Mlijeko i Ja br. 1/2011

Mlijeko hrvatskih farmi

- siguran put od polja do stola POKROVITELJ REVIJE: ZagREbačKa žuPanIJa

ISS

N 1

846

-826

8

broj 1 (13) • travanj 2011. • NIje za prodaju

Riječ uredniceprof. dr. sc. Jasmina Havranek

glavna urednica

Poštovani čitatelji, s uskrsnim blagdanima stižemo i mi. Na-damo se da ćete nam se vese-liti kao i lijepom i ugodnom pro-

ljeću koje je nastupilo.Kada biste samo znali s koliko ljubavi

pripremamo svaki broj kako bismo vam dali točne i znanstveno potvrđene oba-vijesti o proizvodu koji se koristi kroz vje-kove u svim svojim varijantama!

Nažalost, na početku se ne možemo ne osvrnuti na jedan događaj koji do-lazi s javne televizije. Najprije, u emisiji Hrvatska uživo, a potom i u nedjeljnom Dnevniku, tema mlijeko i to u kontekstu

- hormona. Prilog rađen na potpuno ne-profesionalan način od samog počet-ka! No, to me navelo da se sjetim jedne konferencije na Novom Zelandu 1997. godine na kojoj su tema bili, tada u za-četku istraživanja u svijetu - polimorfizmi proteina mlijeka - a osobno sam sa su-radnicima (I. Čurik, N. Antunac, Dubrav-ka Samaržija) bila među znanstvenicima 15 zemalja u svijetu koje su tada radile na toj problematici. Kraj mene je sjedila jedna gospođa, kako je rekla, iz Velike Britanije. Upitala sam je s koje institucije dolazi, misleći da se radi o znanstvenici. Brzo je odgovorila: “Ja sam novinarka i već se 25 godina bavim samo temama iz proizvodnje i prerade mlijeka”.

Shvatila sam da ta osoba radi vrlo profesionalno i utemeljeno na znanstve-nim spoznajama. I mi imamo nekolicinu novinara koji se kontinuirano bave istom problematikom pa me “fasciniraju” oni koji pokušavaju biti “pametni” i uple-

sti se u određeno područje, a sve bez glave i repa. Upravo se to dogodilo u emisiji javne televizije! I što je bila tema?

“Hormoni u mlijeku”!Dakle, željelo se reći i uputiti na “do-

davanje hormona”. Da se samo malo pogledala literatura i zakonodavstvo, vi-djelo bi se da je u Republici Hrvatskoj i cijeloj Europi ZABRANJENO DODAVA-NJE HORMONA U HRANIDBI MUZA-RA. No, osoba koja o tome govori drži bocu mlijeka u ruci i “hladno” konstatira

“a jesmo li sigurni kad pijemo ovo mlije-ko”. Ne želim isticati neprofesionalnost i u tome što se na televiziji vidjela i boca proizvođača mlijeka. I tako je to čulo svekoliko gledateljstvo. Poznavatelji su rekli - “glupost”, a ostatak krenuo tele-fonirati - “je li to točno”?

Naravno, strpljivo sam odgovarala svima - “znate, područje mljekarstva jedno je od najkontroliranijih područja prehrambene industrije - pokriveno od proizvodnje do prerade i trgovine”, ali bila sam umorna od toga. Koliko samo energije i truda izvlači od nas mnogih samo jedna neprofesionalno i “grubo” odrađena tema.

Sve u cilju još više ocrniti stanje u Hr-vatskoj! I opet se pitam, tko to čini i u koju svrhu - pa gotovo da mi je jasno!

Ali vratimo se mlijeku - ono je bogato vrijednim sastojcima (sadrži 14 ključnih sastojaka za organizam).

Može se koristiti kao napitak ili doda-tak različitim jelima, daje nam toliko ra-zličitih proizvoda - sireve, jogurte i slič-ne proizvode, mliječne deserte itd. Prije

IMPRESSUMMlijeko i Ja

Prvi hrvatski časopis za edukaciju potrošača

mlijeka i mliječnih proizvoda

Izdavač i UredništvoHrvatska mljekarska udruga

Ilica 31/3, ZagrebVera Volarić, predsjednica

tel: 01 4833 349 e-mail: [email protected]

www.hmu.hr

Glavna urednicaJasmina Havranek

Izvršni urednikZoran Bašić

Urednički odborAna Dakić, Ivana Kaplan, Slavko Kirin, Inga Kesner

Koren, Željko Ljubić, Branka Magdalenić, Lea Pollak,

Jasenka Špika, Milna Tudor Kalit, Elena Wolsperger

Koordinator projektaŽeljko Kučko

MarketingNada Rašpica

FotoShutterstock, HMU

LektoricaJadranka Vrbnjak-Ferenčak

Tisak i oblikovanjeHlad – plus d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su:Gradski ured za

poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski

ured za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba

i Zagrebačka županija

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

desetak godina Međunarodna mljekar-ska organizacija (IDF, postoji već preko 100 godina) sa sjedištem u Bruxellesu, potaknuta vrlo čestim neistraženim na-pisima o osobinama mlijeka, zauzela se za provođenje kliničkih projekata koji bi utvrdili prave - znanstveno utvrđene či-njenice o vrijednostima mlijeka.

Tijekom godina, tisuće i tisuće kliničkih istraživanja provedeno je diljem svijeta. To je usmjerilo proizvodnju i preradu mli-jeka u dva pravca. Prvi je - mlijeko kao sirovina za tradicionalne, ali i one nove, koje znanstvenici pomno istražuju, po-sebice u dijelu probiotika i njihove zasad nesagledive dobrobiti za organizam.

Drugi je korištenje pojedinih mikro-komponenata mlijeka, a koje se još uvi-jek pronalaze, a koriste se u farmaceut-skoj industriji, ostaloj prehrambenoj in-dustriji, ali i nekim drugim industrijama koje bez njih ne mogu.

Podsjetila bih opet na Novi Zeland, ze-mlju koja je među najvećim proizvođači-ma mlijeka - koja osigurava visoku zapo-šljivost, a koja je gotovo najveći izvoznik mliječnih proizvoda i različitih kompo-nenta mlijeka. Da ne govorim o prelije-pim krajolicima zelenih pašnjaka!

I država Hrvatska, ali i njezina mljekar-ska industrija, trudile su se urediti ovaj sektor - koliko su uspjeli tek ćemo vidje-ti. Ono što zasigurno mogu reći pitanje je kontrole kvalitete mlijeka, jer sam i je-dan od inicijatora formiranja Središnje-ga mljekarskog laboratorija u Križevcima (gdje se kontrolira mlijeko svih proizvo-đača mlijeka), a utemeljena na dobroj praksi europskih laboratorija te Referal-nog laboratorija, Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu, povezanog u Europsku mrežu la-

boratorija. Nikako ne smijemo zaboraviti kontrole koje se provode sukladno eu-ropskim zakonima veterinarske i zdrav-stvene inspekcije!

Dakle, da se ne bismo rastali u bilo kakvom dokazivanju što je pravo, a što krivo - pozivam Vas da uvijek razmislite, koliko je struke i znanja u onom što vam se predstavlja.

Želimo vam veselo i lijepo proljeće i ljeto i nastavite piti mlijeko, ako ga voli-te ili možda, ako ne mlijeko kao napitak, onda u jednom od njegovih oblika - te-kućem ili čvrstom sa svim bogatstvom okusa i mirisa.

Podsjećamo vas na Svjetski dan mlije-ka koji se slavi 1. lipnja 2011. Organizaci-ja za poljoprivredu i hranu - FAO odredi-la je ovaj datum zato što je većina zema-lja obilježavala Dan mlijeka negdje oko toga datuma. Dakle, u cijelom se svije-tu upravo 1. lipnja skreće pozornost na važnost mlijeka u svakodnevnoj prehra-ni, ali i na sve što je povezano i napisano u sektoru mlijeka i mljekarske industrije

- pod tim terminom svijet podrazumije-va sve od farme do trenutka kada pro-izvod dođe do potrošača. Činjenica da su mnoge zemlje odlučile slaviti taj dan daje dodatnu važnost nacionalnim pro-slavama, ali i pokazuje da je mlijeko važ-na globalna hrana.

Čestitamo vam Svjetski dan mlijeka i pozivamo vas da se i ove godine pridru-žite proslavi, i to jednim dobrim mliječ-nim obrokom dnevno!

Vaša mljekoljupka,prof. dr. sc. Jasmina Havranek

U skladu s navedenim činjenicama, Hrvatska

poljoprivredna komora odgovorno tvrdi kako se u proizvodnji mlijeka u Hrvatskoj ne koriste hormoni rasta pa se on ne može pronaći u konzumnom mlijeku proizvedenom u našim mljekarama

Darko Grivičić,Predsjednik

Hrvatske poljoprivredne komore

Poštovani potrošači i ljubite-lji mlijeka i mliječnih proizvo-da, potaknut nedavnim nei-stinitim ali ponajprije zlona-

mjernim i manipulativnim prilozima u medijima, potkrijepljenim vlastitim komentarima koji otvaraju sumnju u zdravstvenu ispravnost mlijeka proi-zvedenog u Hrvatskoj, ispred Hrvat-ske poljoprivredne komore, kao legi-timnog predstavnika svih hrvatskih poljoprivrednika pa tako i proizvođa-ča mlijeka, cjelokupnoj hrvatskoj jav-nosti odgovorno mogu potvrditi kako proizvođači mlijeka u našoj državi ne koriste nikakve hormone u uzgoju mliječnih krava.

Osnovna je naša zadaća i najveća obveza zastupati i štititi interese na-ših seljaka te educirati potrošače o uvjetima proizvodnje, otkupa i pre-rade mlijeka u Hrvatskoj, putem ko-jih se stvara i povjerenje u domaći proizvod na policama u trgovinama. Ne smijemo dopustiti da se svjesno ugrožava egzistencija nekoliko dese-

taka tisuća ljudi zaposlenih u poljo-privredi, a hrvatsku javnost svjesno dovoditi u zabludu.

Stoga ćemo iznijeti samo nekoli-ko ključnih i objektivnih argumenata koji potvrđuju kvalitetu i zdravstve-nu ispravnost mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama, a koje svatko tko i malo sumnja u njih može jedno-stavno provjeriti i uvjeriti se u njihovu točnost.

Mlijeko proizvedeno na hrvatskim farmama već se godinama kontrolira sa zdravstvenog aspekta, i to u Sre-dišnjem laboratoriju za kontrolu mlije-ka u Križevcima, odnosno svaka far-ma pod stalnim je nadzorom Uprave za veterinarstvo i nadležnih veterinar-skih stanica kada je u pitanju proved-ba naređenih mjera. Zakonodavni okvir u tom kontekstu neupitno ogra-ničava primjenu bilo kakvih sredsta-va koja mogu utjecati na zdravlje ljudi i životinja.

Inače, sporni hormon rasta, struč-nog naziva “Bovine somatotropin”, koji se u posljednje vrijeme često spominjao u medijima, pripada ka-tegoriji medicinsko-veterinarskih proizvoda čije je korištenje u stočar-skoj i mljekarskoj proizvodnji strogo zabranjeno, kako u Europskoj uniji tako i u Hrvatskoj. Taj hormon nije registriran kao dopušteni medicin-sko-veterinarski proizvod u Hrvat-skoj, nemoguće ga je uvesti ili kupi-ti i prema tome koristiti u stočarskoj odnosno proizvodnji mlijeka. Slije-dom toga, dotični hormon rasta ne može se pronaći niti u konzumnom mlijeku proizvedenom u Hrvatskoj, u našoj mljekarskoj industriji. Činjeni-ca je da se spominjani hormoni ko-riste, ali u Americi gdje tamošnja dr-žavna regulatorna institucija zakon-skim okvirima dopušta njihovo kori-štenje, a sa čime su potrošači u ci-jelosti upoznati. Ističemo kako u Re-publici Hrvatskoj zakonodavni okvir u tom kontekstu neupitno ograni-

čava primjenu bilo kakvih sredstava koja mogu utjecati na zdravlje ljudi i životinja, a taj podatak dostupan je i provjerljiv u službenim evidencijama, poput ambulantnih dnevnika, carin-skoj službi, kod distributera itd.

Upravo s ciljem zaštite sigurnosti i zdravlja hrvatskih građana, Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljopri-vrede, ribarstva i ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj provodi državni program monitoringa rezidua, i to od 1998. godine, koji je u cijelosti uskla-đen s obvezama zemalja članica Eu-ropske unije, a na čija tržišta Republi-ka Hrvatska ima pravo izvoza za sve proizvode životinjskog podrijetla.

Treba istaknuti kako je radi pravo-valjanog informiranja hrvatskih potro-šača prije dvije godine pokrenut i za-jednički projekt Ministarstva poljopri-vrede, proizvođača i prerađivača mli-jeka pod nazivom “Mlijeko hrvatskih farmi”, čija je svrha upravo korektno i objektivno informiranje potrošača o mliječnim proizvodima koje pronala-ze na policama u trgovinama. Pošto-vani čitatelji, nadamo se da nedavni netočni i senzacionalistički prilozi o štetnosti mlijeka neće zasjeniti sve ono dobro što ste znali o mlijeku, ali i sve ono što je do danas učinjeno i uloženo u sektoru mljekarstva tije-kom proteklih godina, te da ćete pre-poznati kvalitetu mlijeka proizvede-nog na hrvatskim farmama.

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 3

Proizvodnja protkana tradicijom

Vera Volarić, glavna urednica Mljekarskog lista

Odavno je poznato da je mli-jeko važno u prehrani najve-ćeg broja ljudi različite život-ne dobi, da je ono jedina na-

mirnica koja se može zvati temeljnom hranom jer sadrži sve hranjive sastojke dostatne za normalno funkcioniranje čovjekova organizma. I upravo se zato mlijeku u prehrani ljudi svih uzrasta pri-daje velika važnost. Ponuda mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu je sve ra-znovrsnija, što pruža velike mogućno-sti izbora onih mliječnih proizvoda koji su za pojedinu osobu najprihvatljiviji.

Mlijeko u našoj domovini proizvode seoska poljoprivredna gospodarstva koja ga na tržište plasiraju kao mlijeko za konzumaciju ili u obliku različitih mli-ječnih proizvoda. Mnogi se dobro sje-ćaju vremena kada su se mlijeko i mli-ječni proizvodi iz naših seoskih prosto-ra donosili u gradove na prodaju po ku-

ćama ili trgovima. Ovakav način proda-je susrećemo još i danas na tržnicama većih gradova, gdje proizvođači proda-ju sir, vrhnje i maslac. I ova je prodaja u suglasju s propisima i pod nadzorom je odgovarajućih službi i nadležnih in-stitucija, i to osigurava njihovu kvalitetu i zdravstvenu ispravnost, što nas kao potrošače prije svega zanima.

Najveći dio mlijeka i mliječnih proi-zvoda, koje svakodnevno konzumiramo, proizvodi se u mljekarama koje ih na tržište stavljaju putem trgovačke mre-že. U mljekarama su već desetljećima osigurani strogi zdravstveno-higijenski uvjeti koji kupcu, dakle vama dragi po-trošači, jamče da ćete vi i vaša obitelj konzumirati mlijeko koje, osim njegovih prehrambenih blagodati, osigurava vrlo visoku zdravstvenu sigurnost.

Vratimo se malo na naše selo. Kako bi mliječna industrija u uvjetima sve otvo-renijeg tržišta bila konkurentna, mora proizvesti kvalitetne mliječne proizvode i zato joj je potrebna kvalitetna sirovina,

za koju su odgovorni jedino proizvođači mlijeka, važna karika u lancu proizvod-nje kvalitetne namirnice. Danas se od hrvatskog farmera traži visoko kvalitet-na sirovina, tj. svježe mlijeko koje udo-voljava svim traženim standardima, pri čemu treba istaknuti da se posebna važnost pridaje zdravstvenoj ispravno-sti. Postavljeni uvjeti kvalitete mlijeka u Hrvatskoj danas su jednaki uvjetima koji vrijede u zemljama Europske unije, koji su veoma strogi i ne trpe odstupanja.

Proizvođači su kamen temeljac

U Hrvatskoj se danas mlijeko za tržište proizvodi na 20.567 farmi, i to u najve-ćem dijelu na obiteljskim poljoprivred-nim gospodarstvima. Mlijeko se na obi-teljskim gospodarstvima proizvodi naj-češće uz druge proizvodnje, u tzv. mje-šovitom proizvodnom sustavu, sličnom proizvodnji naših djedova i baka, ali s jednom važnom osobitošću - osigura-na je visoka kvaliteta i zdravstvena si-gurnost mliječnih proizvoda. U posljed-

Hrvatska je zelena, čista i nezagađena, s dugogodišnjom tradicijom u proizvodnji i preradi mlijeka i mliječnih proizvoda

Mlijeko i JaMLJEKARSKA REVIJA4

njih nekoliko godina svakodnevno slu-šamo kako mala obiteljska gospodar-stva, odnosno male farme neće opstati i da nisu konkurentne i spremne za za-htjevno europsko tržište. Međutim, po-sljednja dva proširenja EU-a, 2004. a osobito 2007. donijela su Uniji milijune malih farmi. Prema službenoj statistici, u zemljama članicama EU-a registrira-no je više od 13 milijuna gospodarsta-va, a od toga više od 6 milijuna spada u mala obiteljska ili seoska gospodar-stva. Milijuni ljudi, dakle, živi i proizvodi na tim farmama, zarađuju za svoj život

U mljekarama su već desetljećima osigurani strogi zdravstveno-higijenski uvjeti koji kupcu jamče konzumaciju mlijeka koje, osim njegovih prehrambenih blagodati, osigurava vrlo visoku zdravstvenu sigurnost

Mlijeko u našoj domovini proizvode seoska

poljoprivredna gospodarstva koja ga na

tržište plasiraju kao mlijeko za konzumaciju ili u obliku

različitih mliječnih proizvoda

i život osvojih obitelji.Unutar svake zemlje postoje

područja gdje male farme igra-ju važnu ulogu ne samo u eko-nomskom smislu nego i s druš-tvenoga i ekološkog stajališta. U nekim zemljama pa i u našoj do-movini mali proizvođači predstavlja-ju kamen temeljac seoskog života, ču-vara tradicije i ruralne svijesti. Mala obi-teljska gospodarstva imaju velik utje-caj u poljoprivredi i ruralnom razvoju, ona pružaju sigurnost kućanstvima s niskim primanjima ili ograničenim mo-gućnostima za zaposlenje, čine temelj za diversifikaciju i multifunkcionalnost farmi za agroturizam, smještaj na farmi, obrtništvo i lokalnu proizvodnju hra-ne i čuvaju okoliš izbjegavajući preko-mjerno korištenje proizvodnih resursa, prepoznajući ekosustav i zaustavljanje daljnjega gubitka biološke raznolikosti. Čuvaju selo i seoska gospodarstva pa makar i malo za nove mlađe obrazo-vane generacije koje će biti motivirane da povećaju svoje poslovanje razvojem i povećanjem poljoprivredne proizvod-nje ili diversifikacijom kroz poljoprivred-nu djelatnost.

Osim toga, ali ne manje važno, u ta-kvim se uvjetima proizvodni potencijal krava koje proizvode mlijeko ne iskori-štava u cijelosti pa ove životinje ne do-življavaju proizvodnju kao poseban na-por, odnosno stres, i to možemo ista-knuti kao jednu od prednosti mlijeka proizvedenog na našim farmama.

Dobra higijenska praksa

Dakle, hrvatski farmeri dobro poznaju načela dobre higijenske prakse na svo-jim mliječnim farmama, a to znači da vode računa o pravilnoj hranidbi i na-pajanju životinja, higijeni mužnje, zdrav-lju životinja, i što je danas od sve ve-ćeg značaja - vode računa o dobrobi-ti životinja te zaštiti i očuvanju okoliša. Tako je dobrobit životinja na farmama pripisana Zakonom o zaštiti životinja. Pravilnikom o uvjetima kojima moraju

Dobar je primjer kvalitetne proizvodnje mlijeka vrhunske kvalitete OPG Mužinić...

Znanje, iskustvo i ljubav Zlatka i Ankice Mužinić, ali i njihove dje-ce prema uzgoju mliječnih krava i proizvodnji mlijeka, uz već po-stojeće poduzetničke sposobno-sti i poslovne uspjehe, jamstvo su da će se ovo gospodarstvo i dalje razvijati i unapređivati pro-izvodnju mlijeka. Obećavajuće je i to što su djeca odrasla i srasla s proizvodnjom mlijeka i životom na selu, a izbor njihovih životnih zanimanja zasigurno ide u prilog da će nastaviti s obiteljskom tra-dicijom. Tako Ivana studira vete-rinu a Jelena agronomiju, i kako sada stvari stoje, stečeno znanje planiraju primijeniti na vlastitu gospodarstvu. Marija se odlučila za pravo, a najmlađi Josip, koje-mu je šesnaest godina, pohađa srednju poljoprivrednu školu i on se već budućim zvanjem opredi-jelio za proizvodnju mlijeka.

Poštovani čitatelji, ukoliko vas put nanese prema Sv. Ivanu Ze-lini slobodno navratite na OPG Mužinić u Križevčec 24, jer će s vama rado podijeliti svoja isku-stva i znanja. A njima ćemo po-željeti puno zdravlja i poslovnog uspjeha, do našega sljedećeg posjeta.

udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama definirane su ob-veze posjednika životinja i obveze ovla-štenog veterinara na farmi. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za proizvodnju i skladištenje ži-votinjske hrane propisuje uvjete kojima moraju udovoljavati objekti i subjekti u poslovanju s hranom za životinje, kao i postupak odobravanja objekata te vo-đenje Upisnika odobrenih objekata.

Kod krava držanih u ovakvim uvjeti-ma tijekom proizvodnog života ne do-lazi do značajnijih poremećaja zdrav-lja pa stoga postoji mala potreba, ili je uopće nema, za njihovim liječenjem. Svaki iskusni proizvođač mlijeka, a s tim bi se složili i znanstvenici, reći će vam da ovakvo stanje organizma zna-čajno pridonosi kvaliteti mlijeka. Ove ži-votinje naši farmeri hrane krmom pro-izvedenom na vlastitu imanju, često su krave na ispaši, te su tako osigura-ni uvjeti, ne samo za zdravlje životinje, već i uvjeti za zdrav proizvod - svježe mlijeko. U takvoj proizvodnji stvara se neposredan odnos životinje i proizvo-đača, što pridonosi ostvarenju više ra-

Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 5

zine dobrobiti životinja kojem potrošači u razvijenim europskim zemljama pri-daju veliki značaj.

S obzirom na to da se Hrvatska da-nas intenzivno priprema za pristupanje u punopravno članstvo EU-a, na po-dručju sveukupnoga gospodarstva pa tako i poljoprivrede mora se prilago-đavati novim uvjetima koje će biti dužna poštivati nakon pristupanja zajednici.

Proizvodnja mlijeka u novim uvjetima otvorenog tržišta, na kojem je konkuren-tnost - a niti jedan proizvod koji nije kva-litetan neće biti konkurentan - postaje jedan od temeljnih preduvjeta njezine uspješnosti. Ulaskom naše države na zajedničko europsko tržište, kao i pred svaku drugu zemlju EU-a u proizvodnji hrane postavljaju se veoma visoki stan-dardi koje će trebati u cijelosti zadovo-ljiti želi li se opstati na tržištu. U Hrvat-skoj se ove prilagodbe već niz godina uspješno ostvaruju, uspješno se zado-voljavaju postavljeni kriteriji, i to ne samo donošenjem odgovarajućih propisa i njihovom primjenom već i značajnim re-strukturiranjem mliječnog sektora.

Opće je poznato da su 2000. godi-ne uvedeni standardi kvalitete mlijeka sukladno propisima EU-a. Od 2003., formiranjem Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, u Hrvat-skoj je uspostavljen novi sustav ispiti-vanja kvalitete mlijeka u kojem se kao i u drugim zemljama EU-a utvrđuju svi parametri kvalitete. Ovaj je sustav utvr-đivanja kvalitete mlijeka akreditiran pre-ma najvišim međunarodnim standardi-ma, što znači da je prihvaćen od strane EU-a kao sustav koji u cijelosti udovo-ljava postavljene kriterije.

Provodeći usklađivanje naše legislative s propisima EU-a, done-seni su zakoni i pravilnici koji izravno i ne-izravno propisuju kvalitetu mlijeka kao i prethodne postupke na farmama. Pri-mjerice, to su Zakon o stočarstvu te Pra-vilnik o kakvoći svježega sirovog mlijeka. Uredba Europske komisije iz 2006. go-dine o posebnim higijenskim pravilima za namirnice životinjskog podrijetla sadr-ži i propise za gospodarstva s proizvod-njom mlijeka u kojima su opisani zahtjevi za prostore i opremu te higijenski propi-si za mužnju, prikupljanje i prijevoz. Iste godine na snazi je i Pravilnik o pogoni-ma na području namirnica životinjskog porijekla koji se naslanja na Uredbu (EZ) 853/2004. Europskog parlamenta i Vi-jeća o posebnim higijenskim pravilima za namirnice životinjskog porijekla. Ova je problematika, također, obuhvaćena i Zakonom o veterinarstvu te Zakonom o hrani.

Kvalitetna sirovina

Proizvođači mlijeka prvi su u lancu po-pularno nazvanom “od polja do stola” i od njih se očekuje da osiguraju kvali-tetno sirovo mlijeko u skladu s visokim očekivanjima daljnjih prerađivača te na koncu i potrošača. Kako bi se to po-stiglo, mlijeko mora potjecati od zdra-vih životinja držanih u dobrim higijen-skim uvjetima. Zapravo danas sa zado-voljstvom možemo zaključiti kako utvr-đivanje kvalitete mlijeka na ovaj način pruža sigurnost da proizvod koji se od njega dobije može biti visoke kvalitete i siguran za potrošača. Tome u značaj-noj mjeri pridonosi i naša mljekarska in-dustrija koja u proizvodnji koristi visoke standarde kako kvalitete tako i zdrav-stvene ispravnosti. Zbog toga danas potrošaču stoji na raspolaganju širo-ka lepeza kvalitetnih mliječnih proizvo-da dobivenih od mlijeka s hrvatskih far-mi. Uz sadašnje promjene u proizvod-nji mlijeka ali i u dijelu prerade može se očekivati da će u idućem razdoblju ova kvaliteta mliječnih proizvoda dobive-na od mlijeka s hrvatskih farmi biti još viša i asortiman mliječnih proizvoda još

bogatiji. Europa je odavno kao prioritete u po-dručju proizvodnje hrane stavila sigur-nost hrane, životinjske i biljne dobrobi-ti te sljedivosti u proizvodnji i distribu-ciji. Te promjene bile su utemeljene na znanstvenim i tehnološkim unapređe-njima u lancu hrane s jedne strane, te zdravlja ili ekoloških problema s druge strane. Danas odgovorno možemo po-tvrditi da je to napravila i Republika Hr-vatska.

Poštovani čitatelji, ne zaboravite da konzumirajući mlijeko proizvedeno u na-šoj lijepoj domovini izravno pomažete domaćim proizvođačima mlijeka u pro-daji svih proizvedenih količina mlijeka uz cijenu koja im osigurava primjereni život-ni standard, nadalje domaćim prerađi-vačima - mljekarskoj industriji poveća-vate konkurentnost na domaćem i ino-zemnom tržištu, zapravo održavate za-poslenost u primarnoj proizvodnji i pre-rađivačkoj industriji. Konačno, pomažete sami sebi jer dobivate kvalitetan asorti-man proizvoda - mlijeko, sir, maslac, vrh-nje, jogurt i ostale proizvode proizvede-ne od mlijeka s hrvatskih farmi.

Kako bismo vas potaknuli, ponovit ćemo ono što već i sami znate, a to je da je Hrvatska nezagađena, zelena i či-sta, s prirodnim i zdravim okolišem te hranom bez GMO-a, da imamo dugu tradiciju uzgoja i selekcije stoke, dugo-godišnju tradiciju prerade mlijeka, s vi-sokim higijenskim standardima u pre-radi, visoku razinu praćenja kvalitete proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvo-da, tradicionalni ugled mljekarske indu-strije te modernizirane obrtničke objek-te, nismo imali ekscesnih situacija u konzumiranju mlijeka i mliječnih proi-zvoda, imamo najbrži put od proizvod-nje do stola - nema dugog transporta i skladištenja, visoku kvalitetu otkuplje-noga svježega sirovog mlijeka, a cje-lokupni otkup svježega sirovog mlijeka koji se prerađuje u mljekarskoj industriji kontrolira se u Središnjem laboratoriju u Križevcima.

Postavljeni uvjeti kvalitete mlijeka u

Hrvatskoj danas su jednaki uvjetima koji vrijede u zemljama Europske unije, koji su veoma strogi i ne trpe odstupanja


MLJEKARSKA REVIJA 7Mlijeko i Ja

Mr. sc. Zdravko Barać

Deset je godina od kako se za-počelo s uspostavom Sustava kontrole kvalitete mlijeka u Re-publici Hrvatskoj, te punih de-

vet godina njegove uspješne provedbe. U kontroli kvalitete mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama već devet godi-na sudjeluje Središnji laboratorij za kon-trolu kvalitete mlijeka Hrvatske poljopri-vredne agencije. Laboratorij je već 2004. godine akreditiran u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17025 i sve do danas uspješno potvrđuje akreditaciju. Vođen stručnim kadrovima i opremljen suvre-menom opremom, odigrao je presud-nu ulogu u stvaranju kvalitete u hrvat-skom mljekarskom sektoru. Uspješan i prepoznatljiv u međunarodnoj laborato-rijskoj suradnji, svoje rezultate i mjeritelj-ske uvjete potvrđuje brojnim međulabo-ratorijskim usporednim ispitivanjima, što daje dodatnu sigurnost te potvrđuje po-

uzdanost rezultata laboratorijske analiti-ke. Uspostavom Središnjeg laboratorija omogućena je cjelovita provedba Pra-vilnika o kvaliteti svježega sirovog mlije-ka usklađenog s EU zahtjevima. Istovre-meno je osigurana nepristrana labora-torijska analitika te omogućeno utvrđi-vanje higijenske kvalitete mlijeka, a dat je i značaj utvrđivanju rezidua u mlijeku.

Promjene u sektoru proizvodnje

Koliko je u postizanju pozitivnih promje-na u hrvatskom mljekarskom sektoru bila značajna kontrola kvalitete mlijeka i uloga Središnjeg laboratorija, poka-zuje službena laboratorijska statistika u posljednjih devet godina. U tom razdo-blju došlo je do značajnih promjena i re-strukturiranja u sektoru proizvodnje mli-jeka. Broj mljekara u tom se razdoblju nije značajno mijenjao, iako se značajno smanjivao broj proizvođača mlijeka. Ti-jekom 2002. godine bilo ih je 58.000, a 2010. značajno manje - 20.567 isporu-čitelja kravljeg mlijeka. U istom tom raz-doblju količine proizvedenoga mlijeka iz godine u godinu su rasle. Tako su 2002. mljekare u Hrvatskoj otkupile 514 miliju-na kilograma mlijeka, 2009. rekordna je po otkupljenim količinama (675 milijuna kg), uz pad od 7,6% u 2010. godini (624 milijuna kg) u odnosu na 2009. Općeni-to, kroz devetogodišnje razdoblje tren-dovi su pozitivni. O restrukturiranju hr-vatskog mljekarskog sektora i specijali-ziranju proizvođača mlijeka govori i po-datak da je tijekom 2010. godine 11,8%

Mlijeko s hrvatskih farmi jamči kvalitetu, sigurnost i prepoznatljivost hrane proizvedene na hrvatskim poljoprivrednim gospodarstvima

Jamstvo kvalitete i sigurnosti

MLJEKARSKA REVIJA8 Mlijeko i Ja8

Kvaliteta koju posjedujemo u

proizvodnji mlijeka, a koju dodatno oplemenjuju paletom proizvoda prerađivači, nije nastala preko noći, već je plod dugogodišnjega mukotrpnog razvoja proizvođača i prerađivača mlijeka

proizvođača ispo-ručilo više od 50.000 kg mlijeka, a sveukupna količina mlijeka koju su proizveli predstavlja 61,68% sveukupno isporučene količine mlijeka.

U Republici Hrvatskoj godišnje se od proizvođača otkupi oko 630 milijuna ki-lograma kravljeg, oko 2,8 milijuna litara ovčjeg i oko 4 milijuna litara kozjega mli-jeka. Od svih otkupljenih količina kravljeg mlijeka tijekom 2010. godine 83,2% pre-ma EU standardima spadalo je u mlije-ko ekstra kvalitete (I. razred), dok je otku-pljeno ovčje i kozje mlijeko u količinama većim od 90% ekstra kvalitete. U prva tri mjeseca ove godine više od 90% ot-kupljenog mlijeka svrstano je u mlijeko I. razreda. Opterećeni negativnim učin-cima hrvatske gospodarske svakodne-vice, premalo vremena i pozornosti pri-dajemo isticanju kvalitete koja se stvara na hrvatskim farmama i koju i dalje želi-mo zadržati. Kvaliteta koju posjedujemo u proizvodnji mlijeka, a koju dodatno pa-letom proizvoda oplemenjuju prerađivači, nije nastala preko noći već je plod dugo-godišnjega mukotrpnog razvoja proizvo-đača i prerađivača mlijeka i svakako joj treba posvetiti posebnu pozornost omo-gućavajući i potrošačima njezinu jasnu prepoznatljivost.

“Kupujte mlijeko s hrvatskih farmi”

Projekt koji je započeo prošle godine i čiji je cilj potaknuti veću potrošnju mli-

jeka domaćih proizvođača, rezultirao je nastankom sada već prepoznatljivog znaka - Mlijeko hrvatskih farmi. Podrš-ku ovoj akciji dali su svi, od proizvođača i prerađivača, običnih građana - potro-šača, mljekarskih znanstvenika i struč-njaka, pa sve do gradskih, županijskih i državnih institucija i ustanova. Zajednič-kom akcijom “Kupujte mlijeko s hrvat-skih farmi” u razmjerno kratkom vreme-nu stvoreni su dobri preduvjeti za zajed-nički nastup proizvođača i prerađivača mlijeka, sa svrhom postizanja povjere-nja sve zahtjevnijih potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda.

Kvaliteta i sigurnost - motiv za kupce

Kvaliteta i sigurnost dvije su glavne toč-ke kada danas govorimo o hrani. Potro-šačima se kupnjom proizvoda označe-nih znakom Mlijeko hrvatskih farmi šalje jasna poruka da kupuju kvalitetan i pre-poznatljiv proizvod proizveden i kontroli-ran u Hrvatskoj. Isto tako, potrošači tre-baju biti svjesni da na taj način podrža-vaju razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka i jačanje hrvatskoga mljekarskog sek-tora. Stvaranjem prepoznatljive ozna-ke Mlijeko hrvatskih farmi na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda potrošači-ma šaljemo jasnu poruku o proizvodu u čiju je proizvodnju ugrađena kvaliteta

mlijeka s hrvatskih farmi. Kvaliteta je uvi-jek prvi motivirajući čimbenik za kupnju nekog proizvoda. Pokazatelji o kvaliteti mlijeka hrvatskih farmi utvrđeni i u Sre-dišnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka dobivaju svoju potvrdu i jamstvo i pu-tem oznake Mlijeko hrvatskih farmi ista-knute na proizvodu.

Do sada je 17 mljekara prihvatilo ko-rištenje znaka Mlijeko hrvatskih farmi, a korištenje znaka odobreno je za 502 proizvoda, od kojih je najviše onih od kravljeg mlijeka (455), te 25 proizvoda od kozjeg i 22 od ovčjeg mlijeka.

Kvaliteta našeg življenja, između ostalog, u dobroj je mjeri vezana upra-vo za osiguranje kvalitetne hrane. U tom smislu, cjelokupan hrvatski mlje-karski sektor, od proizvođača do mlje-kara, u naše svakodnevne živote, kva-litetom svojih proizvoda, utiskuje sna-žan pozitivan pečat.

Jamstvo kvalitete i sigurnosti

MLJEKARSKA REVIJA 9Mlijeko i Ja 9

Podršku ovoj akciji dali su svi, od

proizvođača i prerađivača, običnih građana - potrošača, mljekarskih znanstvenika i stručnjaka, pa sve do gradskih, županijskih i državnih institucija i ustanova

MLJEKARSKA REVIJA10 Mlijeko i Ja

Prof. dr. sc. Mirza Hadžiosmanović

Kao prirodni sekret mliječne žli-jezde, mlijeko zbog svog sa-stava bogatog vrijednim esen-cijalnim sastojcima, lake pro-

bavljivosti i poželjnih organoleptičkih svojstava uživa kod potrošača poseban ugled kao nutricionistički vrijedna i zdra-va hrana pa se često naziva temeljnom namirnicom.

Kako su znanstvena istraživanja po-sljednjih godina pokazala da suvreme-na prehrana ljudi sadrži određene ne-dostatke, mljekarska je industrija na te-melju stečenih spoznaja uložila velika materijalna sredstva u razvoj novih teh-nologija, unapređenje higijenskih mjera, zdravstvene ispravnosti i sigurnosti pro-izvodnje, nutritivnih sastojaka i kakvoće

mliječnih proizvoda te uvođenju novih analitičkih postupaka nadzora. Svemu navedenom pridonose i institucije po-put Svjetske zdravstvene organizaci-je (World Health Organisation - WHO) i Svjetske organizacije za hranu i poljopri-vredu (Food and Agriculture Organisati-on - FAO) putem zajedničkog tijela Co-dex Alimentarius, te Međunarodna or-ganizacija za standardizaciju (Internati-onal Standard Organisation - ISO), Me-đunarodna mljekarska federacija (Inter-national Dairy Federation - IDF) i druge, uvodeći visoke kriterije za sve namirnice u pogledu njihova sastava, zdravstvene ispravnosti i kakvoće.

Prema navedenim kriterijima, mnoge su zemlje unaprijedile svoje zdravstvene standarde uvodeći stroge propise i dru-ge mjere u proizvodnji i preradi mlijeka i

mliječnih proizvoda. Posebno se to od-nosi na područje Europske unije, koja je putem posebnih tijela obvezala sadaš-nje članice i zemlje pristupnice na pri-lagodbu propisa i mjera u standardima zdravstvene ispravnosti i kakvoće hrane na cijelom području koje pokriva.

Uvažavajući dostignute svjetske stan-darde o kakvoći i sigurnosti hrane, za-


Zdravstvena ispravnost i sigurnost mlijeka i mliječnih proiZvoda u hrvatskoj

Sustavne kontrole u proizvodnji i prometu mlijeka

Europski propisi u području

zdravstvene ispravnosti i sigurnosti namirnica utemeljeni su na načelima suvremenih koncepcija veterinarsko-sanitarnog nadzora u proizvodnji i prometu hrane

ka koja se nerazmjerno ističu u nega-tivnom smislu i time umanjuju tisućlje-ćima dobro poznata poželjna svojstva mlijeka i mliječnih proizvoda. U tom smislu koriste se ekonomske poteš-koće i restrukturiranje u primarnoj pro-izvodnji mlijeka, suvremeni trendovi za-štite i dobrobiti životinja, dobro pozna-te alergijske reakcije i intolerancija po-jedinaca na mlijeko, nalaz štetnih tvari (mikroorganizmi, biorezidue), štetnost pojedinih nutritivnih sastojaka (mast, laktoza, bjelančevine i dr.), nerealne ekološke opasnosti i dr. Posebno je u tom smislu nedavno odjeknula vijest plasirana preko nekih medija o opa-snosti od hormona rasta (somatotropi-na), koji proizvođači mlijeka “navodno” koriste u svrhu povećanja proizvodnje. Sve navedeno u velikoj mjeri zbunjuje potrošače i dovodi u pitanje regular-nost i kompetentnost nadležnih služ-bi u zaštiti njihova zdravlja i kakvoće hrane na hrvatskom tržištu. U tom smislu smatramo potrebnim upozna-ti potrošače s pravim stanjem sigur-nosti mlijeka i mliječnih proizvoda u nas. Prvenstveno se to odnosi na za-konodavni okvir i praksu inspekcijskog nadzora u proizvodnji, preradi i prome-tu mlijeka i mliječnih proizvoda.

Legislativa

Koncem travnja 2007. Hrvatski sabor donio je “novi” Zakon o hrani kojim je do tada važeći zakon iz 2003. godine stavljen izvan snage. Zakonom su ure-đena pitanja vezana za zdravstvenu ispravnost i sigurnost hrane, inspekcijski nadzor, laboratorijske pretrage i kompe-tentnost laboratorija, analiza i procje-na rizika, za uvoz i proizvodnju GMO proizvoda, te pravni okvir za zašti-tu tradicijskih prehrambenih proi-zvoda, i to tako da će se zaštita oznaka zemljopisnog podrije-tla, izvornosti i oznake tra-dicionalnog ugleda hrane usklađivati s uredbama EU-a. Zakonom je ista-knuto prihvaćanje kon-cepcije prema princi-pu “od polja do stola”

i postupak ukupne kontrole hrane i hrane za životinje. U središte odgovornosti za sigurnost hrane stavljeni su subjekti koji posluju s hranom, a osigurana je i bolja koor-diniranost inspekcija kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti. Osnovna dje-latnost Hrvatske agencije za hranu po-staje procjena rizika i obavješćivanje o rezultatima tih procjena.

Zakon o veterinarstvu usvojen je ta-kođer 2007. godine. Njime su uvedene suvremene metode kon-

konodavstvo o hrani u Republici Hr-vatskoj posljednjih je godina pretrpjelo značajne promjene. To se prije svega odnosi na donošenje ključnih propisa - Zakona o hrani, Zakona o veterinarstvu te skupine propisa o higijeni hrane pod popularnim nazivom “Higijenski paket”. Razlozi ove dinamike proizlaze iz obve-za Republike Hrvatske pristupu Europ-skoj uniji, a navedeni su u ključnom do-kumentu pod nazivom acquis commu-nautaire. Sve u svemu, regulativa o hra-ni mijenja se a prvenstveno je usmje-rena prema sigurnosti i zaštiti zdravlja potrošača. Nova legislativa mijenja po-stojeći pristup inspekcijskog nadzora, sustav laboratorijske kontrole i verifika-cije službenih analiza hrane, nadležnost institucija i laboratorija te ukupni pristup i interpretaciju kakvoće i zdravstvene ispravnosti hrane. Imajući u vidu razli-čite opasnosti konzumiranja hrane, po-sebice one životinjskog podrijetla, eu-ropski propisi u području zdravstvene ispravnosti i sigurnosti namirnica ute-meljeni su na načelima suvremenih kon-cepcija veterinarsko-sanitarnog nadzo-ra u proizvodnji i prometu hrane.

Usprkos spomenutim pozitivnim pri-stupima, na svjetskoj razini svjedoci smo pojave veoma agresivnog marke-tinga različitih proizvođača hrane koji putem svojih lobija ne biraju sredstva u promociji vlastitih interesa, ne ustru-čavajući se pritom različitim akcijama preoteti mljekarstvu dio tržišta. Tako se u posljednje vrijeme susrećemo s kri-tikama dobro poznatih svojstava mlije-

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja12

Smatramo potrebnim upoznati potrošače s

pravim stanjem sigurnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u nas, a to se prvenstveno odnosi na zakonodavni okvir i praksu inspekcijskog nadzora u proizvodnji, preradi i prometu mlijeka i mliječnih proizvoda

trole bolesti i sta-tusa životinja na razini stada, gospodarstva, regije i države u odnosu na određenu bolest. Zakon je u dobroj mjeri usuglašen s Uredbama EU-a iz po-dručja veterinarstva i sadrži 21 poglavlje.

Zakon štiti zdravlje potrošača

U odnosu na dosadašnji, novi Zakon o veterinarstvu donio je niz novina koje se odnose na uređenje zaštite zdravlja ži-votinja i namirnica životinjskog podrijetla, provedbu mjera veterinarskoga javnog zdravstva u zaštiti zdravlja ljudi, unapre-

đivanje reprodukcije životinja, veteri-narsku zaštitu životinja, te službene

kontrole i inspekcijski nadzor. Zako-nom su uvedeni i novi pojmovi kojima se terminologija usklađuje s postoje-ćom europskom legislativom. Izdvoje-na je problematika pojmova hrane živo-tinjskog podrijetla i hrane za životinje, te inspekcijski poslovi u odnosu na nadzor proizvoda životinjskog podrijetla namije-njenih prehrani ljudi. Posebnu novinu za-kona čini objedinjeni središnji veterinarski informacijski sustav koji se vodi u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti životinja i pro-vedbi mjera veterinarskoga javnog zdrav-stva u zaštiti zdravlja i ekonomskih inte-resa potrošača.

Iste godine usvojena je i skupina propi-sa poznata pod nazivom “Higijen-

ski paket”, čime su uredbe EU-a 852/2004, 853/2004,

854/2004, 882/2004 stu-pile na snagu i u Republi-ci Hrvatskoj. “Higijenski paket” čine četiri propi-

sa, i to: Pravilnik o higije-ni hrane, Pravilnik o higijeni

hrane životinjskog podrijetla, Pravilnik o službenim kontrola-

ma hrane životinjskog podrijetla i Pravilnik o službenim kontrola-ma koje se provode radi verifi-kacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja.

Pravilnik o higijeni hra-ne propisuje opća pravi-la o higijeni hrane za su-bjekte u poslovanju hra-nom, sadrži popis struč-nih pojmova te propisu-je obveze subjekata u poslovanju s hranom, izradu nacionalnih vo-diča za dobru higijen-sku praksu, što sve uključuje načela higi-

jene u primarnoj proizvodnji, subjekata u poslovanju s hranom i njihove obveze. Među obvezama subjekata koji poslu-ju s hranom (proizvođača, prerađivača, distributera itd.) ističe se uspostavljanje, provođenje i održavanje sustava HACCP koji je temeljni alat u osiguranju zdrav-stvene ispravnosti hrane. Njegova imple-mentacija podrazumijeva cjelovit pristup, punu suradnju i angažiranost svih zapo-slenika u prehrambenom sektoru. Poput smjernica za dobru higijensku praksu, i načela HACCP-a nude se kroz eduka-cijske programe koji se prilagođuju vrsti objekta i tipu proizvodnje.

Pravilnik o higijeni hrane životinj-skog podrijetla u općim odredbama određuje područje primjene, obveze subjekata u poslovanju s hranom živo-tinjskog podrijetla te sadrži pojmovnik i zahtjeve u pogledu pojedinih segme-nata u lancu prehrane. Pravilnikom se reguliraju zahtjevi i za mlijeko i mliječ-

*Autor je redoviti profesor iz Higijene i tehnologije animalnih namirnica, honorarni

predavač na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i redoviti član

Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.


Zbog svakodnevnih kontrola putem

stručnih službi u primarnoj proizvodnji mlijeka, iznimno visoke razine higijenskih standarda u mljekarama i organizaciji inspekcijskih pregleda Ministarstva poljoprivrede, aktivnosti veterinarske, agronomske i sanitarne službe, kao i izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pogledu zdravstvene ispravnosti hrane, mlijeko predstavlja jednu od najsigurnijih namirnica na našem tržištu

ne proizvode i ostale namirnice životinj-skog podrijetla.

Pravilnik o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla propi-suje područje primjene te načela odo-bravanja objekata, opća načela službe-nih kontrola koje se odnose na pojedi-ne vrste živih životinja i njihovih proizvo-da. Ovim propisom obuhvaćeni su i po-stupci pri uvozu i izvozu u ukupnoj ani-malnoj proizvodnji.

Pravilnik o službenim kontrola-ma koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja propisuje kompetencije nadležnog tijela, način uzimanja uzoraka i analiza, uprav-ljanje krizom te kontrole pri uvozu hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja. Pra-vilnikom se propisuju programi kontrole Europske zajednice u državama člani-cama i trećim zemljama. Također, obu-hvaćeni su opći uvjeti uvoza, edukacija osoba koje obavljaju kontrolu i proved-bene mjere.

Nadzor i kontrola

U pogledu operativnih zadataka in-spekcijskog nadzora nad mlijekom i mliječnim proizvodima, važno je ista-knuti kako osim veterinarske inspek-cije u primarnoj proizvodnji i preradi i sanitarne inspekcije u prometu, u kon-troli i unapređenju zdravstvene isprav-nosti i sigurnosti sudjeluju i veterinar-ska struka na terenu, a u unapređenju proizvodnje mlijeka i agronomska stru-ka, putem savjetodavne službe i drugih asocijacija i udruga. Kontrole se provo-de svakodnevno kod individualnih pro-izvođača mlijeka, na farmama putem obveznih uzimanja uzoraka i njihove

kontrole u Središnjem mljekarskom la-boratoriju u Križevcima (sastav, higijen-ska ispravnost, kakvoća), putem držav-nog monitoringa (uzimanje uzoraka na nazočnost biorezidua), veterinarskih in-spekcijskih pregleda tijekom proizvod-nje i prerade mlijeka i mliječnih proizvo-da u mljekarama, te tijekom prome-ta, distribucije, prodaje i skladištenja. Prema izvješću veterinarske službe za nadzor nad objektima za preradu mlije-ka, u 2009. godini izvršeno je 728 pre-gleda, a zbog nepravilnosti podneseno je nekoliko prijava i optužnih prijedlo-ga. U istoj godini državnim monitorin-gom obuhvaćena su 3602 uzorka ra-zličitih namirnica i tkiva životinja na ko-jima je izvršeno ukupno 14.205 analiza. Ukupni nalaz rezidua (ostataka biološki djelatnih tvari) bio je 0,3% a onečišči-vača okoliša 3%.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo iz-vješćuje da je u 2009. godini mikrobio-loški pregledano ukupno 36.270 namir-nica domaćeg podrijetla i iz uvoza, te da je utvrđeno 6,81% neispravnih uzo-raka. U isto vrijeme od ukupno 22.035 kemijski pregledanih namirnica, sve-ga 4,19% nije udovoljavalo odredbama postojećih propisa. Ne treba posebno isticati da je broj neispravnih uzoraka mlijeka i mliječnih proizvoda bio goto-vo zanemariv.

Zbog štetnosti nekorektnog oglaša-vanja sa svrhom preuzimanja udjela na

svjetskom tržištu i niza nepravilnosti i nepoštenog ponašanja određenog bro-ja lobista u tijelima EU-a, 14. listopada 2010. godine održana je rasprava o ne-poštenom lobiranju u tekućoj godini.

Nepošteno lobiranje

Zaključeno je da se predloži nova pro-cedura autorizacije i kodeksa pona-šanja za više od 15.000 lobista i traže strože kazne za nepošteno lobiranje. Nadamo se da će i Republika Hrvatska, prema uzoru na EU, postrožiti uvjete lobiranja i neprimjerenog oglašavanja za sve neprimjerene pojave i postupke nepoštenih lobista. Oglašavanje u po-dručju mljekarstva treba uvažavati isti-nitost u primjeni rezultata znanstvenih istraživanja, treba biti u funkciji zašti-te zdravlja ljudi, ekoloških uvjeta proi-zvodnje, dobrobiti životinja, proizvod-nje zdrave hrane i primjeni suvremenih koncepcija nadzora i kontrole.

Mišljenja smo da zbog svakodnevnih kontrola putem stručnih službi u primar-noj proizvodnji mlijeka, iznimno visoke razine higijenskih standarda u mljeka-rama i organizaciji inspekcijskih pregle-da Ministarstva poljoprivrede, aktivno-sti veterinarske, agronomske i sanitarne službe, kao i izvješća Hrvatskog zavo-da za javno zdravstvo u pogledu zdrav-stvene ispravnosti hrane, mlijeko pred-stavlja jednu od najsigurnijih namirnica na našem tržištu.


Zakonom je istaknuto prihvaćanje koncepcije

prema principu “od polja do stola” i postupak ukupne kontrole hrane i hrane za životinje


Razgovarala: Vera Volarić, dipl. ing.

Jedan od naših vodećih autoriteta u području prehra-ne te najplodniji pisac stručne i znanstveno-popularne publicistike o prehrani u Hrvatskoj zasigurno je dr. sc. Ignac Kulier. Iza njega je trinaest knjiga, dva CD-ROM-a

i poznati DVD “Nutrifit”, ali i velik broj stručnih i znanstvenih ra-dova iz područja prehrane. Zapravo, cijeli profesionalni život dr. sc. Ignac Kulier posvetio je unapređenju kvalitete prehra-ne, specijalizirao je dojenačku i dječju hranu te specijalnu di-jetetiku na Kraljevskom institutu Danske u Hillerodu, i to kao stipendist danske vlade. Radeći u Istraživačkom institutu Pli-ve kao znanstveni suradnik, projektirao je hranu za dojenčad i malu djecu te za sportaše i vojsku. Danas sa sigurnošću možemo reći da mu je dugogodišnji profesionalni rad donio veliku reputaciju kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Dr. sc. Kulier redovni je član Akademije medicinskih znanosti Hrvat-ske, bio je član Povjerenstva za dodatke hrani Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, prvi je u Hrvatskoj utemeljio web stranice pod nazivom “Zdrava hrana & prehrana”, a je-dan je i od inicijatora “mediteranske prehrane”.

O nedavnim agresivnim, uglavnom negativnim i znanstve-no neutemeljenim i netočnim tvrdnjama o štetnosti mlijeka ali i problemima pravilne prehrane i valjanom izboru hrane, pro-čitajte u nastavku.

Našim čitateljima odmah trebamo iznijeti jasnu sliku o • mlijeku. Je li mlijeko najkvalitetnija i najpotpunija namir-nica i do koje životne dobi je dobro piti mlijeko?Mlijeko, slično kao jaja i kruh, spadaju u temeljne namirnice jer se konzumira od najranijeg perioda života, tj. dojenač-kog doba pa sve do duboke starosti, naravno, osim u sluča-jevima nepodnošljivosti na mliječni šećer laktozu ili alergija. Mliječni proteini (kazein i laktalbumin) sadrže sve esencijal-ne aminokiseline neophodne za razvoj organizma, a mno-gi stručnjaci smatraju ih vrednijim od proteina mesa. Osim toga, mlijeko sadrži obilje kalcija (128 mg/100 g), vitamina A (204 i.j.), vitamina B2, pantotenske kiseline itd. Pa sama či-njenica da malo dijete isključivo mliječnom prehranom izvan-redno brzo napreduje, govori u prilog da je to kompletna hrana koja pokriva sve tjelesne potrebe. Mlijeko je namirnica

animalnog podrijetla (osim u slučaju majčinog mlijeka) i podliježe procesi-

ma kvare-

nja, falsificiranja i kontaminacije potpuno isto kao i sve druge namirnice. No, prednost mlijeka je u tome što se od kravljeg vimena do stola o kvaliteti brinu strojevi i hladni lanac, a na kraju i odgovarajuća ambalaža, što kod drugih namirnica obično nije slučaj. Ukratko, mlijeko je ili pasterizirano ili ste-rilizirano pa glede higijenske ispravnosti nema problema, ali mlijeko je i vrlo dobro zaštićeno i nalazi se pod stalnim nad-zorom dobro opremljenih laboratorija.

Odavno je poznata kampanja protiv mlijeka pa eto • sada i na našim prostorima, ali ona još uvijek nema uporišta osim u SAD-u gdje se koristi hormonski doping za mliječne krave. Kako gledate na nedavne medijske istupe pojedinaca koji su govorili o opasnosti mlijeka koje sadrži hormon rasta?Velik broj afera s namirnicama koje su se dogodile na razme-đu dvaju stoljeća, a počeli kravljim ludilom pa preko dioksina do trovanja dječje hrane melaminom u Kini, uplašili su obične ljude što je dalo krila antiglobalističkom pokretu, tako da se proširila teza kako su “oko nas sami otrovi”. Osim toga, dogo-dile su se i namjerne kontaminacije pakiranja mlijeka u nekim samoposluživanjima u Italiji i drugim zemljama, razvila se teza da masnoća mlijeka izaziva srčani udar, da mlijeko sadrži di-oksin itd. Nemojte zaboraviti da su se svojevremeno putem faksa širili pamfleti kako mlijeko treba izbjegavati jer je toksič-no itd. A zaziranju od mlijeka najviše je pridonijela apsurdna odluka američke administracije za hranu i lijekove (FDA), koja je pod pritiskom industrijskog lobija donijela kontraverznu od-luku o uporabi sintetskog hormona rasta Posilaca u produk-ciji mlijeka, čija je svrha bilo povećanje muznosti krava muza-ra 25-30 posto. Posljedica je prisutnost ostataka hormona u mlijeku s nepoznatim dugoročnim učincima na zdravlje ljudi. Naravno, posljedice su vidljive i za krave u obliku prave epide-mije upalnih promjena vimena. Europska unija takvu odluku nikad nije donijela, tako da na europskom tlu uporaba hor-mona u stimulaciji krava na mlijeko nije dopuštena. Ako neki proizvođač samostalno krene u takvu aktivnost, ona je ile-galna i lako će biti prepoznata a po svoj prilici izazvat će više štete nego koristi.

Na osnovi svega spomenutog, predstavnici antiglobalistič-kih organizacija kontinuirano su stvarali famu kako je mlijeko opasno po zdravlje i kako ga treba izbjegavati. Za sada stvari stoje ovako: u EU a pogotovo u Hrvatskoj nema nikakve opa-snosti od kontaminacije mlijeka sintetskim hormonima, ali kod

toga molim ne treba zaboraviti prisutnost ostataka prirod-nih hormona koje sadrži mlijeko.

16

Zdrava prehrana nije nikakva posebna filozofija

raZgovor s dr. sC. ignaCom kulierom, poZnatim hrvatskim nutriCionistom

17Mlijeko i Ja MLJEKARSKA REVIJA 17

Prednost mlijeka

je u tome što se od kravljeg vimena do stola o kvaliteti brinu strojevi i hladni lanac, a na kraju i odgovarajuća ambalaža, što kod drugih namirnica obično nije slučaj

Znači, hormon rasta ne koristi se na hrvatskim farma-• ma pa što se toga tiče naši potrošači mlijeka mogu biti sigurni?Kao što sam rekao, u EU pa tako i u Hrvatskoj uporaba hor-mona rasta nije dopuštena. Tvrditi da taj hormon sadrži naše konzumno mlijeko, i to bez ikakvih dokaza, tj. analize mjero-davnog laboratorija, u najmanju je ruku opasan posao. Ina-če, kod nas svatko izjavljuje što ga volja, međutim, ulaskom u EU to tako više neće prolaziti jer je među ljude unositi paniku opasna rabota. Sjetimo se goveđeg ludila - mnogi su htjeli na silu da ga ima i kod nas, ali kao što je čitateljstvu poznato, po-treban je dokaz, tj. u mozgu uginulih krava moraju se pronaći odgovarajući degenerativni procesi. A nalazi su bili negativni.

Amerika je dopustila korištenje spornoga sintetskog • hormona za krave muzare. Jeste li se susretali s tim mli-jekom, imate li možda informacije iz Amerike o tržištu, odnosno konzumaciji takvog mlijeka?Moj sin sa snahom živi u Kaliforniji već 15 godina i gotovo sva-ke sam godine tamo. Ja se s njima šalim i kažem da su de-beli od hormona. Međutim, tijekom mjesec dana koliko tamo boravim redovito pijem mlijeko i bijelu kavu, a ne osjećam ni-kakve tegobe. Naravno, svjestan sam da problemi dola-ze tek nakon dugotrajne uporabe takvog mlijeka. Moja unuka, koja sada ima 18 godina, također redovito pije mlijeko i nema nikakvih problema.

Jesu li znanstvena istraživanja potvrdila utje-• caj konzumacije mlijeka na pojavu ranijeg puber-teta kod djece i prijevremeni porod kod trudnica?U SAD-u pedijatri su odavno upozoravali da djevojčice sve ranije i ranije dobivaju sekundarne spolne oznake. Tako se vrijeme spolnog dozrijevanja djevojčica od 10 godina pomaklo za 24 mjeseca pa nije nikakvo čudo da djevojčica s desetak godina već ima narasle grudi. Pedija-tri su za takvu pojavu optužili upravo sintetski hormon rasta dobiven rekombinacijom gena. No, uzbuna svjetske stručne javnosti nastala je nedavno, kada je u Kini utvrđeno prerano dozrijevanje djevojčica pod utjecajem sintetskog hormona ra-sta u mliječnom prahu za djecu. Analize uzoraka potvrdile su da je zaista riječ o sintetskom hormonu i po dobrom običaju kineske zdravstvene vlasti slučaj su sankcionirale. Me-đutim, naknadnom analizom utvrđeno je da se konta-minirano mlijeko u prahu i dalje prodaje. Kineski slu-čaj ne treba shvatiti kao pravilo već kao iznimku. Uvi-jek ima onih koji pokušavaju prevariti.

A što je s uvozom mliječnih proizvoda iz • Amerike?Koliko je meni poznato, EU ne uvozi mlijeko iz SAD-a pa ga prema tome ne uvozi ni Hrvatska. Naime, Italija, Nizozemska, Francuska i Njemačka veliki su europski proizvođači i američki uvoz nije im neophodno potreban.

Je li hormon rasta nešto čega se najviše moramo bo-• jati, ili postoje druge tvari koje mogu nanijeti veću štetu organizmu? Što je s antibioticima?Naravno, antiglobalisti su navalili na hormone, premda daleko veća opasnost prijeti od ostataka veterinarskih lijekova (an-tibiotika) pa ako hoćete i od ostataka pesticida. Ljudi uvijek pretjeruju, a kao što je dobro poznato, u strahu su velike oči. Sjetite se silne panike nakon prve oboljele krave od BSI-a u Sloveniji, naše su mesnice opustjele. Danas više nitko na to ne gleda. Po meni, tu je velika odgovornost medija, tj. kakvu informaciju pušta u javnost.

Koliko su naši laboratoriji kvalitetno opremljeni kako bi • detektirali određenu opasnost u mlijeku i rade li dobro?Naši laboratoriji u Zagrebu, Osijeku i Splitu dovoljno su opre-mljeni za standardnu analitiku mlijeka i mliječnih proizvoda kako mikrobiološki, tako i toksikološki. Djelomično ili potpu-no prilagodili su se načinu rada s EU propisima. Ulaskom u EU situacija će se još i poboljšati. Sjetimo se dioksina u Belgiji

MLJEKARSKA REVIJA18 Mlijeko i Ja18

pa i nedavno u Njemačkoj. Mnogi njihovi laboratoriji nisu imali metodologiju za utvrđivanje dioksina, ali su ubrzo nakon slu-čaja metodologiju uspostavili. Kad imate stručne ljude, meto-da se može usvojiti preko noći.

Mlijeko može biti izvorom problema, sjetimo se Kine i • Japana. Ali u Hrvatskoj do danas nikada nije bilo incide-nata u vezi s mlijekom. Je li to istina?S mlijekom, kao i svakom drugom namirnicom, može se do-goditi svašta na putu od kravljeg vimena do stola potrošača. Slučajevi s melaminom u Kini to najbolje potvrđuju. Njihovo je mlijeko loše kvalitete, tj. ne sadrži dovoljno proteina. Naravno, takvo loše mlijeko nije za prehranu male djece, pa su se od-lučili na obogaćivanje melaminom, tj. kemikalijom koja sadr-ži visok postotak dušika, a koji se poslije Kjeldahl metodom može utvrditi. Međutim, zaboravili su da je ta kemikalija koja se koristi kao intermedijer u industriji plastičnih masa - toksič-na. Posljedice su bile strahovite, i to je najveće masovno tro-vanje djece u povijesti jer je oboljelo oko 300.000 djece, s tim da je šestero umrlo. Glavni i odgovorni za lažiranje mlijeka u prahu pohapšeni su a neki direktori i strijeljani. Na sreću, mi do sada nismo imali problema s mlijekom i sirevima.

Utječe li mlijeko na pojavu dijabetesa ili artritisa?• O mlijeku svaki novinar piše na temelju sumnjivih izvora s inter-neta i tada principijelno zauzima negativan stav kada je riječ o mlijeku. A tamo možemo pročitati svašta, pa i da mlijeko izazi-va artritis, osteoporozu, dijabetes itd. Ja, primjerice, mlijeko ko-ristim od kada znam za sebe a od dijabetesa još nisam obolio. Treba reći da se mlijeko vrlo široko koristi u drugim namirnica-ma (sladoled, sirevi, smrznute slastice, kolači, keksi, pecivo) i tamo mlijeko nikad nije napadnuto, što je meni vrlo zanimljivo.

Kako se mediji odnose prema mlijeku?• Mediji jure za senzacijom, a svakako nije senzacija ako netko tvrdi da je mlijeko zdravo i da ga treba piti, već je senzacija da je nešto toksično, da je netko stradao i tome slično. Pre-ma tome, izjava da mlijeko izaziva osteoporozu apsurdna je jer bih se prema toj logici ja već davno trebao srušiti. Prema tome, mediji se prilagođavaju i trenutnoj situaciji u zemlji koja je nabijena negativnim emocijama. U tom kontekstu sve je hr-vatsko loše, svi su korumpirani, sve je toksično i sve bi trebalo

strpati u Remetinec. Dakle, netko podvalju-

Europska unija nikada nije donijela odluku o uporabi sintetskog hormona

rasta Posilaca u produkciji mlijeka, tako da na europskom tlu uporaba hormona u stimulaciji krava na mlijeko nije dopuštena

je i prodaje mlijeko puno hormona. Naravno, tome nije tako jer kod nas još nema službeno objavljenih podataka o rano sazrelim djevojčicama od deset ili manje godina.

Prehrambene navike

Zima je razdoblje kada većina ljudi češće konzumira • kaloričnu hranu i manje se kreće. Kako učinkovito regu-lirati tjelesnu težinu i riješiti se nakupljenih toksina u or-ganizmu?Nekoliko dana biti na vrlo drastičnoj dijeti (čajevi, bijelo meso peradi, dvopek) a zatim upražnjavati “Nutrifit” dijetu prema je-lovnicima. Toksini će se isprati a akutni post će pokrenuti za-lihe sala iz zimskog perioda. Ponavljam, sve je u motivaciji. To vam je kao kad se netko odluči popeti na Mount Everest. Me-tar po metar i eto ga na vrhu. A tko se uplaši od prvog kru-ljenja želuca i tko se ničega neće odreći, savjetujem mu da uopće ne mršavi. Sve dok mu liječnik ne priopći ili umrijeti ili prestati jesti.

Prehrambene navike prilagodili smo modernom na-• činu života, sve češće jedemo brzo pripremljenu hranu, često loše kombiniramo namirnice, a i porcije su nam sve veće. Kako promijeniti prehrambene navike, zapra-vo od kuda krenuti?Treba krenuti ODMAH i bez ikakve pompe, bez ikakve najave i fanfara prepoloviti obroke, da bi se nakon nekoliko dana pot-puno izostavila večera ili eventualno pojeo voćni jogurt. Nema popodnevnog spavanja, nema kava i kolača, gaziranih napita-ka, nema piva ni grickalica, nema čipsa. Naravno, odricanje od svega što je srcu priraslo nije lako, a onda kad se malo navikne sve je lakše. Ukratko, ništa se ne postiže bez discipline. A kad se uspjeh konačno ukaže, nema slavlja već treba nastaviti da-lje, tj. sve dok to ne postane rutina i novi način života.

Svjedoci smo da se danas teško oduprijeti agresiv-• nom reklamiranju mnogih nezdravih prehrambenih pro-izvoda, osobito su tome podložni mladi. Što preporuča-te? Kako mijenjati svijest?To je vrlo teško jer je utjecaj medija strahovit. Pogledajte vezu između nogometa i piva i grickalica. Pivarska industrija (kažu tako) ulaže polovicu dohotka u TV reklame, a kada je europ-sko ili svjetsko prvenstvo i više. Marketinški stručnjaci spojili su svoje pivo s nogometom i sada svi smatraju da gledanje TV prijenosa utakmica podrazumijeva pijenje piva. A svaka boca ima 130-150 kcal koje su potpuno nepotrebne. Posebno stra-stveni navijači popiju za večeru po 3-5 boca piva, a to je oko 1000 nepotrebnih kalorija. Kino predstava u novim dvorana-ma velikih šoping centara podrazumijeva kupovinu kukuruznih kokica. Gdje piše da se uz gledanje filma mora jesti? To smo importirali iz Amerike. Kao što je poznato, kokice su vrlo kalo-

rične. Djeca koja dobiju novce od roditelja za doručak na kiosku kupe razne slatke pločice čije su

reklame vidjeli na TV-u.


Koji je optimalan broj obroka tijekom dana?• Jedino je važan doručak i on može biti obilan, ali sve drugo treba reducirati na minimum. Gledano kalorijski, za doručak do 300 kcal, za ručak 550 i za večeru 150. To bi bila popri-lično drastična dijeta, tj. oko 1000 kcal. Svako sebi treba pri-lagoditi obroke i tu je Nutrifit dijeta vrlo elastična, jer dopušta oscilacije prema preferencijama korisnika.

Svjedoci smo da se osobito žene vode trendovskim • mršavljenjem, najčešće pred ljeto. Koliko je ovdje važna motivacija, je li potrebno biti psihološki jaka osoba, ili jednostavno treba promijeniti filozofiju života?Slažem se da žene mršave trendovski ili možda preciznije - sezonski. Od Božića do Uskrsa zagrde se jelom i pićem, a onda pribjegavaju drastičnom skidanju što opet nije dobro jer izaziva glad. Panika nastaje jer treba odjenuti bluzice i su-knjice a sve se vidi. Žene su podložnije panici koja nastaje prvenstveno nakon tuširanja i odijevanja, a zatim nakon pre-listavanja ženskih časopisa gdje je sve nategnuto i zategnuto, našminkano i napirlitano. Moj savjet - ne mogu sve žene biti manekenke, ali mogu puno učiniti na sebi.

Što mislite o mliječnim dijetama? • Mršavjeti se može na različite načine (postoji oko 250 dijet-nih režima) i s različitim namirnicama pa između ostalog i s mlijekom. Naime, mlijeko je punovrijedna namirnica pa se uz male dodatke relativno lako može uspostaviti “mliječna” dije-ta. Najveći je problem svake osobe koja želi mršavjeti upra-vo jelovnici jer budimo pošteni, malo tko zna odrediti kalo-rijsku vrijednost namirnica. Upravo zato, ja sam na DVD-u

“Nutrifit” sastavio sto gotovih jelovnika (33 doručka, 33 ručka i 33 večere), koji bez obzira kako se međusobno spoje daju 1250 kcal. To je zgodno jer se ne mora razbijati glava s kalo-rijama. Nutrifit dijeta nagrađena je 2008. kao “kraljica dijeta” od strane čitateljstva Nacionala. Međutim, najvažnija je mo-tivacija. Tko čvrsto odluči za godinu dana može izgubiti 10-15 kg. DVD se može nabaviti pozivom na tel. 01 66 88 611.

Vječita dvojba naših potrošača - margarin ili maslac?• Uvijek je bolji i zdraviji maslac jer u njemu nema trans masnih kiselina, a što se tiče zasićenih masnih kiselina iz mliječne masti, ona je problem samo kod osjetljivih osoba koje slažu masne plakove u krvnim žilama. Trans masne kiseline koje sadrži margarin toksične su i sasvim sigurno negativno djelu-ju na zdravlje srca i krvnih žila.

Je li istina da čokolada i debljina nemaju nikakve veze?• Čokolada je odličan izvor energije za jednokratnu primjenu, međutim, ako se svakodnevno uništi po jedna tabla to nika-ko nije dobro. Čokolada kao i vino - najbolje je jedan komad i jedna čaša.

Je li večera glavni neprijatelj naše linije?• Jest, jer se nakon toga ide na spavanje, dakle nema utroška

već se sve taloži u salo. Jedan je istočni mislilac rekao - naj-bolja je večera koje nema!

Još jedna dilema - smeđi ili bijeli šećer?• Ta dilema ne postoji, naime, to je jedan te isti šećer s istim ka-lorijama, samo jedan malo manje rafiniran, tj. sadrži malo više minerala. To je najbezočnija prijevara lakovjernih ljudi.

Koje masnoće trebamo izbjegavati?• Generalno ih treba svesti na minimum, ali na prvom mjestu treba izbjegavati zasićene masti iz mesa. Kada se u prehra-nu uvede maslinovo ulje, ono automatski potisne sve ostale masnoće.

Ima li zaista istine u tvrdnji da je crno vino najzdravije • prirodno piće i koliko je važno biti umjeren?Postoji kineska mudrost koja kaže da sve što je dobro treba umjereno uživati. Osobito to vrijedi za crno vino koje je zaista najzdraviji napitak na planetu. Za zdravlje je potrebna samo jedna čaša i ovdje ne vrijedi pravilo - što više to bolje.

Kako stvoriti ili sačuvati dobar imunitet? Postoji li • neka uspješna formula?Zdrava i balansirana prehrana te fizička aktivnost glavni su preduvjeti dobrog imuniteta.

Kako jesti zdravo i na poslu? Je li moguće izbjeći fast • food?Tako da obrok pripremite sami kod kuće i nosite ga na posao. To je osobito zgodno za žene jer nose torbe a često i razne vrećice za plac.

Pred nama su uskrsni blagdani i ugodna obiteljska • atmosfera. Kako izbjeći prejedanje tijekom blagdana?Relativno jednostavno - nigdje se nemojte najesti već sve samo probajte. Kremaste kolače i masna jela izbjegnite, ču-vajte se kolača od masnog (lisnatog) tijesta, nemojte piti gazi-rana pića i naravno alkohol, koji je velik donator suvišnih kalo-rija. Spomenuli smo kalorijsku vrijednost piva koje prosječno sadrži 4% alkohola, a što mislite koliko onda donose žestoka pića sa 40% alkohola, ili vino sa 15% alkohola? Čaša po čaša i evo 1000 kcal koje idu u salo.

Možete li dati nekoliko praktičnih savjeta?• Zdrava prehrana nije nikakva posebna filozofija, to je strplji-vost i uporan rad. Poznati hrvatski stručnjak Mateljan studi-rao je hranu i običaje obilazeći 80 zemalja u svijetu i napisao o tome vrijednu knjigu od 800 stranica. Ako napravite samo deset posto tog posla, napravili ste mnogo.

Izjava da mlijeko izaziva osteoporozu apsurdna je jer bih se ja prema toj logici

već davno trebao srušiti


prof. dr. sc. Boro Mioč

Pelješac je mnogima, pa i izvan granica Republike Hrvatske, poznat po vrhunskim vinima (plavcu malom, pošipu, dinga-

ču i dr.), osebujnom reljefu, raznolikoj vegetaciji, očuvanom okolišu te broj-nim plažama i besprijekorno čistom moru. U prošlosti je na ovim prostori-ma, osobito na nepristupačnim, vino-gradarstvu i povrtlarstvu manje pogod-nim terenima pasla stoka, a trudbenič-ki život bez pomoći magarca bio je ne-zamisliv te je gotovo svako kućanstvo uzgajalo magarce. Postoje znanstveni dokazi (arheološki nalazi) da su se prvi stanovnici poluotoka (Iliri) uglavnom bavili stočarstvom. S vremenom je broj stoke bivao sve manji, a njihova važ-nost u životu lokalnog stanovništva sve slabija. Tako je danas, unatoč povolj-nim uvjetima, dugoj stočarskoj tradiciji i mogućnosti plasmana proizvoda tije-kom turističke sezone, stočarska proi-zvodnja gotovo zanemariva. Međutim, unatoč vrlo skromnom broju domaćih životinja koje obitavaju na području po-luotoka Pelješca, ta je stočarska pro-izvodnja po mnogočemu jedinstvena, drugačija i preporučljiva kao gospo-

darski isplativ model proizvodnje mlije-ka i mesa prvenstveno na našim otoci-ma i priobalju.

Jedinstveni po mnogočemu

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Antunović, vlasnika Josipa Antunovi-ća, bavi se uzgojem magaraca, ovaca i koza u Kuni na Pelješcu. Po čemu je to gospodarstvo Antunović drukčije, jedin-stveno, prepoznatljivo? Filozofski je od-govor na ovo pitanje - svaki uzgajivač je jedinstven, osobit i samo je jedan takav. Međutim, uistinu samo je jedan uzgaji-vač magaraca, ovaca i koza u Kuni na otoku Pelješcu, u tipičnom vinogradar-skom, vinarskom i maslinarskom kraju. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Antunović jedinstveno je i po tome što svoju stočarsku proizvodnju temelji na izvornim pasminama dubrovačkoj ovci

- rudi, hrvatskoj šarenoj i hrvatskoj bije-loj kozi te magarcima. U ovo recesijsko i napose za poljoprivredu teško vrijeme gospodarstvo je uspjelo pronaći gospo-darski isplativ sustav uzgoja izvornih pa-smina, koji je u suvremenoj tržišnoj po-ljoprivredi jedino dugoročno jamstvo op-stanka i očuvanja izvorne pasmine, oso-bito dubrovačke ovce - rude koja je na rubu opstojnosti. Na taj način gospo-

darstvo pridonosi očuvanju kulturološ-ke i gastronomske baštine te starih ne-lažiranih tehnologija uzgoja stoke i proi-zvodnje hrane. Općenito, najvažnije od-like izvornih pasmina su otpornost, pri-lagodljivost, skromnost i dugovječnost. Međutim, zbog manje proizvodne učin-kovitosti, izvorne i lokalne pasmine de-setljećima su potiskivane, prepuštajući mjesto uvezenim, usko selekcioniranim i proizvodno isplativijim pasminama. Tako su u svijetu, pa i u Hrvatskoj, brojne pa-smine nestale a i danas su neke od njih u skupini ugroženih. Stoga je svaki uz-gajivač izvornih pasmina od osobite važ-nosti, jer ne samo da pridonosi očuva-nju genotipa, nego se neposredno brine i o očuvanju određenog krajolika te bio-raznolikosti. U Hrvatskoj je važnost au-tohtonih pasmina još istaknutija, jer one uz sebe vežu uzgajivače zadržavajući ih najčešće na za život neatraktivnim po-dručjima te na taj način one neizravno igraju i demografsku ulogu. Gospodar-stvo obitelji Antunović trenutačno uzga-ja oko 200 rasplodnih grla dubrovačke ovce - rude, 70 rasplodnih koza te 50 magaraca. Ovce i koze koriste za proi-zvodnju mesa, uglavnom janjećih i jare-ćih trupova vrhunske kvalitete te mlijeka koje prerađuju u sir i skutu, dok se ma-

Važno je biti poseban i drugačiji!Besprijekoran sklad izvorne pasmine, autohtonoga mediteranskog i ekološki sačuvanog podneblja te stare profitom neopterećene tehnologije, rezultira dobivanjem proizvoda vrhunske kvalitete


garci koriste u turističke svrhe i za proizvodnju mlijeka. Životinje tijekom cijele godine borave na pašnjacima pa-sući mediteransku vegetaciju s brojnim vrstama ljekovitoga i aromatičnog bi-lja koji proizvodima (mesu, mlijeku, siru, skuti) daju specifičan okus i prepoznat-ljivu aromu. Besprijekoran sklad izvorne pasmine, autohtonoga mediteranskog i ekološki sačuvanog podneblja te stare profitom neopterećene tehnologije, re-zultira dobivanjem proizvoda vrhunske kvalitete. Gospodarstvo godišnje proi-zvede oko 400 L magarećeg mlijeka čija je proizvodnja vrlo specifična budući da magarice daju mlijeko samo dok imaju mlado (pule). Stoga, prije mužnje pule treba odvojiti od majke (magarice). Uz to, specifičnost je ove proizvodnje vrlo mala količina mlijeka po jednoj mužnji i maga-rici te zahtjevna mužnja koju otežava ne-mirnost magarice ali i dva sisna otvora - dva mlaza iz jedne sise.

Tradicionalna tehnologija

Gospodarstvo godišnje proizvede oko 5000 L ovčjeg mlijeka, oko 2400 L ko-zjeg mlijeka, 1500 kg janjetine, 600 kg jaretine te oko 400 kg kaštradine (suše-no ovčje i kozje meso). Mlijeko na obitelj-skom gospodarstvu, primjenom tradi-cionalne tehnologije, prerađuju u sir i u skutu. Uglavnom proizvode Dubrovački sir, koji se pripravlja od mješavine kravlje-ga, ovčjega i kozjeg mlijeka, a može biti u maslinovu ulju ili bez ulja. Specifičnost je ovoga gospodarstva i u tome što do-bivene poljoprivredne proizvode na trži-šte plasira kroz vlastitu agroturističku po-nudu te tako nema problema s plasma-nom vlastitih proizvoda. Gospodarstvo tvrdi da je njihov najveći problem nabava kvalitetne hrane za hranidbu stoke tije-kom zime, koju uglavnom dovoze iz Like te su im troškovi prijevoza vrlo visoki, što znatno otežava i poskupljuje njihovu pro-izvodnju. Uz to, veliki problem je i što ne-maju veterinara - veterinarska ambulanta je prazna te ovim putem pozivaju javno doktore veterinarske medicine koji su za-interesirani za posao da se jave, a uz osi-gurano radno mjesto čeka ih i stan te pri-mamljiv osobni dohodak.

Razgovarala: Vera Volarić, dipl. ing.

Ovo je zaista pravi idilični seoski turizam u prelijepom kraju naše do-movine, čemu zasigurno teže mnoga naša seoska gospodarstva. Od osobitog je značaja i činjenica da je i nadležno Ministarstvo po-

ljoprivrede prilično blagonaklono prema ovakvom načinu gospodarenja i promicanja kulturne baštine i posebnosti, pogotovo kada je riječ o ruralnim područjima. Stočarstvo je tradicija obitelji Josipa Antunovića, jer su se sto-čarstvom i vinogradarstvom bavili i njegovi preci koji su tu ljubav uspjeli pre-nijeti i na Josipa. U ovom zahtjevnom poslu od velike su pomoći supruga Nevenka i sin Milo, a kći Ana na studiju je u Zagrebu, pa njezina pomoć za-sigurno najviše nedostaje njenoj majci Neni.

Nalazimo se u prekrasnoj konobi, jednako tako izvornoj kao i sve ove izvor-ne pasmine domaćih životinja koje Antunovići drže na gospodarstvu. Nije teš-ko pretpostaviti da je i hrana koja se priprema jednako tako izvorna i posebna,

Gospodarstvo Antunović

jedinstveno je i po tome što svoju stočarsku proizvodnju temelji na izvornim pasminama - dubrovačkoj ovci - rudi, hrvatskoj šarenoj i hrvatskoj bijeloj kozi te magarcima

Što je to tako neodoljivo privlačno u ovom teškom i zahtjevnom poslu cijele obitelji Antunović, doznali smo u razgovoru s našim ljubaznim domaćinom Josipom Antunovićem

Jedinstvena ljepota hrvatskoga juga


za čiju je kvalitetu zaslužna gospođa Nena, koja samozatajno i učinkovito u ovoj konobi dominira, kako u lakoći posluživa-nja gostiju, tako i u spretnosti i znanju pripreme najfinijih jela, uz koja se i te kako uklapa odličan domaći kruh ispod peke.

Posve slučajno, upravo danas, 7. travnja, kada se u svije-tu obilježava Svjetski dan zdravlja, razgovaramo s vlasnikom obiteljskoga gospodarstva Antunović, najvećeg proizvođača magarećeg mlijeka u Hrvatskoj. S obzirom na odavno pozna-tu činjenicu kako mlijeko magarice, osim svoje hranjive vrijed-nosti ima i određena vrlo ljekovita svojstva, i naše prvo pitanje posvetit ćemo ovoj uvijek zanimljivoj temi.

Kao iskusan proizvođač magarećeg mlijeka, smatrate • li da je ono zaista ljekovito?Ne samo što je ljekovito nego je i zdravo i najzdravije, ali i najsličnije majčinome mlijeku. To je mlijeko koje se dobiva u malim količinama i nikako se ne smije kuhati jer gubi sva svoja svojstva, nego se samo hladi i zamrzava i tako čuva dulje vrijeme.

Potiče li država uzgoj izvornih pasmina životinja i radi • li dovoljno na očuvanju ovog dijela kulturne baštine?Država potiče uzgoj izvornih pasmina magaraca, ali i osta-lih izvornih pasmina domaćih životinja. Međutim, moram ista-knuti kako nismo zadovoljni da se potiče uzgoj svih maga-raca, bez obzira na njihov broj. Trebalo je napraviti nekoliko farmi u cijeloj Dalmaciji i o njima je trebalo voditi računa na pravilan način. Treba poticati one ljude koji se time bave i koji hoće držati 20, 30 ili 50 magaraca, ali poticati nekoga tko ima samo jednog magarca svakako je suludo poticanje.

Uzgajate samo izvorne hrvatske pasmine ovaca, koza i • magaraca, što je danas rijetkost i po tome ste, čini se, je-dinstveni u Hrvatskoj. Možete li reći po čemu su te pa-smine specifične i zašto uzgajate baš njih? Moram istaknuti kako je velik uspjeh da baš ovdje na Pe-lješcu imamo magarce, zatim našu dubrovačku rudu, ali i našu šarenu domaću kozu. Sve ove nove hibridne pa-smine sigurno ovdje ne bi “prošle”, prvenstveno jer su ovo specifični krajevi sa specifičnom klimom, ovdje nema izo-bilja paše, općenito su oskudni uvjeti i ovdje jedino “more proć” samo naša domaća izvorna pasmina. Sigurno je da su otpornije i nisu toliko zahtjevne kao ove druge koje tu nisu doma, ove su pasmine doma i to je to. Najbolje su se tu uklopile jer su doma.

Najvažnije odlike izvornih pasmina su otpornost, prilagodljivost, skromnost i

dugovječnost

Što vas je potaknulo baš na uzgoj magaraca, kojih za • hrvatske uvjete imate ne baš mali broj?Nekada je svaka kuća na Pelješcu imala dva do tri magar-ca, mazge ili konje, jer je to bilo sve - i prijevozno sredstvo, i traktor, i auto! I onda su došla neka nova vremena u kojima ih nije bilo potrebno držati. “Ostali bi bili da nema nigdi ma-garca, da ga niko ne može vidit, da ne znaju dica kako izgle-da magarac”. Kako sam se opredijelio baviti seoskim turiz-mom, odlučio sam se u sklopu toga baviti i magarcima, da ih najprije zaštitim i “da se vidu tu di jesu i da tu postoje, jer tu i živu oduvik”.

Pamtimo vremena kada je svako naše dalmatinsko • mjesto imalo barem nekoliko magaraca, pa su se djeca vraćajući se s mora svojim kućama obvezno fotografira-la s njima za uspomenu. Ima li još toga i što mislite, bi li to mogao biti dobar brend?To bi svakako trebao postat naš brend. Kad turisti dođu na naš Jadran i vide naše magarce, nema onoga tko ne pože-li napraviti fotografiraju s njim, to je jedna lijepa uspomena. Ako nam dođe grupa turista, obvezno dovedemo magarca sa samarom i onda se napravi krug po livadi kako bi se tu-risti fotografirali.

Ima li istine u pričama da je magarac tvrdoglava živo-• tinja?U tome je malo istine, jer magarac nije tvrdoglav, to je nje-mu samo “prikačeno”, a ako je i bio tvrdoglav, vjerujem da je imao dobrog razloga. Ovi današnji magarci uopće nisu tvr-doglavi, s njima se jednostavno radi i nitko ih ne maltretira. Nekada je bilo drukčije, nekada je magarac puno radio, sla-bo su ga hranili i još bili grubi s njim - i onda je bio tvrdoglav, što je po mom mišljenju prirodna reakcija.

U prošlosti je uz mlijeko magarice vezan mit o ljepoti • Kleopatre, koja se u njemu svakodnevno kupala. Plani-rate li i vi nešto poduzeti u vezi s tim i ima li potražnje za magarećim mlijekom?

Obilazeći Pelješac s njegove sjeverne i južne strane put nas je ne slučajno do-veo do Poljoprivredne zadruge koja nam je predstavljena kao najstarija u Hrvat-skoj. Smatramo važnim istaknuti da je ova zadruga ostala dosljedna svojoj za-daći i poslu zbog kojeg je točno prije 113 godina i osnovana. Cijelo vrijeme aktiv-no je radila u korist svojih zadrugara, koji su i vlasnici zadruge i koja je u nepovolj-no vrijeme za zadrugarstvo opstala kao kreditno-štedna zadruga. Glavni posao zadruge je prerada grožđa zadrugara te dogovorno zajedničko formiranje cijene otkupa grožđa, na temelju dogovorenog plasmana i cijene vina na tržištu.

Zadivljeni Pelješcem s njegove sje-verne i južne strane, ostajemo zadivlje-ni i moderno opremljenim i impresivnim vinskim podrumom Matuško u Poto-mju. Kušajući nekoliko vrhunskih vina u

prekrasnom i rijetko viđenom ambijen-tu vinskog podruma, postajemo svjesni prirodnog bogatstva koje samo treba prepoznati, puno toga naučiti i naravno htjeti raditi, i to upravo onako kako nam je cijelo vrijeme druženja s nama tvrdio naš po mnogo čemu osebujan doma-ćin Josip Antunović.

Nezaobilazno kulturno i vjersko oku-pljalište nažalost malobrojnih stanovni-ka Kune i obvezna turistička destinacija je Franjevački samostan, kojega s puno

ljubavi vode fra Ivan Čutura i fra Matija Matošević. Crkvicu su podigli stanovni-ci Pelješca 1681. godine u čast Blažene Djevice Marije od Loreta. Danas Samo-stan posjeduje vrijednu i bogatu riznicu umjetnina slikara fra Ambroza Testena i fra Celestina Medovića, koju su nam s ponosom predstavili naši domaćini u Samostanu.

Odlazimo put Zagreba, nerado se ra-stajući s našim domaćinom, otprije nam poznatim zaljubljenikom u svoj kraj i sto-čarstvo. Iako svjestan sve težine ovoga posla, ostaje principijelan u nakani ne samo da nastavi tradiciju svoje obitelji, već da pokaže i dokaže sebi i drugima da se i od stočarstva može živjeti, ako se poštuju sva pravila prirodnih predis-pozicija jednoga kraja i stručnog mišlje-nja koje je Josip Antunović uvijek pošto-vao i uvažavao.


Planiramo napraviti nešto slično, a što se tiče potražnje, mli-jeko šaljemo diljem Lijepe naše, i to zaleđeno. Bude li potra-žnja veća, to nam neće biti problem jer ćemo povećati broj magaraca.

Hoćete li uspjeti svu tu ljubav prema životinjama pre-• nijeti na svoga sina?Mislim da hoću, jer se i danas već uključuje u sve poslove na gospodarstvu, a nadam se da će u budućnosti još i više.

Je li ovo zanimanje pravilan izbor za mlade ljude i što • biste vi poručili mladima?To je odlično zanimanje, samo što to ponajprije treba voljeti, i tko to voli on će u tome i uspjeti. Ima kod nas ovdje još pro-stora da bi se i više ljudi moglo ovime baviti, ali tako je došlo

i u narodu nekakva moda, pa smatraju - ako se baviš stočarstvom onda si manje vrijedan, a osobito ovčarstvom. Ja surađujem i s Hrvatskima šuma-ma i s vatrogascima, i siguran sam da bi nam trebalo upola manje vatrogasaca, a i upola bi manje bilo požara kad bi se ovdje, ali i diljem cijele Dalmacije držale ovce ili koze.

Planirate li uskoro još više unaprijediti proizvodnju i • ponudu na svom gospodarstvu?Najprije planiramo izgraditi mini siranu. Već smo napravili elaborat, ali sada čekamo neke bolje dane. Nadalje, planira-mo povećati broj koza i krava, i to opet naše izvorne pasmi-ne buše, od čijeg ću mlijeka praviti sir.

Kakva jela pripremate u vašoj konobi i nudite li uglav-• nom tradicionalna jela?U našoj konobi pripremamo isključivo domaću izvornu dal-matinsku hranu. Kako imamo ovce i koze, u ponudi su pe-čena janjetina na ražnju, pečena janjetina i kozetina s teleti-nom i krumpirima ispod peke, zatim lešo janjetina, pršut i sir i još mnogo domaćih proizvoda, a naravno tu je i domaće crno i bijelo vino i nekoliko naših likera.

Do sada najveća klinička studi-ja o učinku probiotičke bakte-rije LGG (lat. Lactobacillus rha-mnosus GG) na učestalost res-

piratornih infekcija u djece provedena je upravo u Hrvatskoj. Obuhvatila je velik broj ispitanika, njih 1023, i to u dva razli-čita okruženja: na uzorku od 742 djece starije od godinu dana liječene u bolni-ci, što je ujedno i najveće kliničko istraži-vanje u svijetu na ovu temu, i na uzorku od 281 djeteta u dječjem vrtiću. Kliničko istraživanje učinkovitosti LGG-a trajalo je

šest mjeseci u bolnici i tri mjeseca u vr-tiću, a kako bi se osiguralo razdoblje s najvećom učestalošću respiratornih in-fekcija, provedeno je tijekom zimskih i proljetnih mjeseci.

Manji rizik od respiratornih infekcija

Kliničkom studijom utvrđeno je kako su djeca koja su tijekom kliničke stu-dije primala LGG znatno rjeđe obolije-vala od infekcija gornjih dišnih putova, u usporedbi s djecom koja su uzima-la fermentirani mliječni pripravak bez

LGG smanjuje rizik od respiratornih infekcija u djecePokazala najveća klinička studija provedena na više od 1000 ispitanika

PROBIOTIK

probiotika (placebo).

Učinkovita prevencija

Stoga se LGG preporučuje u točno odre-đenim kliničkim indikacijama kao valjana preventivna mjera kod smanjenja rizika od infekcija gornjih dišnih putova (prehla-de i upale ždrijela) djece u kolektivu i dje-ce na pedijatrijskim odjelima, navodi se u zaključku kliničke studije.

“Dobra” bakterija

LGG je probiotička bakterija koja doka-zano jača otpornost organizma, a što potvrđuju rezultati više od 500 kliničkih istraživanja provedenih u svijetu. I ovim je istraživanjem, provedenim u Hrvatskoj, potvrđena važnost LGG-a, a otvorene su i nove mogućnosti njegove kliničke primjene.

b. Aktiv LGG jača prirodni imunitet

b. Aktiv LGG jedini je mliječni proizvod s LGG-om u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Naš je najpopularniji funkcionalni jogurt, zahvaljujući upravo klinički dokazanom učinku LGG-a na ja-čanje prirodne otpornosti organizma i perjanica je domaće mliječne industrije posljednjih jeda-naest godina. Zdravstvena tvrdnja b.Aktiva LGG

“Jača prirodni imunitet” odobrena je od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH.


LGG je probiotička bakterija čija je učinkovitost ispitivana u brojnim kliničkim studijama, a najnoviji

rezultati pokazuju da u točno određenim kliničkim indikacijama ima i preventivni učinak na razvoj respiratornih infekcija u djece - kaže dr. sc. Iva Hojsak, dr. med.


Kolekcionari boca mlijekaKod nekih ljudi odavno zaboravljene staklene boce za mlijeko nisu pale u za-borav. Njima one predstavljaju nostal-gičan simbol prošlog vremena, mnogi kažu ljepšeg vremena prije današnjeg posve moderniziranog. Da, postoje lju-di koji sakupljaju staklene boce u koje se mlijeko punilo prije više od sto go-dina. U Velikoj Britaniji postoji Nacional-no društvo sakupljača boca za mlijeko koje kao neprofitna organizacija izdaje i mjesečne kratke novine Mliječni put, s informacijama o zanimljivim povijesnim podacima o bocama za mlijeko, eduka-tivnim člancima, kolekcijama i kolekcio-narima mliječnih boca.

Prije 1930. godine boce za mlijeko bile su staklene, okrugle, nakon 1940. poprimile su četverokutni oblik. Do 1930. godine ime mljekare i naziv proi-zvoda utiskivani su posebnim kalupima u staklo. Nakon 1930. staklene boce

oslikavale su se ručno, posebnim bo-jama. Od 1960. staklene boce zamije-njene su kartonskom ambalažom, a po-slije se uvode i plastične boce. Upravo su ručno oslikane staklene boce i one s “ugraviranim etiketama” danas kod kolekcionara na najvišoj cijeni. Na auk-cijama cijena jedne takve boce kreće se od 75 do čak 180 američkih dolara. Za-nimljivo je da se na staklenim bocama i onda nalazila poruka o važnosti mlije-ka u svakodnevnoj prehrani, pa je tako znalo pisati - mlijeko vam donosi zdrav-lje, pijte mlijeko - ojačajte svoje zdravlje, za zdrave zube i kosti, za snagu i vital-nost, za miran san, za lijepu kožu.

Čudan sport - utrka za kotrljajućim siromSvake godine, na proljetni državni pra-znik u mjestu Gloucesteru u Engleskoj tradicionalno se održava utrka za si-rom. Utrka je već 200 godina tradici-onalni događaj a popularnost mu sva-ke godine raste, ne samo kod lokal-nog stanovništva već i diljem svijeta, o čemu se može čuti i čitati u mediji-ma. Oni manje željni adrenalina dola-ze kako bi taj neobičan sport doživjeli uživo i jednostavno navijali. Kolut sira koji nosi isti naziv kao i mjesto, Glouce-

ster, pušta se niz strmi brijeg (Cooper’s Hill), a natjecatelji se doslovce naglav-ce bacaju i kotrljaju za njim. Brzina koju sir dostiže penje se čak i do 112 km/h. Pobjednik koji se prvi dokotrlja do lini-je cilja osvaja sir. Gloucester je tvrdi sir koji se proizvodi u obliku većeg koluta. Tijekom Drugoga svjetskog rata, zbog racionalizacije troškova, umjesto sira kotrljala se njegova replika izrađena od drveta, a unutar nje nalazio se mali ko-mad sira.

Zbog strmine brijega i velikih brzina koje natjecatelji postižu prilikom kotrlja-nja za sirom, utrka nerijetko završi oz-ljeđivanjem, poput uganutih gležnjeva, slomljenih kostiju i potresima mozga. Često se utrka ukratko opisuje: “Stoti-njak mladića natjerava kolut sira, kotrlja-jući se i bacajući niz 180 metara dug bri-jeg na čijem ih dnu sakupljaju bolničari i odvoze u bolnicu.”

Milna Tudor Kalit, dipl. ing. ZANIMLJIVOSTI

Margareta Zouhar Zec

Mliječni dan Upravne i biroteh-ničke škole, u suradnji s Hr-vatskom mljekarskom udru-gom, održan je ove godine

30. ožujka, i to po četvrti put, u parku Ribnjaku, u prostorijama Centra mladih Ribnjak u Zagrebu. I ove je godine ge-neralni sponzor događanja bio Dukat, a svoju potporu dali su i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo obrazovanja, kulture i športa, te Grad-ski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. Cilj je bio jedan školski dan pretvoriti u Mliječni dan, kada će učenici konzumacijom mliječnog obro-ka upozoriti na potrebu uvođenja pra-vilne i zdrave prehrane u srednje škole.

Učenici su odabrali baš mlijeko, jer su zdravstvena istraživanja pokazala pozi-tivnu ulogu mlijeka u promociji zdravlja i prevenciji različitih bolesti. Treba jesti različito, ali treba jesti zdravo. A mlijeko i mliječni proizvodi su zdravi. Preventiv-no i terapeutsko djelovanje mlijeka po-tvrđeno je kod kostiju, zubi, krvožilnog sustava ljudskog organizma, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i tumora.

Doživljaj za pamćenje

Unatoč popularizaciji mlijeka kao zdra-ve hrane, još uvijek kod nekih postoji mnogo nedoumica u vezi s mlijekom, što je uzrokom nedovoljne konzumaci-je mliječnih proizvoda, posebno među djecom u razvoju. Zato je pohvalno da učenici Upravne i birotehničke škole ni

Učenici Upravne i birotehničke škole iz Zagreba već četvrtu godinu zalažu se za otvaranje srednjoškolskih kuhinja sa zdravstveno standardziranim jelovnikom

Mliječni dan u zagrebačkom Centru mladih Ribnjak

ovu godinu nisu htjeli propustiti orga-nizirati Mliječni dan. Na učeničke lju-bazne molbe, profesorica Đurđica Vu-kmirović krenula je u organizaciju Mli-ječnog dana. No, Dijana Halilović, uče-nica 2. c razreda izrekla je još jednu zanimljivu ideju, koja je odmah prihva-ćena: “Zašto ne bismo na Mliječni dan napravili milenijsku fotografiju?”. A pro-fesorica Vukmirović nije imala srca od-biti. Zbog toga je angažiran Šime Stri-koman, upravo stručnjak za milenijske fotografije, i na Mliječni dan fotografija je u parku Ribnjaku i snimljena. U obli-ku kruške, jabuke i boce mlijeka, te u trokut koji simbolizira piramidu zdrave hrane kreativno se smjestilo 580 uče-nika, profesorice i profesori također, i na jednoj od livada parka Ribnjaka, za


lijepoga sunčanog dana fotograf Strikoman je

iz dizalice visoke 30 metara tako sni-mio 230. milenijsku fotografiju koja nosi ime Mliječni dan. Milenijska fotografija je ipak doživljaj za pamćenje.

Profesorica motivator

U zatvorenom prostoru Centra mla-dih Ribnjak učenice su pripremile igro-kaz čija se poanta kratko može opisa-ti kao - nemoj stalno jesti i sjediti pred TV-om jer ćeš postati debela, a onda će te dečko ostaviti i jesti ćeš još i više. A onda moraš liječniku. Bolje je jesti ma-nje, piti mlijeko, kretati se, dakle živjeti zdravo! Skupina učenica napisala je i pjesmu u čast mlijeka, koju su i otpje-vale, a navodimo samo njezine dvije ki-tice: “Ono što je fino, ono što je zdravo, volimo svi, pijemo svi, to je mlijeko pra-vo! Daje nam kalcij, kosti su jake, baš za nas prave upravnjačke đake!”

Po završetku igrokaza započeo je okrugli stol na temu “Prehrambene navike mladih i problemi pravilne pre-hrane u srednjim školama”, na kojem je sudjelovalo petnaestak predstavni-ka državnih i gradskih institucija, pro-fesori iz Upravne i birotehničke škole, te znanstvenici i stručnjaci koji se bave istraživanjima mlijeka.

Tako je Višnja Ljubičić iz Ureda za ljudska prava Vlade RH izrazila veliko zadovoljstvo što je prof. Đurđica Vu-kmirović veliki motivator u svojoj ško-li, ne samo po tematici pravilne pre-hrane i mliječnog dana, već i u vezi s mnogim temama na kojima su zajed-no radili. “Mislim da su vaše generaci-je vrlo sretne jer imaju takvu mentoricu koja je s mnogo entuzijazma zaintere-sirana za razna područja ljudskih pra-va. Ova poruka s milenijskom fotogra-fijom, vidim da je izazvala i pozornost medija što je vrlo dobro. Upravo sre-dinom mjeseca ožujka na razini Vlade održali smo razgovor sa čelnicima ra-diotelevizije, baš vezano za program-ski sadržaj radiotelevizije o temama ljudskih prava. Mi smo prigovarali da

je vrlo malo tema posvećeno mladi-ma i edukativnim sadržajima koji zani-manju i mlade i osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi s temama koje su zanimljive za njihovo područje i za njihov interes. Mislim da je ovakva tematika vrlo dobra, jer je vrlo važan čimbenik u promicanju zdrave prehra-ne, a i uopće u uklanjanju stereotipa kojima mladi ljudi teže u usvajanjima površnih standarda”, rekla je Višnja Ljubičić te dodala: “Ja sam prošle go-dine rekla da su upravo ove genera-cije koje se ovako educira o prehrani

- ambasadori prehrane”.

TV prilog je neistinit

Sudionici okruglog stola u razgovoru su komentirali prilog koji je emitiran u središnjem Dnevniku Hrvatske televizi-je 27. ožujka, u kojem je rečeno da mli-jeko nije zdravo, kalcij nije relevantna tvar, a da hrvatski poljoprivrednici mli-ječne krave tretiraju hormonima rasta. Igor Rešetar, farmer - proizvođač mlije-ka iz okolice Čakovca, inače predsjed-nik Hrvatskog saveza udruga proizvo-đača mlijeka, istaknuo je kako je prilog dotične novinarke potpuno neistinit, jer se hormoni rasta ne koriste u hranidbi mliječnih krava, kako u Europskoj uni-ji tako niti u Hrvatskoj. “Mlijeko svako-ga pojedinoga hrvatskog proizvođača pod stalnom je kontrolom državnog mljekarskog laboratorija u Križevcima, zdravlje mliječnih krava pod stalnom je kontrolom veterinarskih službi, tako da se ne može dogoditi da mlijeko koje nije zdravo za prehranu uopće ide u ot-kup, a kamoli u prodaju”, istaknuo je Rešetar.

Svoje negodovanje u vezi sa spome-nutim novinarskim prilogom izrazila je i prof. dr. Ljubica Tratnik, koja na Pre-hrambeno-biotehnološkom fakultetu predaje kolegij Kemija i tehnologija mli-jeka i mliječnih proizvoda, istaknuvši da je u tom prilogu rečeno kako “mlijeko potiče osteoporozu, jer da mlijeko stva-ra kiselinu”. Dr. Tratnik je pojasnila: “Mli-jeko stvara kiselinu jer je razgradnjom laktoze krajnji produkt mliječna kiselina,

što je odavno poznato, ali u probavnom sustavu. Pa gdje ta kiselina može doći do kostiju da bi štetila kostima?”, zapita-la se dr. Tratnik te dalje pojasnila: “Kise-lina otapa kalcij, i onaj koji nije u topivom stanju da ga tijelo lakše apsorbira. Zato je taj prilog totalna glupost i nevjerojat-no je da je takav prilog pun neistina mo-gao dobiti mjesto u TV Dnevniku”, za-ključila je prof. dr. Tratnik.

U tijeku je izrada normativa za školske obroke

Dr. Sanja Predavec, načelnica Odje-la za izvanbolničku zdravstvenu zašti-tu u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, o važnosti školskog Dana mli-jeka kaže: “Drago mi je da su učeni-ci srednje Upravne i birotehničke pre-poznali važnost, kako mlijeka i mliječ-nih proizvoda, tako i pravilne prehrane koja je veoma važna za njihov rast i ra-zvoj. Mlijeko i mliječni proizvodi sadr-že važne sastojke, primarno kalcij, va-žan za rast i razvoj organizma, za me-tabolizam, za funkciju mozga i pamće-nja do cjelokupnog razvoja, od najma-nje do najstarije dobi. Drago mi je da su svi sudionici apostrofirali i akcepti-rali da promiču važnost mlijeka i mli-ječnih proizvoda. Mlijeko i mliječni pro-izvodi toga dana bili su dostupni svim

Mlijeko svakoga pojedinoga

hrvatskog proizvođača pod stalnom je kontrolom državnoga mljekarskog laboratorija u Križevcima, zdravlje mliječnih krava pod stalnom je kontrolom veterinarskih službi, tako da se ne može dogoditi da mlijeko koje nije zdravo za prehranu uopće ide u otkup, a kamoli u prodaju”, istaknuo je Rešetar


učenicima Upravne i birotehničke ško-le, a nadajmo se da će poruku o važ-nosti pravilne prehrane uspjeti prenijeti i svojim ukućanima i da će nastaviti do-bru naviku konzumacije mliječnih proi-zvoda, dok ne zaživi obrok u školama. Mogu reći da sukladno Akcijskom pla-nu za prevenciju i smanjenje tjelesne težine, koji je usvojen prošle godine potkraj srpnja, na razini Vlade RH, da-nas je u tijeku izrada standarda i nor-mativa obroka u školama i izrada pre-hrambenih smjernica. Naš je cilj nakon izrade implementirati isto i u školama”, ističe dr. Predavec.

Na pitanje hoće li u tom planu škol-ske prehrane mlijeko biti zastuplje-no svaki dan, dr. Predavec odgovara:

“Nutricionisti će izraditi jelovnike. Narav-no da mlijeko i mliječni proizvodi mo-raju biti zastupljeni, ali ne smiju biti za-obiđeni niti voće, povrće i žitarice. Po-stoji točna razrada obroka, kaloričnost i energetska vrijednost za svaki dan, koja će biti sadržana u prehrani. Jedna od aktivnosti akcijskog plana koji sam navela i koji je usvojen svakako je i izra-da kriterija i sadržaja automata u od-gojno-obrazovnim ustanovama. Ukoli-

ko oni moraju ostati, apel je pojedinim proizvođačima čiji se proizvodi prodaju u automatima, treba razmisliti koje su to namirnice koje u automatima moraju stajati - uključujući mlijeko, jogurte, in-tegralno pecivo ili sendvič, voće, voda, nezaslađena i negazirana pića. Prema mojim spoznajama, automata u većini škola više nema, jer je prije dvije go-dine dana uputa da se maknu što se osnovnih škola tiče”, zaključila je dr. Predavec.

Raste pretilost u Hrvatskoj

Dr. Ana Puljak i dr. Marija Škes iz Za-voda za javno zdravstvo “Andrija Štam-par” prisustvovale su okruglom stolu, a o važnosti Mliječnog dana dr. Ana Pu-ljak kaže: “Korisna je ova inicijativa u svakom slučaju, iako je pojedinačna. Trebalo bi napraviti nešto sustavno na gradskoj ili na nacionalnoj razini, a to je ono gdje mi sada krećemo. Sada nam je trenutno aktualan Akcijski plan na razini Hrvatske, dakle prevencija pre-komjerne tjelesne težine i unapređenje tjelesne aktivnosti. Akciju smo ciljano usmjerili na populaciju djece u osnovnoj školi - na prva četiri razreda, jer su vrtići dosta dobro odradili pravilnu prehranu, i na radno aktivnu populaciju, da se i u radnim ustanovama omogući pravilna prehrana. Taj akcijski plan trebao bi tra-jati tri godine, s tim da je prve godine u planu medijska kampanja, a druge dvi-je trebale bi biti intervencijske, da malo uđemo u škole, u suradnju sa svim rele-

Ono što je fino, ono što je zdravo, volimo

svi, pijemo svi, to je mlijeko pravo! Daje nam kalcij, kosti su jake, baš za nas prave upravnjačke đake!

Evo što nam je na temu o mlijeku i mliječnim proizvodima rekla prof. dr. sc. Ljubica Tratnik, sveučilišna profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja se svake godine rado odaziva i aktivna je sudionica okruglog stola povodom Mliječnog dana u Zagrebu.

Što je to što mlijeko čini zdravim?• Svi smo odrasli na mlijeku, jer je mlije-ko jedina prirodna tekućina koja sadrži sve hranjive i zaštitne tvari neophodno potrebne našem organizmu. To su u pr-vom redu proteini i mineralne tvari. Sa 1 L mlijeka možemo zadovoljiti oko 80 po-sto dnevne potrebe organizma za prote-inima životinjskog podrijetla, a 100 posto potrebu za kalcijem i fosforom. Omjer je tih minerala u mlijeku identičan kao u ko-sturu ljudskog organizma. Tu je naravno i mliječni šećer - laktoza - koja uz vita-min D olakšava apsorpciju kalcija. Lak-toza uglavnom potiče rad crijeva i proba-vu hranjivih tvari, jer uspostavlja blago ki-selu reakciju u crijevima pa ujedno spr-ječava rast štetnih i patogenih bakterija, a stimulira rast korisnih. Mliječna je mast najveći izvor energije, lako je probavljiva zbog većeg udjela kratko lančanih ma-snih kiselina, dok je udjel kolesterola mali (baš kao i u majčinu mlijeku). Stoga krav-lje mlijeko definitivno nije uzročnik atero-skleroze, a minerali, vitamini te imunoak-tivne tvari mlijeka štite naš organizam od mnogih bolesti. Dakle, svi sastojci mlije-ka igraju važnu ulogu u našoj prehrani.

Kakva je razlika između svježega • i trajnog mlijeka, koje je od njih kvali-tetnije za zdravlje ?Najbolje je dakako svježe pomuze-no mlijeko, ali većini od nas dostupno je samo svježe pasterizirano ili sterili-zirano trajno mlijeko. Razlika je jedino u postupku toplinske obrade mlijeka. Svrha pasterizacije koja se provodi na 72 °C/15-20 sekundu uništenje je svih patogenih bakterija i što većeg broja


ostale mikroflore mlijeka, a svrha sterili-zacije na 140 °C koja traje samo nekoliko sekundi uništenje je svih živih mikroorga-nizama i njihovih spora. Zbog toga je to mlijeko trajno nekoliko mjeseci, odnosno sve dok se ne otvori hermetički zatvore-na, višeslojna ambalaža koja mlijeko šti-ti od moguće ponovne kontaminacije. Oba procesa toplinske obrade mlijeka vrlo kratko traju pri čemu se očuva nje-gova hranjiva vrijednost, a gubi se samo nešto vitamina. Danas je i svježe paste-rizirano mlijeko puno trajnije nego što je bilo prije, jer je i sirovo mlijeko naših far-mi ili individualnih proizvođača puno bo-lje mikrobiološke kvalitete, zbog stalne edukacije i boljih sanitarnih i higijenskih uvjeta. Treba istaknuti da se u mlijeko ni-kada ne dodaju konzervansi, kao što mi-sle mnogi potrošači. Moram još ipak do-dati da je industrijski proizvedeno mlije-ko potpuno sigurna hrana i ne treba ga prokuhavati.

Koliko je mlijeko važno u prehra-• ni osnovnoškolske djece i adolesce-nata?Mlijeko je važno u svakoj dobi života, ali posebno za mlađu populaciju koja bi ga trebala piti svakodnevno uz doručak, ali i uz večeru, jer sadrži melatonin koji osi-gurava miran i dulji san. Govorile su to i naše bake, iz iskustva, ali nisu znale za-što.

Koliko bi mlade osobe trebale • dnevno konzumirati mlijeka, a koli-ko osobe koje su ušle u treću život-nu dob?Nema tu nekih pravila, ali se za mlađu populaciju preporuča bar pola litre mlije-ka dnevno, dok bi u kasnijoj dobi bilo bo-lje konzumirati fermentirane mliječne na-pitke jer su lakše probavljivi od izvornoga

svježeg mlijeka. Ti se proizvodi preporu-čuju i osobama koje ne podnose laktozu zbog nedostatka enzima laktaze, a kul-ture bakterija mliječne kiseline posjedu-ju ga te imaju ulogu prethodne probave. Te osobe mogu konzumirati također zre-le tvrde sireve koji više nemaju laktoze, a sadrže puno proteina i neophodno po-trebnih esencijalnih aminokiselina.

Koliko su kalcijem bogati sir i jo-• gurt, oni koje proizvode naše mlje-karske industrije i koje kupujemo u trgovinama?Jogurt sadrži toliko kalcija koliko i mlijeko, ali je u potpuno topljivom stanju i lakše se iskoristi u organizmu. Kod svježih si-reva taj otopljeni kalcij iz proteina odlazi u sirutku pa je kisela sirutka bogata kalci-jem. Međutim, kod zrelih slatkih sireva on ostaje u proteinima, stoga što su sirevi tvrđi sadrže i više kalcija. Zbog toga već 10 dag tvrđeg sira može osigurati dnev-ne potrebe organizma za tim važnim mi-neralom koji ima višestruku ulogu, a pre-venira i osteoporozu.

Kakvi su po kvaliteti jogurti s pri-• mjesama voća. Sadrže li i oni kalcij, ili su samo slatki desert?Jogurt s voćem iste je osnovne kvalitete kao i obični jogurt, ali je obogaćen do-datkom voća i šećera pa je zbog toga i hranjiviji obrok.

Smatrate li da bi u škole umjesto • automata s gaziranim sokovima tre-balo uvesti automate s mlijekom? Svakodnevna ponuda mlijeka umjesto soka bila bi svakako bolja varijanta. Mi-slim da bi industrija trebala u sve škole postaviti vitrine s mlijekom i mliječnim proizvodima u manjim pakiranjima, jer bi to bilo puno sigurnije i jednostavnije. Možda bi tada konzumacija nekog mli-ječnog proizvoda postala svakodnev-na navika mladih kojima su oni i najpo-trebniji. Nažalost neka su djeca alergična na proteine kravljeg mlijeka pa se njima preporuča lakše probavljivo kozje mlije-ko koje ima i jače izražene imunološke osobine.

vantnim institucijama. Paralelno se od-vijaju i Gradski i Nacionalni plan”, zaklju-čuje dr. Puljak.

Dr. Marija Škes kaže kako postoje podaci o postotku pretile djece - 12-13% u osnovnoj školi, a više od 60 posto ima prekomjernu tjelesnu teži-nu. “Treba istaknuti kako je u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo i bra-nitelje i Udrugom za prevenciju preko-mjerne težine koju vodi gospođa So-nja Njunjić, krenula kampanja “Javno-zdravstvene navike promijeni, zdravlje pokreni”, a zapravo je riječ i o usvaja-nju zdravih životnih stilova i što se tiče primjene pravilne prehrane i što se tiče redovite tjelesne aktivnosti, koja će po-moći u reguliranju. A sve to u skladu s izradom zagrebačkog Akcijskog plana”, zaključuje dr. Škes.

Svi su se složili u želji da se Mliječ-ni dan održi i sljedeće godine. Dobro je da je potaknuto razmišljanje o pre-hrani te da su učenici Upravne i biro-tehničke škole aktivno djelovali kako bi poboljšali kvalitetu svoje prehrane tije-kom boravka u školi na barem jedan dan. S obzirom na mladenačku energi-ju, upornost i entuzijazam, nema sum-nje da će taj dan biti jedan od onih ko-jima će mijenjati svijet oko sebe na bo-lje. Prema uzoru na zagrebačku sred-nju školu, Mliječni dan održava se i u Karlovačkoj gimnaziji koja je 30. ožujka obilježavala 240 godina postojanja.

Automata u većini škola više nema, jer

je prije dvije godine dana uputa da se maknu, barem što se osnovnih škola tiče", zaključila je dr. Predavec



Mr. sc. Slavko Kirin

Kršćanima širom svijeta i svi-ju sljedbi Uskrs je najvažniji i najveći blagdan. Slave ga kao spomen na Isusovo uskrsnu-

će. Kršćani vjeruju i ispovijedaju da je Isus sin Božji, raspet, umro i pokopan, uskrsnuo i nastavio živjeti u svojoj bo-žanskoj proslavi, obećavši svima koji

vjeruju u njega da će doživjeti vlastito uskrsnuće nakon ovozemaljskog živo-ta. Ova vjerska istina, koja govori o po-bjedi života nad smrću, temelj je kršćan-ske vjere. Bez te vjere nema kršćanstva. Najveći navjestitelj kršćanstva i apostol naroda sv. Pavao u svojoj poslanici Ko-rinćanima (15,14-17) kaže da “ako mrtvi ne uskršavaju, ni Krist nije uskrsnuo. A ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vje-ra vaša”. Isusovo uskrsnuće zbilo se pr-vog dana u tjednu, tj. nakon židovskog Dana Gospodnjega - subote. Otada kr-šćanske zajednice taj prvi dan u tjednu

- nedjelju slave kao Dan Gospodnji. Dru-gim riječima, svaka je nedjelja zapravo spomendan uskrsnuća Isusova, odno-sno “mali” Uskrs.

Sam blagdan Uskrsa pun je prigod-nog simbolizma i običaja, od kojih je neke kršćanstvo prihvatilo i iz pogan-skih vremena. Uglavnom, sve je veza-no uz ciklične promjene koje su u pro-ljeće najintenzivnije, odnosno kada na-kon duge zime, opće obamrlosti i pri-vidne smrti nastupa buđenje i novi pro-plamsaj svega živog u prirodi. Stoga se blagdan Uskrsa, odnosno Uskrsna nedjelja, uvijek slavi u proljeće, točnije u prvu nedjelju nakon proljetnog ušta-pa, tj. punog mjeseca nakon 21. ožujka, odnosno između 21. ožujka i 25. trav-nja. Naime, i svi događaji Isusove muke, raspeća i uskrsnuća odvijali su se u okvirima stare židovske Pashe, koja se slavi 14. dana mjeseca nisana, što od-

Jaja predstavljaju pradavni simbol života koji se u njima krije, proljećem budi i iz njih rađa, a pojava toga novog života vezana je uz toplinu, majčinsku ljubav i strpljivost

Uskrs uz pisanicesva ljepota starih oBičaja

S vjerničkog stajališta jaja predstavljaju znak

Isusova uskrsnuća i njegov izlazak iz okova smrti, a time i naše pobjede nad zloćom grijeha i početak novog života

U hrvatskoj tradicijskoj izradbi pisanica svaka boja ima svoje

simbolično značenje, a pripravljala se od prirodnih materijala poput ljuske luka, hrastove kore, čađi i pepela


govara našem ožuj-ku - travnju. Za razliku

od gregorijanskog kalen-dara, pravoslavni i drugi istočni

kršćani slave Uskrs prema starom Julijanskom kalendaru, prema kojem prvi dan proljeća (tj. 21. ožujka) pada 13 dana kasnije. Otuda i različito određiva-nje proljetnog uštapa, odnosno blagda-na Uskrsa.

Lijepi stari običaji

Kao i u mnogim drugim zemljama, i naši su krajevi uz ovaj blagdan razvili svo-je posebne običaje koji su postali dio naše tradicijske baštine i kulture. Jedan od najčešćih i najraširenijih je bojenje i oslikavanje jaja, odnosno izrada pisani-ca. Sam naziv pisanica, kako ih nazivaju u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj, potječe od staroslavenske riječi pisa-ti, koja znači i slikati. Otuda se može pi-sanice nazvati i oslikanim jajima. U Lici, Slavoniji, Baranji i Bosni pisanice se na-zivaju šarena ili šarana jaja, a u istočnoj Slavoniji još i svilopis. U Dubrovačkom primorju, na otocima i u Konavlima nazi-vaju ih pengana ili napengana jaja ili ma-ste. Postoje još i drugi lokalni nazivi, kao što su npr. varzilana jaja (Banovina, Sla-vonija), broće ili broćke, koji potječu od naziva za samu boju.

Jaja inače predstavljaju pradavni sim-bol života koji se u njima krije, proljećem budi i iz njih rađa. Pojava toga novog ži-vota vezana je uz toplinu i majčinsku lju-bav i strpljivost. Stoga su jaja simbol lju-bavi i predanog žrtvovanja. S vjerničkog pak stajališta ona predstavljaju znak Isu-sova uskrsnuća i njegov izlazak iz oko-va smrti, a time i naše pobjede nad zlo-ćom grijeha i početak novog života.

Najčešće se boje kuhana ili ispuha-na kokošja jaja, no i jaja druge peradi,

npr. gusja i patki-na. Kuriozitet su no-jeva jaja, a u posljed-nje vrijeme izrađuju se velika jaja od plastičnih masa. Oblici jaja izrađu-ju se i od drugih materijala kao što su drvo, metal, por-culan i ukrašavaju se različitim li-kovnim tehnikama, a predstavljaju mala umjetnička remek-djela. Tako su posta-la poznata čuvena Fabergeova jaja, od-nosno 57 uskrsnih pisanica koje je za ruske carske obitelji Aleksandra III. i Ni-kolaja II. izradio zlatar Carl Faberge. Naj-skupljom pak pisanicom smatra se pi-sanica ruskog cara Aleksandra II. Du-gačka je 30 cm i izrađena od masivnog zlata, oslikana sa sedam postaja Križ-nog puta i urešena rubinom i dijaman-tima. Kao posebno umijeće spominje se potkivanje jaja, kojim se potvrđivalo majstorstvo obrtnika. Tradicija ukraša-vanja uskrsnih jaja rasprostranjena je di-ljem svijeta. Najljepšima se smatraju pi-sanice iz istočnoeuropskih zemalja, toč-nije Ukrajine i Bjelorusije.

Sačuvajmo običaje

Prepoznatljivost pisanica zasniva se na izboru boje, tehnici oslikavanja i moti-vima šaranja. U hrvatskoj tradicijskoj izradbi pisanica svaka boja ima svoje simbolično značenje, a pripravljala se od prirodnih materijala. Tako se crvena boja dobiva od ljuske luka, smeđa od hrastove kore, a crna od čađi i pepela. Jaja se najčešća oslikavaju ili šaraju cr-tanjem ornamenata voskom ili svijećom, a zatim uranjaju u boju. Na taj način di-jelovi koji su bili prekriveni voskom osta-ju neobojenima u osnovnoj boji jajeta. Drugi rašireniji način je crtanje orname-nata i motiva grebanjem oštrim predme-tom po površini već obojenog jajeta. U Podravini (Podravske Sesvete) pisanice se izrađuju i iz ispuhanih jaja. Na praznu lupinu razmućenim brašnom lijepe se

različite šarene krpice

(“štampe”). Njihovi se spojevi i pisanica po sre-

dini pokrivaju cik-cak na-lijepljenom srčikom “setinca”

(močvarne biljke sitine), kojim se spiralno pokrivaju i njezini vrhovi. Motivi i ornamenti na pisanicama su raznoliki i ovise o umijeću i inspiraciji izrađivača. Najčešće su to razni geometrijski orna-menti, likovi cvijeća i biljaka, kršćanski vjerski simboli, no znadu se naći i pri-godni natpisi, poruke i čestitke.

Uz uskrsne pisanice vezani su i mno-gi običaji. Tako je u starom Zagrebu i njegovoj okolici bilo uobičajeno tuca-nje jajima i gađanje jaja novcem. No, najčešće su se pisanice darivale. U Podravini na Bijelu ili prvu nedjelju po Uskrsu, koju još i danas narod zove Matkina nedjelja, pisanicama se mat-kalo. Matkanje je zapravo običaj raz-mjene pisanica i lijepo izvezenih (naši-tih) ili šlinganih rupčića između djevoj-ke i mladića, ili između dviju djevojaka uz prigodnu recitaciju. Odabir partnera, odnosno partnerice za matkanje bio je znak velike naklonosti i prijateljstva, kod djevojaka i posestrinstva, a izme-đu djevojke i mladića i obostrane sim-patije, po čemu se moglo nazrijeti i bu-duće vjenčanje.

Premda se tradicija sve više povlači i ustupa mjesto modernom načinu živo-ta, bojenje jaja zadržalo se i dalje kao uskrsni običaj. No, sukladno vremenu, uskrsne pisanice danas su najčešće jednobojne, obojene umjetnom bojom, bez ornamenata ili s kupljenim samo-ljepivim naljepnicama s uskrsnim mo-tivima. Koliko god nam je danas sve to jednostavnije i brže, ostaje pitanje ko-liko i što nam danas ta pisanica znači i koje nam osjećaje može pobuditi i pro-buditi prilikom uskrsnih blagdana.

Mlijeko i Ja

Milna Tudor Kalit, dipl. ing. ZANIMLJIVOSTI

Godine 1988. u jednoj američkoj anketi 13% ispitanika izjavilo je da je Mjesec načinjen od sira, zbog izrazite sličnosti povr-šine Mjeseca i njegove boje na noćnom nebu sa sirevima po-put ementalca sa sirnim očicama. Čudnovato i zanimljivo, zar ne, pa to je ipak naša bliža prošlost, prije samo dvadesetak godina! Potaknuti time, prilikom intervjuiranja za upis na pre-stižne engleske fakultete Oxford i Cambridge ispitivači često ispituju snalažljivost kandidata, postavljajući trik pitanje - Je-ste li čuli da je Mjesec izrađen od sira?

Studija izrađena na Sveu-čilištu Kingston u Londonu pokazala je da bi u sustav osnovnog školovanja trebalo uvesti praktičnu nastavu po-put posjeta farmama, jer da-nas neka djeca nemaju pre-dodžbu i znanje o tome kako nastaje i otkuda dolazi hra-na koju jedu. Tako je jedna od vrlo zabrinjavajućih izjava djece bila ona da mlijeko na-staje u boci (kravu nitko nije spomenuo, a kamoli kozu ili ovcu!). O ozbiljnosti manjka sustava školovanja govori i činjenica da situacija nije bo-lja čak ni u ruralnim krajevima.

Intervjuiranje farmera, rodite-lja i nastavnika nakon uvođe-nja posjeta farmama poka-zuje kako je to odličan način za popunjavanje rupa u dječ-jem znanju. Roditelji čija dje-ca pohađaju škole koje su uvele posjete farmama kažu da su djeca oduševljena, da ne prestaju govoriti o doživ-ljajima na farmi, a i 54% njih kaže da su sami puno nauči-li od posjeta djece farmi. Isto tako, 16% roditelja nakon toga promijenilo je neke pre-hrambene navike, vode više računa o kupovini sezonskih lokalnih proizvoda.

Britansko istraživanje je po-kazalo da mliječne krave daju više mlijeka ako slušaju opuštajuću glazbu. Na uzor-ku od tisuću grla, dio krava je bio izložen laganoj a dio

“brzoj” glazbi. Krave su slu-šale glazbu 12 sati na dan u periodu od devet tjedana. Rezultati su pokazali da su krave davale po 3% više mli-jeka (0,73 L) u danima kada su bile izložene ugodnoj i re-

laksirajućoj glazbi nego “br-zoj”. Ovaj znanstveni rad je evidentirao da opuštajuća glazba smanjuje stres kod životinja isto kao i kod ljudi. Glavni hitovi bili su Simfoni-ja br. 6 (Beethoven) i “Bridge Over Troubled Water”. Istra-živanja su nastavljena kako bi se otkrilo kako glazba može pomoći i drugim živo-tinjama.

Zar mlijeko ne nastaje u boci?

Glazbom do više mlijeka

Mjesec je jedan veliki sir

Mlijeko i Ja br. 1/2011

Documents

Transcript of Mlijeko i Ja br. 1/2011