Mlijeko i ja 2/2014

ČASOPIS O ZNAČAJU MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA

U SVAKODNEVNOJ PREHRANI

Broj 2 (20) rujan 2014. Nije za prodaju

NEISKORIŠTENE MOGUĆNOSTI HRVATSKOG MLJEKARSTVA

MLJEKARSKA REVIJA

MLJEKARSKA REVIJA RUJAN 2014

Poštovani čitatelji!

Nakon ljeta (uh... koje je to godišnje doba zapravo bilo) nastavljamo s našim aktivno-stima prema vama, dragi čitatelji.A što smo vam pripremili? Željeli smo nekako skrenuti pozornost na prehranu sportaša jer je ona i te kako važna i onim osobama koje nisu cijeli dan posvećene is-ključivo sportu, ali pokušavaju svom tijelu dati “sportsku formu”.Bjelančevine (proteini) su sve zastupljenije u dnevnoj prehrani, ne samo kao doprinos u oblikovanju mišićne mase nego i čita-vom nizu dnevnih funkcija organizma, jer su sastavni dio tkiva i tekućina te prido-nose metabolizmu. Isto tako znamo da su aminokiseline koje sadržavaju bjelančevine bilo biljnog ili životinjskog podrijetla glav-ne “konstrukcije” stanica i tkiva organiz-ma. Ključni proteini jesu, i sve više postaju značajka dnevne prehrane. Mlijeko sadr-

žava nekoliko tipova bjelančevina, a neki su jedinstveni i nema ih nigdje drugdje u prirodi osim u mlijeku.Kazein, jedna od važnijih bjelančevina čiji je sastav aminokiselina važan za rast i razvoj mladih, dok druge imaju funkcije u transportu hranjivih tvari, odnosno, pru-žaju otpornost na neke bolesti, čimbenik su rasta itd.Sirutka je nešto što otkriva cijeli niz važnih hranidbenih sastojaka i pomaže nizu me-taboličkih procesa pa smo vam pripremili i širu informaciju o tom napitku.Drago nam je da vam u ovom broju pred-stavljamo upravo proizvode vezane za funkcioniranje organizama.I ovaj put opet malo o siru. Uvijek mi je drago čuti uspješnu priču o siru Drage-cu i dobroj ideji Zagrebačke županije u stvaranju robne marke, a čiji sam nositelj

projekta bila zajedno s mojim vrijednim kolegama. Veseli me vrlo stabilna kvali-teta toga sira ali i njegova sve uspješnija budućnost.Isto tako analizirat ćemo i hrvatsko mlje-karstvo, zašto je neuspješno i zašto pada proizvodnja, i zanima li uopće hrvatsku dr-žavu proizvodnja mlijeka ili se baš nekome sviđa uvoziti tuđe mlijeko.Donosimo vam i intervju sa zlatnom San-drom Perković, kojoj iskreno čestitamo na prelijepim rezultatima koji nas uvijek vesele.Nadam se da ćete i u ovom broju naći ne-što za sebe i bar malo poboljšati kvalitetu življenja.

Vaša mljekoljupkaProf. dr. sc. Jasmina Havranek

izdavač i uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb tel: 01 4833 349 e-mail: [email protected] www.hmu.hr

za izdavača Vera Volarić

glavna urednica Jasmina Havranek

urednik Zoran Bašić

urednički odbor Rajka Božanić, Ivančica Delaš, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Darija Kostelić Kuhar, Petra Košćak Hopwood, Željko Ljubić, Jasenka Špika, Milna Tudor Kalit, Darija Vranešić Bender, Elena Wolsperger

foto Shutterstock, HMU

lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak

oblikovanje Kuna zlatica

tisak RedPoint d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Zagrebačka županija - Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

2

Neiskorištene mogućnosti hrvatskog mljekarstva

piše prof. dr. sc. Jasmina Havranek

Iščekujući porast populacije na 9 milijardi stanovnika do 2050. uz smanjenje interesa za rad mlađih generacija u ruralnim područ-jima, pitamo se tko će hraniti rastuću po-pulaciju? Hrvatsku uz ovakav način vođenja demografske politike nažalost neće mučiti problem porasta stanovništva, ali će ju u svakom slučaju mučiti problem nedostatka hrane, a muči ju već i sada. Može li i na koji način mljekarski sektor zadovoljiti domaće i globalne zahtjeve za mlijekom? Nema ja-snog niti općenitog odgovora, treba ga dati na temelju lokalnih potreba.A što se dogodilo s hrvatskim mljekarstvom kao jednim od važnijih segmenata proizvod-nje hrane u poljoprivredi i tradicionalno dugo najvažnijom poljoprivrednom proi-zvodnjom u mnogim dijelovima Hrvatske? Mljekarska je industrija (nije to samo velika

preradbena industrija) sve - od proizvodnje do prerade mlijeka i univerzalna je poljopri-vredna proizvodnja. Mljekarski je sektor de-finiran kao kombinacija farmskog sustava i “mljekarskog lanca”, čiji su dio i farme. Dakle, u njegovu razvoju važna je integri-rana strategija, a to znači uzimanje u obzir socio-političke, ekonomske i biofizikalne okolnosti farmskog sustava i mljekarskog lanca. Neke su zemlje to provodile i razvile mljekarsku industriju koja je bila i ostala u vrhu gospodarske proizvodnje. Tijekom 2000. rasla je i globalna pažnja glede sigur-nosti hrane, zaštite industrijski proizvedene hrane, ali i rastućih zahtjeva (s obzirom na mnoge zdravstvene ali i sportske aspekte prehrane) za mliječnim proizvodima pa je taj sektor bilježio nagli rast, i to gotovo svugdje,.

Istovremeno je iz zemalja s rastućom eko-nomijom (Azija, Afrika) sve više zahtjeva za povećanjem potrošnje bjelančevina životinj-skog podrijetla, boljom i različitom kvalite-tom, a u porastu je i broj supermarketa s hladnim lancima koji omogućuju dulje čuva-nje ali i ponudu većih količina proizvoda.

Ključna uloga mljeKarstva

Svjetsko stanovništvo koristi mliječne ži-votinje u gotovo svim zemljama. Milijar-da ljudi živi i radi na mliječnim farmama diljem svijeta. Riječ je o vitalnom dijelu globalnoga hranidbenog sustava koji igra ključnu ulogu u održivosti ruralnih područja u cijelosti. Tako kaže znanost, tako kažu znanstvena istraživanja, tako kaže struka,

AKTUALNO

Na sreću još uvijek ima onih kojima je hrvatsko mljekarstvo

potrebno


pa i jedna od niza mrežnih stranica koje se odnose na proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda (www.milkproduction.com).Poznata je i činjenica kako mljekarska industrija aktivno pridonosi gospodarstvu mnogih zajednica, regija i zemalja. Trgovina mliječnim proizvodima raste (ondje gdje ih ima!).

a gdje je HrvatsKa?

Tijekom 2011. proizvodnja je bila 626.407,108 kg, tijekom 2013. godine 503.851,844 kg!? Ipak veseli i ohrabruje što smo u prvih pet mjeseci ove godine dose-gnuli 97,1% mlijeka EU kvalitete! Riječ je o značajnom uspjehu ukupne kontrole i službe u proizvodnji mlijeka.Nejasno je što se događa s hrvatskom pro-izvodnjom, farme nestaju, krava je svakim danom sve manje, čak i nekada veliki proi-zvođači žele prestati s proizvodnjom. Jedino se još poneki entuzijast uporno nada. A ima li nade? Teško bez sustavne politike, teško bez pažljivih analiza. Kada se u Hrvatskoj krenulo s izgradnjom farmi prema programu razvoja govedarstva, struka nije imala mogućnost pratiti što se događalo u bankama, zašto su neke inve-sticije bile visoke kad se znalo da se niti ci-jenom niti količinama proizvedenog mlijeka krediti ne mogu vraćati, ili se teško vraćaju. Ističem kako ni u jednoj zemlji strategiju i intervenciju nije lako identificirati. Zato nije moguće dizajnirati strateški okvir koji bi pristajao uz mljekarstvo svake zemlje. Slič-nost između zemalja postoji, osobito onih koje slijede sličan razvojni put. Zato nema recepta ali ima primjene već naučenih lek-cija, za Hrvatsku su to primjerice Austrija, Bavarska, Danska.

čeKamo bolje dane

I kad smo već mislili da je krenulo nabolje došla je suša, mljekarima pomoći niotku-da, a cijena drastično pada! Umjesto da se mobilizira sve “što zna kako” (osim nekoliko entuzijastičnih udruga), nigdje niti volje niti

želje za zajedničkim znalačkim i stručnim radom. Program ruralnog razvoja, od kojeg se puno očekivalo, vraća se iz Bruxellesa na popravak (jednom, dvaput) i čeka se… pa kao u drami Samuela Becketta “U oče-kivanju Godota”… nastavlja se čekanje i čekanje... Jednom uništena proizvodnja teško se uzdi-že! U ovom trenutku uvozimo nešto manje nego što proizvodimo!? Govorimo o neza-poslenosti??? Dobrom politikom i osmišlje-nom strategijom naše bi ruralno područje ponovno oživjelo, mljekarska proizvodnja obogaćuje i tlo (stručnjaci već govore - ali tko ih sluša - da se tlo osiromašuje), mlje-karska proizvodnja demografiju čini bo-gatom, naš krajolik bio bi ljepši, s ljepšim pašnjacima, a zavičaji bogatiji!

PotPora HrvatsKoj Proizvodnji

Divimo se austrijskim pašnjacima koji su zimi skijališta a naša zemlja pretvara se pomalo u prašumu, i to sve zbog nepromi-šljenosti i jake uvozne politike (nisam protiv uvoza jer volim različitosti, ali ono što mo-žemo proizvesti poduprimo, no za to su po-trebni znanje, obrazovanje i uljudnost, zbog jasnijeg razumijevanja tehnologije). Dakle, posljednji je trenutak da se uspo-stavi novi mljekarski razvojni program. Pri-tom treba angažirati sve iskusne sudionike sektora. Jedino poznavatelji sektora mogu biti kralježnica procesa, i to zajedno s ne-ovisnim moderatorima u stvaranju novog koncepta - nužnog za razvoj hrvatske proi-zvodnje. Nužno je stvoriti ciljeve a potom ih provesti u akciju uz vještine i opredijeljenost za to, kao i odlučnost i ozbiljnost. Kada se samo sjetim kako smo (prema svjedocima) još davne 1956. imali Odjel za mljekarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede s od reda sve vrlo stručnim zaposlenicima… Opet se pitam - ima li još nade!? Mora je biti zbog svih nas jer želimo piti naše mli-jeko, želimo naše proizvode (iako osobno obožavam francuske i američke sireve ma-lih proizvođača i nisam protiv uvoza). Krajnji je trenutak, moramo se pokrenuti i odgovo-riti izazovima postavljenima pred nas.

mlijeKo HrvatsKiH Farmi

Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji, a na inicijativu ministarstva po-ljoprivrede odnosno savjeta za praćenje stanja u sektoru mljekarstva koji djeluje pri ministarstvu, i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvođačima, prerađiva-čima i sa stručnjacima upućenima u naše stočarsko mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvođenje znaka mlijeKo HrvatsKiH Farmi na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih far-mi, te na mljekomatima kao i mliječnim farmama. Korištenje znaka mlijeko hrvatskih farmi, namijenjeno je promociji proizvodnje i po-trošnje mlijeka s hrvatskih farmi i mli-ječnih proizvoda dobivenih od mlijeka s hrvatskih farmi. Potrošačima se kupnjom proizvoda ozna-čenih znakom mlijeko hrvatskih farmi šalje jasna poruka da kupuju kvalitetan i prepoznatljiv proizvod proizveden i kon-troliran u Hrvatskoj. isto tako, potrošači trebaju biti svjesni da na taj način podržavaju razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka i jačanje hrvatskoga mljekarskog sektora. Prepoznatljiva ozna-ka mlijeko hrvatskih farmi na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda potrošače informira o proizvodu u čiju je proizvod-nju ugrađena kvaliteta mlijeka s hrvat-skih farmi.

4

Dukat

Novosti iz svijeta mlijeka

čak i ptice na grani znaju da je za sretno odrastanje važna pravilna i uravnotežena prehrana - i to od malih nogu. Ništa ma-nje važni nisu ni kreativno izražavanje i stvaralaštvo. zato dukat već treću godinu zaredom raspisuje kreativni likovni natje-čaj Volim mlijeko!, a od ove godine poziva sve osnovnoškolce od 1. do 4. razreda da dizajniraju pakiranje svoga omiljenog du-kat mlijeka. stručni će žiri izabrati četiri

najkreativnija rada koja će krasiti dukat trajno mlijeko i koja će se moći naći na policama trgovina diljem Hrvatske. stoga bojice u ruke i pusti mašti na volju, jer zašto mlijeko koje voliš ne bi izgledalo onako kako želiš? više o natječaju pronađite na www.du-kat.hr. natječaj traje od 24. rujna do 22. listopada 2014.

sireve iz sirelina asortimana od sada krasi novi dizajn inspiriran tradicijom i posveće-nošću u proizvodnji sireva, koje se više od nekoliko desetljeća njeguju u sireli. sireve prepoznatljive kvalitete krasi ikona Sirelina majstora sirara Đure Heheta, uz kojeg imate

novi izgled duKatele za doručaK iz snova

samo je jedna Dukatela original! Priprav-ljena od svježeg vrhnja, sada je još kre-mastija i mazivija za potpuno uživanje u savršenom doručku. uz poboljšanu recep-turu, dukat je predstavio i redizajniranu ambalažu dukatela mliječnih namaza te novo ime klasične dukatele, koja se sada na policama trgovina može pronaći pod nazivom original, baš kako joj i pristaje. jer samo je jedan doručak u danu, i samo je jedna dukatela!

priliku upoznati tajne umijeća stvaranja si-reva. u knjižici koju smo pripremili uz pred-stavljanje sirelinih sireva u novom ruhu, naš majstor sirar otkriva vam zanimljivosti iz svijeta sireva i donosi savjete za njihovu pripremu. sirelinoj sirnoj obitelji pridružio

se i novi član Tilzit, specifične čipkaste strukture i blagog okusa. Kako su tradicija i kvaliteta utkane u svaki komad sirelinih sireva, ne sumnjamo da će poput ostalih sireva iz sirelina asortimana ubrzo postati omiljen među hrvatskim potrošačima.

sirela - umijeće stvaranja sireva

djeca dizajniraju PaKiranje omiljenog duKat mlijeKa!

NOVITETI

6

zašto sportaši biraju baš proteine sirutke?

Često slušamo kako je sirutka izrazito zdrav, ali potrošačima nedovoljno poznat proizvod. Zato ćemo na neka pitanja dati odgovore, ali i ukazati na činjenice zašto su upravo sportaši odabrali sirutku kao temelj svoje prehrane. Sirutka je, dakle, zelenožuta tekućina koja se dobiva kao sporedni proizvod prilikom proizvodnje sira. Iako je stara kao i sirevi, ova dragocjena tekućina najprije se baca-la jer njezina nutritivna vrijednost nije bila

SPORT I PREHRANA

Proteini sirutke predstavljaju savršen obrok poslije treninga,

kada je mišićima potreban brz oporavak

poznata. Poslije se koristila kao stočna hrana, a danas predstavlja nezamjenjiv izvor proteina. Njezina primjena u ljudskoj prehrani započela je kad se spoznalo da je iznimno dobar izvor visoko vrijednih protei-na, međutim, ne treba zanemariti visok udio mineralnih tvari, osobito kalcija. U samim početcima proizvodnje proteina iz sirutke dobivali su se proizvodi sa 10-15% protei-na, a danas se može dobiti proizvod s čak do 95% proteina.

piše dr. sc. Katarina Lisak JakopovićPrehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Kako bismo vas upoznali s još neotkrive-nim mogućnostima hrvatskog mljekar-stva, predstavljamo vam sirutku i stepku Mini mljekare Veronika iz Desinića, čija se tehnologija proizvodnje ovih trži-štu nedovoljno poznatih proizvoda temelji na potpuno prirodnom načinu bez ikakvih dodataka.

Sirutka je proizvod koji zbog osvježava-jućeg okusa i bogatstva vitamina i pro-teina preporučujemo uzimati u ljetnim mjesecima kad treba piti puno tekućine. nećete ugasiti samo žeđ, obogatit ćete ti-jelo i potrebnim vitaminima i proteinima. Potvrđuju to i ocjene kvalitete mliječnih proizvoda - na posljednjem međunarod-nom ocjenjivanju mlijeka i mliječnih pro-izvoda u sloveniji postigli smo vrhunske rezultate i između 29 proizvođača i 150 proizvoda iz njemačke, austrije, slovenije i Hrvatske za sve naše proizvode osvojili medalje. osobito smo ponosni na našu sirutku, osvojila je veliku zlatnu medalju, ali i na naš maslac i svježi zagorski sir. A kada predstavljamo asortiman naše mljekare, često našim potrošačima isti-čemo kako u proizvodnji koristimo kva-litetnu sirovinu - mlijeko koje dolazi s poljoprivrednih gospodarstava iz cijeloga Hrvatskog zagorja. u preradi ono zadržava izvornu kvalitetu, a proizvodi koje plasira-mo na tržište u potpunosti su svježi, pri-rodni, bez konzervansa i različitih dodata-ka - ističe darinka Kundih, koja od samih početaka rada i razvoja mini mljekare Veronika ustrajno i vrijedno radi u pro-izvodnji vrhunskih zagorskih delicija.

SLiKA 1. Biološka vrijednost najzastupljenijih proteina u prehrani

najveća biološKa vrijednost

Proteini sirutke sadržavaju sve esencijalne aminokiseline koje su u potpunosti probav-ljive i iskoristive. Isto tako, proteini sirut-ke predstavljaju i dobar izvor razgranatih aminokiselina koje nakon unosa organizam može vrlo lako i brzo iskoristiti. Zbog viso-kog udjela i povoljnog omjera važnih ami-nokiselina (lizina, cisteina i metionina) pro-teini sirutke odlikuju se najvećom biološkom vrijednošću u odnosu na ostale proteine (slika 1). Dugo se smatralo da proteini jaja imaju najveću biološku vrijednost, međutim, istraživanja su pokazala da proteini sirutke zauzimaju prvo mjesto.

sPortaši izabralinajbolje

Osobe koje se rekreativno bave sportom, i to tri do četiri puta tjedno, nemaju potrebe za poduzimanjem određenih metoda brze regeneracije organizma jer imaju dovoljno vremena za oporavak. Međutim, kod spor-taša koji imaju nekoliko treninga dnevno pravilna je prehrana od vitalne važnosti. Ključan je trenutak za unos pojedinih nu-trijenata s ciljem skraćivanja vremena po-trebnog za oporavak odmah nakon fi zičke aktivnosti, i to do dva sata nakon treninga. Istraživanja pokazuju da je u sportaša koji uzimaju odgovarajuću količinu proteina, ugljikohidrata i masti nakon aktivnosti sma-njen osjećaj umora i boli u nogama tijekom treninga idućeg dana.

Upravo su visoko vrijedni proteini sirutke svoju najveću primjenu pronašli u prehrani sportaša. Koriste se kao dodatak za pove-ćanje mišićne mase, kao i za oporavak mi-šića nakon napornog treninga. Preporučuje se proteinske prahove miješati s vodom a ne s mlijekom. Naime, kazein iz mlijeka može usporiti apsorpciju proteina sirutke. Međutim, u nekim slučajevima poželjno je pomiješati proteine sirutke s kazeinom, i to kada je sportašu cilj povećati mišićnu masu (najčešće kod bodybildinga).

Proteini sirutke imaju veću biološku vrijednost

od proteina jaja

Komercijalni oblici

Proteini sirutke mogu se na tržištu naći u tri oblika, i to kao koncentrati, izolati ili hidroli-zati proteina. Komercijalni koncentrati sadr-žavaju između 70 i 80% proteina, a ostalo su šećeri (laktoza) i mliječna mast. Izolati sadržavaju najveći udio proteina sirutke, i to oko 95%, pa je samim time njihovo isko-rištenje bolje. Hidrolizati proteina sirutke sadržavaju djelomice razgrađene proteine pa ih zbog toga organizam najbrže probavi i iskoristi, a upravo su oni i najčešći izbor profesionalnih sportaša.

Proteini sirutke grade mišiće bolje i

učinkovitije od mesa

0sirutka

104

jaje

100

mlijeko

92

meso

78

soja

75

kazein

73

riba

7020

40

60

80

100

120

BiOL

OšKA

VRi

JeDN

OST

8

Buttermilk ili buttermilch je proizvod s kojim ste se zasigurno bar jednom sreli i pomislili čemu konzumirati nešto što po-tječe od maslaca, sigurno mora biti masno i nezdravo. Međutim, stvarnost je potpuno suprotna. Iza tih naziva krije se vrlo zdrava, ali u našim prostorima nažalost potpuno zanemarena namirnica - mlaćenica ili stepka. Riječ je o sporednom proizvodu koji nastaje tijekom proizvodnje maslaca, bijeloj tekućini nalik mlijeku. Zapravo, step-ka sadržava sve sastojke kao i mlijeko, s tim da gotovo uopće nema masti što ju čini iznimno poželjnom s obzirom na to da se prekomjerna tjelesna masa sve češće ubraja među glavne zdravstvene tegobe suvremenog čovjeka. No osim odsutnosti

stepka - drevni mliječni adut u svladavanju suvremenih boljki

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Sadržava sve sastojke kao i mlijeko i gotovo uopće nema

masti - može se koristiti za izradu voćnih shakeova, juha, kruha i peciva, te kao doručak

uz jutarnje žitarice

masti, mnogi su drugi čimbenici zaslužni za visoku hranjivu vrijednost stepke i povoljne utjecaje na ljudsko zdravlje.

KaKo nastaje i Po čemu se razliKuje od mlijeKa?

Stepka se izdvaja tijekom bućkanja - jednog od koraka u procesu proizvodnje maslaca, a koji podrazumijeva mehaničku obradu vrhnja zbog čega dolazi do pucanja membrana masnih kuglica. Tom se prili-kom razdvajaju masna i vodena faza. Od-nosno, masna je faza koncentrat mliječne masti iz kojeg se dalje proizvodi maslac,

piše dr. sc. Irena BarukčićPrehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu


a vodena faza s minimalnim udjelom ma-sti čini mlaćenicu ili stepku. Stepka dakle sadržava sve sastojke mlijeka osim mliječ-ne masti. U stepki su sadržani svi mliječni proteini (kazein i proteini sirutke), laktoza te vitamini (vitamini B skupine) i mineralne tvari (kalcij, fosfor, magnezij). Energijska vri-jednost stepke iznosi svega 35-40 kcal/100 g, što je gotovo upola manje u odnosu na istu količinu punomasnog mlijeka. No, uz to stepka sadržava i iznimno važan i viso-ko vrijedan sastojak - membranu masne kuglice. Tijekom bućkanja iz masti vrhnja nastaje maslac, a membrane masnih ku-glica odlaze u stepku. Upravo je membrana masnih kuglica zaslužna za brojne povoljne utjecaje na zdravlje čovjeka, a zbog nači-na na koji se oslobađa karakteristična je za stepku i njezine prerađevine dok se u drugim mliječnim proizvodima gotovo uop-će ne nalazi. U svom sastavu membrana masnih kuglica sadržava niz bioaktivnih spojeva proteinskoga i lipidnog karaktera koji su u dosad provedenim znanstvenim i kliničkim studijama pokazali visoki potenci-jal u prevenciji i liječenju bolesti poput raka dojke i debelog crijeva, supresije multiple skleroze te snižavanja koncentracije kole-sterola u krvi.

stePKa - snažno oružje u borbi sa suvremenim bolestima

Hipokolesteremijsko djelovanje, tj. sniža-vanje koncentracije serumskog kolesterola svakako je najintenzivnije istražen i znan-stvenim studijama najjasnije potkrijepljen zdravstveni učinak koji se pripisuje stepki, odnosno membrani masnih kuglica. Još davne 1974. godine provedena je prva klinička studija koja je upućivala na takve povoljne utjecaje, što je poslije i potvrđeno dodatnim istraživanjima. Utvrđeno je, nai-me, kako sfi ngomijelin, jedan od bioaktiv-nih sastojaka membrane masnih kuglica, sprječava apsorpciju kolesterola u crijevima. Prošle godine objavljeni su rezultati dviju opsežnih studija u kojima je dokazano da svakodnevna konzumacija od svega 45 g stepke/dan značajno snižava LDL kole-sterol, i to već nakon četiri tjedna. Takvo

se djelovanje povezuje s činjenicom da su spomenuti sfi ngomijelin i srodni mu spojevi (fosfolipidi) visoko učinkoviti već u malim koncentracijama. Osim hipokolesteremij-skog učinka, pokazalo se da isti ti spojevi također preveniraju i nastanak masne jetre, te potiču oporavak jetara nakon izloženosti toksičnim tvarima poput alkohola, farma-ceutika ili otrovanja gljivama, a pridonose i razvoju mozga pa pokazuju i dobre re-zultate u borbi s Alzheimerovom bolešću. Nadalje, prisutni polipeptidi pokazali su pozitivne zdravstvene učinke, što prije sve-ga podrazumijeva antimikrobno djelovanje, terapijski učinak kod upala uzrokovanih bakterijom Helicobacter pylori (gastritis), te antitumornog djelovanja protiv raka dojke i debelog crijeva.

Stepki se pripisuje zdravstveni učinak hipokolesteremijskog

djelovanja, tj. snižavanja koncentracije serumskog

kolesterola

gdje ju Pronaći i KaKo ju Koristiti?

Stepka se nažalost rijetko može naći na policama velikih trgovačkih lanaca, ponaj-više zbog činjenice da ju na tržište stavljaju uglavnom manji proizvođači pa su stoga i proizvedene količine ograničene. S obzirom na osvježavajući okus sličan kiselom mlije-ku, stepka je idealan napitak za ljeto. Može se koristiti za izradu voćnih shakeova, juha, kruha i peciva, te kao zamjena za mlijeko ili jogurt uz jutarnje žitarice. Kako se i u Hr-vatskoj bilježi trend kontinuiranog porasta malignih bolesti a vodeći su uzročnici smr-ti i bolesti krvožilnog sustava, uvrštavanje stepke u svakodnevnu prehranu zasigurno je jedan od načina da se pokuša izbjegnuti biti dijelom ove crne statistike.

U stepki su sadržani svi mliječni proteini, laktoza te vitamini i mineralne tvari, a njezina energijska vrijednost iznosi

svega 35-40 kcal/100 g

Mladen Šurbek, vlasnik Mini mljekare Veronika iz Desinića, ističe kako iz nje-gova pogona svakodnevno na tržište odlaze svježi proizvodi koje kupci prepoznaju po visokoj kvaliteti, a siguran je i da ozbiljno shvaćaju poruku kako su proizvedeni od domaćeg mlijeka sa zagorskih pašnjaka.

Stepko - domaća mlaćenica mini mlje-kare Veronika u potpunosti je prirodan proizvod bez ikakvih dodatka. dobiva se odvajanjem mlaćenice ili stepke u teh-nološkom postupku proizvodnje - tijekom bućkanja maslaca. Prvi smo u Hrvatskoj krenuli s ovim proizvodom i mogu slo-bodno reći da su reakcije naših kupaca i više nego pozitivne. svakodnevno nam se javljaju s pitanjima o ovome proizvodu, a mi ga nastojimo što bolje i kvalitetni-je prezentirati kako bi zauzeo zasluženo mjesto u prehrani naših potrošača svih starosnih dobi.

10

Premda se još od antičkih vremena pri-pravlja i troši kao cijenjena sirna delicija, skuta je danas među hrvatskim potroša-čima poznata samo užem krugu, prven-stveno u našem obalnom području. Razlog dosadašnje zapostavljenosti i zaborav-ljenosti nalazi se u prvom redu u naravi njezine proizvodnje najuže vezane uz tra-dicijsko ovčje sirarstvo naših jadranskih krajeva i otoka, a koje je kod nas zamrlo

MLIJEKO I ZDRAVLJE

dobra stara skuta - širi svoj krug štovatelja i potrošača

Zanimanje potrošača sve je veće nakon što kušaju i doznaju prehrambenu

vrijednost ovoga, mnogima još uvijek nedovoljno poznatoga

mliječnog proizvoda

piše mr. sc. Slavko Kirin

ili se manje ili više ugasilo. Zadržala se tek pojedinačno i rijetko kao dio obiteljske tradicije i neznatnom ponudom. U posljednje vrijeme i naše sirane pomalo otkrivaju vrijedna prehrambena svojstva skute i njezine neiskorištene mogućnosti u iskorištavanju mlijeka i obogaćivanju svog asortimana, pa se sve više oživlja-va i popularizira ovaj vrijedan mliječni proizvod.


Pojam i naziv

Iako pripada skupini sireva skuta se bitno razlikuje od ostalih vrsta, što proizlazi iz vr-ste polazne sirovine. Dok se u proizvodnji tvrdih, polutvrdih, mekih i svježih sireva kao polazna sirovina koristi mlijeko, u proizvod-nji skute koristi se sirutka, koja se javlja kao nusproizvod u proizvodnji sira. Danas se skuta proizvodi na tradicijski i industrijski način. Tradicijske recepture i postupci koriste se najčešće u kućanstvi-ma, dok se suvremena tehnologija i oprema koristi u obrtnim (malim) i velikim siranama. No, suština je tehnološkog procesa u svim slučajevima izdvajanje preostalih termola-bilnih sirutkinih bjelančevina zagrijavanjem (do 90 °C) sirutke, uz povišenu kiselost postignutu spontanim zakiseljavanjem i dodatkom zakiseljavača (octa, limunske kiseline, mliječne kiseline i dr.). Izdvojena se skuta potom skuplja i ocjeđuje. S ciljem povišenja prinosa, sirutci se može dodati određena količina mlijeka. Skuta se svrstava u “sirutkine” sireve, koji se još nazivaju i albuminskim sirevima, i to po laktalbuminu koji s laktoglobulinom čini glavninu sirutkinih bjelančevina. Sam naziv skuta potječe od talijanske riječi la scotta, koja je usko vezana uz proizvodnju istovr-snoga popularnoga talijanskog sira ricotte. U Italiji se proizvodi i bivolja ricotta, koja se dobiva od sirutke preostale u proizvod-nji sira mozzarelle od bivoljeg mlijeka. U Dalmaciji za skutu postoje još i drugi nazi-vi, npr. škuta, puina, provara, cvarogi dr. U Bosni i Hercegovini nazivi za skutu su urda, furda, hurda i bjelava, dok su u Sloveniji po-znate bovška i bohinjska skuta.

vrste sKute

Nekada se skuta uglavnom proizvodila od ovčje sirutke, i to najčešće u jadransko-di-narskom pojasu i na otocima, uglavnom poznatima po proizvodnji ovčjih sireva. Da-nas se osim ovčje sirutke za proizvodnju skute koristi i kozja sirutka a u posljednje vrijeme i kravlja sirutka te miješana sirutka, pa možemo govoriti o ovčjoj, kozjoj, kravljoj i miješanoj skuti.

organolePtičKa svojstva

Po vanjskom izgledu skuta je izrazito bijele jednolične boje koja potječe od izdvojenih sirutkinih bjelančevina, osobito laktalbumi-na. Budući da je bez kore, skuta poprima oblik upotrijebljenih cjedila. Konzistencija skute je homogena, kod ovčje čvršća a kod kravlje mekanija, te lako reziva i maziva a ponekad može biti i blago pjeskovita. Miris skute potječe od vrste sirutke. Tako je miris ovčje i kozje skute karakterističan po ov-čjem, odnosno kozjem mlijeku, dok je miris kravlje skute više neutralan ili po kuhanom mlijeku, što je posljedica karamelizacije mli-ječnog šećera laktoze na visokim tempe-raturama tijekom proizvodnje. Okus skute specifičan je s obzirom na vrstu i slatkast, a može biti i slan ili slankast ako se skuta soli tijekom proizvodnje.

KemijsKi sastav

Zbog svoje dosadašnje zapostavljenosti, skuta je razmjerno malo istraživana. Re-zultati do sada obavljenih analiza naših autora pokazuju veliku varijabilnost njezina kemijskog sastava, kako s obzirom na vrstu tako i na područje proizvodnje, što je poslje-dica uporabe lokalnih tradicijskih receptura proizvodnje i ocjeđivanja skute. Skuta pripa-da skupini svježih sireva s osobito visokim sadržajem bjelančevina, koji se kreće od 8,5 do čak 17,0%.

PreHrambena vrijednost

Zahvaljujući svom kemijskom sastavu i svojstvima, skuta predstavlja izvanredno nutritivno vrijednu namirnicu. Kao bitnu energetsku tvar sadržava mliječni šećer laktozu, koja se sastoji od grožđanog šeće-ra glukoze i galaktoze. Resorpcija glukoze i pretvorba galaktoze u jetrima u glukozu pridonosi ravnomjernoj opskrbi različitih organa glukozom, prvenstveno živčanog sustava i mišića. Osim toga, skuta obiluje sirutkinim bjelančevinama koje su izgrađene

dr. sc. Irena BarukčićPrehrambeno-biotehnološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

KuKuruzni KruH s KeFirom i namaz od sKute

Sastojci za otprilike 800 g kruha:kalup dužine 26 cmpapir za pečenje

240 g kukuruznog griza60 g pšeničnih posija1 žlica soli2 žlice praška za pecivo1 žlica šećera1 jaje1 žlica rastopljenog maslaca400 g kefira

Namaz od skute:200 g skute1 žlica meda1 žlica senfa sol po želji

PriPrema:

1. griz, klice, sol, prašak za pecivo i šećer pomiješati pa dodati jaje, kefir i maslac. sve skupa miješati dok se ne dobije glatka smjesa.

2. Kalup obložiti papirom za pečenje i staviti unutra smjesu za kruh te peći na 220 °c između 20 i 30 min.

3. Namaz pripremiti miješanjem svih sastojaka i poslužiti uz topli kruh.

12

od 20 različitih aminokiselina, od kojih su najzastupljenije arginin, alanin, glutamin-ska kiselina, leucin, lizin, prolin i tirozin, koje imaju važnu biološku funkciju u probavnom traktu, vežući netopljive masne kiseline koje se tijekom probave oslobađaju u krv. Isto tako povećavaju i pasivni imunitet organiz-ma (imunoglobulin G) i smanjuju rizik od raka debelog crijeva. Iz sirutke u skutu prelaze i vitamini. Naro-čito su važni prisutni vitamini B skupine - osobito B2, B12, B1 i B6, koji sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, odnosno u razgradnji laktoze i njezinoj pretvorbi u energiju. Od minerala najviše su zastupljeni kalcij, fosfor, kalij i natrij, a posebnu važ-nost pritom ima kalcij. On je neophodan za izgradnju kostiju i zubi te ima vrlo važnu ulogu u razvojnoj fazi djece, a isto tako i u sprječavanju staračke osteoporoze.

sKuta u gastronomiji

Zahvaljujući svojim svojstvima i sastojci-ma, konzistenciji i blagom okusu, skuta se može koristiti na različite načine u pripremi mnogobrojnih jela. Kao predjelo može po-služiti kao hladni obrok, često s dodatcima povrća i začinskog bilja uz suhomesnate proizvode. U pripremi toplog obroka koristi se za pripravu raznih umaka koji dopunjuju jela od tjestenina ili različitih vrsta rižota. Slana skuta s različitima dodatcima povrća (npr. špinata) i drugih namirnica služi i kao nadjev nekih vrsta punjene tjestenine, npr. raviola, tortellina.Svoju vrhunsku ulogu skuta igra u pri-pravi kolača i raznih vrsta slastica. Može se koristiti sama ili miješana s različitim vrstama voća, s dodatcima marmelade,

meda, čokolade i drugih slatkih namirnica. Osobito je prikladna za pripravu različitih torti i tiramisua. Dakako, teško je nabrojiti sve mogućnosti primjene skute u kulinar-stvu. Stoga njezinu uporabu kao vrijedne mliječne namirnice treba tražiti u velikom bogatstvu recepata i prepustiti je maštovi-toj kreaciji potrošača.

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Zahvaljujući svojim svojstvima i sastojcima, konzistenciji i

blagom okusu, skuta se može koristiti na različite načine u

pripremi mnogobrojnih jela


Vindija


novi oKusi vivis Krem sireva

vindija je svoju liniju vivis svježih krem sireva oplemenila dvama potpuno no-vim izvrsnim okusima. Vivis svježi krem sir vlasac pravo je mliječno osvježenje koje sadržava sjeckane komade ovoga aromatičnog povrća zajedno s komadi-ćima češnjaka koji pridonosi još boljem i bogatijem okusu. svi ljubitelji povrća sa žara uživat će u Vivis svježem krem siru s pečenom paprikom koji, baš kao i vlasac, dolazi u praktičnom i moderno dizajniranom pakiranju od 125 grama. baš poput natur okusa i šunke, dvije pri-jašnje varijante ovoga ukusnog proizvoda iz vindijine ponude mliječnih namirnica, osnovu vivis vlasca i pečene paprike čini jednostavna i prirodna formula koja glasi: mlijeKo + vrHnje + malo soli.

Vivis krem sirevi - krema svježih sireva!

obiteljsKa PaKiranja FermentiraniH mliječniH Proizvoda

svoje proizvode iz skupine Legenda ‘z bre-gov, kao i natur jogurt sa 2,8% mliječne masti vindija je ponudila u novim, obitelj-skim pakiranjima. Vindijin kefi r i acidofi lno mlijeko, namirni-ce čija se konzumacija preporučuje svim generacijama potrošača kao nutritivno vrijedan i ukusan samostalan obrok ili u kombinaciji sa žitaricama ili kruhom, tako od sada dolaze u Pet boci od litre.Legenda ‘z bregov kefi r sa 3,5% mliječne masti fermentirani je mliječno-kiseli na-pitak koji je izvor visokovrijednih bjelan-čevina, b vitamina i kalcija.

ovi sKuta - sir od ovčje sirutKe

Novost je iz asortimana Vindijinih sireva i meki albuminski sir ovi sKuta dobi-ven iz ovčje sirutke. ovi sKuta dolazi u vizualno atraktivnoj i praktičnoj kantici od 600 grama. Proizvod se lako vadi iz ambalaže, a konzumira se kao zaseban obrok ili može poslužiti kao ukusan sa-stojak brojnih jela. na pakiranju se na-lazi i atraktivan recept koji potrošačima predlaže kulinarsku primjenu ovi sKute. ovaj visoko kvalitetan proizvod sadržava sve prednosti albuminskih sireva, kao što su vrlo blagi kiselkasto-mliječni okus te visok udio albuminskih bjelančevina iz sirutke koje su lakše probavljive i imaju visoku hranjivu vrijednost.

narezani Polutvrdi sirevi

Kolekciji popularnih polutvrdih sireva pakiranih u ambalažu s modifi ciranom atmosferom (maP) vindija je pridružila dva 400-gramska izdanja koja u jednom pakiranju donose dva proizvoda identič-ne težine od 200 grama. tako prva kom-binacija sadržava po 200 grama Tilzita i Edamca, dok druga varijanta donosi Gaudu i Varaždinec. narezani na listiće ovi proizvodi spremni su za posluživanje sirnih plata, a mogu se koristiti i kao ma-štoviti mix za bogati sendvič, nadjev za pizzu ili druga popularna jela. suvreme-no dizajnirano i prepoznatljivo pakiranje u kojem ovi ukusni narezani sirevi dolaze štite proizvod zahvaljujući kontroliranoj atmosferi te mu produljuju rok trajanja, a okus i kvaliteta vindija sireva čuva se zahvaljujući mogućnosti ponovnog zatva-ranja poklopca na ambalaži.

Acidofi lno mlijeko, koje sadržava 3,2% mliječne masti, fermentirano je pomoću bakterije Lactobacillus acidophilus, koja je poznata kao prijateljska bakterija jer smanjuje razinu toksina u crijevima, osi-guravajući zdravu crijevnu fl oru. uz ova dvije istinske ‘z bregov legende, vindija je osvježila i ponudu natur jogurta pa je tako svoj popularni “zeleni” jogurt sa 2,8% mliječne masti ponudila u Pet boci od 1750 grama, pakiranju prikladnom za svaku obitelj. dosad najveće pakiranje tekućeg jogurta ‘z bregov čuva sve poznate vrijednosti ove

ukusne namirnice, kao što su bogatstvo bjelančevinama i mineralima. najvažniji među njima svakako je kalcij, mineral koji igra važnu ulogu u razvoju i jačanju kostiju i zubi. u samo 100 grama proi-zvoda jogurt ‘z bregov sadržava čak 125 miligrama kalcija, što je 15% prosječ-ne dnevne količine potrebne ljudskom organizmu.

14

obogaćivanje mlijeka i mliječnih proizvoda

Osim mlijeka obogaćenog vitaminima, dostupno je i

mlijeko obogaćeno kalcijem a njegovom se konzumacijom značajno smanjuje rizik od

razvoja rahitisa u djece i osteoporoze u starijoj dobi

MALA ŠKOLA PREHRANE

piše prof. dr. sc. Ivančica DelašMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


O vrijednosti mlijeka i mliječnih proizvoda mnogo se govori i piše i njihovu nutritivnu vrijednost više nitko ne dovodi u pitanje. Bo-gato proteinima, uza značajan sadržaj bio-loški važnih masnoća, vitamina i mineralnih tvari, mlijeko može namiriti velik udio hra-njivih sastojaka dnevno potrebnih ljudskom organizmu. Postavlja se pitanje možemo li ovako vrijednu namirnicu dodatno obogatiti i iskoristiti kao “nosač” za hranjive sastojke koje ne unosimo u dovoljnoj količini.Još davne 1965. naš ugledni stručno-znan-stveni časopis Mljekarstvo donosi vijest o III. seminaru za mljekarsku industriju koji je održan od 10. do 12. veljače u Zagrebu. Na temelju izlaganja polaznika s fakulteta, instituta i iz mljekarske industrije, objav-ljeni su Zaključci koji između ostalog kažu: “Obogaćivanje mlijeka i mlječnih proizvo-da: U cilju povećanja trajnosti i poboljša-nja biološke vrijednosti mlječnih proizvoda preporučuje se znanstveno-istraživačkim ustanovama da porade na izučavanju ovog problema, i radnim organizacijama da priđu realizaciji obogaćivanja mlijeka i mlječnih proizvoda vitaminima A, D i C.”Prošlo je gotovo 50 godina od ovih vizio-narskih zaključaka. Ponešto je učinjeno, ali zasigurno još ima mogućnosti za napredak. Osim mlijeka obogaćenog vitaminima, do-stupno je i mlijeko obogaćeno kalcijem a njegovom se konzumacijom značajno sma-njuje rizik od razvoja rahitisa u djece i oste-oporoze u starijoj dobi. Pozitivni rezultati dobiveni u prevenciji rahitisa ohrabruju na daljnja istraživanja u potrazi za mogućno-stima da se mlijeko iskoristiti u prevenciji drugih poremećaja. Anemija zbog nedo-statka željeza također je učestala, osobito u djece i trudnica. Poznato je da se far-maceutski preparati željeza vrlo često loše podnose, a uvijek je upitna i učinkovitost resorpcije u probavnom sustavu. Istraži-vanja na mlijeku obogaćenom fiziološkim količinama željeza i cinka pokazuju da je moguće povećati apsorpciju ovih važnih mi-kroelemenata. Važno je, međutim, istaknu-ti da uvijek postoji mogućnost interakcije dvaju ili više dodanih sastojaka, koja može biti pozitivna ali i negativna.

masnoće iPaK važne

Posljednjih desetljeća masnoće u hrani oka-rakterizirane su glavnim čimbenikom rizika za razvoj bolesti srca i krvožilnog sustava, a pripisana su im i brojna druga negativna svojstva. Nastojanjima da se smanji unos masnoća hranom prilagodila se i mljekar-ska industrija i na tržište plasirala mlijeko i mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masnoća. Trebalo je dosta vremena kao i stručnih i znanstvenih istraživanja kako bi se upozorilo na važnost masnoća za rast, razvoj i normalan rad organizma. Štoviše, pokazalo se da upravo masnoće koje sadr-žavaju odgovarajuće masne kiseline imaju blagotvoran učinak na prevenciju bolesti krvožilnog sustava. Nadalje, esencijalne masne kiseline nužne su za normalan razvoj mozga i središnjega živčanog sustava, a nji-hov nedostatak povezuje se s promjenama na koži, razvojem demencije, depresije i ci-jelog niza drugih poremećaja. Iako mliječna mast ne sadržava velike količine višestruko nezasićenih masnih kiselina, prisutne su masne kiseline, po-put konjugirane linolne kiseline, za koje je utvrđen pozitivan biološki učinak. Govoreći o obogaćivanju hrane u svrhu smanjenja rizika od razvoja deficita pojedinih hranjivih sastojaka, mlijeko predstavlja idealan medij za tvari topljive u mastima, što uključuje vi-tamine A, D, E i K, ali i spomenute esencijal-ne masne kiseline. Glavni su prirodan izvor ovih masnih kiselina ribe i školjkaši. Osobe koje ne konzumiraju ove namirnice izložene su riziku od nedostatnog unosa, jer njihov udio u ostalim namirnicama nije povoljan. Iako su na tržištu dostupne kapsule s ribljim uljem koje se koriste kako dodatak prehrani, osobito rizičnih skupina kao što su djeca, stariji i osobe s bolestima srca i krvožilnog sustava, za velik dio potencijalnih korisni-ka problem predstavlja miris i okus ribljeg ulja. Mlijeko i mliječni proizvodi obogaćeni nezasićenim masnim kiselinama iz ribljeg ulja dobili su prolaznu ocjenu na testovima mirisa i okusa, a laboratorijski testovi po-kazali su značajno smanjenje koncentracije masnoća u krvi ispitanika koji su konzumi-rali takvo mlijeko.

glas zdravog razuma

Na kraju moramo upozoriti i na potencijal-ne rizike i posljedice mogućega pretjeranog konzumiranja hrane obogaćene pojedinim sastojcima. Naime, osim mlijeka i mliječ-nih proizvoda i druge namirnice mogu biti obogaćene hranjivim sastojcima, stoga je važno voditi računa o kumulativnom učinku i mogućem prekoračenju maksimalno do-puštenih dnevnih količina. U tom je smislu Hrvatska agencija za hranu (HAH) 2012. objavila Znanstveno mišljenje - Prihvatljiva odstupanja kod navođenja hranjivih vrijed-nosti hrane, u kojem su prikazani glavni simptomi prekomjernog unosa pojedinih mikronutrijenata i njihovo potencijalno dje-lovanje, te parametri i model procjene rizika zbog unosa povećane količine vitamina i minerala prehranom (hranom, obogaće-nom hranom i dodatcima prehrani). Nema sumnje da obogaćivanje mlijeka i mliječnih proizvoda ima veliki potencijal i predstav-lja značajan doprinos u ukupnom očuvanju zdravlja široke populacije, ali želja da se postignu pozitivni učinci ne smije ušutkati glas zdravog razuma prilikom odabira vrste i količine namirnica.

Trebalo je dosta vremena kao i stručnih i znanstvenih

istraživanja kako bi se upozorilo na važnost masnoća za rast,

razvoj i normalan rad organizma

Iako mliječna mast ne sadržava velike količine višestruko

nezasićenih masnih kiselina, prisutne su masne kiseline, poput

konjugirane linolne kiseline, za koje je utvrđen pozitivan biološki učinak

16

Najviše volim domaću kuhinju

INTERVJU

Razgovor sa Sandrom Perković, našom vrhunskom

atletičarkom, olimpijskom, svjetskom i trostrukom

europskom prvakinjom u bacanju diska. Bacivši disk čak

nevjerojatnih 71,08 m stigla je i do svoje treće pobjede u Zürichu na Europskom

prvenstvu, a u istom gradu nekoliko dana kasnije

osigurala je i treći uzastopni naslov pobjednice Dijamantne

lige u 2014. godini.

foto: grgur žučko/PiXsell


Kada ste se počeli baviti atletikom i koji je Vaš najdraži rezultat?Sportom se bavim cijeli svoj život, još od vrtićkih dana. Bavila sam se i drugim spor-tovima, košarkom i rukometom, ali sam tije-kom vremena shvatila da sam bolja kao in-dividualka jer sam tip osobe koja voli sama odlučivati o sebi. Tako je spontano počela ljubav prema atletici i bacanju diska. Atle-tiku sam počela trenirati u drugom razredu osnovne škole, a krenula sam s trčanjem i skokovima. Poslije, u petom razredu, prešla sam na višeboj koji se sastojao od bacanja loptice, trčanja na 60 metara i skoka u dalj. Bila sam prva u skoku u dalj i druga na 60 metara, a bacanje loptice odlučivalo je pobjednicu. Dobro se sjećam kako je jedna djevojka bacila lopticu 32 metra, čemu su se u to vrijeme svi divili, a ja sam slavo-dobitno bacila 57 metara. I to je zapravo obilježilo moj nastavak karijere, jer sam se nakon toga počela baviti bacanjem kugle te drugim raznim bacačkim disciplinama. Ipak, od svega sam najviše zavoljela ba-canje diska!

Kada su došli prvi uspjesi? Prvi uspjesi u bacanju diska došli su 2006. s mojih nepunih 16 godina na mom prvom velikom natjecanju - Svjetskom juniorskom prvenstvu u Pekingu, gdje sam osvojila tada za mene veliko 12. mjesto. Već iduće godi-ne osvojila sam srebrnu medalju na Svjet-skom mlađem juniorskom prvenstvu mladih i Europskom olimpijskom festivalu mladih, a 2008. na Svjetskom juniorskom prvenstvu bila sam treća. Već iduće 2009. godine na Europskom juniorskom prvenstvu bila sam prva, sa svojom prvom velikom zlatnom medaljom oko vrata.

Kako izgleda radni dan vrhunskog sportaša?Budim se ujutro u osam a prvi trening naj-češće je u deset sati, nakon čega odlazim kući na ručak. Slijedi odmor koji mi sportaši volimo zvati “tihim treningom”. Nakon toga je drugi trening u četiri ili pet popodne, koji završava oko sedam ili osam sati navečer. Iako je cijeli dan posvećen treninzima, osta-je mi dovoljno vremena za obitelj i druženje s prijateljima.

Tko je najviše utjecao na Vaš prehrambeni odgoj? Koliko su utjecali roditelji, a kakva je bila uloga škole?Sigurna sam da su moje prehrambene na-vike potekle iz kuće, i to zahvaljujući po-najviše mami i baki, i dan-danas je tako, sve što skuhaju ja jednostavno obožavam. I sama se u kuhinji snalazim prilično dobro pa iznenadim svoje najbliže nekim od omi-ljenih specijaliteta. Nikada nisam bila velika obožavateljica slatkoga, a ako jedem kola-če onda su to oni iz domaće proizvodnje jer mama ipak kuha najbolje.

Naše će čitatelje zasigurno zanimati kako se hrani idol mnogih, a posebice mladih. Možete li nam reći kako izgleda jedan Vaš dnevni obrok? Je li doručak obavezan i što on sadržava. Jesu li u Vašoj prehrani zastupljeni mliječni proizvodi? Moja dnevna prehrana sastoji se od doruč-ka, ručka i večere. Ujutro preferiram veći unos bjelančevina, primjerice iz mliječnih proizvoda, jer smatram da je doručak te-melj dana. Ručak je obilniji i sadržava i uglji-kohidrate i proteine, međutim, večera mora biti lagana jer nakon drugog treninga pijem proteine koji dosta zasićuju organizam. Ako stignem u međuobroku jedem voće, primje-rice jabuke koje obožavam. Da, u mojoj su prehrani zastupljeni mlijeko i mliječni proi-zvodi, osobito jogurt i razne vrste sireva.

Posljednje Europsko prvenstvo u Zürichu donijelo Vam je novo zlato ali i novi hrvatski rekord. Kakav je to bio osjećaj? Puno sam radila i trenirala cijelu godinu i moram reći da su se sav moj trud i rad isplatili. Prije prvenstva dosta sam putovala, mijenjala kontinente, klime i gradove te na-porno trenirala pa je postojala mogućnost da se dogodi kakva ozljeda. Na sreću, sve je bilo u redu, bio je sjajan i božanstven osjećaj prebaciti čaroban 71 metar. Željela sam to treće europsko zlato, željela sam pokazati koliko mogu i koliko znam i vrije-dim, ma željela sam puno toga u tom hicu i sve se nekako posložilo - i vrijeme, i mjesto, i ozračje, te sam to valjano iskoristila. To je najbolji rezultat u svijetu u protekle 22 godine i novi osobni i hrvatski rekord i jako sam ponosna na njega.

Moje prehrambene navike potekle su iz kuće, i to zahvaljujući ponajviše

mami i baki, i dan-danas je tako, sve što skuhaju ja jednostavno obožavam

Često Vas se može vidjeti kako uživate u druženju sa životinjama. Odakle ta ljubav?

Odmah mogu reći da je ljubav prema životi-njama u meni odmalena, tako sam odgaja-na. Mama me naučila da ih se ne bojim i da su one živa bića koja trebaju nečiju istinsku ljubav i pažnju. Kod kuće smo uvijek ima-li kućne ljubimce, od pasa i mačke, hrčka, papige do kunića. Nedavno sam u Zürichu uživala u zoološkom vrtu s kozicama koje su bile toliko umiljate i drage da sam poželjela jednu ponijeti sa sobom. Svakako, druženje sa životinjama čovjeka čini sretnim i ispu-njenim, jer su one najiskrenija i najdivnija bića na ovom svijetu.

Što biste poručili svima koji razmišljaju o profesionalnom bavljenju sportom?Bez obzira na to bavite li se sportom profe-sionalno ili neprofesionalno, smatram da se njime organizam održava zdravim i manje osjetljivim, a kada govorimo o djeci i mla-dima, onda svakako sport može biti kvali-tetan način druženja, udaljavanja od ulice i dosade. Svaki trud koji je uložen u bavljenje sportom mnogostruko se vraća.

I na kraju, vaša poruka mladima...Uvijek budite veseli i optimistični, radite na sebi i svome zdravlju jer jedino tako možete uspjeti. Jedite zdravo i kvalitetno, ne preska-čite obroke, pijte i jedite mliječne proizvode. Kao i u životu, tako se i u sportu upornost i rad uvijek isplate.

foto: grgur žučko/PiXsell

18 KOZJE MLIJEKO

sirno blago ličko-senjske županije

Sastojci: pasterizirano kozjemlijeko, kulture, sirilo. Polutvrdi punomasni sir odkozjeg mlijeka, sadrži min. 50% m. m. u suhoj tvari. Broj serije (LOT-a): označeno na pakiranju. Najbolje upotrijebiti do: označeno na ambalaži.

Čuvati na temp. od +4°C do +8°C.

javljamo se iz nePravedno zaboravljenog KutKa naše domovine

U istočnom dijelu Like, njezinom dinar-skom krškom vapnenačkom kraju, usred Lapačkog polja - nekada važne strateške i prometne točke, a tijekom povijesti če-sto devastiranom ratovima, danas ipak ima nade za optimizam jer su mladi ljudi, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji spre-mni pokrenuti posao, i to u poljoprivrednoj proizvodnji. Tako će malo pomalo, početi oživljavati ovaj nepravedno zaboravljeni ku-tak naše domovine. U nadi da će iznimka postati pravilo, predstavljamo mladog Iliju Obradovića, koji je nakon fakulteta agro-nomije odlučio svoju budućnost graditi u poljoprivredi.Tijekom godina shvatio sam da je moja ljubav poljoprivreda i da se moram početi ozbiljno baviti njome, a znajući da je ovo ličko podneblje pogodno za uzgoj ovaca i

koza. Želja mi je na vlastitu primjeru poka-zati kako je i u ovim krajevima, za mnoge možda neatraktivnima za život, moguće stvoriti kvalitetne uvjete ne samo sebi, nego i otvaranjem novih radnih mjesta. Od poljoprivrede se uvijek živjelo, starije generacije znale su reći da nas je poljopri-vreda oduvijek hranila, pa ako tako počne-mo razmišljati - onda se ne moramo boja-ti budućnosti. S ponosom mogu istaknuti kako će proizvodnja kozjeg mlijeka i sirnih delicija pripravljenih od kozjeg mlijeka po-stati brend prepoznat i na domaćem i na inozemnom tržištu, i da će Lika sve više biti prepoznata po proizvodnji kvalitetnih mliječnih proizvoda - ističe Ilija Obradović, proizvođač kozjeg mlijeka, koji je ujedno i načelink općine Lapac.

Prvo Kozje mlijeKo s ličKiH PašnjaKa Krenulo u siranu runolist

Od proljeća ove godine iz njegova mliječ-nog stada prekrasnih koza, koje pasu na nepreglednim zdravim ličkim pašnjacima, krenulo je prvo mlijeko u Siranu Runolist u Otočac, koja će ne sumnjamo od njega pripraviti kvalitetne mliječne proizvode s kojima će Lika i dalje biti predstavljana kao oaza kvalitetnih mliječnih delicija. Zajedno sa svojim partnerom Siranom Runolist, želim poslati poruku o visokoj vrijednosti kozjeg mlijeka, ali i proizvoda koje sirana plasira na tržište, i to kozjeg sira i kozje skute - koji imaju svoje dobro poznato podrijetlo i sljedivost u cijelom lancu od polja do stola.

velebitsKi Kozji sir

Primjenjujući tradicionalnu autohtonu recepturu i kozje mlijeko proizvedeno na kraškim pašnjacima u nedirnutoj prirodi, nastao je ovaj jedinstveni polutvrdi sir. Sir ima oblik manjeg koluta s tankom korom. Tijesto sira je bijele boje, elastično, lako re-zivo, s rijetkim, pravilno raspoređenim okaš-cima na prerezu veličine zrna leće. Okus i miris sira je ugodan, aromatičan, blago izražen i svojstven kozjim sirevima.

20

Proteini sirutke mogu pomoći pri oblikovanju tijela

Proteini sirutke su vrijedni sastojci sadržani u mlijeku. U prosjeku se od 10 kg mlijeka dobiva 1 kg sira i 9 kg sirutke. U povijesti se sirutka bacala, no zadnjih godina uočena je kvaliteta ovog sastojka mlijeka. Naime, sirutka sadrži esencijalne aminokiseline, gradivne komponente proteina te ih odlikuje brza razgradnja i iskoristivost u organizmu. Visoka razina bioraspoloživosti u organizmu moguća je zahvaljujući razgranatim aminokiselinama leucinu, izoleucinu i valinu koje mišići mogu brzo koristiti prilikom intenzivne tjelesne aktivnosti. Proteini sirutke svoju primarnu primjenu nalaze u pre-hrani sportaša.Meta-analizom 14 randomiziranih, kontroliranih studija u kojim je sudjelovalo 626 ispitanika istraživalo se kako unos proteina sirutke utječe na sastav tijela. Analiziran je utjecaj proteina sirutke na sastav tijela:

° u osoba koje imaju restrikciju kalorija u prehrani te nisu tjelesno aktivni u odnosu na one koje jesu te imaju standardni unos kalorija

° u odnosu na utjecaj drugih izvora proteina ili ugljikohidrata

Rezultati istraživanja pokazali su da osobe koje se bave inten-zivnom tjelesnom aktivnošću i unose proteine sirutke imaju nižu tjelesnu masu i udio masnog tkiva u odnosu na drugu skupinu. Također, u aktivnih ispitanika došlo je do porasta mišićne mase. Znanstvenici su istaknuli kako su bolji rezultati vidljivi kada su proteini sirutke primijenjeni u sklopu treninga, no ne smije se zane-mariti poboljšanje u sastavu tijela i kod ispitanika koji nisu vježbali, ali su imali smanjeni unos kalorija, ističu autori studije. Proteini sirutke imali su najznačajniji utjecaj na tjelesnu masu, mišićnu masu, omjer struka i bokova u ispitanika koji su koristili proteine sirutke, a ne proteine soje ili ugljikohidrate. Stoga su autori studije zaključili kako proteini sirutke, u obliku dodataka prehrani, mogu pridonijeti poboljšanju sastava tijela ukoliko su korišteni u sklopu treninga i/ili dijete.

Izvor: The Journal of the American College of Nutrition

MLIJEKO I ZDRAVLJE

piše doc. dr. sc. Darija Vranešić BenderKBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka Zagreb

mliječne masnoće poboljšavaju toleranciju na glukozu

S više od 220 milijuna oboljelih diljem svijeta, dijabetes je najuče-staliji ako ne i najteži metabolički poremećaj na svijetu. Procjenjuje se da će do 2030. godine približno 439 milijuna ljudi diljem svijeta, odnosno 7,8% odrasle populacije bolovati od dijabetesa. Najveći porast broja oboljelih očekuje se u zemljama u razvoju.Stoga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kontinuirano ističe dijabetes kao važan javno-zdravstveni problem koji poprima epi-demijske razmjere u brojnim svjetskim regijama.Osim dijabetesa, i stanje oštećene tolerancije glukoze također predstavlja težak zdravstveni problem, bilo zbog poveznice s inci-dencijom dijabetesa bilo zbog veze s povećanim rizikom od kar-diovaskularnih bolesti. Utjecaj bolje kontrole glikemije na dugoročni klinički ishod pre-poznat je u oba tipa dijabetesa (tip 1 i tip 2), gdje hiperglikemija može rezultirati komplikacijama opasnim po život kao i pojavom dodatnih bolesti. Koncentracija trans-palmitoleinske kiseline u plazmi, biomarkera za unos mliječnih proizvoda, obrnuto je povezana s rizikom od di-jabetesa tipa 2. Kako bi potvrdili dosadašnje spoznaje, znanstvenici su istraživali utjecaj mliječnih masnoća na toleranciju glukoze te čimbenike koji na toleranciju na glukozu utječu, a to su masnoće u jetrima, jetrena i sistemska osjetljivost na inzulin te funkcija β-stanica.U studiji objavljenoj nedavno u znanstvenom časopisu American Journal of Clinical Nutrition sudjelovale su 34 pretile osobe, i to 17 s nealkoholnom bolešću jetara, te njih 17 bez te bolesti te su poslužili kao kontrolna skupina. Sudionicima studije mjerena je koncentracija trans-palmitoleinske kiseline u plazmi, kao i još dva biomarkera za unos mliječnih proizvoda, masnoće u jetrima, tolerancija i osjetljivost na inzulin te funkcija β-stanica.Prema rezultatima studije, viši unos mliječnih masnoća bio je po-vezan s nižim koncentracijama glukoze pri gladovanju, boljom tole-rancijom na glukozu, višom jetrenom i sistemskom osjetljivošću na glukozu te manjom količinom masnoća u jetrima. Unos mliječnih masnoća nije utjecao na funkciju β-stanica.Autori zaključuju kako njihovi rezultati potvrđuju hipotezu prema kojoj unos mliječnih masnoća poboljšava toleranciju na glukozu, vjerojatno putem mehanizma koji uključuje poboljšanje jetrene i sistemske osjetljivosti na inzulin i smanjenje taloženja masnoća u jetrima.

čokoladno mlijeko dobar izbor za plivače

Mnogi plivači pitaju se što bi trebali jesti prije tjelesne aktivnosti, tijekom tjelesne aktivnosti i nakon tjelesne aktivnosti. Pravilna prehrana može pridonijeti boljim sportskim rezultatima, izdržljivosti, brzini i energiji. Sva-ki plivač treba iskušati razne metode i pristupe kako bi našao odgovarajući program prehrane i suplementacije za sebe. Ipak, neka temeljna pravila vrijede za sve. Kao i drugi sportaši, i plivači trebaju osigurati prehranu bogatu ugljikohidratima za dugotrajniju energiju. Cjelo-vite žitarice odličan su odabir za izvor ugljikohidrata. I proteini su od iznimne važnosti za plivače, a prednost treba dati visokovrijednim proteinima iz riba, nemasnog mesa i jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda te mahunarki i orašastih plodova. Prema istraživanju predstavljenom na godišnjoj konfe-renciji sportske medicine u Americi, konzumacija čoko-ladnog mlijeka nakon napornog plivanja može poboljšati daljnji učinak plivača.Naime, istraživači Sveučilišta Indiana otkrili su da aktivni plivači koji nakon napornog plivanja za oporavak uzmu čokoladno mlijeko, istog dana, nešto kasnije, plivaju brže u zadanom vremenu. Prosječno su na oko 180 metara plivanja (aerobno plivanje) “uštedjeli” 2,1 sekundu, te su na oko 70 m sprinta (anaerobno plivanje) “uštedjeli” 0,5 sekunde u usporedbi s plivačima koji su za oporavak uzimali uobičajene ugljikohidratne sportske napitke ili napitke bez kalorija.S obzirom na sadržaj visokokvalitetnih proteina koji pomažu u izgradnji mišića, dobru mješavinu proteina i ugljikohidrata koja će mišiće dopuniti “gorivom” te sa-držaj tekućine i elektrolita koji će napuniti organizam, čokoladno mlijeko moglo bi biti važano sredstvo za opo-ravak kod mnogih sportaša.

Izvor: International Journal of Sport Nutrition and Exercise Metabolism

MLJEKARSKA REVIJA RUJAN 2014RUJAN 2014

22

dragec - robna marka zagrebačke županije

piše Zoran BašićHrvatska mljekarska udruga

Posljednja dva desetljeća u našoj je do-movini mnogo truda uloženo u očuvanje tradicionalne hrane, koja je pod pritiskom globalizacije, brzog načina života i svepri-sutne pošasti “nezdrave prehrane” gotovo otišla u zaborav. Na sreću, ove “globalne” navike nisu u potpunosti uzele svoj danak pa smo iskoristili priliku i na vrijeme još jed-nom zavirili u recepte naših baka i prabaka, vratili se stotinjak godina unazad, te uza znanje, trud i volju jednom za svagda hrani “iz prošlosti” dali zasluženo mjesto. Tako su mnoga jela i delicije ponovno zaživjeli u novom ruhu, postavši ne samo užitak za nepce nego i dobra navika, stil života i filo-zofija o kojoj govorimo s guštom, sjetom, žarom, stilom i sjećanjima - zapravo svim pozitivnim osjećajima koji nas vežu za ne-što pozitivno i dobro. U potrazi za tradicijskim naslijeđem bogate sirarske baštine uputili smo se u Zagrebač-ku županiju, koja je prva u Hrvatskoj započe-la s projektima očuvanja domaćih tradicij-skih proizvoda, i to kroz stvaranje proizvoda koji nose oznaku robne marke Zagrebačke županije. Jedna je robna marka i sir Dragec, kojemu posvećujemo ovaj prilog, a koji je i nadaleko proslavio i županiju, i njegova proizvođača mljekaru Euromilk, ali i vrijedne proizvođače mlijeka s područja Zagrebač-ke županije, čija je visokovrijedna sirovina - mlijeko, ključni preduvjet visoke kvalitete ovoga sira. Projekti koje je radila Zagrebač-ka županija izrađeni su veoma studiozno, u njima su precizno definirani ciljevi, a robna

Visokovrijedna sirovina - mlijeko koje se proizvodi na području

Zagrebačke županije na poljoprivrednim gospodarstvima vrijednih hrvatskih proizvođača

mlijeka ključni je preduvjet visoke kvalitete sira Drageca

SIRNO BLAGO NAŠE DOMOVINESIRNO BLAGO NAŠE DOMOVINE


je marka rezultat znanstvenih istraživanja i proizvodi se sukladno propisanim uvjetima. Pritom se osobita važnost pridaje kvaliteti sirovine s poljoprivrednih gospodarstava s područja Zagrebačke županije te preradi i kvaliteti finalnog proizvoda. Ovakvi uvjeti pridonose povećanju dohotka poljoprivrednih gospodarstava, međutim, osobito je važno što potrošaču jamče kva-litetu prehrambenog proizvoda. A po kvali-teti i svom okusu upravo je prepoznatljiv i sir Dragec, koji se uz poštivanje tradicije, podneblja, načina izrade, okusa, mirisa i izgleda od 2004. proizvodi u mljekari Eu-romilk, i to prema izvornim receptima ali u kontroliranim uvjetima prema EU standar-dima. Zapravo, jednoglasno je donijeta od-luka da ovaj proizvod treba očuvati, uz uvjet unaprjeđenja znanja i uvjeta proizvodnje, a sve s ciljem da se potrošaču ponudi proi-zvod čija će kvalita biti jamac povjerenja.

mlijeKo iz susjedstva

Mljekara Euro-milk d.o.o. smještena je u idi-ličnom zagorskom selu Beloslavcu, u općini Bedenica u Zagrebačkoj županiji. Posluje još od 1998., kada su je vođeni idejom pro-izvodnje domaćih mliječnih delicija osno-vali Božidar Kuzmić i Ivica Kudelić. Danas mljekara zapošljava 30 osoba, a godišnje otkupljuje 8,5 milijuna litara mlijeka od 200

poljoprivrednih gospodarstava s područja Zagrebačke, Varaždinske, Krapinsko-zagor-ske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bi-logorske i Virovitičko-podravske županije. A kada govorimo o proizvođačima mlijeka s kojima surađuje ova mljekara, onda je za-nimljiv podatak kako je najviše onih malih proizvođača, a nerijetki su i oni sa po jed-nom do dvije kravice. Iz mljekare često ističu kako preferiraju upravo male proizvođače mlijeka, jer oni svoje krave hrane na tradicionalan način, njeguju specifičnu hranidbu krava koje uglavnom jedu sijeno i travu s pašnjaka, a kvalitetan sir Dragec može se napraviti jedino iz mlijeka krava koje pasu na paš-njacima. Mlijeko se prerađuje u novom suvremenom proizvodnom pogonu koji se prostire na 1400 m², a osim sira Drage-ca, za čiju se proizvodnju koristi sirovina s područja Zagrebačke županije, mljekara

MLJEKARSKA REVIJA

Na osnovi istraživanja utvrđena je kvaliteta sirovine, standardizirana je

tehnologija proizvodnje sira, standard kvalitete i vizualni identitet, a definirano

je pet različitih tipova masnoga polutvrdoga sušenog sira Dragec:

sušeni, dimljeni, sa zelenim paprom, s crvenom paprikom i s češnjakom

Zagrebačka županija prva je u Hrvatskoj započela s

projektima očuvanja domaćih tradicijskih proizvoda, a tako je "oživio" i Dragec - ističe Ivanka Bišćan, voditeljica Odsjeka za stočarstvo, ribarstvo i lovstvo

u Zagrebačkoj županiji

24

Uskoro nas potraži

na našem novom porta lu

www.radost.hr

SIRNO BLAGO NAŠE DOMOVINE

proizvodi i svježe pasterizirano mlijeko, svježi polumasni sir, svježi polumasni sir s crvenom paprikom, svježi polumasni sir s okusom češnjaka, svježi posni sir, svježi masni sir, kajmak, maslac Zagrebački puter, tekući jogurt, čvrsti jogurt, kiselo vrhnje, mli-ječni namaz, grčki tip jogurta Galos, sirutku i mileram.

s Prirodom do zdravlja

Kontinuiranim radom na održavanju kvalite-te, razrađenim sustavom kontrola i stalnim promocijama svojih proizvoda mljekara Eu-ro-milk svake godine povećava tržište, broj zaposlenih i kapacitete prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda. - Naš je moto “S prirodom do zdravlja” i vodeći se time proizvodimo sireve, maslac i fermen-tirane proizvode bez upotrebe konzervansa i umjetnih aditiva - ističe vlasnik mljekare Božidar Kuzmić. Objasnio nam je i porije-klo imena njihova najpoznatijeg sira: - Si-revima smo nadjenuli ime Dragec jer je to često muško ime na ovim prostorima, koje roditelji daju svojim sinovima želeći im da su dobri i dragi ljudi. Svaki komad sira Dragec radi se rukom od pasterizira-noga kravljeg mlijeka, a poklanjamo mu posebnu pažnju. U ponudi je pet vrsta si-reva, i to: sir Dragec dimljeni, sir Dragec sušeni, sir Dragec s crvenom paprikom, sir Dragec s češnjakom i sir Dragec sa zelenim paprom, koji je i najnagrađivaniji od svih.

Potrošači su u Pravu

Inače, istraživanjima smo dobili podatke o afinitetima potrošača te na temelju njih razvijali sve tipove sireva marke Dragec. Objedinjujući ime sira s izvornim i tradi-cijskim izgledom i okusom, sirevi robne marke Dragec danas su poznati i traženi diljem Hrvatske. Predstavljaju rijedak način prepoznavanja stoljetne tradicije uživanja u delicijama, čineći i neizostavnu gastro-nomsku ponudu hrvatskih restorana i ho-tela. Sir Dragec traženi je hrvatski suvenir za posjetitelje iz cijeloga svijeta, a kao po-

klon naših iseljenika našao je svoje mjesto i na stolovima stanovnika mnogih zemalja. Uspjeh u proizvodnji sireva robne marke Dragec potvrđuje se sve većom potražnjom te brojnim nagradama kako u Hrvatskoj tako i u susjednim zemljama, od kojih bih istaknuo zlatne medalje s Poljoprivrednog sajma u Gornjoj Radgoni i Međunarodno-ga poljoprivrednog sajma u Novom Sadu. Zahvalni smo Zagrebačkoj županiji koja je bila nositelj projekta razvoja sira Drageca, a uložila je i značajna materijalna sredstva te nam kontinuirano pružala i stručnu pomoć, zajedno s djelatnicima Zavoda za mljekar-stvo Agronomskog fakulteta iz Zagreba.Ivanka Bišćan, dipl. ing., voditeljica Odsjeka za stočarstvo, ribarstvo i lovstvo u Zagre-bačkoj županiji, ističe kako su Pravilnikom o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke sušenog sira Dragec detaljno i vrlo jasno propisani uvjeti i postupci njegove proizvodnje, nadzor proizvodnje i kvalitete, kao i vlasništvo i način korištenja tradicij-skoga, punomasnoga, polutvrdoga, sušenog sira - kao rezultat rada na projektu Stvara-nje županijske marke sira. - Važno je ista-knuti kako je vlasnik robne marke Zagre-bačka županija, a ovaj sir može proizvoditi proizvođač koji putem natječaja podnese zahtjev za proizvodnju robne marke te pri-hvati proizvodnju isključivo u skladu s done-senim pravilnikom i Knjigom proizvodnje. Za provedbu pravilnika ali i stručnu podršku u provedbi projekta određen je Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

deFinirani uvjeti Proizvodnje

Robna marka može se proizvoditi u mini mljekarama sa sjedištem u Zagrebačkoj županiji, a mlijeko otkupljuju s farmi koje se nalaze na području Zagrebačke župa-nije. Kvaliteta sirovog mlijeka mora odgo-varati svojstvima podneblja te zakonskim odredbama važećeg Pravilnika o kvaliteti svježega sirovog mlijeka, koje po svom kemijsko-fizikalnom sastavu mora biti prikladno za sirenje, odnosno mora biti djelomično obrano, tipizirano i sadržavati najmanje 3,0% masti te 3,2% proteina.

PotPora PoljoPrivredi

Kada govorimo o razvoju sirovinske baze, ističem kako je to ulaganje u kontinuirani razvoj naših poljoprivrednih proizvođača na području županije, koji su tradicionalo orijentirani na stočarsku proizvodnju. Shod-no tome, Zagrebačka županija na temelju Odluke o mjerama potpore u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu u Zagrebačkoj županiji od 2013. do 2015. propisala je uv-jete i načine ostvarivanja prava na dodjelu bespovratnih novčanih sredstava u poljo-privredi i ruralnom razvitku u Zagrebačkoj županiji. Tako se mjere potpore iz stočarske proizvodnje i ruralnog razvitka odnose na ulaganja u modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, premiju osiguranja, eduka-ciju i stručno osposobljavanje, označavanje i certificiranje proizvoda, legalizaciju zgra-da - farmi na poljoprivrednom gospodar-stvu, unaprjeđenje i očuvanje genetskog potencijala, kompenzaciju otežanih uvjeta gospodarenja, te ulaganje u sektor šumar-stva. Ponosna sam što ispred Zagrebačke županije mogu ustvrditi kako smo uspjeli ne samo zadržati poljoprivrednu proizvodnju u ruralnim dijelovima naše županije, i to na malim poljoprivrednim gospodarstvima, nego ju sustavno i unaprjeđivati različitim mjerama potpore, zaključuje I. Bišćan.

Kvalitetu sira Drageca duguju sirovini koju proizvode vrijedni

hrvatski proizvođači mlijeka


Uskoro nas potraži

www.radost.hrUskoro nas potraži Uskoro nas potraži Uskoro nas potraži Uskoro nas potraži Uskoro nas potraži Uskoro nas potraži Uskoro nas potraži Uskoro nas potraži

www.radost.hrwww.radost.hrwww.radost.hrwww.radost.hrwww.radost.hrwww.radost.hrwww.radost.hrwww.radost.hr

26

ceste sira zagrebačke regije

piše Anđelka Pejaković, dipl. ing.Savjetodavna služba

Ništa tako dugo i tako dobro ne povezuje Zagrebačku županiju

i Grad Zagreb kao SIR. Jedno bez drugoga ne mogu. Ove su godine zajedničkim snagama

krenuli u stvaranje i otvaranje svoje ceste sira razbacane

na širem zagrebačkom području (zaprešićko,

jaskansko, pisarovinsko, pokupsko, kraljevečko, zelinsko,

dugoselsko, vrbovečko), a udruženu pod zajedničkim

nazivom Ceste sira zagrebačke regije.

U proizvodnji sira potrebno je puno rada, truda i umijeća. Poneki sirevi zriju više mjeseci pa i godina i u proizvodnji traže veliko znanje i strpljivost. No, željeni re-zultat sigurno ne izostane. Tako svi oni koji su zasićeni gradskom vrevom na udaljenosti od samo pola sata vožnje od središta Zagreba mogu okusiti mirise i okuse sela - djelo vrijednih ruku sirara i njihovih obitelji koje pripravljaju izvrsne sireve i druge mliječne proizvode. Tu se na licu mjesta možete uvjeriti u kvalitetu domaćih mliječnih proizvoda te okusiti ra-zne sirarske delicije i doživjeti harmoniju i sklad čovjeka s prirodom te ljubav čovjeka prema životinjama i okolišu.

HRANA S PRAVIM DOMAĆIM OKUSOM

Svaka sirana pruža svoje draži i svaki sirar krije svoje tajne kako napraviti najbolji sir, kako udovoljiti svojim kupcima i kako se razlikovati od ostalih.

Predstavljamo vam svih 12 članova Ce-ste sira - obiteljskih minisirana i njihovu ponudu s područja Zagrebačke županije i Grada Zagreba:


Svježi domaći sir i vrhnje koji se proizvode na cijelom prostoru Zagrebačke županije, na rubnim dijelovima Grada Zagreba te u susjednim županijama simbol su prehram-bene tradicije grada Zagreba i svih njegovih stanovnika. Mljekarice i sirarke ili popular-nije zvane kumice u svakom su pogledu pridonijele stvaranju spomenute sinergije. Simbolično, one predstavljaju nešto što je domaće, tradicionalno, sigurno, kvalitetno i što svakoga od nas, bez obzira na to koli-ko godina imao, vraća u djetinjstvo i pod-sjeća na naše bake i finu, ukusnu i zdravu hranu. Pokušavajući ublažiti trendove opadanja mljekarske proizvodnje, Zagrebačka župa-nija i Grad Zagreb već više od desetljeća ulažu značajna sredstva u razvoj i unaprje-đenje konkurentnosti stočarske proizvodnje, u prvom redu mljekarstva. Budući da proi-zvodnja sireva na ovim prostorima ima vrlo dugu tradiciju, ulaganja su urodila plodom. Danas je ovo područje poznato po različitim vrstama mliječnih prerađevina, kao što su već spomenuti svježi sir s vrhnjem i sirevi nastali sušenjem i dimljenjem svježeg sira, kao što su preveli sir, sušeni sir i prgice, zatim sirevi proizvedeni na sada već tra-

dicionalan način za ovo područje - kuha-njem, i to obični kuhani, kuhani dimljeni te kuhani sir s dodatcima raznih začina koji ovise o mašti sirara i vašim željama. Osim toga dio sirara proizvodi i polutvrde i tvrde sireve sa zrenjem, meki sir u tipu škripavca, meki sir koji zrije u salamuri (u tipu fete), jogurt, sirutku te skutu - albuminski sir koji se dobiva iz sirutke. Sirevi se na ovom po-dručju proizvode najviše od kravljeg mlijeka a manje količine i od kozjeg mlijeka, tako da svi zajedno čine široku lepezu okusa koja zadovoljava i najveće gurmane.Od početka ove godine na tržište je lansi-rana i robna marka Zagrebački friški krav-lji sir ZG Sirek čiji je vlasnik udruga malih sirara Grada Zagreba ZG SIREK, a od 12 sirana sa Ceste sira robnu marku ZG Sirek za sada proizvodi njih sedam, koji su imali volju i hrabrost prihvatiti definirana pravi-la i stroge kontrole u proizvodnji friškoga kravljeg sira.U planu je projekt Ceste sira službeno promovirati na zajedničkom druženju svih dosad uključenih aktera i zainteresiranih novinara na jednoj od sirana ove jeseni.Do sada su u sklopu projekta odrađene slje-deće aktivnosti:

1. sirana lončar Bedenica 62, 10381 Bedenica

2. sirana Kušić Psarjevo Donje 51, 10380 Sveti Ivan Zelina

3. sirana Kusanovec - jadanec čutura Kusanovečka 31, Kusanovec, 10370 Dugo Selo

4. sirana FÜrnKranz I. Gregorića 14, Brdovec, 10291 Prigorje Brdovečko

5. sirana grčević Gradec Pokupski 12, 10451 Pisarovina

6. sirana PoKuPčan Pokupsko 2a, 10414 Pokupsko

7. sirana šestaK Plešivica 5, 10450 Jastrebarsko

8. Farma tilKa Stankovo 1b, 10450 Jastrebarsko

9. sirana Konjušić Kratka 3, 10255 Gornji Stupnik

10. sirana Penezić Ašpergeri 50, Kupinečki Kraljevec, 10257 Brezovica

11. sirana malKoč Ašpergeri 68, Kupinečki Kraljevec, 10257 Brezovica

12. sirana luKšić Lukšići 7, Kupinečki Kraljevec, 10257 Brezovica

Pogledajte na karti gdje se nalaze sirane koje čine projekt

Ceste sira zagrebačke regije!

78

9

1211

10

1

2

3

4

5

6

28

1. sirana lončar (P-2603)

Naše gospodarstvo čine tri odrasla člana i dvoje djece (tri generacije). Dnevno prerađujemo oko 150 litara vlastita kravljeg mlijeka. Sireve prodajemo na tržnici Kvatrić utorkom, petkom i subotom, dostavom poznatim kupcima te izravno na gospodarstvu.

Svježi sir i vrhnje, jogurt, kuhani sir, kuhani dimljeni sir, kuhani sir sa začinima, polutvrdi sir, skuta i sir u tipu škripavca.

Štefica Lončar, Bedenica 62, 10381 Bedenica, 01/2064-231, 098/1822121, [email protected], www.siranaloncar.com

2. sirana Kušić (P-2845)

Mi smo velika, složna obitelj s četiri odrasla člana i četvero djece. Dnevno prerađujemo oko 150 litara vlastita kravljeg mlijeka. Svoje sireve prodajemo u Zagrebu na tržnicama Vrapče i Gajnice petkom i subotom. Također, sudjelujemo i na raznim sajmovima i manifestacijama te dio sireva prodajemo i izravno na gospodarstvu.

Svježi sir i vrhnje, kuhani sir, kuhani dimljeni sir, kuhani sir sa začinima, prgice, preveli sir, prevreli dimljeni sir.

Ana Marija i Zlatko Kušić, Psarjevo Donje 51, 10380 Sveti Ivan Zelina, 01/2069-092, 095/1995-525, 095/9144-846, [email protected]

3. sirana Kusanovec - jadanec čutura (P-2335)

Mi smo specifična obitelj s pet odraslih članova i četvero djece. Nas dvije sestre ostale smo na gospodarstvu naših roditelja sa svojim muževima i preuzele proizvodnju i prodaju sireva. Dnevno prerađujemo oko 170 litara vlastita kravljeg mlijeka. Sireve prodajemo u Zagrebu na tržnici Dubrava sve dane u tjednu, izravno na gospodarstvu, dostavom poznatim kupcima te na raznim sajmovima i manifestacijama.

Svježi sir i vrhnje, jogurt, skuta, meki sir u salamuri u tipu fete, sir u tipu škripavca, kuhani sir obični, s dodatcima i dimljeni te polutvrdi sir.

Romina Zadravec i Melita Jadanec Čutura, Kusanovečka 31, Kusanovec, 10370 Dugo Selo, 01/2762-224, 098/9427-075, 098/9364-664, [email protected]

4. sirana FÜrnKranz (P-394)

Na našem gospodarstvu žive i rade tri generacije: baka i djed, roditelji i dvoje djece. Dnevno prerađujemo oko 150 litara vlastita kravljeg mlijeka. Prodajemo sve proizvode, i to isključivo na svom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču jer smo jedni od rijetkih koji imaju krave na ovom području.

Svježi sir i vrhnje, sirutka, kuhani sir, kuhani dimljeni sir, kuhani sir sa začinima, sir u tipu škripavca.

Katarina Fürnkranz, I. Gregorića 14, Brdovec, 10291 Prigorje Brdovečko, 01/3311-866, 098/9538-972, [email protected]

5. sirana grčević (P-2356)

Obitelj smo koju čine roditelji i petero djece. Uzgajamo koze sanske pasmine i dnevno (u sezoni) prerađujemo 60-80 litara kozjeg mlijeka. Sireve prodajemo dostavom poznatim kupcima, izravno na gospodarstvu i jedan dio na prigodnim manifestacijama i sajmovima diljem Hrvatske. Korisnici smo znaka “Mlijeko hrvatskih farmi”.

Kuhani kozji sir obični, s dodatcima i dimljeni.

Sanja i Ivan Grčević, Gradec Pokupski 12, 10451 Pisarovina, 01/ 6278-054, 098/9397-663, 098/1390-080, [email protected]

6. sirana PoKuPčan (P-2777)

Mi smo veliko obiteljsko gospodarstvo sa 10 članova. Dnevno prerađujemo oko 100 litara vlastita kravljeg mlijeka. Sireve i druge proizvode prodajemo u Zagrebu na tržnici Jarun sve dane osim srijede i subote, zatim doma na gospodarstvu te na sajmovima i manifestacijama te dostavom poznatim kupcima.

Svježi sir i vrhnje, sirni namazi, maslac, sirutka, kuhani sir obični, s dodatcima i dimljeni te tvrdi sir.

Slađana Tešić, Pokupsko 2a, 10414 Pokupsko, 099/2598-851, [email protected]

HRANA S PRAVIM DOMAĆIM OKUSOM

ZELI

NSK

O

POD

RU

ČJE

DU

GO

SELS

KO

PO

DR

UČJ

EZA

PREŠ

IĆK

O

POD

RU

ČJE

POK

UPS

KO

PIS

AR

OV

INSK

O

POD

RU

ČJE

° animiranje sirara ° izrada oznake Ceste sira

Zagrebačke regije s imenima sirara ° označavanje svih sirana navedenim

oznakama ° fotografiranje sirana ° kratak opis sirana ° izrada brošure Ceste sira

zagrebačke regije.

Cijelu brošuru Ceste sira zagrebačke regije u kojoj su slikom i kratkim tekstom predstav-ljene sve sirane možete pogledati na web stranici udruge SIREK (www.sirek.hr), a od ove zime moći ćete prošetati i virtualnom Cestom sira (www.cestesira.hr) te pogledati njihovu ponudu sireva, unutrašnjost objekata gdje ih proizvode, kao i sama imanja i životinje od kojih sve počinje.

Ovo nije kraj i osim izrade virtualne Ceste sira planira se i suradnja s turističkim zajednicama i nadležnim ustanovama za županijske i lokal-ne ceste zbog izrade i postavljanja turističkih oznaka za Ceste sira, izrada pojedinačnih letaka za svaku siranu, organizacija otvore-nih dana pojednih sirana zbog zbližavanja sirara i potrošača, suradnja s ugostiteljima, otvaranje kušaonica sira na gospodarstvima,


7. sirana šestaK (P-37)

Naše gospodarstvo čine roditelji Mirjana i Nikola Šestak te sinovi Marko i Matija. Dnevno prerađujemo oko 100 litara vlastita kravljeg mlijeka. Sireve prodajemo poznatim kupcima dostavom, izravno na gospodarstvu te na raznim sajmovima i manifestacijama. Primamo i manje i veće skupine posjetitelja na kušanje.

Svježi sir i vrhnje, sirutka, sir u tipu škripavca obični i sa začinima, kuhani sir obični i s dodatcima, polutvrdi sir obični i s dodatcima te tvrdi sir.

Mirjana i Nikola Šestak, Plešivica 5, 10450 Jastrebarsko, 01/ 6293-214, 091/1853-938, www.sirsestak.com, [email protected]

8. Farma tilKa (P-226)

Dnevno prerađujemo oko 80 litara vlastita kozjeg mlijeka. Sireve i druge mliječne proizvode prodajemo na sajmovima i manifestacijama diljem Hrvatske, doma na gospodarstvu i dostavom poznatim kupcima.

kozje mlijeko, kefir, svježi kuhani sir obični, s vlascem, dimljeni i zreli kozji sir

Vjekoslav Rašić, Stankovo 1b, 10450 Jastrebarsko, 099/4417-380, [email protected]

9. sirana Konjušić (P-2891)

Na našem gospodarstvo žive i rade tri člana obitelji. Dnevno prerađujemo oko 200 litara vlastitog kravljeg mlijeka. Sireve i druge mliječne proizvode prodajemo u Zagrebu na tržnici Jarun srijedom, petkom, subotom i nedjeljom, zatim doma na gospodarstvu te dostavom poznatim kupcima.

Svježi sir i vrhnje, sirne okruglice u maslinovom i bučinom ulju, sirutka, jogurt obični i voćni, kefir, kuhani sir obični, s dodatcima, dimljeni i zapečeni.

Vesna Konjušić, Kratka 3, 10255 Gornji Stupnik, 01/6588-321, 091/5604-673, [email protected]

10. sirana Penezić (P-2642)

Naše gospodarstvo čine dvoje odraslih te dvoje odrasle djece. Dnevno prerađujemo oko 150 litara vlastita kravljeg mlijeka. Sireve prodajemo na zagrebačkoj tržnici Utrine subotom i nedjeljom, izravno na gospodarstvu te dostavom poznatim kupcima.

Svježi sir i vrhnje, sirutka, maslac, kuhani sir, kuhani dimljeni sir, kuhani sir sa začinima

Branka Penezić, Ašpergeri 50, Kupinečki Kraljevec, 10257 Brezovica, 01/6587-519, 095/9078-142, [email protected]

11. sirana malKoč (P-2760)

Na našem gospodarstvo živi i radi četvero članova obitelji. Dnevno prerađujemo oko 100 litara vlastita kravljeg mlijeka, a dio mlijeka predajemo i u mljekaru. Sireve prodajemo dostavom poznatim kupcima te izravno na gospodarstvu.

Svježi sir i vrhnje, kuhani sir, kuhani dimljeni sir, kuhani sir sa začinima.

Ružica Malkoč, Ašpergeri 68, Kupinečki Kraljevec, 10257 Brezovica, 01/6587-526, 099/8087-880, [email protected]

12. sirana luKšić (r-1028)

Na našem gospodarstvo živi i radi šest članova obitelji. Dnevno prerađujemo oko150 litara vlastita kravljeg mlijeka. Sireve prodajemo na zagrebačkoj tržnici Špansko srijedom i subotom te izravno na gospodarstvu krajnjem potrošaču.

Svježi sir i vrhnje.Ljiljanka Lukšić, Lukšići 7, Kupinečki Kraljevec, 10257 Brezovica, 091/1623-820, [email protected]

JASK

AN

SKO

PO

DR

UČJ

EPO

DR

UČJ

E

STU

PNIK

A G

RA

D Z

AG

REB

-

KU

PIN

EČK

I K

RA

LJEV

EC

edukacija o novim proizvodima i proširenje asortimana proizvoda i ostalo što će poka-zati vrijeme i tražiti od nas neki novi trendovi u budućnosti…Udruga malih sirara Zagrebačke župani-je projekt Ceste sira provela je u suradnji s Udrugom malih sirara Grada Zagreba, Za-grebačkom županijom i Gradom Zagrebom te Savjetodavnom službom, koji svi odreda

svoj stručni rad dugi niz godina usmjeravaju opstanku i napretku poljoprivredne proizvod-nje u ruralnom području. Pred stručnjacima Savjetodavne službe te regionalne i lokalne samouprave veliki su izazovi kako očuvati i unaprijediti ova gospodarstva kroz nove proje-kate namijenjene njima, ali i njihovim udruže-njima da ojačaju u toj mjeri i u tom obliku da mogu utjecati na tržište svojih proizvoda.

Pozivamo vas da posjetite Ceste sira zagrebačke regije i upoznate

vrijedne sirare te vam želimo puno ukusnih trenutaka!

32

svi mi volimo okus pravog maslaca. no, kada izvadimo maslac iz hladnjaka on je često tvrd pa ga je teško namazati na šni-tu kruha. ne bi li bilo lijepo kada bi ma-slac bio maziv ravno iz hladnjaka, kada bismo u njemu mogli uživati nesmetano kad god nam padne napamet bez nepo-trebnog čekanja da se malo smekša na sobnoj temperaturi.ovom problemu uspješno su doskočili stručnjaci iz megglea kada su kreirali meggle alpinesse. riječ je o novom nama-zu koji je proizveden od najboljeg meggle maslaca s malim udjelom kvalitetnoga biljnog ulja. tajna savršene mazivosti kri-je se upravo u ovom posljednjem sastoj-ku, kvalitetnom biljnom ulju zbog kojeg Aplinesse posjeduje savršenu mazivost.

naravno, nije mazivost jedino što je bitno. Što je s okusom, sigurno se pitate. Okus meggle alpinessea, kao i uvijek kada je u pitanju meggle, besprijekoran je. boga-ti, kremasti okus maslaca ravno s Alpa oduševit će sve koji vole uživati u okusu pravog maslaca.meggle alpinesse možete pronaći u dvi-je osnovne varijante. Prva je classic, a namijenjena je onima koji vole uživati u originalnom okusu maslaca. druga je slani - za one koji svoj maslac ipak vole malo posoliti. Osim na šniti kruha ili kao podloga za svaki dobar sendvič, meggle alpinesse poslužit će i kao dodatak ra-znim jelima, od kolača do pečenja.meggle alpinesse novost je u meggleovoj ponudi. možete potražiti već danas u svim

boljim hladnjacima, a prepoznat ćete ga lako po jedinstvenom pakiranju. Predla-žemo da ga isprobate što prije već uz da-našnji ili sutrašnji doručak. uvjereni smo da ćete uživati podjednako u izvrsnom okusu kao i u praktičnosti ovoga novoga mazivog maslaca iz megglea.

meggle alPinesse - savršeno maziv ravno iz HladnjaKa

Priprema:na zagrijanom ulju popržiti sitno sjecka-ni luk, dodati meso sječeno na kockice i miješati dok ne ispari tekućina. dodati pa-siranu rajčicu i opranu rižu pa sve kratko popržiti. doliti vino i miješati dok ne ispa-ri. dolijevati temeljcem tako da tekućina bude jedan prst iznad riže i mesa. Potkraj dodati sjeckano peršinovo lišće, začine i abc sir.

Sastojci: ° 240 g riže arborio ° 280 g mesa bez kostiju

(bezmasne svinjetine ili teletine) ° 4 cl ulja ° 120 g luka ° 12 g pasirane rajčice ° 80 ml bijelog vina belje ° 200 g abc sira ° 600 ml temeljca ° 20 g peršinova lišća ° 8 g soli ° 0,5 g papra

Fini rižoto

Meggle …. Iz srca Slavonije


Belje

NOVITETI

Sastojci Postupak• Rajčice 4 veće ili 8 manjih

• riža 100 g

• maslinovo ulje 0,5 dcl

• abc sir 200 g

• 1 češanj češnjaka

• peršinov list 20 g

• sol 14 g

Opranim rajčicama

odstranite vrh i izdubite ih

pomoću žličice. Izdubljeni

mesni dio nasijecite i

dodajte riži. Rižu skuhati na

uobičajen način. U ohlađenu

rižu dodati sjeckani peršin,

sol, maslinovo ulje,

nasjeckani češnjak, sjeckanu

sredinu rajčice i abc sir.

Izdubljene rajčice punite

smjesom od riže i sira i

pecite u pećnici 20-ak minuta

na 180˚C.

Punjene rajcice sa Abc sirom

www.abcsir.com

samo

mlijeko+vrhnje+malo soli

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

rajcica 200x270.pdf 1 9/9/14 11:11 AM

Mlijeko i ja 2/2014

Documents

Transcript of Mlijeko i ja 2/2014