ljudskog nesvjesnog i o njegovom nepravilnomdjelovanju, kao i o njegovim najuobiajenijim oitovanjima u

ponaanju, od sukoba u odnosima do ratova izmeu plemena ili naroda.Takvo je znanje osobito vano, jer ako ne nauite prepoznavatilano kao lano - kao neto to niste vi - ne moe doi do trajne preobrazbete e vas privid uvijek na kraju ponovno uvui u neki oblik

patnje. Na toj razini pokazujem vam i to kako da ono to je u vamalano ne pretvorite u vlastito ja i u osobni problem, jer na taj se nainono lano obnavlja.

Na drugoj razini govorim o dubokoj preobrazbi ljudske svijesti nekao o nekoj udaljenoj, buduoj mogunosti, nego kao o neemuto je mogue ve sada - bez obzira tko ste i gdje se nalazite. Pokazatu vam kako se osloboditi robovanja umu, kako ui u prosvijetljenostanje svijesti i odrati ga u svakodnevnom ivotu.

Na toj razini knjige rijei se ne bave uvijek informacijama, negosu nerijetko tako smiljene da vas, tijekom itanja, privuku u tu no-vu svjesnost. Uvijek vas iznova pokuavam povesti sa sobom u ono

bezvremeno stanje intenzivne svjesne prisutnosti u Sadanjem trenutku,

kako bih vam omoguio da okusite prosvjetljenje. Sve dok nisteu stanju iskusiti ono o emu govorim, moglo bi vam se uiniti da se


20/176

neki odlomci ponavljaju. im, pak, to iskusite, vjerujem kako etespoznati da se u tim rijeima krije velika duhovna mo te bi mogli

postati najvaniji dio knjige. tovie, budui da svaka osoba u sebinosi sjeme prosvjetljenja, nerijetko se obraam znalcu u vama kojiprebiva iza mislioca, onom dubljem ja koje istoga trenutka prepoznaje

duhovnu istinu, reagira na nju i iz nje crpi snagu.

Simbol za stanku nakon nekih odlomaka podsjea vas da bistemoda na trenutak eljeli prestati itati, umiriti se te osjetiti i iskusitiistinu onoga to ste upravo proitali. Moda ete u tekstu pronaii druga mjesta na kojima ete sami od sebe, spontano, prestati itati.

Kad ponete itati knjigu moda vam znaenje nekih rijei, kaoto su Bie ili prisutnost nee biti potpuno razumljivo. Samo nastaviteitati. Moda e vam se u mislima povremeno pojaviti pitanja

ili primjedbe. Na njih ete vjerojatno kasnije u knjizi nai odgovor ilie se pokazati da su nevana kad se udubite u nauk- i u sebe.

Ne itajte iskljuivo umom. Pripazite hoe li vam se pri itanjupojaviti bilo kakva osjeajna reakcija i osjeaj prepoznavanja koji izvireiz nutrine. Ne mogu vam prenijeti nijednu duhovnu istinu koju

vi ve duboko u sebi ne posjedujete. Mogu vas samo podsjetiti naono to ste zaboravili. Tada se u svakoj stanici vaega tijela aktivira ioslobaa ivo znanje, drevno, pa ipak uvijek novo.

Um uvijek eli kategorizirati i usporeivati, ali ova e knjigaimati bolji uinak na vas ne pokuavate li usporeivati njezinu terminologijus onom drukijih uenja; to e vas vjerojatno zbuniti. Koristimse rijeima um, srea i svijest, ali njihova se znaenja ne poklapajuuvijek sa znaenjima tih istih pojmova u drukijim uenjima.

Ne veite se za rijei. One predstavljaju samo kamen na koji moetestati, ali ga, to je prije mogue, trebate ostaviti za sobom.

Kad povremeno navodim Isusove ili Buddhine rijei, izraze iz Teaja o udesima ili iz nekih drugih sustava, to radim ne zato da bih us

poreivao, nego kako bih vam panju privukao na injenicu da u suti

ni postoji i oduvijek je postojalo samo jedno duhovno uenje, iako sepojavljuje u mnogim oblicima. Neki od tih oblika, kao to su drevne


21/176


religije, toliko su prekriveni vanjskim slojevima da je njihova duhovna

sutina gotovo potpuno skrivena. Zato se njihovo dublje znaenje

vie ne moe prepoznati, a njihova je mo preobrazbe izgubljena. Navodimli rijei iz drevnih religija ili nekih drugih uenja, to inim zatoda otkrijem njihovo dublje znaenje i time obnovim njihovu mopreobrazbe - osobito kod onih itatelja koji su sljedbenici tih religijaili uenja. Govorim im: nema potrebe negdje drugdje tragati za istinom.Dopustite mi da vam pokaem kako se dublje upustiti u onoto ve imate.

Meutim, uglavnom sam se pokuavao koristiti terminologijomkoja je to je vie mogue neutralna kako bih se mogao obraati irokomkrugu ljudi. Ovu knjigu moete smatrati ponovnim izrazom

onog bezvremenoga duhovnog uenja to je sutina sviju religija.Njezin sadraj nije izvuen iz vanjskih izvora, nego iz jedina istinskogIzvora koji se nalazi u nutrini, tako da u njoj nema nikakvih teorija

ili nagaanja. Govorim iz unutarnjega iskustva, a ako povremeno govorimprevie silovito, to je zato da mogu prodrijeti kroz teke naslagementalnog otpora te da u vama mogu dosei ono mjesto na kojemuvi ve znate, upravo kao to i ja znam, gdje prepoznajete istinuim je ujete. Ondje se pojavljuje osjeaj uzvienosti i pojaane ivotnosti,kao da neto u vama ape: Da. Znam da je ovo istina.

PRVO POGLAVLJE

VI NISTE UM

NAJVEA PREPREKA PROSVJETLJENJU

Prosvjetljenje - to je to?

Vie od trideset godina prosjak je sjedio pokraj ceste. Jednoga dananaiao je neki stranac. Ima malo sitnoga? promrmljao je prosjak,automatski ispruivi staru bejzbolsku kapu. Nemam ti to dati,

odgovorio je stranac. Tada je upitao: Na emu to sjedi? Ni na emu, odgovorio je prosjak. To je samo neka stara kutija. Sjedim nanjoj otkako pamtim. Jesi li ikada zavirio u nju? upita ga stranac.

Nisam, odgovori prosjak. A i emu? Niega nema u njoj. Ipak,pogledaj unutra, bio je uporan stranac. Prosjak je uspio odmaknuti

gornju stranicu. Zapanjen, u nevjerici i zanosu, uvidio je da je kutija

ispunjena zlatom.

Ja sam taj stranac koji vam nema to dati, koji vam kae da se zagledateu vlastitu nutrinu. Ne u nutrinu bilo koje kutije, kao u ovoj

paraboli, nego u nutrinu onoga to vam je najblie: u vlastitu nutrinu.

No ja nisam prosjak, ujem kako kaete.


22/176

Oni koji nisu pronali vlastito istinsko bogatstvo - radost Biakoja zrai te duboko, nenaruivo spokojstvo koje je posljedica te radosti,prosjaci su, makar imali materijalnih bogatstava. Oni u vanjskom

svijetu tragaju za mrvicama zadovoljstva ili ispunjenja, ondje

trae potvrdu, sigurnost ili ljubav, a u sebi nose blago koje ne samo

da obuhvaa sve te stvari, nego je beskrajno vee od svega to im svijetmoe pruiti.Rije prosvjetljenje u mislima vam predoava sliku nekakva nadljudskog

postignua, a egu se svia da tako i ostane. A prosvjetljenjeje jednostavno prirodno stanje proivljene jednote s Biem. To je stanjepovezanosti s neim neizmjernim i neunitivim, neim to ste,gotovo paradoksalno, u sutini vi sami, a ipak je mnogo vee od vas.


23/176

MO SADANJEG TRENUTKA PRVO POGLAVLJE

To je pronalaenje vlastite istinske prirode onkraj imena i oblika. Nisteli sposobni osjetiti tu povezanost, u vama se budi privid odvojenosti

od sama sebe te od svijeta koji vas okruuje. Tada sebe svjesno ilinesvjesno shvaate kao izdvojenu esticu. Javlja se strah, a vanjski iunutarnji sukobi postaju redovita pojava.

Svia mi se Buddhina jednostavna definicija prosvjetljenja kaookonanja patnje. U tome nema nieg nadljudskog, zar ne? Naravno,kao definicija, ta je izreka nepotpuna. Govori vam samo to prosvjetljenjenije: prosvjetljenje nije patnja. Ali, to preostaje, ako vie nema

patnje? Buddha o tome uti, a njegova utnja nagovjetava da ete tomorati sami otkriti. On je izrekao negativnu definiciju tako da je um

ne moe pretvoriti u neto u to bi povjerovao ili u nekakvo nadljudsko

postignue, cilj koji bi vam bilo nemogue dosei. Usprkos tometo je bio oprezan, veina budista i dalje vjeruje kako je prosvjetljenjerezervirano za Buddhu, a ne za njih, barem ne u ovom ivotu.

Koristite se rijejuBie*. Moete li objasniti to time mislite?

Bie je vjean, uvijek prisutan, jedan jedini ivot onkraj mnotva ivotnihoblika to su podvrgnuti raanju i smrti. Meutim, Bie se nenalazi samo onkraj oblika, nego takoer duboko unutar svakog oblika,kao njegova najskrivenija, nevidljiva i neunitiva sutina. To znaida vam je Bie dostupno kao i vae najdublje ja, vaa istinska priroda.

No ne pokuavajte ga dosegnuti umom. Ne pokuavajte ga razumjeti.Spoznat ete ga tek kad se um umiri. Kad ste prisutni, kad vam

je panja potpuno i snano usmjerena na sadanji trenutak, tada Biemoete osjetiti, ali nikada ga ne moete mentalno razumjeti. Ponovno

postizanje svjesnosti o Biu i prebivanje u tom stanju osjeajnespoznaje jest prosvjetljenje.

Kad kaete Bie, govorite li o Bogu? Ako govorite, zato onda tako i nekaete?

Rije Bog tijekom tisua godina zloporabe ostala je bez znaenja. Katkadse njom koristim, ali tedljivo. Pod zloporabom mislim na toBie, u smislu bivanje, postojanje, bitak (prim. prev.) kako se ljudi koji nikada nisu ninaslutili carstvo svetoga, beskonano prostranstvo koje se krije iza te rijei, jako uvjerljivonjome koriste, kao da znaju o emu govore. Ili tvrde da Bog ne postoji, kao da znajuto je to emu nijeu postojanje. Ta zloporaba dovodi do pojave apsurdnihuvjerenja, tvrdnji i zabluda ega, kao to je ova tvrdnja: Moj(na) Bog jedini je istinski Bog, a tvoj je Bog laan ili Nietzscheovauvena izjava: Bog je mrtav.

Rije Bog postala je zatvoreni pojam. Onoga trenutka kad je izgovorite,stvara se mentalna slika; to moda vie nije slika starca s bijelom


24/176

bradom, ali jo je ipak mentalni prikaz nekoga ili neega izvanvas. Isto tako, taj je prikaz gotovo neminovno u mukom obliku.

Ni Bog ni Bie, ni bilo koja druga rije, ne mogu definirati iliobjasniti neobjanjivu stvarnost koja se krije iza njih, tako da je jedino

vano pitanje ovo: predstavlja li ta rije pomo ili oteava doivljajOnoga na to ukazuje. Ukazuje li na neto onkraj sebe, na onutranscendentalnu stvarnost ili si je olako dopustila da postane tek

mentalni idol, puka ideja u vaim mislima u koju vjerujete?

Rije Bie nita ne objanjava, ali to ne ini ni rije Bog. Meutim,Bie ima tu prednost da predstavlja otvoreni pojam. Ono ne svodi

beskonano nevidljivo na konanu pojavu. Nemogue je oblikovatimentalnu sliku Bia. Nitko ne moe tvrditi da posjeduje iskljuivo

pravo na posjedovanje Bia. Ono predstavlja samu vau sutinu.Moete mu neposredno pristupiti kao osjeaju vlastite prisutnosti,

kao spoznaji Ja jesam koja prethodi tvrdnji: Ja sam ovo ili: Ja samono. Tek mali korak dijeli rije Bie od iskustva Bia.

Koja je najvea prepreka doivljaju te stvarnosti?

Poistovjeivanje s vlastitim umom, zbog ega misao postaje prisilna.Nemo da prekinete razmiljanje zastraujua je potekoa, ali mi tone shvaamo jer gotovo svi od toga patimo, zato se takvo stanje smatranormalnim. Ta neprestana mentalna buka spreava vas u pronalaenjucarstva unutarnje smirenosti koja je neodvojiva od Bia. Ta bukatakoer stvara lano, misaono ja, koje baca sjenku straha i patnje.Kasnije emo to potanje razjasniti.


25/176

PRVO POGLAVLJE


Filozof Descartes vjerovao je kako je pronaao temeljnu istinukad je izrekao uvenu tvrdnju: Mislim, dakle jesam. Zapravo, izrazioje temeljnu pogreku: izjednaiti miljenje s Biem i identitet smiljenjem. Prisilni mislilac, to se odnosi na gotovo svakog ovjeka,ivi u stanju oite odvojenosti, u bezumno kompleksnom svijetu trajnih

problema i sukoba, u svijetu koji odraava sve veu fragmentacijuuma. Prosvjetljenje je stanje cjelovitosti, postojanja u jednoti i,

samim tim, u spokojstvu, sjedinjenost sa ivotom u njegovu oitovanomvidu, svijetu, kao i sjedinjenost s vlastitim najdubljim ja i ne-

oitovanim ivotom - sjedinjenost s Biem. Prosvjetljenje ne samo daoznaava okonanje patnje i trajnih, unutarnjih i vanjskih sukoba,

nego isto tako i okonanje zastraujueg robovanja razmiljanju. Kakvoje to nevjerojatno osloboenje!

Poistovjeivanje s umom stvara nepropustan zastor pojmova, etiketa,slika, rijei, prosudbi i definicija koje onemoguuju sve istinskeodnose. Taj zastor postavlja se izmeu vas i vae prirode, izmeu vasi vaih blinjih mukaraca i ena, izmeu vas i prirode, izmeu vas iBoga. To je zastor misli koji stvara privid odvojenosti, privid kako s

jedne strane postojite vi, a s druge potpuno odvojeni drugi. Tada zaboravljate

sutinsku injenicu da ste, ispod razine tjelesne pojavnostii odvojenih oblika, jedno sa svime to jest. Kad kaem da zaboravljate,time hou rei da jednotu vie ne moete osjetiti kao bjelodanustvarnost. Moda vjerujete da postoji, ali vie ne znate da je tako.Uvjerenje moe pruitiutjehu. Meutim, samo uvjerenje putem vlastitaiskustva donosi slobodu.

Razmiljanje je postalo bolest. Bolest se pojavljuje kad nestaneravnotee. Primjerice, nema nieg pogrenog u tome to se stanice utijelu razdvajaju i umnaaju, ali kad se taj proces nastavlja bez obzirana cjelokupnost organizma, stanice se pretjerano mnoe i tada dolazido bolesti.

Koristimo li se njim na pravi nain, um moe biti iznimno dobarinstrument. Koristimo li se pogreno, meutim, postaje razoran. Dase tonije izrazim, najee nije rije o tome da se pogreno sluiteumom - najee se njim uope ne sluite. On se koristi vama. To jebolest. Vjerujete da ste vi taj um. To je zabluda. Instrument je preuzeo

vlast u svoje ruke.

Ne slaem se sasvim s tim. Istina je da esto besciljno razmiljam, kao iveina ljudi, ali ipak mogu odluiti koristiti se umom da neto dobijemi postignem, a to inim cijelo vrijeme.

Samo zato to moete rijeiti krialjku ili izgraditi atomsku bombu,


26/176

to ne znai da se koristite umom. Upravo kao to psi vole vakati kosti,tako i um voli gurati nos u razliite probleme. Zato i rjeava krialjkei gradi atomske bombe. Vas ne zanima nijedno ni drugo. Dopustite

mi da vas upitam: moete li se osloboditi uma kad god to poelite?Jeste li pronali tipku za iskljuivanje?

Hoete rei da potpuno prestanem misliti? Ne, ne mogu ga se osloboditikad to poelim, osim na trenutak-dva.

To znai da se um koristi s vama. Vi se nesvjesno poistovjeujete snjim, tako da ak i ne znate kako ste njegov rob. Gotovo kao da steopsjednuti, a da to i ne znate i zato smatrate da ste vi to bie koje vas

je opsjelo. Poetak slobode jest spoznaja kako vi niste to bie koje vasopsjeda - mislilac. Ta vam spoznaja omoguuje da promatrate mislioca.Onoga trenutka kad ponete nadzirati mislioca, aktivira se viarazina svjesnosti.Tada poinjete shvaati kako onkraj misli postoji

prostrano carstvo inteligencije, kako je misao samo siuan vid te inteligencije.Takoer shvaate kako sve one stvarikoje su uistinu vane- ljepota, ljubav, stvaralatvo, radost, unutarnje spokojstvo - izranjajuiz podruja onkraj uma. Poeli ste se buditi.

OSLOBODITE SE UMA

Sto tono mislite rei kad govorite o nadziranju mislioca?

Ode li ovjek lijeniku i kae: ujem glasove u glavi, vjerojatno ega lijenik poslati psihijatru. injenica je da na vrlo slian nain doslovcesvi u glavi neprestano ujemo glasove: to su nesvjesni misaoni

procesi, a ne shvaate kako imate mo zaustaviti ih.Rije je o trajnimmonolozima ili dijalozima.


27/176


Vjerojatno ste na ulici susreli lude ljude koji bez prestanka razgovaraju

sa sobom ili mrmljaju. To se ne razlikuje mnogo od onoga

to radite vi i svi drugi normalni ljudi, osim to ne govorite naglas.Glas iznutra komentira, nagaa, prosuuje, usporeuje, ali se, netomu se svia, neto ne i tako u nedogled. Taj glas ne mora biti povezansa situacijom u kojoj se upravo nalazite; moda oivljava davnuili nedavnu prolost, moda uvjebava ili zamilja mogue buduesituacije. Razmilja li o budunosti, nerijetko zamilja kako e stvarikrenuti u pogrenom smjeru ili zamilja negativan ishod; to nazivamozabrinutou. Katkad su ta razmiljanja praena vizualnim slikamaili mentalnim filmovima. ak i ako se glas odnosi na trenutanusituaciju, protumait e je pojmovima prolosti. To je zato toglas pripada uvjetovanom umu, koji je rezultat sveukupne vae prolosti,

kao i kolektivnog kulturalnog misaonog sklopa koji ste naslijedili.Dakle, sadanjost promatrate i prosuujete oima prolosti i dobivatepotpuno iskrivljenu sliku.Nije neuobiajeno da taj glas predstavljaovjekova najgoreg neprijatelja. Mnogi ljudi ive s muiteljemu glavi koji ih neprestano napada, kanjava i iscrpljuje im ivotnuenergiju. To je uzrok neizrecive bijede i nesree, kao i bolesti.

Dobra je vijest to to se uistinu moete osloboditi vlastita uma.To je jedino istinsko osloboenje. Upravo sada moete poduzeti prvikorak. Ponite to je ee mogue oslukivati glas u svojoj glavi.Osobito obratite panju na sve misaone obrasce koji se ponavljaju,one stare gramofonske ploe koje se ve godinama okreu u vaoj glavi. To sam htio rei kad sam govorio o nadziranju mislioca, odnosno:sluajte glas u svojoj glavi i budite ondje u ulozi svjedoka.Kad sluate taj glas, sluajte ga nepristrano. Hou rei, ne prosuujte.

Ne prosuujte i ne osuujte ono to ujete, jer bi to znailo kakotaj isti glas ponovno ulazi kroz stranja vrata. Uskoro ete shvatiti:ondje je glas, a ovdje Ja jesam, oslukujem ga i nadzirem. Ta spoznajaJa jesam, taj osjeaj vlastite prisutnosti nije misao. Ona izrastanegdje onkraj misli.

Zato, sluate li misao, svjesni ste ne samo misli, nego i sebe kao njezinasvjedoka. Probudila se nova dimenzija svjesnosti. Oslukujete limisao, osjeate svjesno prisustvo - svoje dublje ja -u pozadini iliispod misli. Misao tada gubi mo nad vama i brzo se povlai, jer viene pruate energiju umu poistovjeujui se s njim. To je poetak krajanesvjesnog i prisilnog razmiljanja.

Kad se misao povue, osjetit ete kako je u mentalnoj struji dolodo prekida - to je pukotina u kojoj nema misli. U poetku e ti prekidi

biti kratkotrajni, trajat e moda samo nekoliko sekundi, ali postepenoe se produivati. Kad doe do prekida, u nutrini ete osjetiti

duboku tiinu i spokojstvo. To je poetak prirodna stanja doivljenejednote s Biem, koja je najee zamagljena umom. Osjeaj


28/176

duboke tiine i spokojstva s praksom e se produbiti. Zapravo, nemakraja njihovoj dubini. Takoer ete osjetiti kako se iz dubina nutrineuzdie tanano zraenje radosti: to je radost Bia.

To ne nalikuje na stanje transa. Uope mu ne nalikuje. Ovdje ne

dolazi do gubitka svijesti. Istina je upravo suprotna. Kad bi cijenaspokojstva bilo suavanje svijesti, a cijena duboke tiine smanjenje ivotnostii budnosti, tada ih ne bi bilo vrijedno imati. U takvom stanju

unutarnje povezanosti postat ete mnogo ivahniji i budniji negou stanju u kojem se poistovjeujete s umom. Bit ete potpuno prisutni.To stanje takoer pojaava uestalost vibracija energetskog poljakoje daje ivot fizikom tijelu.

to se dublje sputate u carstvo bez misli, kako se to ponekad nazivana Istoku, spoznat ete stanje iste svijesti. U tom stanju vlastitu

prisutnost osjeate s takvom snagom i radou da sveukupno razmiljanje,

emocije, fiziko tijelo, kao i cijeli vanjski svijet, postaju relativnobeznaajni u usporedbi s tim stanjem. Pa ipak, to nije sebinost,nego stanje nesebinosti. Odnosi vas onkraj onoga o emu ste prijerazmiljali kao o vlastitom ja. Ta prisutnost ste vi sami, a istodobno

je nezamislivo vea od vas. Ovo to vam pokuavam prenijeti moezvuati paradoksalno, pa ak i proturjeno, ali nema nikakva drugognaina na koji bih to mogao izraziti.

Umjesto da nadzirete mislioca, prekid u struji misli moete izazvatisasvim jednostavno, usmjerivi arite panje u sadanji trenutak.Postanite snano svjesni sadanjeg trenutka. To e u vama probuditi


29/176


duboko zadovoljstvo.Na taj nain odvlaite svijest od umnih aktivnostii stvarate prekid u mislima te postajete iznimno budni i svjesni,

ali ne razmiljate. To je sutina meditacije.

To u svakodnevnom ivotu moete provoditi tako to ete se pozabavitibilo kojom rutinskom aktivnou koja vam inae predstavljasamo sredstvo do nekog cilja, dajui joj potpunu panju, tako da sa-ma sebi postane ciljem. Primjerice, svaki put dok hodate uz i niz stube

u svojoj kui ili na radnom mjestu, pomno usmjerite pozornost nasvaki korak, pokret, pa ak i na disanje. Budite potpuno prisutni.Kad elite oprati ruke, obratite pozornost na sve osjetilne opaaje povezanes tom aktivnou: zvuki dodir vode, pokreti ruku, miris sapunai tako dalje. Kad ulazite u automobil, nakon to ste zatvorili vrata,

zastanite nekoliko sekundi i promatrajte ritam disanja. Postanite svjesnitihog, ali monog osjeta prisutnosti. Postoji samo jedno sigurnomjerilo kojim moete odrediti koliko ste uspjeli u toj praksi: stupanjunutarnjeg spokojstva.

Najvaniji korak na vaemu putovanju prema prosvjetljenju jest ovaj:nauite raskinuti poistovjeenost s vlastitim umom. Svaki put kadizazovete prekid u struji misli, pojaava se svjetlost vae svijesti.Jednoga dana moda ete shvatiti da se smijete glasu u glavi, kaoto biste se nasmijali vragolijama djeteta. To znai da sadraj uma viene shvaate ni izbliza tako ozbiljno, budui da va osjeaj vlastitog jane ovisi o njemu.

PROSVJETLJENJE: UZDIZANJE IZNAD MISLI

Nije li razmiljanje najvanije za opstanak u ovom svijetu?

Um je instrument, orue. Postoji kako bi izvravao stanovite zadatke,a kad je zadatak izvren, orue moete odloiti. Kako sada stvaristoje, rekao bih kako osamdeset do devedeset posto ljudskoga razmiljanjane samo da se ponavlja i da je beskorisno, nego je zbog svoje

neuinkovitosti i esto negativne prirode uvelike i tetno. Promatrajteum i vidjet ete da je to istina. To dovodi do ozbiljna gubitka ivotneenergije.

Ta vrsta prisilnog razmiljanja zapravo predstavlja ovisnost. Cimese odlikuje ovisnost? Vrlo jednostavno: osjeate da vie ne moeteprestati po svojoj volji.To o emu ste ovisni ini vam se snanijim odvas. Takoer vam prua laan osjeaj zadovoljstva, zadovoljstva kojese neminovno pretvara u bol.

Otkud tvrdnja da smo ovisni o razmiljanju?

Otud to ste se poistovjetili s njim, a to znai da osjeaj vlastitog ja


30/176

crpite iz sadraja i aktivnosti uma. Zato to vjerujete da biste prestalipostojati kad biste prestali razmiljati. Tijekom odrastanja stvaratementalnu sliku o tome tko ste, utemeljenu na osobnim i kulturalnim

uvjetovanjima. To fantomsko ja moemo nazvati egom. Ono se sastojiod umne aktivnosti, a odrava se iskljuivo neprestanim razmiljanjem.

Pojam ega razliitim ljudima oznaava razliite stvari, ali jaovdje njime oznaavam lano ja, stvoreno nesvjesnim poistovjeenjemS umom.

Sadanji trenutak za ego jedva da postoji. Vanima smatra samoprolost i budunost.To potpuno iskrivljavanje istine objanjava injenicupotpune neuinkovitosti uma u kontekstu ega. Ego se neprestanobavi oivljavanjem prolosti, jer, tko ste bez prolosti? Neprestanose projicira u budunost kako bi se pobrinuo za opstanak i ondje

pronaao nekakvu vrstu osloboenja i ispunjenja. Ego kae: Jednogadana, kad bude ovako ili onako, kad se neto dogodi, tada u biti dobro,

bit u sretan i miran. ak i onda kad se ini da je ego zaokupljensadanjou, on ne vidi sadanjost: potpuno je pogreno zapaa

jer promatra oima prolosti. Ili je svodi na sredstvo za postizanje nekakvacilja koji uvijek lei u budunosti u koju se um projicira. Promatrajtesvoj um i vidjet ete da tako djeluje.

Sadanji trenutak uva klju osloboenja. Ali sadanji trenutakne moete pronai sve dok ste potpuno poistovjeeni s umom.

Ne elim izgubiti sposobnost analiziranja i razlikovanja. Ne bi mi smetahda nauim jasnije razmiljati, na usredotoeniji nain, ali ne elimizgubiti um. Dar miljenja najdragocjenije je to imamo. Bez njega bili

bismo samo jo jedna ivotinjska vrsta.

Prevlast uma nije nita drugo nego stupanj u evoluciji svijesti. Sada trebamoprijei na sljedei, i to hitno, inae e nas um, koji se pretvorio


31/176


u udovite, unititi. Kasnije u o tome potanje govoriti. Razmiljanjei svijest nisu istoznanice. Razmiljanje je samo mali vid svijesti.

Misao ne moe postojati bez svijesti, ali ona svijesti uope nije potrebna.

Prosvjetljenje znai uzdizanje iznad misli, a ne vraanje na razinuispod misli, na razinu ivotinje ili biljke. U prosvijetljenom stanjui dalje ete se, kad god to bude potrebno, koristiti umom, ali na mnogousredotoeniji i uinkovitiji nain nego prije. Koristit ete se njimeuglavnom za neke praktine stvari, ali bit ete osloboeni od nesvjesnogunutarnjeg dijaloga i u vama e vladati unutarnje spokojstvo.Kad se budete koristili umom, osobito kad e vam biti potrebnostvaralako rjeenje, svakih nekoliko minuta kretat ete se izmeu

misli i tiine, izmeu uma i stanja ne-uma. Ne-um je svjesnost bezmisli. Samo na taj nain mogue je stvaralaki razmiljati, jer samona taj nain misao posjeduje neku stvarnu mo. Sama za sebe, kad vi-e nije povezana s mnogo prostranijim carstvom svijesti, misao ubrzopostaje jalova, bezumna i razorna.

Um je u sutini stroj za preivljavanje. Napad na druge umove iobrana od njih, skupljanje, pohrana i ralanjivanje informacija -utim je poslovima um dobar, ali oni uope nisu kreativni. Svi istinskiumjetnici, bez obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu, stvaraju u stanju

ne-uma, u unutarnjoj dubokoj tiini. Um tada daje oblik stvaralakomnagonu ili uvidu. ak i veliki znanstvenici govore kako do

proboja stvaralakih ideja dolazi u razdoblju mentalne tiine.Iznenaujuirezultat opsene ankete provedene medu najuvenijim mate-matiarima Sjedinjenih Amerikih Drava, ukljuujui Einsteina, onjihovim radnim metodama, jest kako razmiljanje igra tek podreenuulogu u kratkoj, odlunoj fazi samog stvaralakog ina. Rekao

bih kako se jednostavan razlog zbog kojeg veina znanstvenika nijekreativna ne krije u tome to ne znaju razmiljati, nego u tome to neznaju kako bi mogli prestati razmiljati!

udo stvaranja i odravanja ivota na Zemlji ili vaega tijela nijese dogodilo kroz um i razmiljanje. Na djelu je, oito, inteligencijakoja je daleko vea od uma. Kako jedna jedina ljudska stanica, koja jedugaka 1/2540 cm u okviru svoje DNA, moe sadravati upute koje

bi ispunile tisuu knjiga od po esto stranica? to vie uimo o radutijela, to vie spoznajemo kakva golema inteligencija djeluje u njemui kako malo znamo. Kad se um ponovno povee s tom inteligencijom,

postat e najudesnije orue. Tada e sluiti neemu veem od sebe.

EMOCIJA: REAKCIJA TIJELA NA UM

A to je s emocijama? Mene vie zaokupljaju emocije, nego um.


32/176

Um, u onom smislu u kojemu ga koristim, nije samo misao. On obuhvaai vae emocije, kao i sve nesvjesne mentalno-emocionalne reaktivneobrasce. Emocija se pojavljuje ondje gdje se susreu um i tijelo.Ona predstavlja reakciju tijela na um - ili biste mogli rei, odraz umau tijelu. Primjerice, napadaka ili neprijateljska misao stvorit e u tijelu

nakupinu energije koju nazivamo bijesom. Tijelo se priprema zaborbu. Misao da vam netko prijeti, u tjelesnom ili psiholokom smislu,izaziva stezanje tijela, a to je tjelesni vid onoga to nazivamo strahom.Istraivanja su pokazalakako snane emocije mogu ak izazvatipromjene u biokemiji tijela. Te biokemijske promjene predstavljaju

fiziki ili materijalni vid emocija. Naravno, najee niste svjesnisvih svojih misaonih obrazaca, i esto ih moete osvijestiti tek promatranjemvlastitih emocija.

to se vie poistovjeujete sa svojim razmiljanjem, s onim tovolite i ne volite, s prosudbama i tumaenjima, odnosno, to ste manje

prisutni kao promatraka svijest, to e energetski naboj emocijabiti jai, bez obzira na to jeste li toga svjesni ili niste.Ne moete li osjetitisvoje emocije, ako ste se odvojili od njih, na kraju ete ih iskusitina isto tjelesnoj razini, kao tjelesni problem ili simptom. Proteklihgodina mnogo je napisano o tom pitanju, stoga ne moramo ovdje

o tom govoriti. Snaan nesvjestan emocionalni obrazac moe seak oitovati kao neki vanjski dogaaj za koji vam se ini da vam se

jednostavno dogodio. Primjerice, primijetio sam da e ljudi koji u sebinose mnogo bijesa, ako toga nisu svjesni i ako ga ne izraavaju, vrlovjerojatno doivjeti napad, verbalan ili ak fiziki - napast e ih drugi

bijesni ljudi, esto bez ikakva oita razloga. Oni zrae jakim bijesom,tako da neki ljudi to osjete, a to potie njihov vlastiti usnuli bijes.

Imate li potekoa s doivljavanjem vlastitih emocija, poniteUsredotoivati panju na unutarnje energetsko polje vlastita tijela.Osjetite tijelo iznutra. To e vas dovesti u dodir s vlastitim emocijama.To emo kasnije potanje objasniti.


33/176


Kaete kako je emocija odraz uma u tijelu. Ali katkad izmeu to dvoje

doe do sukoba: um kae: Ne, a emocija kae: Da ili obratno.

elite li uistinu upoznati um, tijelo e vam uvijek pokazati njegovtoan odraz, stoga promotrite emociju ili je radije osjetite u svometijelu. Postoji li medu njima neki oit sukob, misao e biti la, a emocijae biti istinita. Nije to ona krajnja istina o tome tko jeste, negorelativna istina o stanju vaega uma u tom trenutku.

Sukob izmeu povrinskih misli i nesvjesnih mentalnih procesaprilino je uobiajen. Moda jo niste sposobni aktivnost nesvjesnauma prenijeti u svijest u obliku misli, ali ona e se uvijek kao emoci

ja odraavati u tijelu, a toga moete postati svjesni. Promatrate li emocijuna taj nain, to je u osnovi isto kao kad oslukujete ili nadziretemisao, to sam opisao ranije. Jedina je razlika u tome to se misao nalaziu glavi, a emocija posjeduje snaan tjelesni vid, stoga se prvenstvenoosjea u tijelu. Kad je promatrate, moete joj dopustiti da ondje

postoji, a u tom sluaju nee moi upravljati vama. Vie niste emocija,nego promatra, prisutnost koja motri. Vjebate li to, sve ono nesvjesnou vama izronit e na svjetlost svijesti.

Dakle, promatranje emocija podjednako je vano kao i promatranjemisli?

Tako je. Naviknite se postavljati si pitanje: to se u ovom trenutkuzbiva u meni? To e vas pitanje usmjeriti u pravom smjeru. Ali, nemojteanalizirati, nego samo promatrajte. Usredotoite panju na nutrinu.Osjetite energiju emocije. Nema li nijedne emocije, usmjerite

panju jo dublje, u unutarnje energetsko polje tijela. Ono predstavljadveri koja vode Biu.

Emocija najee predstavlja proiren i energiziran misaoni obrazac,a zbog njezinog, nerijetko prejakog energetskog naboja, u poetku

nije lako ostati dovoljno prisutan kako biste je mogli promatrati. Ona

PRVO POGLAVLJE

bi vas eljela prevladati i najee u tome uspijeva - ako niste dovoljnoprisutni. Ako zbog nedovoljne prisutnosti zapadnete u nesvjesno

poistovjeivanje s emocijom, to je prirodno, privremeno se pretvarateu emociju. Izmeu razmiljanja i emocija nerijetko se stvara krug

bez kraja: oni hrane jedno drugo. Misaoni obrazac stvara poveaniodraz samoga sebe u obliku emocije, a vibracijska frekvencija emocije

hrani izvorni misaoni obrazac. Zadrite li se mentalno na nekoj situaciji,

dogaaju ili osobi koje smatrate uzrokom osjeaja, ta misaoenergijom hrani emociju, koja zauzvrat puni energijom misaoni


34/176

obrazac i tako dalje.

U osnovi, sve emocije oblici su prvobitne, nediferencirane emocije

koja vue podrijetlo iz gubitka svijesti o tome tko ste s onu stranuimena i oblika. Zbog svoje nediferencirane prirode, teko je otkriti

ime koje tono opisuje tu emociju. Strah priblino odgovara ali,osim trajnog osjeaja prijetnje, ta emocija takoer obuhvaa dubokosjeaj naputenosti i nepotpunosti.Moda bi najbolje bilo koristitise pojmom koji je podjednako nediferenciran kao i ta temeljna emocija

te ga jednostavno nazivamo bol. Jedan od glavnih zadataka

uma jest boriti se protiv te emocionalne boli ili je otkloniti, to jejedan od razloga njegovoj neprestanoj aktivnosti, ali sve to um moepostii jest privremeno prikrivanje te emocije. Zapravo, to se um jaebori da se oslobodi boli, to je bol vea. Um nikada ne moe pronairjeenje, niti si moe dozvoliti da vam dopusti da ga vi pronaete,

jer on sam predstavlja unutarnji dio problema. Zamislite efa

policije kako pokuava pronai palikuu, a zapravo je on sam taj palikua.Boli se neete osloboditi sve dok osjeaj vlastitoga ja ne prestanetecrpiti iz poistovjeivanja s umom, odnosno s egom. Um e se tadasruiti sa svoga mjesta moi, a Bie e se razotkriti kao vaa istinskapriroda.

Da, znam to me namjeravate pitati.

Namjeravao sam pitati: stoje s pozitivnim emocijama, kao to su ljubavi radost?

Te su emocije neodvojive od vaega prirodnog stanja unutarnje povezanostis Biem. Uvidi u ljubav i radost ili kratki trenuci dubokogaspokojstva mogui su kad god doe do prekida u struji misli. Za veinuljudi ti se prekidi rijetko i samo sluajno dogaaju, u trenucima


35/176


kad um ostane bez rijei, katkad potaknut velikom ljepotom, krajnjim tjelesnim naporom ili jo veom opasnou. Iznenada se pojavi

unutarnja duboka tiina. A u toj tiini javlja se tanana, ali snana radost, ljubav i spokojstvo.

Takvi su trenuci najee kratkotrajni, jer se um ubrzo ponovnovraa svojoj bunoj aktivnosti koju nazivamo razmiljanjem. Ljubav,radost i spokojstvo ne mogu cvjetati dok se ne oslobodite prevlasti

uma. Ali te tri stvari ne nazivam emocijama. One prebivaju onkraj

emocija, na mnogo dubljoj razini. Stoga biste trebali postati potpuno

svjesni emocija i osjetiti ih prije nego to moete osjetiti ono tose krije u njihovoj pozadini. Emocija doslovce znai uznemiravanje.Ta rije dolazi iz latinske rijei emovere, to znai uznemiriti. ???

Ljubav, radost i spokojstvo duboka su stanja bia ili, bolje reeno,tri vida stanja unutarnje povezanosti s Biem. Kao takvi nemajunikakvih suprotnosti. To je zato jer izranjaju s mjesta onkraj uma.

Emocije, s druge strane, budui da su dio dvojnog uma, podvrgnutesu zakonu suprotnosti. To jednostavno znai da ne moete dobiti dobro

bez loeg. U neprosvijetljenom stanju poistovjeenosti s umom,ono to se katkad pogreno naziva radou najee je kratkotrajnaugodna strana trajno promjenjivog kruga boli i zadovoljstva. Zadovoljstvo

uvijek izaziva neto izvan vas, dok radost izranja iz nutrine.Samo ono to vam danas prua zadovoljstvo sutra e vam zadati bolili e vas napustiti, pa e vam odsutnost izvora zadovoljstva nanijetibol. Ono o emu se nerijetko govori kao o ljubavi moe neko vrijemebiti ugodno i uzbudljivo, ali to je ovisnika vezanost, stanje krajnje

potrebe koja se za treptaj oka moe pretvoriti u svoju suprotnost.Nakon poetnog zanosa mnogi se ljubavni odnosi zapravo kreu izmeuljubavi i mrnje, privlanosti i napada.

Stvarna ljubav ne izaziva patnju. Kako bi i mogla? Ne pretvara se

nenadano u mrnju, kao to se ni stvarna radost ne pretvara u bol.Kao to sam rekao, ak i prije nego to postanete prosvijetljeni - prije

nego to se oslobodite uma - moete na trenutak zaviriti u istinskuradost, ljubav i duboki unutarnji mir, nepomian, ali titrav i iv. Tosu vidovi vae istinske prirode, koju najee prikriva um. ak i unormalnom ovisnikom odnosu moe biti trenutaka kad se osjeti

prisustvo neeg pravog, neeg neunitivog. Ali to su samo kratkotrajniuvidi koje uskoro ponovno prekriva aktivnost uma. Tada vam se

moe initi da ste imali neto vrlo dragocjeno i da ste to izgubili ili evas um uvjeriti da je to u svakom sluaju bio samo privid. Istina je dato nije bio nikakav privid i da ga ne moete izgubiti. To je dio vaega

prirodnog stanja koje um moe zamagliti, ali ga nikada ne moe unititi.ak i kad je nebo prekriveno tekim oblacima, nije rije o tome

da je Sunce nestalo. Sunce je jo uvijek ondje, iza oblaka.


36/176

Buddha kae da je uzrok boli ili patnje u elji ili udnji te da moramopresjei spone elje elimo li se osloboditi boli.

udnja je potraga uma za spasenjem ili ispunjenjem u stvarima vanjskogasvijeta i u budunosti, a predstavlja zamjenu za radost Bfa.

Sve dok sam poistovjeen s umom, ja sam ta udnja, potreba, elja,vezanost, nesklonost, a nema me osim u njima, a i tada postojim tekkao puka mogunost, neispunjeni potencijal, sjeme koje nije proklijalo.U tom stanju ak i elja za osloboenjem ili prosvjetljenjem samo

je jo jedna udnja za ispunjenjem ili ucjelovljenjem u budunosti.Stoga ne traite da se oslobodite elje ili da postignete prosvjetljenje.Postanite prisutni. Budite promatra uma. Umjesto da citirateBuddhu, budite Buddha, budite probueni, a to rije buddhai znai.

Ljudi su ve tisuljeima u kandama bola, otkako su doivjeli

pad iz stanja milosti, zakoraili u carstvo vremena i uma te izgubilisvjesnost o Biu. U tom su trenutku sebe poeli opaati kao besmislenedjelie u nekom stranom svemiru, nepovezane s Izvorom i s drugima.

Bol je neminovna sve dok se poistovjeujete s umom, a to znai,duhovno govorei, dok ste nesvjesni. Ovdje prvenstveno govorim oemocionalnoj boli, koja je ujedno glavni uzrok tjelesnog bola i bolesti.

Odbojnost, mrnja, samosaaljenje, krivnja, bijes, depresija, ljubomorai tako dalje, ak i najblaa razdraenost, sve su to oblici boli.A svako zadovoljstvo ili emocionalni zanos u sebi sadri sjeme boli:svoju neodvojivu suprotnost, koja e se s vremenom oitovati.

Svatko tko je ikada uzeo drogu da bi doivio zanos znat ekako se zanos na kraju krajeva pretvara u pakao, kako se zadovoljstvo

pretvara u neki oblik boli. Mnogi ljudi iz vlastita iskustva znaju

kako se lako i brzo intimni odnos iz izvora zadovoljstva moe pretvoriti u izvor bola. Sagledano s vieg stajalita, i negativne i pozitivne


37/176


DRUGO POGLAVLJE

suprotnosti samo su lica istoga novia, dijelovi temeljne boli koja jeneodvojiva od egoistinog stanja svijesti i poistovjeenosti s umom.

Dvije su razine boli: bol koju sada stvarate i bol iz prolosti kojajo ivi u vaem umu i tijelu.Prestanite stvarati bol u sadanjosti i rastvoritebol prolosti - o tome sada elim govoriti.

SVJESNOST: IZLAZ IZ BOLI

NE STVARAJTE VIE BOL U SADANJOSTI

Niiji ivot nije potpuno osloboen boli i patnje. Nije li rije o tome danauimo ivjeti s njima, umjesto da ih pokuavamo izbjei?

Vei dio ljudske boli je nepotreban. Sve dok um bez nadzora upravljavaim ivotom, bol stvarate sami.Bol koju sada stvarate uvijek predstavlja neki oblik neprihvaanja,neki oblik nesvjesnog otpora onome to jest. Na razini misli, otpor

je neka vrsta prosuivanja. Na emocionalnoj razini, ona je nekioblik negativnosti. Jakost boli ovisi o stupnju opiranja sadanjem trenutku,a taj otpor ovisi o tome koliko ste poistovjeeni sa svojimumom. Um uvijek pokuava zanijekati sadanji trenutak i pobjei odnjega. Drugim rijeima, to se vie poistovjeujete s umom, to viepatite. Ili bismo to mogli i ovako izraziti: to ste sposobniji potovatii prihvaati sadanji trenutak, to ste slobodniji od boli i patnje -aujedno ste osloboeni i egoistinog uma.

Zato um najee nijee sadanji trenutak i opire mu se? Zatoto ne moe djelovati i zadrati sve pod nadzorom ako ne postoji vrijeme,a vrijeme su prolost i sadanjost, stogabezvremeni sadanji trenutakshvaa kao prijetnju. Vrijeme i um zapravo su neodvojivi.

Zamislite Zemlju na kojoj nema ljudskoga oblika ivota, naseljenusamo biljkama i ivotinjama. Bi li na njoj i dalje postojali prolosti budunost? Bismo li i dalje o vremenu mogli govoriti na nekakavsmislen nain? Pitanje: Koje je doba? ili: Koji je danas datum? kad bi ih imao tko postaviti - bila bi sasvim besmislena. Hrast ili orao

zbunili bi se nad takvim pitanjima. Koje je doba? pitali bi. Pa, sada

je sadanjost. Sadanji trenutak. to bi drugo moglo biti?


38/176

DRUGO POGLAVLJE


Da, da bismo u ovom svijetu mogli djelovati potreban nam je um,upravo kao i vrijeme, ali u stanovitom trenutku oni preuzimaju naivot te dolazi do pogrenog postupanja, boli i patnje.

Kako bi bio siguran da e uzde ostati u njegovim rukama, um sadanjitrenutak neprestano pokuava prikriti prolou i budunou,a kad vitalnost i beskonani stvaralaki potencijal Bia, koje je neodvojivood sadanjeg trenutka, prekrije vrijeme, um zamagljuje vauistinsku narav. U ljudskom se umu nagomilava sve tei teret vremena.Pod tim teretom pate svi pojedinci, ali svaki od njih ujedno svakom

dragocjenom trenutku, zanemarujui ga ili nijeui, dodaje jo

vei teret ili ga svodi na sredstvo kojim stie do nekog budueg trenutkakoji postoji samo u umu, a nikada u stvarnosti. Gomilanje vremena

u kolektivnom i pojedinanom ljudskom umu ujedno obuhvaai goleme koliine zaostalih bolova iz prolosti.

Ako vie ne elite stvarati bol sebi i drugima, ako vie ne elitepoveavati ostatke bolova iz prolosti kojijo ive u vama, tada viene stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte vie nego to je potrebnodok se bavite praktinim vidovima vlastita ivota. Kako prestatistvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samo

sadanji trenutak. Neka Sada postane prvobitna arina toka vaegaivota.Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjeivaliSadanji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjeujte

prolost i budunostkad se morate pozabaviti praktinim vidovimasvoje ivotne situacije. Sadanjem trenutku uvijek recite: Da. to bimoglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor neemu tove postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom ivotu,koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome to jest. Reciteda ivotu - i vidjet ete kako ivot iznenada poinje raditi zavas, umjesto da vam se suprotstavlja.

Sadanji trenutak katkad je neprihvatljiv, neugodan ili straan.Takav je kakav je. Promatrajte kako um pridaje oznake trenutku i kako

taj proces davanja oznaka, to neprestano prosuivanje, stvara boli nesreu. Promatrajui mehaniku uma iskorait ete iz njegovih24 obrazaca otpora i tada ete sadanjem trenutku dopustiti da postoji.To e vam pokazati kako izgleda stanje unutarnje slobode od vanjskihuvjeta, stanje istinskoga unutarnjeg spokojstva. Pogledajte to ese tada dogaati i poduzmite neto ako je to prijeko potrebno ili mogue.

Prihvatite - a tada djelujte. to god obuhvaao sadanji trenutak,prihvatite to kao da ste sami izabrali. Uvijek suraujte sa sadanjim


39/176

trenutkom, a ne suprotstavljajte mu se. Neka vam postane prijatelj i

saveznik, a ne neprijatelj. To e na udesan nain preobraziti cijeli vaivot.

BOL IZ PROLOSTI: RASTVARANJE TIJELA BOLI

Sve dok niste sposobni pristupiti moi Sadanjeg trenutka, svakaemocionalna bol koju iskusite ostavlja za sobom ostatke boli koji dalje

ive u vama. Ti se ostaci stapaju s boli iz prolosti, koja ve postojiu vama te prebiva u vaem umu i tijelu. Naravno, tu spada i bol kojuste propatili kao dijete, uzrokovanu neznanjem svijeta u koji ste se

rodili.

Ta nagomilana bol postaje negativno energetsko polje koje zauzima

tijelo i um.Smatrate li je nevidljivim biem koje ima svoje postojanje,bit ete sasvim blizu istini. To je emocionalno tijelo boli. Postoji

u dva oblika: usnuli i aktivan. Tijelo boli moe spavati devedesetposto vremena; kod duboko nesretne osobe, pak, moe biti aktivnoi sto posto vremena.Neki ljudi ive gotovo potpuno kroz svojetijelo boli, dok ga drugi doivljavaju samo u nekim situacijama, kaoto su intimni odnosi ili situacije povezane s gubitkom iz prolosti,naputanjem, tjelesnim ili emocionalnim patnjama i tako dalje. Bilokakva sitnica moe probuditi tijelo boli, osobito ako je u skladu sobrascem boli iz vae prolosti. Kad je spremno probuditi se iz usnulastanja, probudit e ga ak i misao ili bezazlena primjedba koju vamuputi netko blizak.

Neka tijela boli su nezgodna, ali relativno bezazlena, primjerice kod

djeteta koje ne prestaje cviliti. Druga su opaka i razorna udovita,


40/176


DRUGO POGLAVLJE

pravi demoni. Neka su fiziki nasilna; a mnogo ih je vie koja suemocionalno nasilna. Neka e napadati ljude oko sebe ili one koji suim bliski, a druga e napasti svoga domaina.Misli i osjeaji kojeimate prema ivotu tada postaju iznimno negativni i samorazorni.Bolesti i nesree nerijetko se dogaaju na takav nain. Neka tijela bolisvoje domaine navode na samoubojstvo.

Pomislite li da nekoga poznajete, a onda se nenadano prvi put

suoite s tim stranim, gadnim stvorenjem, vjerojatno ete se zaprepastiti.Meutim, mnogo je vanije promatrati ga u sebi, nego u drugima.Pripazite na bilo koji znak nesree u sebi, u kojem god se obliku

javila - to bi moglo biti buenje tijela boli. Ono se moe pojaviti uobliku razdraenosti, nestrpljivosti, turobnosti, elje da nekoga povrijedite,ljutnje, bijesa, depresije, potrebe da u odnosu izazovete dramu

i tako dalje. Uoite trenutak kad se pone buditi iz svoga usnulog stanja.Tijelo boli eli preivjeti, kao i svako drugo bie koje postoji, a

preivjeti moe samo ako vas navede da se nesvjesno poistovjetite snjime. Tada se moe uzdii, prevladati vas, moe se pretvoriti u vas iivjeti kroz vas. Kroz vas dobiva hranu. Hranit e se svakim iskustvomkoje je u skladu s njegovom vrstom energije, svime to izaziva

jo veu bol u bilo kojem obliku: bijes, razornost, mrnja, tuga, emocionalnadrama, nasilje, pa ak i bolest. Tako e tijelo boli, kad vassavlada, u vaem ivotu stvarati situacije koje e mu vraati njegovuvlastitu energetsku frekvenciju da bi se njome moglo hraniti. Bol se

moe hraniti samo bolom. Bol se ne moe hraniti radou. Radost jojje potpuno neprobavljiva. jednom kad vas tijelo boli prevlada, eljet ete vie boli.Postat ete rtva ili poinitelj. eljet ete nanositi bol ili ete eljeti patiti, ilioboje. Zapravo i nema mnogo razlike izmeu toga dvojeg. Vi toga,naravno, niste svjesni, i estoko ete tvrditi da ne elite bol. Ali, dobro

promotrite to se dogaa i otkrit ete kako su vae razmiljanje iponaanje smiljeni da bi odravali bol na ivotu, i u vama i u drugimljudima. Da ste toga uistinu svjesni, obrazac bi se rastvorio, jer je

ludost eljeti bol, a nitko nije svjesno lud.Tijelo boli, koje predstavlja tamnu sjenku ega, zapravo se plaisvjetlosti vae svijesti. Plai se da ete ga otkriti. Opstanak mu ovisi ovaem nesvjesnom poistovjeivanju s njim, kao i o vaem nesvjesnomstrahu od suoavanja s bolju koja prebiva u vama. Ali ne suoite li ses tom boli, ne unesete li svjetlost svijesti u bol, bit ete prisiljeni uvijek

je iznova oivljavati. Tijelo boli moda e vam se priiniti kaoopasno udovite koje ne moete pogledati, ali vas uvjeravam da jeono samo nematerijalni fantom koji ne moe prevladati mo vae prisutnosti.

Neka duhovna uenja tvrde kako je sveukupna bol u konanici


41/176

privid i to je istina. Pitanje je: je li istinita za vas? Puko vjerovanje neeje uiniti istinitom. elite li doivljavati bol cijeloga ivota, neprestanotvrdei kako je to privid? Hoe li vas to osloboditi boli? Ovdjese bavimo nainom na koji moete spoznati tu istinu - odnosno, ostvariti

je u vlastitu iskustvu.

Tijelo boli ne eli da ga izravno promatrate i da shvatite to onojest. Onoga trenutka kad ga prepoznate, kad osjetite njegovo energetsko

polje u sebi i usmjerite panju na njega, poistovjeenja e nestati.Pojavit e se via dimenzija svijesti. Nazivam je prisutnost. Sadaste svjedok ili promatra tijela boli.To znai da se tijelo boli vie nemoe koristiti vama pretvarajui se da ste to vi i ne moe se vie ponovnohraniti kroz vas. Otkrili ste vlastitu, najskriveniju snagu. Doliste u dodir s moi Sadanjeg trenutka.

to se dogaa s tijelom boli kad postanemo dovoljno svjesni da rastvorimo

poistovjeenost s njim?

Tijelo boli stvara ono nesvjesno, a svijest ga pretvara u sebe. Sveti Pavao

prekrasno je izrazio to sveope naelo: Sve razotkriveno dolazipo svjetlu k sjaju; jer sve to doe k sjaju jest svjetlo. Upravo kao tose ne moete boriti protiv tmine, tako se ne moete boriti ni protivtijela boli. Takav bi pokuaj doveo do unutarnjih sukoba, a time do jovee boli. Promatranje je dovoljno. Promatranje obuhvaa prihvaanje

boli kao dijela sadanjeg trenutka.

Tijelo boli sastoji se od zarobljene ivotne energije koja se odvojilaod vaeg cjelovitog energetskog polja i privremeno postala samostalnakroz neprirodan proces poistovjeivanja s umom. Okrenula sesamoj sebi i postala suprotna ivotu,kao ivotinja koja pokuavaugristi vlastiti rep. to mislite, zato je naa civilizacija postala takorazorna? Ali, ak i sile koje razaraju ivot jo su uvijek ivotna energija.


42/176

MO SADANJEG TRENUTKA DRUGO POGLAVLJE

Kad ponete unitavati poistovjeenost i postanete promatraem,tijelo boli nastavit e jo neko vrijeme djelovati i pokuat e vas

prevariti da se ponovno poistovjetite s njim. Iako ga vie ne hraniteenergijom kroz proces poistovjeivanja, tijelo boli posjeduje stanovitizamah, upravo kao kota koji e se nastaviti okretati jo neko vrijeme,iako ga vie nita ne pokree. Na tom stupnju moe vam izazvati

boljke i boli u razliitim dijelovima tijela, ali to nee trajati. Ostaniteprisutni i svjesni. Budite uvijek budan uvar svoga unutarnjegprostora. Trebate biti dovoljno prisutni da biste mogli izravno nadgledati

tijelo boli i osjeati njegovu energiju. Tada ono nee moinadzirati vae razmiljanje. Onoga trenutka kad vam se razmiljanje

povee s energetskim poljem tijela boli, poistovjetit ete se s njim iponovno ga hraniti vlastitim mislima.

Primjerice, ako je bijes prevladavajua energetska vibracija tijelaboli te ako ste ispunjeni bijesnim mislima, razmiljate li o onome tovam je netko uinio ili to vi njemu namjeravate uiniti, to e postatinesvjesno razmiljanje i tijelo boli e se pretvoriti u vas. Ondje gdje

postoji bijes uvijek postoji i patnja. Ili, kad vam se prikrade mranoraspoloenje te se upustite u negativne misaone obrasce i razmiljanjeo tome koliko je ivot teak, vae se razmiljanje zdruilo s tijelomboli, prevladalo je nesvjesno i postajete osjetljivi prema napadu tijela

boli. Rije nesvjesno, kako je ovdje koristim, znai poistovjeivanjes nekim mentalnim ili emocionalnim obrascem. Oznaava potpunuodsutnost promatraa.

Neprekidna svjesna panja raskida vezu izmeu tijela boli i vaihmisaonih procesa te vas vraa procesu promjene. Kao da bol postajegorivo plamena vae svijesti koja tada jasnije gori. To je ezoterinoznaenje drevna umijea alkemije: preobrazba osnovnih metala u zlato,patnje u svjesnost. Unutarnji raskol je iscijeljen i vi ponovno postajete

cjeloviti. Tada je vaa odgovornost da vie ne stvarate bol.

Dopustite mi da ukratko ponovim taj proces. Usredotoite panju

na osjeaj u svojoj nutrini. Spoznajte kako je rije o tijelu boli.Prihvatite njegovo postojanje. Ne razmiljajte o njemu - ne dopustiteda se osjeaj pretvori u razmiljanje. Ne prosuujte i ne ralanjujte.Ne stvarajte na temelju tijela boli vlastiti identitet. Ostanite prisutni

te i dalje budite promatra onoga to se u vama dogaa. Postanitesvjesni ne samo emocionalne boli, nego isto tako i onoga tko

promatra, tihog promatraa. To je mo Sadanjeg trenutka, mo vaevlastite svjesne prisutnosti. ekajte da vidite to e se tada dogoditi.

Kod mnogih se ena tijelo boli najee budi u razdoblju prije poetkamjesenice. Kasnije u vie govoriti o tome i o razlogu zato je tako.

Zasad mi dopustite da kaem ovo: ako ste u stanju ostati budni iprisutni u tom razdoblju i promatrati sve osjeaje koji se javljaju u vaoj


43/176

nutrini, umjesto da vas osjeaji prevladaju, to e vam pruiti prilikuza najmoniju duhovnu praksu, a moguom postaje i nagla preobrazbasvih boli iz prolosti.

POISTOVJEIVANJE EGA S TIJELOM BOLI

Proces koji sam upravo opisao iznimno je moan, ali i jednostavan.Mogli biste ga prenijeti djetetu, a nadam se da e jednoga dana to biti

prvo to e djeca uiti u koli. Jednom kad shvatite temeljno naeloprisutnosti kao promatraa onoga to se dogaa u vama - a shvatitete to naelo kad ga iskusite - na raspolaganju vam je najmonijeorue preobrazbe.

To ne znai da se neete susresti sa snanim unutarnjim otporomukidanju poistovjeenosti s bolom. Otpor e se javiti osobito ako stevei dio ivota ivjeli u bliskoj poistovjeenosti sa svojim emocionalnim

tijelom boli te ako ste u njega uloili cijeli osjeaj vlastitoga ja iliveliki njegov dio. To znai da ste od tijela boli stvorili nesretno vlastito

ja i vjerovali kako ste vi ta izmiljotina koju je stvorio um. U tomesluaju nesvjestan strah od gubitka identiteta izazvat e snaan otpor

bilo kakvom slamanju poistovjeenosti. Drugimrijeima, radijebiste osjeali bol - radije biste bili tijelo boli - nego skoili u nepoznatoi prihvatili rizik gubitka poznatog, ali nesretnog ja.

Odnosi li se ovo na vas, promatrajte unutarnji otpor. Promatrajte

vezanost uz bol. Budite iznimno budni. Promatrajte osobito zadovoljstvo

koje crpite iz vlastite nesree. Promatrajte prisilne osjeajekoji vas navode da razgovarate ili mislite o tome. Otpor e prestatiako ga postanete svjesni. Tada panju moete premjestiti na tijelo bo-li, ostati prisutni kao svjedok i tako potaknuti njegovu preobrazbu.


44/176

MO SADANJEG TRENUTKA DRUGO POGLAVLJE

Samo vi to moete uiniti. Nitko to ne moe napraviti umjestovas. Ali, ako ste dovoljno sretni da pronaete nekoga tko je iznimno

svjestan, ako moete biti s tom osobom i zdruiti se s njom u stanjuprisutnosti, to bi vam moglo pomoi i ubrzati proces. Na taj nainvaa e svjetlost ubrzo ojaati.Stavite li cjepanicu koja je tek poelagorjeti pokraj one koja ve jako gori, a nakon nekog vremena ih razdvojite,

prva e cjepanica mnogo snanije gorjeti. Naposljetku, sve jeto isti oganj. Jedan od zadataka duhovnog uitelja jest da bude takvavatra. Neki terapeuti takoer mogu biti sposobni ispuniti taj zadatak,ali pod uvjetom da su preli razinu uma te da dok rade s vama mogustvarati i odravati stanje intenzivne svjesne prisutnosti.

PODRIJETLO STRAHA

Spomenuli ste strah kao dio nae temeljne, pozadinske emocionalne boli.Kako strah nastaje i zato je toliko prisutan u ljudskim ivotima? Ne

predstavlja li stanovita koliina straha tek zdravu samozatitu? Da se nisamplaio vatre, mogao bih gurnuti ruku u pe i spaliti je.

Razlog zbog kojeg neete staviti ruku u vatru nije strah, nego znanjeda biste je na taj nain spalili. Kako biste izbjegli nepotrebnu opasnostnije vam potreban strah - nego samo malo inteligencije i zdrava

razuma. Za takve praktine stvari korisno je primjenjivati poukenauene u prolosti. Kad bi vam netko zaprijetio vatrom ili tjelesnimnasiljem, tada biste mogli doivjeti neto nalik na strah. To je nagonskoodmicanje od opasnosti, ali ne i psiholoko stanje straha o kojemuovdje govorimo. Psihiko stanje straha odvojeno je od bilo kakvestvarne i istinske neposredne opasnosti. Javlja se u mnogim oblicima:

nelagoda, zabrinutost, tjeskoba, nervoza, napetost, strava, fobija i tako

dalje. Takva vrsta psiholokog straha uvijek je strah od neega tobi se moglo dogoditi, a ne strah od neega to se upravo dogaa.Vi senalazite ovdje i sad, a um vam se nalazi ubudunosti. To stvara tjeskobnirascjep. Ako ste se poistovjetili s umom i izgubili dodir s moii jednostavnosti Sadanjeg trenutka, taj rascjep postat e va stalni

drug. Uvijek se moete uhvatiti ukotac sa sadanjim trenutkom, aline moete se uhvatiti ukotac s neim to je samo projekcija uma nemoete se uhvatiti u kotac s budunou.

tovie, sve dok se poistovjeujete s umom, vaim ivotom upravljaego, kao to sam ve rekao. Zbog svoje fantomske prirode i usprkosraznolikim obrambenim mehanizmima, ego je veoma ranjiv i nesiguran

te smatra da ga neprestano netko ugroava. To vrijedi, usputreeno, ak i ako se izvana doima vrlo samopouzdan. Sada se prisjetitekako je emocija reakcija tijela na um. Kakvu poruku tijelo neprestano

dobiva od ega, toga lanog ja koje je izmislio um? Poruka glasi:

opasnost, ugroen sam. A kakvu emociju izaziva ta poruka? Naravno,strah.


45/176

ini se da strah ima mnogo uzroka. Strah od gubitka, neuspjeha,povrede i tako dalje, ali u konanici sveukupan strah samo je strahega od smrti i unitenja. Za ego smrt je uvijek odmah iza ugla. U tomstanju poistovjeenosti s umom, strah od smrti utjee na svaki vid

vaega ivota.Primjerice, ak i takva naizgled nevana i normalnastvar kao to je kompulzivna potreba da u nekoj raspravi budete upravu te da dokaete kako je druga osoba u krivu -branei mentalnipoloaj s kojim ste se poistovjetili - javlja se zbog straha od smrti.Poistovjetite li se s mentalnim stavom, a niste u pravu, tada je osjeajza vlastito ja, koji je utemeljen u umu, ozbiljno ugroen i prijeti muunitenje. Zato si vi kao ego ne moete dopustiti da budete u krivu.Biti u krivu znai umrijeti. Zato su se vodili i ratovi, a bezbrojni suse odnosi raspali iz tog razloga.

Jednom kad raskinete poistovjeenost s umom, vaem osjeaju za

vlastito ja uope vie nije vano jeste li u pravu ili u krivu, tako da silovita,prisilna i duboko nesvjesna potreba da budete u pravu, koja je

svojevrstan oblik nasilja, vie ne postoji. Jasno i vrsto moete rei kakose osjeate ili to mislite, ali u tome nee biti nikakva nasilja i neetezauzeti obrambeni stav. Osjeaj za vlastito ja tada izvire iz dubljegi istinitijeg mjesta u vama, a ne iz uma.Potraite u sebi bilo kakvuvrstu obrambena stava. to to branite? Prividan identitet, slikuuma, zamiljeno bie. Osvjeujui taj obrazac, promatrajui ga, raskidate

poistovjeenost s njim. U svjetlu vae svijesti nesvjesni obrazacubrzo e nestati. To je kraj svih rasprava i igara moi, koje su tetneza odnose. Mo nad drugima jest slabost preruena u snagu. Istinskamo je u nutrini i uvijek vam je dostupna.

Stoga e svakome tko se poistovjeuje s umom i, time, odvaja odvlastite istinske moi i dubljeg ja ukorijenjenog u Biu strah biti stalan


46/176

DRUGO POGLAVLJE


suputnik. Broj ljudi koji su zakoraili onkraj uma zasad je iznimnomalen, stoga moete pretpostaviti da doslovno svatko koga susretneteilipoznajete ivi u stanju straha, koje se razlikuje samo po snazi.Kree se od tjeskobe i uasa na jednoj do nejasna osjeaja nelagode i

prijetnje na drugoj strani. Veina ljudi toga postaje svjesna tek kadstrah uzme neki od svojih oitijih oblika.

POTRAGA EGA ZA CJELOVITOCU

Drugi vid emocionalne boli, kojipredstavlja sastavni dio egoistinoguma jest duboko ukorijenjen osjeaj nepotpunosti i necjelovitosti.

Kod nekih ljudi to je svjestan osjeaj, kod drugih nesvjestan. Ako jesvjestan, oituje se kao uznemirujui i stalan osjeaj nedovoljne vrijednostii neprikladnosti. Ako je nesvjestan, osjetit ete ga neizravnokao snanu udnju, elju i potrebu. U oba sluaja ljudi e se estouputati u kompulzivnu potragu za udovoljavanjem egu i za stvarimas kojima se mogu poistovjetiti kako bi ispunili prazninu u nutrini.

Stoga tee za stvarima, novcem, uspjehom, moi, priznanjem ili posebnimodnosom, uglavnom zato da se mogu osjeati bolje i potpunije.Ali ak i kad dobiju te stvari, uskoro e otkriti kako se praznina

jo uvijek nalazi u nutrini, kako joj nema dna. Tada se nadu u pravojnevolji, jer se vie ne mogu zavaravati. Zapravo, i dalje se mogu zavaravati,

pa to i ine, ali im je sve tee.

Sve dok vaim ivotom upravlja egoistini um, ne moete se os-jeati potpuno ugodno; ne moete biti smireni ili ispunjeni, osim ukratkim razdobljima kad dobijete ono to elite, kad vam je ispunjenaneka elja. Budui da je ego osjeaj vlastitoga ja, potrebno mu jeda se poistovjeti s vanjskim stvarima. Neprestano osjea potrebu dase brani i stalno se mora hraniti. Najuobiajenija poistovjeenja egasu ono to imate, rad koji obavljate, drutveni poloaj i priznanja,znanje i obrazovanj

Moc Sadasnjeg Trenutka Toll

Documents

Transcript of Moc Sadasnjeg Trenutka Toll