Ivan Lesinger - Kucna biljna ljekarna 1.pdf

BibliotekaLjekovito bilje i zdravlje

Knjiga 1.

Ivan Lesinger

KUĆNA BILJNA LJEKARNA(A – Kad)

bilje - Book 1.indb 1bilje - Book 1.indb 1 24.4.2006 11:30:0524.4.2006 11:30:05

CIP - Katalogizacija u publikacijiSVEUČILIŠNA KNJIŽNICA RIJEKA

UDK 615.89(035) 633.88(035)

LESINGER, Ivan Kućna biljna ljekarna / Ivan Lesinger. – Rijeka : “Adamić”, 2006.

ISBN 953-219-279-4

Knj. 1: A – KAD. – 2006. – (Ljekovito bilje i zdravlje ; 1) Bibliografija

ISBN 953-219-280-8

I. Ljekovito bilje – Primjena – PriručnikII. Narodna medicina – Priručnik

110628084

Urednik

Franjo Butorac

Recenzenti

Prof. dr. sc. Miljenko Kapović

Prim. dr. Jadranko Jelić


Ivan Lesinger

Kućna biljna ljekarna

(A – Kad)

adamić

Rijeka, 2006.


Bolešću on ga kara na ležaju kad mu se ko sti

tre su bez prestanka, kad mu se kruh gadi nje govu

ži votu i po naj bolje jelo duši njegovoj; kad mu tije lo

gi ne nao či gled, i vide mu se kosti ogoljele, kad mu

se duša približava ja mi a život njegov boravištu mrt-

vih. Ako se uza nj nađe tad anđeo, posrednik jedan

između tisuću, da čovjeka na dužnost opo mene, pa

se zažali nad njim i pomoli;

Izbavi ga da u jamu ne ide; za život njegov na đoh

ot kupninu! Neka mu tijelo procvate mla do šću, neka

se vrati u dane mladenačke!

Vapije k Bogu i Bog ga usliša.

(Biblija 33,19-33,26)


Zajedno sa suprugom Danicom i sinovima Kri stija-

nom i Tomislavom u znak zahvalnosti na vraćenom

zdrav lju, posvećujem ovu knjigu Go spi od zdravlja

i njezinu velikom što va te lju, bla že nom Alojziju Ste-

pincu.

Ivan Lesinger


Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

6

Ljekovita biljka

Jestiva biljka

Oprez, moguće štetno djelovanje

Otrovna biljka


Ivan Lesinger • Kućna biljna ljekarna (A – Kad)

7

Ivan Lesinger – ljubitelj prirode kao Božjeg djela

U Bibliji čitamo:

“Liječenje od Svevišnjeg dolazi...

Gospod od zemlje pravi lijekove

i razborit ih čovjek ne odbacuje...

Ljudima je dao znanost

da uzmognu slaviti snagu djela njegovih.

Njima se liječi i bol ublažuje,

od njih ljekarnik lijekove priprema.

Tako nema kraja djelima njegovim,

i po njemu se blagostanje širi svijetom.

Sine moj, u bolesti ne budi potišten,

već se Bogu moli jer on zdravlje daje.

Bježi od nepravde i ne budi pristran,

i od svih grijeha očisti srce...

Katkad je spas u ruci njihovoj (liječnika),

jer se i oni Bogu utječu da im poda milost izlječenja

i lijek za spas života.”

(Sirah 38, 1-14)

Ivan Lesinger predstavlja se našoj javnosti novom knjigom. Ne posvećuje je bez razloga Gospi od zdravlja. On se susreće s ljekovitim bi ljem već od dvanaeste godine života. Na to ga usmjeri maj či na teš ka bolest. Svakodnevno joj skuplja ljeko-vito bilje za ča jeve i ob loge, na što ih navodi i neimaština i os-kudica lijekova. Liječe nje majke pratila je redovita molitva. Ivan i mlađa sestra Ankica čak se i zavjetuju da će postati li-ječnici kako bi mogli ubla živati boli i drugih bolesnika. Ankica je doista i postala me dicinska sestra, a Ivana su životne prilike usmjerile k Rijeci, gdje postaje praktičnim vjernikom župe Sv.



8

Nikola na Krnjevu. Služenje vojnog roka iskoristio je i za bolje upoznavanje prirode i preživljavanje u njoj.

Župa Volosko dobiva u obitelji Lesinger vrijednu katoličku obitelj, a u Ivanu ljubitelja prirode kao Božjeg djela. Prirodi će ga još više približiti završeni dvogodišnji studij u Udruzi “Lje-kovita biljka “ pri Prirodoslovnom Fakultetu u Zagrebu, 1987. i 1988. godine. Godine 1987. postaje voditeljem travarske sekci-je riječkog društva “Zdrav život”, da bi od 1989. g. kao njegov koordinator sudjelovao u nizu događaja vezanih uz prirodu, ekologiju i edukaciju građana õ tim pitanjima.

Studij klasične homeopatije upisuje 2000. g. na Ko ledžu za kla sičnu homeopatiju ”LONDON INTERNA TIO NAL COLLEGE OF HO MEO PA THY” CROATIAN ASSOCIATION OF HOMEO-PATHS – ZAGREB – u trećoj generaciji hrvatskih homeopata, te ga završava 2002. g. obranom teme ”Utjecaj planeta i veza iz-među astrologije – homeopatije i narodne medicine” (Influen-ce of the planets and connection among the – astrology – ho-meopathy – folk herbal medicine) pred komisijom kod cije-njene gospođe prof. Tereze Partington – voditelja studi ja go-spo dina dipl. ing. Božidara Radanovića i dr. Diane Mihok.

Od 2003. g. predaje i na Medicinskom fakultetu u Rijeci za potrebe izvannastavnih predmeta – slobodnog izbora stude-nata kao što su: otrovno bilje – homeopatija – medicinska as-trologija – otrovne životinje. Nastavlja rad na publicistici te od 2003. g. piše za riječki ”Novi list” u stalnoj rubrici ”Zelena nit” te rubriku ”Savjeti homeopata”.

Od 1991. g. kao dragovoljca Domovinskog rata, snađu ga potkraj 1993. g. teže zdravstvene nevolje koje ga još vi še pri-bližiše Bogu. Iz bolesničke postelje vapi Bogu za pomoć, s Bo-gom pretresa sva život na zbivanja. Da bi i dalje ostao gradite-ljem vjerničke obitelji, zavjetuje se Bogu: ”Ako ozdravim, nit-ko mi neće biti bliži od Boga i moje obitelji.” Oporavak je te-kao sporo i teško. Slijedile su mnoge promjene u život nom raz mišljanju, ishrani i još veća primjena znanja o ljekovi tom bi lju. Svakodnevna molitva, sudjelovanje u blagdan skom bo-



9

go služju, zauzetosti u radu Hrvatskog katoličkog bratstva ”Bra -ni mir” i prihvaćanje svakodnevnog križa sinut će kao ži vot na spoz naja u novom sjaju ”da je uistinu u tom bit života” – napi-sat će autor knjige.

Naša molitva i podrška omogućile su Ivanu Lesingeru du-gogodišnje djelovanje u “Zdravom životu” posebno u vođenju travarske sekcije na zadovljstvo onih na koje prenosi svoje gol-emo znanje o prirodi, koje je pretočio u već povelik opus tek-stova o ljekovitom bilju i prirodnim načinima liječenja.

Na početku dvijetisućite godine – ovo je djelo poticaj na predano prihvaćanje patnje i patnika, na radosno služenje Kri-stu u službi ozdravljenja drugih i razumijevanje za svakoga čov-je ka. Isusov križ otkriva smisao ljudskih nemoći, bolesti, trp lje-nja i boli svim patnicima i u trećem tisućljeću – pod za šti tom Bogorodice.

Aktivno sudjeluje u zaštiti okoliša – održivog razvoja – na-ročito se suprotstavljajući devastaciji prostora koje nastoji ob-raniti od štetnog djelovanja čovjeka, kao i na promicanju sim-bioze čovjeka i prirode, u razvijanju kulture življenja i radu na edukaciji mladeži – katoličkih skauta – ljubitelja prirode, od planinara do običnih izletnika, na upoznavanju prirode – ljekovitog i otrovnog bilja. Homeopatiju usavršava iz godine u godinu proučavajući utjecaj okoline na čovjeka, preventivu zdravlja, značenje detoksikacije organizma, načine ishrane od gladovanja – vegetarijanstva – do makrobiotike i ekobiotičke prehrane, te primjenu ljekovitog bilja u liječenju prema pravil-ima pučke medicine, medicinsku astrologiju, homeopatske li-jekove, ljekovitost samoniklog jestivog bilja, ljekovitost otro-vnog bilja, te radi na povezivanju oficijelne alopatske medici-ne s energetskom – homeopatskom i duhovnom medicinom.

Mons. Mr. Josip Šimac, plovanvoditelj Pastoralnog kruga

“Alojzije Stepinac”



10

Podsjetimo se...

Tijekom evolucije, da li nakon Ve li kog praska kada su se u

svemirskom pro stranstvu raspršile čestice eks plo ziv ne mase ili

tijekom stvaranja Svijeta kako nam to predočava Biblija, doš lo

je do for miranja života na našem prekrasnom pla netu. Ako je

Svevišnji stvarajući ži vot na Zemlji koristio isti materi jal tako

je i tijekom evolucije život mogao nastati samo od istog, onog

postojećeg materijala što i danas nalazimo oko nas. Da podsje-

tim, čovjek je nastao na sliku i priliku Božju iz prašine i vo de.

Ma terijalno gledano, iz postojeće materije. Isto tako, po dru -

ga čijim stavovima, život je nastao spon tano iz postoje će ne ži-

ve materije u određenim vanjskim okolnostima i po ste peno se

raz vijao. Ali, uvijek od istog. Da li stvorenog i/ili nastalog, uvi-

jek istog is hodišnog materijala, koji je i danas u nama i oko

nas.

Ivan Lesinger, promatrajući svijet oko nas živo i neživo, si -

gurno to nije zanemario. Štoviše, životne su vrijednosti do sa -

vršenstva posložene u skladu različitih organizama biljnih, ži-

votinjskih pa sve do čovjeka. U tom savršenstvu moguć je i ne-

sklad. On se i događa. Da stvar bude još bolja, čovjek je taj ko-

ji nesklad najčešće i provocira. Ponekad namjerno, ponekad

iz neznanja ili nehata. I sve to radi boljitka ili dobitka. No, če-

sto se ti odnosi zakompliciraju jer nisu prirodno prihvatljivi i

uravnoteženi. I tada počinju problemi u homeostazi, izbalan-



11

siranom odnosu žive i nežive prirode, između živog i neživog.

Tada počinjemo osjećati nelagodu, neuspjeh, bol, bolest – po-

je din ca, društva, civilizacije. Brinuti o skladu i upozoravati na

nje ga pra vo je umijeće i bogatstvo. Živjeti tako da smo svjes-

ni dob rog i uravnoteženog prava je blagodat. Ali, za to treba

gledati, slu šati, njušiti i konzumirati ono što valja. Ubrzali smo

si život, di gitalizacija i informatizacija te potrošački mentalitet

odvlače nam pažnju od iskonskih životnih vrijednosti. Stoga

ljudi poput autora ove knjige sve češće predstavljaju iznimke

koje nas upozoravaju na vrijednosti života što su nam na doh-

vat ru ke, oko nas i najčešće – besplatne. Daju nam korisne sa-

vjete ka ko da vidimo i osjetimo blagodati koje nam nudi biljni

svijet. Posjeduju ono što počesto nemamo, što smo izgubili ili

nam nedostaje. Pravilnim korištenjem tih blagodati može mo

se uravnotežiti, možemo postati bolji, zdraviji, korisniji sami

se bi, najbližima i društvu u cjelini. Možemo ući u čari hobi-

ja te uzgojem i pravilnim načinom branja i korištenja biljaka i

nji hovih pripravaka postati pravi stručnjaci te duhom i tijelom

bo gati ljudi. Postoje ljudi koji žive dva života. Jedan od njih je

za sigurno gospodin Ivan Lesinger. No, način na koji živi svoje

živote ne želi skrivati i zadržavati za sebe. Želi to podijeliti s na-

ma i pružiti šansu da i mi kvalitetnije živimo. Iskoristimo to.

Prof.dr.sc. Miljenko Kapović,dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci,

biolog



12

Riznica ljekovitog bilja

Kao u rijetko kojem razdoblju ljudske povijesti sadašnje razdoblje obiluje novim znanstvenim spoznajama, posebice u području biotehnologije i informatike. Skoro svaki dan imamo nove metode liječenja, nove lijekove, nove informacije i po-glede prvenstveno kada je u pitanju liječenje bolesti, a u zad-nje vrijeme, iako stidljivo, i preporuke kako sačuvati zdravlje i kako živjeti zdravo.

U isto vrijeme poraslo je zanimanje pučanstva ali, što je svakako za pohvaliti i dijela znanosti, za tradicionalne načine liječenja i prevencije zdravlja. Tu prije svega važnu ulogu ima fitoterapija. U posljednje vrijeme svjedoci smo velikog broja raznih publikacija o ovoj temi, što domaćih, što stranih au-tora.

Godine 1999. svjetlo dana ugledala je knjiga Ivana Lesingera ”Ljekovitost voća, povrća i začina” kao prvo veće pisano djelo ovog izvanrednog poznavatelja fitoterapije.

Može se slobodno reći da je knjiga doživjela apsolutni us-pjeh, jer su sva dosadašnja izdanja jednostavno nestala s poli-ca knjižara. Također je 2005. knjiga objavljena i u Sloveniji, s ne manjim uspjehom. Koliko mi je poznato, to neće biti posljed-nje inozemno izdanje ovoga autora.



13

Kao doista vrsni poznavalac ali i praktičar terapije biljem, autor se odlučio napisati i tržištu ponuditi biljnu ljekarnu koja obuhvaća ukupni pregled ljekovitog bilja.

Kako je Ivan Lesinger svoje zanimanje proširio i na područje homeopatije, ove su nove publikacije obogaćene i znanjem iz tog područja.

Posebnu kvalitetu novim publikacijama daje sistematizaci-ja predmeta pisanja. Za svaku biljku imamo domaće nazive, latinski naziv i nazive na drugim jezicima. Imamo kraću povi-jest svake biljke, opis njezina izgleda i ljekovitosti, način upo-rabe u liječenju, i u prevenciji bolesti. Tu se nalaze i praktični savjeti iz kulinarstva o tome kako hranu ”pretvoriti” u dobar li-jek. Na kraju su i podaci o homeopatskim svojstvima biljke. Po-sebnu pozornost izazivaju i izvanredne fotografije koje su većinom originalni uradci samog autora.

Svakodnevno mnogi pacijenti postavljaju razna pitanja, a najčešće je pitanje ”Kako poboljšati svoje zdravstveno sta-nje?”.

U ovoj biljnoj ljekarni mogu se pronaći odgovori na mnoga ovakva pitanja, ali isto tako, i mnogo naučiti o svijetu biljaka i učvrstiti u spoznaji da smo svi mi sastavni dio prirode, ovoga divnog svijeta u kojem živimo.

Prim. dr. Jadranko Jelić, spec. internist i spec. kirurg



14

Svaki čovjek ima svoju biljku

”Kao što je vjera u Boga dar Božji

tako je ljubav prema prirodi dar prirode.”

Berući ljekovito bi lje sa sestrom Anki-com za našu bolesnu majku vrlo sam ra no upoznao veliku, ne-procjenjivu, moć to-ga bilja u liječenju i u očuvanju zdravlja, ali ujedno i okrutnost i ne milosrdnost teške bo lesti. Svijet ljekovi-tog bilja i čovjeka ne-raskidiv su dio čov je-kove prošlosti, a zasi-gurno i budućnosti. Ti sućljetnu tradici ju upo rabe ljekovitog bi-lja bilježi pučka medicina koja objedinjuje farmakognoziju, far-mako historiju, farmakoetnologiju. U zapise medicine, uz ljekovi-tost bilja i liječenje ugra đivne su i razni mistični opisi, opažanja, iskustva, obredi, rituali, kazivanja vezani za neke od biljaka.

Svima nam je znano da je svijet prirode najveća rizni-ca zdravlja, a biljni svijet najveća biljna ljekarna koju čovjek i koju i dan danas upoznaje i istražuje. U svijetu prirode ništa nije slučajno. U njoj možemo vidjeti vječitu prirodnu simbiozu biljnog i životinjskog svijeta, kao i simbiozu čovjeka i prirode, jer mi uistinu jesmo dio prirode, a ne kako danas neki misle da je priroda dio nas i da njome mi možemo vladati. Naša prirod-na okolina je naše ogledalo. U njoj se vidimo u punom sjaju modernog homo sapiensa, naše moderne savjesti, ponašanja i življenja u homocidnoj civilizaciji. I doista se stoga čovjek upita što mu je činiti. Učinimo jedan mali korak i upoznajmo biljne lje-



15

potice tako da ih ubuduće gledamo kao dio svoje odjeće koju ne-ćemo bez opravdanog razloga čupati.

U naravi je svakoga čovjeka prisutna želja za što boljim zdravljem. Njegova vječita, stoljetna, neprekidna borba za op-stanak, potraga za lijekom koji će mu povratiti narušeno zdrav-lje i produljiti život, nastavlja se i danas.

Kroz povijest toga traganja izgradio je čovjek razne filozo-fije u kojima je temelj bio Bog, i čovjekov odnos prema prirod-nom okruženju. Pokušavao je mistificirati i demistificirati ne-poznato, prakticirao razne vrste i metode sve do znanstvenog pri stupa liječenju. Neosporno je da je čovjek, promatran kao jedinka u vremenu i prostoru, nerazdvojni dio svoje prirodne okoline i svemira, te ga kod narušenog zdravlja treba proma-trati i liječiti obuhvaćajući sve principe te povezanosti u ne-raz dvojivi univerzalni lanac života. O toj povezanosti, liječnik i homeopat Georg Vithoulkas (Nobelova nagrada za alterna-tivnu medicinu 1996.) kaže: ”Za potpunu homeostazu na fi zič-koj razini potrebna je homeostaza (ravnoteža fizioloških funk-cija u organizmu – n.a.) na svim drugim razinama na kojima fi-zička razina počiva. Ako ove razine nisu u ravnoteži, tada na fi-zičkoj razini ne može postojati potpuna homeostaza, i materi-jalizacija bolesti je neizbježna u nekom od oblika.”

U taj neraskidivi lanac života uz ljekovito bilje povezana je hra na, o čemu najbolje govori tisućama godina stara izre-ka: ”Ne ka hrana tvoja bude lijek tvoj, a lijek tvoj neka bude hra na tvoja”, što je i moja omiljena preventivna krilatica, jer u se bi sadrži sve što je čovjeku potrebno za dobro zdravlje. Na-rod na izreka kazuje da svaki čovjek ima svoju biljku koja mu život znači, koja ga liječi, krijepi i čuva, samo je treba potražiti i pronaći! Ako tko od čitatelja ove knjige pronađe svoju biljku ili više njih, smatrat ću opravdanim svoj trud uložen u pisanje knjiga o ljekovitom bilju.

Ivan Lesinger, homeopat


abdovin

a


16


ABDOVINASambucus ebulus L.

Familiae Caprifoliaceae

Porodica Kozokrvinke

Ljekarnički naziv

Herba ebuli

adstrigent,

antidijabetik,

antidijaroik,

antineuralgik,

antireumatik,

antiseptik,

antitusik,

depurativ,

detoksikant,

dijaforetik,

diuretik,

ekspektorant,

laksativ,

metabolik,

mikocid,

purgativ,

vermifug

abdovin

a


17


abdovin

a


18

Druga imena. Abad, apta, aptovi-

na, be zeg, div lja bazga, smrdljiva baz ga,

smrd ljiva zova.

Strani nazivi. Engleski – Dwarf Elder;

francuski – Petit sureau, Sureau hièble,

Su reau yèble; njemački – Attich, Zwerg-

holunder; slovenski – bazeg smrdljivi, ha-

bat, hmet, hobat, steničnik; srpski – apta,

burjan, obad; talijanski – Sambu chella,

Sambuco Lebbio.

Iz povijesti. U srednjem vijeku plodo-

vi abdovine koriste se za liječenje šećer-

ne bolesti, za jače mokrenje i istjerivanje

plinova. U vrtovima gradova i zamkova

abdovina se obvezno sadila. Konjušari

srednjeg vijeka rabe abdovinu za liječe-

nje bolesti konja.

Opis. Abdovina je trajna zeljasta bilj-

ka do dva metra visine. Stabljika je reb ra-

sta s pet do devet perasto lancetastih, za-

šiljenih i oštro nazubljenih listova s pe-

teljkom. Na dnu peteljke nalaze se po

dva lancetasta nazubljena listića. Korijen

je jak, bijel i puzajući. Crvenkasti ili bijeli

cvjetovi, skupljeni su u cvatove na vrhu

stabljike. Plod je 5-6 mm okrugla koštu-

nica, sjajne crne boje.

Vrijeme cvatnje. Lipanj – kolovoz.

Miris i okus. Cvjetovi gorkog okusa

izlučuju neugodan miris koji tjera insek-

te (uši, stjenice, muhe). Korijen je gor-

kog okusa, bez mirisa. Plodovi imaju

slatkast i trpak okus, svojstvena mirisa.

Stanište. Raste na sunčanim šumskim

čistinama ili rubovima šuma i putova.

Branje i prerada. Plod se sabire u lis-

topadu. Sabrane kitice s plodovima obje-

siti i sušiti na toplom i dobro zračenom

mjestu, a za pripravu sirupa i marmela-

da rabe se svježi plodovi. List se sabire


abdovin

a


19u proljeće prije cvatnje i suši na toplom

i zračnom mjestu. Cvijet se sabire za vri-

jeme cvatnje i suši na toplom i zračnom

mjestu u sjeni. Korijen se vadi u ožujku

ili listopadu, opere vodom, po potrebi

re zanjem usitni, i suši na toplom i zrač-

nom mjestu. Prije pohranjivanja korijen

je potrebno još jednom dobro dosušiti.

Ljekoviti sadržaj. Plodovi sadrže gor-

ke tvari, eterično ulje, tanin i šećer, ja-

buč nu, vinsku, valerijansku kiselinu, au-

tocijan sambucianin (plava boja), sam-

bugrin. Korijen sadrži gorke tvari, resin,

saponin, encim iz kojeg se cijepanjem

odvaja cijanova kiselina.

Toksičnost. U većim količinama pri-

pravci od abdovine (rakija, pekmez, čaj

od korijena i cvijeta, kao i od plodova)

izazivaju mučninu i povraćanje, te je po-

trebno pridržavati se uputa s recepta.

LJEKOVITO DJELOVANJE

Na izložbama ljekovitog bilja, točni-

je, jesenskih šumskih otrovnih i jestivih

plodova, koje izložbe već godinama or-

ganizira Udruga ”Zdrav život” iz Ri je ke,

a u kojoj vodim travarsku sekciju, pri mi-

jetio sam da su djeci vrlo privlačne sjaj-

ne crne bobe abdovine. Stoga su oprav-

dani takvi oblici edukacije predškolske

i školske djece jer izlošcima upozorava-

mo na opasnost lake zamjene plodova –

jestivih za otrovne ili obrnuto, i to upu-

ćuje na stalan oprez. Raznolikost ljeko-

vitog djelovanja cvijeta, lista, ploda i ko-

rijena abdovine ukazuje na njezi nu širu

primjenu u liječenju, po receptima puč-

ke medicine. Danas nam je poznat rezul-

tat znanstvenih istraživanja kojima je do-

kazano antimikrobno i antipatogeno dje-

lovanje ekstrakta abdovine i to ponaj-

prije kod:


abdovin

a


20

• urinarnih infekcija uzrokovanih

bakterijama pseudomonas aerugi-

nosa, B subtilis, B mesentericus, E.

Colli, Str. Fecium, itd.,

te se rabi za liječenje bubrežnih bolesti,

mokraćnih organa i mokraćnih putova.

Istraživanja su pokazala da sas tojci

ek strakta abdovine imaju jače djelova-

nje od raznih citostatika koji se rabe u ke-

mo te ra piji. Antipatogeno djelovanje po-

zna to je iz pučke medicine u kojoj su za-

bi lje že ni rezultati antitumornog djelova-

nja, tj. sprječavanja razvoja ili rasta malig-

nih tumora.

Cvijet abdovine je antineuralgik koji

liječi oboljeli živac (neuralgije), zatim

• diuretik koji pojačava izlučivanje

mokraće,

• dijaforetik koji izaziva pojačano

znojenje,

• antireumatik koji pomaže kod reu-

matskih teškoća,

• antitusik koji smiruje kašalj.

• Reguliranje hipertenzije (visokog

tlaka) postiže se uporabom čaja od

cvijeta abdovine.

• List je detoksikant jetre,

• regulator funkcije bubrega.

• Sveta Hildegarda savjetuje korište-

nje obloga od hladnog lišća za lije-

čenje šumova u glavi, a za

• gljivične bolesti prstiju i nogu, kao i

liječenje bradavica, savjetuje stav-

ljanje obloga – kaše od plodova

abdovine.

Korijen je laksativ koji potiče pražnje-

nje crijeva i diuretik koji potiče mokre-

nje.

Plodovi abdovine, za koje pučka me-

dicina srednjeg vijeka tvrdi da su bolji

od plodova bazge, koriste se:

• za liječenje šećerne bolesti (antidi-

jabetik),

• za pojačano mokrenje (diuretik),


abdovin

a


21• te za poticanje pražnjenja crijeva

(laksativ).

Prema talijanskom receptu plodovi

se koriste za liječenje upale živca ili neu-

ralgije živca. Kneipp je abdovinu koris-

tio za liječenje nadutosti gojaznih boles-

nika i za poticanje rada bubrega. Oblozi

od jednakih dijelova cvijeta, korijena i

plodova, izvrsno su sredstvo za vanjsku

uporabu kod svih malignih oboljenja. U

prošlosti, u doba gladi, plodove abdovi-

ne koristili su kao namirnicu za pripre-

mu pekmeza, a neki narodi plodo ve ko-

riste za bojenje vina i pečenje rakije.

Zapadna pučka medicina abdovinu

rabi za liječenje: kože lica i umivanje,

bolesti mjehura, protiv krvarenja, kvrga

ili čvoruga, proljetnog umora, u liječe-

nju depresivnog kašlja, ekcema, krvnih

bolesti, hemoroida, upaljenog zgloba,

boli živca, bolesti bubrega, bolesti gr-

la, kod artritisa, za izbacivanje sekreta

iz dišnih organa, za poticanje metabo-

lizma, znojenja, zarastanja rana, za jače

izlučivanje mokraće, protiv vodene bo-

lesti, konjunktivitisa.

Kontraindikacije. Abdovinu ne bi

smjele uzimati osobe sa žučnim kompli-

kacijama, slabog želuca i s aktivnim či-

rom na želucu. Veća količina korijena od

propisane, izaziva glavobolju, mučninu i

povraćanje.


Čaj

za jače mokrenje, pražnjenje crijeva i bolesti živca

4 g plodova abdovine, 1 dl vode

Priprema. Plodove kratko prokuhati i po-klopiti. Pustiti da odstoji pola sata i pro-cijediti.Uporaba. Piti 1-2 šalice dnevno.

Čaj

za jače znojenje i mokrenje, protiv reume, za smirivanje živaca, protiv promuklosti, kašlja

3 g cvijeta abdovine, 1 dl vode

Priprema. Cvijet preliti kipućom vodom, poklopiti, pustiti da odstoji 15 min i pro-cijediti.Uporaba. Piti 2-3 šalice dnevno.


Čaj

za čišćenje jetre i mokraćnih putova te reguliranje funkcije bubrega

2 g lišća abdovine, 1 dl vode

Priprema. Kipućom vodom preliti lišće i poklopiti. Pustiti da odstoji pola sata i procijediti.Uporaba. Piti šalicu čaja ujutro i pola sata prije večere.

Čaj

za liječenje dišnih putova, katara pluća, protiv nadražaja kašlja i sluzi u prsima

2 g lišća abdovine, 1 dl bijelog vina

Priprema. Lišće abdovine lagano kuha-ti u vinu 2-3 minute, dobro procijediti i zasladiti medom.Uporaba. Piti 1-2 šalice dnevno.

Čaj

za jače mokrenje i pražnjenje crijeva

2 g korijena abdovine, 1 dl vode

Priprema. Korijen močiti preko noći i ujutro kuhati 2-3 minute. Poklopiti da odstoji jedan sat i procijediti.Uporaba. Piti 2-3 šalice dnevno.

Kupke

protiv reume

½ kg korijena abdovine, 5 litara vode

Priprema. Usitnjeni korijen abdovine ku-hati na laganoj vatri dva sata. Procijediti.

abdovin

a


22


Uporaba. U dobivenom ekstraktu – čaju – namakati bolne noge.

Sirup

proljetno i jesensko čišćenje krvi

1 kg svježih plodova abdovine, 4 žlice meda

Priprema. Plodove (bobe) zgnječiti i ostaviti poklopljene 3-4 dana da provru. Kad se sok razbistri, procijediti i zasladiti medom.Uporaba. Uzimati tri puta dnevno po jednu jušnu žlicu sirupa, pola sata prije jela.

Oblog

za navedena oboljenja

4-6 svježih hladnih listova abdovine

Priprema. Svježim i hladnim listovima abdovine zamotati glavu. Za korištenje obloga izvan sezone vegetacije abdo-vine, koriste se svježe ubrani i potom zamrznuti listovi.

Rakija

Za izradu ljekovite rakije najviše se ko-risti cvijet u srpnju, a korijen i plod u rujnu.

Prašak

za čišćenje bubrega i mokraćnog mjehura, te protiv vodene bolesti

2 vrška noža praška abdovine, 2 dl vode

Priprema. Suhi korijen abdovine dobro usitniti u prah tucanjem. Kuhati na laga-noj vatri 3-5 minuta i procijediti.

Uporaba. Piti jednu šalicu dnevno u ju-tarnjim satima, u gutljajima, svakih 1-2 sata.

Kozmetika

Ljubičasti sok plodova abdovine koristi se za bojenje kose u crno.

Uporaba u veterini

Za bolesti probavnog sustava kod konja, naročito onih uzrokovanih raznim para-zitima, i kod upale crijevnog trakta. Čaj od abdovine daje se životinjama kod oboljenja: crijeva, gušterače, bubrega, žuči i dišnih organa. Abdovina se može rabiti kao dobar dijaforetik koji izaziva znojenje. Doziranje za veće životinje: 1-4 jušne žlice na ½ litre vode, a za manje jedna jušna žlica na ½ litre vode.

Preživljavanje u prirodi

Biljku preporučam isključivo kao ljeko-vito pomoćno sredstvo, i to u prvom re-du njen cvijet, u proljeće. Poradi gor čine cvijeta i plodova abdovinu nije pre po ruč-ljivo rabiti u prehrani.

Uputa za pčelare

Cvijet abdovine je dobar medonoša, te mu je klasifikacijska oznaka za prinos meda – 3.

abdovin

a


23


alo

ja


24


alo

ja

Ivan Lesinger • Kućna biljna ljekarna – (A – Kad)

25

analgetik,

antibakterik,

antiinflamatorik,

antikarcinomik,

antioksidans,

antitumor,

antitusik,

antiviral,

bioregenerator,

biostimulator,

dermetik,

detoksikant,

dijabetik,

dijetetik,

drastik,

emenagog,

emoliens,

holeretik,

kozmetik,

laksativ,

purgativ

ALOJAAloe vulgaris Lam. – Aloa vera – Barbadensis Miller

Familiae Liliaceae

Porodica Ljiljana

Ljekarnički naziv

Succus Aloes induratus


alo

ja


26

Druga imena. Aloa, aloja, prava aloja.

Strani nazivi. Engleski – Aloe Vera,

Yellow Aloe; francuski – Aloë; njemački –

Aloa vera; slovenski – aloja; srpski – aloja;

talijanski – Aloa vera.

Iz povijesti. Domovina aloje su tro-

pi i sup tropska područja Afrike, te sredo-

zem no područje. Kneipp o aloji piše

”Čov jek mora pribjeći sredstvu u kojem

je ne ka sitnica djelotvorna; na taj sam na-

čin ja u aloju našao lijek”. Hipokrit opi-

su je razna ljekovita svojstva aloja: ”sti-

mulira rast kose, liječi tumor, pomaže

kod problema želuca i crijeva”, a Kristo-

for Kolumbo je o aloji rekao sljedeće:

”Postoje četiri biljke koje su neophodne

za čovjeka: to su pšenica, grožđe, mas-

lina i aloj. Prva hrani, druga pruža radost

srcu, treća osigurava harmoniju, a četvrta

čini čovjeka zdravim.” Kod Egipćana Aloe

vera bila je simbol ženske ljepote i mla-

dalačkog duha. Faraoni su je smatrali

elik sirom života. Njena kozmetička svoj-

stva prepoznali su već i narodi antičkog

doba. Kod Grka, aloj simbolizira ljepo-

tu, strpljenje, sreću i zdravlje. Veliki hu-

manist i filozof Mahatma Gandi rekao je:

”Pitate me za tajnu moje snage za vrijeme

mojih dugačkih postova: to su moja nesa-

lomljiva vjera u Boga, moj jednostavan na-

čin života i biljka Aloe.”

Opis. Aloja je jednogodišnja zeljasta

biljka iz obitelji ljiljana koja naraste do

60 cm visine. Listovi su debeli, mesna-

ti, kopljasti i na rubu pilasti s dugačkim

bodljama, blijedozelene boje. Stabljika


alo

ja


27je 4-7 cm debela, okruglog oblika. Vi se-

će duge cvjetne grozdove čine cje vasti

crveni cvjetovi sa po šest latica. Aloa ve-

ra Barbadensis je veća i danas se plantaž-

no uzgaja.

Vrijeme cvatnje. Svibanj – lipanj.

Miris i okus. Sok je gorak, a miris ose-

bujan.

Stanište. Najčešće se uzgaja kao

ukras na biljka u lončanicama i u klijališ-

tima uzgajivača, te plantažno.

Ostale najpoznatije vrste. Aloe ferox

(Južna Afrika), Aloe ciliaris.

Ukrasne vrste. Aloe variegata (listovi

su ukrašeni divnim šarama), Aloe humilis

(odlikuje se trnovitim lisnatim lijevkom),

Aloe arborescens (drvoliki aloj koji može

narasti do tri metra).

Branje i prerada. Listovi od kojih se

do biva tiskanjem ili iscjeđivanjem svje-

ži sok aloje, mogu se brati tijekom ci jele

go dine. Svježi sok aloja razrijedi mo u al-

koholu (80 g soka na 20 g alkoho la). Da-

ljom preradom soka aloje može se dobi-

ti prašak (Aloe pulvis), ekstrakt (Aloe ex-

tractum), emulzija (Aloe emulsio), čisti

sok Aloe Vere Barbadensis iz ko jeg je

posebnom tehnikom stabilizacije soka

odstranjen aloin kao i ekstrakti aloina.

Ljekoviti sadržaj. Aloe vulgaris L.: ak-

tivni glikozid aloin, emodin, gorka tvar i

biogeni stimulatori; Aloe vere Barbaden-

sis Miller: barbaloin (barbaloin-gluko-

za), izobarbaloin, antranol i antracen,

aloe acid, aloe amodin, cimetova kise-

lina, krizofan kiselina, estar cimetove ki-


alo

ja


28seline, eterično ulje, aloe ulcine, rezista-

nol, lignini, saponini, antrahinoni, vita-

mini A (karotin), B1 (tiamin), B2 (ribofla-

vin), B3 (niacin, nikotinska kiselina, amid

nikotinske kiseline), B6 (piridoxin), B12

(cianokobalamin), C (askorbinska kise-

lina), E (tokoferol), kolin (vitamin B kom-

pleksa), kalcij, fosfor, kalij, željezo, natrij,

klor, mangan, magnezij, bakar, krom,

cink, šećer-monoza, glukoza, celuloza,

aldonentoza, uronska kiselina (Hexo), li-

poza, aliinaza, L-ramnoza, acemannan,

esencijalne aminokiseline, izoleucin,

leu cin, lizin, metionin, fenilalanin, treo-

nin, valin, histidin; sekundarne aminoki-

seline – asparaginska kiselina, glutamin-

ska kiselina; alanin, arginin, cistin, glicin,

histidin, hidroxiprolin, prolin, serin, tiro-

zin, enzimi, amilaza, bradikinaza ili bra-

dikininaza, katalaza, fosfataze (kisele i al-

kalne), celuloza, nukleotidaza, proteoli-

tiaza ili proteaza.

LJEKOVITO DJELOVANJE(Aloe vulgaris. L.)

Uporaba aloje u ljekovite svrhe ovisi

o koncentraciji soka u raznim napitcima:

• ako se koristi jako razrijeđen sok,

npr. kapi, tada liječi i podražuje že-

ludac (slab želudac, čir na želucu

i dvanaesniku), a u većoj koncen-

traciji djeluje na čišćenje crijeva (de-

belo crijevo), i organizma, te po tiče

izlučivanje žuči.

• Kneipp hvali djelovanje aloje

(Kneippove tablete) na zatvoreno

debelo crijevo, ukazujući da djeluje

samo uz prisutnost žuči, ali ne ako

su začepljeni žučni kanali.

• Uzimanje većih količina soka aloje

(oralno) može jako štetno djelovati

na organizam

• Aloja izaziva povećanu prokrvljenost

organa donjeg dijela tijela i crijeva.

Poradi takvog djelovanja zabranjeno

ga je davati djeci i trudnicama te že-

nama sklonima povećanom krvare-

nju iz maternice, kao i osobama s

plućnim bolestima i hemoroidima.

• U pojedinim slučajevima takvo dje-

lovanje koristimo za poticanje mje-

sečnice (izostale ili slabe), poštujući

strogo propisanu terapiju liječnika.


alo

ja


29

• Sok aloje rabi se u propisanim kura-

tivama, a nikako samoinicijativ no,

kroz duže vrijeme.

• Uporaba soka aloje (ili praška za

vanjsku uporabu) djelotvorna je u

liječenju očnih bolesti (upale spoj-

nice oka), čireva, rana i gnojnih upa-

la rana.

• Emulzija koja se rabi za liječenje

mokrog epidermitisa, opeklina II.

i III. stupnja (od rendgenskog zra-

čenja), dobije se tako da se sok

aloja pomiješa s ricinusovim i euk-

aliptusovim uljem.

• Prašak koji se dobije od soka aloje

(dehidracija soka) ili od samljeve-

nih osušenih listova, rabi se za po-

sipanje rana, čireva i gnojnih rana

ili za pripremu čaja koji se pije kod

unutarnjih bolesti (jetra, crijeva,

želudac), a služi i za vanjsku upo-

rabu (ispiranje rana i raznih kožnih

nečistoća).

Svježe odrezan list položen plo šti-

mi ce, rabi se za ublažavanje boli uzro-

kovane opeklinama, a ujedno i potiče

zacjeljivanje. Aloja jača obrambene snage

organizma te je izvrstan kao biogeni stim-

ulator za jačanje organa (želudac, jetra,

žuč) i imuniteta.

Antiinflamatorno djelovanje aloje (an-

tibakterijsko i antivirusno) pomaže u li-

ječenju oboljenja crijeva. Prema oficijel-

noj farmakologiji aloja ulazi u popis an-

trahinonskih droga (laksativna sred-

stva), zajedno sa senom, krušinom itd.

Laksativno djelovanje uzrokuju antra-

kinon glikozidi koji se razgrađuju bakte-


rijama intestinalnog trakta, i stvaraju se

nove molekule – aglikoni.

Kontraindikacije. Zabranjena je upo-

raba aloje – Aloe vulgaris – u bilo kojem

obliku djeci, trudnicama, te kod hipoka-

lemije, jakih menstruacija, itd.

LJEKOVITO DJELOVANJE (Aloa Vera Barbadensis Miller)

Uporaba čistog soka aloje, u kojemu

nema aloina i njegovih spojeva, koristi

se kao prirodni ljekoviti dodatak preh-

rani, ali i kao prirodno ljekovito sred-

stvo mnogostruko ljekovitog djelova-

nja. Znanstveno je dokazano da čisti sok

aloja djeluje na detoksikaciju organizma,

potiče metabolizam, jača imunitet i dje-

luje antiupalno.

• Detoksikacijski učinak čis tog so-

ka aloje ogleda se u brzom uniš ta-

va nju raznih bakterija, gljivica, pa ra-

zita, spora i virusa.

• Metabolički učinak vidljiv je kod

svih unutarnjih i vanjskih organa,

poglavito kod probavnog sustava

(jer potiče varenje hrane, uravno-

težuje i neutralizira povišenu želu-

čanu kiselinu, morbus Crohn, re-

gulira odnos gastrointestinalnih

simbiotičnih bakterija vrenja i tru-

ljenja, uređuje i poboljšava pH fak-

tor fekalija – stolice, smanjuje i re-

gulira iritabilni crijevni sindrom,

pomaže kod kolitisa, ulceroznog

kolitisa, proljeva, zatvora, čisti cri-

jevne resice, odstranjuje naslage

sa sluznica crijeva, sprječava razvoj

upalnih procesa, pojačava apsorb-

ciju crijevnih resica).

Također djeluje na:

• jetru (kao detoksikant jetre poja-

čava metabolizam jetre kod ciroze,

biljarne ciroze, insuficijencije jetre,

akutnog hepatitisa, kroničnog he-

patitisa, tvrde i masne jetre),

• žuč (slab rad, slabo stvaranje žuči,

kamenci),

• bubrege (pročišćava),

• kod šećerne bolesti (regulira i sma-

njuje nivo šećera u krvi).

• djeluje učinkovito i na srce (sma-

njuje i liječi pojave angine pekto-

ris, smanjuje napade kod angine

pektoris, snižava krvni tlak, jača

srčani mišić),

• krv (smanjuje kolesterol),

• te na kožu (kod raznih kožnih

alergija, opeklina, rana i njihova

alo

ja


30


zacjelji va nja, kod akni, seboreje,

deseboreje, psorijaze, djelotvor-

no vlaži kožu, pojačava stvaranje

fibrobla sta, kod raznih tipova kože

od su he, masne, oštećene; djeluje

osvježavajuće, čisti i odstranjuje

pjege – sunčane, staračke, itd.).

• Jača imunitet, a kod liječenja bole-

sti imunološkog sustava čisti sok

aloja djeluje antitumorski i antikar-

cinogeno jer sadrži sastojke koji

sprječavaju priljev krvi u tumor,

a time i sam rast tumora. Nadalje

potiče sustav na rad, štiti i liječi su-

stav od posljedica kemoterapije i

radioaktivnog zračenja. Ta sazna-

nja i ljekovito djelovanje danas se

rabe u liječenju raka, AIDS -a, kao i

nedefiniranih novotvorina.

• Antiupalno djelovanje čistog so-

ka aloje najizraženije je kod ope-

kotina kod kojih aloja djeluje tako

alo

ja


31


alo

ja


32da pojačava priljev krvi te smanju-

je bol, upalu, crvenilo i oteklinu.

Lo kalna primjena soka aloje s anti-

upalnim djelovanjem, najviše je za-

stupljena u proizvodima kozme-

ti ke (sprejevi, kreme i kapi). An ti-

upalno djelovanje izraženo je kod

bo lesti bubrega, mjehura, i mokrać-

nih putova (nefritis, cistitis, infekci-

je bakterijama naročito Escherichia

Colli koja je rezistentna na antibio-

tike, itd.), zatim kod probavnog su-

stava, jetre, kože, respiratornih or-

gana (pluća, upale sinusa, upala

ždrijela, sluznice usta i grla, glasni-

ca, upala desni, gingivitisa, paro-

don toze, afti, gljivica, itd.), te kod

bo lesti očiju (konjunktivitis, mre-

na, iritacije očiju, trahom, glaukom,

keratitis, herpes simplex, sluznice

oka, itd.), a i kod upala tetiva.

• Antialergijsko djelovanje aloje po-

maže kod astme i raznih alergija.

• Analgetično djeluje na reumatske

i bolove u zglobovima kao artritis,

osteoartritis, te na osteoporozu,

razna uganuća i nagnječenja tki-

va, na hematome od udarca ili pa-

da, razne modrice, išijas, neuralgi-

ju, glavobolju, itd.

• Antibakterijsko djelovanje soka

(aloe vera gela), dokazano je na

bakterijama S. Aureus, E. Colli, M.

Tu ber culosis, itd.

Kontraindikacije. Samo kod osoba

aler gičnih na aloju.


alo

ja


33

LJEKOVITO DJELOVANJE (Aloe vulgaris. L.)

Sok

Pravila za uporabu

• Sok aloje za unutarnju uporabu uzi-mati dnevno 1-3 kapi s vodom.

• Sok aloje uzimati prema propisanom receptu liječnika.

• Sok aloje ne uzimati duže vrijeme.• Sok aloje ne smiju uzimati djeca, trud-

nice i osobe sklone krvarenju.

Prašak

Uporaba. Prašak aloje uzima se jedan-put dnevno, i to u količini dva vrha noža. Uzimati dva-tri dana i napraviti pau-zu od dva dana. Poslije pauze uzimati četiri-pet puta svaki treći dan, samo ko-liko stane na vrh noža, jednom dnevno. Prašak aloje može se uzimati i u kombi-naciji s ostalim ljekovitim biljem.

Čaj

protiv hemoroida, zakašnjele menstruacije, navale krvi u glavu, pluća i srce

na vrh noža praška aloje, 1 čajna žličica gospine trave, 1 čajna žličica stolisnika, 2 dl vode

Priprema. Čajnu mješavinu preliti kipu-ćom vodom, poklopiti, da odstoji jedan sat i procijediti.Uporaba. Piti tijekom dana u gutljajima, najviše dva dana zaredom.

Čaj

protiv kroničnog zatvora – konstipacije

na vrh noža praška aloje, 4 žlice cvijeta bazge, 2-3 vrha noža piskavice, 1 žličica komorača, 2 dl vode

Priprema. Mješavinu preliti kipućom vo-dom, poklopiti, pustiti da odstoji jedan sat i procijediti.Uporaba. Piti dva dana po šalicu čaja tije-kom dana u gutljajima.



alo

ja


34Tinktura

za poticanje probave

20 g praška aloje, 1 dl 70-postotnog alkohola

Priprema. Prašak aloje močiti u alkoholu deset dana. Procijediti.Uporaba. Uzimati deset kapi u čaši soka ili čaja kao digestiv, a kao purgativ 10-20 kapi tinkture u 1 dl vode.

Vino

(za ublažavanje posljedica zračenja i kemoterapije)

400 g svježih listova aloje (starijih), 7 dl crnog vina, 2 paketa cikorije Franck, 2 kruške (sočne), 400 g meda od kadulje u saću, 0,5 l 60-postotnog alkohola

Priprema. Listove samljeti i što brže po-miješati, jer oksidiraju, s ostalim sastojci-ma i spremiti u poveću staklenku.Uporaba. Prvi tjedan uzimati tri puta na dan po jednu čajnu žličicu dva sata prije jela, a dalje uzimati tri puta na dan po jednu jušnu žlicu sat prije jela. Pre-poruča se barem dva mjeseca terapije.

LJEKOVITO DJELOVANJE(Aloa Vera Barbadensis Miller)

Sok

PREVENTIVA

Uzimati ujutro natašte po 0,3 – do 0,5 dl soka razrijeđenog s malo vode, voćnog soka ili čaja.

KURATIVA

Ovisno o težini oboljenja može se uzi-mati dva-tri puta na dan po 0,3 – 0,5 dl ili po 1 dl ujutro i navečer, s malo vode, voćnog soka ili čaja.

Homeopatija

U homeopatiji aloja važi kao glavni li-jek za poremećaje rada crijeva. U prvom re du rabi se kod enteritisa, koliti sa, ul-ce roznog kolitisa, proljeva, rektal nih po-re mećaja, itd. Simptomi tih po re me ćaja su: nagla potreba za praž nje njem (stoli-com), i to u jutarnjim sa ti ma (oko 5 sa-ti); ne kon trolirana stoli ca kod is puštanja pli no va; sluzava ili gru di časta stolica, he-mo roi di poput grozdova, proljev nakon konzumacije piva ili ostriga, glavobolja kod koje pomažu hladni oblozi, toplina plinova, nogu, jetre, navale krvi u glavu, itd. Aloja utječe na glatke mi šiće vena. Komplementarni: Sulph, sep, Kali-bi.Usporedba: Sulph.Klinička uporaba u homeopatiji. Enteritis, kolitis, ulcerozni kolitis, hemoroidi, gla-vobolja, hepatitis, itd.Klinička uporaba. Astma, anemija, artri-tis, AIDS, alergije, rinitis, afte, razne kož-ne aler gije, boginje, bronhitis akutni, bub rež ne bolesti, crijeva – upala tan-kog i debelog, cistitis, cerebrovaskular-ne bolesti, čirevi, dijabetes, dermatitis,


alo

ja


35di jetoterapija, desni, depresije, distrofi-ja mišića, embolija, ehinokokne cis te, ede mi, herpes, herpesna angina, her pes simplex, herpes zoster, povišeni tlak, he matomi, helmitijaze, hemoroidi, epi-dermitis, išijas, jačanje imuniteta, jetra – hepatitis, tvrda i masna jetra, ciroza, gripa, giht, glaukom, glavobolja, grčevi, gonokokne infekcije, gingivitis, gliste, gljivice, infektivne pa ra zitne bolesti, krv i krvne bolesti, ka šalj, konstipacija, konjunktivitis, kole sterol, keratitis, lu-pus erythematodes sis temicus, multi-pla skleroza, miastenia gravis, mrena, mononukleoza, morbus Crohn, neo-plazme benigne, nefritis, nesanice, neo-plazme kože, neoplazme ko stiju, man-jak vitamina D, neurotični poremećaji,

nepsihotični poremećaji, neuroza, neu-ralgija, nesanica, opekotine, osip, ovis-nost o alkoholu, oči, opekotine svih vrsta, osteoporoza, Par kin sonova bo-lest, paradontitis, pročišćavanje cri-jeva, probavne teškoće, prostata, psi-hoze, prijelomi kostiju, pneumonija, poremećaji osobe, psorijaza, posjeko-tine, rane, rak, reumatska groznica – akutna, respiratorne smetnje – akutne, sifilis, sinusitis, skleroza, srčana obolje-nja, seboreja, sunčane pjege, sta račke pjege, šarlah, tuberkuloze, trombocito-penija, tromboza vena, tumori, trahom, tenditis, upala zglobova, ulkus, upala gr-la, uho, umor, ubodi insekata, vene, vi-rusne bolesti, virusna angina, želudac, te kod zračenja i kemoterapije.


angelika


36


ANGELIKAAngelica archangelica L. – Angelica silvestris L.

Familiae Umbelliferae

Porodica Štitarki

Ljekarnički naziv

Herba Angelicae silvestris – radix

afrodizijak,

antidijaroik,

antidot,

antikarcinomik,

antioksidans,

antireumatik,

antiseptik,

antispazmatik,

detoksikant,

digestiv,

dijaforetik,

dispeptik,

diuretik,

ekspektorant,

emetik,

holeretik,

karminativ,

kozmetik,

metabolik,

roborans,

sekretolik,

stimulator,

tonikum

angelika


37


angelika


38

Druga imena. Anđelika, anđelikin ko-

rijen, kravojac, korijen svetog duha, vrt-

na angelika.

Strani nazivi. Engleski – Angelica, Gar-

den Angelica, Wild Parsnip; francuski –

An gélique; njemački – Arznei-Engel wurz,

Echte Engelwurz, Engelwurz; slovenski –

angelika, gozdni koren, žlaht na angelika;

srpski – angelika, kravojac, koren svetog

duha; talijanski – An gelica.

Iz povijesti. Korijen angelike kori-

sti se u srednjem vijeku kao jako protu-

ot rovno sredstvo. Car Shing-nonga

(3500. g.pr.n.e.) u svojoj knjizi o ljekovi-

tim biljkama spominje angeliku pod na-

zivom ”tang-kuei” kako je i danas zo-

vu u Kini, te ističe njenu ljekovitost na-

ro čito kod bolesti probavnog, dišnog,

bubrežnog i krvožilnog sustava. Naziv

anđeoski korijen, biljka je u srednjem vi-

jeku dobila zahvaljujući dobrim rezulta-

tima u liječenju kuge i kolere.

Opis. Angelika potječe iz porodice

štitarki. Slična je kimu i anisu ali je znat-

no viša te naraste i do tri metra. Stabljika

je okrugla, šuplja, uzdužno bradasta, pla-

vičaste boje. Donji listovi su vrlo veliki,

dvo struko do trostruko perasti i s do-

nje strane plavkastozeleni. Gornji listovi

znat no su manji i jednostruko perasto

raz dijeljeni. Stabljika je krošnjasto raz-

granata na vrhu. Zelenkastobijeli cvjeto-

vi smješteni su na ograncima štita gdje

se nalaze i čekinjasti, kratki listići. Plod


angelika


39je široko jajast, oko 9 mm dug. Ko rijen je

smeđe do crvenkaste boje.

Vrijeme cvatnje. Srpanj – kolovoz.

Miris i okus. Cijela biljka ugodno

miriše po mošusu i ugodnog je okusa,

sladunjavog u početku, a kasnije oštrog

i gorkog.

Stanište. Raste u blizini izvora voda,

potoka, rijeka, bara i na močvarnim mje -

stima, te na livadama i šumskim či sti na-

ma dolina i brda. Angeliku možemo na ći

i u vrtovima uzgajivača.

Branje i prerada. Korijen najčešće va-

dimo druge godine u kasnu jesen ili tre-

će godine u proljeće, a možemo već i

prve godine, prije nego što otpadne liš-

će. Korijen dobro očistimo i izrežemo

po duljini u tanke štapiće koje nanižemo

na konac, a možemo i te štapiće usitni-

ti rezanjem na kockice veličine 3-5 mm.

Sušimo na toplom i zračnom mjestu.

Korijen angelike ne smijemo sušiti na

umjetnoj temperaturi, jer gubi aromu.

Prilikom rezanja svježeg korijena curi

mliječni sok. Mladice bez cvatova sabire-

mo prije cvatnje od kolovoza do rujna.

List sabiremo od svibnja do rujna

prije i poslije cvatnje. Sušimo na zrač-

nom i sjenovitom mjestu. Sjeme sabire-

mo u kasnu jesen, od studenog do pro-

sinca. Od ubranih štitova sa zrelim plo-

dovima napravimo snopiće, objesimo i

paž ljivo sušimo.

Ljekoviti sadržaj. Korijen sadrži do 1%

eteričnog ulja, 6% smole, vosak, gorke

tvari; organske kiseline, angelika kise-

linu, jabučnu, octenu, valerijansku, ok-

salnu i jantarnu; kumarinske oblike, kao

angelcin; pektin, šećer itd. U plodu ima

0,5% eteričnog ulja, oko 16% masnog

ulja, kumarina, felandrena.


Kao aromatičan korijen sladunjava

okusa koji prelazi u oštar i gorak okus,

angelika je od davnina izazivala pozor-

nost pučke medicine. Korijen, list i sje-

me angelike kao začin poznati su gas-


tronomima pa se zbog specifičnog miri-

sa i okusa i danas koristi. No ange li ka ni-

je samo začin za juhe, umake, sa la te i

dru ga jela, ona je i stari, isprobani pučki

lijek za niz bolesti. Uporabom angeli ke

kao začina u jelima možemo brzo po sti-

ći vidljive rezultate u liječenju, a veli ki

učinak ima i uzimanje čaja od kori je na,

sjemena ili lista angelike. Pučka medici-

na poznaje angeliku (korijen) kao bilj ku

koja tjera mokraću i jača živčani sustav.

Često se koristi u liječenju:

• slabog želuca i želučanih bolesti

(kojeg jača, grije i liječi te smiruje

neurozu želuca, smiruje želučane i

trbušne bolove te poboljšava pro-

bavu; također u liječenju čira na

želucu ulcus ventriculi ili dvana-

esniku ulcus duodeni, u liječenju

probavnih organa, katara želuca i

upale sluznice želuca kod gastriti-

sa, enteritisa, žgaravice),

• ženskih bolesti i menstrualnih pro-

blema (kod žena pospješuje mje-

sečni ciklus – emenogog – ameno-

reje kod izostanka menstruacije

uzima se u obliku čaja)

• stimulativno djeluje na znojenje –

preznojavanje – tjera znoj,

angelika


40


• uspješno odstranjuje nametnike i

olakšava vjetrove,

• daje snagu tijelu i živcima,

• jača i čisti krv,

• izbacuje otrove i štetne tvari kroz

kožu,

• smiruje grčeve,

• liječi prehladu i bolesti dišnih orga-

na

• potiče znojenje.

• Također je djelotvorna u liječenju

probavnog trakta, otvara tek, ubla-

žava nadimanje plinovima, a služi i

kao sredstvo za povraćanje, te sred-

stvo protiv parazita u crijevima.

• Angeliku danas rado uzimaju oso-

be oboljele od angine pektoris i arit-

mija, i to u obliku začina ili kao čaj-

ni napitak (sprječava taloženje kal-

cija, snižava krvni tlak, smanjuje ko-

lesterol, te sprječava infarkt srca),

• zatim kod katara crijeva i upale de-

belog crijeva,

• svih vrsta katara želuca, dišnih orga-

na, pluća i grla,

• Nalazi svoju primjenu i u raznim

trovanjima – nikotinom, alkohol-

om, hranom. Ta protuotrovna djelo-

vanja koriste i kod zaraznih obolje-

nja.

• Koristi se zatim kod bolesti jetre

i žuči (insuficijencije, žutice, ci-

roze, masne jetre, gdje djeluje na

pojačano izlučivanje žuči i rad je-

tre, itd.),

• kod karcinogenih oboljenja, najčeš-

će karcinoma želuca i to u kombina-

ciji s angelikinim vinom u kojega sta-

vimo lišće od pelina.

• Također pomaže kod nervozne ano-

reksije,

• cistitisa,

• bolesti bubrega,

• te kod reume i gihta.

• Angelika se primjenjuje izvana, u

liječenju raznih kožnih oboljenja.

Svježi sok angelike koristi se u liječe-

nju čireva i gnojnih upala tako što se sok

nakapa više puta na oboljelo mjesto.

Sjeme angelike koristi se za izaziva-

nje znojenja te pojačanog izlučivanja

mokraće.

angelika


41


Listovi angelike, kao i korijen, koriste

se za pripremu čaja, a mogu se dodati i

raznim rakijama travaricama.

Angelikino eterično ulje (Oleum An-

gelicae radicis) ima paprenost i mirodij-

ski okus, te se rabi za priređivanje likera

(Benedictine, Chartreuse, Coin treau,

Vermutha), a kao lijek rabi se za masaže,

kupke, inhalacije te za pripremanje i

stav ljanje kompresa. Angelika kao začin

(u prahu) liječi te obogaćuje oskudnu

dijetu, a jelima daje poseban okus.

Zapadna pučka medicina rabi angeli-

ku za liječenje: ženskih bolesti, ošteće-

nih sluznica crijeva, želuca, protiv grče-

va, vjetrova, nadutosti, srčanih aritmija,

kožnih tegoba kao što je psorijaza; zatim

za liječenje vaskularnih bolesti, bolesti

urinarnog trakta; bolesti jetre, žutice, he-

moroida, potiče metaboličke procese, a

učinkovita je i kod varikoznih vena, rana,

za relaksiranje nervnog sustava, a koristi

se i za čišćenje krvi. U kineskoj narod-

noj medicini angelika se rabi za jačanje

Qi (Či) energije, kao i za ravnotežu vi-

talne tekućine.

Kontraindikacije. Trudnoća. Angelika

je jaki stimulans te može kod slabih

i osjetljivih osoba izazvati nelagodu.

Eterično ulje angelike je fototoksično, te

se kod vanjske uporabe izbjegava izla-

ganje suncu. Kod dugotrajnog uziman-

ja pripravaka od angelike može doći

do lakših smetnji te je u takvom slučaju

potrebno prekinuti terapiju. Osobe

sa žučnim kamencima ili s jako slabom

jetrom trebale bi izbjegavati uzimanje

preparata od angelike.

angelika


42


Univerzani čaj

za sva navedena oboljenja

1 čajna žličica usitnjenog korijena, 2 dl vode

Priprema. Žličicu usitnjenog suhog kori-jena preliti vodom i pustiti da odstoji ne-koliko sati. Kratko prokuhati i poklopiti, neka odstoji jedan sat, a zatim procije-diti.Uporaba. Uzimati 1-3 šalice dnevno pijući u gutljajima.Napomena. Korijen angelike može se močiti preko noći, ujutro kratko zagrijati i procijediti, piti u gutljajima.

Vinska tinktura


2 g korijena, 1 dl vina

Priprema. Korijen angelike močiti u vinu deset dana. Procijediti.Uporaba. Piti 1-3 male čašice dnevno kao aperitiv.

Eliksir


8 g korijena, 40 g šećera, 1 dl 70-postotnog alkohola, 1-2 kriške limuna, vode

Priprema. Močiti korijen angelike u al-koholu deset dana. Procijediti. Dodati šećer, kriške limuna i vode toliko da se dobije litra eliksira.Uporaba. Uzimati prije jela 1-2 čašice dnevno.

Prašak


Priprema. Isjeckani suhi korijen samljeti u mlincu za kavu.Uporaba. Uzimati 3-4 puta tijekom dana na vrh noža praška umiješanog u jelo ili u napitak.

Čaj od sjemenki

za mokrenje i znojenje

1 čajna žličica sjemena, 2 dl vode

Priprema. Kipućom vodom preliti sjeme, poklopiti, pustiti da odstoji jedan sat i procijediti.Uporaba. Uzimati 2-3 šalice dnevno za jače mokrenje, a ako se pije vruće, za znojenje.


angelika


43


Čajna mješavina

za liječenje želuca – rak

30 g korijena angelike, 15 g korijena lincure, 15 g kičice, 15 g pelina, 15 g šikaline

Priprema. Tri velike žlice mješavine po-pariti s ½ litre kipuće vode. Poklopiti i nakon dva sata procijediti.Uporaba. Piti po jednu šalicu prije jela, 3-4 puta na dnevno.

List

Sjeckani svježi listovi koriste se kao začin jelima ili kao dodatak za pripremu drugih biljnih rakija – travarica.

Aromoterapija

Angelika se u aromoterapiji rabi za smirivanje kašlja, inhalacije, protiv groz-

nice, prehlade, mišićnih bolova, umo-ra, migrene, nervne napetosti, stresa, reumatizma a ima opuštajuće, tj. re lak si-rajuće djelovanje na cijeli probavni sus-tav. Esencijalna ulja NE smiju koristiti trudnice i dijabetičari.

Uputa za pčelare

Za vrijeme cvatnje angelika daje mnogo nektara i cvjetnog praha. Klasifikacijska ocjena za prinos meda – 4.

Uporaba u veterini

Čaj od korijena angelike rabi se i kod probavnih bolesti i smetnji u životinja. Za veće životinje uzimaju se dvije jušne žlice na litru vode, a za manje jedna čajna žličica na 2 dl vode. Za istu svrhu daje se životinjama sjeme, u količini jedne šake za veće životinje.


Mladi izdanci angelike su jestivi. Beru se u svibnju i lipnju, a usitnjeni i kuhani u slanoj vodi, jedu se kao varivo.

angelika


44


angelika


45


anis


46


anis


47

afrodizijak,

antidepresiv,

antispazmatik,

aromatik,

dispeptik,

diuretik,

ekspektorant,

galaktagog,

holagog,

holeretik,

karminativ,

mikotik,

pektoral,

sekretolik,

stimulator,

tonikum,

vermifug

ANIS Pimpinella anisum L.

Familiae Umbelliferae

Porodica Štitarki

Ljekarnički naziv

Fructus Anisi


anis


48Druga imena. Anason, aniz, laški

janež, sladki janež.

Strani nazivi. Engleski – Anise, Ani-

seed; francuski – Anis; njemački – Anis;

slovenski – janež, laški janež, vrtni janež;

srpski – anason, anis, slatki koromač; tali-

janski – Anice verde, Aniss.

Iz povijesti. Anis je podrijetlom iz

Egip ta. U rimsko doba anis je rabljen kao

ženski tonik-napitak, za reguliranje mje-

sečnice, stimuliranje stvaranja mlijeka

u dojilja, olakšavanje poro da, te za jača-

nje požude. Neki autori spominju da je

Sirija domovina anisu, a o anisu govore i

grčki i rimski pisci te spominju njegovu

ljekovitost. Ljekovito djelovanje anisa

možda je najbolje opisa no u starim zapi-

sima: ”Ako golubinjak namažemo uljem

anisa golubi će ga sigurno prihvatiti jer

obožavaju njegov miris”. U Nje mačkoj

sma traju da žu na maže svoj kljun ani so-

vim uljem i da zato može probiti i naj tvr-

đe drvo. U Engleskoj se vjeruje da želje-

zo može puk nuti kao staklo ako dođe u

dodir s anisom. U Italiji posto ji poslovi-

ca – ”Chi terranno in mano una pianta

d’ aniso, non saran molestati dal mal ca-

duco” – u prijevodu ”Tko trlja među ru-

kama biljku anis, neće oboljeti od pada-

vice”. Mnogi bilinari hvalili su anis i pro-

pisivali ga za liječenje raznih oboljenja.

Opis. Anis je jednogodišnja biljka

iz porodice štitarki, visine do 60 cm. Ko -

rijen joj je dugačak i do 60 cm. Donji lis-

tovi su okruglo bubrežasti, nepodijelje-

ni, srednji su prstenasti dok su gornji

usko krpasto podijeljeni na kratkim pe-

teljkama. Mali bijeli cvjetići cvatu u pro-

ljeće i čine štitac. Plod je sitan jajolik,

dlakav, s deset svijetlo obojenih reba-

ra, 3-6 mm dug i oko 3 mm debeo, svijet-

lozelenosive boje.

Vrijeme cvatnje. Svibanj – kolovoz,

zavisno o položaju, a plod sazrijeva u ko-

lovozu i rujnu.

Miris i okus. Miris je aromatičan, jak i

ugodan, a okus pikantan i slatkast.

Staniste. Uspijeva na pjeskovitom,

ilovastom i vapnenastom tlu. Uspješno

se uzgaja na sunčanim i zaklonjenim

mje stima vrta, a voli topla i vlažna pod-

neblja. Anis je osjetljiv na mraz.


anis


49Branje i prerada. Sjeme se sabire se

po suhom vremenu. Sabrane štitce treba

rasprostrti na toplom i prozračnom mje-

stu. Za vrijeme sušenja obavezno prevr-

tati. Plodovi koji se sabiru dvaput u se-

zoni moraju se očistiti od peteljki i od-

mah sušiti jer inače pocrne. Korijen se

vadi u jesen. Poslije čišćenja od zemlje,

korijen se reže na kockice ili prutiće te

suši na toplom zračnom mjestu. Iz sje-

mena se destilacijom dobiva anisovo

ulje (Oleum Anisi).

Napomena. Sjeme anisa je vrlo slično

sjemenu otrovne kukute (Conium macu-

latum) i trubeljke (Cicuta virosa) te je

kod branja potreban veliki oprez.

Ljekoviti sadržaj. Sjeme anisa sadrži

1-5% eteričnog ulja, bjelančevina i še-

ćera do 20%, masnih ulja do 10%, že-

ljezo; ulje anisa sadrži i do 90% anetola,

zatim metilhavikola, aldehida, estrago-

la, anisove kiseline, anis ketona i aniso-

vog alkohola.

Napomena. Anisovo ulje može po-

stati otrovno ako je izloženo svjetlosti i

zra ku. Pravilno pohranjivanje ulja zahti-

jeva žu tu staklenu bocu s brušenim stak-

lenim čepom, hladno i tamno mjesto.


Engleska narodna izreka glasi: ”Anis

je tvoj jastuk koji te čuva od loših sno-

va”. Probajte popiti šalicu anisova čaja

prije spavanja i uvjerite se u istinitost

ove izreke. Anis otvara, grije i jača želu-

dac i druge probavne organe. Ljekovito

djeluje na dva načina.

• Prvo najpoznatije djelovanje je gri-

janje cijelog abdomena što poma-

že kod želučanih bolova, kronične

dijareje, kod povraćanja, mučnine,

te dječjih želučano-crijevnih pro-

blema, uklanja vjetrove te se kori-

sti kod nadimanja i grčeva koji na-

staju od plinova nakupljenih u cri-

jevima Čaj od sjemena anisa izvr-

sno smiruje; nekad su ga zvali ”pr-

diljac”.


anis


50• Drugo najpoznatije ljekovito djelo-

vanje anisa je u liječenju bronhija.

Eterično ulje anisa rastapa i omek-

šava sluz, a ujedno sprječava grče-

ve u najfinijim mišićima u najma-

njim bronhijama. Djelotvorne tvari

anisa koje se resorbiraju u bronhi-

ma izlučuju se preko sluznice bron-

hija, za razliku od ostalih biljnih

tvari koje se izlučuju preko crijeva.

Olakšano iskašljavanje u kojemu je

i ispljuvak rjeđi, produkt je takvog

djelovanja anisa na bronhije. U li-

ječenju astme, bronhitisa, nesanice,

gripe, prehlade i kašlja sjeme anisa

je izvrsno pomoćno ljekovito sred-

stvo kojega u obliku čaja rado piju

i djeca.

• Anis je i afrodizijak, pogotovo ako

se kuha u vinu i zasladi medom.

• Ovaj način pripreme anisa dobar

je i za razna stimulativna djelovanja

na rad bubrega i mjehura te za stva-

ranje mlijeka u dojilja, ali je zabra-

njeno anis rabiti za vrijeme trud-

noće.

• Čaj od anisa djeluje na pravilan rad

žuči.


anis


51• Dobro djeluje na peristaltiku i cri-

jevnu mikrofloru te pomaže pri eli-

minaciji raznih parazita.

• Eterično ulje anisa koristi se i za

vanjsku uporabu te se, primjerice,

uspješno primjenjuje kod uništa-

vanja ušiju.

• Žvakanje sjemena anisa potiče od-

stranjivanje glista kod djece, a dje-

luje i laksativno te otklanja loš okus

i zadah iz usta.

• U novije vrijeme anis se rabi u lije-

čenju raka prostate, hepatitisa i ci-

roze jetre.

• Najnovija istraživanja usmjerena

su na djelovanje anisova ulja koje

je slično djelovanju adrenalina, na

mišićni sustav uključujući skelet-

ni mišićni sustav i srce, kao i na sti-

mulativno djelovanje na CNS (cen-

tralni nervni sustav), te na respira-

torni sustav.

• Anis povećava broj leukocita u krvi.

• Ulje anisa izvana rabimo kod uje-

da insekata, za masažu čela kod gla-

vobolje i sinusa te za inhalacije kod

astme, bronhitisa i jakog kašlja.

U kućanstvu se anis upotrebljava

kao začin za razne kolače i razne vrste

kruha, te su poznati anisovi kolačići, pe-

reci, prepečenac, kifle, kruh itd. Anis se

koristi u kozmetici i u proizvodnji likera.

U Makedoniji se od anisa pravi mastika,

u Francuskoj pernod, u Grčkoj ouzo, u

Turskoj raki. Kod nas je poznata aniseta,

rakija sa sjemenom anisa. Zvje zdasti anis

ili kineski anis (Illicium anisatum), dje-

luje sedativno te pomaže kod nesanice,

depresije otklanjajući loše misli i osjećaje.

Zapadna pučka medicina rabi anis za

liječenje: katara, grčeva, kašlja, ekcema,

nadutosti, srčanih aritmija, bolesti gr-

la, tonzilitisa, vaskularnih bolesti, bron-

hitisa, epilepsije, žutice, depresivnog

kašlja, raka, respiratornog katara, bolesti

dišnih putova, gastritisa, želuca, upale

usta, ugriza škorpiona i zmije, nesanice,

itd. Anis poboljšava mliječnost u doji-

lja, pomaže u relaksiranju, te poboljšava

apetit. Različita je uporaba anisa u svi-

jetu. Tako ga, na primjer, u Kini koriste

kao karminativ i stimulans te za liječe-

nje kolere i bolesti bubrega, u Turskoj

kao za liječenje grčeva, bolesti želuca i

pluća, itd.

Kontraindikacije. Trudnice ne bi

smjele uzimati anis ni u kojem obliku.


anis


52 Kućna biljna ljekarna

Univerzalni čaj

za navedena oboljenja, a naročito za dišne i probavne organe

1 kavena žličica sjemena anisa, 2 dl vode

Priprema. Žličicu anisova sjemena pre-liti kipućom vodom. Poklopiti, pustiti da odstoji 15 minuta i procijediti.Uporaba. Uzimati tri puta dnevno poslije glavnih obroka, a najbolje je između ob-roka i prije spavanja. Čaj se pije vruć i u gutljajima, zaslađen medom. U liječe-

nju probavnih organa pije se bez meda, nezaslađen.

Napitak

za ublažavanje kašlja

1 čajna žličica sjemena anisa (samljevenog u mlincu za kavu), 1 šalica mlijeka

Priprema. Žličicu anisova sjemena ku-hati u šalici mlijeka oko 5-10 minuta. Zasladiti medom od kadulje.


anis


53Uporaba. Uzimati tri puta dnevno po šalicu napitka prije jela kod bronhitisa i velikog kašlja.

Tinktura

protiv nadutosti, za omekšavanje sluzi

1 dio sjemena anisa, 5 dijelova 90-postotnog alkohola

Priprema. Sjeme anisa namočiti u alko-holu u tamnoj boci i začepiti. Svaki dan obvezno promućkati. Bocu držati na top-lom mjestu (ne na suncu) deset dana. Procijediti.

Uporaba. Tinktura anisa uzima se u ko-ličini od 1 do 3 grama dnevno, prije jela. Kad se daje djeci stavlja se 5-10 kapi na šalicu čaja, odnosno, onoliko kapi koliko dijete ima godina.

Sirup

za jačanje želuca

50 g samljevenog sjemena anisa, 50 g samljevenog sjemena komorača, 25 g limunove kore (suhe i istucane u prašak), 250 g kandisa ili meda, 6-7 dl vode

Priprema. U litrenu bocu staviti sastojke, dobro izmiješati i začepiti. Staviti na top-lo mjesto da odstoji šest tjedana.

Uporaba. Piti natašte po jednu čajnu žličicu.

Ulje – Alkoholat

kod raznih oboljenja želuca, crijeva, jetre, pluća, maternice

2 g anisova ulja, 98 g 90-postotnog alkohola

Priprema. Ulje anisa staviti u naznačenu količinu alkohola i promiješati.

Uporaba. Uzimati tri puta po 10 kapi po-slije jela, s malo vode ili čaja.

Napitak

za čišćenje krvi, želuca, mjehura, bubrega, za izbacivanje sluzi iz bronha, izlučivanje loših sokova iz tijela, poticanje živaca na rad, za reguliranje neurednog mjesečnog ciklusa

6 g praška suhog istučenog korijena anisa, 1,5 dl vode, 1,5 dl vina, 2 žlice meda

Priprema. Prašak od anisa močiti 12 sati u mješavini vode, vina i meda. Staviti da prokuha 5 minuta. Poklopiti, pustiti da odstoji pola sata i procijediti.Uporaba. Piti po dvije šalice dnevno, i to svakih pola sata po jednu žlicu.

Homeopatija

Homeopatski lijek Illicium Anisatum pri-prema se u obliku matične tinkture od sjemena zvjezdastog anisa. Rabi se za liječenje katara, kolika, kašlja, bolesti pluća, tegoba želuca, reume, i raznih bo-lova.

Uputa za pčelare

U vrijeme srpanjske cvatnje anis daje ve-like količine nektara, te mu je klasifikaci-jska oznaka za prinos meda – 3.


Plodovi anisa sakupljaju se u kolovozu, rabe se kao aromatično začinsko sred-stvo, za pripremu čaja, slatkih jela, itd. Sjeme anisa može se rabiti kao prva pomoć kod želučano –crijevnih teškoća, kao što su grčevi, proljevi i dr.


arnik

a


54


abortiv,

adstrigent,

analgetik,

antiarterosklerotik,

antineuralagik,

antipiretik,

antireumatik,

antiseptik,

antispazmatik,

dermetik,

dezinficijens,

dijaforetik,

diuretik,

kozmetik,

neurostimulator,

rubifacijens,

sekretolitik

ZAKONOM ZAŠTIĆENA

BILJNA VRSTA

ARNIKAArnica montana L.

Familiae Compositae

Porodica Glavočika

Ljekarnički naziv

Rhizoma Arnicae – Flores - Folia

arnik

a


55


arnik

a


56

Druga imena. Brđanka, moravka, nje-

mačka arnika, savojski duhan, veprovac.

Strani nazivi. Engleski – Arnica, Moun-

tain Arnica, Mountain Tobacco; francu-

ski – Arnica, des montagnes Arnica; nje-

mački – Arnika Berg-Wohl verleih, En gel-

kraut, Fallkraut, Johannis blume, St. Lu-

cienkraut, Stichwurzel, Verfangkraut,

Wohl verlei, Wohlverleih; slovenski – arni-

ka, brdnja, materinski koren, planinski

pečnik, svetlica; srpski – arnika, gorski

po tres, moravka, moravkinino cveće; ta-

lijanski – Arnica.

Iz povijesti. U srednjem vijeku arni-

ku koriste kao biljku za sve rane i ozlje-

de tijela, te protiv embolije i trombo-

ze. Kneipp za tinkturu arnike navodi:

”Tinktura brđanke ima tako široku pri-

mjenu da smatram nepotrebnim trošiti

na to riječi”. Goethe je uzimao redovito

čaj od arnike kad je imao napad srčanih

grčeva. U Njemačkoj se arnika kuha u

pivu te se rabi za liječenje modrica, a

znali su govoriti da arnika rastjeruje usi-

renu krv. U alpskim područjima, narod

arniku naziva ”ružom divokoza”.

Opis. Arnika je trajnica koja naraste

20-60 cm visine. Na donjem dijelu jake

i dlakave stabljike smješteni su listovi u

obliku ružice – rozete. Listovi su jajasti

ili obrnuto jajasti, jezičastog oblika sa-

kupljeni u obliku rozete, s pet jasno vid-

ljivih provodnih žila. Na vrhu stabljike

nasuprotno smješteni listovi, manji su i

malo nazubljeni. Prekrasne cvjetne gla-

vice tamnožute su boje. Unutarnji di-

jelovi cvjetne glavice su cjevasti, kratki i

peterozubi, a vanjski ili rubni dijelovi su

jezičasti, dugi 25-30 mm, trozubi i pore-

dani u dva reda. Kod prepozna vanja cvi-

jeta arnike potrebno je obra titi pažnju

na ugodan miris i vanjske dijelove cvjet-

ne glavice, tj. na njiho ve jezičaste, trozu-

be vanjske dijelove na kojima cijelom

dužinom prolazi 5-12 brazda. Po da nak

je dug do 9 cm s mnogo po stra nog kori-

jenja, valjkastog oblika tam nosmeđe bo-

je. Čitava biljka obrasla je kratkim dlači-

cama.


arnik

a


57

Vrijeme cvatnje. Lipanj, srpanj, kolo-

voz.

Miris i okus. Cvjetovi arnike imaju

aromatičan, smolast i začinski miris dok

cijela biljka miriše slabije, a osušena ima

jači, neugodan miris koji odbija. Okus

biljke je gorak i oštar, nadražuje grlo. Po-

danak ima osobit, neugodan miris koji

tjera na kihanje.

Stanište. Raste na humusnom, pje-

skovitom i tresetnom zemljištu siromaš-

nom vapnom, na hladnim i vlažnim povr-

šinama, svijetlih šumskih planinskih li-

vada, šumskim čistinama crnogoričnih

šuma i pašnjacima, a najviše u predalp-

skom i alpskom području. U nas arnika

raste na zapadnim obroncima Učke i na

području Gorskog kotara.

Branje i prerada. Cvjetovi se beru

prije nego što se otvori cvjetna glavica.

Priprema za sušenje iziskuje dosta tru-

da jer je potrebno najprije odstrani-

ti otrovne larve arnikine muhe (crne su

boje i veličine prosa) od zelene čaške i

dijelova cvjetišta. Suše se brzo na sun-

cu i na zračnom mjestu, uz obavezno

prevrtanje. Osušene cvjetove pohrani-

ti u tamnu ambalažu, a koristiti ih za iz-

radu čajeva, tinkture i masti. Podanak

(Rhizoma Arnicae) se vadi prije same

cvatnje ili u jesen. Očisti se od zem-

lje i suši na suncu i zraku. Podanak se

prije sušenja može usitniti, a od njega

izrađujemo tinkturu, mast, ekstrakt i čaj.

Cijela biljka također služi za pripremu

raznih ljekovitih pripravaka. List se bere

prije cvatnje, i to samo listo vi koji tvore

rozetu, te suši u sjeni na toplom i proz-

račnom mjestu.

Ljekoviti sadržaj. Cvijet sadrži masne

kiseline, parafin, inulin oko 0,10% ete-

ričnog ulja, kristalnog arnicina, arniste-

rol, smolu, vosak, tanin, boju, flavonoi-

de, kumarinske derivate; od kiselina gal-

nu, mravlju i jabučnu. Podanak sadrži


arnik

a


58najviše arnicina, tanina i oko 10% inuli-

na, kao i već spomenute sastojke.

Toksičnost. Arnicin u većoj dozi može

biti otrovan i izazvati teže posljedice.


U mjesecu lipnju, prekrasni proplan-

ci zapadne padine Učke, puni su ras cvje-

tale arnike, kozje brade, zlatana i al ban-

skog ljiljana, margerita, maslač ka, ka-

ranfila, itd., te predstavljaju pravi iza zov

prirodnjacima, planinarima, izletnicima

i svima onima koji se di ve prirodnim lje-

potama. Doista, ne mo gu ne spo me nuti

divne i nezaborav ne psi ho fi zič ke relak-

sacije (meditacije, tai-chi, vjež be disa-

nja, druženja itd.) u dru štvu s čla novima

Udruge ”Zdrav ži vot” iz Ri je ke na prelij-

epim obroncima Uč ke.

Da po četnici u upoznavanju i pre-

poz na va nju ljekovitog bilja, cvijet arni-

ke, poradi sličnosti s cvijetom voluj-

ca (Bu phthalmum salicifolium L.) i cvije-

tom kozje brade (Tragopogon praten sis

L.), najčešće zamijene, ovim potonji ma,

govore moja iskustva koja sam stekao u

svom du go go diš njem edukativnom ra-

du.

Opisati široki spektar ljekovitog dje-

lovanja pripravaka od arnike, zaista nije

lako. Poradi bolje preglednosti odlučio

sam se napraviti podjelu na unutarnju i

vanjsku primjenu ljekovitih pripravaka

od arnike.

UNUTARNJA PRIMJENA (samo uz liječničku konzultaciju)

Arnika je kroz svoju povijest ima-

la zaista veliku primjenu u li ječenju unu -


arnik

a


59tar njih oboljenja, da bi u jednom perio-

du bila potpuno zaboravljena zbog ja-

kog fiziološkog djelovanja. Za hva ljujući

znanstvenim istraživanjima danas se,

pravilnim doziranjem, arnika uspješno

primjenjuje kod:

• širenja srčanih i perifernih žila tijela,

i to uzimanjem čaja ili tinkture ar-

nike,

• bolesti srca i krvnih žila; Kneipp je

preporučivao tablete od ulja arni-

ke i ekstrakta divljeg kestena, uz

dodatak vitamina, za unutarnje li-

ječenje proširenih krvnih žila.

• Podražajno-stimulativno djelova-

nje arnike na živčani, probavni, diš-

ni i krvožilni sustav pojačava sve ži-

votne funkcije tijela.

• Strogo propisanom primjenom čaja

od cvjetova arnike izaziva se zno-

jenje, jače izlučivanje mokraće,

otklanja katar probavnih organa,

sprječava gripa liječe bubrežne bo-

lesti, padavica, potres mozga i bole-

sti leđne moždine, te paraliza živaca

poslije moždane kapi.

• Tinktura od arnike liječi i jača glas-

nice, čir na želucu i dvanaesniku, sla-

bo srce, otklanja ili smanjuje smet-


arnik

a


60nje i poremećaje u optoku krvi,

sprje čava ovapnjenje krvnih žila i

po vraćanje.

• Čaj od podanka arnike u kombina-

ciji s gospinom travom i stolisni-

kom liječi upalu vena, proširene ve-

ne, venski zastoj krvi i trombozu.

VANJSKA PRIMJENA

Kad je riječ o vanjskoj uporabi arni-

ke, uvijek se s radošću sjetim djevojke iz

Istre koja je imala velikih problema s ak-

nama na licu. Nakon što je uzimala pro-

pisanu dijetu i arnikin losion za čišćenje

lica i riješila se akni, radosti nije bilo kra-

ja. Arnika je doista ”svelijek” kako je na-

ziva Maurice Mességué, poznati francu-

ski travar.

Njeno ljekovito djelovanje pomaže

kod:

• vanjskih ozljeda tijela,

• liječenja raznih udaraca, nagnje-

čenja, podljeva, modrih nogu, oz-

ljeda od padova,

• zacjeljivanja svježih rana, rana koje

teško zarašćuju, porezotina,

• prišteva, čireva na koži,

• gnojnih upala prstiju,

• liječenja vena, proširenih vena,

• limfnih čvorova, oteklina,

• kod prijeloma kostiju, uganuća,

• raznih nečistoća kože,

• reume zglobova,

• hemoroida,

• izljeva krvi, naročito onih potkož-

nih što se javljaju kod raznih bole-

sti.


arnik

a


61

U liječenju navedenih oboljenja naj-

češće se koristi tinktura arnike u vidu

obloga, a ponekad i za masažu. Pravilno

pripremljen oblog od tinkture arnike mo-

že predstavljati uistinu izvrstan kućni pri-

rodni lijek što je godinama i bio, a i da-

nas je, lijek seoskom stanovništvu. Ob-

log od tinkture arnike čisti, zacjeljuje i

sprječava razne upale kože, mišića, zglo-

bova, i dr. Masiranje s razblaženom tin-

kturom arnike ili lagano trljanje pomaže

kod neuralgije, kostobolje, gihta i reume.

Ulje od arnike liječi decubitus, tj. rane na-

stale zbog dugotrajnog ležanja. U koz-

metici lica i tijela koristi se tinktura ar-

nike pomiješana sa sokom breze za bolji

rast kose i odstranjivanje prhuti, a losion

(jabučni ocat i cvijet arnike) za njegu lica

i raznih kožnih nečistoća.

Zapadna pučka medicina arniku kori-

sti u liječenju: artritisa, angine, akni, ap-

scesa, bolesti srca, bronhitisa, bolesti

cirkulacije, bolesti jetre, bolesti kičme,

dijabetesa, epilepsije, ekcema, edema,

fraktura, gihta, gingivitisa, infekcije gr-

la, gastritisa, želuca, mišićnih bolova,

gubitka kose, očnih bolesti – ispiranje,

potresa i povreda mozga, paralize, pre-

hlade, reume, reumatskih bolova, kras-

ta, raznih rana, raznih krvarenja, slabih

živaca, tonzilitisa, tumora, upala usta,

upala grla, uboda insekata, upalnih sta-

nja iznutra i izvana, upale kože, vasku-

larnih bolesti, vrućih rana, bolova zglo-

bova, pomaže u čišćenju krvi, izaziva

jače znojenje i jače izlučivanje mokraće,

te pomaže rastu kose. Arnika se koristi i

za izradu masti kojom se liječe oči, kod

žutice, te u homeopatiji za liječenje ar-

terioskleroze, raznog krvarenja, upale

vena, upale crijeva, raznih povreda, a

prašak od arnike smatra se magičnim.

Kontraindikacije. Unutarnja upora ba

pripravaka od arnike zabranjena je oso-

bama s osjetljivim ili razdražljivim že lu-

cem, kao i kod krvarenja želuca, zatim

oso bama koje imaju jako srčano bilo,

žuč ne i jetrene komplikacije, slab želu-

dac, čir na želucu, te trudnicama.


arnik

a


62

UNUTARNJA PRIMJENA (samo uz konzultaciju

i nadzor liječnika)

Tinktura 1.

za navedene bolesti

50 g cvijeta arnike, 100 g 70-postotnog alkohola

Priprema. Cvjetove arnike močiti pet tje-dana u alkoholu. Bocu držati na toplom mjestu (na suncu) te povremeno pro-tresti.Uporaba. Uzimati 2-3 kapi na 1 dl vode 2-3 puta na dan.

Tinktura 2.

za navedene bolesti

1 velika žlica suhih cvjetova, 1 dl 90-postotnog alkohola

Priprema. Cvjetove močiti deset dana u alkoholu i procijediti.Uporaba. Uzimati do pet kapi dnevno sa šalicom čaja, vode ili soka.

Čaj

za navedene bolesti

1 čajna žličica cvjetova arnike, 2 dl vode

Priprema. Kipućom vodom preliti cvje-tove, poklopiti, pustiti da odstoji 15 mi-nuta i procijediti.Uporaba. Piti u gutljajima jednu-dvije šalice čaja dnevno.


Napomena. Na litru vode, dolazi 4 g, tj. 5 žličica suhog cvijeta.

Ulje

za rane od ležanja

1 kavena žličica tinkture arnike, 2 dl maslinova ulja

Priprema. Sastojke dobro promiješati.Uporaba. Uljem mazati rane (decubitus).

VANJSKA PRIMJENA

Za ispiranje rana

Priprema. Na litru prokuhane vode sta-viti 2 jušne žlice tinkture arnike.Uporaba. Navedenom tekućinom ispi-rati rane.

Oblozi

Priprema. Na litru prokuhane vode sta-viti 2 jušne žlice tinkture arnike i žlicu maslinova ulja.Uporaba. Obloge stavljati prema po-trebi.

Losion

za navedene bolesti

1 šaka cvjetova arnike, ½ litre jabučnog octa

Priprema. Cvjetove močiti u octu 30 da-na i procijediti.Uporaba. Vatom namočenom u ocat čistiti razne nečistoće na koži lica.


arnik

a


63

Homeopatija

U homeopatiji arnika je lijek za sve vrste traume (nastale od povreda) u kojima se daje bez puno razmišljanja, zajedno sa Aconitumom koji je lijek za stanja straha i užasa (saobraćajne nesreće).• Homeopatski lijek od arnike daje se

kod svih vrsta povreda, u akut nim i u kroničnim stanjima, dakako, samo ako je slika lijeka po tvr đena.

• U akutnim situacijama kao što su kon-tuzije, iščašenje zgloba, uganuća, u sta njima kad osoba opisuje da je sva ugruvana-isprebijana, sva u modrica-ma, kod hematoma, te kod kirurških in tervencija nakon kojih se stvaraju hematomi, (kod plastične operaci je nosa, primjerice, dolazi do velikih kr-varenja u meka tkiva) kao i kod va đe-

nja zuba, kada se sprječava-kontro-lira krvarenje i stvaranje hematoma, kod potresa mozga, krvarenja iz nosa, simetričnih erupcija na koži koje se javljaju poslije traume; u svim tim slučajevima arnika je pravi lijek.

• Kronična stanja nastala kao poslje-dice traume, arnika može čudesno izliječiti. Takva su stanja, primjeri ce, kod posttraumatskog artritisa, neu-roloških oštećenja, potresa mozga, po-vreda s izljevom krvi, posljedica nas-talih od povreda, kao i depresija, is-crpljenosti mišića, tetiva i zglobova.

• Arnika se rabi kod artritisa, kosto-bolje, gihta, srčanih poremećaja, arterioskleroze, upaljenih vena, kožnih erupcija, kod porođaja i to potpomažući sam porođaj, ali i u kontroli krvarenja.


arnik

a


64• Arnika se zatim daje kod srčane pa-

nike (naročito noću), delirijuma, fik-sideja pacijenta da je s njim sve u re-du i to nakon povrede ili saobraćajne nesreće, kada pacijent odbija pomoć liječnika.

Homeopatski lijek Arnica Arn. rabi se za liječenje: apscesa, akutnog cerebral-nog poremećaja, angine pektoris, cos-tochondritisa – upala kosti hrskavice re-bra, ekcema, iščašenja, gastritisa, gihta, kostobolje, gripe, izljeva krvi, kontuzi-ja, malarije, meningitisa, pri porođaju, kod postoperativnog oporavka, potresa mozga, povreda glave, povreda mozga, raznih povreda i trauma, psorijaze, pur-pure, reumatizma, sepse, stomatološke procedure, uganuća, upale pluća, i ve-likog kašlja.


U slučajevima raznih povreda kod pado-va, hematoma, modrica, nagnječenja, za prvu pomoć na povrijeđeno mjesto stavi se list arnike. Dobro je imati je u rancu, tj. u Prvoj pomoći, homeopatski pripra-vak C 30 koji se daje kod svih povreda, kao i bočicu tinkture arnike za slučaj spomenutih povreda.

Uputa za planinare – izletnike – skaute – izviđače

Arnika je zakonom zaštićena biljna vrsta, što znači da ju je zabranjeno bra-ti. Savjetuje se stoga društvima da svoje članstvo upoznaju s tim, kako bi se što bolje zaštitila. Savjetujem planinarskim društvima i izviđačkim odredima da između sebe nađu osobu koja može napraviti tinktu-

ru od arnike, jer je izvrstan lijek za razne ozljede.

Uputa za gljivare

Kod trovanja gljivama, uz hitnu liječničku intervenciju, koristi se i prah od korijena arnike.


arnik

a


65


bazga


66


analgetik,

antidepresiv,

antidijabetik,

antineuralgik,

antioksidans,

antipiretik,

antireumatik,

antiseptik,

antispazmatik,

antitusik,

antiviral,

dermetik,

detoksikant,

dijaforetik,

dijetetik,

diuretik,

emoliens,

inflamatorik,

insekticid,

kozmetik,

laksativ

BAZGA Sambucus nigra L.

Familiae Caprifoliaceae

Porodica Kozokrvinke

Ljekarnički naziv

Hrba et flos – foliae - frictus

Sambuciae

bazga


67


bazga


68

Druga imena. Bazak, bazgovina, crna

bazga, zova, zovika.

Strani nazivi. Engleski – Black elder,

Bore Tree, Common Elder, Elder; francu-

ski – Grand sureau, Sureau, Sureau noir;

njemački – Schwarzer Holunder, Flieder,

Holder, Holderbusch, Holler, Holunder,

Schwarze Holunder, Schwarzer Hol lun-

der; slovenski – bezeg črni; srpski: zova;

talijanski – Sambuco comune, Sambuco

negro, Sambuco nero.

Iz povijesti. ”Grajani” iz Kastva nešto

su se pogložili s Lovrancima pa su od-

lučili bombardirati ih topom napravlje-

nim od stare bazge. Ispalili su s Fortice

tek jednu ”granatu”, top se rasprsnuo;

četvorica oko njega odmah ispustila ju-

načku dušu. To je shvaćeno kao uspjeh

uz komentar: ”Jezero te vrazi zelo, kad

su se uvdeka zbatili četiri, koliko j’ pak

Lovranac mrtveh!”

Bazga spada u najstarije i najpozna-

tije ljekovito bilje, što potvrđuju nala-

zi iskopavanja naseobina iz kamenog i

brončanog doba u sjevernoj Italiji i Švi-

carskoj, u kojima su pronađeni plodo vi

i grančice bazge. O bazgi su pisali Grci,

Teo frast iz Erezosa (370.-285. pr.n.e. sma-

tra se osnivačem botanike) koji je detalj-

no opisao bazgu, zatim liječnik i znan-

stvenik iz 1. st.pr.n.e. Dioskurid o liječe-

nju bazgom, a rimski pisac, također iz

1. st.pr.n.e. Plinije Sekund piše o upo-

rabi bazge u pučkoj medicini. Ono što

se prema narodnim predajama i da-

nas štuje u nekih naroda jeste skida-


bazga


69nje šešira uz naklon, pri prolazu kraj gr-

ma bazge, a kod nekih naroda postoji

vje rovanje da u grmu bazge obitavaju

kućna božanstva koja štite kuću i obi-

telj. Podrijetlo izvornog latinskog imena

potječe od riječi sambuco, što je naziv

glazbala koje se izrađivalo od bazgovine.

Opis. Stablo naraste 3-5 m visine, svi-

jetlosive je kore debla i grana na koji ma

su smeđe lanticele u obliku bradavi ca

ko je vremenom ispucaju te postanu kvr-

ži časte. Grane su šuplje i drvenaste, vr-

lo bogato ispunjene bijelom i meka nom

srčikom. Perasti nasuprotni listo vi jajasto

ušiljeni, s pilastim rubom, svi jet lozelene

su boje. Peteljka je snažna i krat ka, pri

os novici proširena. Bijeli dvospol ni mi-

ri sni cvjetovi, sakupljeni su u široke vr-

šne cvatove ravne površine. Plo dovi su

na početku zelene bobe, zatim lju bi ča-

stocrvene, te na kraju sazrijeva nja cr ne.

U bobama veličine 5-6 mm, s tri jaja ste

smeđe sjemenke, sočan je crveni sok.

Razmnožava se sjemenom i vegeta-

tivnim rastom.

Vrijeme cvatnje. Travanj – srpanj (ovis-

no o podneblju).

Miris i okus. Cvjetovi imaju jak miris,

a okus aromatično gorak. Listovi, mladi

izdanci, kora i korijen su neugodna mi-

risa. Okus sirovih plodova je osebujan, a

kuhanjem postaje prijatan.

Stanište. Najčešće samonikla, bazga

raste uz rubove šuma, šikara, puto va,

ograda, na sunčanim šumskim krčevina-

ma te u blizini naselja i na zapuštenim


bazga


70

mje stima, a najviše voli svježa tla. U no-

vije vrijeme uzgaja se plantažno.

Branje i prerada. Mladi izdanci i listo-

vi sakupljaju se od travnja do svibnja,

ovis no o staništu i vremenu vegetaci-

je, a suše na sjenovitom i zračnom mje-

stu; naj bolji način je svježe ubrane listo-

ve no žem usitniti i sušiti. Mladi pupovi ra-

be se u gemoterapiji (liječenje pupovi-

ma) za izradu tinkture ili se suše. Štitasti

cva tovi mogu se brati od lipnja do srpnja

(ovisno o klimi – u Primorju već u trav-

nju) te tanko rasprostru ili vezane u svež-

njeve te ih se suši brzo, na tamnom i

zračnom mjestu (najbolje na tavanu).

Važ no je znati da osušeni cvjetovi ne smi-

ju jako potamniti, već moraju zadržati žu-

tu boju (zato cvjetove bazge treba bra-

ti oko sunčanog podneva kad imaju naj-

manji postotak vlage). Osušene štitove

pažljivo usitniti, te odvojiti drvenaste di-

jelove od cvjetova, i pohraniti na suho

i sigurno mjesto – najbolje u staklenku

ili kutiju koju možemo hermetički zatvo-

riti. Plod se može brati od srpnja do ko-

lovoza i sušiti tako da se ubrani štitovi

vežu u vezice ili štitove, raspro str ti na

čistu podlogu. Suši se na zraku, u sje-

ni. Osušene plodove – bazgove bo be –

pohraniti u papirnatu ili staklenu am ba-

la žu. Najbolja je kora bazge s mladih gra-

na, debljine palca. Reže se po dužini do

drvenastog dijela, širine 1-2 cm i dužine

10 cm, te suši. Korijen bazge lako se isko-

pa jer je površinski razgranat. Iskopani

korijen treba očistiti i usitniti, te sušiti na

zračnom mjestu. Korijen bazge iskopava

se u proljeće ili u jesen.


bazga


71Ljekoviti sadržaj pupoljka i lista – že-

ljezo, natrij, kalijev nitrat, šećer emu-

lin, invertin, sambucin; cvijet: eterična

ulja, sluz, holin, šećer, saponin, jabučna,

valerijanska i vinska kiselina, glikozid

sambungrin i antocijan; kora: tanin, sa-

ponin, sambungrin, holin; plod: tanin,

eterična ulja, guma i smola, vitamini A,

B, B1, B6, C, C2, E te J vitamin, organske

kiseline i to jabučne, vinske, valerijan-

ske, itd. Sadržaj 100 mg kore: antipneu-

monik – vitamin C2 (euler) oko 9 mg, vi-

tamin A 9 mg, B 18 mg, C 63 mg, pektin,

gorke tvari, itd.

Toksičnost. U nezrelim plodovima i

u zelenim listovima je toksični sambun-

grin koji sadrži cijanovodik, ali se on

termičkom obradom uništava.


Antivirusno, antibakterijsko, i an ti bio-

tič ko djelovanje bazge koristi se u liječe-

nju respiratornih organa i dišnih putova,

bubrega i mokraćnih organa, limfatičkog

sustava, te bolesti kože.

Antivirusno djelovanje bazge potvr-

di la je i izraelska virusologinja dr. ph.

Madeleine Mum cuouglu koja je 1995.

g. otkrila da ekstrakt bazge (sambun-

grin – hemagglutinin) djeluje na virus

uzročnika prehlade. Povijesno, bazga je

stoljećima u pučkoj medicini služila kao

čistač probavnog trakta.

Antioksidantno djelovanje cvijeta i ko-

rijena bazge, štiti od slobodnih radi ka la

koji nanose ogromnu štetu stani cama

ljud skog organizma. Kao biljni tonik baz-

ga okrepljuje i pomlađuje organizam, ja-

ča otpornost organizma, te podiže i ja ča

imunitet respiratornih organa. Glavni je

biljni lijek za prehladu i gripu, jer ne sa-

mo što najbrže liječi već i sprječava ši re-

nje bolesti, te je uvijek uzimamo u vrije-

me epidemija gripe, raznih viroza i to u

samom početku bolesti, jer djeluje anti-


bazga


72virusno i antibakterijski, kao i u toku bo-

lesti. Englezi za bazgu kažu da je to hra-

na za sustav cirkulacije.

List bazge je dobar i jak purgativ, ali

izaziva povraćanje i gađenje, diuretik, di-

jaforetik, ekspektorant, insekticid, i hemo-

statik. List rabimo u liječenju:

• katara dišnih putova,

• bolesti bubrega i mjehura, slabog

mokrenja,

• raznih krvarenja,

• bolesti crijeva,

• šećerne bolesti.

• Sok iz lišća bazge liječi upaljene

oči, a ako se pomiješa s malo lano-

lina ili svinjskom masti, djelotvoran

je u liječenju modrica, hematoma,

edema, rana, nagnječenja, itd.

• Sok svježih listova koristi se i za bo-

jenje (zelena boja) raznih ulja i ma-

sti.

• Suhe listove mogu se usitniti u

prašak i rabiti za posipanje, pogo-

tovo protiv raznih kožnih nametni-

ka (uši, buhe), kao i kod gljivičnih

oboljenja kože.

• Kneipp preporučuje proljetnu ku-

ru za čišćenje organizma.

Cvijet bazge je dijaforetik, diuretik,

ekspektorant, galaktogen, pektoral, anti-

septik i antivirusnog je djelovanja, a kori-

sti se u liječenju:

• komplikacija respiratornih organa i

putova,

• za pročišćavanje krvi, i za izradu

poznatog sirupa od bazge.


bazga


73

• Cvjetovi bazge mogu se sačuvati

svježima tako da ih držimo u soli.

• Vodeni cvjetni ekstrakt bazge je

blagi adstrigent i nježan stimulator

i rabi se za liječenje očiju i kožnih

nečistoća. Ekstrakt se koristi i za

vanjsku uporabu, za smanjivanje

raznih bolova (naročito mišićnih i

bolova uha) i za smirivanje upalnih

procesa na koži (oblozi, ispiranje,

itd.).

• Od cvjetova možemo napraviti i

mast kojom liječimo opekotine, oz-

ljede, kraste i rane.

• Cvjetovi potiču obrambene snage

organizma, što je od ogromnog

značenja kod osoba slabih i bolež-

ljivih, sklonih prehladama i gripi.

• Ispiranjem i čajem od bazge li je či-

mo sinusitis, katar nosa, hunjavicu i

curenje iz nosa.

Plod bazge je depurativ, blagi dijafore-

tik i nježan laksativ, te ga u obliku čaja

od suhih plodova koristimo za smirivanje

grčeva crijeva i liječenje proljeva.

Moja iskustva govore da je bazga,

kao djelotvoran ekspektorant, ujedno i

najprirodnije sredstvo za liječenje teškog

dječjeg kašlja.

• Plodovi bazge djeluju na izmjenu

tvari u organizmu.

• Sok od svježih bobica rabi se za

čiš ćenje krvi, te za jačanje imu no-

loš kog sustava, kod neuralgije tri-

ge mi nusa (živac lica), kod smet-

nji en dokrinog sustava, kao laksa-


bazga


74tiv, te protiv grčeva i crijevnih koli-

ka, za poboljšanje teka, kao i kod po-

remećaja cirkulacije i dugotrajnog

išijasa.

Kora bazge, i to unutarnji zeleni dio,

jak je emetik, diuretik, purgativ, te se od

zelene kore bazge izrađuje mast za lije-

čenje teških i tumoroznih gnojnih rana.

Korijen bazge ne rabi se u oficijelnoj

medicini, ali u pučkoj da, jer vrlo us pješ-

no djeluje kao jak diuretik kod vo de nih

bolesti i edema, te kao purgativ i miko-

cid.

Na kraju ovog pregleda ljekovitog

dje lovanja valja naglasiti da je bazga ”sta -

ri kućni prijatelj” te od srca svima pre po -

ručujem da u svoju kućnu apote ku uk lju-

če i sušene cvjetove i plodove baz ge, a

ne bi bilo naodmet i sirup od baz ge. Kao

što Kneipp slikovito opisuje da i ptice

pri likom povratka u toplije krajeve plo-

dovima bazge čiste i okrepljuju tijelo za

dalek put, ne bi bilo loše da i mi od njih

nešto naučimo. Istinskim poklonicima

prirode preporučujem da svake godine

posade jedno stablo-grm bazge.

Zapadna pučka medicina bazgu kori-

sti u liječenju: angine, artritisa, angine

pektoris, apscesa, bronhitisa, bolesti gr-

la, bolesti krvi, dermatitisa, dropsije, di-

jabetesa, dječjih groznica, ekcema, epi-

lepsije, ginekoloških tegoba, gripe, gih-

ta, glavobolje, gastritisa, groznica, išijasa,

kroničnog plućnog katara, depresivnog


bazga


75kašlja, konjunktivitisa, kašlja, katara no-

sa, krvarenja, kvrga, smetnji metaboliz-

ma, nervnih bolova, opeklina, proljet-

nog umora, prehlade, paraliza respirator-

nih organa, promuklosti, potkožnih či-

reva, respiratornog katara, rana sluznica,

traheitisa, sinusitisa, upale usta, ugriza

zmija, upala respiratornih organa, upale

crijeva, visoke temperatu re tijela, zat-

vora, žučnih kamenaca. Koristi se i kod

pomanjkanja vitamina C, za uni štavanje

okruglih glista, ispiranje očiju, zatim za

kupanje i pranje lica, protiv zubobolje,

za bojenje kose, te kao magični prašak.

Kontraindikacije. Bazgu NE uzima-

ju osobe koji imaju problema sa žuči, či-

rom na želucu, sa slabim želucem, s je-

trenim komplikacijama i sl.

Klinička uporaba. Liječenje akni, ap-

scesa, bronhitisa, upalnih stanja i paral-

ize respiratornih organa, kroničnog res-

piratornog katara, upale pluća, kronič-

nog plućnog katara, sinusitisa, za pročiš-

ćavanje krvi, kod krvarenja, kod či ra,

kod udarca-čvoru ga-hematoma. Ta ko -

đer se koristi kod manjka C vitamina,

kod groznice, dječje groznice, kod vi-

so ke temperature, kod opekotina, hlad-

noće, konstipacije, proljetnog umo-

ra, ginekoloških smetnji, angine pekto-

ris, kašlja, depresivnog kašlja, glavobo-

lja. Koristi se zatim za umivanje i kupa-

nje, kao lijek za kožu, promuklost, kod

prehlade, katara, antikonvulzija, trahei-

ti sa, gastritisa, upale usta, bolove živ-

ca, katara nosa, bolnog vrata, artritisa,

kod ugriza zmije, protiv okruglih glis-

ta, potiče metabolizam na rad; koristi se

u liječenju upale ždrijela (pharynxa), zu-

bobolje, upale crijeva, edema, knjunkti-

vitisa, rana, itd.

KULINARSTVO

U pučkoj kuhinji pripremaju se: po-

hani cvjetovi bazge, kolači i pite od baz-

ge, a od pića sirup, vino i pje nušac od

baz ge. Od plodova – boba naj poznatiji

su ukuhani voćni sok, rakija, vino od baz-

ge, ocat, liker, pekmez, med od baz ge

(miješanjem soka bazge i meda), juhe

od zrelih plodova bazge, kaše, umaci,

kompoti.


bazga


76

Čaj od listova

za proljetnu detoksikaciju tijela

1 jušna žlica usitnjenih listova, 2 dl vode

Priprema. Svježe usitnjene listove bazge kuhati 10 minuta u vodi, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti.Uporaba. Piti natašte po jednu šalicu čaja dnevno u u trajanju jednoga tjedna; doručkovati nakon sat vremena.

Čaj od cvjetova bazge – lipe – kamilice

za liječenje prehlade i gripe

cvijet bazge, cvijet lipe, cvijet kamilice, 2 dl vode

Priprema. Od jednakih dijelova (po 2 juš ne žlice) svake od navedenih bilja-ka napraviti čajnu mješavinu, preliti s 2 dl vode, poklopiti da odstoji pola sata i procijediti.Uporaba. Piti 2-4 šalice čaja na dan. Ljekoviti učinak bit će uspješan ako se, čim se osjeti gripa ili prehlada, učini slje-deće: pripremiti čaj, piti ga polagano, vrućega, u gutljajima i to u krevetu, za dobro preznojavanje cijelog tijela uz de-toksikaciju. Usto valja popiti tabletu an-dola, te se dobro utopliti. Poslije obilnog preznojavanja, treba promijeniti odjeću te gornji dio tijela, pamučnom krpom namočenom u razblaženi jabučni ocat, dobro istrljati i odjenuti suhu odjeću. Poslije četiri sata postupak ponoviti.

Ovaj čaj može se rabiti i za ostala nave-dena oboljenja.

Čaj od cvjetova


2 jušne žlice cvjetova bazge, 2 dl vode

Priprema. Usitnjene cvjetove bazge pre-liti vrućom vodom, poklopiti i nakon po-la sata procijediti.Uporaba. Piti dnevno 2-4 šalice čaja. Čaj se može zasladiti medom ili mu se može dodati sok limuna.

Sirup od cvjetova

za osvježenje cijelog organizma, te za jačanje imuniteta

30 cvjetova bazge, 3 litre vode, 3 kg šećera, 2 vrećice konzervansa ili sok 2 limuna

Priprema. Ubrane cvjetove bazge staviti u vodu do sljedećeg dana, dobro pro-cijediti, i u tekućinu-ekstrakt umiješati



bazga


77šećer. Staviti kuhati dok ne zakipi, skinu-ti s vatre i kada se malo ohladi, umiješati sok od limuna ili konzervans i vruće uliti u prokuhane boce.Uporaba. Razrijeđen s vodom, ovaj sirup izvrstan je i ljekovit ljetni napitak.

Mast


8-10 povećih svježih cvjetova, 10 dg svinjske masti

Priprema. Škarama odvojiti cvjetove od peteljki i u prikladnoj posudi dobro izgnječiti. U rastopljenu mast umješati dobivenu smjesu cvjetova i dobro promiješati.Uporaba. Mazati oboljela mjesta više pu-ta na dan.

Homeopatija

U ovoj vrsti liječenja bazga, Sambucus nig re, koristi se kod obilnog, prejakog i top log znojenja tijela tijekom dana, cu re-nja nosa (djeca), i kod bolesti diš nih pu-tova i organa. Kod akutnih stanja uzima se tinktura u 6. potenciji, svakih četiri sa-ta 3-4 puta na dan po 10 kapi u čaju ili vo di.Klinička uporaba; astma, alergije, bronhi-tis, kašalj, rinitis.

Uporaba u veterini

Cvijet i list bazge koriste se za pripremu protuupalnog čaja kod bubrežnih bolesti, upala crijevnog trakta, bolesti gušterače i žuči, bolesti dišnih putova. Kao sred-stvo za znojenje ovcama, svinjama i psi-ma daje se čaj od jedne male žlice cvi-jeta na pola litre zakuhale vode; konjima 1-3 žlice ljekovitog bilja na pola litre za-

kuhale vode. Čaj se daje 20 minuta prije obroka. Dobro je kombinirati ga s kami-licom.

Uputa za pčelare

U cvatnji bazga daje dobar prinos nekta-ra, cvjetnog praha, a klasifikacijska ozna-ka za prinos meda je – 3.


U proljeće. Jestivi mladi izdanci bazge mo gu se koristiti za pripremu variva, ju-ha i čaja. Cvatovi bazge mogu se poha ti u tijestu za palačinke, ili tako da se cvje-tići odvoje od peteljki i umiješaju u pri-premljeno tijesto, te peku kao kolačići. Ljeti. Zreli plodovi rabe se za izradu so-ka koji se pije razrijeđen s vodom ili se stavlja u čaj kao aromatik, te za pripre-mu dobre ukusne bazgove juhe.

Napomena. Drvo bazge je krhko i šuplje. Koristi se za izradu raznih predmeta, najčešće igračaka kao što su pucalice, frulice, i sl.


bazga c

rvena


78


Crvena bazga nije jestiva u svježem

stanju, pa se većinom rabi za pripremu

miješanih marmelada i sirupa. Koštice

crvene bazge toksične su pa ih kod pri-

preme marmelada i sirupa treba odstra-

niti.

BAZGA CRVENASambucus racemosa L.

bazga c

rvena


79


borovic

a


80


antibakterik,

antidijabetik,

antireumatik,

antiseptik,

aromatik,

depurativ,

detoksikant,

digestiv,

diuretik,

emenagog,

kardiotonik,

karminativ,

konzervans,

kozmetik,

neurotonik,

rubifacijens,

spazmatik,

urinarni antiseptik

vermifug,

BOROVICA Juniperus communis L.

Familiae Cupressaceae

Porodica Čempresi

Ljekarnički naziv

Fructus – Baccae Juniperi – Lignum

Juniperi – Oleum Juniperi baccarum

borovic

a


81


borovic

a


82Druga imena. Brinje, borovica obič-

na, fenja, kleka, smreka, šmrika, venja.

Strani nazivi. Engleski – Common Ju-

niper; francuski – Genévrier; njemački –

Gemeiner Wachholder, Heide-Wach ol-

der, Wacholder; slovenski – brin navad-

ni; srpski – kleka; talijanski – Gi nepro,

Coccola di ginepro.

Iz povijesti. Ako želite izbjeći ozljede,

za šešir ili rever zataknite grančicu boro-

vice! Ukradene stvari nekad su se tražile

pomoću šibe od borovice. U Bavarskoj

su rastjerivali vještice pomoću kuhače

napravljene od drveta borovice. Ako je

netko bezobzirno posjekao grm boro-

vice očekivala ga je velika nesreća. U Nje-

mačkoj su vjerovanja u tajanstvenu moć

borovice prakticirali u svojim obredima

kod spaljivanja mrtvaca. Mistična i mit-

ska vjerovanja naroda zadržala su se i do

današnjeg dana u pojedinim dijelovima

Njemačke.

Opis. To je zimzeleni, dvodomni ig li-

časti grm, visine od 70 cm do 7 m, iz po-

rodice čempresa. Sitni jednospolni cvje-

tovi razvijaju se u pazušcima listova.

Plod je kuglasta bobica, promjera do 6

mm, tamnoplave do crnosmeđe boje.

Plod sazrijeva druge godine.

Vrijeme cvatnje. Travanj – svibanj.

Miris i okus. Miris aromatično-bal za-

mi čan, a okus zagrijavajuće pikantan,

gor kasto smolast.

Stanište. Raste u borovim i brezovim

šumama, planinskim krčevinama, šika-

rama, na neobrađenim i zapuštenim

zem ljištima. Voli suha i ogoljela mjesta,

a prilagođava se svim vrstama tla, na go-

tovo svim nadmorskim visinama, od ra-

zine mora do 3750 metara.

Branje i prerada. Iglice, korijen i drvo

grančica beremo u proljeće, a plod od

jeseni do zime.

Ljekoviti sadržaj. Borovica sadrži oko

2,5% eteričnog ulja, 10% smole, 33% in-

vertnog šećera, tanina, juniperozoida,

gumu, vosak, jabučnu, mravlju i octe nu

kiselinu, soli organskih kiselina, flavon-

ske heterozide; kalcij, kalij, mangan.

Glav ni sastojci eteričnog ulja su borne-

ol, izoborneol, kadinen, pinen, kamfen,

te ripineol, terpentinski alkohol, kamfor

bo rovice, tanin, glikozid juniperin.


”Pospješuje tvarnu izmjenu, pove ća -

va aktivnost i sposobnost reakcije orga-

nizma ...” rekao je poznati profesor bo-

tanike s Farmaceutskog fakulteta Sveu-

čilišta u Zagrebu dr. Fran Kušan, koji je,


borovic

a


83

po mome mišljenju, na najbolji način

opisao ljekovito djelovanje borovice.

Ukratko, borovica u prvom redu dje-

luje na urinarni, respiratorni, digestivni i

živčani sustav.

• Na mjesta do kojih ne mogu pro-

drijeti ni antibiotici, prodire boro-

vica: tako primjerice na neprokrv-

ljena mjesta kao što su urinarni pu-

tovi u kojima postoje razna upal-

na žarišta uzrokovana bakterijama

E. Coli, borovica kao urinarni anti-

septik predstavlja pravi lijek.

• Kod upornih bakterija u mokraći

(danas česta pojava kod žena) li je-

čenjem borovicom postižu se br-

zi i sigurni rezultati. Valja napome-

nuti da se liječenje borovicom ne

provodi kod upale bubrega jer mo-

že izazvati krvarenje i pojavu bje lan-

čevina u mokraći.

• Antibaktericidno djelovanje boro-

vice dolazi do izražaja kod svih

obo ljenja u kojima su uzročnici

bak terije, kao što su nefritis, cisti-

tis, pielitis, itd.

• U crijevnoj flori uništava bakterije

truljenja, a razvija bakterije vrenja

što dovodi do detoksikacije crijeva,

ali i čitavog organizma što prido-

nosi njegovu jačanju i osvježenju, a

raste i sposobnost reakcije organiz-

ma na možebitne bolesti.

• Antiseptičko i antibaktericidno svoj-

stvo borovice pomaže u liječenju

svih upalnih procesa, bez obzira na


borovic

a


84

to treba li ljekovito djelovati iznu-

tra ili izvana.

• O učinkovitosti borovice u liječe-

nju dišnih organa, kroničnog bron-

hitisa ili katara pluća, svjedoče mno-

gi, opisujući brzo djelovanje koje

do vodi do iskašljavanja i eliminacije

sekreta.

• Od grančica borovice priprema se

čaj koji izaziva pojačano mokrenje.

• Plod borovice koristi se uvijek kad

treba pojačati izlučivanje tekućine

mokrenjem.

• Žvakanje plodova borovice koris-

no je kod svih zaraznih oboljenja,

za pročišćavanje krvi, eliminaciju

mokraćne kiseline i lošeg zadaha

iz usta, kod gihta, reume kao i kod

upale zglobova i upale mjehura.

Eterično ulje borovice, rabi se kod

ekcema, psorijaze, kod bolesti zglobova,

gihta, dišnih putova i organa, te kod svih

oboljenja želuca i crijeva.

Tinkturu od plodova borovice, rabi-

mo za liječenje pokvarenog ili otrovanog

želuca, bronhijalnog katara, astme, bolesti

bubrega i mjehura, išijasa, reumatizma.

Dodavanjem bobica borovice rakiji,

što je i najčešći način uporabe u narodu,

dobivamo ljekovito piće za razne slabos-

ti organizma, grčeve crijeva, kod početnih

simptoma prehlade i gripe te kod vodenih

bolesti.

Zdrobljene bobice borovice rabimo

za mazanje čela kod glavobolje, a zdro-

bljenim zelenim bobicama mažemo

kožne lišajeve, razna ispupčenja na koži,

kraste, čireve, otekline, svrab.


borovic

a


85Možda je Hieronymus Bock, biolog

koji je u svojoj knjizi o ljekovitom bi lju

iz 1577. godine, najbolje opisao boro vi-

cu: ”Zbroj djelovanja, te dobre osobine

borovice nije moguće opi sati.” U pučkoj

medicini bezbroj je recepata za ljekovi-

te pripravke od borovice kao i u kulinar-

stvu, gdje se borovica rabi kao začin i

kon zervans kod kiseljenja povrća i pri-

preme sirupa. Od borovice se spravljaju

ljekovite rakije kao što je Brinjevača u

Sloveniji, Klekovača u Srbiji, Steinhager u

Njemačkoj, Genevre u Francuskoj, Gin u

Engleskoj, itd.

Kontraindikacije. Uporaba borovice

zabranjena je kod upalnih stanja bub-

rega, te u trudnoći. Kod terapije boro-

vicom valja strogo poštivati upute, jer

svako predoziranje može izazvati štetne

reakcije organizma, u prvom redu bub-

rega.

Napomena. Kod dužeg uzimanja bo-

rovice i njenih pripravaka, mokraća po-

prima miris po ljubicama.

OSTALE SRODNE VRSTE

JUNIPERUS OXYCEDRUS – smrika,

smrič, crvena venja, venja, itd. Iz drve-

ta se dobiva ulje (Oleum Juniperi em-

pyreumaticum – Oleum Cadinum), koje

se rabi za liječenje bronhitisa, kašlja, ka-

tara, za uništavanje raznih parazita i na-

metnika u crijevima, te za liječenje kož-

nih bolesti. Plodovi se rabe za pripremu

rakije smrekovače.


borovic

a


86

Čaj


1 čajna žličica zgnječenih plodova borovice, 2 dl vode

Priprema. Borovice preliti kipućom vo-dom, poklopiti, pustiti da odstoji 15 mi-nuta i procijediti.Uporaba. Piti tri puta dnevno po jednu šalicu, prije jela.

Sirup

za liječenje dišnih organa

500 g borovica, 3 l vode, med

Priprema. Borovice kratko prokuhati u vodi. Nakon toga plodove zgnječiti, još jednom prokuhati, dodati vode po po-trebi. Prokuhanu masu protisnuti kroz sito i kad se ohladi dodati meda, toliko da nastane sirup. Sirup punimo u stak-lenke sa širokim grlom.Uporaba. Djeca uzimaju tri puta po jed-nu čajnu žličicu, sat prije obroka, a stari-ji dvije čajne žličice, sat prije obroka, tri puta dnevno. Liječi tuberkulozu pluća i jača želudac.

Tinktura


2-3 šake zdrobljenih plodova borovice, 7,5 dl konjaka ili rakije

Priprema. Bobice borovice močiti tri tjedna, a bocu svakodnevno protresti. Procijediti.Uporaba. Uzimati jedan do dva puta tjedno po 15-20 kapi na kocki šećera ili s vodom, čajem ili sokom. Tinktura je dobra i za masažu.

Kura s borovicom


dan bobice dan bobice

1. 1 16. 14

2. 2 17. 13

3. 3 18. 12

4. 4 19. 115. 5 20. 106. 6 21. 9

7. 7 22. 8

8. 8 23. 7

9. 9 24. 6

10. 10 25. 5

11. 11 26. 4

12. 12 27. 3

13. 13 28. 2

14. 14 29. 1

15. 15 30. 0




borovic

a


87Uporaba. Bobice dobro sažvakati, guta-ti slinu, a ostatak koštica ispljunuti. Što je bolje i dulje žvakanje, povećava se učinak. Kura s borovicom namijenjena je za pročišćavanje krvi, pogotovo kod povećanih vrijednosti mokraćne kise-line, masnoće u krvi ali i kod svih nave-denih oboljenja. Zdrave osobe radi pre-ventive mogu uzimati do osam bobica, za jačanje imuniteta i za što bolje zdrav-lje općenito.

Iglice

Iglice je korisno zapaliti u prostoriji u kojoj boravi bolesnik i, općenito, za dezinfekciju prostorije. Iglice borovice, suhe ili svježe, mogu se dodavati raznim biljnim čajnim mješavinama.


crveni čaj – g

rm


88


analgetik,

antialergik,

antianemik,

antidepresiv,

antidijabetik,

antidot,

antihemolitik,

antiarteriosklerotik,

antiinflamatorik,

antikarcinogenik,

antikolik,

antimutagenik,

antineoplastik,

antioksidans,

antispazmatik,

antitrombotik,

antitumor – kože,

antiviral,

dermetik,

detoksikant,

digestiv,

dijabetik,

hepatik,

imunostimulans,

kozmetik,

laksativ,

metabolik,

sedativ,

tonikum

CRVENI ČAJ – GRMAspalathus linearis L.

Familiae Leguminosae

Porodica Mahunarki

crveni čaj – g

rm


89


crveni čaj – g

rm


90

Druga imena. Afrički čaj, crveni čaj,

crveni grm, majčino čudo, rooibos.

Strani nazivi. Engleski – Redbush, Rot-

busch; francuski – Rooibos tea; njemački

– Rooibos-Tee gesucht; slovenski – rdeči

grm; srpski – crveni čaj; talijanski – La ti-

sana di Rotbush.

Iz povijesti. Prve značajnije podatke

o crvenom čaju – grmu zapisao je 1772.

g. botaničar Carl Humberg. Nazivaju ga

još i majčinim čudom, čudotvornim ča-

jem koji hrani mozak, dušu i tijelo.

Opis. Trajna, razgranata grmolika bilj-

ka, visine od 0,5 do 1,5 m, zelenih du-

gač kih igličastih eliptičnih listova i žutih

cvje tova koji kasnije pocrvene.

Miris i okus. Aromatičan.

Nalazište. Raste i uzgaja se isključivo

u Južnoafričkoj Republici.

Branje i prerada. Beru se listovi i vrho-

vi biljke u cvatu. Listovi odstoje, fermen-

tiraju i poprime crvenu boju.

Ljekoviti sadržaj. Polifenoli, flavonoi-

di – aspalatin, polisaharidi, kvercetin, ru-

tin, luteolin, željezo, kalij, natrij, kalcij,

ba kar, cink, magnezij, fluor, mangan


Briga za zdravlje danas predstavlja

im perativ svakog odgovornog čovjeka

pa on nastoji u svoj životni put ukompo-

nirati zdrava i prirodna bogatstva okoli-

ne koja ga okružuje. Da to nije lako po-

malo smo svi toga svjesni. Na tom pu-

tu znanost nam svakodnevno nudi no ve

izazove u pogledu zdravog načina života

kao i upute za ispravnu preventivu. U po-

plavi svih tih uputa i preporuka važi sta-

ra izreka ”everything old is new now”

(sve staro je sada novo). Godinama nas-

tojim ukazivati na utjecaje okoline i hra-

ne na zdravlje čovjeka i to u pogledu

podizanja kulture življenja, i preven-


crveni čaj – g

rm


91tivnog djelovanja u očuvanju zdravlja

što i sam ponekad ne uspijevam primije-

niti. Izazovi i obveze današnjeg čovjeka

su neusporedivo veći nego nekad, a

ako i nisu veći tada su sigurno drugačiji.

U spomenutim relacijama razmišljanja

uvodim vas u nove znanstvene spoznaje

o ljekovitosti crvenog čaja koji nam osi-

gurava izvrsne ljekovite učinke za suvre-

meni na čin života. Crveni čaj je zasigur-

no čaj bu dućnosti i čaj dugovječnosti. Da

je to uistinu tako, potvrđuju nam znan-

stvenih laboratorija u kojima su istraživa-

nja pokazala da crveni čaj, tj. njego vi lje -

koviti sastojci u prvom redu polife no li i

flavonoidi, pružaju željenu preven ti vu i

sigurnost u očuvanju zdravlja. Kon cen-

tracija aktivnih komponenti polifenola,

koji djeluje kao antioksidans, u crvenom

čaju je desetak puta veća u odnosu na

zeleni čaj, što osigurava uspjeh u borbi

sa slobodnim radikalima.

• Antioksidativno djelovanje crvenog

čaja ima niz prednosti pred sličnim

vrstama antioksidativnih biljaka i

preparata (zeleni, crni čaj) i to po-

najprije iz razloga što ne sadrži ko-

fein, pa ga možemo piti u većim

količinama a da ne djeluje štetno.

• Postotak tanina je nizak, što je od

ogromne važnosti za metabolizam,

jer tanini vežu mineralne kompo-

nente kao što su željezo, mikro-

elementi, te razni proteini, što u

konačnici osigurava preventivu

protiv danas najtežih oboljenja kao

što su kardiovaskularne bolesti, rak,

tumori, anemije, slabost imunosus-

tava, autoimune bolesti, brzo stare-

nje, razne infekcije, alergije.

• Aspalatin je najpoznatija kompo-

nenta flavonoida u crvenom čaju

koji, kao antioksidans, osigurava

zaštitu stanica od djelovanja slo-

bodnih radikala, kao i zaštitu DNK

(deoksiribonukleinska kiselina)

koja je glavni sastojak stanične

jezgre i nositelj nasljednih svoj-

stava.

• Antimutageno djelovanje crvenog

čaja ponajprije koristi za zaustav-

ljanje procesa starenja te za jača-

nje imunološkog sustava, jer omo-

gućava zaštitu od propadanja, sta-

renja ili oštećivanja zdravih stanica

(slobodnih radikala), izazvanih ne-

zdravom, brzom i neadekvatnom is-

hranom, štetnim djelovanjima oko-

liša, geopatogenim zračenjima, bio-

smogom, lošim negativnim mislima,

stresom, ovisnostima, itd.

• Nadasve imponira i sadržaj mine-

rala kao što su kalij (neophodan za

rad metabolizma), kalcij (neopho-

dan za kosti i zube), bakar i mangan

(neophodni za metaboličke pro-

cese), fluor (neophodan za zube i

kosti), cink (neophodan za rast sta-

nica kože), magnezij (neopho dan

za živčani sustav i me taboličke pro-

cese), natrij (neophodan za odr ža-

vanje ravnoteže kiselosti), željezo


(neophodno za stvaranje crvenih

krvnih zrnca).

• Pučka medicina afričkih domoro-

daca rabila je crveni čaj kao napi-

tak u liječenju bolesti želuca i cri-

jeva, kod raznih trovanja i tegoba sa

želucem, te protiv grčeva, naročito

u dojenčadi i djece.

Zapadna pučka i alopatska medicina

preporučuju crveni čaj:

• za dojenčad i djecu, naročito za dje-

cu alergičnu na hranu i napitke koji

izazivaju grčeve i tegobe sa želucem

i probavom,

• za kupanje dojenčadi i djece,

• kod alergičnih pojava na koži,

kožnih ekcema, sunčanih opeklina,

• kod bubrežnih tegoba izazvanih ka-

mencima,

• kod nesanice,

• protiv visokog krvnog tlaka,

• kod masnoća u krvi,

• za eliminiranje mokraćne kiseline,

• kod reumatskih tegoba i gihta,

• kod kožnih nečistoća,

• za sedativno djelovanje i opuštanje,

• protiv razdražljivosti i ljutnje, stresa,

melankolije,

• kod jetrenih tegoba,

• kod raznih parazita i nametnika u

crijevima,

• kod AIDS-a

• kod HIV-a,

• za prevenciju karcinoma i raznih tu-

mora,

• kod bolesti mozga,

• kod cirkulacijskih bolesti,

• kod slabog imuniteta,

• kod debljine ili pretilosti,

• protiv glavobolje – migrene,

• kod srčanih bolesti,

• kod tegoba s respiratornim organi-

ma,

• kod dijabetesa,

• kod raznih rana, povreda, uboda i

ugriza insekata i životinja.

Poslije ovih saznanja preostaje nam

da sami provjerimo ljekovito djelovanje

crvenog čaja koji nam hrani mozak, dušu

i tijelo.

Kontraindikacije. Nisu poznate.

crveni čaj – g

rm


92


Čaj


1 čajna žličica usitnjenih listova, 2 dl vode

Priprema. Vrućom vodom preliti bilje, poklopiti, i nakon 15 minuta procijediti.Uporaba. Čaj piti topao ili hladan u količini od dvije do pet šalica na dan. Za preventivno djelovanje potrebno je piti najmanje dvije šalice čaja, a za terapijs-ko-kurativno djelovanje kod navedenih oboljenja litru čaja na dan, kojega pi-jemo umjesto vode. Čaj se može zasladi-ti medom ili šećerom, a može se dodati limunov ili neki drugi aromatični sok za što bolji okus, poput malinovca ili soka od jagode. Ako se čaj pije za jačanje or-ganizma, pije se s medom i limunom.Napomena. Crveni čaj je dobrog i aromatičnog okusa te je nepotrebno do-davati bilo što osim meda, ako je to zbog zdravstvenog stanja osobe dozvoljeno.


crveni čaj – g

rm


93


gavez


94


adstrigent,

antibakterik,

antidijaroik,

antiseptik,

bioregenerator,

dermetik,

digestiv,

diuretik,

drastik,

hemolitik,

karcinogenik,

kozmetik,

laksativ,

mucilaginoz,

specifik

GAVEZ Symphytum officinale L.

Familiae Boraginaceae

Porodica Oštrolista

Ljekarnički naziv

Radix Consolidae maioris

gavez


95


gavez


96

Druga imena. Crni gavez, veliki ga-

vez, volovski jezik.

Strani nazivi. Engleski – Boneset, Brui-

sewort, Comfrey, Common Comfrey,

Knit bone; francuski – Consoude officina-

le; njemački – Beinwell, Beinwurz, Echter

Beinwell, Gemeine Wallwurz, Gemeiner

Beinwell, Schwarzwurz, Wallwurz; slo-

venski – navadni gabez; srpski –crni ko-

ren, gavez crni, volovski jezik, talijan-

ski – Consolida maggiore, Orecchio

d’asino.

Iz povijesti. Pučka medicina je za ga-

vez vezana više tisuća godina poradi nje-

gova velikog ljekovitog djelovanja na

rane i lomove kostiju.

Opis. Zeljasta biljka koja naraste do

80 cm visine. Stabljika je iznutra šup lja,

ja ko je razgranata, a na njoj se raz vi ja-

ju us ko jajasti, sjedeći i dlaka vi listo vi,

na kojima su uočljive gusto na bo ra ne

pro vod ne žile. Ljubičasti ili žuć ka sti, ru-

ži ča sti cvjetovi razvijaju se na pro du že-

nim dršcima na vrhu stabljike te obliku-

ju viseći cvat. Jako razvijeni mesnati kori-

jen (sličan mrkvi), raste horizontalno ili

po strance i do 60 cm dubine. Korijen je

iz vana crne boje, a iznutra bijele.

Vrijeme cvatnje. Svibanj – srpanj.

Miris i okus. Svježi listovi imaju miris

po travi, a okus po krastavcu, dok kori-

jen ima slatkast okus, sluzav je i steže.

Stanište. Vezan je za područja šuma

vrba, topola, kao i predplaninskih i brd-

skih vlažnih livada, pašnjaka, polja, za

putove, potoke, itd.

Branje i prerada. Mladi svježi listovi

kao i stabljike rabe se za pripremu jela

(juhe, salate, variva – à la špinat), listovi i

cvjetovi beru se, suše i rabe za pripremu

čaja. Najviše se koristi korijen koji se va-

di u jesen ili u rano proljeće. Korijen tre-

ba očistiti, izrezati na štapiće ili kocki-

ce i sušiti na toplom i zračnom mjestu

ili u sušionici, i to dosta brzo. Suhi kori-

jen pohranimo u hermetički zatvorenu

ambalažu. Svježi korijen rabi se za pri-

premu tinktura ili za izradu ljekovite ma-

sti.

Ljekoviti sadržaj. Alantoin 0,6 – 0,8%,

auksin, pirolidinski alkaloidi 0,02 – 0,07%,

sitosterol, asparagin 1-3%, holin, amino-

kiseline, simfitocinoglosin, konsolidin,


gavez


97

symphytin, eterično ulje, šećer, treslo-

vina 4-6%, sluz, škrob, vitamini C, B12, U,

E, karotin, kalij, natrij, kalcij, bakar, ko-

balt.

Toksičnost. Gavez je hepatotoksičan,

tj. škodljiv za jetru.


Već tradicionalno, svake godine, s

članovima Udruge ”Zdrav život” u bli-

zini gorskokotarskoga mjesta Vrata kraj

Fužina, vadimo korijen gaveza. Korijen

gaveza bio je prvi korijen od kojeg sam

pripremao tinkturu i mast, a prve savjete

za praktičnu pripremu dobivao sam

od gospodina Josipa Ružića iz Udruge

”Ljekovita biljka” – Zagreb. Kao mladog

travara željnog znanja i praktičnog is-

kustva oduševila me velika ljekovitost

gaveza u liječenju rana i kosti. Gospodin

Ružić, iskusan bilinar (travar), pun zna-

nja, znao je reći ”Nema rane koju ga-

vez neće izliječiti.” I doista, kao tinktura,

mast, oblog od korijena i svježeg lišća,

te kao prašak od korijena, gavez se ko-

risti kod:


gavez


98

gavez


98• svih vrsta nagnječenja tkiva – he-

matoma, udaraca, uganuća, raznih

rana od rastrganih do gnojnih,

stimulirajući rast i obnovu tkiva, a

u terapiji gnojnih rana i rana koje

zaudaraju, može se kombinirati s

tinkturom nevena i arnike,

• raznih čireva,

• tvrdih novotvorina,

• oteklina, kvrga i kvržica, kod gihta,

• raznih kožnih nečistoća,

• prijeloma kostiju svih vrsta, kosto-

bolje, oštećenja pokosnice,

• krvarenja i krvavih ispljuvaka,

• kašlja i bronhitisa,

• neuralgije lica,

• bolesti želuca,

• hemoroida.

Kod uporabe tinkture od gaveza za

unutarnju primjenu nužan je oprez jer

djeluje agresivno na centralni živčani

sustav, tj. jako ga može nadražiti te se

uzima oprezno u manjim količinama.

Mjere opreza primjenjuju se i kod upo-

rabe tinkture u liječenju gihta i bolnih

zglobova.

Tinktura gaveza koristi se i za liječe-

nje kožnih bolesti i tegoba, pa je izuzet-

no učinkovita u regeneraciji kožnog epi-

tela (stara naborana koža, naročito oko

očiju, te u tu svrhu rabimo tinkturu i

mast od gaveza, a moguća je i kombina-

cija s uljem od gospine trave).

Svježi listovi kao i cvjetovi dobra su

hrana te se (u proljeće) preporučuju za

jačanje cijelog organizma i imunosus-

tava.

Najčešće se od mladih listova pri-

premaju proljetne salate, juhe, i variva

te palačinke. Rabe se i stabljike, koje se

ogule te prže ili kuhaju.

Zapadna pučka medicina rabi gavez

za liječenje: čireva želuca i crijeva, kod

prijeloma kostiju, upalnih stanja crije-

va, krvarenja, opeklina, bronhitisa, pro-

ljeva, dizenterije, gihta, artritisa, reumat-

skih bolova, angine, kašlja, ekcema, he-

moroida, išijasa, svraba, raka, gastritisa,

bolova mišića, tumora, varikoznih vena,

zatim za ispiranje usta, itd. U Kini se ko-

risti za liječenje cirkulacije, u Americi za

liječenje raka, a u Turskoj kao sedativ i

stimulans.

Kontraindikacije. Trudnice ni osobe s

osjetljivom jetrom ne bi smjele uzimati

gavez ni u kojem obliku.


gavez


99

gavez


99

Korijen

Svježe naribani korijen služi za pripre-mu raznih obloga u liječenju rana i pri-jeloma kostiju. Korijen gaveza može se kuhati i topao stavljati na bolna mjesta. Za plućne bolesnike svježi naribani kori-jen gaveza miješa se s medom u omjeru 1:2 (jedan dio korijena, dva dijela meda).

Prašak

Prašak od samljevenog suhog korijena gaveza rabi se za liječenje i posipava nje raznih rana, te za unutarnju primjenu kod unutarnjih krvarenja.

Tinktura

za navedene bolesti

200 g korijena gaveza, litra 70-postotnog alkohola

Priprema. Močiti korijen u alkoholu mje-sec dana, procijediti.Uporaba. Uzimati (prema savjetu) do 20 kapi, te za ispiranje rana.

Mast

za liječenje osipa, rana, posjekotina, hemoroida

100 g naribanog korijena gaveza, 100 g svinjske masti

Priprema. Svinjsku mast rastopiti i staviti u nju naribani korijen gaveza. Pržiti par minuta dok ne nastane kaša. Ohladiti

i procijediti kroz lanenu krpu ili cje-dilo. Mast pohraniti u odgovarajuću ambalažu (staklenke).Uporaba. Mazati oboljela mjesta.

Homeopatija

Homeopatski lijek Symphitum rabi se kod povreda i prijeloma kostiju, kod fantomske boli poslije amputacije eks-tremiteta, kao i za zacjeljivanje povreda, te protiv boli u pokosnici. Za zacjeljiva-nje kostiju daje se u potenciji C 6, jer pojačava zarašćivanje kosti.


Proljeće. Svježi listovi kao i cvjetovi dobri su i jestivi, te se preporučuju za ja-čanje cijelog organizma i imunosustava. Najčešće se od mladih listova priprema-ju proljetne salate, juhe, i variva, ali se i prže s tijestom za palačinke.Ljeto. Stabljike se ogule i zajedno s lis-tovima prže ili kuhaju.

Uporaba u veterini

Gavez je prava biljka za liječenje raznih povreda kod životinja isto kao i kod čov-jeka. Koriste se mast, tinktura i kaše od suhog korijena gaveza, u obliku obloga.



glo

g c

rveni


100


adstrigent,

antibakterik,

antidiaroik,

antiedemik,

antikoagulant,

antilitik,

antispazmatik,

arterosklerotik,

digestiv,

diuretik,

emenogog,

hipertenzor,

hipotenzor,

kardik,

kongnestik,

sedativ,

tonikum,

vazodilatator

GLOG CRVENICrataegus oxyacantha L.

Familiae Rosaceae

Porodica Ružovki

Ljekarnički naziv

Flos et fructus Cratagusae

glo

g c

rveni


101


glo

g c

rveni


102Druga imena. Glog, glogić, glogovac,

glogovka, gloginja, trnovina.

Strani nazivi. Engleski – Common

Haw thorn, English Hawthorn, Haw-

thorn, May Midland Hawthorn, White-

thorn; francuski – Aubépine lisse, Aubé-

pine épineuse, Epine blanche; njemač-

ki – Zweigriffliger Weissdorn, Stum pfgel-

appter Weissdorn, Weissdorn, Zwei grif-

feliger Weissdorn; slovenski – navadni

glog; srpski – beli glog, crveni glog, čo-

banica; talijanski – Biancospino selvatico.

Iz povijesti. Dioskurid kao i drugi

grčki herbalisti rabe glog već u 1. st. n.e.,

kao tajni lijek za oboljenja srca. Englezi

za glog kažu da ima u narodu reputaci-

ju kao dvojaki simbol, i to simbol nade i

simbol grijeha-uroka.

Glogov kolac poznato je sredstvo

za uništavanje vampira i svekolikog zla

u čovjeku. Kao tvrdo drvo dobio je ime

po grčkoj riječi ”crataios” – tvrd – čvrst –

Crataegus, a oxyacanta po riječi ”oxys” –

oštar trn – trnovit.

Opis. Raste kao razgranato stablo

do 6 metara visine ili kao veći grm. Gra-

ne su mu trnovite. Listovi su dubo ko

urezani s tri do pet krpastih nejedna-

ko zupčastih režnjeva, veličine do 4

cm. Bijeli, a ponekad ružičasti, cvjetovi

s 5 okruglastih latica, su grupirani, te

tvore uspravni štit. Plod je crvene boje,

veličine do 1 cm, s dvije do tri sjemenke.

Napomena. Bijeli glog se razlikuje

od crvenoga po listovima koji su dublje

urezani nego kod crvenog gloga, i man-

je su sjajni. Cvjeta kasnije od crvenog

gloga, ima bijele cvjetove i crvene

prašnike. Plod ima jednu sjemenku.


glo

g c

rveni


103

GLOG BIJELI

Crataegus monogyna Jacq.


glo

g c

rveni


104


Miris i okus. Cvjetovi mirišu po me-

du, gorka su okusa, a okus ploda je ki-

seo i opor.

Stanište. Raste kraj putova, me đu ši-

karama, živicama, u grmlju, na ru bovima

šuma, a javlja se i u vrtovima kao ukras-

ni grm ili stablo, s ružičastim cvjetovima;

voli humusna i svježa zem ljišta.

Branje i prerada. U proljeće čim pro-

lis taju pupovi i mladi listovi (Folia Cra-

taegi), beru se za jelo jer su dobri za čiš-

ćenje organizma, a nakon cvatnje su še

se za pripremu čaja. Cvjetovi (Flo res Cra-

taegi) se beru dok su u pupoljci ma zajed-

no s lišćem i suše se tanko ras pros trti

na toplom zračnom mjestu. Ne na sun-

cu! Osušene cvjetove i listove rukom

usit niti te odvojiti drvena ste peteljke.

Ubrani cvjetovi stavljaju se u prozračne

košarice, a nikako ne u naj lonske vre-

ći ce. Valja znati da kad latice cvjetova

počnu opadati cvijet postaje bezvrije-

dan, odnosno više nije ljekovit. Od cvje-

tova pripremaju se čaj, ekstrakt, prašak,

i tinktura. Plodovi (Fructus Crataegi) se

beru kad potpuno sazriju. Mogu se su-

šiti ili odmah preraditi u marmeladu, že-

le, sirup, kompot, rakiju ili tinkturu. Suhi

plodovi, tj. mesnati dio ploda, može se

sam ljeti u glogovo brašno, koje se nekad

rabilo za pripremu kruha.

Ljekoviti sadržaj. Kvercetrin, kverce-

tin, flavonski derivati – bioflavonoidi, vi-

tamin C, oligomerni procijanidi, antho-

cy naidins, saponin, tanin, cratetegin. Ta-

kođer ima guanina, adenina, florizina,

fi tosterola, acetilholina, berberina, pu-


glo

g c

rveni


105rinskih derivata, masnih ulja, pektina,

šećera, vitamina C 178 mg, vitamina B1,

karotina, treslovine, limunske, vinske i

drugih kiselina.

Toksičnost. Kako je blago otrovan,

predlaže se u liječenju napraviti kratku

stanku nakon uzimanja ljekovitih pripra-

vaka od gloga.


Crveni i bijeli glog imaju istu primje-

nu u pučkoj medicini iako izgledaju raz-

ličito. Crveni glog ima bijele cvjetove,

a plod dvije do tri sjemenke, dok bijeli

glog ima ružičaste cvjetove, a plod jed-

nu sjemenku. Dobrom poznavaocu uoč-

ljiva je i velika razlika u listovima.

Kao srčani tonikum crveni glog, i to

cvijet, rabi se za liječenje pro ble ma tič-

nih situaciju kod kardiovaskularnih tego-

ba:

• za ublažavanje prsnih bolova,

• za reguliranje srčanih otkucaja i ja-

čanje srčanog mišića, te za uspo-

ravanje pulsa, širi krvne žile, poja-

čava opskrbu srca krvlju i kisikom te

smanjuje potrošnju energije srca

kod pumpanja,

• za reguliranje visokog i niskog krv-

nog tlaka, te zaštitu koronarnih žila

od arterioskleroze,


• za preventivno djelovanje u sprje-

čavanju infarkta,

• utječe na snižavanje kolesterola u

krvnoj plazmi i ostalih masnoća u

tijelu (plod crvenog gloga),

• kod angine pektoris,

• kod zamora srca (koronarni srčani

prekid),

• za održavanje normalnih funkcija

srca i uravnoteženog krvnog tlaka,

• regulira rad srca, smanjuje perifer-

ni vaskularni otpor, (smanjuje pri-

tisak na srce, snižava krvni tlak te

olakšava protok krvi).

Plodovi crvenog gloga rabe se i kao

preventivni lijek-biljka kod rizika od kar-

diovaskularne bolesti, kao dobra zaštita

od bolesti srca.

• Primarno crveni glog djeluje na

kongestiju srca (slabost, nesposob-

nost),

• sekundarno djeluje na anginu pek-

toris (blaži oblik), kardiomiopatiju,

te na srčane aritmije i tahikardije.

• Zbog umirujućeg djelovanja cr-

veni glog može se koristiti i kao se-

dativ kod raznih uzbuđenja, raz draž-

ljivosti, nesanice, stresa, znojenja,

razdražljivosti žena u klimakteriju,

te kod iznenadnih aritmija srca, ili

kod nervoznog srca,

• pomaže kod problema sa zglobo-

vima tako što utječe na jačanje

zglob ne presvlake, te kod reuma-

toidnog artritisa.

• Cvijet i plod crvenog gloga koriste

se u liječenju bolesti grla, te kao

diuretik u liječenju raznih edema i

bubrežnih slabosti.

• Kod intermitentne klaudikacije (bol

u nogama – arterije), ubrizgava se

ekstrakt gloga koji poboljšava cir-

glo

g c

rveni


106


kulaciju pridonoseći većoj mo guć-

nosti hodanja i kretanja općenito.

• Kod oštećenja srčanog mišića u sta-

rosti, izvrsno je prirodno sredstvo

za jačanje i bolji rad srca, kao i za

upale srčanog mišića, sužene i već

otvrdnule arterije srčanog vijenca.

U kineskoj pučkoj medicini glog

(shan-zha – Crategus pinnatifida) rabe za

manjak Qi (Či –vitalna tekućina-ener gija

organizma) – kao Qi tonik, kojim urav no-

težuju – tonificiraju srčani Qi i Yin.

Nadalje, rabe ga za srčana oboljenja

kao što su angina pektoris, za normalizi-

ranje krvnog tlaka i to visokog i niskog, cir-

kulacijskih problema svih vrsta, aritmi-

je, tahikardije, kod arterioskleroze, kao di-

ge stiv za povećanje enzima sekretiona,

za umirenje simpatičkog nervnog sustava,

za smanjenje abdominalnih bolova, za

uravnoteživanje rada slezene, želuca, za

liječenje dijareje, kronične dezinterije, te

za bolju memoriju, zajedno s Ginko bi-

lobom. Slična iskustva u liječenju imaju

i Nijemci, Englezi, Amerikanci i mnogi

drugi narodi.

Kontraindikacije. Kod nepropisne

upo rabe, tj. kod prekoračenja određenih

doza može doći do pojačanog rada srca.

Crveni glog se u ljekovite svrhe mo-

že kombinirati s različitim biljem:

• s ginkom za moždanu cirkulaciju;

• s kamilicom, listom masline, imelom

i češnjakom (Allium sativum), za

nervozu srca i nepravilni puls;

• s hmeljom (Humulus lupulus),

valerijanom i matičnjakom za umi-

renje.

Napomena. Kod korištenja gloga za

poboljšanje zdravlja obavezno je kon-

zultirati se s liječnikom.

glo

g c

rveni


107


glo

g c

rveni


108


Čaj od cvjetova

univerzalni čaj za navedene probleme

1 jušna žlica cvjetova gloga, 2 dl vode

Priprema. Vrućom vodom preliti cvje-tove, poklopiti i nakon pola sata proci-jediti.Uporaba. Piti po potrebi dvije do četiri šalice čaja na dan. Čaj se može zasladiti medom.

Čaj od plodova

univerzalni čaj za navedene probleme

1 jušna žlica zgnječenih plodova gloga, 2 dl vode

Priprema. Zgnječene plodove gloga na-makati u vodi 2-3 sata i potom prokuhati. Poklopiti i nakon jednog sata procijediti.Uporaba. Piti dvije do tri šalice čaja dnevno u gutljajima.

Tinktura

aritmija, nervozno srce, visoki tlak, arterioskleroza

200 g cvjetova s listom ili plodova, 1 l 60-postotnog alkohola

Priprema. Svježe cvjetove ili plodove zgnječiti i staviti u staklenu bocu, pre-liti alkoholom, držati zatvoreno 21 dan i procijediti. Povremeno protresti bocu.

Uporaba. Početna doza od tri kapi, dva do tri puta na dan, postepeno se pove-ćava do najviše deset kapi. Ovako se po-stupa kako bi se individualno odredilo doziranje, jer veće količine izazivaju arit-mije. Prosječno se uzima tri puta po pet kapi na žličicu meda, a ako se uzima s vodom ili čajem, tada se može staviti i po deset kapi tinkture.

Prašak


Priprema. U mlincu za kavu samljeti osušene cvjetove u prašak.Uporaba. Dnevno uzimati 2-3 puta u ko-ličini koliko stane na vrh noža. Prašak se može umiješati u jelo ili piće.

Homeopatija

Homeopatski lijek Crataegus (tinktura od svježih plodova gloga) rabi se za li-ječenje bolesti miokarda srčanog mišića, cirkulacije, aritmija (homeopatski kardio-tonik). Današnja znanost potvrđuje sva svjedočenja pučke medicine starijeg i novijeg datuma, naročito po otkriću homeopatije. Još je 1924. dr. Walter Schwabe, vrlo uspješno, primjenjivao


glo

g c

rveni


109matičnu tinkturu iz plodova gloga, u šestoj potenciji za srčana oboljenja.

Uputa za pčelare

Klasifikacijska oznaka za prinos meda – 2.


U proljeće. Mladi izdanci i listovi po mi-je šani s kuhanim krumpirom ukusno su

jelo priređeno kao salata, a mogu se pri-premati i kao varivo, te čaj od cvjetova.U jesen. Plodovi gloga također se mogu jesti, ili se od njih može kuhati čaj i kom-pot, ili ih rabiti kao dodatak ostalim plo-dovima jeseni.Napomena. Glogovo drvo je tvrdo, te se može koristiti za razne potrebe za vri-jeme življenja u prirodi.


gospin

pla

št


110


adstrigent,

antibakterik,

antidijabetik,

antidijaroik,

antiinflamatorik,

antikonvulsant,

antiseptik,

antiviral,

detoksikant,

dijetetik,

diuretik,

emenogog,

hemolitik,

hemostatik,

kozmetik,

stiptik

GOSPIN PLAŠT Alchemilla vulgaris L.

Familiae Rosaceae

Porodica Ružovki

Ljekarnički naziv

Herba Alchemillae

gospin

pla

št


111


gospin

pla

št


112

Druga imena. Božja plahtica, rosnik,

vrkuta, virak.

Strani nazivi. Engleski – Lady’s Man-

tle; francuski – Manteau des da mes; nje-

mački – Frauenmantel, Gemeiner Frau-

enmantel, Gewöhnlicher Frauenmantel,

Taumantel, Wiesen-Frauenmantel; slo-

venski – plahtica navadna, srpski – vrkuta;

talijanski – Alchemilla.

Iz povijesti. U prošlosti je interes za

gospin plašt bio velik tako da su al ke mi-

čari (prema nazivu biljke – Al che mil la)

htje li iz vode, tj. rosne kapljice ko ju je

biljka ispuštala, napraviti zlato, a dje voj-

ke su je nosile kao talisman da bi sa ču va-

le djevičanstvo, ljepo tu i mla dost. U ger-

manskoj mitologiji bilj ka je posvećena

Friggi božici prirode i plod nosti. Arapske

žene vjeruju da im ča robna moć gospi-

nog plašta daje ljepotu i mladost.

Opis. Trajna biljka visine do 40 cm, s

prizemnim listovima koji su krpasto raz-

dijeljeni i na rubu nazubljeni, a s donje

strane zvjezdasto naborani. Stabljika je

uspravna ili pridignuta, a na njenu vrhu

razvijaju se sitni zelenožuti cvjetovi koji

tvore metličasti nepravilni cvat.


Miris i okus. Cvjetovi su bez mirisa,

trpkog i gorkog okusa.

Stanište. Raste na livadama, pašnja-

cima, poljima, travnjacima, rubovima pu-

tova i šikara, te na šumskim sunčanim

čistinama.

Branje i prerada. Sabire se cijela bilj-

ka u cvatu. Suši na toplom i zračnom

mjestu, u sjeni.

Ljekoviti sadržaj. Eterično ulje, gorke

tvari, tanin, fitosterol, saponin, vitamin

C 130 mg.


Gospin plašt je biljka za rane, ženske

bolesti te za sve vrste krvarenja. U biljnoj

medicini vrlo popularna kod žena (Eu ro-

pa, Amerika, Azija), kako zbog vjerovanja


gospin

pla

št


113

u njenu čarobnu moć, tako i zbog ljeko-

vitog djelovanja kod navedenih tegoba.

Kako ima tanina (steže tkivo) to se rabi:

• kod svih vrsta krvarenja (rane, ra-

nice, posjekotine, krvarenje iz no-

sa, krvarenja uzrokovanih vaginal-

nim iritacijama, ranice na materni-

ci),

• kod ženskih bolesti, (menstrualni iz-

ljev, slaba maternica, ispadanje ma-

ter nice, bolne menstruacije, ja ki is-

cjedak, cista, bijelo pranje, kli mak-

te rijske tegobe, pubertet ske te go-

be djevojčica, štiti od pobačaja i

olak šava porod).

• Stari je lijek za grozničava stanja i

tegobe sa želucem i crijevima (pro-

ljev, gastritis, slab apetit, polipi u

crijevima, krvarenje čira, krvarenje

hemoroida, ulcerozni kolitis, katar

crijeva i želuca, nametnici u crijevi-

ma, i dr.),

• u liječenju tegoba bubrega i mjehu-

ra,

• zatim za jačanje cijelog organizma

(mišićna slabost, slabost nogu i ru-

ku, mišićna slabost djece), naroči-

to anemičnih i malokrvnih osoba

(djeca u razvoju – djevojčice).

• Za vanjsku uporabu koristi se kod

kožnih bolesti i raznih čireva, gnoj-

nih rana, posjekotina, uboda inse-

kata te za kožu lica, za pranje lica,

protiv raznih kožnih nečistoća, Kao

svježa biljka koristi se za pripremu

obloga, a osušena u obliku praška.


• Koristi se u liječenju raznih upal-

nih stanja, za ispiranje usne šupljine

i grla, te za ispiranje očiju.

• Uz pomoć čaja od gospinog plašta

uravnotežuje se višak tjelesne

težine.

Novija znanstvena istraživanja govo-

re da gospin plašt djeluje kod raznih

obo ljenja kojima su uzročnici virusi.

Gospin plašt pomaže i kod srčanih tego-

ba, slabih živaca, nesanice, glavobolje,

astme, lošeg apetita, itd. Prašak od gospi-

nog plašta dobar je i ljekovit začin u sva-

kodnevnoj prehrani, te u raznim dijeta-

ma. U pripremi čajnih mješavina dobro

se slaže sa stolisnikom i rusomačom.

Zapadna pučka biljna medicina rabi

gospin plašt za liječenje rana, i za zau-

stavljanje krvarenja. Uzima se u obliku

čaja ili kapsula, te kompresa (suha kom-

primirana biljka). Pomaže u regulaciji

menstruacije, kod krvarenja, vaginal-

nih iritacija, koagulacije krvi, te stimulira

apetit, itd.

Kontraindikacije. Potrebno je pošti-

vati propisanu dozu, jer veće količine

mogu izazvati pojačanu reakciju do-

njeg dijela tijela. Osobe koje imaju kom-

plikacije sa žuči, želucem i jetrom ne bi

smjele uzimati gospin plašt.gospin

pla

št


114


Čaj


1 jušna žlica gospinog plašta, 2 dl vode

Priprema. Bilje preliti vrućom vodom, poklopiti da odstoji pola sata i procije-diti.

Uporaba. Piti jednu do dvije šalice čaja u gutljajima, tokom dana.

Prašak

Suhu biljku usitniti pomoću mlinca za kavu. Prašak pohraniti u hermetički za-tvorenu posudu. Rabiti za posipanje ra-na i raznih kožnih povreda. Prašak je dobro miješati i s bio-vegetom iz kućne radinosti.

Tinktura


200 g gospinog plašta (cijela biljka), 1 l 60-postonog alkohola

Priprema. Alkoholom preliti usitnje no bilje te zatvoriti i držati na toplom mje-stu mjesec dana. Povremeno pro muć-kati.

Uporaba. Kod unutarnjeg krvarenja 10-15 kapi, piti razrijeđeno s malo čaja ili soka, jedan do dva puta na dan, . Za vanjsku uporabu služi kao dezinficijens u liječe-nju rana i raznih kožnih nečistoća.

Uputa za veterinare

Svim životinjama koje su se parile dobro je davati gospin plašt u obliku čaja.


gospin

pla

št


115


gospin

a t

rava


116


gospin

a t

rava


117

adstrigent,

antelmintik,

antibakterik,

antibiotik,

antidepresiv,

antiinflamatorik,

antiseptik,

antispazmatik,

aromatik,

dermetik,

digestiv,

diuretik,

ekspektorant,

imunostimulator,

kozmetik,

nervin,

sedativ,

stiptik,

tonikum

GOSPINA TRAVA Hypericum perforatum L.

Familiae Hypericaceae

Porodica Kantariona

Ljekarnički naziv

Herba Hyperici


Druga imena. Bogorodičina trava, Iva-

nje zelje, Ivanova trava, kantarion, krv sv.

Ivana, rožice sv. Ivana, trava sv. Ivana, žu-

tenica.

Strani nazivi. Engleski – Perforate St

John’s Wort; francuski – Millepertuis per-

foré; njemački – Johanniskraut; sloven-

ski – šentjanževka; srpski – kantarion,

gospin cvet, gospino zelje; talijanski –

Iperico.

Iz povijesti. Od davnina poznatu i ci-

jenjenu kao biljka Sunca i zaštite od zla,

opisuju je svi bilinari od Plinija, Dio sku-

rida do Kneippa, navodeći njenu ve liku

djelotvornost u liječenju rana, ope kotina

i ženskih bolesti.

Opis. Trajna zelena biljka, jake i čvr-

ste stabljike razgranate u brojne postra-

nične ogranke. Listovi uski, jajasti, mali

i duguljasti sa svijetlim točkicama, koje

su u stvari uljne žlijezde listova. Žuti

cvje tovi i pupoljci tvore vršne cvatove.

Zgnječeni pupoljci ispuštaju tamnocrve-

ni sok.

Vrijeme cvatnje. Svibanj – kolovoz.

Miris i okus. Miriše po smoli, slanka-

sta je i gorka okusa.

Stanište. Raste na raznovrsnim zem-

ljištima, na šumskim čistinama, svijetlim

šumama, livadama, močvarnim tereni-

ma, šikarama, zapuštenim zemljištima,

ka menitim proplancima, uz putove, nasi-

pe, pruge, itd.

Branje i prerada. Sakupljaju se list,

cvijet, pupovi, sjeme i cijela biljka u cva-

tu. Sabiremo gornje vrhove biljke u du-

gospin

a t

rava


118


žini 15-20 cm, te ih možemo vezati u sno-

piće-vezice, ili rasprostrti u tankom slo-

ju i sušiti na toplom i zračnom mjestu u

hladu. Osušenu biljku rukama izmrvimo

i pohranimo u hermetički zatvorenu am-

balažu. Od pupoljaka gospine trave do-

biva se ulje.

Ljekoviti sadržaj. Flavonoidi – hiperi-

zid, rutin, kvercitrin, izokvercitrin, kver-

cetin, hipericin, pseudohipericin, dian-

tron, antociani, eterično ulje – azulen,

al fa-pinenomkarotin, nikotinska i as kor-

binska kiselina,vitamin C, smole, tanin,

an tibiotik Gipeforin. Biljka ima fitocidno

djelovanje od kojeg ugibaju stafilokoki,

streptokoki, bacili dizenterije, TBC-a kao

i druge bakterije.


Biljna terapija s gospinom travom

po tvr đuje tisućljetno pučko uvjere-

nje da je to biljka nadnaravnih – ča rob-

nih i mis tič nih svojstava, što je sa znan-

stvenog gle dišta uistinu teško razumje-

ti. Ali svje do čio sam za ču đu ju će us pješ-

nom iz lje čenju naše uva že ne arhitek-

tice M. F. koja je strada la u au to mobil-

skoj ne sreći. Liječni ci su joj prog no zi ra-

li da će sigurno barem tri mjese ca osta ti

ne pokretna. ”Međutim, poslušala sam i

drugu stranu – savjete iz narodne medi-

cine, radie ste zije i fitoterapije i te počela

njihove savjete primjenjivati. Pila sam čaj

od gospi ne tra ve i to litru i pol na dan,

zatim otiš la u Međugorje gdje sam se na

sam vrh po pela bosa, pomolila Bogu i

skinula Šan covu kravatu (vratnu zaštitu).

Kad sam se vratila kući, čuđenju nije bi-

lo kraja, i sada znam da se s našim glava-

ma tamo nešto događa.” Od tada je bila

vrijedna i predana članica naše Udruge

”Zdrav život” i najveći prijatelj – poklo-

nik zaštite prirode. Govorila mi je, na na-

šim izletima, u šali: ”Ivane, nemojte da

vas politika pokvari, niste vi za to, vi ste

predobar za nju – družite se Vi s vašim

biljčicama”.

Stari bilinari i astrolozi uvrstili su

gospinu travu u biljku Sunca, pa nije

čudno što spada u najčešće rabljenu

biljku protiv sunčanih opeklina, a samo

ime ”gospina trava”, govori da je to

biljka za ženska oboljenja.

gospin

a t

rava


119


Pučka medicina u pravilu u liječe nju

obje dinjuje fizički, emocionalni i men-

talni – duhovni nivo, tako da uz pre po-

ru ku bilj nih lijekova uvijek na sto jim zao-

kru ži ti taj krug, cjelinu, pre po ru ču ju ći

psi ho fi zičku i duhovnu re lak sa ci ju. Svje-

stan sam koliko je jaka i nadna rav na sna-

ga istinskog Božjeg vjernika, te u sav-

jetima lju dima znam reći: ”Po tru di te

se da vam savjest bude potpuno čista i

da na duši nema te nikakav ka men koji

vas guši, ispovijedajte se i molite Boga

da vam udijeli snagu i moć za ozdrav-

ljenje, te rabite is prav no preporučeni li-

jek.” Nadasve sam radostan kad vidim

ka ko da nas po lako, stidljivo ali preda-

no, neki liječnici zaokru žuju tu cjeli nu,

povezujući sazna nja iz liječenja alo pat-

ske ili oficijelne me dicine, homeopatije

ili energetske medicine, te duhovne me-

dicine.

Slobodno možemo reći da danas

neke velike razlike između pučke upo-

rabe gospine trave i oficijelne uporabe

skoro i nema. U današnjim se laborato-

rijima, može izolirati hipericin, te pri-

premiti lijekovi s većom koncentracijom

hipericina, a da li oni tako izolirani baš

uvijek djeluju u odnosu na prirodni sas-

tav u gospinoj travi, teško je reći.

Među vodećim rastućim bolestima

današnjice je depresija, a najtraženiji li-

jekovi su antidepresivi. Brzina života, ne-

sigurnost, gubitak osobnosti u trci za

profitom, uzima i stvara svoje potenci-

jalne žrtve. Brojni su simptomi depresije:

osjećaj tjeskobe, tuge, razne vrste stra-

hova – od smrti i bolesti do ništavosti

– nezainteresiranost, krivnja, nesanica,

umor, utučenost, razdražljivost, gubi-

tak zanimanja za bližnje i okolinu, te

misli o samoubojstvu. Sva ta stanja koja

gospin

a t

rava


120


ne prate nikakva tjelesna – organska

oštećenja, govore da se radi o depresi-

ji što podrazumijeva obaveznu konzulta-

ciju s liječnikom – psihijatrom. Gospina

trava je provjereni lijek za takva stanja, i

to početna. Mora se brzo reagirati – da-

kako, ako je osoba sklona prirodnom

načinu liječenja – te savjetovati terapiju

čajem od gospine trave (najčešće u traja-

nju 1-3 mjeseca, kada se pije oko jedne

litre na dan, dakako, uz cjeloviti pristup

liječenju). Iz iskustva se zna da kod težih

slučajeva dugotrajne depresije, gospina

trava nema tako jaku moć. U prvom re-

du, preporuka pučke i danas oficijelne

me dicine je uzimanje gospine trave kod

tzv. endogene ili unutarnje depresije, kao

za mjene za Prozac, kod koje posto je ve-

liki izgledi za poboljšanje stanja i iz lje-

če nje.

Zbog antibakterijskih i antibiotičnih

svojstava gospina trava se rabi u liječe-

nju oboljenja uzrokovanih stafilokokom,

streptokokom, E. Colli, i dr.

Sastojci gospine trave djelotvorni su

u liječenju depresije, AIDS-a i Par kin so-

nove bolesti. Preporuka je Eu rop ske ko-

misije E, da se kod uporabe prepa ra ta

s hipericinom propisuje stroga dijeta u

kojoj se ne konzumiraju kava, alkohol,

su homesnati proizvodi, proizvodi kon-

zer virani u salamuri, te od lijekova – jači

an tidepresivi, antikonvulsanti, lijekovi za

kon tracepciju, digoxin, theophyllin, trip-

tan itd.; u svakom slučaju potrebno je sa-

vje tovati se s liječnikom.

Najčešća uporaba gospine trave da-

nas je u obliku infuza, tj. čaja, ulja ili so-

ka.

Čaj uzimamo kod poremećaja rada u

sustavima:

• imunosustav – limfni čvorovi, kraj-

nici, slezena, prsna žlijezda (upalni

procesi),

• krv – krvna plazma,

gospin

a t

rava


121


gospin

a t

rava


122

• mokraćni sustav – bubreg,

mokraćovod, mjehur, mokraćna ci-

jev, (kod upalnih procesa, bakterija,

cista, pijeska, pojave bjelančevina

i krvi u mokraći, kamenaca, katara,

noćnog mokrenja, vodene bolesti);

• osjetila – koža – pokožica, koža,

potkožno tkivo, žlijezde lojnice i

znojnice (opekline, razne kožne

nečistoće, osipi, razne pjege, rane,

modrice, nagnječenja, varikozne

vene, i to oblozi od čaja ili za ispi-

ranje)

• probavni sustav – usna šupljina,

ždrijelo, jednjak, želudac, crijevo,

jetra, gušterača, potrbušnica (za is-

piranje usne šupljine i ždrijela, kod

loše probave, katara želuca, naro-

čito kod pojačane želučane kise-

line, kod nervoznog želuca, kod

Crohnove bolesti, proljeva, dizen-

terije, žutice, jetrene insuficijenci-

je, masne jetre, ciroze, bolova jetre,

žutice, otečene jetre, hemoroida,

raznih crijevnih parazita, ameba,

zatim kod nadutosti, polipa, žuči,

žučnih kamenaca),

• dišni sustav – pluća (čaj sprječava

nakupljanje sluzi), bronhitis, ast-

ma, nos (mazati nosnice kod raznih

alergija),

• spolni sustav žena i muškaraca –

jajnici, jajovodi, maternica, rodni-

ca, stidnica (endometritis – upala

maternice, grčevi, bakterije, ciste,

tumori) Bartholinijeva v. žlijezda,

muško udo, mošnja, sjemenik i

pasjemenik, (čaj se pije i rabi kao

vaginalni tuš),

• živčani sustav – živčane stanice i

živci, mozak, kralješnična moždina,

periferni i autonomni živčani sus-

tav, (depresije, anksioznost, neu-


gospin

a t

rava


123

roze, nesanice, razdražljivost,, bol-

na mjesta živca),

• sustav žlijezda s unutrašnjim iz lu-

čivanjem – hipofiza, štitasta žli-

jez da, nadbubrežna žlijezda, do-

štitasta žlijezda, gušterača, spolne

žlijezde.

Uporaba ulja od gospine trave:

• živčani sustav – živčane stanice i

živci, mozak, kralješnična moždina,

periferni i autonomni živčani sus-

tav; (depresije, anksioznost, neu-

roze, nesanice, razdražljivost, bol-

na mjesta živca),

• sustav osjetila – koža – opekli ne,

sun čane opekline, sunčane i sta-

rač ke pjege, rane, rane koje teš ko

zacjeljuju, dekubitus, kraste, či revi,

otekline, modrice, tumori, tvrdi

čvo rovi na dojci, nagnječena mje-

sta, osipi vlažni i suhi, suha i ispu-

cala koža, lišaj, Herpes simplex,


gospin

a t

rava


124

Her pes zoster, ubodi insekata, priš-

tići, akne, bubuljice, a rabi se i kao

antiseptik,

• probavni sustav – rane poslije va-

đe nja zuba, afte u usnoj šupljini,

gljivice, ispucali jezik, infekcija

zubnog mesa, katar želuca i crije-

va, paraziti, čir na želucu i dvanaes-

niku, hemoroidi (tamponi na mo če-

ni u ulje i stavljeni u čmar preko no-

ći), svrab čmara, klistiranje crijeva,

• spolni sustav žena i muškaraca – gr-

čevi maternice, upalni procesi,

svrab i peckanje vagine, usni, bak-

terije, upale glavića muškog uda,

raspucali dio kože između uda i

čmara, rabi se za mazanje ili stavlja

u vaginalni tuš,

• za masažu – kod gihta, reume, bol-

nog ramena, vrata, kralježnice, iši-

jasa, neuralgija, modrica, uga nuća,

tvrde pete, tvrdih tabana, tvrdih

rož natih lakata, kože lica.

Uporaba soka. Svježe iscijeđeni sok

iz gospine trave u cvatu iz cijele biljke,

dobar je prirodni lijek koji se može rabi-

ti kod svih unutarnjih i vanjskih obo-

ljenja. Dnevna količina soka je 2-4 žlice

razrijeđene s malo vode, soka od na-

ranče, i sl.


gospin

a t

rava


125Zapadna pučka medicina rabi gos-

pinu travu za liječenje: AIDS-a, artriti-

sa, anksioznosti, bolesti mjehura, bole-

sti kože, bolova leđa, bronhitisa, bole-

sti metabolizma, bolesti krvi, bolesti gr-

la, bolesti jetre, bolova kod išijasa, od

udarca, kod ugriza, čira, dermatitisa, de-

presije, kod ekcema, epilepsije, emocio-

nalnih kriza, glavobolje, gubitka teka,

groznice, gihta, hemoroida, hipohondri-

je, hepatomegalije, histerije, hematoma,

išijasa, unutarnjeg krvarenja, bolesti in-

testinalnog trakta, komplikacija želuca,

krvarenja, katara, kamenaca mjehura,

lošeg zadaha iz usta, menstrualnih tego-

ba, migrene, mjesečnog ciklusa u žena,

melankolije, bolesti nervnog sustava,

nesanice, opeklina od sunca, kod reume

i reumatskih tegoba, posjekotina, raznih

rana, bolesti respiratornog sustava,

kod slabe cirkulacije, traheitisa, upal-

nih stanja, uganuća, varikoznih vena,

vrućih rana, zabrinutosti, želučanih te-

goba, žučnih tegoba, žučnih kamenaca,

ženskih bolesti, te kao magični lijek.

Kontraindikacije. Za vrijeme terapi-

je čajem ili uzimanja preparata s hiper-

icinom, fotosenzibilne osobe ne bi se

smjele izlagati suncu. Važno je napome-

nuti da u terapiji čajem od gospine trave

nikako ne konzumiramo alkohol, slana i

jako začinjena jela.


gospin

a t

rava


126

Čaj


1 jušna žlica osušene biljke, 2 dl vode

Priprema. Bilje preliti vrućom vodom, po-klopiti da odstoji pola sata, procijediti.Uporaba. piti dvije do tri šalice čaja na dan, a u težim slučajevima i do pet šalica. Čaj se može zasladiti medom, osim kod liječenja probavnih teškoća.Napomena. Čaj se može rabiti i za pri-premu obloga, ispiranje i namakanje po-jedinih dijelova tijela.

Sok


Cvjetove, pupove i listove odvojiti od tvrđih dijelova biljke i samljeti. Staviti u lanenu krpu i iscijediti sok. Svježi sok piti odmah, i to u pravilu jednu do tri jušne žlice soka na dan, s malo vode. Lakše je u mikseru usitniti bilje, a zatim staviti u sokovnik s centrifugom.

Ulje


Priprema. Litrenu bocu napuniti do pola pupoljcima – bolje nego cvjetovima i lis-tovima – gospine trave i pustiti oko četiri sata, da malo uvenu. Drškom kuhače ih malo zgnječiti i naliti pravo masli-novo ulje (exstra vergine ili ulje koje se dobiva na pučki način – kroz vreću). Bocu začepiti vatom i staviti na sunce.

Držati najmanje mjesec dana, a može i dva mjeseca, povremeno promućkati. Procijediti.Uporaba. Za unutarnju uporabu najčeš-će se rabi 10-15 kapi tri puta na dan, a za vanjsku uporabu i masažu po potrebi.Napomena. Za liječenje starih rana za-voj namočiti u ulje i previti oboljelo mje-sto. Za liječenje hemoroida, tampon namočiti u ulje i staviti u čmar preko noći.



gospin

a t

rava


127Tinktura


litra 60-postotnog alkohola, 200 g usitnjenih cvjetova, pupoljaka i listova

Priprema. Usitnjeno bilje preliti alkoho-lom i držati zatvoreno na toplom mjestu mjesec dana. Procijediti.Uporaba. Za liječenje unutarnjih obolje-nja, i to naročito kod upalnih stanja, sta-viti 5-10 kapi tinkture u čaj, sok ili vodu, piti tri puta na dan, i to prije jela.

Uporaba u veterini

Kao protuupalno i antimikrobno sred-stvo, rabi se i u liječenju životinja.

Homeopatija

Homeopatski pripravak Hypericum da-nas je najčešće prepisivani homeopat-ski lijek kod povreda živaca i raznih po-remećaja izazvanih psihičkim traumama, te se savjetuje uzimanje C 30 i C 200 za akutne depresije, nesanice, povrede ži-vaca, kičme, potresa mozga, povrede tr-ti ce, ubodne rane na mjestima bogatim živ cima, fantomske bolove, nagnječenja, povrede glave. Više potencije 1 M, rabe se za liječenje posljedica saobraćajnih udesa.


hren


128


antibakterik,

antibiotik,

antireumatik,

antiskorbut,

antispazmatik,

dezinficijens,

digestiv,

dijaforetik,

diuretik,

ekspektorant,

holagog,

holeretik,

karminativ,

metabolik,

purgativ,

respiratorni stimulator,

rubifacijens

HRENCochlearia armoracia L. – Armoracia lapathifolia Gilib.

Familiae Brassicaceae

Porodica Krstašice

Ljekarnički naziv

Radix Armoraciae

hren


129


hren


130Druga imena. Hrin, kren, ljuti hren,

ren.

Strani nazivi. Engleski – Horse-radish;

francuski – Raifort; njemački – Meer ret-

tich; slovenski – hren, ren turman; srp-

ski – ren; talijanski – Barbaforte Cren, Ra-

fano.

Iz povijesti. Domovina hrena je jugo-

istočna Europa te zapadna Azija.

Opis. Višegodišnja, trajna i jaka zelja-

sta biljka. Naraste i do 1,5 m, a korijen

debljine 3-6 cm jako je dug, čak i do me-

tra. Listovi su dugi, a bjelkasti cvjetići slo-

ženi su u grozdasti cvat.


Miris i okus. Jakog je iritantnog mirisa

i jakog ljutog okusa – peče.

Stanište. Uzgaja se u vrtovima, a u

prirodi raste u poludivljem obliku.

Branje i prerada. Vadi se korijen hre-

na, koji se rabi svjež kao dodatak i za-

čin hrani, ili se konzervira, a u pro ljeće

mogu se mladi listovi pomiješati sa sa-

latama.

Vrste hrena. Hren koji ima bijelu i

glatku koru slatkog je okusa, a hren koji

ima grubu bijelu koru oštrog je okusa.

Ljekoviti sadržaj. U mladim listovima

hrena ima 300-400 mg askorbinske ki-

seline, te 14 mg karotina; korijen hrena

sadrži: sumporni glikozid (sinigrin), jako

hlapljivo eterično ulje (gorušičino), as-

paragin, glutamin oksidazu, encim miro-

zin, glukozu, šećer, kalij, željezo, natrij,

silicij, magnezij, te vitamin C.


S hrenom me vežu uspomene iz dje-

tinjstva, za koje ne mogu reći da su li-

jepe, već naprotiv jako neugodne. O

čemu se radi? Kao desetogodišnjak iz

zabave sam ribao hren kao moj osobni

doprinos pripremi za ručak. Pravio sam

se hrabrim da mogu izdržati, a suze su

ne umorno tekle niz obraze. Završivši s

ribanjem pridignuo sam tanjur s ribanim

hrenom kako bih ga pomirisao. Ostao

sam skamenjen, nisam mogao disati, jed-

nostavno bio sam kao paraliziran. Pro-

šlo je oko deset sekundi dok ponov no

nisam uspio izdahnuti i udahnuti zrak.

Vjerujete mi da i danas kad spomenem

hren na trenutak kao da ostanem bez

zraka. S vremenom sam upoznao hren

kao jednu od vrlo ljekovitih biljaka i vr-

lo dobar začin jelima. Moja su iskustva


hren


131

u izradi preparata s hrenom za liječe-

nje plućnih bolesti doista velika. Hren je

općenito vrlo djelotvorno ljekovito sred-

stvo. Pomaže:

• kod astme, bronhitisa, kroničnog

bronhitisa, pročišćavanja pluća a

izuzetno je dobar i za jačanje; sirup

od ribanog hrena s medom, pro-

polisom i sjemenom aniša, jedan je

od najboljih pučkih sirupa za lije-

čenje plućnih oboljenja, naročito

kod djece;

• kod kašlja, pogotovo staračkog, si-

rup od hrena brzo djeluje i olak ša-

va iskašljavanje i izbacivanje sekreta,

a ako se uz to pije i biljni čaj, djelo-

vanje se dvostruko povećava.

• Stimulativno djeluje na žuč te je

vrlo učinkovit kod oboljenja žuči i

kod svih oboljenja jetre,

• u čišćenju bubrega, mjehura i mok-

raćnih kanala, pogotovo ako su u

pitanju uporne bakterije koje iza-

zivaju česte upale kanala,

• sprječava razmnožavanje bakterija

bez obzira u kojem se djelu tijela

one nalazile,

• za izbacivanje pijeska i kamenaca

iz bubrega i mjehura hren je stari

pučki lijek,

• digestivno djelovanje na funkci-

ju želuca nastavlja se i u crijevima

gdje utječe na crijevnu mikrofloru,

• za vanjsku primjenu koristi se i

kod oboljenja kože.

• Hren ima izvrsna ljekovita svoj-

stva u liječenju bolnih mjesta kod

reuma na koja se stavlja kao ob-

log u svježem stanju ili kao ob-

log od tinkture hrena. Pojačava

po vršinsku cirkulaciju kože, grije,

peče i ublažava bolove. Bolna mje-

sta potrebno je prije i poslije stav-

ljanja obloga mazati maslinovim

uljem da ne dođe do crvenila kože.

Nekontrolirana uporaba svježeg

hrena izvana, može izazvati i pli-

kove na koži.

• Hren je poznati diuretik te se i pre-

poruča kod svih vodenih bolesti,

kao što voda u trbuhu, voda oko

osrčja i voda u plućima, kao i kod

otečenih nogu.

Zapadna pučka medicina hren rabi za

liječenje: astme, artritisa, bronhitisa, bo-

lesti kože, žuči, jetre, živaca, metaboliz-


hren


132

ma, boli živca, dijabetesa, ekcema, gih-

ta, glavobolje, išijasa, infekcija, infekci-

ja urinarnog trakta, infektivnog hepatiti-

sa, menstrualnih tegoba, kašlja, krvare-

nja, zatvora, kožnih iritacija, neuritisa,

neu roza, ozeblina, sunčanih pjega, sinu-

sa, manjka želučane kiseline, tuberkulo-

ze, upale respiratornih organa i putova,

upale urinarnih organa, vodene bo lesti,

ugriza, zubobolje, kao i za pripremu

kompresa, za čišćenje sinusa, te kod

manjka C vitamina.

Kontraindikacije. Osobe s gastroin-

testinalnim bolestima kao što su čir na

želucu i diverticulitis, osobe koje imaju

tegobe sa štitnjačom, upalom bubrega

te trudnice, ne bi smjele uzimati hren ni

u kom obliku.

Napomena. Iza jela sa svježim hre-

nom nije dobro piti pivo.

IZ KULINARSTVA

MLADI LISTOVI – dodatak raznim sa-

latama.

KORIJEN HRENA SVJEŽI – dodatak

raz nim salatama, umacima kao i začin

uz jela od kuhanog mesa. Ribani hren

po miješan s ribanom jabukom uz doda-

tak malo jabučnog octa i maslinovog

ulja, izvrstan je dodatak raznim jelima, a

ujedno je vrlo ljekovit.

KORIJEN HRENA SUŠENI – na tržište

dolazi u obliku praška, koji se koristi kao

začin raznim jelima. Prašak se miješa s

vodom u omjeru 1: 2.

HREN ZA ZIMNICU

Priprema. Hren u jesen naribati i sta-

viti u staklenku, preliti jabučnim octom,

dodati malo krupne soli i maslinova ulja

tako da pliva na vrhu. Držati na hladnom

i tamnom mjestu.

Uporaba. Koristi se kao začin jelima

od mesa i sa svježim kravljim sirom, kod

oboljenja jetre.


hren


133

Sok


Priprema. Hren izrezati na tanke kolute i poslagati na gazu raširenu iznad veće posude. Kolute posuti šećerom i čekati da šećer rastvori hren. Dobiveni je sok u stvari sirup.Uporaba. Sok od hrena može se koristiti kao sladilo za čajeve kod plućnih obolje-nja a i kod drugih bolesti.

Tinktura

za kožne tegobe

litra 96-postotnog alkohola, 250 g naribanog hrena

Priprema. Naribati hren, staviti ga u tam-nu dvolitrenu bocu i preliti alkoholom. Držati 15 dana na tamnom mjestu, te pro-

cijediti. Najbolje je bocu dobro začepiti i zakopati u vrtu.Uporaba. Ovu tinkturu koristiti za lije če-nje kožnih nečistoća lica i tijela, te kao do datak raznim biljnim čajevima. Tink tu-ra od hrena se preporučuje i kod poja ve tzv. jetrenih pjega na licu, te za ispiranje rana, i to gnojnih, koje teško zacjeljuju, kao i kod izraslina divljeg mesa.

Ocat od hrena

100 g hrena, litra octa

Priprema. Hren močiti deset dana u octu, uz svakodnevno mućkanje. Procijediti.Uporaba. Razblažen s vodom ovaj ocat koristi se kao kozmetičko sredstvo za uk-lanjanje sunčevih i jetrenih pjega, kožnih prištića, akni, i sl.

Med i hren

300 g hrena, 100 g kokošjeg loja, 2 jušne žlice sjemena anisa, 1 bočica propolis kapi, 1 kg meda.

Priprema. Hren sitno izribati, kokošji loj otopiti, a sjeme anisa samljeti, umiješati u med i dodati propolis kapi.Uporaba. Uzimati 1-3 puta na dan po jednu čajnu žličicu – djeca, a odrasli jed-nu do tri jušne žlice kod čišćenja pluća od raznih štetnih tvari kao i kod upalnih tegoba, te za jačanje imuniteta slabe djece.



imela


134


antidepresiv,

antidijabetik,

antiekcemik,

antiepileptik,

antihipertensiv,

antikarcinomik,

antitumorik,

arteriosklerotik,

antihemoragik,

citocidal,

diuretik,

hipertenzor,

kardik,

laksativ,

metabolik,

relaksant,

sedativ,

stimulator,

tonikum,

vazodilatator

IMELA Viscum album L.

Familiae Loranthaceae

Porodica Imela

Ljekarnički naziv

Herba visci albi, stipites, folia

imela


135


imela


136

Druga imena. Bijela imela, višć, višće.

Strani nazivi. Engleski – Birdlime mis-

tletoe, Misteltoe, Mistletoe; njemački

– Laubbaum-Mistel, Laubholz-Mistel,

Mistel; slovenski – bela omela, hrastovo

ohmetnje, imela, jelovo ohmetnje, lim,

ohmelje; srpski – imela, melina, lepak; ta-

lijanski – Viscio.

Iz povijesti. Razni narodni običaji

upo ra be imele u zaštiti od zlih duho-

va zadržali su se do današnjeg dana. Ger-

mani su imelu smatrali jakim straš nim i

smrtonosnim magijskim oružjem. Kao

sveta biljka keltskih druida rabljena je u

magijskim obredima za dobivanje napi-

taka za snagu, hrabrost, nepobjedivost

i za liječenje svih bolesti. Imela je pred-

stavljala simbol ljubavi i vjenčanja ako se

nosila kao talisman. U Tirolu (Austrija),

pod nazivom vještičina metla, danas se

imela rabi kao tradicionalno sredstvo

protiv uroka, zlih vještica i đa vo la.

Za mnoge je biljka sreće ili ispunje-

nja želje, naročito ako se radi o udaji,

te je običaj da se svežnjevi imele stav-

ljaju u sredinu doma, obično na lus-

ter, kako bi svojom moći privukle že lje-

nog mladoženju, a za neke je biljka zaš-

tit nica zdravlja. Imela se u kući drži do

2. veljače sljedeće godine, to jest do Svi-

jećnice, kada se mora spaliti. Imela je i

sastavni dio čarobnog napitka drui da Pa-

noramixa, što ga je priređivao As te rixu.

O imeli pišu Hipokrat i Plinije te sv. Hil-

degarda, navodeći ljekovita svojstva

biljke.

Opis. Trajni zimzeleni mali grm ko-

ji raste uglavnom na bjelogoričnom dr-

veću, pričvršćen haustorijama. Listovi su

duguljasti, izbrazdani žilama po dužini,

kožasti, obrnuto jajasti, maslinastozeleni

do žućkastozeleni, smješteni na stab-

ljikama koje se račvaju. Žućkastozeleni

i neugledni cvjetovi su jednospolni i

dvodomni. Plod je okrugla bijela boba

(otrovna u većim količinama) puna ljep-

ljivog soka. Biljka je polunametnik, jer

koristi tvari iz drva na kojem se nasta-

nila, ali i sama pomoću klorofila stvara

tvari potrebne za rast iz listova.

Vrijeme cvatnje. Ožujak – travanj.

Miris i okus. Bez naročitog mirisa,

gorka okusa.

Stanište. Raste kao polunametnik na

krošnjama drveća i to na hrastu, jabuci,

kruški, topoli, grabu, brezi, jeli, jablanu.


imela


137Branje i prerada. Sabiru se listovi do

trećeg koljena (mladi) od mjeseca stu-

denog do mjeseca svibnja te se suše na

toplom i zračnom mjestu. Svježi sok od

listova imele dobiva se mljevenjem te

cijeđenjem listova. Od listova mogu se

pripremiti tinktura i ljekovite rakije tra-

varice ili imelina rakija (biska). Od boba

se izrađuje ljepilo kojega su nekad rabi-

li za lov ptica.

Ljekoviti sadržaj. Alkaloid viscin, vis-

kotoksin, lektin, holin, histamin, antitu-

mor proteini, resin, fenetilamin, inozitol,

eterična ulja, šećer, gorke tvari, treslo-

vina, vosak, guma, sluz.


U pučkoj medicini imela se rabi:

• kod kroničnog zatvora,

• za opuštanje, živčanog sustava,

• za protuupalna djelovanja,

• kod upale usta, grla i crijeva,

• za zaustavljanje krvarenja,

• kod krvarenja iz pluća i maternice,

• kod visokog krvnog tlaka kao po-

sljedice oboljenja srca i bubrega

(najprije povisuje, a zatim snižava

tlak na normalu, dok se bilo ubrza-

va),

• kod vazomotornih smetnji,

• kod epilepsije, histerije, nesvjestice,

groznice,

• kod raznih bolesti srca kao srčani

stimulator,

• kod raznih glavobolja,

• kod ekcema,

• kod tegoba menopauze,

• kod bolesti cirkulacije (navala krvi

u glavu),

• kod šumova u ušima,

• kod raznih karcinoma,

• kod bolesti želuca, naročito gastri-

tisa,

• kod bolesti živaca,

• kao stimulans gušterače i metabo-

lizma,

• kao vodeći arteriosklerotik protiv

ovapnjenja krvnih žila,

• kod varikoznih vena i kod teških

oboljenja kod kojih nema pozi-

tivnih pomaka.

Svježi sok iz listova pomaže u liječe-

nju kožnih osipa. Imela se priprema na

hladan način. Listovi se moče četiri do

osam sati te se tada uzima kao čaj, a ako

se miješa s drugim biljem potrebno je

posebno napraviti čaj od listova imele te

ga dodati čaju od ostalog bilja.

Pučka medicina ima bezbroj recepa-

ta s imelom od kojih izdvajam stari re-

cept za regulaciju visokog tlaka.


imela


138Danas ekstrakt imele predstavlja

znan stveno dokazan lijek za naj teža obo-

lje nja kao što su tumori i karci nomi.

Ekstrakt imele (total extracts of Vis-

cum album, engl. Mistletoe) danas je

znanstveno najviše proučavan biljni

ekstrakt u Njemačkoj. Dosadašnji rezul-

tati studije pokazuju da je svrsishodan u

liječenju mnogih oboljenja, a ponajviše

kod najteže bolesti današnjice – karci-

noma.

Uporaba u kemoterapiji:

• kolona,

• rektuma,

• želuca,

• grudi i to kod već uznapredovalih

metastaza u području pazuha (axil-

lary),

• malih stanica bronha,

• glave i vrata,

• adenokarcinoma gušterače.

• Ekstrakt imele koristi se i u preven-

ciji karcinoma.

Zatim u liječenju:

• Herpesa simplex,

• HIV-a,

• AIDS-a,

• B-staničnog limfoma,

• papilloma virus, karcinoma plućnih

stanica,

• non Hodgkin limfoma,

• oboljenja kao što su ranice na ma-

ternici, Papa II. i III.,

• leukoplakije i mukoze, mastopatije

est. III.,

• kolitisa ulceroznog,

• Crohnove bolesti,

• te se koristi za odstranjivanje bra-

davica.

S listovima imele često se miješaju

kadulja, preslica, stolisnik.

Zapadna pučka medicina imelu ko-

risti u liječenju: artritisa, bolesti živaca,

bolesti menopauze, bolesti crijeva, bo-

lesti srca, cirkulacije, groznice, glavo-

bolje, gušterače, krvarenja pluća i dru-

gih krvarenja, karcinoma, konstipaci-

je, neuroznih stanja želuca, nervnog su-

stava, raka, slabih živaca, srčanih tego-

ba, škrofula, vrtoglavice, vodenih bole-

sti, varikoznih vena, upalnih stanja, kod

slabog lučenja žuči, kao i za narkotično i

magično djelovanje. Od plodova – boba

pravi se ljepilo za ptice.

Kontraindikacije. Alergije na cvjetni

pelud. Bobe imele koja raste na hrastu

nisu za uporabu.


imela


139

Čaj


3 čajne žličice usitnjene imele, 6 dl vode

Priprema. toplom (ne vrućom) vodom preliti bilje, poklopiti, i pustiti preko noći. Ujutro procijediti.Uporaba. piti po jednu šalicu čaja ujutro, u podne i navečer.

Čajna mješavina


50 g listova imele, 50 g matičnjaka, 50 g plodova gloga

Priprema. Plodove gloga dobro zgnječiti i pomiješati s ostalim biljem. Od te mješavine uzeti 1 jušnu žlicu i preliti vrućom vodom, poklopiti i nakon 4 sata i procijediti. Uporaba. Piti 2-3 šalice čaja na dan. Napomena. Za doručak se uzme 1 jo-gurt u kojeg se umiješa 1 čajna žličica sitno sjeckanog peršina, 1 čajna žličica maslinova ulja i 1 kavena žličica praška bijelog luka. Sve dobro izmješati i poje-sti natašte.

Prašak


Priprema. Suhe listove imele samljeti ili istucati u prah. Pohraniti u hermetički zatvorenu ambalažu.

Uporaba. Uzimati dva do tri puta na dan, koliko stane na vrh noža s vodom, čajem ili sokom.

Ekstrakt


½ kavene žličice praška od imele, 2 dl vode

Priprema. Imelin prašak močiti u vodi četiri sata i procijediti.Uporaba. Piti decilitar ekstrakta ujutro i decilitar ekstrakta navečer.

Tinktura


200 g listova imele, litra rakije

Priprema. Usitniti listove i staviti u bocu, te preliti alkoholom. Nakon tri tjedna procijediti.Uporaba. Uzimati po jednu čajnu žličicu tinkture s 2 dl čaja, vode ili soka dva do tri puta na dan.

Homeopatija

U homeopatiji matična tinktura od lis-tova rabi se za liječenje visokog krvnog tlaka, reumatskih oboljenja, astme, ženskih bolesti, epilepsije.



ivanjs

ko c

vijeće


140


adstrigent,

antiinflamatorik,

antikarcinom,

antipiretik,

antispazmatik,

dermetik,

detoksikant,

dijaforetik,

diuretik,

hemostiptik,

kozmetik,

limfatik,

sedativ,

sekretolik,

tonikum

IVANJSKO CVIJEĆE Galium verum L.

Familiae Rubiaceae

Porodica Bročika

Ljekarnički naziv

Herba Galii lutei

ivanjs

ko c

vijeće


141


ivanjs

ko c

vijeće


142

Druga imena. Bročika, prava bročika,

Ivanov cvijet, Ivanova trava, sirištara, žuti

bročac.

Strani nazivi. Engleski – Cheese-ren-

net, Lady’s Bedstraw, True Bedstraw:

francuski – Gaillet vrai: njemački: Echte

Labkraut, Echtes Labkraut, Wahre Lab-

kraut; slovenski – prava lakota, dremov-

ka, divji lan, slama Marije device, zlate-

nica; srpski: bročika, ivanjsko cveće, mi-

rišljivo cveće; talijanski – Caglio.

Iz povijesti. Grci su ivanjskim cvije-

ćem liječili vodene bolesti. Ivanjsko cvi-

jeće je biljka planete Venere.

Opis. Trajna biljka, visine od 60 do

120 cm, s jakom razvijenom četverougla-

stom stabljikom, na kojoj se razvijaju gu-

sti cvatovi zlatnožutih cvjetova.

Vrijeme cvatnje. Lipanj – kolovoz.

Miris i okus. Biljka u cvatu miriše po

medu, a okus joj je kiseo i trpak.

Stanište. Raste na sunčanim livadama,

obroncima brda, uz putove, rubove po-

lja, na šumskim čistinama, itd.

Branje i prerada. Sabire se gornji dio

biljke u cvatu, te suši na toplom i zrač-

nom mjestu u sjeni.

Ljekoviti sadržaj. Galiozin, aukubin,

saponin, treslovina, organske kiseline,

crvena boja, vitamin C.


Prva iskustva s ivanjskim cvijećem

imao sam u Udruzi ”Zdrav život”, i to

na sekciji radiestezije. Proučavali smo

zračenje same biljke, odnosno praška

dobivenog usitnjavanjem biljke kojeg

smo radiestezijskom detekcijom prou-


ivanjs

ko c

vijeće


143čavali na razne načine. Prema predaja-

ma kao i prema običajima u nekim na-

rodima, sušeno ivanjsko cvijeće se stav-

ljalo kao slama ispod rodilje jer se sma-

tralo da otklanja štetna zračenja zem-

lje. Englezi u svojem nazivu za ivanjsko

cvijeće kažu ”slama za gospođin krevet”

– Lady’s Bedstrow.

Od ivanjskog cvijeća pripremaju se

sok, čajna mješavina i mast.

Ivanjsko cvijeće koristi se:

• kao izvrstan diuretik,

• za liječenje najtežih oboljenja,

• za liječenje kožnih oboljenja (lišaja,

ekcema, čireva, raznih kožnih

nečistoća, raka kože, tvrdih novo-

tvorina, tumora, raka).

• Naša pučka medicina ivanjsko

cvijeće rabi za liječenje kroničnih

bolesti bubrega i mjehura, vodenih

bolesti,

• reumatskih i bolesti kože,

• bolesti jetre i nakupljanja vode u

trbušnoj šupljini, jer je izvrstan di-

uretik.

• Ivanjsko cvijeće se rabi i za liječe-

nje histerije, padavice, te raznih

drugih živčanih tegoba,

• kod probavnih tegoba praćenih gr-

čevima,

• kod bolova koji se javljaju kao po-

sljedica uznapredovalog karcinoma,

itd.

Izradu jastučića punjenih suhim cv-

jetovima ivanjskog cvijeća preporučio

bih svakoj osobi koja ima tegobe s reu-

matskom glavoboljom pa i s migrenom.

Zapadna medicina tradicionalno rabi

ivanjsko cvijeće za liječenje: artritisa, bo-

lesti mjehura, epilepsije, za relaksiran-

je nervnog sustava, raka dojke, opeklina,


raznih katara, vodenih bolesti, otežanog

mokrenja, groznice, krvarenja, visokog

tlaka, žutice, bolesti bubrega, leukemi-

je, bolesti limfe, psorijaze i drugih bo-

lesti kože, bolesti grla, tumora, čira na

želucu, kamenaca, protiv zgrušavanja

krvi, cista, raznih rana, bolesti prostate,

protiv povišene temperature.

Kontraindikacije. Osobe sa slabim

funkcijama i komplikacijama želuca i

žuči ne bi smjele ivanjsko cvijeće uzi-

mati ni u kom obliku.

IZ KULINARSTVA

U narodu je poznata uporaba osu-

šene biljke – praha – za kiseljenje mli je-

ka kao i za bojenje maslaca i sira.

ivanjs

ko c

vijeće


144


Čaj


Priprema. Jednu jušnu žlicu suhe biljke preliti s 2 dl vruće vode, poklopiti i na-kon 15 minuta procijediti.Uporaba. Piti dvije do tri šalice čaja na dan, prema receptu.

Tinktura


200 g ivanjskog cvijeća, litra 60-postotnog alkohola

Priprema. Alkoholom preliti bilje, za če-piti bocu i držati 30 dana na toplom mje-stu.Uporaba. Uzimati tri puta na dan 10-15 ka pi s čajem, vodom ili sokom.

Sok

za unutarnju i vanjsku uporabu

Priprema. Samljeti svježu biljku, iscijediti pomoću sokovnika ili kroz la nenu krpu. Uporaba. Sok uzimati 1-3 puta dnevno pomiješan s malo vode ili čaja, ili nano-siti na kožu.

Mast

za liječenje kožnih oboljenja

200 grama svinjske masti ili lanolina, 100 grama tinkture ivanjskog cvijeća

Priprema. Rastopiti mast i uliti tinktu-ru te lagano miješati sve dok ne ishlapi alkohol (čim prestane izlaziti para). Uliti vruće u prikladnu ambalažu, zatvoriti i staviti u hladnjak da se skruti.Uporaba. Mazati bolna mjesta na koži više puta na dan.


ivanjs

ko c

vijeće


145


kadulja


146


adstrigens,

afrodizijak,

antiabortiv,

antibakterik,

antibiotik,

antiflogistik,

antioksidans,

antireumatik,

antiseptik,

aromatik,

detoksikant,

dezinficijens,

dijabetik,

diuretik,

ekspektorant,

karminativ,

kozmetik,

sedativ,

sekretolitik,

stimulator,

termoregulator,

tonikum

KADULJASalvia officinalis L.

Familiae Lamiaceae

Porodica Usnatica

Ljekarnički naziv

Herba Salviae

kadulja


147


kadulja


148Druga imena. Divlji kuš, kuš, pitoma

kadulja, pelim, pitomi pelin, žalfija.

Strani nazivi. Engleski – Common Sa-

ge, Garden Sage, Sage; francuski – Sauge

officinale; njemački – Garten-Salbei,

Ech ter Salbei, Edelsalbei, Salbei, Salvia,

Salvie; slovenski – žajbelj, žavbej; srpski –

pelen crnogorski, slavja, žalfija; talijanski

– Salvia domestica.

Iz povijesti. U starim zapisima o lje-

kovitom bilju možemo naići na niz zapi-

sa o kadulji na jedan vrlo upečatljiv na-

čin. U Engleskoj za kadulju kažu ”tko

želi dugo živjeti neka u svibnju jede ka-

dulju”; u Salernu, gradu poznatih me-

dicinara kao i stare škole za medicinu,

za kadulju u skriptama o bilju navode

”za što da umre čovjek kojemu u vr-

tu raste kadulja”. Kao ljekovita biljka i

da nas se smatra, ”zaštitnicom zdravlja,

pomoćnicom u mnogim nevoljama i če-

sto spasiteljicom od smrti”. Dr. Breuss

u svojoj knjizi navodi veliku djelotvor-

nost kadulje ako se kuha tri minute i pi-

je kao čaj. Kadulju nisu upotrebljavali

samo za liječenje nego i za mnoge ritua-

le, čaranje, a najslikovitija je uporaba ka-

dulje u ljubavnim čarolijama: ”Izbuši tri

rupe u listu kadulje i kroz njih provuci

svoju vlas i vlas tvoje ljubljene. Zakopaj

list ispod praga ljubljene i ona će te na-

graditi vječnom naklonošću.” Ime do-

biva po talijanskoj riječi salvare što u pri-

jevodu znači spasiti.

Opis. Ova mediteranska biljka, kao

višegodišnji mali grm, s drvenastom

stabljikom naraste oko 50 – 70 cm. Ima

jaki drvenasti korijen, listovi su čvrsti i

uski, duguljasto jajastog ili eliptičnog

oblika nasuprotno poredani na dugoj

peteljci sivozelene boje, obrasli gustim

dlačicama. Usnati cvjetovi koji se razvi-

jaju na vrhu stabljike, kao vertikalni klas,

ljubičaste su boje.


Miris i okus. Miris je aromatičan po-

put kamfora, a okus je gorkotrpki i mi-

risav.

Stanište. Kod nas raste duž cijele

obale i na otocima, na škrtom zemljištu

kamenjara, a livadna kadulja na livadama

i proplancima.

Branje i prerada. Bere se list i cvijet.

List se bere prije cvatnje, u mjesecu trav-

nju, i iza cvatnje u lipnju, a cvijet u svib-

nju i lipnju. Kadulja i poslije cvatnje iz-

bacuje nove listove koji se mogu brati ti-

jekom cijele godine. Suši se na toplom i

zračnom mjestu, u sjeni.


kadulja


149Ljekoviti sadržaj. Kadulja sadrži oko

2,5% eteričnog ulja, absinthin, tujon, sal-

viol, tion, cineol, salven, resin, pi nen,

borneol, linalol, kamfor, tanin, gorke

tvari, bjelančevine, škrob, gumu, kalij,

kalcij, kalcijev oksalat, fosforne i triter-

penske kiseline.

Toksičnost. Kadulja sadrži dosta tu-

jona te se kod prevelike uporabe mogu

pojaviti grčevi u kom slučaju valja sma-

njiti konzumiranje.


Kadulja je jedna od prvih meni omi-

ljenih biljaka koju sam kao dječak znao

po gorkastim listovima koje sam vo-

lio žvakati. Okus mi se jako sviđao jer

mi je stvarao svježinu u ustima a i divio

sam se svojem mirisnom dahu poslije

žvakanja. Spoznavajući postupno ljeko-

vitost kadulje počeo sam izrađivati sirup

za kašalj, najprije od lista, a kasnije od li-

sta i cvijeta kadulje.

Kadulja je biljka nadnaravnih mo guć-

nosti u liječenju pojedinih oboljenja, jer

i u povijesti, a i danas, još uvijek neo bjaš-

njivo pa čak i čarobno, liječi od re đena

oboljenja. Ako pročitate dio iz nje zine

povijesti uvidjet ćete da ta biljka mo že

pobijediti i samu smrt. Kako može za mi-

jeniti antibiotik, i nije čudno što su joj

pridavali toliko značenje, jer antibio-

tik je lijek novijeg datuma. Kadulja je po

mo me mišljenju biljka ”usne šupljine”,

biljka bez koje se ne može ni zamisli li-

ječenje usne šupljine i grla i to čajem,

tinkturom ili žvakanjem lista.

Vrlo je učinkovita kao antiseptik, anti-

bakterik i antibiotik (čaj od listova) te ima

široku primjenu u liječenju unutarnjih i

vanjskih oboljenja.

• Primjenjuje se u liječenju usne

šupljine i grla, oboljenja i krvare-

nja zubnog mesa, afti, gljivica, ras-

pucanog jezika (geografski jezik),

upale sluznice usta, zadaha iz usta,

angine, katara grla, oboljenja glasni-

ca, kod ulceracije grla, jednjaka, fa-

ringitisa,

• bolesti mokraćnog mjehura, upalnih

stanja mokraćnih putova.

• Žvakanjem listova kadulje djelu je

se preventivno kod epidemija gri-

pe,


kadulja


150• a kod težih oboljenja grla i zubnog

mesa (karcinoma), preporučuje se

žvakanje kuglica napravljenih od

kadulje, sabljastog trputca i mladih

listova stolisnika.

• Za ispiranje upalnih mjesta u ustima,

grlu, na koži, te za ispiranje rana

stari je pučki lijek, pogotovo ako

se kuha u pola vode i pola vina.

• Kao tinktura prikladna je za priprav-

ke s ostalim tinkturama jer se ta da

njezina ljekovitost povećava. Kom-

binirana s tinkturom arnike služi za

ispiranje rana i kožnih oboljenja.

• Dobar je prirodan lijek za regula-

ciju mjesečnice, menstrualnih gr-

čeva, bijelog pranja, hormonalnih

poremećaja i navala vrućine u meno-

pauzi, te u sprječavanju pobačaja.

• Kao termoregulator i biljka koja

sprječava znojenje dobra je za oso-

be sklone znojenju (noćno znoje-

nje); smanjuje to znojenje, a u

osoba kod kojih je potrebno izaz-

vati znojenje, ona ga izaziva.

• Uspješno regulira znojenje, pogo-

tovo djeci u doba puberteta.

• Kadulja pojačava izlučivanje mo-

kraće, ali i sprječava noćno mok re-

nje,

• U pučkoj medicini koristi se i za li-

ječenje oboljenja krvi, a pogotovo

pomaže kod pročišćavanja krvi i

cijelog organizma. Zbog detoksi-

tivnog djelovanja rabi se u liječe-

nju mnogih oboljenja, pogotovo

stoga što u pučkoj medicini postoji

pravilo da najprije oslobodimo ti-


kadulja


151

jelo i krv od svih toksina, a tek on-

da liječimo simptome oboljenja.

• Kao antiseptik kadulja se rabi za li-

ječenje kožnih nečistoća (kao koz-

metik), i kožnih oboljenja te za ispi-

ranje ili spravljanje obloga.

• Kod problema impotencije kadulja

djeluje kao blagi afrodizijak,

• kod slabosti živaca, depresije, neu-

roza kadulja djeluje umirujuće,

• kod slabog rada želuca ili slabog

apetita prašak od kadulje pobuđu-

je rad želuca i otvara apetit,

• umiruje grčeve, smiruje nadimanje,

povraćanje i proljev.

Ljekovito djelovanje kadulje vidlji-

vo je, u pravilu nakon tri-četiri dana i

to u terapijskim dozama, te valja ima-

ti strpljenja u pijenju čaja. Prašak kadu-

lje liječi gnojne rane i pomaže bržem za-

rašćivanju. Sveta Hildegarda kaže: ”Uz-

mi kadulju, usitni je u prah i jedi taj prah

na kruhu i on će smanjiti preobilje tvojih

štetnih sokova”.

Zapadna pučka medicina. U novi-

je vrijeme vrijednost kadulje potvrdi-

li su engleski istraživači, koji su otkrili

da kadulja djeluje na smanjivanje enzi-

ma acetil-kolina, kojim se smanjuju i

sprječavaju procesi kod Alzheimerove

bo lesti, a preporučuju je i kao vrlo bo-

gat antioksidans. Japanci uz divlji kesten,

ružmarin, tušt, mrkvu, hamamelis, alo-

ju, ricinus, maslinu, ananas, vinovu lozu,

avokado, badem, i kadulju navode kao

dobar kozmetik, koji ima utjecaja na po-

javu bora jer sprječava slobodne radikale

koji oštećuju stanice, a djeluje i na kola-

gen da ostane elastičan. Azijska crvena


kadulja


152

kadulja sprječava ćelavost. Za vaginalna

is piranja, kod problema s gljivičnim obo-

ljenjima poput Candide, također se kori-

sti čaj od kadulje.

Kontraindikacije. Zabilježene su kod

punokrvnih osoba kod kojih kadulja mo-

že izazvati neugodne posljedice te ne

trebaju piti čaj od kadulje. Kadulja je bilj-

ka za anemične osobe.

Kombinacije s ostalim ljekovitim

biljem.

• Kadulja je biljka koja se uspješno

kombinira s ostalim biljkama koje

nemaju eteričnog ulja, a posjeduju

niz ljekovitih svojstava te se tako

povećavaju ljekovita djelovanja.

Ljekovite biljke s kojima se miješa

kadulja, jesu: sljez, preslica, bre-

za (Betula lutea), medvjeđe grožđe,

šipak, pelin.

• Ako se u čaj od kadulje doda 20 ka-

pi tinkture arnike, dobije se izvrsna

tekućina za ispiranje rana i grglja-

nje kod bolesti usne šupljine.

IZ KULINARSTVA

Kadulja se kao začin koristi u pripre-

mi jela od mesa i iznutrica, te jela od ri -

ba i to od jegulje, ugora, raže, morskog

psa. Kod pečenja mesa kadulja se do da-

je za poboljšavanje arome, kao pra šak ili

mljeveni svježi list. Prašak kadulje može

se koristiti kao začin u raznim dijetotera-

pijama.


kadulja


153

Čaj

za regulaciju znojenja

1 žličica kadulje, 2 dl kipuće vode

Priprema. Kadulju preliti kipućom vo-dom, poklopiti i nakon jednog sata proci-je diti, a može se kadulja i kuhati 3 minu-te.Uporaba. Piti po šalicu prije spavanja ili u terapiji tri puta na dan, jedan sat prije jela.Napomena. Za sve navedene bolesti ka-dulju kuhati oko 3 minute, poklopiti da odstoji jedan sat i procijediti. Uzimati 2-3 šalice na dan, zaslađeno medom. Čaj od kadulje ne sladiti, ako se pije za obo-ljenja probavnog sustava.

Vino

za živce i rekonvalescente

80 g kadulje, litra crnog vina (slatkog)

Priprema. Kadulju močiti u vinu de-set dana, svaki dan bocu protresti. Procijediti. Po želji može se dodati med.Uporaba. Uzimati jednu do tri žlice na dan kod živčane rastrojenosti kao i kod rekonvalescenata.

Tinktura


200 g kadulje, litra 60-postotnog alkohola

Priprema. Kadulju usitniti i močiti u alko-holu tri tjedna. Procijediti.

Uporaba. Uzimati 20-30 kapi tri puta na dan u malo čaja ili vode kod navedenih oboljenja, a protiv noćnog znojenja 50 kapi prije spavanja.

Prašak


Priprema. Potpuno suhu kadulju kratko samljeti u mlincu za kavu i pohraniti. Uporaba. Uzimati jedan do tri puta dnevno na vrhu noža, s hranom, sokom ili čajem. Rabi se i za posipanje rana i za jačanje želuca.

Uputa za pčelare

Naš najkvalitetniji, svjetski priznati med, upravo je med od kadulje i to kadulje ubrane podno Velebita. Pčelinja paša traje oko tri tjedna kada se mogu dobi-ti velike količine meda. Klasifikacijska oznaka za prinos meda je 5-6. O ljekovi-tosti kaduljinog meda podosta znamo te ga ubrajamo u vodeću grupaciju meda za liječenje respiratornih organa i putova, te za jačanje imuniteta.


Proljeće. Mladi listovi kadulje izvrstan su začin za razna jela, a mogu se i pohati u tijestu za palačinke, kao prava poslas-tica. Čaj je vrlo ljekovit, a rabi se ponaj-prije za liječenje usne šupljine.



kadulja liv

adna


154


KADULJA LIVADNASalvia pretensis

kadulja liv

adna


155

Napomena. Slabije je ljekovitosti od

kadulje.



156 Tumač pojmova

A

Abdomen – trbuh, trbušna šupljina, dio trupa između grudnog koša i karlice

Abortiv – sredstvo koje izaziva pobačajAbortus – prekid trudnoće (gubitak

zametka,tj. fetusa prije 20. tjedna trudnoće).

Adenom prostate – povećanje prostateAdipoza – nakupljanje masnoća u tkivi-

ma, debljina, gojaznost, pretilostAdstrigens – sredstvo za stezanje tki-

va i zgrušavanje krvi (većinom su to biljke s treslovinom ili taninom),

Aerofagija (aerophagia) – jače gutanje zraka. Javlja se kod oboljenja želuca, jednjaka, žučnih i bubrežnih napada kao i kod nervoznih osoba

Afrodizijak – sredstvo koje potiče spolni nagon, pojačava spolni nadražaj

Akutno – oboljenje koje se naglo javlja i odmah se mora liječiti

Alkoholat – tekućina koja se dobije des-tilacijom alkohola s jednom ili više biljaka

Alkoholatura – tekućina koja se dobije miješanjem jednakih dijelova alko-hola i svježe biljke

Alterans ili Alterativ – sredstvo koje utje-če na izmjenu tvari

Amara – amarum, gorko ljekovito svoj-stvo – sredstvo koje pobuđuje tek

Amarum – gorko sredstvo – biljkaAmniocentesis – uzimanje uzorka plo-

dove vode za prenatalni dijagnostički test

Amniotična vreća – vreća ispunjena plodnom vodom, koja okružuje i zaštićuje plod

Anabolizam – metabolička pretvorba ma-lih molekula u tvari nužne našem ti-jelu

Analeptik – sredstvo koje krijepiAnalgetik –sredstvo koje ublažuje ili

odstranjuje osjećaj bolaAnalno – koje pripada anusu ili čmaru, ili

je dio anusaAnemija – slabokrvnost, malokrvnost,

smanjenje broja eritrocita ili hemo-globina tj. količine željeza u eritroci-tima (nedovoljna dostava kisika u tkivo)

Anestetik – sredstvo koje smanjuje os-jetljivost živca

Aneurizma – proširenje stijenke arterijeAngina – upala krajnikaAngina pektoris ili stenokardija – napadaj

bolnog stezanja u predjelu srca uz hladan znoj i tjeskobu

Anodinum – sredstvo koje ublažuje bolAntialergik – sredstvo koje sprječava ili

ublažava alergijsku reakcijuAntianemik – sredstvo za liječenje ane-

mijeAntiarteriosklerotik – sredstvo za

sprječavanje stvaranja naslaga na krvnim žilama, (arteriosclerosis)

Antiastmatik – sredstvo za sprječavanje ili liječenje astme

Anticirotik – sredstvo koje sprječava ili liječi cirozu



157Antidepresiv – sredstvo za liječenje de-

presijeAntidiaroik – sredstvo protiv proljeva, tj.

sredstvo koje zaustavlja proljevAntidijabetik – sredstvo koje smanjuje še-

ćer u krviAntidizenterik – lijek protiv dizenterijeAntidot – protuotrov – svojstvo ili sred-

stvo koje se daje kao lijek protiv dje-lovanja nekog otrova ili protiv dru-gog lijeka koji je predoziran ili ima negativno djelovanje

Antiemetik – biljno sredstvo koje sprje-čava povraćanje

Antiflogistik – sredstvo protiv upala tj. sredstvo koje liječi upale (obično za lokalnu primjenu)

Antigen – strano tijelo koje ulaskom u or-ganizam izaziva imunološki odgovor

Antihelmetik – sredstvo protiv crijevnih nametnika

Antihepatotoksik – sredstvo koje liječi tro-vanje jetre

Antiinflamatorik – sredstvo koje liječi upa le

Antikarcinomik – sredstvo za sprje ča va-nje i liječenje karcinoma

Antikataral – sredstvo za otklanjanje ka-tara

Antimikrobik – sredstvo koje uništava mi-krobe

Antineuralgik – sredstvo koje liječi neu-ralgije, tj. boli živca

Antioksidans – sredstvo koje sprječava oksidaciju i razvoj slobodnih radikala

Antipiretik – sredstvo koje smanjuje po vi-šenu tjelesnu temperaturu

Antireumatik – sredstvo protiv reumeAntiseptik – sredstvo koje uništava pato-

gene mikroorganizmeAntiskorbut – sredstvo koje sprječava

skorbut

Antiskrofulozum – sredstvo za liječenje oboljenja limfnih žlijezda, tzv. skro-fula

Antispazmatik – sredstvo koje utječe na popuštanje grčeva

Antitijelo – ili protutijelo je obrambena tvar koja se stvara u organizmu kao odgovor na specifične antigene

Antitumor – sredstvo koje liječi i sprječa-va stvaranje tumora

Antitusik – sredstvo za suzbijanje kašljaAntiviral – sredstvo koje uništava viruseAntrahinoni – sredstva purgativnog ili

lak sativnog i detoksikacijskog djelo-vanja

Antranol – sredstvo za povećavanje spo-sobnosti vezivanja kisika u krvi

Anus – čmar, otvor na kraju debelog cri-jeva

Aperitiv – sredstvo koje pojačavaja tek, piće koje se uzima prije jela

Aplicirati – primijeniti, stavitiApopleksija – teško opće stanje (koma),

oduzetost nekih dijelova ili cijelog tijela, javlja se iznenadnim izljevom krvi u mozak, moždana kap

Arilus – mesnati omotač oko sjemenkeAromatik – sredstvo koje daje ugodan

miris – začinsko sredstvo ili svojstvoArterioskleroza / ateroskleroza – zadeb lja-

nje arterijskog zida, te gubitak elas-tičnosti krvnih žila

Artritis – upala zglobovaAscites – nakupljanje tekućine u trbuš-

noj šupljini (kod ciroze jetre, tumora, insuficijencije srca, i sl.)

Asimilacija – u biologiji pojam za skup procesa u kojima organizam iz gra-đuje organske sastojke iz neorgan-skih

Asistolija – prekid rada srca, odsustvo sr-čanih otkucaja



158Astenija – opća slabost organizma, koja

nastaje zbog raznih akutnih ili kro nič-nih uzroka

Astma – bolest koja se očituje napadima otežanog disanja uslijed grča bron-hija; zaduha

Atonija – smanjenje tonusa mi šića kao i drugih kontraktilnih organa

A-vitamin (karotin) – poboljšava vid, štiti kožu i sluzokožu, veoma je važan za razvoj kostiju i zuba, neophodan za rad imunog sistema, važan antioksi-dans

B

Bakar – kemijski element koji je važan za procese metabolizma, neophodan za stvaranje krvi i za rad centralnog živ-čanog sustava

Baktericid – sredstvo koje uništava bakte-rije

Balzamik – mirisna smjesa biljnih smola i eteričnih ulja, rabi se za balzamira-nje, tj. očuvanje tkiva

Barbaloin (barbaloin – glukoza) – bakte-ri cidno i purgativno – laksativno dje-lovanje

Bilirubin – narančastocrveni pigment u žuči sisavaca, nastaje razgradnjom he moglobina u jetri

Bjelančevine ili proteini – složeni organ-ski spojevi sastavljeni od oko 20 vrsta aminokiselina, glavna su građa proto-plazme žive stanice, sadrže ugljik, ki-sik, vodik i dušik

Bioregenerator – biljno sredstvo koje re-generira tkivo

Biostimulator – biljno sredstvo koje sti-mulira organe ili cijeli organizam

Bronhitis – upala sluznice bronha

B1 vitamin (tiamin) – neophodan za rege-neraciju tkiva i za povećanje energi-je tijela

B2 vitamin (riboflavin) – sudjeluje u raz-laganju ugljikohidrata, masti i bje lan-čevina, ima važnu ulogu u regenera-ciji tkiva i u detoksikaciji organizma

B3 vitamin (niacin, nikotinska kiselina, amid nikotinske kiseline) – regulira metabolizam

B6 vitamin (piridoxin) – sudjeluje u raz-mjeni aminokiselina i masti u orga-nizmu, potreban za rad živčanog su-stava, sudjeluje u stvaranju crvenih krvnih zrnaca zajedno s folnom ki se-linom i vitaminom B12, smanjuje ri-zik od bolesti srca i krvnih žila

B12 vitamin (cianokobalamin) – sudjelu-je u razmjeni bjelančevina i ugljiko-hidrata, u stvaranju genskih moleku-la – DNK i RNK, potreban za stvara-nje crvenih krvnih zrnaca i za rad živ-čanog sustava

C

C vitamin (askorbinska kiselina) – neop-hodan za stvaranje pojedinih hormo-na i bjelančevina vezivnog tkiva (ko-lagena), za normalan rad imunosusta-va, potpomaže zarastanje rana i štiti organizam od oštećenja stanice zbog utjecaja slobodnih radikala

Celijakija (gluteinska enteropatija) – kro-nična bolest crijeva uzrokovana neto-lerancijom glutena, a manifestira se proljevima

Cerebralan – odnosi se na mozak, koji pri-pada mozgu, mozgovni

Chole – grčka riječ od koje je u našem jeziku nastala riječ kolike ili u upo-trebi češća riječ, grčevi



159Cimetova kiselina – sredstvo za čišćenje

rana i uništavanje zaraznih klica i glji-vica

Cink – kemijski element, sastavni dio mno gih enzima, sudjeluje u razmje ni ug lji kohidrata, masti i proteina, po ti-če zarašćivanje rana

Ciroza jetre – bolest koja dovodi do pro-padanja normalnih stanica i stvara-nja vezivnih ožiljaka unutar organa koji postaje skvrčen, te gubi funkcio-nalnu sposobnost, a uzrokuju je al-koholizam, loša prehrana, uporaba ne kih lijekova, srčane, metaboličke i nasljedne bolesti

Cistitis – akutna ili kronična upala ciste mokraćnog mjehura

Citostatik – sredstvo, tj. lijek koji zaustav-lja rast i nesuvislo razmnožavanje stanica u organizmu

D

Debelo crijevo – proteže se od ileuma ili zadnjeg dijela tankog crijeva do čma-ra (anusa), u dužini od 1,5 do 2 m

Dekokt – uvarak, ili napitak od prokuha-nog bilja

Dekubitus – oštećenje, nekroza ili odu-miranje tkiva kože na mjestima koja su duže vrijeme izložena pritisku, a javlja se kod nepokretnih bolesnika

Demineralizacija – gubitak mineralnih so-li iz organizma

Dermatitis – upala kožeDermetik – sredstvo za liječenje kožeDetoksikacija – postupak čišćenja ili ot-

klanjanja štetnih tvari iz organizmaDetoksikant – sredstvo koje pročišćava

or ganizamDezinficiens – raskužno sredstvoDigestija – proces varenja hrane

Digestiv – sredstvo koje potiče probavuDihazija – cvat koji daje iste ogrankeDihotomija – ogranci istih vrijednostiDijabetes – šećerna bolest – poremećaj

metabolizma ugljikohidrataDijaforetik – sredstvo koje potiče i poja-

čava sekreciju žlijezda znojnicaDijareja – proljev, učestalo pražnjenje

crijeva u obliku tekuće, sluzave ili sukrvave stolice

Dijetetik – sredstvo koje se rabi u dijeta-ma

Diskinezija – nekontrolirani i nevoljni po-kreti mišića (trzaji, tikovi, grčevi i sl.)

Dismenoreja – smetnje u menstruacijiDispepsija – teškoće u probavi bez vidlji-

vih anatomskih uzrokaDispeptik – sredstvo koje djeluje na lu-

čenje želučanog soka ili na razne po-remećaje u probavnom sustavu

Diuretik – sredstvo za jače izlučivanje mokraće

Dizenterija – zarazna bolest debelog cri-jeva

Drastik – sredstvo koje brzo i jako djelu-je, primjerice na pražnjenje crijeva

Droga – tvar koja služi za omamljivanje, koristi se u liječenju, ali i zlorabi te vodi u ovisnost koja najčešće izaziva teške posljedice

Dvanaesnik – prvi dio tankog crijeva koji započinje od želuca

E

Edem – oteklina nakupljene tekućine u tkivu ili organizmu

Ekscitans – sredstvo koje uzbuđuje, raz-dražuje

Eksikans – sredstvo koje sušiEkspektorans – sredstvo koje pospješuje

izbacivanje sekreta iz dišnih organa



160Emenagog – sredstvo kojim se regulira

menstruacijaEmetik – sredstvo za izazivanje povra ća-

njaEmoliens – sredstvo za omekšavanje ko žeEndokrina žlijezda – žlijezda s unutar-

njim lučenjemEnterokolitis – upala tankog i debelog cri-

jevaEnzimi – fermenti, organska tvar koja ima

svojstvo da jako ubrzava razne kemij-ske procese

Erizipel – crveni vjetar ili vrbanac, zaraz-na upalna bolest koja napada kožu i sluznicu, potkožno tkivo, organe

F

Fagocitoza – proces gutanja bakterija i stranih tijela koje stanice uklapaju u svoju citoplazmu i uništavaju ih

Faringitis – upala sluznice ždrijela uzro-kovana virusima ili bakterijama

Febrifug – sredstvo koje snižava po vi še-nu tjelesnu temperaturu

Flatulencija – nadimanje, rastezanje želu-ca i crijeva plinovima, analno is puš ta-nje vjetrova, meteorizam

Flegmona – infekciozna upala mišićnog ili vezivnog tkiva

Flora – biljni svijet, a u medicini skup mi-kroorganizama u nekom organu, npr. crijevna flora

G

Galaktagoga – sredstvo što podstiče lu če-nje mlijeka

Galenski – preparati, lijekovi koji se sprav ljaju u ljekarnama

Gastralgija – bol, grč u želucuGastritis – upala sluznice želuca

Gastroenteritis – upala sluznice želuca i tankog crijeva kao posljedica infekci-je ili trovanja hranom

Gastrointestinalni trakt – probavni trakt koji se proteže od želuca, preko tan-kog i debelog crijeva do anusa

Gemoterapija – je liječenje pripravcima od pupoljaka ljekovitih biljaka

Genetika – proučavanje pojava i zakona nasljeđivanja u živih bića

Glikogen – rezervni ugljikohidrat, ob-lik šećera koji se nakuplja pretežno u jetri

Glikogeneza – pretvaranje glukoze u gli-kogen

Glikozurija – šećer u mokraći, simptom dijabetesa

Gonadotropni hormon – hormon hipofi-ze koji djeluje na spolne žlijezde ili gonade

Gušterača – pankreas, trbušna žlijezda

H

Hematopoeza – proces stvaranja krvnih stanica u koštanoj srži

Hematurija – prisustnost krvi u mokraćiHemofilija – nasljedna sklonost krvare-

nju i poremećaj zgrušavanja krviHemolitik – sredstvo koje uzrokuje ras-

padanje eritrocitaHemoliza – raspadanje crvenih krvnih

tje lešaca i oslobađanje hemoglobina koji se javlja u plazmi, npr. kod otro-vanja od zmijskog ugriza ili pogrešne transfuzije

Hemoptizija – iskašljavanje veće količine krvi iz respiratornog trakta, često u mlazu

Hemoragija – obilno, jako krvarenje što nastaje kao posljedica oštećenja srca ili krvnih žila



161Hemostiptik / Hemostatik – sredstvo za

zaustavljanje krvarenjaHepar – jetraHepatička koma – stanje potpunog gubit-

ka svijesti zbog autointoksikacije or-ganizma izazvane krajnjom insufi ci-jen cijom jetre

Hepatično – koje pripada jetri, odnosi se na jetru

Hepatitis – upala jetre, akutna ili kro nič-na, virusna ili toksična

Hepatitis kronični – kronična upala jetre koja traje godinama i rezultira ciro-zom jetre

Hepatitis toksični – toksična upala jetre, nastaje zbog uno še nja u organizam toksičkih tvari, pa i raznih otrovnih gljiva

Hepatocit – stanica jetreHepatologija – grana interne medicine

ko ja se bavi proučavanjem jetre i li je-čenjem bolesti jetre

Hepatotoksičan – otrovan za jetruHerpes – virusno oboljenje obično u ob-

liku mjehurića, na mjestu gdje sluzni-ca prelazi u kožu, npr. na usni kod vi soke temperature; herpes zoster – teže virusno oboljenje u obliku osi-pa oko pasa, ali i na drugim dijelo-vima tijela

Hidropsija – vodena bolestHiperemija – povećana količina krvi u ži-

lama nekog dijela organizmaHiperglikemija – visoka koncentracija gli-

koze u krvi (dijabetes)Hipertenzija – povišen krvni tlakHipnotik – sredstvo za uspavljivanjeHipotenzija – nizak, sniženi krvni tlakHolagog – sredstvo koje pojačava ili olak-

šava izlučivanje žučiHolangitis – upala žučnih putovaHolecistitis – upala žučne vrećice

Holecistokinetik – sredstvo koje izaziva kontrakciju žučne vrećice

Holecistopatija – oboljenja žučnog mje-hura – vrećice

Holelitijaza – žučni kamenac

Holeretik – sredstvo što pospješuje izluči-vanje žuči pojačanjem funkcije jetre

Holesterol / kolesterol – stereol koji se nalazi u ži vo tinjskim masnoćama i ulju, žuči, krvi, mlijeku, živčanom tkivu, bubrezima i jetri; u organizam se unosi hranom i to je tzv. egzogeni holesterol

Homeopatija – alternativna medicin-ska metoda koju je izgradio Samuel Hahnemann (1755.-1843.); nastoji liječiti bolesti onim lijekom koji kod zdrava čovjeka izaziva simptome slične simptomima bolesti od koje se liječi

Homeopatska doza – vrlo male doze li-jeka kojim se u liječenju služe ho-meopati

Hormon – tvar koju luče žlijezde s unu-tarnjim lučenjem, prenosi se kroz krv do organa u kojima djeluje

I

Ikterus – žutica, žutilo kože i sluznice, simptom različitih bolesti

Ileum – zadnji dio tankog crijeva, završa-va ulaskom u debelo crijevo

Infuz – oparak ili vodena iscrpina, napi-tak koji se dobije prelijevanjem usit-njenog ljekovitog bilja kipućom vo-dom, a najčešće se priprema od cvje-tova i listova ljekovitog bilja

Insekticid – sredstvo protiv insekataInsomnija – nesanica, skraćen, nemiran i

površan san



162Insuficijencija – stanje onoga što je ne do-

statno, manjkavo; funkcionalna sla-bost nekog organa

Intoksikacija – trovanje, otrovanje kemij-skim tvarima ili hranom

Intramuskularan – koji se daje u mišićje

Intravenozna aplikacija – davanje lijeka u venu

Inzulin – hormon žlijezde gušterače koji upravlja metabolizmom ugljikohidra-ta, masti i bjelančevina

Iritans – sredstvo koje nadražuje

K

Kancerogen – koji može izazvati rakKardik – sredstvo za jačanje srcaKarminativ – sredstvo protiv nadimanja

ili meteorizmaKatarik – sredstvo koje čisti crijevaKoli – bakterija koja izaziva teška obolje-

nja mokraćnih organa, žučnih puto-va, slijepog crijeva i dr.

Kolike – bolni isprekidani grčevi u tr buš-nim organima

Kolitis – upala debelog crijeva ili pojedi-nih njegovih dijelova

Kongestija – nakupljanje pretjerane koli-čine krvi u nekom tkivu ili organu

Konstipacija / Opstipacija – zatvor, rijetko i otežano crijevno pražnjenje

Konvulzija – jaki grčevi mišića koji zah va-ćaju cijelo tijelo, kao npr. kod teških napada epilepsije

Korigens – sredstvo koje popravlja okusKozmetik – sredstvo za njegu kože

L

Laksacije – sredstvo koje pospješuje praž-njenje crijeva

Laksativ – sredstvo koje pospješuje praž-njenje crijeva, izazivajući jače i brže gibanje crijeva

Laktagog – sredstvo koje povećava stva-ranje i izlučivanje mlijeka

Leukociti – bijela krvna zrnca, bezbojne krvne stanice koje štite organizam od bakterija i stranih tvari

Leukocitoza – prekomjerno povećanje broja leukocita, a nastupa kod infek-cija i većine zaraznih bolesti te kod leukemije

Leukoreja – vaginalni sekret bijele bojeLitijaza – kamenci u pojedinim organi-

ma, npr. bubrežni, žučni

M

Maceracija – razmekšavanje tkiva dugo-trajnim namakanjem u vodi sobne tem perature

Masna infiltracija – nagomilavanje masti i lipida u stanicama

Metabolik – sredstvo za pospješivanje me tabolizma

Metabolizam – fiziološki proces, izmje ne tvari u organizmu – fizikalna i kemi-jska prerada hrane, sastoji se od ana-bolizma i katabolizma

Meteorizam – nadutost trbuha uslijed na-gomilavanja plinova u digestivnom traktu

Mikocid – sredstvo koje uništava mikro-be

Mikotik – sredstvo protiv gljivičnih obo-ljenja

Mineral ili mikroelement – anorgansko ti-jelo koje se nalazi u zemlji ili na nje-noj površini, sastojci važni za ljud ski organizam odnosno za normalni rad tjelesnih funkcija



163Mucilaginoza – sluznato sredstvo dobi ve-

no dugotrajnim iskuhavanjem lje ko-vitog bilja, biljka koja sadrži mnogo sluzi

N

Nekroza – odumiranje pojedinih dijelova tkiva u organizmu živih bića

Nervin – sredstvo za liječenje živaca

Neuralgija – učestala, jaka, grčevita i teš-ko podnošljiva bol živca

O

Oligurija – smanjeno izlučivanje mok raće

Osteomijelitis – upala koštane srži, gnoj-na upala kosti

P

Panarcij – infekcija na prstu, obično po-red nokta, uzrokovana streptokoki-ma ili stafilokokima, izražena oto-kom i jakim bolom

Paradentoza – kronična degenerativna bo lest zubnog mesa

Patolologija – grana medicine koja se ba-vi proučavanjem promjena i po re me-ćaja uzrokovanih bolestima

Pektoralan – grudni svojstven prsima, ko-ji se upotrebljava kao lijek za prsa, pluća

Perikarp – dio ploda koji okružuje sje-menku

Peristaltika – lagano skupljanje prstena-stih mišića, nekog šupljeg organa (jed njak, želudac, crijeva i slično), ta-ko da skupljanje napreduje kao val od gornjeg k donjem dijelu organa, čime se postiže prenošenje sadržaja

Perkutani – koji je primijenjen ili učinjen na koži ili preko kože, kao npr. ljeko-vita sredstva, biopsija iglom i sl.

Peroralno – uzimanje lijekova na usta

Pijelitis – jednostrana upala bubrežne na-kapnice

Pneumonija – upala pluća

Portna vena – vena koja vodi krv u jetru, spaja više vena, a najbitnije su crijev-ne vene

Prostatitis – akutna ili kronična upala prostate

Prostaglandini – tvari pronađene u sekre-tu prostate i sjemenim mjehurićima: snižavaju krvni tlak, stimuliraju crije-va i maternicu

Pruritis – svrbež kože

Purgativ – sredstvo za čišćenje crijeva, re-guliranje stolice i probave

R

Rektum – završni dio debelog crijeva

Remineralizant – sredstvo kojim se po-novno ugrađuju mineralni sastojci u tkiva i organe koji su ih prethodno izgubili

Resolvens – sredstvo koje rastvara, raz lu-čuje

Resorpcija – upijanje, usisavanje različi-tih tvari kroz kožu i sluznicu u optok krvi i limfe

Rizom – podzemni dio stabljike, poda-nak

Roborans – sredstvo za okrepu i jačanje organizma

Rubefaciens – sredstvo koje na koži iza-ziva crvenilo i blagu upalu kože, po-put alkohola, kamfora, joda i sl.


S

Sedativ – sredstvo za umirenje i lakše us-pavljivanje

Sekretolitik – sredstvo koje pojačava se-kreciju bronhijalne sluznice i raz rje-đuje žilavi ispljuvak

Sindrom – više simptoma koji zajednički čine kliničku sliku tipičnu za po re-mećaj ili bolest

Sinergik – koji djeluje u istom smislu, ko-ji dopunjuje drugoga potencirajući djelovanje onoga drugoga, npr. lijeka

Sinkopa (syncope) – iznenadni prolaz-ni gubitak svijesti uslijed prolaznog smanjenja krvotoka u mozgu

Skrofuloza – oblik tuberkuloze s kronič-nom bakterijskom infekcijom limfnih čvorova, kože i sluznica

Slezena – trbušni organ smješten u gor-njem dijelu trbušne šupljine s lijeve strane

Spazma – grčevita kontrakcija mišića bez voljnog poticaja

Spazmolitik – sredstvo koje otklanja ili ublažuje grčeve glatkih mišića pro-bavnog i urinarnog trakta te žučnih vodova

Species – smjesa ljekovitih čajevaSpecifik – posebno sredstvo ili specijalni

lijekStafilokoki – okrugle bakterije koje se

skupljaju u obliku grozda, uzročnici gnojnih upala

Stenokardija – angina pektoris, karakte-ri zirana manjim ili jačim bolom u pre d jelu grudne kosti i srca, koji se obično širi u lijevo rame i lijevu ru-ku, popraćeno osjećajem nedostatka zraka

Stimulans – poticajno sredstvo

Stimulator – sredstvo koje privremeno povećava ili ubrzava fiziološku ili organ sku aktivnost

Stiptik – sredstvo koje stežeStomahik – sredstvo koje jača želudac i

po tiče probavu u želucuStreptokok – rod bakterije koje se vezuju

u lanac i izazivaju zarazne bolestiSudorifik – sredstvo koje pospješuje zno-

jenje

T

Tahikardija – ubrzan rad srca, normalan pri fizičkim naporima i kod snažnih emocija, ali u mirovanju simptom sr-čane bolesti

Tinktura – alkoholna otopina neke biljke, tekućina koja se dobije od jednog di-jela biljke, te pet dijelova alkohola raz ličite jačine (50-75 postotnog)

Tireotropin – hormon prednjeg režnja hipofize, koji nadzire sintezu i lu če-nje hormona štitnjače

Toksini – otroviTonički grčevi – spore i trajne mišićne

kontrakcijeTonikum – sredstvo koje okrepljuje, jača

organizam

U

Uremija – bolest koja nastaje zatajenjem bubrega uslijed nakupljanja uree, tj. otrovnih produkata metabolizma bjelančevina u organizmu

Urtikarija – koprivnjača, alergijsko obo-ljenje kože karakterizirano pločastim promjenama na površini kože, pra će-no jakim svrbežom, a izazvano pre-


164


osjetljivošću na hranu, lijekove ili ne-kim vanjskim čimbenicima

Uterin – lijek za maternicuUterus – maternica

V

Vermifug – sredstvo koje uništava crveVezikans – sredstvo koje stavljeno na ko-

žu izaziva stvaranje manjih ili većih mjehurića ispunjenih vodom

Virus – parazitski mikroorganizam koji izaziva bolest, a razlikuje se od osta-lih mikroorganizama jednostavnijom kemijskom građom i submikroskop-skom veličinom

Ž

Žutica – žutilo kože i sluznice izazvano većom koncentracijom bilurubina u krvi, simptom različitih bolesti


165



166LITERATURA

• Ašić, Simon: Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja, Centar za informacije, Zagreb 1991.

• Biblija: Stvarnost – HKD Sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1975.

• Bogdanović, Siniša: Farmakologija, Naučna knjiga, Beograd 1975.

• Borchert, Ursula: Sve o dubokom zamrzavanju, Mladinska knjiga, Ljubljana 1977.

• Breindl, Ellen: Velika knjiga o zdravlju Sv. Hildegarde iz Bingena, UPT, Ðakovo 1997.

• Boni, Umberto i Patri, Gianfranco: Le erbe. Gruppo Editoriale Fabrri, Bompiani, Milano 1987.

• Bunarević, Anka: Patologija, Jugoslavenska medicinska naklada, Zagreb 1979.

• Chierghin, Piergorgio: Farmacia Verde, Calderini, Bologna 1986.

• Chappell, Peter i Andrews, David: Homeopatija, Mozaik knjiga, Zagreb 1998.

• Chappell, Peter: Emocionalno lečenje homeopatijom, Prometej, Novi Sad 1999.

• Čučković, Dana: O povijesti i pučkom poznavanju nekih ljekovitih biljaka, Vlastita snimka, Hrvatska državna tiskara, Zagreb 1942.

• Dhama, Suman i K.P.S. Dhuma: Homeopatski priručnik za prvu pomoć i brzu interpretaciju, Advaita, Sarajevo 2002.

• Duke, A. James: Zelena ljekarna, Marijan tisak, Split 1997.

• Endris, Zdenek i Korbelar, Jaroslav: Naše rastliny v lekarstvi, Avicenum, Praha 1981.

• Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1966.

• Gelinčer, Josip i Jadranka: Atlas ljekovitog bilja, Prosvjeta, Zagreb 1991.

• Goock, Roland: U svijetu začina i mirodija, Mladinska knjiga, Ljubljana 1979.

• Grlić, Ljubiša: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb 1986.

• Grubor, Ljubomir i Maja: Vegetarijanska kuhinja, Andromeda, Rijeka 1994.

• Gursky, Zlatko: Zlatna knjiga ljekovitog bilja, Matica Hrvatska, Zagreb 1978.

• Ivančić, Tomislav: Hagioterapija, Biblioteka duhovna medicina II., Teovizija, Zagreb 1996.

• Interna medicina, Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb 1988.

• Ishrana u prirodi, Vojno-izdavački novinski centar – Narodna knjiga, Beograd 1977.

• Hasanagić, Enes: Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo 1984.

• Hertzka, Gottfried: Mala Hildegardina kućna ljekarna, UPT, Ðakovo 1997.

• Kaiser, Josef: Veliki Kneippov priručnik, Založba Drava, Celovec 1989.



167

• Kušan, Fran: Ljekovito i drugo korisno bilje, Poljoprivredno-nakladni zavod, Zagreb 1956.

• Liječnik u kući, Stvarnost, Zagreb 1970.

• Lesinger, Ivan: Ljekovitost povrća, voća i začina, Hrvatsko katoličko bratstvo Branimir, Volosko 1999.

• Maretić, Zvonimir: Naše otrovne životinje i bilje, Stvarnost, Zagreb 1986.

• Medicinski leksikon, Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb 1987.

• Mességué, Maurice: Moj herbar zdravlja, Otokar Keršovani, Opatija 1988.

• Magić, Ivan: Ljekovito bilje i njegova uporaba u bolesti, Združena štamparija, Zagreb 1936.

• Morrison, Roger: Savjetnik za tjelesnu patologiju, Sabah print, Sarajevo 2001.

• Morrison, Roger: Vodič za ključne crte i potvrđujuće simptome, Advaita, Sarajevo 2001.

• Obiteljski priručnik zdravlja, Mladost, Zagreb 1985.

• Pahlow, Manfried: Velika knjiga o zdravilnih rastlinah, Cankarjeva založba, Ljubljana 1987.

• Pelagić, Vasilije: Domaći liječnik – Narodni učitelj, Knjižara Sikočan, St. Louis 1920.

• Pizzighella, Silvano: Guarire con le erbe, Una farmacia naturale fuori dalla nostra porta, Lacasa verde, Demetra, Sommacampagna 1989.

• Radošević, Zdenko: Interna medicina, Jugoslavenska medicinska naklada, Zagreb 1982.

• Rukavina, Sonja: I hrana je lek, Književna zajednica, Novi Sad 1988.

• Reč, Kristijan: Rečnik svetih i magijskih biljaka, IP Buban, Beograd 2001.

• Sadiković, Sadik: Narodno zdravlje, Svjetlost, Sarajevo 1988.

• Sankaran, Rajan: Duh homeopatije, Advaita, Sarajevo 2002.

• Seddon, George i Radecka, Helena: Vaš kućni vrt, ITRO Naprijed, Zagreb 1979.

• Vermeulen, Frans: Tipovi djece u homeopatiji, Sabah print, Sarajevo 2000.

• Vogel, Alfred: Narodni liječnik, Mladinska knjiga, Ljubljana 1987.

• Vithoulkas, George: Novi put do zdravlja, Advaita Holističko zdravlje, Sarajevo 2004.

• Vithoulkas, George: Znanost homeopatije, Društvo homeopata Federacije BiH, Sarajevo 1999.

• Urologija, Medicinska knjiga, Beograd – Zagreb 1988.

• Willfort, Richard: Ljekovito bilje i njegova uporaba, Mladost, Zagreb 1989.

• Žepić, Milan: Rječnik latinskog i hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb 1991.

• Živković, Roko: Prirodno liječenje probavnih organa ljekovitim biljem i dijetom, Školska knjiga, Zagreb 1997.


Internet

• American Botanical Council’s Herb – Ed – WebTM

• Aromatic and Medicinal Plants Index• Dr. Duke's – Phytochemical and

Ethnobotanical Databases• Montana plant life,• Liber Herbarum II: Den ukomplette

reference – guide til plantemedicin – The incomplete reference – guide to Herbal medicine – Der unvollständige Referenz – Guide für Heilkräuter

• Plants for A Future – edible, medicinal and useful plants for a healthier world.

• Pub Med – A service of the National Lybrary of Medicine and the National Institutes Health

• Tropical herbs, Spices and Ornamentals of the World

• Viable Herbal Solutions – A leader in Proprietary Herbal Support Products for a Variety of Health Conditions.

• Wikipedia The free encyclopedia – Wikipedia ® is a registered trademark of the Wikimedia Foundation, Inc.


168



169


Bilješke:


Mons. Mr. Josip ŠimacIvan Lesinger – ljubitelj prirode kao Božjeg djela . . . . . . . . 7

Prof.dr.sc. Miljenko KapovićPodsjetimo se... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Prim. dr. Jadranko JelićRiznica ljekovitog bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Ivan LesingerSvaki čovjek ima svoju biljku . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

ABDOVINASambucus ebulus L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

ALOJAAloe vulgaris Lam. – Aloa vera – Barbadensis Miller . . . . . 25

ANGELIKAAngelica archangelica L. – Angelica silvestris L. . . . . . . . 37

ANISPimpinella anisum L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

ARNIKAArnica montana L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

BAZGASambucus nigra L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

BAZGA CRVENASambucus racemosa L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79

BOROVICAJuniperus communis L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

Kazalo


CRVENI ČAJ – GRMAspalathus linearis L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89

GAVEZSymphytum officinale L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

GLOG CRVENICrataegus oxyacantha L.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101

GOSPIN PLAŠTAlchemilla vulgaris L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111

GOSPINA TRAVAHypericum perforatum L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117

HRENCochlearia armoracia L. – Armoracia lapathifolia Gilib. . . . . . . . . . . . . . . . . 129

IMELAViscum album L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135

IVANJSKO CVIJEĆEGalium verum L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141

KADULJASalvia officinalis L. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147

KADULJA LIVADNASalvia pretensis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

Tumač pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 156

Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166


Ivan LesingerKUĆNA BILJNA LJEKARNA

(A – Kad)

BibliotekaLjekovito bilje i zdravlje • Knjiga 1.

IzdavačADAMIĆ d.o.o., Rijeka, Zvonimirova 20a

tel. 00 385 51 650 145, fax. 00 385 51 650 144www.adamic.hr

Za IzdavačaFranjo Butorac

Lektura i korekturaVeronika Grbac

Grafička pripremaRanko Žilić

Naklada10.000 primjeraka

TisakAKD d.o.o., Zagreb, Savska 31

Tiskano u travnju 2006.PRINTED IN CROATIA

April 2006


Ivan Lesinger - Kucna biljna ljekarna 1.pdf

Documents

Transcript of Ivan Lesinger - Kucna biljna ljekarna 1.pdf