Mega i globalni gradovi

GLOBALNI GRADOVI I MEGAGRADOVI EUROPEIzradio: Ivan Kri, 7. a, O Davorina Trstenjaka

to su megagradovi?Megagradovi su gradovi koji broje vie od deset milijuna stanovnika. U svijetu ih je 25, a najvei je Tokyo s 34,5 milijuna stanovnika.Negativne strane megagradova oituju se u razliitim smjerovima slamovi, velik broj beskunika, prometna zakrenja, irenje gradova i njegovih predgraa do nerazvijenih dijelova.Poseban je problem i visok stupanj zagaenosti zraka, to se oituje u pojavi smoga.

Najvei megagradovi svijeta

TokioMumbai

Najvei megagradovi svijeta

Ciudad de MexicoLondon

Pariz (Francuska)

Pariz

MegagradoviGRADBROJ STANOVNITVA (milijun)PREDVIEN BROJ STANOVNITVA (2015.)Tokio34,535,5Mumbai18,221,9Ciudad de Mexico19,419,4Sao Paulo18,318,3New York18,719,9angaj14,517,2London1314,6Pariz11,112,8

Globalni gradoviGlobalni grad jest grad s posebnim funkcijama i znaenjem nastao globalizacijom svijeta; sudjeluje u globalizaciji, a vezan je za nacionalne i meunarodne metropole.Obino globalne gradove veemo uz megagradove, ali nisu svi gradovi koji su globalni ujedno i megagradovi.Najee se nalaze na voritima svjetskoga prometnog sustava, telekomunikacija, informacija te raznih oblika industrije i usluga.

Odlike globalnoga gradaGlobalni gradovi imaju planski izgraene industrijske i poslovne etvrti.Prevelika gustoa naseljenosti moe dovesti do velikih guva i pomutnji, zato se grade planske etvrti s niskoetanim zgradama (pet do deset katova) kako bi se smanjila gustoa. Naravno, postoje i etvrti s kuama za bogatije.Globalni grad odlikuje raznolikost stanovnitva, ali i brz rast u visinu ili u irinu.

Odrivost naslova globalni gradDa bi neki grad ostao globalan, mora cijelo vrijeme sudjelovati u globalizaciji.Mora stalno unapreivati tehnologiju.Veliku ulogu igra organizacija.Mora potovati pravila zatite okolia i unapreivati zatitu.Ali, tu uvijek postoji opasnost od velikih elementarnih nepogoda koje grad mogu baciti na koljena.

Primjeri globalnih gradova u EuropiLondon, Berlin, Hamburg, Zrich, Pariz, Frankfurt, RotterdamZanimljivo je da London ima jednak BDP kao i vicarska.

Berlin (Njemaka)

Hamburg (Njemaka)

Zrich (vicarska)

Problemi globalnih gradovaNajvie je ekolokih zagaenja, ali ima ih jo:

zagaenje zrakaiz raznih tvornica, automobila, prometnih pogona, elektranastalna potreba za energijomporast otpadnih materijalaradioaktivni materijali i otpadne vodeMnogo nuklearnih elektrana i industrijske otpadne vode

Problemi globalnih gradovaGdje smjestiti otpad?Velika smetlita izvan grada i gomilanje smetlita u slamovima.Gradska bukaMoe otetiti sluh, remeti koncentraciju.Nedovoljno zelenih povrinaSmanjeni izvori kisika (preporueno deset posto gradskoga teritorija).Zelenilo smanjuje sunanu radijaciju, poveava vlanost, ima blagotvoran utjecaj na ljudsko zdravlje

Ekonomski razvoj globalnih gradovaGlobalni gradovi poeli su se razvijati jo od industrijske revolucije.Zato prvo poinje urbanizacija i ljudi masovno naseljavaju gradove.Prvo nastaju megagradovi.Razvojem uslunih djelatnosti globalni gradovi ne moraju vie biti megagradovi.

Globalni gradovi EuropeGlobalni su gradovi centar gospodarstva drave ili ak i svijeta.U 20. stoljeu poinju se razvijati gradovi uz more gdje nastaju velike luke, npr. Rotterdam.Tako se neki gradovi specijaliziraju za neku vrstu djelatnosti: Rotterdam za luku, Frankfurt za prometnu, talijanski gradovi za bankarstvoTakoer se poinje razvijati turizam pa se tako razvila Barcelona.

Rotterdam (Nizozemska)

Frankfurt (Njemaka)

Barcelona (panjolska)