\ ..

qi1::J}iotekq hrv21tsk~ povijesti

Urednik

S!ru{ni

: gmnpjz!fprs~a priprema ... ; . . LAS Ef\ pl lis s p.o.; 26gr(:b

fv\ i re let fvfiki

i':,:tiskjvanic ili bilo kakvr, ur'!lnoavanje ove . .

Hrvoje Matkovi

POVIJEST JUGO LAVlJE

(1918-1991) ' Hrvatski pogled

i99S

'i GENEZA IDEJNIH OSNOVA BUDUIH .......... -...... "

SUELJAV/\NjA

Jugos1avcnsk;~ ideja

1\lis

:ultJtinw ostao ogranic-'n sZJrno na h1Yal"ski narod. J!~r~ki_je p_o_-~rc\ doven do hrvatskog narorlnng prepo_!o_??c - - ---- -

v ~ar11is(lo iliraca o knjlev;1oj, j~;;i~~oj i politikoj zajednici Ju7.nih Sl21vcna i njihqvu nucionalnC?rn jedinstvu nije naila na iri

:)'~aziv izvan Hrvatske. Stvaranje jedinstvene naCije na cijelmn ;uznoslJvenskmn podruju nije bilo n10guc, jer su junoslavens-ke nacije dugirn povijesnim rilzvitkorn ve bile fonniranc. Slo-venci su ve proli razdoblje svog n,lcionalnor; bud enja, forw.ira-~~.ia_,nZtclonalJ:e svijesti i stvaranja svog, slovenskog knJievnog jCZJKa. I Srbr su bili ve nucionul.no nbljkovani, a nakon dva trslank.1 protiv Tura.ka dobili su i Jutonontiju~ pa je njihova osnovna preokupacija bib kako ,Stluvati i proiriti steenu sa-mnupr

progrom poLni od c:injenice da su oni povijesno ve formirani posebni narodi i da jugoslavenska zajednica nwra biti zajednica

. potpuno_1:avnopr;1vnih naroda, Strossmayerova ideja jugosla-vcr1s[\;ii jest ideja okup ljzllljil nil temelju priznavanjil nacionalnih individualnosti, a konani je cilj fcdcrati.vno medena Jugoslavija.

Meutim, svaka konkretna djelatnost u okupljanju junosla-venskih naroda 1m1ogo je ovisilil o meunarodnoj situaciji. To StrossmZ~yer uoava i spoznaje da se ujedinjenje moe ostvariti uz prethodni slom Austro-Ugarske Monarhije, a taj slom sagle-dava tek u budunosti. Zato 2::;t-'.Zir~ni[':.~:ogJ;~()g!:

l:!jucnjt_1 hn_'cllskih. r _slovenskih /.t'!1l

'~~l'_ic; J! ije C,lJ"Cl~,lninJ l".f,U"!'I"{rmije i niZ! O je izuzetnO '\lC] ik utjecaj 1.1 !'l~prdstara i prejasna obitelj hen-'at;;k" . nn ocijenili kan ncz

to posizanjc u hrvatska povijesnZI prJV, kojarno na austros1avizam i na Strossm.ayerovo jugoslavenstvo. ~a jedno_ s_ Kv

_:~~:i_~~-r~ile _;)ku_pili ~~- VcnecijiJ_ :ZJ_tim su preli u Firc~}Z_Lt, 8 odatle u l" rm, gdje sc ve_ nubzio kipar lv;m ~1r.2;tr~wi.

t'< v /T\(Ijll{i jo.~ ni tn o Inini ll\ r'll'.~;i)\'(lrimd sib Antante s Itali-i1''ill (l 11 it'nom ul~tsku u r

\-.

Zbog toge su C'!Jigranti objeviliizjavu u kojojsu istakli da rat "~-:ji ::;(~.vodi nije ni hrv;1lski ni slovcn~d...:i,_ nL~go -m.Jd,lJ:s_k.i'j'"austri-

lski. Pnq1is,1!i su :-;e k1o IJrv~1t.ski -odbor, iZl ko form~1Ji-t6 takav ndbo1 nije bio ustrojen.

U q_1~duvrcrncnu n~ :.::a~jcd;1n).u N

-~~ !Y:l~5.; l_,'im su_ ugovorom sile Ant d;l sC> T.nndnnskilll ugnvororn nhcll(! juno od Neretve ost

tzllIV stZJ.v AnL1ntc prcnta Austro-Ugarskoj razoaravajue je dje-lov.:w nJ emigrante okupljcrtc u Jugos1Jvenskon1 odboru. N1cdu-t'im, sovczniko ignorirzmjc tr7J:.ji t~migrclllala i olako r;nrantiranje dijelov;l istone jildranskc obale Tt-illiji nije proizlazila samo iz ne-dovoljnog poznavanja problcmZl Junih Slavena, nego i iz injC?nicc d.:~ je teritorij I .ondnnskim ugnvnrmn obean Italiji za save-%nikc prvenstveno hin teritorij ncpri_j

Srbi jJ n). TJ c-l1'.1il' jl' i/.cL1o nlo~; ch trd1;1 "dn1;1h zapoeli s radom u smislu velikosrpskom i onemoguiti svaku akciju koja bi spri-

jcr~iizl ujedinjenje srpskog nMoclO 00 .q ;;;, :., ~~bl (f ~iti '" y (.) 0(1:' z o o: cr: o 0 .-;:: :::r n_

1 OO. obfjcluicn rodenja: Frano Srtpilo !ln potanskoj Jliarki

SFR Jugoslavije 1970.

.U Ije tv 1915. britanski .mi-nislilr verijskil'lposlova Grey i>:rJd i o je .n.a_crt._p_o kojeinUJ'e prcdvidel1o dJ Se Srbiji obea

nnsn:rna vrz,rp

budunosti Hrvatske!' posebno nakon PasKevc,.xzJaV~ o pnz~a\ a-nju talijanske p rev lasti na Jadranskom nuxu i po treb~ usklaivzmja srpskih i talijanskih interesa. Sve ee je postavlpo hrvats,ko pitanje kao alternativno jqgosiavcnskon1. _Dolaz10 ~e do zak!Jucka

da'Jilgo.sbV('ll~:d~i nd!HH'_Ilt' / . 1\J/.illl;l l!(l\'ldf!H1 (l{l_l __ lll-~ln ,

potvrdiv~w dZ1 sile ;\ntZ1nlc ne n;m1jl'r;lVaju rasformirati Dvojnu f'v1u11;1rhiju, ve S ~" s.Jc"inj,JV,lh /_,",l"l'nika: lS slovenskih klcrik"bca, 2 slo-\'l'il~b lilwr.1l;1, 2 ;~::'~C";;c.:"h~;:~, ... , .Jl.i!.Wdil,l "~log,J;w, 4 ditlmatinskil pril-Vi1,1 i 7 d;t\m,llinskih libl'rill

jugoslavensku dravu i posebno pogodilo Hrvatsku. Politika ve-likih sila, nMoito u vezi s Austro-Ugarskom, zabrinJavaTajecra-nove Jugoslavei'ikog odbora. Brige su im zadavali i dogaaji u MonJrhiji (smjena na carskom prijestolju i pokuaji mladoga ca-1"

l'llclnnio Trumbi. PristJjui nJ odgodu dogovora o ureenju ,J r.!.tvc, on sc koncentrirao na dva ZJ njega osnovna cilja: prvo, ,1,1 :,rpska strJnJ pristJnc nJ stvJrJnjc zJjcdnike drJve i odbaci I'Llpno ujcdinjJvanjc, i drugo, dJ SrbijJ, s pozivanjem na pot-

f 'I:-.1IHI dckbraciju, zalr;1i od sJvcznib cb stvaranje jugosla-\'('Jbkc dr;/.ave ukljue u svoje rZJtne ciljeve.

I~n S\'Cln> S

mjena njihova odnosa prema Austro-Ugarskoj), talijar:ska vlada ih nije podralil. Naime, ltilliji vie odgovaril oslablJe[la Hab-

. sb urka Monilrhija, nego.i1jci'Io.i'aslilo !stvaranje jugoslavenske nigojstr~I}i Jadra pil.

r dok je Jugoslavenski odbor j dilljc radio na stvara nj~ jugo-s!Civenske drave, odnosi sa srpskom vladom sve su se v1se hla-d ili. Nije bila rije o nekakvoj novoj Paievoj politici, nego o na-st;wku one koje sc nikadCI nife odrekao. Odstupanja koja je in? u fa;;:i potpisivanjZI Krfske deklaracije pokazala su ~.e k~o takt1k_a diktirana politikim trenutkom. Pai, zapravo, n1Je mkada pn~

hvaao Jugoslavenski odbor kao ravnoprilvnog partnera srpskOJ vladi, to je potvrivao i novi spor.

Kada su saveznici prihvatili ruenje Austro-Ugarske, namet-nulo se pi:talije tkO ima pravo Z:

Svetozar Pribievi

okupljanja (tzv. nacionalne knnccntracijc) i politike ak-

li'-:no~ti nil Slt-1Venskom Jugu. Veze politiara u ze1nlji s

cmigranlskom skupinont oku-pljenom u Jugoslavenskom tldboru, bile su prilino slabe. lpc1k je TrLtmbi

prikljuio se on!172snagama koje sunmogo dulje radile na jugo-flavc!1sko-I1-1 okuplja1~)u.-M2idi1'Te-l'lostao drugi potpredsjednik Naroanog'-'lfeca;i vc.c!ila i mo preli su tada u njegove ruke, to je bilo fatalno za budua zbivanja, posebno za Hrvatsku.

Narodno je vijee 19. listopada 1918. objavilo da preuzima voenje narodne politike za sve junoslavenske zemlje u Mo-narhiji. Deset dana kasnije:;..f.;LJt~tQpada 1978.- nasjednici Hrvat- "' ~.

skog~i:lh'ori1 prihvi1en je Zi1kljuak o ri1skidu svil1 dravopravnih :':~7:i:l.bJ:~:atskihzema:I]asA:ti~tr.9~D.gaiskomi:.Q progia~iija Dal-!Tlacije, l-ft~vatske-(Stavonije.s. Rijekom nezavisnom dr:avom, koja

sostalinijtigosii1vcnski~~ z~;,;]jan1a, do tada pod austrougi1rskom vlilcu, stupa u zaJecri11cku Dr'a'vu Slovenaca, H~;ta .i. Srba: Rojoj jena elu Narodno vij~e. Predsjednik Vijea Koroenije

--;;e; tada nalazio \.l ein1ji; pt:ijc~1ekoliko dana otputovao je u vi-carsku s ni1mjcron1 da stupi u vezu s emigri1ntskom skupinon1.

Drava Slovenaca, Hrvata i Srba obuhvaala je sve junosla-venske zemlje u bivoj Monarhiji i od svih initelja, koji su sudje-lovali u njezinu nastajanju, shvaena je kao provizorij do ko-

nanog formiranja jugoslavenske zajednice, ~ do ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom. Kako je Koroec bio u inozemstvu, a pr-vi potpredsjednik Vijea Paveli nedovoljno poduzetan, odlu!li, autoritativni i beskrupulozni .f!ibievi~ :RQStao je. kljuna osoba Qrave Slovenaca, ll:ryat(li_~.r~a. Njegovo uspostavljanje veza s regenton1 Aleksandrom, Vrhovnom komandom srpske vojske i

lanovima srpske vlade u Beogradu imalo je posebno znaenje u zhiv;mjimZl kojZl su uslijf'diiZl.

Linjcnica da se Austro-Ugarska 1'v1onarhiji1 raspala i da se pojavila DravCJ Slovenaca, HrvatCJ i Srba stvorila je novu situaci-ju u procesu stvaranja jugoslavenske drave. Naime, sada su po-stojCJ!e dvije dr

\,il,, ic' r

od Jugoslavenskog odbora i Trumbic

Drana SHS i:z:dnva/a je i po.t;tr.mske marke. lv1oliv s hrvatske marke iz 1918. pm10vljc11 je i 11a mnrki Republike F-huatskc iz. 1993.

56

MONARHISTIKA JUGOSLAVIJA

i -,

r

~.

til KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA /

Uoi proglaenja ujedinjenja ~--NC.Dtz

'-'illj;r tr;1iti u vanjskopo!itikorn i unutarnjopolilikom poloaju ! 'Jr,,_,, vc Slovcni1G1, Hrv" t" i Srba, rlli i u nepoznavanju 1nctoda ll(lidikc bnrlvuj~~ku ulu i u Novi Sud i h.vJa za.poinjc akcija vojvoanskih Srb~1 z~i--p6_kl.j'11_.citjc Srbiji. . - '

Foli tike su sc snage podvojilc: prvu su skupinu inili Hrvati i dio Srba- koji su tra:ili da se ujedinjenje provede u suradnji s N0rodnim vijecn1 u ZJ.grcbu; druga je .skupina okupljala Srbe koji su bili z~1 izravno ujedinjenjL' sa Srbijom (u tome su imali !'ll(-if.;:;ku ]',l::;Jt;{'VL' vLH.lc i !'ri!.licvit~CVI' gn1piniral1 jerpskil 1;rupacija (od 755 delegata bilo je 578 Srba~ 89 Hrvata, 62 SlovakJ, 21 Rusin, 6 Nijemaca i l Modar). ?kuptina.je prihvatilaza)

Druga se zalagala za ponovnu uspostavu Crne Gore kao samo-stJI~~-tjr/.,wc kojiccvic.l. N.1i1nc, J\,vcl_iL' je lr.1iu dlitcl s njihovim graniczm1a i autonomnim pravimatc dil se naznai odnos tih pokrajina pr,:en;1asr~dinjoj

~ .. ,.

' '

Delegacija Narodnog vijea pred regentom Aleksandrom I. Karaor~..rviem u Beogradu, L prosinca 1918.

"'!~.;e-uo"'~.:-~p""'""""'"''~'-'----c- - --------""""'-"!:""""'----"~"' ""'"'""'""""""'"'""'"""'--------...... - ....... ---------

"' ln

''

Prvoprosinaki akt: slikarska interpretacija [vmm Tiova

,_, __ ------

ill; li;

66

toseBrya~tske tie, ona je prvoprosinakim aktom izgubila svoj poy!JE:~ni ide11titet. R(lzvoj politikih prilika u novonSin voda Kard0L a Al eks.;~ud a.r.X a r

Nov'l smjena dinastija izvrcnil je Svibanjskim prevratom ''kada je oficit:skazavjerei]ika grup

ujedinjenje ostvareno ponajvie zahvaljujui naporima Srbije i da l

2

MEDUN/\RODNO Pl

Nikola Pai, snimljen 9. prosinca 1926., dan prije smrti

vorima iznuditi priznanje. Ali: to m!Jnij~uspjelo. Odgovor je . dobio samo od norvekog _mini~frii:~~P~-:Je- t

Tako je pitanje priznanja nove drave od dviju glavnih eu-sila ostajalo i dalje otvoreno. Ono se aktualiziralo kada

sc' pucQ.pribliavati trenutak potpisivanja mirovnog ugovora s Njcmako~1"i:jNaime, postavilo se :;_;itanje potpisa na tom ugovo-ni: li ga predstavnik Srije ili Kraljevine SHS. Trumbi je ()db d0 ga potpie u ime Srbije, jer bi to znJilo da priznaje da JI' ju/.noslavenske zemlje iz bive Austro-Ugarske anektirala Srbi-j'"~' " -" . "_- '

ugovci6:l

Utvrivanje granica

Stvaranjem nove drave stvoren je novi prostor kojega je tre-bil lo odijeliti od susjednih drava,~ utvrditi mu grzmice. Drav-tt i tcrtlorij Kraljevine SHS u trenutkd.tJjedinje11}a bio'je~ zapravo, provizorij kojega je konano trebalo tek odrediti sklapanjem mi-rovnih ugovora. Razgranienje nije bilo podjednako sloeno sa svim susjedima, ali - osim granice prema Grkoj -gotovo sve su oslo k grzmice rnanje ili vie bile sporne. Ti granini sporovi rjea-\ ali su sc tijekom rd dil Mirovne konferencije.

\t' /,\1)\H\'!() /.,\:-.jt~L\njt~ i'vlin\VlH' knnfvrcncijt~ n.l ~1!t'!\la.uJYQ D

,-l, ~,;,_~-~'1n__kc(1 .. onlji,_ a prcm0 ___ Srl~iji griln je optereeno i-1 iLlnjcm.J1nic,l rij~.l--.um Dr~t\I(HI\ nije L'iLt spurn

s

'"i :.(n~()V P! lt Jl:PLOG GAAN/CE PO .,, ,,,-"'lJ1J..'l0UHt! (i{) l4.1V.t019.

PC"l[UA nAPALLSKOU 1?. Xl. \:/]0.

rc-~:1~ nn) . ..,v~JJ.. (;llAHJCA , q IF \J t;nH~!C" 1,1,." p niJE nA.1.A.\

, .. 1 ~-~-...lf'v~J:. S l< S l} NQVI"-1 GRANICAMA

A

Volen j

tP l ITI Tl~il

.r:::.

l ' 11

uizravn!J11pregovorimarijee problem.meusobnog razgranienfii~'Najprije je u svibnju 1920:o&zai1~sastai1~l53' sjeverne gcogL1fskc irine i 13" 2.':1' i 2.1'' fl2' istone gcogrzlf.ske duine. Po svojoj gcogr

veru sup tropskog pojasa. Smjetena je najveim dijelom u jugoi-stonoj Europi, uz istonu obalu Jadranskog mora. Do drugog :;vjetskog rata imala je morsku obalu dugu "1,5&2J~m, a poslije ra-ta, pripojenjen1 Istre, ta se obala jo poveala. Na Balkar{skom pnlumokurralazilo se g6tb\t0'2Q~ZQ hjez!ria teritorija. Sjeverna i

sjeveroistona strana Jugoslavije bila je u Panonskoj nizini s doli-!1

:,/' ' !V RAZDOBLJE BEZUSTAVNOSTI /

Odjeci proglaenja ujedinjenja Ubrzo nakon proglaenja ujedinjenja uslijedila je p()l":E}zac~L~

. puli tic"kih snaga.na one~()je c;u ujedinj~niE' C)dobravale i one koje su mu se LtsprQti.yjJe. Prvoprosinai:ki su in pochale politike snilge u svim dijelovima drave. No, meu onim

Stjepm1 Radi na seljar.kom zboru 1919.

P~)ctk

l'rilikom proglskipolitiari,vezani zan1onilrhiju, sn1atrali su da je srpsb di11;stija 1z Kraljevine Srbijcpreb Ll Krilljevinu Srba,

H rv ala i SlovenacCl i ria je u novoj dra vi zadrala ista prava i isti pobe1j u sustavu vlasti. To je nain voenja dravnih poslova u bezusL1vnon1 razdoblju svakim danom dovoljno pokazivao. U odnosu na buduu ustavotvornu skulinu to je znailo da ona

(.~kuptin;1) ncmil suverenu, neogranienu vbst u dor-locnju te-meljnog zS obzirom na to to nije bilo ustava, nije bilo ni izabranog parlamenta. Meutim, dr.~~'::a jt:; __ 0.~~;i!n.pri.~I

_:;,l

Z{'mljoradnika je stranka prediagala narodnu skuptinu sn1 n;~ertu Hni_

K!lALfEVINA SRBA, HRVATA I

1

.. ~:;2Vl>NACA -,f~DJELA NA OBLASTI, ;"~,\ '\_\ ',1/~IJ.rP

~ ---~~-______.! 1-----~--

/

));.rk la o

o Huniedo:tra

95

Obiljeja Vidovdanskog ustava l ):~:~m~: l. __ 1_. --~J~_t_~vZl _ _i::gosla ven skJ dra_ve je ustavna, parla--~nc11 L:1l~l~?1 ... :=~,~-narhiJ~-- l!~-~-~ .. v~~-~j~ z~~:tg_jcr 'in1

Aleksandar I. Karaorevi

f

' l i \ !

njihova odgovornost prema skuptini sve vie slabila, a jabla ona prema kralju.36

Kraljeva je osoba bila nepovrediva. Njega sc ne moe pozva-ti na '()cigo vornost, niti on r11oe biti tuen za svoJe politike ine. Za njih odgovara vlada, odnosno resorni ministri koji supotpi-suju pojedine krilljcvc akte iz svoje: n

~'vlcch~~im, kolikogod je Vidovdanski ustav u izvjesnom srci-sl u kcmsolJd!:ao unutarnju situaciju i dokrajio bezustavni provi-

loilko JC od prvog trenutka u sebi nosio i klice slabosti. m odrcdbamil o ustrojstvu centrzdistike vlasti koja je utirala

pu,_ vcl1k_osrpskom hegemonizmu, ustav je izazvao odluno pro-tn'lJCnJe 1 supr:otstavljanje anticentralistikih snaga. Treba uoiti cb u trenutku IZ~las_avanja ustava u skuptinskoj dvorani gotovo r:rw bllo hrvatskJh 1 slovenskih zastupnika, pa je on prihvaen voljom srpskih zastupnika i uz pomo potkupljenih skupina, to :e \"Cll~ rl o u sve zagtJ.;eniju . .b;rizu.

~,"""' ,

li,~il.l pripadnosl vjerskim zajednicam.a,. kao i osjctne socijalne r;v.likc i pripadnost drutvenim. slojevima (graanstvu/ seljatvu, r;!dnitvu).

Jako se u r

Nikola Pair~ i n:s1:nf Alchandnr na karika/uri Pjrra Kriania

. Glavni je oslonac Radikalna stranka imala u srpskom :ccl;n~.lHI., Ono je bilo njezina birilb osnova. l pak se ;)',?ffiOZc

ovrst~tl '~E:"!L"~~gslranke,je~je njezino vodstvo, koje je kreiralo F1nl_!llcku Ol"lJCnt

~la~er\sk:i;- Uinjen je i pokuaj da se u novu stranku ukljui iRa-d!kclna strJnb. No, to bi za radikale znailo naputanje njihova \'l:hkosrpskog programr1 i prihvaanje jugounitarizrrw, kao i li-'~vr~l.~c~j:t v_l~stite str~1nake organiz.1cije, ~a to oni nisu pristaja~ IL l r1bicev1cevu poz1vu odazvale su se tn 1nalc stranke iz bive Kr

Cij.i dUSlroslavizma) Uprolje

program, SNS je r.sto sudjclovzdv~;a l.~ ... -~_l J.:~.S6-Slzl ::C~~skt __ , __ J!:Y,~-1. iri1 __ i)nSJ{l -.organiza-l.!Jll. N1su s~ o(L1zvali pozivu Svctozrcdvodili su jeDnigbljub J ov anovi i Milan Pribievi).

Od malih politikih stranaka koje su povrem.eno imale udje-la u politikim previranjima i politikoj borbi na irem jugosla-venskom planu, valja spomenuti tek njih nekoliko. r~~o je doiz-l;>ora za ustavotvornu skuptinu l1>Hrviltskojvodcom strankom sffiatrarla i-.fTvatSka zajednic,a. Ta je stranka nc:iStaHl"'tldruiva-njem dviju predratnih hrvatskili stranaka- StareVleve'stra:1ke prava i Napredne demokratske stranke. U samom poetku svo;; djelovan;a zajedman su bdr unrtanstJ, illi su se u UstavotvornoJ skuptini opredijelili za federalizam. Suoeni s oitom nad-monou HRSS, zajcdniarsko vodstvo tijesno surauje s tom strankmn i pod f~adievim .. .u.tjeG.lj_cm prihv~_0. __ rc~publik_anizarn. Na elu stranke najprije je bo prcdsjcdi1ik bio dr. 1Yfatko .. L1gln-ja, a nakon njega dr. Ivan Lorkovi. Hrvatskoj je zajednici 1924.

prikljuio i !'rte hun1bi. l'oetk01i1 )}26. Hrvatska je zajednica rasputena, a L~d~~~- sktlpina iz, nj~zina":rc:dst_v~ :1~ ~~!u.~ !~~~Jmbi~

} U Hrvatskoj su djelovale jo dvije male politike stranke. ., 1-~ r~rgts1~0~-E~~~~a ___ ~t~anka okuplJala je u svojim redovima graan-

-~,!\'l) r~::l-~_E.~"~:::::.~ .. _.n,~ij~r:tacijei .. ,katotiki k_kr. u svoj je program uni-]lLl kr:-;canska nztcb kao osnovu-j;-n;-Ji6g ivota. Naglaavala je r: \,;~.:_~~-,n~')Sl hrv

Dalji planovi KPJ izazvali su razilaenja u njezinu vodstvu. O nekim programskim odredcnjima sporiJe su se lijeva i desna frakciJa, npr. o nacionalnom, seljakom i sindikalnom pitanju. ~~-~~-1.9.4!3.". naJrganizac_lja jttgoslave-rlSkih nacionalista ili skraeno ORJUNA --. . . . .

Osnova programa Orjune bilo je integralno jugoslavenstvo. Kao njen temeljni zadatak navodilo se uvanje nacionalnog j~dinstva i one1noguavanje protudravne djelatnosti.. Po ton1c nt-je teko otkriti podudarnost sa stavovimn .?.~Y-~-~?.z~,!"c?J(:!~l:lie~i~a, koji je Orjuni pruao punu podrku. S':'i n_astupi Orjunc i organi-zirane demonstracije hnali su izraziti' antihrvitski kar_~~t-~r. _ ' Kao rellkcija na pojavu, ideologiju i agresivno istupanje JNNO, odnosno Orjune, organizirana je f).a .. J:n~tskojstraninac

/1 rd n 'l,92L_, u v rijeme k .J. d je pokret jugoslavenskih nacionalista !'r 'l-:('0 s\-'e j~c i ~n;;/,)Vt'nskom

!l'lliJ~:~t\'tJ, uvijek je zaprnvo bila rije o vclikosrpskOJn hegerno-il i:1.n1u. Istiui idt:?ju velike Srbije, ebtici :Su iskazivali odanost mrmorhiji, srpskom kralju i dinastiji Karaorevia. U elnitvu 1'dnir~kih organizacija mahon1 su bili umirovljeni srpski oficiri i )'1\)d(lficiri bez veeg obr~1znv.:-utj,1 i ideoloke spreme. No, uz rat-IH' \'ckr

uspostavili meunarodni imbenici, kaaci su dugo vjerovali da e granica s Albanijom biti izmijenjena. No, do toga nije dolo. Ta je zona posl(lj~l~_.Sl() Jn:J. J tadOd svih nacionalnih manjina u Kraljevini SHS njemakaje manjina-bila ll najboljernJ?oloaju. Nd polozaJa Srp-c .. 1 .... k db ra) odreenih ncdoumrca g e e .. gos avens og o o - 1 d r6blem sk_ e p_r. avoslavne crkve. U raspravama se poka~a o. ali] ep k .. . k -- 0 onaJ Kato ke cr ve. Sr"pske pravoslaynecrkve a . veC! neg . ...... .. . . . r u

Naime. poto je prihvaeno naelo ravnopravnosti svih VJ a ' . . . d drave prema crkva-buduoj dravr, postavilo se p1tanJe o noe a. ... _ . . . . a ma. Pai je tada z~govarao stano~ite d~. buduca ZaJedmk-

.. drava zadri postojei ustav Kraljevme SrbJje, th da se ust~v no . d" srpskom ustavu. ;:,to se ve drave barem u osnovr ra 1 prema ... .

. . S b"" d fi ao 1e pravoslavnu v;eru vjere tie, usta\' .Ncaljevme .riJC C _mr .. ,. . . . . i li kao dravnu vjeru u Srbiji, pa se odn1ah postavi_lo,pilanJe_ ~na o-

.. todatakav poloajtreba dati SrpskoJ r.ravos\avno).c~kvu u; . .voj dravi. Taje crkva autokefalnai ~acionaln~, to Je ~o5ta s~ "bila osnovna pretpostavka da bude ' dravna. Kako _b, . rp .

ravoslavna crkva zadrala status dravne ~rkve, bilo JC pn-~dlo a da se takav status dade svim VJerama l crkvam~. No, na haj"ugrasprave na Krfu prihvaen je sustav VJerskog pa~Iteta kao

. ... . . . k oitan1a Utvrena Je ravno-najpovo!JIUJl za IJeavanJe VJers og ----; .. - . Odil ravnost vjera, to neznaidaje drava akonfes;ona]na. . os~ P. > k "ihov odnos prema dravr trebala JC regu me U CrKVama, 30 l DJ ..

!irati drava svojom suverenom vlau.

Srpska pravoslavna crkva

U ustavu iz 1921. drava je odredila stav prema vjerskim za"edftidma, a rJ.1.eu njima je bila iSrpsk~ pr"vosl~v~a crkva. U l~;,_u 12. postavljeno je naelo o slobodi VJere l o ravnopravnosti

119

':vrh priznotih vjera. Meutim, odnos drave prema pojedinim '-, 1k\_.Jn~~ !liJ~ ~1o JS~I,_a_pJen~ ~~~J0nost Srpskoj p~avq?J

StelJillitc njihova prvaka S)Leio;,:~raPEiiJi_e'Jia prc1na toj Crkvi ' 1 ! 1 aloJ~- r_odrede1_10 politiko !naenjc. U prvom razdoblju Pri-IHcvJuv.:~ ~JCI~wanja, kddil je bio gorljivi zJgovornik jugosla-\':'11skng unJt

H1sk_upska j~ konferencija uputil.:t u Beograd dva svoja dele-:.',. l LJ (bll1 su to ljublj.:mskJ biskup dr. Antun 13onavcntura Jegli i

~.~:,;lt'\"~ki ch. Ivrut ari). Oni s11 posjetili rl'gcnta Alcksandrv. i 11 :1w.!rt1 \")t'1";1, s ciljl'm d~1 .s njim:1 r~tspri. l ilpn problem vanjske politike nove drave. U beogradskim ~'t 1 libkim krugovima bilo je rasprostranjeno stajalite da se na IH.lvu dravu jednostavno protegne valjanost konkordata za-kljutulOg izrncdu Kraljevine. Srbije i Vntikana. Mcutirn, takvo ol"jelite nije dijelio katoliki episkopat, ve je smatrao da nova d I ;:._;n a moril svoje odnose s Vatikanom urediti novi1n konkorda-1om.

, [ako je pitanje konkordata ostalo otvoreno, ie_a,!< je Vatikan ~~I;_I __ ~.bcu_~- pr:JZD~LQ J

pij,l, od kojih je najvanije mjesto i ulogu i1nab zagrebaka nad-biskupip, hji je nadbiskup bio i predsjednik bisk'npskekonferen--

', :-;,tnrjc_~ins~yp .00_.c.hi s".re-'~i;;:ii'l=_r:lSl:tc"?I!'.'kojcga je na prijedlog posebne vjerske kurije imQ,

nova o v ln dar. Ovlatenje za vjersko djelovanje dobivao je iz Cari-g?Zic-ra ~O"C:CSCl-h~-~1-isla~l:E:

N_~:kon n::~staJ_:.~~l_Kra)jc\'t_n~_._S}:-f? .. djelov0t.1j_c; Isbn1ske vjerske .::

.; .~- --

,. ' . -.. . ..

:.:,~

nf'inc. Odobrenjem pravila Saveza stvoreni .su uvjeti ZJ normal-T Hl ftlnkcitlllil-

'" VANJSKA POLITIKA KRALJEVINE SHS

Osnrwno obiljeje vcmjskc politike Kraljevine SHS (i poslije :r:1!jc\;ine"Jugos!avijc) biJa jcnjC[til ovisnost O politici velikih sila.

! )() !935._ u zr:at-noj mjeri bila je !i jesno vezana s rrancusk01n, a 1Jd l g~~'l. S-\~~e-- vl~e se pribliavala Njernak-oj. Narodna skuptina

~('hwo i nije in1,1b uticcaja nil v.:mjskcpnslovl', jer je njome za-;)r,IVO rukovodio dvor, odnosno vi,Jd;Jr. IVTinislri vzmjskih poslo-\':l bili su izvritelji vanjskopolitikih polt~Z

Jugosl~1 u. Veze s Frmxuskom bile su tako vrste

~:; ~~~l\ ~xi~u kn_JgovJ JCd-~le i druge drave stnatrali da iin nisu l l t n1 n1kakv1 posebm unovori No - v l' l_ .... . h ' t'.ZI JnC!JTI Ut)CG1JCfn na 'I K.111!J leziir su' Veliko Britanije i ltoliJ" l oko J e Veliko B 't ,.

/.Zlj'"dnc F k . . e nan1p j: .... ~ _,)_s 1 _"n~us om st~Jala rzc1 novostvorene jugoslavenske e_ J ~a vc~ ~~pZlk JC s~nka o~ n ph ln1a!ZJ svoje vienje odnosa s njom k,l ko b t 7.(ldovolJih svoJe interese. '

l l Velika je Britanija radib na stvC>ranju regionalnog saveza

'" bnskth drava k .. h' t ' . _ . _ ... _~e , OJI l >lO 1ra osnovica za englesku poli tik

"/'goi.stocno; Europi. Tada je francuska diplomacija nastoja!~ hllJSku pn!J!IkU JUgoslavenske d rz" ove 1pok t' , . ~ J" t:! veza 1 uza se po-;~~~Im, ovjcremm ugovorom. Pr~govori o zakljuenju francu-. +ug.oslavenskog .. pakta o pn)o .. , -., ... - -.- .. ,., .,,_J ... IJ.'S.S,nJe. NoJprijejeusv~bnJU l! ......._ ~-~'d potpzsJvun;cm tzv. fl2.!o:.!a Margaretskc konve ,. _ .. , ,/ r:1dcn I.,a ll k' -------- ... """~.~- .. - nciJe, raz . '1. -- "''_PN_e_iJ~nske konv;~.rcij_~ CtJethn_""~.o.)- mjcslo u lt

F'cc, odnosi Kraljevine SHS i Albanije sve vie su sc pogoravali. ,\! ilS~olini je pomagaoAhmed-begu Zog u uda se u rujnu 1928. '''

1\:,~IJSJ ne kra1J..cm_Albpnije, nego kra ljen).. J\lb.anaca, 2.- to znai' i .-''n_rh na_Kosov_l_l/ to je uvelike ren1ctilo od~1ose dviju susje'dhih 'lr/.;lVib je bnic

F!:,~ncu~~a 48, Njen:aka __ S2, Austrijn 64, Mndnrska 72). Meutiin, f1'/ U"'lo:ISt,-lJ:~ost u svtm dl Jelovi ma drave nije bila podj-ednaka U 0)\'0d!ll! JC liJ 1(10 l y, '

~ lL1 O! Zln!C:l Z!V!O 81 stanovnik LI M"ked )~'( /! k. ) ' , o.- OlllJI ,.1)), u __ -_ l \'t1ts 'OJ 15H, u Srbiji 1()3, u Bosni i 1-lc-rccgovini 1"3 u . "vrnr1r211Y e e . . .. . . ". ,,. 1 . . u

11"

11 ''" r 236 slanovnrb. Nap1cpovolJnije stanje -

1 0 JC u DalmcKlJI ~ak 302 stanovnikn_41l _

1 .. ~~,'17-lng Z

Agr

(.l to nije bilo rijetko) provodile revizije spjskova agwrnih intere-sen?tta, uz obrazloenje da e se ispraviti sve greke prethodnika.

Bitno pitanje agrarne reforme bilo je: to se smatra velikin1 posjedom? U poetku sc zernljini maksimum kretao od 57 do 2{-;k h,1_ Zcltint sc prelo nJ iri rnZJksimnm, pa na supcrmaksl-murn, (1 n;:1jzad je clanil prilino r

hi!" J" slabo ra?.vijcna. U torn je pogledu jugoslavenska drava I!:Lliil obrnuti ndnos od industrij~ki rilzvijcnih zcnnlju na Z

Neiskoritene mogunosti. Vanjska trgovina. Promet

./trg~)sl,:vcnsk.:l je drnvJ irn

nll pod ranijom austrougvladajuih krugova 1 dvora.

Utjecaj stranog kapitala U uaoslavenskom je gospodarstvu vane poziCIJe (a

J " l , ,. t. ') 1100 strani kan1taL RilZlll)Cfl 11)Cf;O-najce i Od UCLIJUCI U JCCJI ~! ... ' ' . e, ,J:'"" k j 'J; va ul-leca a gotovo su prerasli u vladavinu str,l.nOb apita ~- ~~ 'Jr J ne isklj.UUJe vladavinu vclikosrfoshh krugova' pn-me u 1m, . ostojaDJll raz-vrednih monib. Razlika sc iskazuJe SillllO u P '

liitih rukovodeih sredita. U sluaju stranog bpttala ta su sre-. 149

d ita bila izvan zemlje, a obje su vladajue skupine meusobno bile tijesno povezane isprepletenou njihovih privrednih veza i pnstojnnjcnt 7.Zljcdnikih privrr-dnih sfC'r

1 d;] pr::thod:lo nije uspostavljena sfrzma dravna vlast. Medu n.~.~-~~~-,,1- nqc:_. dc:slo do sukoba, ne?o do sur

vc~hnu im

r;\;cc) i Jugoslavenske muslin1anskr organizacije (M~h.IlJ:~9 Spa-~~~~~- i\)sli~;nu,Ll _jc.,~1aelna ~~lg.l_(lsno.?t o surad~ji. U konkretnOj i' 11 1iliknj situaciji, a s obzir01n na izborne n::zultate Radikalne :

""~~n}l)\',i,VJ:'lda tzl .. >:t~;~_j~rno odiigovl~ila. ,----------------,

' '

" ~: ~-

1 l

Radiev zaokret odjeknuo je u javnosti kZ~o velika senza-cija. Dio politit-.:kih ljudi nt:.t)t': nio ga~ je kilo -;)kilu-LJt~ijtT~' pred beogradskirn rcirnom. No, S0cpan J{adi, koji je bio pacifist i koji je ll politikoj borbi odbijao bilo bkvc nosil-rie, oruane i rcvol1.1cion8 rnc metode, ocijenio je da ga si-LacijJ u kojoj sc n

:,

Podfela rnandata u narod~wj"skup{lini od 1920. do 1927.

ns ~;l J:-;

ii-l

l -l

l __ ),.

.19 27 24 10

!9

419

11

1 H

14 8 i 2 l 7 l

ll.l l 1 ..

s 3

315 l __ _l

6 l 3tj

,e_ . . ' .

' 'fi

; o

l i

l l

Zaslup1zici u skuptini izabranoj 1923. j 1927., pre mn (prizrznf im) nncimwluosl i111a

192J. '"

i''.'.'/. '- ---~--------

l Srbi 155 49,5 183 ! Hrvati 94 30,0 82

Slovenci 22 7,0 25 Neopredijeljeni 4 1,3 o

j Nijemci 9 2,9 6 l i Albanci 12 3,0 4 ! Turci 3 1,0 2 l Rumunji 1 0,3 l i Maari 3 l 13 l 4,1 2 1 Nepo~nat_o ___ _,l_ ___ l l_

'\J Atentat u Narodnoj skuptini

'Y,,

58,1 26,0

7,9 2,5 1,9 1,3 0,6

0,9 0,6

Nova je koalicija bila vrlo borbeno. Na velikim zborovima Stjepan Radi i Svetozar Pribievi nastupali su u':ijek zajedno

Zajedniki su promicali politiku beskoii1prortiishe bO'rGe' protiv velikosrpske hegemonije. Borba SDK za graan,ku i financijsku ravnopravnost (u prvmn redu poreznu) svih dijeiova drave da-la je novi zantah politikon1 ivotu, lo je iznenclt.Jilo i zabrinulo radikalski politiki vrh. HSS sc nakonpovra tka u opo"iciju vra-tio na koncepciju slo:L,cnc cfr7.iivCNo;l

Sred inom veljae 1928.l'r\bi

~ ""' t" ,;j oO N O)

~

"' "

ii E "

"

""

" " -e

~ -'<

Kda je Narodna skuptina sazvana na nastavak zasjedanja, l. kolc:;.~:S~Bl"l2.1:?.:J.~~stupnici~.D!S-:- dosljedni u s ... Y()jQj.Qgiuci-~ ..... :-;..,!"" ' ' .. , __ ,., -- . .".. . _.~.~"'-'~ ~-.--~_--;----- .....

J11Su \JC?~li u ~eogrs~;L ]stoga dana sastali su se u Zagrebu i pri-'ll\7;itilrrezol~iLii;kojoj se odlunotrai preureder1je c:lrav~.kakn l, i :;c'"()~~:ii~~.~~~~J"1Ll1Y~rravno~'1ra\tf'fosn>\tim'ili1cionalnim iridlvi-d LlnhterTi1,

_,J~;_.!.~\-~.u. Zdp

174

KIZALJEVINA JUGOSLAVIJA-PODJELA NA BANOVINE 1929.

!OO km

l) Hunt,fn:lra

Alba Julia

175

r'a':njih c;tJanab_ U vladi je bilo i nekoliko manje vanih linosti 1/. l !rv;Jt-skc, rncdu nj irna i neki privrednici. Kralju je oito bilo

.~.1it1 d.1 dnhijt' pndr.ku privrednih krugnvn iz Hrvatske, iJ isto-,:. i{ lJ Hl dd njihovim sudjclov;wtjcrn 11 v];Jdi pokae da u novom

~-~,)i!Jitl ima i linnsti iz pre6mskilr krajrNz i dn tako prikrije pravo, 1 ld:nsr1'sko obiljeje diktalmc.

/;d~r.:lnjcn je r~1cl svih politikih sh\:lnJkG i politlkU1 organi-llkir:tJll6-j tilkil v'rL1-~"' u njiti1if bili kralju

' .. ~

177

~~Janj}J~di, ali proklantiranjc zakona on je ipak zadrao za sebe. I_Yl3CI.P)D1_~_rju_i._~ .. kT~1!J: q__~2r!:a same) _njen~ u, a ne parla-

n~c~_~.:.h.l. Ok!rnir

/rmr.C:1ti dio teksta Zar;rrbak!h punktacija s P?fpisima sudionika sastanka

naka da se izjasne protiv estosijeanjskog reima. Uradio je to mjprijc Ljuba Davidovi u pismu politikim prijateljima, para-,1!1-.JI.Li l)rv.\1 .. /\1,t ~:;I.H\Pjl'\'i{~ 11 1\i,'diltt !'.11lik,llim;l (l'~adik.1lnt1

olr.1lr~" se tada podijelila m radikale oko glavnog odbora na elu ';\com S tanoj eviem i one u diktatorovoj vladi) u kojem osuuje

clpsolulistikl reirn. Vodstv~ JMO r~onijdo je Saraje~ske punktaci-Jr:. u_ k,1jir11a tre1i novo' ~-ir

Ante Paveli i vodn

182

VMRO-a ~lllt.lkcdonskc revol1lcionarne orga1rizaacije) Vanta Mthajlov u ltnliji 1931.

Ustake postrojbe u Italiji

ja. Tako je jedan ustaki centar djelovao u Belgiji, drugi u Berlinu. No, njemake nacistike vlasti nisu bile sklone podrati ustaku aktivnost, pa su poetkom 1934. zabranile ustake listove i one-moguile rad ustakih emigranata. Naprotiv, maarska je vlada dopustila osnivanje ustakog centra na Janka pusti u blizini Nagy Kanizse. Ustakih ptmktova bilo je i u Sjevernoj i Junoj Americi. Prip.Hlnici ;J~;[.).:-:kP oq~;Jniz.Hijc 11 Tlaliji hiTi :c;o .

DOBA NAMJESNITVA

Atentat u M'Jrseilleu i njegove posljedice - ! )ikL:~tura ). g_u_t~njc __ derTlOJ:~ri1ls~ih s!obod

l'"'Lmtc ne slobod11 Vlodb Mocb uo

Milan Stojadinovi

L'c sc .ip.ak .lake moi rijeiti i hrvatsko pitanje

.!2.2.!l':kamo je poetkom 1933. putovao sveenik Mosca teilo da bi " d rk0m_, .pra_vosbvn9y~

(_:;_:~'~.yd rcl~l.til kriza poslije __ }.?~~~.:' _t:r~J to izvjesnoj liberalizaciji ! 'l.llckog ZIVOl

~l v_~~ pri emu_ se_n~glaavd potreba izbjegavanja dvostrukog ko-:n~~qcka. U pojedlltnn tokzmta obrCJcne su financije i promet te l"'schno dvodomni parlament. ~1.-~;:ij~d!og~.su pre~yi(:lene i au-lnnnmnCJedmtcc: .Hrva.ts~0. Srpska i Slov~oska)anovina te Bo-;~~t1s~i~hci't'.c.:g"i)~~B~:J$it1o[i~n~b (V~ija u oh ti da je u Srpsku 1110\-IJJU ukiJI>Ccna Cijela prcdrah1a Srbija- a to znai i Maked o-Ill j

vnnjskih poslov9, aliscSt~,I

~mt_:l~lju, _o_na ih sc nast-oji oslobodili. Premda naglaeno istie ~\'OJU ~~~ll l tiku neutralnosti i ncmijC'

Pad Milana Stojadinovia

21ic+om]938. medunarodna situacija postajala je sve napeti-':. nsoloJioposliJc prikljuenja J\ustnje NJemakoj u proljee te ,1:

Sporazum Cvetkovi-Maek i Banovina Hrvatska

(~vctkovicvoj vl;1di, koja je bila formiran~~~~e19~1, kiH'/ je fl:wlc dZ!o ZZldZ!lak: ostvkom i IISS-nm. Koo neposrednog izvritelja tog zadatka k;cz je odre-,JTnp1wlsjednib~l5J..d~_

Maek i ubai poslije potpisivanja sporazuma 1939. ,,-P)'\

sporazuma lfi tra:rnja 19,}2J:)Maek i Cvetkovi su ~a smatrali _konanim. M~411~f1riikr1.~z je Pavle odbioda ga prihvati, a kao razlog je navodio svoje neslaganje s odredbom o plebiscitu.

Knez, koji je inicirao pregovore, odjednom je ustuknuo, sva-b ko iz odredenih razloga, medu kojima je bilo i dranje Vt>jnog vrha. Naime, generali su se protivili predvienom razgranienju i ~1oscbnom poloaju Hrvatske, istiui da to znai usvajanje fe-tkr.llivnc organizacije drave, ii Ja lo opet slabi obrambenu sna-f,11 zemlje (pregovori Cvetkovi-Maek vodili su se upravo u vri-jr mc okupacije ehoslovake i Albanije, to je pribliavala ratnu r'ngibeli). Banovinu Hrva ts kn .odbijali su .i mnogi srbijanski poli-l iC Mi, i to ne sa~TlO oni u opoziciji1 1::tego i neki uJ~~Jako je knez T1;l v 1 (' sporil Zl1 mon1 i rjccnjctn~h rv

!!!tegralni qi()J:t:Igoslavije. Nastala je od sljedeih dijelova: Savske -lfjinlorskel:mnoYine i kotareva u kojima je bilo v:ie oci poJ o vice nr:Yatsog stlfl()V:@tva, ato s~R~llrovnik, Travnik,:Eoj:niGa,~Br\':ko_, __

Gradaac, Derventa, id i Ilok Nadlenosti Banovine Hrvatske -- ' .... ~x.

utvrene su izriitim nabrajanjem onoga to se na nju prenosi. Ostali poslovi, koji nisu u Uredbi nabrojeni, ostaju u nadlenosti

. sredinje. v las ti, a . to su~ Yl'l[lj~ki poslovi, ()brana,. promet, P?ta i financije (ukoliko su zajednike). Fin

: \

l

"!le Hrvatske bila je potpuno nezavisna od sredinje vlasti u po-_sioviiria SV()je na_cflcnosh. Poloaj bana" Banovine HrvaLske ra>z-likovao se od poloaja banova ostalih banovina, koji su bili samo

izvrni organi sredinje vlasti. Sudstvo Banovine Hrvatske bilo je potpuno samostalno. osim banovinskih, nema drugih sudova. Uz redovne, postojali su upravni i raunarski sud (obavljao je nadzor nad financijskim poslovanjem Banovine Hrvatske). Ni nad jednim od tih sudova nema vie sudske instance.

Autqnmnija .. Banovil;L~ _ _!-lrvatske naruila je naelo centra-lizma, na kojemu je do tadapoivaia dravn~ zgrada. O!'ia je ne-giiala i naelo dravnog i nacionalnog tmitarizna Oktroiranog ustava, jer je bila formirana u povijesnim i etnikim granicama hrvatskog naroda. Uredba o Banovini Hrvatskoj postavila je prve osnove sloene ili federativne drave. Nova banovina u odnosu na ostale stvarno je bila federalna jedinica unvt~~-c;;niralisiik! ureene monarhije. K tome, sporazum Cvetkovi-Maek jJredviao je dase u ustav unese odredba prema kojoj senadi('Znoti13anovi-

. ne Hrvatske ne mogu ovoj .oduzeti ili .smanjiti bez njezina pri-stanka.

Stranke u opoziciji prema sporazumu Cvetkovi-Maek

Sporazum Cvdkovi-M;'IC'k iz

210

~Sf.. Budui da su Hrvati dobili svoju jedinicu, .a Slovenija je i prijejrnala svoju p ose 'b?! ost,. de.rnokr ti. se. zal..;1.u za. formiranje i

tree, srpskejedinice. Sada je Del}1okratska stranka odustala od ~~~g stajalita o formiranju etirij~ j~dinica (etyr~t~.bi bil~.~()sna i I:!~rceguvina)1 i priklonila se stvaranju velikeSrbije,~tra,e~tc!a u srpsku jedinicu ude i Vojv()ciirla: Demokrati srna traju da je po-trebno raspisaH izbore za Narodnu skuptinu i to poto se po-stigne naelni dogovor o formiranju triju jedinica.

Demokratsko vodstvo ipak nije bilo jedinstveno. Jedna man-ja skupina (oko dr. Ivana Ribara) podrala je sporazum, sma-

trajui da je hrvatsko pitanje prioritetno i da njegovo 1jeenje povlai i rjeenje ostalih pitanja, a posebno uspostavu demokra-cije. Kad je vodstvo Demokratske stran..ke pokrenulo iroku kam-panju protiv sporazuma pod geslom .srbi na. o~up, ta je grupa osudila takvo okupljanje Srba kao izraavanje hegemonistikih tenji. Sporazum Cvetkovi-Maek, dakle, ne samo da je izazvao podvajanje u Demokratskoj stranci, nego i njezino odustajanje gd umjerenih stajalita i istupanje u yelikosrpskom sf!ljeru.

Radikalna stranki:z (dio oko Glavnog odbora) u poetku je bila sJJidrzanSJ.ijzric:al~j~ vie konstatacije nego stavoye. Oito se ni-je htjela zamjeriti knezu Pavlu i prekinuti niti koje su je ponovno mogle dovesti na vlast. fotkraj 1939. bilo je ak i pckuaja spajanja dvaju radikalskih krila (odran je sastanak Cvetkovia s Acom Stanojeviem), ali bez rezultata. Tada glavni odbor poinje s nag-laenijLrn istupima protiv sporazuma. U proljee 1940,ql?iC1Yljuje brouru Kako je dolo do sporazuma e:- gledlttc Narodne radikalne stranke na sadanju.politi{kusituaciju u zetni ji. U brouri se predba-cuje Maeku to je napustio dogovor u Farka~u i podupro reim JRZ protiv kojega se borio. Za sporazum se tvrdi da je ugrozio interese cijele zemlje, jer su ,H:r:vati dobili t~rito~ijalne ustupke i time je potaknut hrvatski nacionalizam, to na drugoj ~trani potie srpski nacionalizam. Sve to ide na gfetu jugosla-venske dravne ideje. Radikalskl. glavni odbor ne inzistira na for-rrliran)u tree jedinice kao Dcmokr

VLADKO MAEK O H;l\PENJU LANOVA HRVATSKE GRAA~JSKE :ZATITE

Ban~ ka upr~.Lva u Zagrebu izdala je slijedei komunik e: ~organi uprave policije u Zagrebu otkrili su jednu ilegalnu

organizaciju pod imenom_!Hr'0..!::.:~c1i __ i>~~:i~:_~~.:_;>;~~~ita. Tim povo-Jom uhapen o je osam lica i to: Kov>otkrila .. Ta Zatita djeluje u Zagrebu ve tri godine, gotovo jedmik;:j"dugo koliko djeluje i Hrvatska SCTJilCfia"Zatita po selima. Djelovanju tct;__zatite ima se zahValiti lito je u gradu Zagrebu, usuprot ne~P.r.QY.o.kacija sa stra.ne_r.eima,

uzd~-~n _I?_~.! red. HrvatsJ0..i.9.r.~\1-~~?}".~j_titi i njezinom zapo-vjedniku ZvonkU Kovatevfu imamo narocito zahvaliti, to nije na dan izb;;r:a--dem~n""Uad"b1skupski dvor i samostan otaca Domini-kanaca u MaJi?imiru, kada je Stojadinovieva vlada lano javila da je g. nadbiskup Stepinac glasovao za Stojadinovia. Toj Zatiti imamo zahvaliti to u veer na dan.. izbora kao i nekoliko dana iza izbora nije dolo ni do. kakvih nereda; ako prem su razni agenti provokaterj. svim silama nastojali, da takove nerede provociraju.

Uvjeren sam, da je uhienje zapovjednika te nekih .lanova Hrvatske GramuJ}~Q 2jl,1titc ba. zato i uslijedilo, jer g. Stojadinovi vidi, da nije dorastao u politikoj borbi sa Hrvatima, pa bi htio loviti u mutnom.

M "'1utim, on hune policij! olnldlnno ilnljnje otkrivanje, izjavlju-jem ovime: da je Hrvatska Graanska Zaliti la is lo kuo l Hrvu tska Seljacl~a Zulitita osnovana po-mo)o]lnTCJjativi, i dD:j'C'"Z'"vonkoKOva-

evtt o'ifn1ene-unenovanzap-oV}CclnTirom-Hrvatske Graanske Zatite.

U Zagrebu, dne 13. sijenja 1939.

DR. VLADKO MAEK

A1a,'ckou letak u povodu hapenja 1.Yfanova Hrvatske graanske zatite 1939.

l l i ' l '

da treba revidirati odredbe kojima se slabi poloaj srpskog na-roda i snaga centra drave.

Zemljoradnikaje str;p.nkp. u vrijeme pregovora Cvetkovia i Maeka bila suglasna s demokratimai radikalima (oko Glavnog odbora) u poglec:Iuproc~dure,clj: dase ~e.daj~ prioritet teritorijal-nom pitanju-. Kada je sporaztin1 zakljl.ten, zeml)oral_~g~g_g_Disu

pocir~ali (iako jejedan lan njihova"v('Jsfva :::: ar.,~:>dravu u dravi

l~ l ub ic pokrenuo Srpski :o;;lns u kojemu je o~~ tro na pn dao sporazum. ~. -~~:.:~~~~:~.~~~~~~ il:i-f~c\Zoravao n~ .~ .. ~-~-~r~?_c~n_~>~-~--~x:p~kug_nar()_d~- i .->J !lljl_. l O.'::.t_:11no se u l1stu napLtdZLJll graruce Banov1ne Hrvatske.

'li;J:~i sc izj~Lnjavanjc Srbu u 'Hrvatskoj hoc:c li ostati u Hrvatskoj ili e sc prikljuiti srpskoj jedinici. Za !!SS sc lvrdi da je postao J:ClV]~ten_a_:;,lr~r1ka, jer mu je datodvosir.~ka vlast: u sredinjoj vlJTJ i .. u 'Banovini Hrvatskoj. Svojim estoki nl napadin1a na spo-r>na

r;1un rCJdnih !1l

gr;1cije u kulturi pokazala utopijom. Do tada razdvojene kultur-J'\' sredine nisu sc mogle stopi!i u jedno. Sudjelovanje pojedinaca tl kulturnom i umjetnikom ivotu clr11gih sreclini?l nije znailo i 'd>likm

odgojni zadatak za sve kole bio je odgoj omladine u duhu na-rodnog jedinstva.

T>Sve kole moraju davati moralno vaspitanje i razvijati d!1hovljzmsku svijest u duhu narodnog jedinstva i vjerske trpelji-V(lSti." MinistM prosvjete u diktatorskoj vbdi (bio je to Boa i'vbksimovi() uputio je kolskim nadzornicima nareenje >>da prilikom svog pregleda rada kole i uitelja u koli i van kole,

n~1 roi tu p

P Ljt;bi, M. Franievi) i kajkavtini (D. Domjani, N. Pavi, F. ( "11' l Vitlc~s, J\.

- r,Y/.dnh1ju lilerurno je djclovcijc1 kojv"doivljaj svijeta prolazi kroz bos,1ns:k~.1 povi/esnu -st::;.~~H

:m.'t io;prcplctcnu cinikim i filnzofsko-psilwlokirn suprotnosti-~':::::

ma, a snaga njegovih djela potvrena je Nobelovom na-gradom za knjievnost (1961 ).

Uoi drugog svjetskog rata u Srpskom se kulturnom klubu - uz ostale intelektual-ce - okupila i nekolicina srp-skih knjievnika koja se zala-gala za jacanje nilglac!log ,-;rpskog .. ,nacionslizma pod

centralistikom b pom, to je u stVarl znailo Z'zdaganjc za velikosrpski hegemonizimi.' .. Jo u Ausi;o-Ugarskoj kulturni djelatnici .u jlosrd i Hercegovini bili su pod ije! jeni Ii.a hrvatske_; :srp.Sk~-- i m usli- Ivo Andri manske stvilraoce. Prve dvije grupacije bile su manje-vie vezane za matina nacionalnu srcditn, dok je muslimanski dio,

uvajui svoja tradicijska obiljeja, oscilirao izmedu njih. Poslije 1918. ta se podjela nastavlja, ali i poprima nove aktualne poli-tike tonove. Hrvatski intelektualci i knjievnici p:__et~_no s~ .. q!}i orijentir_aniJ~~~e;I-~J~stiki~ oslanjafui se na HSS, dok su se m usli~ mariski okupljali oko ]MO. U redovima srpskih intelektualaca do-

l~iido raslojavanja: je~dni prihvahju redikalski pr()gram, drugi se angairaju na postizanju srpsko-hrvatskog sporazuma (iz njihovih su sc rcdov

li?nu,- Dio knj~~vnika se opredjeljivao za tzv. angairanu lijevu J:i:'r,Hllrll U kOJOJ dolaze do izraaja socijalno-kritiki sadraji a. l,' ,J,, r'stro, M, Markovi, N, Simi, 'L ubic', Alija Nametak, 1. Sa-ln,lL,wlq

Ivan Metrovit', autoportret

226

godina likovni stvaraoci u svim nacionalnim sredinarha oslo-baaju se akademizma slijedei europske tendencije, ali i tra-gajui istodobno za nncion

liu Hrvatske dolazi do izraaja sinteza razliitih europskih utje-

U slikarstvu Slovenije uoljiva je tenja za uvanjem konti-nlli!ctZJ sa stJrijom generacijom s poctkJ stoljea. Mnogi su sli-kMJ bili skloni slikanju portreta i pejzaa (F Vesel, F Pavlovec). Zn

tekac~j~y~s prijelaza iz dot;'lg

SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE

Drugi svjetski rat Nc1kon lik:.id~cije ehoslov

g_lczc imalo _poscb_nu vanost. Britanska je diplomacija ak plani-r,lh ~lv_

frnnk k~~o u prvon1 svjetskom rPn~~nvori izmedu Njcma("ke i _!!lgnshvij(' su nastavljeni. Sre-:1'"'"" vclj,H'e 1~41. u llerghof11 (llillerovoj bekoj rczid~nciji) tlltlrr sc sastc10 s predsjednikom jugnslasniki pu, napad na Jugoslaviju i njen slom

Jo prije pristupa Jugoslavije Trojnom paktu skupina asnika, -,povezana., s britanskonl 9bavjclajnOcn slu&brri~ pratila je razvoj dogaaja i pripremala sc za akciju ako doe do potpisiva-nja. General Sim ovi, zapovjednik zrakoplovotvo, poojctio jekne-za Pnvla i' upozorio g.1 n;i nq..;odnv

Krmnmisli SJI sc ne/o(no smatrali g!tn.mi111 nrsrmizotorima demonstracija 27. nujko '1941. Pntanska marka objavljena u povodu 10. obljetnia prosvjeda

Simovi. Vojska je zapnsjcla sva ministarstva i javne zgrade (ra-d in- ~lOStajti;" pOhl;'kOl'odvorr _ph

. imenovanju gene:cgla Sirpovia_ za predsjednika vlade. U Beogra-. du su tada organizirane uline demonstracije protiv Trojrtpgpak-

~ ta, a organizirale su ih razliite antifaistike skupine (mnoge od njih s naglaenom unitaristikom i velikosrpskom orijentacijom). U demonstrgcjje .s~ .!lkljtrila i do tacia ilegalna Komunistika partija Jugosbvije. Meu ostalima izvi:kivale su seiparole Bolje rat I}ego pakt, Bolje grob, nego rob. ,e

~ .. U to je v;ijerneknez Pavle putovao dvorskim vlakom prema Sloveniji, pa se zaustavio . u Zagrebu. Dok su ga Maek i ban

ubai izvjetavali o novonastaloj situaciji i sugerirali otpor puistima, iz Beograda ga je pozvao general Simovi da se hitno vrati u prijestolnicu. Kad je tamo stigao, dobio je nalog da u roku od 48 sati napusti zemlju, pa je otputovao u Grku, a otud dalje u Junu Afriku.

Sirnovi je takoer u Beograd pozvao i Maeka predlaui mu da ue u njegovu vladu .. No Maek je kao uvjet postavio priznavanje sporazuma iz1939. i dalji opstanakBanovip.~ Hrvat: ske u postojeem statusu. Istodobno i':Jijemd su pokuali spri-Jeiti Maekovogl

"' e; < 8 "' o. o o "'

:I!

J\mlj PL'far lT. Kamdordcvi(: na po.tanskoj marki Kraljeuine

{ UROS}aVIjt:

i Austrije. Napadu se pri-' .. kJjrtrltY lt,t!rja. Jugoslavenska

Vt)J.c;l(;l rli.jc-bila L1dra zausta-viti tc silovit-e n,1padc. _J$_ralj i vhda povukli su se iz Beogra-"':!.~-- ~~ _u nu ~i.:cl$njost' '(Uice, sa-r,lJr'v

. Nijemci mu inaenisuJadabi'jT skTOnC }~r s~ ga smatrali

'~2ovjekom Rima, preko koje-g

DVIJE KONCEPCIJE O OBNOVI JUGOSl /\VIJE

l< ;:_p_i t_t 1 hcijnm jug~_.:d

Pripremajui vladinu deklaraciju, ministri su na prvoj sjed-nr, i ""l'~''l~eliJ:_ti~ntl r

r:,t,_lvl,ll:l_

{()sip llrnz Tilo snitnljcn za vrijcmr rafa

. 252

komunistike partije (KP Hrvatske, KP Slovenije) u okviru KPJ, s oitim ciljem da privue dio pristaa graanskih stranaka koje su bile nositelji nacionalnih tenji i borbe za nacionalnu ravnoprav-nost. KJ'lje.pokuala organizirati i Narodnu frontu kao savez ko-munista s lijevo orijentiranim graanskiri1 strujama, a s progra-mom borbe za 1jecnje nacionalnog pitanja i tekog gospodar-skog stanja.

Slom Kraljevine Jugoslavije KPJ nastoji i.skqristiti za ostvare-nje svojih ciljeva: preuzimanje vlilsli i usp~stavu ~~cij~Iisti~~_

-1 lroabki r>jesnik Ivan Cornn Kovai u partizanima, nedaleko od Nevesinja, 1943.

n:.l< ll illi.! k< .'dl 1 >.irliZdili dr:i.dli .. })~>d svoju1n h:c>:1trolom orgnniziran ~ '"' :::;--;::, t::

-u; o /x) ::::

.......

t:: "? ()J

"1::1 o

.n

.2 U) o

~ s=

"

nju antifaistikih raspoloenja pridonosili su mnogo intelek-tu,1ki privreni liberalnim i demokratskim shvaanjima, jer .mtii:Jizzml nije bio Silmo opredjeljenje komunista, nego pokret p1: nib r

OBNOVA JUCOSLAVJJE U /.;\\11\~~NICI 1\/\T/\

Zaokret Saveznika prem.a NOP-u

. . /.~~_cijelo vl~l~rugo~-~_::e.:_~o;k

IL1 Jll.~oslavcnskom ratitu. Nilimc, silvcznici su sve vie jt~ s,1ll\ predsjednik engleske vlade Churchill. On je u prosincu 1943. pozvao u Kairo generala Fi t?. roya Madea na, efa britanske misije pri partizanskom Vrhovnom tabu, da od njega dobije najsvjeije informacije osta-nji! na jugoslavenskom prostoru. N" temelju tih izvjea st~kao je uvjerenje da e NOP biti vaan, a moda i odluujui imbenik u poslijeratnoj Jugoslaviji (Churchill je tada izjavio: Partizani su ~e ncosponio l.itvrdili kao vodei clement otpora u Jugoslaviji). Pol -.a ... Za tu politiku britanska)e vlada dobila suglasnost i sovjetske vlade, iako ova

, nije skrival,yjR.D9:R!;l~~,,~(?[ltakti s Tito!? mogu o:;tvilriti s.-mw rtvovilnj!"'m DrilC Mih01ilovib. U realiiaClji svog plana CI1glcsk

s pntiskon::Osjctivi da mu dogaaji poslije J aj ea i Teherana ne rd u u prilog, Purije u zemlji potaknuo borbu protiv odluka dru-gog Zcsjedanja AVNOJ-a. U selu Ba (u Srbiji) odran je 25. si-

~~:'1~J~.4.4,,_c11I:iki~()ngr_es, koji se predstavio kao opejcrgosla: '"'""'k" ;rkcq-:\1 ~- ( IJ'Oi'.V,lll j\' ~;>tb ]t' pndswtlnik ii'.hj(glikc viMle po~lao dr. I. ub;)i -'~ITdiJI(~rn 194-l-. g. 1 tn zbog gorliivoh z.Jgov;>r,lnj."l lJ. Mihailovi2(,3

'

ubai, Churchill i Tito u Napulju 1944.

NOV-u i maralu,Titu98a, pa se tin1e odrie podrke etnikom pokretu i Drai Miha ilovi u. Tito se pak obvezao da e objaviti izjavu u kojoj e istaknuti da za vr;ijeme trajanja iata riece pokre-Ll ti pitinTje k01i.anog ureenja obnovlJene Jugoslavije.

.SPJ?E!;:~!-lmom Tito~Subai Churchill nij~ bio potpuno zado-voljan. Smatrao je da je ubai bio previe popustljiv prema Ti-tu. Oekivao je dogovor o formiranju jedinstvene jugoslave~ske \'!.ld,, k;1ko hi to r~rijc' 'u lugosLwijtl uhilcio cmigr;1ntskc poli-ti,'Mc i tako ojab1o vlastitu pnziciju 11 tom podruju prije novih pobjrd

-da HSS moe iskoristiti polo?.aj ubaia radi preuzimanja vo-deCe uloge u rjeav

guilo Ti. tu i NOP-u da sami odlue o daljem razvoju Jugoslavije. TJ nije elio zaotravanje odnosa sa Sovjetskim Savezom pred konferenciju velike trojice, koj

gnuti r:nasakrima (kod Dravograda i Maribora), a preivjeli su tjer"c111i~pjeice'doBrbi)tf"aida-Maked:or11}e uz brutalni postu-

F'~'k i likvidacijeY9

Spomen-grob blajburkim rtvama na seoskom groblju u Unter-Loibachu kod nf,il>urga

- ~

OBNOVLJENA DRAVA

(., d j 1 If}Yj rEl ans Gl opOZ!ClJ prin1c u AVNOJ (koji se no svom treem zasjedanju za-

pnb~tom ~ u I3eog;;(f1t preimenovao u Priv.xe;me-nu narodnu sku tinu) skupinu n~~C::9.r:.~~1..P_c:>_~lan~~~~nih 1.~ __ p9s .~:~JJ.iim izborima u Krzlljevini Jugoslaviji ~100 No to nimalo nije ug~Veimli:ltom tijelu, ni punu kon-trol u KPJ na"dVV]Skam i svim organima civilne vlasti. Obeanja d,~~~~g--~~lj~1oj Jugoslaviji uspostaviti de~~~ d~~~~ viest~bori tc ~e~~_l?tiYctno vlasnitvo nist_l odrana~)e\ifcffis.'frijeila obnavljanje idje-lov:1;1}c nck;da~eratnih) grad anskih politikih stranaka.

Od novih zastupnika u Privremenoj narodnoj skuptini for-miro l-; se parlaincntarna opozicija, ali bez utjecaja na rad skuplinc, ~n1.ah komunisti i prokomunistiki l'usLmi,:i. l'ripadnici opozicijske skupine, koju je predvodio de-mokratski prvak Milan Gro l, tumaili su sporazum Tito-ubai kao dogovor o p;cr;e11 vlasti i~~gracran5kihstranakaiKPJ. ()!lj .;JJ .''

-.'1

.~j ~ 'i''

' ' ,,

r102 Poetkom listopada 1941. Milt'c)..: je bio \lh;-1~-:.C'n 1 Zil!"Ol~Cn u J

Kouti, supruga A Koutia); druga se skupina okupljala oko ub(lia i sainjavali su je haesesovci povratnici iz emigracije;

trea grupa su bili ve spomenuti pripadnici prokomunistikog J 1!\SS-a.

Po povratku u zemlju ~~~~a skupina nije stranE_ki dje-l~v.il_!_~..Q.~ oni od_!::.ede tko moe ui u ol~IJi!.~~c11..~nil odm;t;uJ

Narod~ na biralitima su bile _ostavljene i tzv. ~~i ,'nr.l\'(' hllijc- hez Lmdich!0. nnc- S1l trc-h0lf' posluiti"Tlir,l>(i'X" Za listu Narodne fronte glZ~sovalo je 6,725.047 biraa.l'od

Uspostava partijske drave 'l O"; , \ \ , \ O\ t\\

. . Ustavotvorn~ sc skup~tinLl sastala~~ lJ~i toga J~ d,mt1 JugoslaviJa proglasena republikom pod nazivom Federa-tzvna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ). U deklaraciji Ustavot-vorne skuptine kae se da je FNRJ~vezna narodna drava re-J='}~'lif::~Qsko~,obli~~ ,zajednica rav~~lo-~10 JZ.:

-tlllljC'lnnst, .kolstvo, novinarstvo, port, inforn1ativni Incdiji i '.lr.). C'jl:lokupn'iC mjere reima. NZ!glaavala je povijesnu nunost un1tenja

__ :klpitalistikog sustava izrabljivanja i nacionalnog ugnjetavanja

bje i" partijski vrh procijenio do bi u buduc'nosti mogli postati O)"'!,l:--,ni Zll provoenje ciljeva komunistike politike.

;"

Ustrojavanje dravne privrede l_;spnrcdo s uspo:-:l~lvljanjcm jvdnn.~lr;)!lZH~kc v!

d odozgo, tj. iz sredita u Beogradu. Ratna samostalnost fe-cler;1lnih jedinica poq:mno je dokinut

SSSIJs;..Jd . .Yezi s r

U politici zbliavanja sa susjednim prokomunistikim bal-bn.c;kim dravama J~slavija je uspostavila tijesne odn~lbanijom. Bio je to nastavak Titova podravanja antifaistike bor-\-._~ bc~u Albaniji tijekom drugog svjetskog rata. Ve potkraj travnja

~ 9~15. ] ugosl;wija je riznal ~,sk~ u, a na sv 1111 m cc unZJrodnirn konfcrcncijan1o brzom popravljanju oteenih prometnica ovisio je prije-voz hrane i opskrba industrijskih postrojenja sirovinama. Pruga Zagreb-Beograd popravljala se danonono, pa je prvi vlak tom prugom proao ';'e potkraj lipnja 1945. Popravljale su se i ceste i istila minska polja. Znaajna pomo za stanovnitvo dobivana je od UNNl\.-e (ameril:ka pomo preko Ujedinjenih naroda): u

brani,-~i obu!,Sro-re,za~l najvie pomoglo da se ~--izbjegne glad. Tijekom 1945. i 1946. UNNR-a je Jugoslaviji ispo-ruila preko dva i pol milijuna tona robe, uglavnom hrane.

Kako su se nakon poraza i povlaenja njemake vojske, iz Vojvodine (u strahu od osvete i pod prisilom) povukli pripadnici

113 Ratni gubici stanovnitva bili su najvei u Bosni i Hercegovini, gdje su iznosi-li 382.000 ili 13,6%. Hrvatsb j(' izgubila 295.000 ili 7,8% stanovnika, Crna Go-ra 50.000 ili 11,7%, Vojvodina 76.000 ili 4,4%, Kosovo 10.000 ili 1,5%, ua Srbi-ja 141.000 ili 3,5%, Makedonija 25.000 ili 2,2'/:, i Slovenija 35.000. Najvee rtve su, dakle, bile u Bosni i HercPgovmi, Crnoj Cori i Hrvatskoj.

293

llj('JllJke nJcionalnc rnanjine, osjetio sc nedostatak radne snage n:1 :~fitt. l'nn'lrli',\li(' u pnljndjcl."l"l..:tt iz;y;.v;lli .su i :t.crnljina refor-tlLt r_ k(dnniz;lcij'

~.~om~misti:}'~ je pro~asa~da I:eiitali~- Vladimira Nazora, ali je on unato l'lsokJ. pofo..,apl r.reds;edm~a Hn.,ni.skog sabora hio samo figura za paradu.

Trto (gore) t Bakari s Nazorom u Zagrebu

derativno ustrojstvo kao temelj nove Jugoslavije. V ustavu iz .!?46. jgg_~la"._cnska JOStupnog odumiranja nacionalne svijesti ~e timeii'bu-

. dunosti potpuno nestati bilo kakvog_ naci

ideologije o velikOJ Srbiji, koja je iskljuivala bilo kakav federali-J.;Jnt ili u.spostavlj

SUKOB S INFORMBIROOM

Staljinov napJd na KPJ

radili na podreivanju jugoslavenske privrede soVjetskim plano-vi;na. U nizu sluajeva sovjetska se strana nije pridravala dogo-vorenih obveza, a njeni predstavnici u mjeovitim drutvima sta-vili su se iznad ZCJkonJ FNRJ i sebe .smatrali eksteritorij

~;(' pi s m u vet~ spon1inje antisoviclskJ. poziciiu. _Tita i klevet-l'\~ k_;:. p n~ e~ ~~-~~i~L~-~~~-~~rr~- i-i~~; K_PT~f~~1~J;g a ~:~~~ ~~l-~-~lG Jugo-_,,1,\VI)I Ob]""'~' ' ------

Odjeci sukoba

K

nici pored mnogih sela zauzeli i nekoliko opinskih sredita, vntsb je pobunu brzo ]1-b-U.iila.

"""" fstodobno u vbdi Hrvatske istup

RADNIKO SAMOUPRAVLJANJE

!deja i uspostavljanje samoupravljanja U razdoblju pritiska istonog blob na Jugoslaviju stanje u

zemlji bilo je teko i postaja lo je sve kritinije. _Ekonomska bloka-cL' IC ZatcS~

li!J1l,!;ilo sc- sp

Prcdsjcdnitzo estog kongresa KPJ/SKJ odranog u Zagrebu 1952.

U si)CCI1JU 195). donesen je ustavni zakon o osnovama drutvenog i politikog uredenja FNRI a 11 nek_ol1k_fl nar~lfi mjt'SCci doneseni su i ustavni zakoni poje.dinih reRll:.._bJ..ka. Tin1 su sc akttmo potvrivalc drutveno~ckonom.ske i poEtike promje-ne do knji h je dn:::!n u ro.1zdoblju od 1950. do 1952. Ustrojavoo se -"11slr1v ~.0iLt dn1t-vrnn svojinu prnp;l.1slo osnovom politikog

lii_::_~.:J!:.:IJ.i,_.t~/ }'l ri"D-s "~EJ il~ j l

Sluaj Milov~n~ Dilasa

U ,;;;irim slnjC:'vitn

num zakljuio da su ilsova istupilnjil protivna sn~ eru to ga je coclr~:di.o esti kongres 1 da su Ul11JC!a zaDl.Utu u j3Vil0-.STTI\ii-t1ju. r;tlito;-C!Otacl ellog Pertije i prrclsjeclnik ~a':'_":"ne sk_ufiti-ne, bto JC isklj11cn iz SKJ i nd"ljrnsa svih funkcija. - -

Odl~lka "\7odst\~J SK o OSti-ai-o;T;sa r za~t~~lj'anje reforme doucscna je u vri.jen1e kada sc unutarnji razvoj poeo doncldc udz1ljav.:1ti Cld sovjetskog uzora. Pokaz() lo se da je to vodstvo-

ll~l

sti:_ krutog pctrtijskog centrzllizmJ i dcformirJne decentralizacije ci r7avnog sustavil. Za partijski vrh bitno je ipak bilo da se sau\'an pJrtijski monolit bez obziril nil stvarne interese drutvene zn mce.

Kovanica od 5 dinara iz 1945.

Kovani dinari 1955.

Dinarske kovanice, izdanja od 1953. do 1990.

31h i;. .. ;l~-

VANJSKOPOLITIKI ODNOSI I 1v1EUNARODNI POLOAJ JUGOSLAVIJE

Obnova odnosa sa SSSR-om ,.

Tijekom uvoenja samoupravljilnja (kao procesa drutvene refonne) Jugoslaviji je pristizala gospod arska i vojna pomo SAD-a i zapadnih zemalja. One su joj pruale i politiku po-drku, pa joj je to pomoglo da sc odri u sudaru s istonim blo-kom. Nakon smrti Jos~a taJjinaj,'2_,__oujka 1953.) pritisak istonog bldka je popustio, a poela je slabiti i ekonom-ska blokada, to je pogodovalo reformskim zahvatima. Meutim, ta je reforma 1954. prckinuti1, i1 promjene na vrhu SSSR-a do-vele su i do promjene u vanjskoj politici Jugoslavije. Zaustavljen je proces politikog pribliavanja Zapadu, a otvarao se proces normalizacije odnosa sa SSSR-om.

Staljinovom smru stvorene su pretpostavke za drugaije odnose Jugoslavije i Sovjetskog Saveza (i drugih istonih ze-malja). Borba za vlast u SSSR-u zavrila se u korist Nikite Hruova, koji je ve u lipnju 1954 .. predloio CK SKJ sreivanje odnosa, priznajui da u Jugoslaviji postoji socijalizam. Sovjet-ska je strana predloila da sc zajedniki utvrde osnove daljih n1cusobnih odnos

Hr,uov i Bulganjin u Beogradu 1955.

sti, nezavisnosti, integriteta i ravnopravnosti u meusobnim od-nosima i odnosima s drugim dravama. Dokument sadri i niz odrednica za budunost: unapreivanje gospodarske suradnje, ukbnjJ.nje svih oblika negativne promidbe i dezinformacija, osu-du svt~ke agresije i podrivanja povjerenja meu narodima, itd.

Srf'dinnrn sljf'df'ff' gndinf' uslijf'dio jf' Titov posj

Transka kriza sredivanjc odnosa s Austrijom

Od zavretkp drugog svjetskog rata jugoslavensko-talijanski ndnosi bili su stalno zategnuti. Razgranienje dviju drava pred-sl,wlji1lo je teak problem jugoslavenske vanjske politike. Pitanje Slobodnog Teritorija Trsta (SIT) bilo je i dalje nerijeeno. Kada se ll

Odnosi JugosLwije s Austrijom bili su optereeni pitanjem Koruke. Naime, po z

clv;mZJcsl komunistikih i radnikih stran(lka socijalistikih ze-ll1

prolstavljenih velikih sila. Opredjeljivanje za jedan ili drugi blok dilvzdo im je gospodarsku sigurnost koju su morale plaati ogra-

niavanjem vlastite vanjskopolitike inicijative. Interesi velikih sila, predvodnica blokova, potisnuli su interese ostalih lanica koalicije. Politika sile, koja je dola do izraaja u hladnom ratu, traila je ujednaavanje svih ideoloko-politikih stajalita, ali i svih vojnih i materijalnih snaga jednog i drugog bloka.

Vanjska politika Jugoslavije poslije sukoba sa Staljinom bila je llSmjerena prema neopredjeljivanju za blokove. Vrlo je rano prihvatib ideju tzv. koegzistencije kao osnovicu svog djelovanja.

Boravei u posjetu Indiji i Burmi na kraju 1954. i u sijenju 1955., Titoje govorio o biti i ciljevima politike miroljubive koegzistenci-je. Covorcc"i pred indijskim parbmcntom, Tito je istaknuo da su nejednZlkost medu dravama i narodima, mijeanje u unutarnji 7.ivot dmgih, podjela svijeta na blokove, kao i kolonijalizam os-novni nositelji nespokojstva ovjeanstva. Tako formulirani poli-li(xki pogledi bili su odr

Jae organizacijsko povezivanje nesvrstanih zemalja zapoelo JC konferencijom u B

Not 1{anim pt/ ]()(J dina m objuu!jow 1903.

cijc.;na, deviznog poslovanja i poslovnu surZ!dnju s inozemstvom (knnpc:racijc, Incunarodni zajmovi). To znai da su organi drJ.,1vnf~ uprav(_' irna li u svojim ruk,liTl;J klfw~nc pozicije u upfav-ljanju gospodarstvom, pa je proces dedatiz(lcijt: (zapoet u raz-doblju -! l)~2.-[ CJ54.) bio ne St:1n1o usporcr\ neg e gotovo z

()rijentacij

un'1c r

),,;,winistiko integralno jugosbvcnstvo, koji ugroavaju Jugo-;;Lwiju. A Vladimir Bakari je 1958. izjavio ea je centralizam sa-\'C/.ne drave

ic iznio tvrdnju dC! se u glave mnogih komunista ve smjestila !'nl11itkil .-.:;\'ijcst srp~ke bur7:n

~-e C"'r'nlri1listimil gJ je priklanjali1 i tenjil dil sprijei jaanje na-, it>ILllt/m;L No, ccnlr.1liz;1m jl' s druge slr.lne j.lt'rtPrc

/)

/

!i l l

M A O / i

.;"""~ Zi1Jetu ' ,

t ;...,.--:

NOVA PRIVREDNA REFORMA I NJEZINE POSLJEDICE

Promjene u gospocLlrsknm sustavu

Iako je Jugosla vij.t i d.tljc je i:;tic.tl.t u:;lv.JI'CtlU bratstvo i jedinstvo i od

,-i~~n;lln;-J :--;truklura c!rave. Pojedini konJtmistiki rukovodioci ~,\-!' m:1n!~' su S(' o:~iL':di intcrnadon(llist-im~l (k.1ko je to traila nurk:--;!shc~

.,

~ ..,

~ h .J s a

-'< ~ ~

oo ~

-i'! "' "' ~

"; ~ . ."

;;~

"

-:~ ;:J ~;;

~; {m hl' "\~

~;:.

:\48 -

'.~ !; ~~ 1 ' ~ ' ' i ' l l

,,..,

'-j ::~ ., ..

,r ! f '~

i ! ' l l

1 ' t l l l l

reakcl\aradn\h h\e\zt\va u ?tl vred\\ I'LV(\\\ \\\~M~\~ ~Ot~~ O ~~t-puno obustav ljanje primanja novih r;~dnika, a zatim su radnici i otputa ni s pos!ZJD1 NDvt no jen su j;_;u_v;de ;.nsloj u veem hroju industrijskih grana, pil je dolo do od1Jcv,1 radne snilgc u ino-zemstvo. Odlazak radne snage u razviJC

~-itlili1lrLl strukl:ur;1 dr

,'

'

reakcija-radnih kolektivnu privredi i izvc1n nje bila je gotovo pot~ puno obustavljanjc printCJnj

.c.:f 1 il.'i,l 11 nd-.:c hana ka. Elcn1cnti starog sustava privrcdivanja 1ni-jc:::;1li su .;e s nnvim rjcenjimJ i druguijim tc?.11jama. Privreda je bild lJSnljL'rav

tijskim organizacijan1a. Udba jf' r

KRIZNA AF:!TA

Hrvatski otpor jezinoj agres1p _!

1 Phn,)\'IJi'IIPj _h1gosL1viji ~nJn1111i.'-.fi(k1 je rc-J:im sust

Kosovsko pitanje l 1 J'Cl;;lijcr;llnom r:1w je rJsprJvljiJo i CK Srbije, ni:lelno osudujui Rankovievu dicdJiminatorsku politiku. I SK nJ Kosovu osudio je nositelje srpskog hege1:1onizma i postavio pitanje autonomije i gospo-' Ll1 ~;kog r

1 1'.1 su d;mju i notJ odravali zborove, objavljivilli proglase i .\~.:njski' l)rngr;H1lt'. BeogrSavk(l Dab{cvi-Krtc"ar i 1\!fiko Tripalo s Tif(JIII ll Brezrwici 1968.

359

l'nd.sjcdnitvo CK SKJ zatrailo je tada odgovornost hrvatskog 1'(\(blv

;ltl.~.-1 itl uJ~iUrisli(~kn rcntrillistil:+c sn,J;~r' i cL-1 sc CK Hrv

lit' 11.1 postojei ustav i time ozakonila reformu federacije. inilo >

Savka Dabevi-Kuar dri govor na Trgu Josipa Jelaia (Inda 11-g Rcpllblike) u Zngrchu 7. svibnja 1971.

c-q~uvin

Miko Tripalo i Krsto Crvcnkovski na vojnoj vjebi Sloboda 1971.

istke u Srbiji i drugim republikama Nakon sloma Hrvatskog proljea aktiviraju se pristae par-

tijske diktature i dravnog centralizma. U nastaloj situaciji vidjeli St l svoju priliku za reviziju programa Partije i njenu obnovu na drugoj osnovici. ak su smatrali da je n0stupio trenutak i sloma sZ~motq.;ravljanja. Medutim, takve sve naglaenije tendencije nisu l'rilwtlc'illW u ciijclu partijskih elnikil tzv. liberalistiko-tehno~ kr,llskc orijcnLKijc u Srbiji n

stranog tiska o Nikeziu kao simptomatino. 140 Ali, obje su struje ostale na svojim pozicijanla, pa su kratko vrijeme nakon Titove kritike M. Nikezi i L. Perovi podnijeli ostavke na dunosti u CK Srbije. Zaredale su zatim i ostavke drugih partijskih elnika koji su se s njitna solidarizirali (meu njima i Bore Pavlovia, tajnika Gradskog komiteta SK Beograda).

Politike konfrontacije u partijskim vrhovima na poetku se-damdesetih nisu se ograniile samo na Hrvatsku i Srbiju. I u dru-gim republikama bilo je sueljavanja u politikim vodstvima. TI-jekom 1972. i u CK Makedonije izvren je obraun s komuni-

stikim prvacima koji nisu odobravali zakljuke iz Karaoreva: nekoliko ih je smijenjeno. Meu njima su bili Krste Crvenkovski, do 1969. predsjednik CK SKM, a zatim lan predsjednitava SKJ i SFRJ, i Slavko Miloslavlevski, tajnik CK SKM.

U Bosni i Hercegovini tri visoka stranaka prvaka - Osman Karabegovi, Avdo Huma i Hajro Kapetanovi - optuivali su najodgovornije funkcionere republike da uspostavljaju nedemo-kratske donose i uvode reim tvrste ruke. Potkraj studenoga 1972. bili su optueni kao frakcionaka skupin> Zato sad najedanput vei dio neprijateljske tampe u inozemstvu pie o tome da je na jednoj .strani Tito, a na drugoj

Nikezi? ... da Nikezi vodi progresivne struje, a ja sam konzervativac, malte-ne staljinista, i vodim drugu struju

:~~~~:u_nisL:t rad~ ja~g uvtjecaja na lanstvo. Pojaan je idejno-poli-'kL', Jad:' smislu Izucavanja marksistike teorije (osnovani su mg vrha tisak je objavljivao promidbene lanke u kojima je 11 F'V,n_ravoo n;l ukbnjunja onih odredaba _

11 sl_,_lv,: kop lliSil bili u skladu s anlcln:odr~avn_og hegen1onizn1a da nan1eh1u svoja rjeenja. 1~1ko JC', na_ velll

Zakon o udruenom radu

l)rivrcdnJ refornta, prok!cunir

KRAJ TITOVE VLADAVINE

Nekoliko dogaaja s kraja sedamdesetih i poetka osamde-setih trajno je utjecalo na zbivanja u Jugoslaviji, pa i na njezin kraj. Najprije je dolo do izbijanja nojdubljeg poremeaja uposli-jeratnom razdoblju, koji partijsko-dravni vrh nije pred viao, ni-ti nasluivao ivei u uvjerenju dJ samoupravni socijalizam ne moe biti zahvaen krizom. ipak, do gospodarske je krize dolo. Ona se neprestano irila i prch-'Z1rala u krizu funkcioniranja cije-log drutvenog sustava. Drugo, s jugoslavenskE politike scene odlaze tri linosti koje su davole osnovni ton usmjeravanju poli-

tikog i privrednog ivota zemlje: umiru Edvard Kardelj (1979), Josip Broz Tito (1980) i Vladimir Bakari (1982). I najzad, izbija novi val nemira na Kosovu koji obiljeava poetak posttitovskog razdoblja.

Izbijanje dugotrajne gospodarske krize Prema privrednim pokazateljima, moe se utvrditi da je 1979.

dolo do potpunog zastoja rasta proizvodnje (koji je uza sve ne-pogode i unutarnja previranja zabiljeen u prethodnom razdo-blju). Nastupili su golemi poremeaji u gospodarskom ivotu ZC'mljC'. S lr7.itil su n

7.M?.ii su gospodarske kriterije i rasplamsavali inflacijuH4 Evi-dL'ill:m pJd standnrda, vcliL1 nez0poslensot, kao i vrlo visoka in-

il~t-iJ

Prizor s nogometne utakmice Hajdr1k- Crvena zvezda u Splitu. Na v{jest o Titovoj s111rti igra je prekinula. Na slici sc vide trener Tomislav Ivi i igra

Zlatko Vujovi kako plau

:ISO

--~ !,u ..

/ \ .J

Titov grob u Beogradu, u tzv. Kui cvijesa

politike kojoj je autoritet voe bio potreban i onda kada voe vie nije bilo .. Utvrivanje povijesnog mjesta i uloge Josipa Broza Tita tek predstoji, kad se sm.ireno proui njegova linost i poli-

tiki potezi na temelju relevantne dokumentacije. Ipak, u dugom trajanju njegove politike djelatnosti ostalo je toliko zabiljeenih podataka i toliko potvrenih injenica o njegovim politikim po-tezima da se ve mogu utvrditi i neke prosudbe koje daljnja po-vijesna istraivanja nee moi ponititi.

Titov ivotni put zapoeo je u zagorskom s~lu Kumrovcu, ali ga je prelazak u grad na naukovanje jo kao dijete otrgnuo od sela. Prihvaajui socijalistiku ideologiju, aktivirao se u radnikom pokretu: inteligencijom i organizacijskim sposobnostima uzdie

381

:-;,: do vrh

U unutarnjem politikom ivotu Tito je bio neprikosnoveni \'( ll(,, slavljenje kojega je stvoriilo kult linosti. Bio je to nag-L1';,ni izrJz totalitarnog reima, Kao pragmatiar u Partiji uvijek i(' p1onabzio ljude koji su ga poddavali i koji su mu se dodvora-\ ,11 i Vjeto se koristio partijskim aparatom, policijom i obavjetaj-t

JUGOSLAVIJA POSLIJE TITA

Nemiri na Kosovu

. U f:1 roljec l9tn.- neto prije navrene godine od Titove sn1r~ li, il U J.

Neuspjeli pokuaj ekonomske stabilizacije !'Ivih godina gospodarske krize koja je izbila 1979. partijski

Jl' \Th ohj;~nj;:w;~n rlCl se radi o kr

Nastupanje velikosrpskih snaga

Dok je Tito bio %iv, proces konstituiranja osam federalnih je-tltlliC390

panja je vrlo brzo poprimila ire razmjere, pa su se u pojedinim asopisima i publikacijama donosili napisi o ~pasnosti dew;te-gracije Jugoslavije, o velikim ovlastnna republika~ o podjeli rad-

nike klase po nacijama (iako su joj, tvrd1 sc, klasru IntereSI Jeclln-stveni). Pis:do sc da su procesi osarnnstr1ljivanja republik~ ~uprotni onitna u svijetu, gdje sl: tei integracijama (vehkun gospodarskin1 i promet-nim sustavin1~1).

Tvrdilo sc da se u Jugoslnviji stvaraju male nacionalne dra-ve~ dok ~e u svijetu na prvo mjesto stavljaju prava gra~ana. Za takvo stanje u jugoslavenskoj dravi okrivljuje se ustav IZ 1974., pa ga treba mijenja ti.

Sve su sc jasnijf' iskazivale po rtl ke koje su se oblikovale .kao tradicionalni velikosrpski nacionalni prog,rmn, a u tom s~~Jeru najotvoreniji i najrjeitiji je bio Memorandum Srpske aiwdenu;e ~auka i umetnosti (SANU)ISO Izradila ga je 1986. grupa akademika SANU. U uvodu tog dokumenta iskazuje se duboka zabrinutost za budunost zemlje zbog teke krize koja je zahvatila ne samo

politiki i privredni sustav, ve i javni poredak zemlje. I odmah se dodaje da u kljuna pitanja jugoslavensk~ stvam~sti spada l neodreen i novim zbivanjima silno aktual!Zlr~n tezak poloaJ srpskog naroda. U prvom dijelu teksta najprije se iz~OS! pnkaz krize jugoslavenske privrede i drutva, a onda se opslfnO, u za-sebnom poglavlju, raspravlja o poloaju Srbije i srpskog;naroda. Tu se pobija ocjena o hegemoniji Srbije u prVOJ Jugosla viJ!: koJa J -navodi se u tekstu- preuzeta u stvari od separatistiki OriJCH- t lis;.1nih p rad anskih p.irl!j

lik. .. '. Zb~)g _ntclv prog.l.asavaJU se kontrarevolucionarima koji ele ncuvz1t1 sustav kop proizvodi krizu i koji je tlperen nrotiv intere-c;;.l ~~rhijc. Teite r:.rc:rnorandumZJ j(~ na stvaranju sr}.)skog nacio-

11:~\]H))...'; p()krcla koJI cc onemoguiti domlnnciju I-Irvatskc i Slove-:_llJ~': _ukmu_ti post~Ie~ u~ tavri ~n1o~uiti. bitno drugaiji poloaj . rp kog naroda mrJenJ3nJem rederahvne struk tue Jugoslavije. Ta-'1.1 l>r .-.( .'~"!'~L! n.H

Uspon Slobodana Miloevia i dogaanja naroda

Trcoenjc promjena ustava SFRJ u Srbiji je bilo popraeno l.~~:on~rcl~bc~:t~ ~~ nu1:ost~ ispravljanja neprihvatljivog reenja 0 . r,lzhi!

IJ,:n ne: kon ruenja dotadanjeg vodstva Vojvodine (tj. 7. li-slnp

OBILJEJA KULTURNE DJELATNOSTI

Kultura i prosvjeta

Nakon obnove jugoslavenske drave 1945., u skladu s pro-kLnnir,lnim n

\'i televizijski program u Jugoslaviji emitiran je iz Zagreba 15. 1950. prigodom proslave 30. obljetnice Radio Zagreba.

B

bodn.ije stv

kojoj se stajalite politikih foruma prikazuje kao demokratski iz-raeno miljenje samoupravno organizirane drutvene zajed-nJec.

Politike tenzije, koje su nakon Titove smrti bile u stalnom F'Or;Jslu, odranvale su se i na stanje u kulturi i umjetnikom stvar

pravo hrvatskog naroda na svoju nacionalnu dravu. Na te pro-vokacije reagirao je CK SKH osudivi velikosrpske manifestacije u kninskoj okolici. Iako je i ll hrv

lc1 ~,,ne s

gdj(:~ irna srpskog stanovnitva i proglaava se ratno stanje. Na-stoji sc iz

11 :-' vodili nai;;,n1jC!lCt' u svih Sc:;t republika, .:di nisu dali nikn-:_,1\' rcnrll;d-, ~!n je vodilo kon.x-.,;non1 r;1spadu _lugosbvijc.

NCJknn odranih referenduma tijekon1 svibnja, na kojln1a su sc :~LJnovnici J Trvatske i Slovenije izjasnili za samostalnost i su-\'crcnost svojih rc::publikZ1, dolo je do razdruivanja. D

-~ Y_uko~ar j~ .brojna i dobro naoruana srpska vojska zauzela poslije ~:-A!m;esen_1~g ~~~~akog_ ~lpora Vukovaraca, 18. studenoga 1991. Preivjelo JC stanovmstvo zli protjerano ili pobijeno. Slika je snimljena neposredno po .

dolasku oslobodilaca

Karlovac, Gospi, Zadar, ibenik, Dubrovnik). Premda je nakon ;~J/kog, otpora u ruke agrcsova pao Vukovar (18. studenoga

. _. 1.), f. Llno_~ 1 ]NJ\ n1s~-~ b dt ost_v;1rcni. I lrv;1!ska se uspjela obrn-nlb od agreSlJC. l pak, dJ jelove nJenu teritorija drali su pobunjeni ~rb':.~~:vavi ih Autonomna oblast Krajina, s najavom prikljue~ja "r,btp. Uz posredovanJe. rzaslanib Ujedinjenih nacija (Cyrus VuK. e) u Sa1 3JCvu Je 2. SIJCcnJa 1992. potpisan dogovor o prekidu n tre (>ot l 1 '. F pisa J su go 1rvatski ministar obrane Gojko uak i

p1edstavnrk JNA general Andrija Raeta). . ,.Na ratna zbivanja u Sloveniji i Hrvabkoj meunarodna je z,.Jcdmc

Trea Jugoslavija lvlcunaroclnim priznanjem bivih jugoslavenskih republika

k,l(l s;lrnostillnih i suverenih dr7.avil poetkom 1992. potvren je r.1spog srpskog prolivljc-Jl)d IH>Voslvorcn,l sc dra-va u prvih deset g~)dina postojanjo i nnivala Kraljevina Srba, Hrval

semo izjava, a zbiljsko je stanje bilo drugaije. Trea Jugoslavija je tvrdil.1 ti

ZAKLJUNE NAPOMENE

1. Pojavil Jugoslavije kao nove drave poslije prvog svjet-:-.kn,~ rat1 bib je rezultat spleta niza povijesnih okolnosti. Ne mni.l' sc porc(~! cb u d

::'k,-)1-Yl rc~zdob_lju lilo napora. da sc~ to postigne). Gospodarska _r,"\/\' 1 ] 1 '.'1~\Sf l'C'I)Niinih dije1ovZI dr"l.uvc uvjetovala je velike raz- ll_tlru~l>i'n\m odnosirna, socij,i\nnj strukturi, stur-H

nj~1 \Tlikosrpske hcgernonije. Srpsko vodstvo pokuava slomiti l:>or republika jn

HRVOJE MATKOVI roen je u ibeniku 12. listopada 1923. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio je u ibeniku, a studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1947. godine. Oenjen je Marijom ro. kunca, profesoricom bio-logije. Njihova su djeca sin Damir, novinar HRT, i ki Marina, profesor-defektolog. ivi u Zagrebu.

kao profesor radio je u Uiteljskoj koli u Petrinji (1948-54) i . u Xill. gimnaziji u Zagrebu (1954-56). Bio je kustos u Povijesnom muzeju Hrvatske, a od 1967. savjetnik za nastavu povijesti u Za-vodu za prosvjetno-pedagoku slubu SRHrvatske. Od 1972. do 1990. predavao je na Fakultetu politikih znanosti, a od umi-rovljenja 1990. na Fakultetu kriminalistikih znanosti u Zagrebu i potom na Hrvatskim studijama kao ugovorni predava.

Od zavretka studija bavi se znanstveno-istraivakim ra-dom, a slubovanje u koli privuklo ga je i izuavanju meto-

diko-pedagoke problematike. Objavio je vei broj priloga iz metodike nastave povijesti, a sudjelovao je i u opremanju kolskih programa novim, audio-vizualnim didaktikim materijalima i udbenicima.

Ureivao je nastavniki asopis Historijski pregled i od 1971. njegov nastavak Nastavu povi-jesti (do prestanka izlaenja 1992.). Za rad na udbenikoj literaturi i unapreivanju na-stave povijesti nagraen je Nagradom Davorin Trstenjak.

Svoj znanstveni rad us-mjerio je na istraivanje hrvat-ske povijesti XX. stoljea, pa je u povijesnim znanstvenim

asopisima objavio vie ra-

1

i f,;

0001000200030004000500060007000800090010001100120013001400150016001700180019002000210022002300240025002600270028002900300031003200330034003500360037003800390040004100420043004400450046004700480049005000510052005300540055005600570058005900600061006200630064006500660067006800690070007100720073007400750076007700780079008000810082008300840085008600870088008900900091009200930094009500960097009800990100010101020103010401050106010701080109011001110112011301140115011601170118011901200121012201230124012501260127012801290130013101320133013401350136013701380139014001410142014301440145014601470148014901500151015201530154015501560157015801590160016101620163016401650166016701680169017001710172017301740175017601770178017901800181018201830184018501860187018801890190019101920193019401950196019701980199020002010202020302040205020602070208020902100211021202130214