GLOBALNI GRADOVI I MEGAGRADOVI EUROPEIzradio: Ivan Kršić, 7. a, OŠ Davorina Trstenjaka

Što su megagradovi?

Megagradovi su gradovi koji broje više od deset milijuna stanovnika. U svijetu ih je 25, a najveći je Tokyo s 34,5 milijuna stanovnika.

Negativne strane megagradova očituju se u različitim smjerovima – slamovi, velik broj beskućnika, prometna zakrčenja, širenje gradova i njegovih predgrađa do nerazvijenih dijelova.

Poseban je problem i visok stupanj zagađenosti zraka, što se očituje u pojavi smoga.

Najveći megagradovi svijeta

Tokio Mumbai

Najveći megagradovi svijeta

Ciudad de Mexico London

Pariz (Francuska)

Pariz

Megagradovi

GRADBROJ

STANOVNIŠTVA (milijun)

PREDVIĐEN BROJ STANOVNIŠTVA

(2015.)

Tokio 34,5 35,5

Mumbai 18,2 21,9

Ciudad de Mexico 19,4 19,4

Sao Paulo 18,3 18,3

New York 18,7 19,9

Šangaj 14,5 17,2

London 13 14,6

Pariz 11,1 12,8

Globalni gradovi

Globalni grad jest grad s posebnim funkcijama i značenjem nastao globalizacijom svijeta; sudjeluje u globalizaciji, a vezan je za nacionalne i međunarodne metropole.

Obično globalne gradove vežemo uz megagradove, ali nisu svi gradovi koji su globalni ujedno i megagradovi.

Najčešće se nalaze na čvorištima svjetskoga prometnog sustava, telekomunikacija, informacija te raznih oblika industrije i usluga.

Odlike globalnoga grada

Globalni gradovi imaju planski izgrađene industrijske i poslovne četvrti.

Prevelika gustoća naseljenosti može dovesti do velikih gužva i pomutnji, zato se grade planske četvrti s niskoetažnim zgradama (pet do deset katova) kako bi se smanjila gustoća. Naravno, postoje i četvrti s kućama za bogatije.

Globalni grad odlikuje raznolikost stanovništva, ali i brz rast u visinu ili u širinu.

Održivost naslova „globalni grad” Da bi neki grad ostao globalan, mora

cijelo vrijeme sudjelovati u globalizaciji. Mora stalno unapređivati tehnologiju. Veliku ulogu igra organizacija. Mora poštovati pravila zaštite okoliša i

unapređivati zaštitu. Ali, tu uvijek postoji opasnost od velikih

elementarnih nepogoda koje grad mogu “baciti na koljena”.

Primjeri globalnih gradova u Europi London, Berlin, Hamburg, Zürich, Pariz,

Frankfurt, Rotterdam… Zanimljivo je da London ima jednak BDP

kao i Švicarska.

Berlin (Njemačka)

Hamburg (Njemačka)

Zürich (Švicarska)

Problemi globalnih gradova

Najviše je ekoloških zagađenja, ali ima ih još:

zagađenje zraka iz raznih tvornica, automobila, prometnih

pogona, elektrana stalna potreba za energijom porast otpadnih materijala

radioaktivni materijali i otpadne vode Mnogo nuklearnih elektrana i industrijske otpadne

vode

Problemi globalnih gradova

Gdje smjestiti otpad? Velika smetlišta izvan grada i gomilanje

smetlišta u slamovima. Gradska buka

Može oštetiti sluh, remeti koncentraciju. Nedovoljno zelenih površina

Smanjeni izvori kisika (preporučeno deset posto gradskoga teritorija).

Zelenilo smanjuje sunčanu radijaciju, povećava vlažnost, ima blagotvoran utjecaj na ljudsko zdravlje…

Ekonomski razvoj globalnih gradova

Globalni gradovi počeli su se razvijati još od industrijske revolucije.

Zato prvo počinje urbanizacija i ljudi masovno naseljavaju gradove.

Prvo nastaju megagradovi. Razvojem uslužnih djelatnosti globalni

gradovi ne moraju više biti megagradovi.

Globalni gradovi Europe

Globalni su gradovi centar gospodarstva države ili čak i svijeta.

U 20. stoljeću počinju se razvijati gradovi uz more gdje nastaju velike luke, npr. Rotterdam.

Tako se neki gradovi specijaliziraju za neku vrstu djelatnosti: Rotterdam za lučku, Frankfurt za prometnu, talijanski gradovi za bankarstvo…

Također se počinje razvijati turizam pa se tako razvila Barcelona.

Rotterdam (Nizozemska)

Frankfurt (Njemačka)

Barcelona (Španjolska)