Petar Matkovic - Stariji Rukopisni Putopisi u Knjiznici Mletackoj

8/19/2019 Petar Matkovic - Stariji Rukopisni Putopisi u Knjiznici Mletackoj

1/32

vrijedi i о rij ečim a u koj ima se po nek im kr aj ev im a ne iz go va ra

— Najposlije mislim da valj a jo š spomen ut i da pisac nije sta vljao

akcenata

ni na naše ni na ru ske rij eči, a

bilo

bi i s praktične i

s naučne st ran e vrl o kori stn o da je to uči ni o: osim sve ga dru gog a

koliko

j e nezg odno n. p. što je pi sac sa mo jed an put stav io rij eč

m u k a (bez ak cen ta ) pa kod nje je dn e ka že znače nje i od muke ,

i od muk , ili što je η p

ri ječ b a d a l j stavio doista dva puta

ali bez ika kv e razl ike, pa jo j je da n put dao zn ač en je od bâdlja

a drugi put od b dlja !

Mislim da se iz sv eg a re če no ga vidi da j e ova j rj eč nik u gl av no m

vrlo dobar, ali da u nje mu

treba

mno go ko je št a izostaviti , promijenit i

i dodati. D a bi bog dao da ga pisac još mo go puta pr eš ta mp a

obazre vš i se — ak o za dobro na gj e -— na ono što j e ovdje na

gov ije šte no a po čemu je i dr ug o lasno opazi ti !

Dr .

G j. D a n i č i ć .

tariji rukopisni putopisi

u

knjižnicah m le t a čk ih .

Ara pski i norm ansk i geo graf ski obreti u srednj em vieku, koji

obsizahu tri čet vrt ine ze mal js ke krug lje , bjehu zna tn o prije na uha r

trgovačkomu

svietu

nego li znanosti. Medju talij anskimi tr gov ač kim i

republikami bijaše možna republika sv. M a r k a , ko ja posije osv oje nja

C a r i g r a d a za križarskih ratova 1 2 0 4 ) izključiv o posvoji trg ovin u

na

obalah Crn oga i Az ov sk og a

m o r a ,

te svoje tr go va čk e medje

nastoja sve to više u azijskih kraje vih raz makn uti .

К tomu p ko

raz maknu ću mlje tač ke trgo vine znamenit o pripomo goše mongolski

ratovi

na dal eko m azij sko m istoku, koji dv a puna stol jeća na ev ro -

pejski zapad koristno djel ova še. J e r su Mle tč ani uz Gen uve ze

njekoliko stoljeća z a i posije kri ža rsk ih ratova u pota ji tj eral i vr lo

koristnu trgovin u prek o Cr no ga mo ra i Don a, ča k u daleke kr aj ev e

središnje Azije, u Indiju i Ki ta js ku ; a ovi mi j e tr go va čk im i poduz eći

geografija nepozn ate središ nje i iztoč ne Azij e osobito napr edo val a.

P o što Genu vez i

iztisnuše

mle tač ku republ iku s obala Cr no ga

m o r a , trudiše se Mletčani utrti si dr ugi put

к indijskomu

t r o -

va čk om u svietu, na ime na st oj aš e posvojiti pom or ski juž ni put, koj

pruž aše već e i trajnije koristi, što j e pripa dao mog ućn ij im vlasto-

dr žc em, nego li sjev erni put azijs ki. Mlet čani uta na či še prija telj ske

sveze sa sultani Sirije i E g i p t a ; time bjehu go sp oda ri u Eg ip tu , a

naroči to u Aleks andriji , a luke egi pats ke, sirijske, ar ap sk e i indijske


2/32

bjehu morn ari ci mle tačk oj otvorene. Osvojivši к tomu tri oto ka :

C i p a r Kandiju i Negroponte postadoše gospodari Sredozemnoga

m o r a . Sada grnuše bogastva indijska u luke J a d r a n s k e kraljice, a

iznad laguna uzdigoše se v eli čans tven e zgr ade , koje no su jo št e

danas davni spomenici presahl a bogast va. Današnj i Mle tci , prem

d a spali na tan ke gr an e, sa svojim i su spo men ici

živim

svjedokom,

d a

su se ovd je sti cal a bo ga st va indijska, iztočna, egipa tska i ju žno -

evropska.

Tr gov in ami iz dalekih kr aj ev a i m o r a pot eče i geografi ji silna

dob it : u Mlet cih navlast ito grn u najve će geog rafs ko blago sred

njeg a vie ka. J e r mlet ački trgov ci uzdrža vah u trgove u Indiji i

E g i p t u ,

ka no i po obal ah

m o r a

sre doz emn oga ; u Njema čkoj, u

Au gs bu rg u i Nor im ber gu tak odj er su se bili udomaćil i ; u bo gat oj

F l a n d r i j i

i Holandi ji u zd rža va hu svoje poslovnice za sje ver nu

t r g o -

vinu ; a u Al ek sa nd ri ji za istočnu i indijs ku. Mletci bijahu

uslied

t o g a ,

kano što drug dje ju rv e iztak nusmo (R ad , X I k. str. 2 2 9 — 2 3 1 ,

visokom školom

oživljelih

geog raf ski h i historijskih znanosti , s r e -

dištem svje tske trgovine,

svih

znamenitij ih putnika i brod arsk ih

viesti. Uz a slikars tvo, kipa rstv o, drv o- i bak rore z pro cvat u umjet

nosti i obr t. Re pu bl ik a, du žde i vlastel a bjehu ponositi svojimi

umjet ninam i, koj e sak uplja hu u svojih palacah, skupocjenimi ruk o

pisi

i knj ig ami , koje sah ran ji vah u u svojih knjižnica ). T k o h oće

d a

uči izv ore s red ovj ečn e geografi je i kartog rafij e, tomu valj a pu

tovati

u ml et ač ke knji žnice , j e r ni na je dn om ni drug om mjest u

ne nalazi se toliko ri ed ko ga bl ag a geog rafs kih rukop isa i k a r a t a ,

koliko

u Mlet cih. Osim broda rskih k a r a t a niknu še u Mlet cih

opisi

luka Portolani, prv i izdan g. 1 4 4 0 , otoka Isolarii ; prv i od Iv a n a

Be mb o od god. 1 4 7 3 ) i zbir ke putopisa (Ra musio , F r a c a n z a n o .

T i m e budu Mletc i ge og ra fs ka ško la za inost rance, dočim čuven i

inostr ani kar tog raf i obič ava hu pisati na svojih k a r t a h „composuit

Ven eci is, " d a im tim e njek u osobitu cienu oz na če .

1

Mletci t ak od je r s ponos om nazivlju svojimi gradjan i mn og e n a j -

zname nit ije putnike, obret nike, bro dare i kartog rafe svoje dobe,

1

M . Sprengel, Geschichte der geogr. Entdeckungen, Halle 1 7 9 2 , Seite

2 4 7 — 3 7 0 . — Alte handschriftliche Schifferkarten in d. k. Hofbibliothek

in Wien, Programm d. Gymnasiums zu Varaždin 1 8 6 0 . — С .

R i t t e r

Ge-

schichte d. Eidkunde u. d. Entdeckungen Berlin 1 8 7 1 S.

2 1 6 — 2 3 8 .

—

0 .

Peschel Zeitalter d. Entdeckungen Stuttgart 1 85 8 . — Geschichte d.

Erdkunde

München 1 8 6 5 , S. 1 5 0 — 2 0 7 .

R J

А X V

1 3


3/32

srednjega vie ka s oz na ka mi mj es ta po duljini i šir ini , koje su

ozn ake jedini as tro nomi rabiti se

usudili.

Ov aj pokus, što j e na

ime iz nov a oživljena opisna geogra fija po ma te ma ti čk ih načelih,

najviša zaslug a pripad a skola stiko m, je r se tim e povratil o

к po

stupku , koji j e izumio Hi pa rh o, a Pt ol om ej u svoj oj geografiji

izveo. Na

istih

j e načelih osn ova na pom enu ta ruko pisn a geografija

u knjižnici sv.

M a r k a ,

je r j e ze mlj a na tri kon tin ent a razd ielje na

„1 unive rso se devid e in tr e p a r t e : zoe F u r o p a , Af ri ca et As ia ,

a

svakoj se pokrajini navodi dot ičn a ge og ra fs ka duljina i širina.

Ovu j e geografiju na pisao po svoj prilici mlet čan in, j e r kod Indije

t v r d i ,

da tamošnje trgovin e voze n a š i (za tad a mlet ačk i) trgo vci

putem Perzijskoga zaljeva. Pisac vrh toga si prisvaja iste geo

grafske predsude svojih su vre meni ka i zem lja ka, je r

о kraju In

diji na jug u tv rd i: „vers o austr o tro van o t e r r a incognita et inac-

cessibile

per l a r d u r a del sole . Ov aj obris geogr afije prikazujuć

pozn ate k ra je ve zemlje za 1 5 . stolj eća ne sa dr ža je što ne bi u

obće poznato

bilo

iz suvr emen ih ko smo gr afa i putopisa

(Nikole

K o n t i j a , F r a

M a u r a

i dr .) . Nu s to ga ip ak ra za bi ra mo , da u lite

r a t u r i

sredov ječ ne geografije ima de jo št e m no go nepo znata , što j e

ujedn o glavn im raz log om, da ova j dio ge og ra fs ke na uk e nije sa

vršeno iztražen, jer mu je

g r a d j a

u rukop isi h po knji žnic ah i ar -

kivih

sveudilj za kop ana .

L e t t e r

a d i M a t h e o d e B e n i g η о ( В e g η n о ) a F r a n -

c e s c o A f f a i t a t i , s c r i t t a d a M o z a m b i c o 3 . A p r i l e 15 0 3

c l . VI , cod. 2 7 7 . Contar ini) . Ko de ks pod ovim bro je m

sadržaje

više

rukopisnih s tva ri, medju koji mi se nal aze dv a pi sm a od po me nu to ga

pisca.

Prvo pismo

nosi

oznaku „exempktm (Abozzo, Entwurf) , što

bi značilo koliko

n a c r t

pism a, što trgo vci običava hu о znatnijih

poslovnih

dopisih

za dalju porabu pridr žav ati . Pi sm o j e prilično obširno

začeto „а di 3 0

maržo 15 03 , in

m a r e

; a do vr še no „in Mon za mbien a

di 18 aprile

1 5 0 3 .

P is ac se p odp is a „ e v o s t r o f a c t o r e ; a

s t r a g a je naslov pismu : „ s p e c t a b i l i d o m i n o s e r F r a n c i s c o

A f f a i t a t i , C r e m o n e n s e . D r u g o j e p is mo o bs ež ni je , od i st og a

j e dan a i godin e kan o i prv o,

nosi

pišč ev podpis, ka no što čit aše

Morelli „Matheo de Beg nin o ili Ben ig no (? ) in Mo nz ab ic h . P i s m a

su u obće, navlas tito dru go, toli rd ja vo pis ana , da uz sav na po r

nije moguće mno ga mjest a pročitat i . P r e m d a je

podpis

pišče v vrl o

nečitl jiv, nu ipak mu nije prez ime Morel l i jev B e g n i n o i li B e

n i g n o , već po svoj prilici , ka no što mnogi vještaci čitaše „d i


4/32

s e r G r i m о ili G m in о (? ). Pi sm a su pisana na jez iku talijan-

sk omu pro stij em one dobe, je zi k je u dru gom pismu na mno gih

mjestih toli

iz op ač en tudjirni izr azi , r e ć bi portugalskim] , da kn ji

ževn ici vrl o vješti sta rij emu tali jans komu jez iku ne mog oše mno

gim iz raz om u t r a g ući . T o je pobudilo sumn ju, nije li mo žd a

pisa c rod a port uga ls ko ga, te slabo vješt talij anskomu jez ik u, na

pisao svo jem u talija nskom u gospo dar u pismo izvorno mož da na

svojem mat eri nsk om je zi ku , pa ga pretočio na svoju pok var enu

talijanšti nu ? Al je zi k pr vo ga pisma toga ne potvrdjuj e, pač e iz

nj eg a izvod imo, da j e pisac bio zaist a r odo m Tal ij ana c, što mu

j ez i k u pr vo m pism u u sv ak om pogle du znat no čistiji. Mi dr ža sr ao

d a

ćem o d rug o tež e čitlj ivo pismo i mno ge nerazuml jive izr aze

prvi m pi smo m isprav iti m o ć i , je r mišl jasm o u prvi mah, da je

dr ug o pism o s mal im i ra zl ik am i pr vo ga priepis ; al se u nadi p re -

vari smo, je r ob a pisma, pr em da u bitnosti isto sadržaj u, i pak su

glede sl oga toli razl ič it a, d a se je dn o s dru gim ispr avlj ati ne da,

pače

bismo se usudili tvr dit i, da se u njeko jih okolnostih medj u

sobno pop unj uju . U ostalom pi sma su za historiju geog raf ije i tr

govi ne zna tn a, j e r se odnose na drugo puto vanje Va sk a da G a m a

u Indij u, a pi san a su na p ov ra tk u piščev u u Moz amb ik u, dak le

pod kona c dru gog a Mag el ano va poduzeća.

Pošto poduzeće P. K a b r a l a u Indiju god. 1 5 0 0 nije dobilo žu-

djena us pj eha , na oru ža port ugal ska vlada brodovlje od dvad eset

bro dov a te pov jer i zap ovj edn ičt vo isku snomu i s indijski mi odno

šaji vje štom u ad mi ral u, čuveno mu Vasc o da Ga ma . Por tug al ski

su na ime geogr afs ki obreti dospieli , pošto u Malindi pre uze ar ap sk i

pilot da pr ov ed e njihov o bro dovl je m ore m, na kojem obst aja še od

davnih vr em en a uredni bro dars ki prome t č a k u Ja po ns ku . Od

t a d a riedkimi izni mka mi nijesu više Po rtug alci nastojali oko ob re-

t e n j a nepozn atih zem alj a , ve ć se trudi še da trgovi nu riedki mi i

dra goc jen imi plodi nami Is to ka posvoj e. T o oružano brod ovlj e bješe

ponajviše t rg ov ač k o, koji m Vas co da Ga ma nastupi u prolj eće

god. 1 5 0 2 svoje drugo putova nj« za Indiju. Poče tk om t j e r a l a se

indijska trg ovi na u Po rt uga ls koj drža vni m brodovljem, koje no je

služilo

u dvo jak u svrhu , na ime kano trgo vač ko i boj no; đocnije

su pa ko rabili osobiti tova ril i brod ovi do 2 tonelata caracas).

T r g o v a č k o j e brodovlje redovi to

odplovilo

svake godine iz Lisabona

mj ese ca vel ja če ili o žuj ka, a pr ać ah u ga r a d i sigurnosti or uža ni

br od ov i, što j e u Mlet cih ve ć u 1 3 . stoljeću

bilo

zakonom u re-


5/32

s tvar i ;

al se štampaju u malenom broju otisaka, koji se rodbini i

prijateljem

poklanjaju, da piscu j ed v a je da n oti sak preos ta ne, do

čim u knjižar u ta kov e s tv ar i na ra zpr oda ju ni nedolaze. Bu du ć da

takove prigodne razprave, ma bile sa dr ža je m na jredje , niti su u

bibliografiji pobil ježene, niti su u tr gov ini , zat o su u lit era tur i ne

poznate, a tudj;m st ru kov nja kom pos ve ma nepris tupne.

Učeći

izv ore za historiju sr edo vj ečn e kar togr afi je i geo gra fski h

obreta,

prihvat ismo ponajprije st ariju kar togra fiju,

radi

koje pre-

tražismo

godine 18 58 i 1 8 6 0 mle t ač ke knjižnice, a godine 1 8 5 9

carsku

dvorsku knjižnicu u Beču te svekol ike s tare izvorne ̂ karte

što se u tih knji žni cah hr ane , izt ražil i i opisal i, da se ba r zna de

gdje se što u tom pogledu tr aži ti ima đe. Mitt heilungen d er

к к

geogr Gesellschaft II I und I V

J a h r g a n g ,

W ie n 1 85 9 und 18 63

Programm

des Gymnasiums zu Warasdin I 8 6 0 . Ve ć ta da opazismo

da

ima u Mletcih nepoznatih i nešt ampa nih putopisa u rukopis ih,

koje bi valjalo iztražit i, ocienit i ili ba r bibli ogra fski popisati . K a d

poslije deset god ina , u školskih praznicih minule godine

1 8 7 0 )

opet

nav eza smo sv oja prija šnja studija, nije na m bila nam jer a, da jih

možd a nas tav imo, po što iza to ga udar is mo drugi mi zuans tv enimi

putev i. Ov aj put odlučis mo izt ra žit i st ar ije ru kop is ne putopise ili

izvješta je mlet ački h putnika i posl ani ka о putovanju u

C a r i g r a d ,

što bi se nalazili u rukopi si h u knji žni ca h mle ta čki h sa hra njen i.

Poznavajući

običa j sta rijih m le tač ki h putni ka, koji su re vn o i vje što

bilježili s va što su na put ov anj u motri li i iskusili , sudi smo da ima

biti u Mletcih sa čuv ani h ta kod jer putnih dnev nik a onih ml eta čkih

poslanstva, koja republika sv.

Ma rk a

ra znimi pri goda mi izašiljaše

к sultanovu dvoru u

C a r i g r a d .

U tih na im e putopisih

naslućivasmo

da

bi imalo biti dra gocje nih geogr afs kih, etnogr afs kih, sta tis tičkih

i drugih podataka о ta dašnjih odnošajih zema lja i nar oda Ba lk a ns ko ga

poluotoka. Ti m bi putem

bili

imali j ur v e uda rit i noviji putnici i

znanst veni izpitaoci Ba lk a ns ko ga poluot oka , što bi im

bilo

toli

mučan posa o u mnog om pogledu olahkot ilo. Gle de sta rijih dak le

putovanja

po Bal ka ns ko m poluotoku pretr aži sr no dotični odiel ruko

pisa uknjižnici sv.

M a r k a

i m u z e j a

C o r r e r ,

a uz put iz tr až is mo

i pobilježismo sv e ru kop is ne putopis e, što su se medj u rukopi si u

obojih knjižni cah sa čuva li. Iz niže sl iedeć ega popisa tih putopis a

uvjeriti

će se st rukov njac i, da nije sv e pozna to u historiji geo gr af sk e

l i terature

što j e u dotičnih knji žni ca h sa hr an je no ; te p rem da su se

stariji

mleta čki književni ci s putopisi mlet ački h putnika osobito


6/32

zani mali , đa j e jo št e ko je št a pre ostal o, če ga nijesu pozna vali. Mi

se nije smo osv rt al i na putopi se n. pr.

M a r k a

Pol a, Odo ri ka i dru gih

gore spo menu tih glasovit ih putnika, kojih su djela njekoli ko puti

j u r v e na št am pa na i tu ma če na ; ostale smo r ukopisne putopise, kan o

što su u imenic ih pobilježeni, iztražili i njihovu znans tve nu cie nu

uvaži li. Ovi pa bir ci sta rij e putopisne l iterat ure , što je u rukopi sih

preostala, po ka za ti će b ar što se u toj struci u dotičnih knji žni cah

sačuvalo, te đa se ba r zna de , gdje se što u zna nst venu pora bu tra žit i

ima.

Iz me dj u tih i drug ih rukop isni h putopisa i geo graf ski h dje la

što su se u ml et ač ki h i drugih talijanskih knjižn icah i zb irkah

sačuvali , val jalo bi sustavn u zbi rku starijih geografski h i zvor a

p r i -

rediti,

kan o što j e par iž ko geog rafs ko družtvo sn ek oj im i starijimi

putopisi (R ec ue il de Vo y ag es ) pokuš alo ; to bi imalo biti, k an o što

već j edn om pri pomenusmo ( Ra d X I . str. 2 3 8 ) , zadaćom talijansko ga

ge ogr af sk oga druž tv a, koj e bi si time za znanost znamenitih zas luga

steklo ; j e r bi st ru ko vn ja ko m postalo pristup no, što je za sada ne-

poznat o i u praši ni koj ek ud a zako pa no , dočim su publikacije lokalnih

historijski h dr už tv a manj e poznat e i tež ko pristupne. Napo kon sve-

srdno

nam se zahval iti val ja rav nat elj u knji žni ce sv.

M a r k a

gosp.

J o s i p u V a l e n t i n e l u i čuvaru muzeja

C o r r e r

gosp.

N i k o l i

pl. B a r o z z i , š to su n am u t om

poslu

prijateljski poma gal i, a

navlas tito posljednj emu, koj na m tak odje r

izhodio

pristup u nje koj e

druge mletačke knjižnice.

Knjižnici sv Marica

upisano j e u k at al og u r uk op is a ( A p p e n d i c e d e l c a t a l o g o

d e i c o d i c i i t a

1

i a

η i ; c l a s s e V I : i s t o r i a

c i v i l e

e g e o -

g r

i a

više

pu topis a i podobnih geo gra fsk ih djela, med ju koji mi

su znatni ji ovi :

D e s c r i z i o n e d e l m o n d o ( GUI, 5 , cod.

X X I V

fasc . 125);

ruk opi s pr ve polovi ce 15 . sto ljeća, pisan na papiru u 4. , ime se

piscu ne zna, razs viet ljen prostimi kar tog raf ski m

n a c r t i .

Ovo j e

obća geogra fija te je n a Pt ol ome js ko m sustav u osnovana, j e r se u

uvod u to ga djel a nav odi : „quest e sono tut te le pro vin cie poste

p e r

Pth olo meo , c on le d istanc ie e loro alteze". Na poč etk u 15 .

stoljeća

raz pro str ani o se na zapadu grč ki te kst Ptol omej eve geo-

grafije s ka rt am i Agathodae monov imi, je r do tada se pozn aval a

samo a str onomi ja veli koga Al eks and rin ca iz arapskih priev oda.

P u t e m

Pto lom ej evi h sk ri ža lj ak a upozna se opet zapad na izmak u


7/32

koji svojimi putovanji i djeli dično mjes to zau zim lju u historiji geo

grafskih obreta. Put ova nj a 2 6 godina,

1 2 7 2 — 1 2 9 8 )

M a r k a P o l a

po

T a t a r i j i ,

Ki ta ju i Indiji, te nj ego ve ta mo šn je o bre te u važ uj e

znanost tek najnovij e dobe, po što su zn an st ve na put ova nj a u sr e

dišnjoj Aziji i odk ri ća stari je kit ajs ke geo gr af sk e i stat ist ičk e lite

r a t u r e vjerodostojnot njegovih pripoviedanja zasvjedočila Knji žev

nik 1 8 6 5 , str. 5 4 7 — 6 6 ) . N i c o l o i A n t o n i o Z e n o , dv a pleme-

t a Mletćanina, donesoše u Mletke prvu vjernu sliku о na jkranjem

sjevero-zapadu, naime

F a r o e r a h

Islandiji i Groenl andij i Ra mus io, Na-

vigat . e Viaggi , tom. II ) . M a r i n S a n u d o s tari j i ), t emel ji ti po

znavalac istoka Armenij e, Palest ine, Arab ije i Eg ip ta )

predlagaše

kršćanskim okrunjenim glavam u svojem djelu pisanom 1 3 0 6 - 2 1 .

S e c r e t , fidel, crucis, l ib. II I. ) kri žar ski rat proti Mu ham edan cem ,

d a

odvrate indijsku t rgovi nu iz C rv en og a mo ra na Perzi jski zaljev

i na Trebizondu, te time mame luč koj držav i u Eg ip tu životnu

snagu da uztegnu.

N i c o l o

C o n t i , mletački trgov ac, b ijaše jedin i

putnik 15 . stoljeća, koj istočn u Indiju pr opu to va Ku ns tm an n, Ke nn t-

niss Indiens im 1 5

J d r t . ,

München 1 8 6 3 ) . L u i g i C a d a m o s t o,

mleta čki gradj ani n u polovini 15 . stoljeća) bijaše glede geograf

skih

obr eta na zap adno j obali Af ri ke, što M a r k o Po lo na jug u i

istoku Azije Ram usi o, tom . I, fol. 11 7. P r o g r a m m des Gy mn . zu

Varaždin,

1 86 0 , S. 1 0) . P ut ov an ja J o s a f a t a B a r b a r o 1 4 3 6 )

mleta čkoga tr gov ca u Ta nu , po juž noj Rusiji, Ta ta rs ko j i Perziji,

p a putovanja C a t a r i n a Z e n o i A m b г о g i a C o n t a r i n i po

Perziji

znatno

razm aknu še geogra fsko pozna vanje dotičnih kr aj eva

i naroda. I v a n i S e b a s t i a n C a b o t t a 1 4 9 7 ) stekoše neumr lo

ime u geografskih obretih amer ič ko ga sjever a. Napokon F r a

M a u r o ,

najglasovitiji kos mo gr af 15 . stoljeća

cosmographus incom-

parabilis) i najučeniji poz nav ala c geograf skih ob re ta ; njeg ova j e

_glasovita k a r t a mappa monđo), to najznam enitij e kar tog raf sko djelo

srednjega viek a, bila kaži pute m u odk ri van ju obiju Indija, oko Af ri ke

za

istočnu, a putem At la nt sk og a oce an a za zapa dnu Indiju i Am e

riku Pl.

Z u r l a ,

il Mapp amon do di F r a Mau ro, Ve nez ia 1 8 0 6 ) .

Osim pomenutih putnika, koji svojimi obr eti geog ra fs ko m zna

nošću pokrenuše,

bilo

je još te drugih mletački h putn ika: uče nja ka

i diplomata, naobraženi h t rg ov ac a i

b r o d a r a ,

koji ako i nijesu bili

čuveni geo graf ski obret nici, svojimi su put ova nji ipak pružili znat

nih priloga к poznav anju z emalja i nar oda , raznih gr an a znan ja i

umienja, jezika,

običa ja, tr gov in e i dr. S to ga gledišta mot ren i pu-


8/32

topisi doti čnih pu tni ka uvaži ti se imaj u u nauci , te im se mj est o

u historiji ge og ra fs ke lit erat ure uskratit i nesmije ; navlasti to pu

topisom iz 15 i 1 6 , st olj eća iz one na ime dobe, kadn o li te rat ura

nije odv eć obil oval a takov imi proi zvodi, kao u đocnije doba. Bu

duć da Mletc i po svojoj kulturi, političkih, tr go vač ki h i bro dar ski h

ođnošajih pred nj ač iš e svojimi putnici i poslanici ostalim nar odo m,

j e r bi jah u re vn i i vješt i u saku plj anj u i ču van ju zname nito sti , što

su po tudj ih ze ml ja h vidj eli, ili našli po pucini mo rs ko j ; za to

s t a r i j a ml et ač ka li te rat ura u pogledu starijih putopisa ili putnih

izv ješt aja i geo gra fs ki h djela nadkrilj uje tadašnj e liter ature

svih

drugi h na ro da . Nje koj i noviji mletač ki književ nici na stoj aše sak u

piti putopise ma nj e poznat ih mlet ačkih putnika. Mar ko Fo sc ar in i,

čuveni hist orik ml et ač ke književn osti, na umi napisati uvod za drug i

svez ak prv e knji ge svoj ega djela

Letteratura Venesiana,

u ko je m

uvodu nakanio razpravljati

о napredku

Mle tča na u nautici i geo

grafiji

od najd avni jih do najnovijih vr em en a ; a k r a j toga osobito

о

ml eta čki h put nic ih po raz nih kraj evih svieta. T aj uvod preo sta

piš čev om s mrt ju ža lib og nedo vrše n, odloma k je, koj sad rža je sam o

obći dio,

а о putni ci h

razprav ljaše jedino

о putovanjih

M a r k a

Pola

( D e i v i a g g i a t o r i V e n e z i a n i . F r am en t o inedito del lib. V.

della

L e t t e r a t u r a

vene zian a di

M a r c o

Fos car ini . Appendice all ar -

chivio storico italiano, tom. I V. F ir en ze 18 47 , pag. 9 6 — 1 2 5 .

Učeni

g e o g r a f kardinal P lac ido

Z u r l a

na št am pa u svojem djelu Di

M a r c o

Polo e degli

a l t r i

viag giat ori veneziani, 2 tomi, Venezia 18 1 8 ) nje-

koliko putopisa nepoznat ih mlet ačkih put nik a.

1

I. Morelli kn jižn i

č a r sv. M a r k a priobći putopise njekojih naobraženih mletačkih

putn ika ma nj e poznatih Dis sert azi one intorno ad alcuni via ggi ato ri

eruditi veneziani p o c o n ot i . Operette, vol. II . Venezi a 1 8 2 0 .

2

Iza,

toga

naš ta mp an j e po koji putopis mleta čki razni mi pri goda mi. U

Italiji,

a nar oči to u Mletc ih j e obi čaj , da se prigod om vje nč an ja

pe r

noese odličnijih za ru čn ik a ili kojom dru gom sveč ano m zg o

dom nješto na št am pa . Ova ko vi mi prig odam i kadš to se priob će ri edk e

Izmedju manje poznatih ističemo putopisce : Catherine Zen, Ambrogio

Contarini, Luiggi Roncinotto, Cesare dei Feđerici e Gasparo Balbi,

Pietro Querini.

Paolo Trevisano, Giovani Bembo, Pelegrino Brocarcli, Ambrogio

Bembo,

Giannantonio Sođerini, Benedeto Dandolo, Buonaiuto Albani,

Tomaso Gradenigo, Niccold Brancaleone, Antonio Priuli, Carlo Maggi i

Cecchino

Martinello.


9/32

cijeno ; vr ać al o se pak o n at ra g u pro si ncu , čes to u siečnj u, a cie lo

putovanje u Indiju i nat rag traj aše 18 mj ese ca. Tr g ov c em

bilo

je

slobodno ukr cat i svoje trgo vin e na dr ža vn e brodo ve , ak o su d rža vi

u ime broda rin e 3 0 post ota ka od vriedno sti tr go vi na platili, t r g o -

vanje bilo im je svimi proizvo di dop uš će no , izu zam pep ar , štono

si je portugals ka vlada kano monopol pri drž ava la.

P i s a c pomenut oga pisma bješe t ak odj er ad mir alo v suputnik na

ovom pod uzeć u, te se ime nuj e, ka no što gor e prip omen usmo tr

govačkim poslovodjem factore), j er je , ka no što se iz pi sma r a z a -

b i r a ,

u raču n svojeg a gosp odar a Fr an ci sc o Affaitato, Cre mo ne nse )

uče stv ova o u trg ova nju mir od ij am i, što su za onda Po rt ug al ci i

drugi s njimi zd ruž eni vodili u indijskih krajevih. Odiel brodovlja,

koj im je naš p i sac putovao, o ti snu s e p r v o g a t r a v n j a 15 02 iz

L i s a b o n a , ploveć oko Af rik e za M al a ba r , naroči to za Kal iku t,

K a n a n o r

i Koči n, najznamen itija tuda šnja tržišta indijskih mirodja,

d a

s tamošnjimi vladari uglave u ime kru ne tr go va čk e sv ez e, a

trgovci

i posl ovodj e da na ku pe što više mi rodija. Pi sa c stignu 18

s r p n j a u Mos ambi k, 2 3 u Quil ou, gdj e se sasta s ad mi ra lo m, a

1 8

kolovo za u Andžedi vu A n g e d i v a ) ; plov eć dalje južn o-za -

padnim polugo dišnj akom mo un su no m) doplovi, bavivši se podulje

u Kananoru Cavanor) i d r ug d je , 1 8 l ist opa da u P a n d a r a n e

P a r u p a n u d a ? ) , 5 milja od Kal ik ut a, a 7 stu den a prispj e u Ko či n

C h о c h i n . U pismu se na tan ko opisuju sve sgode o vo ga pu-

t o v n j navlastito ob osvojenju a ra ps ko ga tr go va čk og a broda plo-

ve ć a

iz Mek e s cielom tr go vi no m,

о bo mbardovanj u K al i kut a da

osveti sm rt svojih zem lja ka , koj i su na

prijašnj em podu zeću prie-

v a r o m

postradali ;

о ra znov rstn ih mirodijah i njihovih cienah,

što

nak upo vaš e u lukah i ndijskih. Po što su brodovi mir odi jam i na

k r c a n i , odplovi brodovlje sjev ero-i stoč nim polug odišn jakom te stiže

oko 18 tr avn ja 15 03 u Mo sa mbi k, gdje j e ovo pismo zavr šen o i

dalje upućeno. Brod ovl je se sre ćno povr ati u Por tu gal sku , na kr ca no

obilnim to va ro m mirodija i drugih dra goc jen ih trgo vin a, a kan o

što iz pisma razabiramo, vozilo j e 2 4 . 0 0 0 ka nt ar a pepra, oko 2 5 0 0

k a n t a r a cimeta , 1 0 0 0 k. brasila, 5 0 0 k. gvozdika ,

3 0 0 0

k. gju m-

b i r a ,

1 5 0 0 k. mušk atni h) o ra ša ka i drugi h mirodij a. U potanje

ocjen jiva nje ovo ga pisma ne misli mo se ovaj put upuš ćati , što

nam nijesu pri ruc i potrebiti i zv or i, pa što mislimo , bud uć da

oba pism a prep isasm o, ob istom pre dm et u u svo je vr ie me obširni je

progovoriti.


10/32

Ob istih portu ga lsk ih putovan jih u Indiju nalazi se u istoj knj iž

nici (cl. VI, cod. 15 3 ) suvrem eni ruko pi s, kojemu je naslov R e -

l a z i o n e d i L e o n a r d o d a C a M a s s e r a l l a s e r e n i s s i m a —

r e p u b l i c a d i V e n e z i a s o p r a i l c o m m e r c i о d e i P o r t h o -

g e s i

1 4 9 7 — 1 5 0 3 , j u r

našta mpan o u Appen dice all Arc hivi o

storico italiano, To m. II Fi re nz e 1 8 4 5 . Po što obretoše P o r t u -

ga lc i morski put u Indiju te time nanieše istočnoj trgovini mle

tačkoj smrtni u d a r a c , slala j e rep ubl ika sv. Marka svoje ljude u

Lisa bon , đa j u izvieste о portugalskih poduzećih trgov ačkih. T a

kovo j e i ovo iz vj eš će , u ko jem se opisuje prvih pet po duz eć a

Por tug al skih u Indiju (do

1 5 0 5 ,

pr em da na kratk o, nu ipak do

lazi po koj i po datak što u drugih suvremenih izvorih ili ma nj ka

ili se ne su dar a. Dr ug o se Mage lano vo putovanje naz ivl je pra vo

četvrtim (por tugalskim) pod uze će m, koje se

dielom

u vel jači i

dielom

u trav nj u god . 1 5 0 2 s 21 brod om zaputilo u Indiju, od

kojih se samo 16 bro do va 11 listopada 1 5 0 3 u Por tug al sku po

vratilo ;

dovezlo

j e do

3 0 . 0 0 0

k a n t a r a raznih mirodija, a ponajv iše

pepra

; dočim drug i izv or i tvrd e (O. Peschel , Zei tal ter der E n t -

deckungen, Stuttgart 1 85 8,

S . 5 7 9 ) ,

da se samo 13 br od ov a 1

rujna

1 5 0 3 , a drug i opet da se ad mir al 10 studena 1 5 0 3 u Po rt ug al sku

povratio

(Külb ,

Länder

und Völk erk unde in Biogr aphien, I. B .

Berl in 1846, 5 . 6 5 4 . Ovi će se podatci kri tičk i uvažiti pr igod om

zna nstv ene ocj ene pomenu tih pisama . Zna tniji u ovom izvje štaju

vidi

nam se p rida tak koji govori u obć e

о portugalskih putova

njih u In di ju , ko ja se poduzi maše u veljači, ožujku i tr av nj u; о

brodarenju

po

visini

sunc a porabom astrolabij a kano

tadašnjoj

novo j na uc i; na vo de se nadalje mjesta u kojih se Po rt ug al ci obi

čavahu

uz put izk rc ava ti ili pr ista ja ti; te mirodij e i njihove ciene,

što se u pojedinih

indijskih

lukah pr o me ć u, a tamošnj e se mj er e

i ciene s tada šnj imi ml je tač kim i poredjuju.

I t i n e r a r i о d i s e r P i e r o Z e n , s t a t o o r a t o r a l s e r e -

n i s s i m o

s i g n o r T u r c h o , f a c t o p e r M a r i n S a n u d o , a d i

7. m a z o d e l 1523 c l. VI cođ. 2 7 7 ) . Ze no bi izaslan od re

publike

mletačke

к Sol imanu

đa mu čestita što j e osvojio otok

Rod.

B udu ći u ca ri gr ad sko m dvoru ljubezno primljen, dobije uje

dno nal oge na sa nd ža ka grado va Dal mac iji susjednih, da ne bude

na nepriliku pod ani kom mleta čkim. Sanudo je po dnevnicih po-

slanikovih sastavio ovaj putopis, iz kojega se r a z a b i r a , da j e Ze no


11/32

per levante) , „а 6 m. per cam pag na si tro va flume S t r u m e z z a ,

che nasse m. 6 sopra Sophia e

vienne

di maest ro tra mon ta na et va

in ostro si roc co. Odtuda ( 2 5 m. per gr ec o lev ante ) u Sa mo ko v

_ ( S a m a c c o )

„e nt ra mm o in una c am p ag na di m. 8 se ra ta da monti ,

che hanno se mp re la neve sop ra (Ri lo odnos no Kjustendže Balkan):

si passa un fiume chiam atto I s c h e r , il quale corr end o in gr eco

tramontana a miglia 1 5 0 ent ra nel D anu bio ". Iz a toga u Ba nj u

( C h i u s t e m b a g n o m, 1 4) „ pe r g re c o n as si a la M a r i z z a

E b r u s ) ,

un ra mo Mari zz a picc iola" ; za ti m u Sa r i mbe g ( S a r a b e

с h m. 2 6) ,

a r t a r Basardž ik ( T a t a r b a z a m. 12 ) i Fi l ipolje (m. 2 4 per le

vante ) ,

„ci tta posta fra qua tro

colli

ar id issi mi , vi pass a il fiume

Marizza,

sopra il quale un ponte beliss imo di 3 0 voltie.

-

' Odovud

u C o g n u s (? — m 28, casale non gran de) , S e m i s c h i (m. 2 6

per s irocco levante, — Semiéin) , A r m a n i n (per s irocco m. 20 .

H a r a r a a n l i j a , P o n t e d i M u s t a f f a ( pe r s ir oc co l ev an te m.

2 0 , „qui vi si vo lta la Ma ri zz a in ostro, apr es so a

colli

pe r mi glia

doi, sopra vi è fatto il ponte di 2 0 voltie, di pie tra vi va , lo ng ez za

7 4 0 piedi, lar gezz a 2 0 ; nada lje putem Drin opol ja ( 1 6 m. per le

vante, alquanto per sir occ o) „per la valle délia Mar izz a, la quai

volgendo in levante c o r r e fin A d r i o n o p o l i , r ic ev a ivi t re al tri

fiumetti :

Τ ο

с i о (Tundža) , A r d a (Arda) et

Ε η

о s (možda Erkinus

E r k e n e h ? ) ; od Drin opol ja (iza

C a r i g r a d a

i K a i r a treći gradu

carstvu) „per sirocc o lev ante, per c am pa gn e pocc o coltiva te al,

B o r

g a s (m. 2 8 Be rg as a) per sir occo fin S

с h i b a d a (S ei dko j ?) ,

poi per levante

C l i i u r l i (m. 28 per os tro s irocco. — Tšo rle ) :"

iza toga u Sil ivri ju ( S i l i v r e a , m. 20 ) „ t e r r a ant ica posta a can to

de la marin a detta Sillim bria;" na pokon u P e r u dospješe 2 ko

lovoza, „h av en do tanto nel v iagg io patito, che a mio

giudicio

e

molto bene ricompensato il piacere dell ha ve r veduto, dal gr andi s-

simo des saggio et incom odo de cos i longo Camino." Od Olguna do

C a r i g r a d a putov aše dakl e od 19 lipnja pa do 2. kol ov oza .

О r a t -

no m brodovl ju napok on s e navod i : „1е ga lè re agiong iono ho ra il

no. 1 23 , hanno fuori Г a r m a t a di 8 0 gal er e, 2 0 alla g ua rd ia del

Arc ip el ago , 5 alla gua rd ia di Al es sa nd ri a, 4 a Rod i, 3 a Metel ino,

con

quelle

del Arcipelago

šaran o 4 0 ; se ne fabricano 3 0 ; tutte",

osim

admiralove, koja je n a 4 ) „ s o n o da tre rem i per banco, et sono 2 5

banc hi. " Sto pa ko drž imo ob ov om putopi su, ka no i podobn ih što

će sliediti, kaz ati će mo pod ko na c ove obzna ne.


12/32

D i a r i o d e l v i a g g i o f a t t o d a G i а с о m о S o r a n z o , a m-

b a s c i a t o r e p e r i l r i t a g l i o di M e h m e t f i g l i u l o d i A m o -

r a t i m p e r a t o r e d e T u r c h i Γ a n n o 15 82 c l. VII . cod. 88 2) .

Republika ml et ač ka odasla raznimi prigodami u znak prijatelj

stva

svoja poslanstva

к sultanovu dvoru u

C a r i g r a d ,

koja

vrativši

se obič avah u napisati i zvje štaj u

obliku

putopisa, nav odeći sve

znatni je što se pu te m i na d vo ru motr ilo i

iskusilo.

Ova kov i iz

vješt aji, odnosn o putopisi nij esu riedki, navl asti to oni, koji opisuju

morsko

putovanj e u C a r i g r a d . Ta k o v se putopis nal azi u ist om

k od eks u a nas lov mu j e : , , R e l a t i o n e d e C o n s t a n t i n o p o l i

d i m o n s . G. F r . M o r e s i n i , c h e fu p o i c a r d i n a l e ,

r i t o r

n a t o d a S. A m u r a t Г a n n o

1 5 8 1 .

О istom pako Soranzi

primjećuje

Fo sk ar in i (Viaggiatori Veneziani , loc. c it . pag. 2 3 ) :

„dal cui eru dito e ma gni fi co ge nio si posta insieme un a delle

pui scelte e copio se li bre ri e che in Ita lia si cont ino". U go re po-

men uto m putopisu opis uje poslanik Sor anzo svoje putovanje mo re m

u C a r i g r a d ne im ad e u njem ništa nepoz nata, os i m njekojih sta

tističkih podataka о prihodu i vojsc i : „ L ' e n t r a t a del Signor e e

compotato

li da ci j et al tr e rend it e 10

millioni

d oro, se nza pero

i tima ri, che impo rta no 18 millioni. L a militia che si tr ov a se mpr e

pronta nel regno del

Turco

ha

1 5 0 0 0 0

cavalli di timaro,

cioè ter-

reni assegnati, 1 2 0 0 0 cav al li paga ti g iornalmen te de tes oro del re ,

che sono suoi gen til huo meni,

1 2 0 0 0

gianizzeri fra

quelli

che sono

aile frontière et aile p o r t a .

„ R e l a t i o n e d e l l e n a v e d H o l l a n d a d e l p a s s a g i o

s c o p e r t o d e l l o

s t r e 11

о d e l

m a r e

s e t t e n t r i o n a l e d i

s o p r a

l a N o r v e g i a i n f i n o a l l O c e a n o o r i e n t a l e s o p r a

l a

T a r t a r

i a, e t l a C h i n a a l l a l t e z z a di g r a d i 7 5 . D a t a

i n E n c h u s e n i l p r i m o d i o t t o b r e 1 5 9 4 . (Cl. VI. cod. 107).

Gradjani En kh uiz en a u Nizo zems koj (u sjevero-hol andskoj pok ra

jini) izaslaše dva broda, kojim bjehu vodje Cornells Nai i Barent

Tetgales,

kojim pridru

žiše

amst erda mski gradjani još te dv a br oda

s nalogom, da na s t oj e dotaknuti se otok a Va j ga č te dalje ploviti

prema sj ev er o- is to ku ili ist oku sj evero -ist oku dok ne bud e mo re

smrznuto ; u La po ns ko m mor u razdru že se amster odams ki brodovi

od svojih dru gov a, j e r ih ge og ra f P e t a r Plancius savjetova, da ne

plove tiesnom Vajgačkim već oko

Nove

z em lj e, ili ak o mog u

ravno

к s jevernom

stožeru.

Baren t

doplovi 10 srpnja uz

Novu

ze ml ju do 7 3 ° 5 sj ev ern e širine te nast avi svoj put uz zap adn u


13/32

kutu; pridana su i mjes ta , iz koj ih dol aze m ir od ij e; a u obće ne

ima de u njih po gotovu n i š ta , što ne bi već

bilo

u navedenih

putopisih sadržano. U istom se svezku nalazi j oš te jed an putopis :

S u m m a r i o d e i t i n e r a r i o d i d . F r a n c e s c o d a T o l m e z z o ,

d o t t o r ,

q u a n d o fu m a n d a t o p e r l a S i g n o r i a a l r e с a t-

t o l i c o . O vaj j e

izvod

napisao Sanudo. Pu tn ik j e sve znamenito

sti

točno bilježio, u osta lom s tva r je sasv ime obi čna .

D e s c r i z i o n e d e l v i a g g i o p e r t e r r a C o n s t a n t i n ο -

ρ ό 1 i e d a l e c o s e p r i n c i p a l d e l p a e s e (cl. V I, cod. 1 0 5 ) .

Iz

sadrž aja ovog a bezimenog a putopisa r az ab ra sm o, da ga j e na

pisao tajnik njek oga mlet ač ko ga posl ani ka, izasl ana u

poslu

dr

žavnom od republike u

C a r i g r a d

Pi sa n j e , k ano što se čit a u

poglavju „ d e l i a o r i g i n e d e T u r c h i " , oko godine 15 59 , je r

se medju ostalim izti če: „So limano hav en do re gn ad o fin ho ra per

spatio di anni 3 9 " , a da bi št am pa n bio ne mogo smo u

t r a g

ući.

Putnici

bjehu u osta lom naobraže ni i bis tro umni motrit elji , j e r ni

jedna

stvar

ikoliko

zname nit a, bila pri rod na, ili druge koj e vrs ti ,

nije izbjegla njihovoj pažnji . Osim što točno opis aše svo je puto

vanje,

gov ore u tom izvještaju ta ko dje r

о

Carigradu

о postanku

otomanske

k u ć e ,

о Solimanu i njeg ovoj dj eci о

podloženih po-

krajinah,

divanu i ja ni ča ri h, vo js ci , vojevanj u i

о arsen alu. U

obće ovaj je putopis svojim sad rž aj em vrlo znatan, je zg rov it o na

pisan, kano što su riedki tal ijanski putopisi iz one dobe, i zvješ-

ćujuć vjerno

о

tadašnjih odnošaji h turs kih. Mi će mo p roći samo

putopisni dio, te iztaknuti znatn ije po datk e, j e r se odnose na pu

tovanje

po kr aje vih ba lk an sk og a polu otoka, koji su jo št e navie k u

geografiji slabije poznati,

о kojih kr aje vih nam je svaki poda ta k

iz starije dobe dragocjen.

Putnici zapute se 6 lipnja iz Mletaka

brodeć uz obalu istarsku,

dalmat insku i ar ba nask u do Olg una . U ovom se raz djel u put opis a

opisuju gradovi i otoci, uz koje ploviše, ili gdj e pris taj aše, ka da su

kuda

došli

i koliko je jedn o mjesto od dr ug og a uda lj eno , a ta je

udaljenost ozn ače na u talijanskih miljah ; sv ak og a na i me mje st a

opisan je položaj i znamenitosti, obseg otoka, duljina i širi na ka

nala.

U ob će dolazi toli znatnih i točni h topogr afsk ih pod at ak a,

kano u najboljih mletačkih putničkih izvještajih one dobe.

О Du

bro vni ku se medju ostalim na vo di:

„c itta

assai nobile é a canto

al

mare in assai bel sitto benissimo habitata; i cittadini quasi tutti

sono mercantï di

natura a v a r i

et dati in tutto al gua dagn o viveno


14/32

republica con

certi

magis trat i c r o a t i a modo lo ro ; sono trib utari j

al sigr. T u r c o , et egli mandano 1 2 . 0 0 0 scudi ogni anno ." Do 0 1 -

gu na dakle (fine della Hil ir ia et principio della Alba ni a)

vozilo

se

morem, a od o vuđ zaputi se po slanstvo na konj ih kopnom u L j e š .

Što se dalje о tom predjelu navodi, re ć bi, kano da je crp eno iz

novijih putopisa: u zaljev koj se d r i n s k i m nazivlje „sboccano

quatre gr an fiumi, la B og gi an a, Is sam o (I šmi ), Matt hia et lo Drino ,

ma

de tutti e ma gg i or e la Bog ia na , la quai na scen do da gra n lago

délie montagne de Scutari, c o r r e eon largo letto come Г Adici nel

m a r e et po rg e cosi la rg a foce, che quasi vicino a Scu ta ri solevano

andare

le

ga lèr e et c. — — — quel pae se puo esser co mp ar at o

con

quello

d' Italia." a r a v a n a prevalivš i gore i

doline

(cavalcando

sempre

per mont i, il pa es a tutto orido, montuoso e dishabi tato )

priedje Crni Dr in (il qua le na sse dali lago di Oc ri da ) te se zaputi

u

k r a j

Priz rens ki (P res er en ), gdje predje Bieli Dr in ,

о ko jem se

ve l i : „nasse da un lago to in maestro, detto Pla no (? ), lontano rn.

5 0 ; quindi c o r r e in si ro cc o un pezzo, poi ent rando

nelle

montagne

c o r r e in garbino, et

entra

nel Drin o neg ro. Nadalje prevališe kla

njao

(val at a ch iu sa d' ogni

parte

da monti) preko Šare planine

(valjda što vodi iz Pr iz re na u Kal kan del en) „t rovam mo le acq ue co r-

r e r in tr amon t an a, sendo le alt re sin qui cor se in ga rbi no, tal che

qua si si pot ri a dir e, che quivi sia la d i v i s i o n d e l l e a c q u e

( r a z v o d j e ) che vanno nell' Ege o, et nell' Adriat ico."

Prem a

jugo

istoku 22

(tal.)

milje u Sopo tni cu (S ο ρ ο t n i ζ z a) ; „passa mmo ca m,

pagna

bellissima dett a di C o s a v o (valjda Tetov o), tutta coltivata

longa piu di m. 3 0 et lar ga piu di 12 , abond ant e di acque , le qualli

veng ono da Hich rin i (? ) monti ; pa

prispj eše u Sko plj e „post a

parte

in pi an ur a, et

parte

s opr a un col le, fa intorno 2 9 mille

fuochi per mezo passa

V a r d a r ,

il quale e accr essi ut o da alc une

acque, viene da prossi mi monti . — -- Nella citt si tr ova

gran-

diss ima qu ant it de cor đe van i, i quali sono la princi pal me rc an ci a,

vi sono assai

c e r e ,

le quali vanno per la

strada

di Alessio in An

cona et an co a Ve ne t ia . Vi sono molti Heb re i, de Chri sti ani vi st ano

sola ment e Rag us ei , i qual li haven do c omp rat i terren i a buonissimo

m ercato ,

han o pia nt ato moit e viti ; la car opa gna e lavo rat a da

sc hi avi , p er cio che sendo comprati da Turch i." Pr ek o Ha ra či na

( A s t r a s i n o ) „cami nando buona

parte

per monti asp ri con ca ld o

grandiss imo" udariše putem C h o r e a (? 18 т . ) , C o n s t a n t i n -

b a g η о (1 8 m — Kjus tendil ? ) u Dubnicu ( A d o p n i z z a т . 2 5


15/32

na svoj em putova nju po mo ru u C a r i g r a d osobito pazi o na sta

rin ske spomen ike. U ostalom j e ov aj putopis stv ar obi čn a.

E x p o s i t i o n d e p e r s o n a

f i d e

d i g n a d e l v i a g g i o

f a t t o

a l c a m p o d e l g r a n S i g n o r e v e r s o B a b i l o n i a ,

d i e 1 4 l u i o 1 5 3 5 (el. VII , cod. 8 8 2 ) . Put ni k se zaputio 5 ožujka

1 5 3 5

u tabo r sultana Sol ima na , koj j e ta da ra tov ao s usta šami

svojih pok ra ji na azijs kih, te j e na mjest o dospio 7 t r a v n j a . U ovo m

se putopisu na tan ko opisuje tad aš nj e ra to va nj e Soli man ovo u

Azij i te j e u tom pogledu zn at an , u os ta lo m na geog raf iju se onih

krajeva putnik ni na jma nj e ne obz ire .

V i a g g i o

d é l i e

g a l i e d e A l e s s a n d r i a , c a p i t a n i o

A n t o n i o B a r b a r i g o , a 1 5 3 6 , a d i 8 a g u s t o (cl . VI . cod .

6 7 . orig.) Dnevn ik bro da rsk i, u koj emu se točno bilježi

koliko

je

milja na dan brod preval io, mj es ta uz koj a se plovilo i u k oja se

uz put na vra ti lo ; posljednjih se opisuju znamen itosti , a n ajo bsež-

nije j e opisana Al eks an dr ij a, trgovi nsk i pr ome t i ostale njezine

znamenitos ti ; u ostalom s tv ar posv e obi čna .

V i a g g i o f a t t o i n L e v a n t e d a l 1 5 37

s i n o

al 154 1 co n ,

g a l e r a

v e n e z i a n a , c h e a v e v a s o p r a

с о m i t o

a c c a r i a

M o r o s i n i cl . VI, cod. 72, c l . VI I, cod. 8 8 2 ) . Kapelan ove galije

vodio je putnički dnevnik о s ve m što se na putu dogodil o, uvr st iv

ujedno sve j a vn e dopise i na loge upr avl jen e na svo jeg a gos pod ar a.

T a j

kapel an postavi svoje ime na gl av u dr ug og a putopi sa, što se

nala zi pod kon ac ovoga istoga kod eks a, koj emu j e putopisu na

slov

: v i a g g i o d e le g a l i e d i

B a r a t o ,

c a p i t a n i o i l m a -

g n i f i c o M. Z a c c h a r i a M o r o s i n i , d e l a n n o 1 54 2, f a t t o

p e r m e P. F r a n c e s c o d e ' L a z a r i d a d e s s e s u o c a p e l a n o .

I ovo je putov an je pomnjivo opisano ka o i p r v o , imad e u oba

znatn ih historijskih i arkeo logij skih p oda ta ka , u geo gra fsk om pa ko

pogledu nijesu ova putovanja ni malo znatna.

F i l i p p o S a s s e t i , R e l a z i o n i

d e l l

I n d i e o r i e n t a l i (c l .

V I ,

cod. 107, copia sec.

X V I . .

Ov a su iz vje šća sast avl jen a iz pi

sama Sasetovih upravljanih na Ben a rd a Dav an zat i, pisa na su die-

lom u Li sa bo n i, a dielom u Koči nu ( Co cc hi n o) : prv o u Lis ab on i

1 0

listopada 1 5 78 ( d é l i a c i t t d i L i s a b o n a e t s u o t r a f f i c o ) ,

pos ljednje u Kočinu 22 s i ečnja 15 86 ( d e s e m p l i c i e t m e d i

c a m e n t

i ) , a pisa c im je doista n aob raž en br oda r i trg ova c. Sa-

stavitelj nije poredao pisma red om kro no log ijs kim , ve ć nast oja

poredati po p re dm et ih , t e ji h raz dieli u 1 2 gl av a. U ost al om u


16/32

ovih

izvještajih ima znatnih podataka о trgovini indijskoj one

dobe : govoreć i pisac о trgovini prirodinami indijskimi ( d e l l a

η a

v i g a t i o n e e t

m e r c a t u r a

točno navodi odku da dol az e, kud a

dolaze , ku da pr ola ze i koj a im j e ci en a. Z a historiju geografije i

brodarstva ( p r i n c i p i o d e l l a n a v i g a t i o n e d a L i s b o n a

a l l ' I n d i e ; d e l v i a g g i o d a L i s b o n a a l l ' I n d i e o r i e n

t a l i) nalaz i se u tih izvje štaj ih po koje znatnij e z r n c e , a osob ito

za geografiju fizikalnu ( d é l i e t r e s t a g i o n i e t t e rape r i e

d e l Γ I n d i e ;

d e l l f l u s s o

e t r e f 1 u s s о d e l

m r e

e d e l l a

с ad a m i t a ; d e v e n t i e t

d é l i e

p i o g g e ) imade podataka toč

nijih i obširn ij ih, no što se nalazi u su vrem en ih port uga lskih pu-

topisih i izvješta jih. Gov ore c о polugodišnjacih

mongad)

tvrdi:

„ d u r a t u t t a la s t at e , ch e è dal se tt emb re al gi ug no , la me ta del

quai tempo è per venire, el

Г

l t r

per tornarsene , ostala pako

t r i

mjeseca (giugno,

luglio

e ago st oj zat vor aju se brodovi u luke ,

j e r „ t n t è la te mpe st a et f uror e dell' acqu a e de' vent i c he fanno

per questo m a r e i quali causano questo accidente che p a r r à

s t r a n o .

AU e n t r a r e del vern o co minc ia no a soffiar i venti del

mez zo gi or no , con i quali si co ra mu ov on o l'arene del fondo del

m a r e

e fanno

siepe

su la foce de port i, che i Port oghe si diman-

dano

b a r r e

et vi alz ono di ma n i e r a , c he ne uno de piccioli navi -

celli vi puote pas sa re . Di me zz o ag os to avant i comi nci ano i venti

da maes tr o, pe r i quali tor nano di nuovo a muove rs i l'arene , e si

rip ongo no al luogo lo ro , res tan do le boc ch e de porti navigab ili.

H o r a i navili, che partono di qua per diverse p a r t i cominciono a

p a r t i r e in ge nnaio, ch e sono le navi per Port ogal lo e hanno te mpo

a

p a r t i r e

fino

1 5 feb bra io . Na o ve i dru ge po dobne pod at ke

о

vje tro vih i drugi h prir odni h pojavili u tih izvještajih upozoruju se

pisci historije geografije.

Iz

iste se dobe n al az e jošt e dva putopis a u Indiju (cl . VI cod.

2 7 7 ,

sadr žaj em su si po gotovu suglasna, naslov im j e : v i a g g i o

d a L i s b o n a a C a l o c u t , n e l

Г a n n o 15 00 , a drugom je pu-

topisu pr idano ; „ d e l i n g u a p o r t o g a

l e s e

i n i t a l i a n a ;

opisuju se na ime port uga ls ka putov anja za

k r l j

Emanuela . Oba

su

pr et oče na iz istoga izvor a p ort uga ls koga ; isto se ta kod je r čita

stranom u Ra mu si a (t om I, ed. venetiana 1 5 8 8 ) pod naslovom

„ n a v i g a c i o n d e l e a p i t a n i o P e i r o A l v a r e s i u putopisu

„ d i

A l v i s e

C a d a M o s t o (editio vicentina

1 5 0 7 .

Točni su

podatci u tih putopisih о ci eni, mjeri i te ži, što se r a b e u Kal i -


17/32

i sj eve rnu obal u malo ne do 7 7 st upn ja. Nai pa ko uz povolj an

vietar udari putem Va jg ač u na ju gu te doplovi u Ka r s k i z aton .

Mljetački se izvještaj odnosi na to Najevo putovanje te u bitnosti

s a d r ž a j e m al o ne sve ono št o u dr ug ih djelih

о tom putovanju

nalazimo. Nai naidj e na og ro mn i plas le da k r j obale Kaninske,

što j e iz zato na medj u K an in — i Sv at oj nos (Če šk e gub e) do

plovilo. K r a j

otok a Va j ga č a nije se vidjelo br od ar om shodno istim

tiesnom (Ju gor sk ij šar ) ploviti zbog mno gog a led a, gr eb en a i

m r ž a , jer je b rod ovom

bilo

pogibeljno. Ali Nizozemci pored svega

toga ipa k nas tavi še prema ist oku sv oj put uz obal u rus ku te pri -

spješe

к r iec i , koju

nazvaše

r

senza speranza

(Kolokolkova). Na

drugoj strani V aj ga ča naidju na 6 0 0 drveni h kumi ra, te naz vaš e

mjesto g l a v i n o m

к u m i r s к о m (Bol vans kij nos).

Preplovivši

t ie sn om , k oj e n a zv aše N a s o v s k i m , n ai dj oše n a o to k ( isol a

delli

Statti — Mesnoj ostr ov) gdje nu našli mnog o ve dr ac a nalik

d r a g u l j a r a

; budu ć da je kop no

bilo

t ra vo m bujno obra slo, s to ga

nazvaše onaj

k r a j

n o v a O l a n d a . O ko po lo vi ce k ol ov oz a ne-

stajaše leda „come se

fusse

stato fuo

с о di sotto ,

plov eć dalje 5 0

milja prispješe u široko mo re „se nz a fondo co me m ar di Sp ag na ,

što ji h uvj er i da j e prol az ot vor en , koj im bi mogli č a k do K i t a j a

ploviti. Bu du ć da im bješe za br an je no dalje ploviti, vra ti še se

к

tiesnu Naso vsko m, odk ug

ploveći pr em a medj am rusk im nadjoše

dva otoka , kojih prije nijes u vidje li, n az va še j e

О r a

η i a i Γ

i s o l a d i M a u r i c i o T u su takodjer naišli na ona dva am-

s terdamska brod a, s kojimi su nastavil i svoj e put ovan je n a t r a g u

domov inu. Bezi meni pis ac za vrš uj e svoj izvještaj

„п о п che havete

in breve tutto

quello

e passa to di ma ni er a si

è

t r o v a t o

per quanto

si vede di sopra che quella p a r t e non è alt rime nte conti nente m a

Г

О с е а п о

cir con da da ogni band a t u t t l 'Eu ropa , Г As ia et Af fr ica .To

bi bio u bitnost i

sadrž aj ovo ga i zvj eš taj a; u kri tič ku se pako ocjenu

ne mislimo za sad a upušćati, što na m izv or na djel a

о tom pred-

metu niesu

žalibog pri r u c i . Ovo puto vanje bijaše ja vn o poduze će,

potaknuto Ba lt as ar om Mouc her on protes tant skim izseljnikom iz

Normandije, о kojem poduz eć u nap is a V a n d e r C h y s p osebno

djelo, osnovano na arkivalnih iztraživanjih (Stichting van der

Vereenigde O. J . Compa gni e , Le yd en

1 8 5 7 .

U ost alom ak o taj

naš izvje štaj nije suvre meni pr iev od iz hol and ijs kog a izv orn ika ,

što gle deć na je zi k nebis mo rekli , tad a j e sam o dvoj e mo gu će :

ili da je mletački bailo u Enkhuizenu izviestio о rezultatu ovoga


18/32

po du ze ća čim se j e kuć i vr at il o: ili da j e njekoji Mlet čani n od-

nosnosno Tali jan, kan o vješt i naobr ažen brod ar učes tvov ao na

tom pod uzeć u te uma h čim se u En ku i ze n povrat io , о rezultatu

po du ze ća ova j izv ješ taj napi sao. Mi će mo se pobrinuti da о tom

što prije dobi jemo izvje stnij e podatk e.

R e l a t i o n d e l v i a g g i o d e l l a N u o v a S p a g η a, c h e s i

c h i a m a l a V e r a C r o c e c l. VI . cod . 1 2 3 3 , sec. X V I ) . T u se

u o bće opisuje putov anje tr go va čk og a brodovlja iz Spanije п

Me xi ko No va Sp ag na ) ; pisc u se za ime ne zna, pisano na izm aku

1 6

stolj eća od n j ek og a, koj j e ili više puti u takovi h poduzeć ih

uče stv ovao, ili od nj ek oga mle ta čk oga t r go vc a, odnosno konz ula,

ko j u Španiji pom nji vo s akup lj aše poda tke , te napisao ovaj izvje

š t a j , koj j e tim zn at an što istod obna putna izv ješ ća st ran om po-

tvrdjuje,

a str anom popunjuje. Tr go va čk a brodovlja

k r c a t a

razli-

čitimi tr go vi na mi , p ra će na od ratnih bro dov a upućivahu se iz

španjolskih luka, navlastito iz

Sevilje

ili Kadiksa za Mexiko, od

nosno za najznatniju tamošnju luku Novi V er a Cruz (Nov a Ve ra

C r o c e ) .

Brodovi se držahu Kanarskih otoka da dospiju u sjevero-

polutničku struju, kojom

ploviše

к o toku Gua dalo upe ; 3 0 do 3 6

dana

ne vi dj ahu kopn a. N a Guadaloup i, g lavnoj post aji ov og a

puta,

oskrbivši se vodom i hranom nastave

k r a j

otoka Portorico,

sv. Do mi ng a i J a m a i k e , te za 1 5 do 2 0 dana spaziše otok veliki

C a y m a n i glavinu sv. An tu na (na Kub i naproti Juk at an u) ; pl oveć

dalje 1 8 0 do 2 0 0 milja (ties nom Ju ka ta ns ki m u Meks ikans ki za

ljev) spaziše za 8 do 12 dana kopno, a primaknuvši se к tvrdj ic i

s. J u a n de L u a Ullo a), usidri še u luci medju njom i lukom V e r a

C r u z ,

gdje se iz kr ca va ju dovezene trgovi ne. Odovud odp re maj u

se trgov ine na ma zg ah kopnom u gra d Mex iko , stari V e r a Cru z

Sacateza Z a c a t e c a s ) ,

s-Luigi (P ot osi ), Guadalafara (Gu adal aja ra) ,

Merida (Morelia) . О gra du Mex iku pisac tvrdi, da broji 2 5 0 0 0 0

žitelja, koje dieli na 4 nar odno st i: „Sp agn uol i, Indi, Mestici et

Negri . Pr om et j e vrlo znamenit ,

podieljen

na pokr aji ne : „Guati-

mala, J u c a t a n Mechoacan , Novo M ex ic o, che è la ultima pro -

vincia eonquistata . О I nd ij an ci h izv ješ ćuj e pisac što se slaže ne

sa mo s dru gim i ist odobni mi po da tc i, nu i najnovijimi putnimi

izvještaji : „ L ' Indij furono una imensit g r an de , la maggi or

parte restano estinti et anihilati in guerre, corne neli inso-

portabili travagli in servicio deli conq uis tat ori, li quali

sono

transportati

da una provincia al a l t r a , rautando a r i a , clima et

.

j .

A X V

1 4


19/32

vivand e, et appa rta ndol i dale mo gl ie , non solo cessato la gene-

racione, ma c auso la mor te deli bambini gia nati e niamati."

Brodov lje vozi uzvr atic e u Španiju medj u ostalimi: „ 2 0 —

3 0 0 0 0

quintali di legno campecho (uz druge vrsti),

1 0 0 — 2 0 0

quintali

s axa

parilla della prov . Ho nd ur as e

C a r a c a s

quantit gr an de de

zucari,

zenzer o, cassia, taba co, copal bal ssam o, cochiniglia, 3 — 5

milioni che sole port are d' or o, pla ta et mon et a, della qua le a

sua mae st a si pagan o nella de tt a pr ov in ci a quinto del tutto el

oro e plata, che si cava delle mine , et dali daci j de

e n t r a t a

et

uscita dele mercanzie". Trgovine plaćahu u Sevilji uvozne carine

1 0

po stota ka, a 6 po sto tak a „de av er ia de

a r m a t a

cio spes e che

si ca us an o le na ve di gue rra , che ve ng on o con la de tt a flotta."

Brod ovl je redovito prispieva pol ovi com r u j na , a tr eb a ona mo i

ov am o 1 5 mj es ec a i 8 dan a ; 6 do 8 rat nih br od ov a (fortissimi e

benissimi arma ti di artil leria) obično pr ać aš e tr go va čko brodovlje.

Primjećuje

se n apo kon : „un milione in c i r c viene per sua Maesta,

resto si rip ar te a soi pa dr on i" ; u ost alo m ovo o bćen ito putno iz-

vješće nije dovršeno.

U istom se kod eks u n ala ze jo št e dva putna izv ješ taj a, naim e a)

V i a g g i o f a t t o

Γ a n n o 1 5 9 1 i n A n c o n a c o n Γ il l u s t r i

a m b a s c i a t o r i

V e n e t i d e s t i n a t i a G r e g o r i o X I V ρ ο n t i-

f i c e m a x i m

о , pa b . S u m m a r i o d e l l e c o s e d e l l a C h i n a ,

rukopis iz 17. stoljeća. Pr vi j e putopis sa svi me stvar obična, k a

kovi h iz one dobe ne ma n j k a ; opisuju se na ime gr ado vi , kojimi

je

poslanstvo prola zilo , njihov po lo ža j, z anim anje žitelja i dru ge

znamenitosti. О Ja ki nu se tvrdi da broji 1 4 kršćanskih duša,

osim

2 0 0 0

Židova; Senigalja

8 0 0 0

a Ravena

1 8 0 0 0

duša. Drugo

je

statistički opis Ki ta js ke , sva j e prilika d a j e prievod, ako ne

talija nski izvo d iz špa njo lsko ga, j e r se kit ajsk i gr ad ov i sa špan -

jolskimi poredjuju. U ostalom st va r j e nez natn a, j e r ne nalaz ismo

u njoj što ne bi od drugud bilo poznato.

D e s c r i z i o n e d e l l u n g o e t t r a v a g l i a t o v i a g g i o , c h e

h a n n o f a t t o l i c e n t o I t a l i a

η i

о p u r T o s c a n i , e l e t i

d a l s e r e n i s s i m o d u c a di T o s c a n a e t d a l m e d e s i m o

m a n d a t i

a l p r i n c i p e d i T r a n s i l v a n i a . F erdinando

veliki

vojvoda Toskanski odasla u s r p n j u 1 5 9 5 stotinu voja ka pod

vodjom Silviom Piccolomini s daro vi к Sigis mundu Ba t or u vojvodi

Sedmi gra dsko m, da mu čestitaju na ženitbi s Marijom Kristinom

Aus tr ij sko m, te što je tak odj er one godine sreć no vo je va o sa sul-


20/32

ta nom i Sino m nje gov im paš om ; u istinu pak o da mu uz ca r ev c e

pomognu u r a t u proti T u r k o m . Pi sc u se za ime ne z n a , po svoj

prilici biti ć e g a sa m vo dj a napisa o, je r, kan o što iz sa mo ga pu

topisa r a z a b i r a m o , bijaše rat ova nju vrlo vješt. U tom se na ime

opisu osobit o i ztiču vojeni mo me nt i, opisuju se na tan ko tad aš nja

ratovanja s T u r c i u kojih je sa svojimi uč es tv ov ao ; u osta lom

bješe bis tr oum an m ot ri la c i okr eta n opisatelj. Ovaj je putopis

vr lo zna ta n za ra tn u historiju one dobe, a navlasti to za ra tov e,

koje T u r c i vodi še u Se dm ig ra ds ko j i susjednih kraj evi h za Sig-

mu nd ov a v la da nj a, na što historike zani majuć e se pomenutimi

sgod ami naro čit o upoz oru jem o. Opis putovanj a u Sed mig ra dsk u

nije obsežan ; ge og ra fs ka pak o slika Sedmig rad ske i susjedne

Vla ške , pr em da vrlo obćeniti

n a c r t

tak o j e točna, ka ko va se ne

nala zi u ge og ra fs ko j lit era tur i one dobe ; za to ju i ovdje p riob-

ćujemo.

Pi sa c opisuje put ova nje to ga voj noga poslanstva iz Fl or en ce

preko F e r a r e Tirola u B e č , pa Uga rsk om

к medjam Sedmigrad-

sk im , kam o prispje 2 8 r u j n a Ovom se dvomjes ečnom putovanju

pr im je ću je : ,,il via gg io pas sa ta Vie nna fu longo et periculo so, si

per

la qual it del sito, cal pendo si pal udi , et salendo monti asp ri

sopra mon ta gne ; si pe rc he dovendosi

t r a t t a r e

con populi divers i

di favella, et di c os t um i, hebb eno c ar es ti a di tutte le cos e n ec es -

sarie al vitto hum an o" . Geog raf ski pako opis Sedm igr adsk e glasi

ovako : „Tra nsi lv ania paese

diviso

in colline et piani piacevoli

et fertili ssimi ; non so la me nt e di tutte le cos e nece ss ar ie al vitto

hum ano , m a di minie re di sale , di c e r a di argento et de oro,

prodo tto an ch e nel letto di fiumi. L ' tutto cir con dat to da monti

altissimi, m a piac evo li tutti, vesti ti di a r b o r i et spogliati di sasi.

Questi rend eno la prov inc ia forte et s icur a ; perche cir cond ando la

t u t t a

lassano per quatro (!) boche sole Г

e n t r a t a

; delle quali un a

e vers o la Bu lg ar ia supe rio re ?) , due riguarda no in Va lac hi a

Volkan, Rothe nthur m ? ) , Г

a l t r a

in Mold avi a Oitos ? ) , e com e ch e

c iascuna di qu es te quasi port e della prov inc ia, sia fort e e ben

guardata;

Г ultima ch e viene di Moldavia è la piu sicur a, ri spe tto

al

as pre zz a del sito. Pr o du ce huomini et donne di

carne

bianchi,

di s t t u r alti, di co mpl ess io ne robus ti, et per cio nati a so ste ner e,

ma di an im o fiacco e debo le , et ro zz i d i nge gno, l ontani da c ivil

uso, per ch e i ma ng iano e ve st an o tutti ad un a foggia, vest i fede-

r t e

di pelli lungh e et scollat e ed mani ca mo z z a , cals ano cals e


21/32

senz a pedule, usano barettini cosi pi cc io li , ch e ape na riq uop reno

loro la sommi t del testa. L i coniu gati solo usano do rmi re nel

letto,

giacendosi

Γ

altri

tutt i in

t e r r

sul asse . — Ma la Va l a c-

chia che prod uce huomini et donn e pe r natura et per c os tu me

simili alii Tra nsi lv an i pa rt ic ip a piu di piano ch e di colline ; pieno

di boschi pi ac ev ol i et copi oso di fiumi fertile di gr an i bia de et

di pasculi per ogni specie di besti e. E pa ese poco hab it at o pe rc he

sostenendo spesse mutationi per le guer r e re st a sempr e pr ed a del

vincitore.

II Da nub io lo divide dal paese de Bu l ga r i donde in

t r e

gior nat e si ar iv a a Consta ntino poli ; dal l t r confina con la

Transi lvania

li quali due confini te r mi na no la la rg he zz a di que st a

provincia

che di poco v a r i a da cent o dieci migl ia ita lia ne. L a

sua

lunghezza

termi nata per una

parte

della Ma ce doni a , et per

a l t r a

dal Ung her ia superi ore, distendendosi

c i r c a

a 2 5 0

delle

no-

stre

miglia". Ov a obće nita slika zemlje i na ro da ne

treba

po na

šem sudu ni ka kova tu ma ča , j e r nije težko pogoditi ri eke (Mori š,

Samoš i Ar an jo š) , na kojih se zla to izpi ra, ni dru ga nal az iš ta

ruda ; izvjestno j e tak odj er da se e tnogr afs ki

n a c r t

odnosi na Ru

munje,

medj u kojimi su naši ju na ci ponaj viš e boravili, što se na

rodna

srodnost medju erdelj skimi i vla škimi žitelji naroč it o izrič e.

Teže bi bilo označiti ona če tv or a v r a t a (prolaz e i klanj ce), ime-

nito s mol dav ske str ane j er jih imad e više. Gl av na je p ako ma hn a

ovoga geografskoga n a c r t a što se ni je dn o top ogr afs ko ime ne

spominje , j e r da j e ta slika r az sv ie tl jen a top ogr afs kimi imeni, bila

bi od znat no ve će znan st ve ne cie ne.

R a g g i o n a m e n t i f a t t i a l l a p r e s e n z a d e l s e r e n i s s i m o

g r a n d u c a

d i T o s c a n a d. F e r d i n a n d u M e d i c i d a

F r a n -

c e s c o C a r l e t t i , n e q u a l i s i c o n t i e n e i l s u o g r a n d e

m a r a v i g l i o s o v i a g g i o , c h e e g l i f e c e i n c i r c o n d a r e

t u t t o lo u n i v e r s o p e r v i a d e l l I n d i e o c c i d e n t a l i ,

d e t t e m o n d o n u o v o , e d a q u e l l e a l l I n d i e o r i e n t a l i

(cl.

VI. cod. 3 4 ) . Rukopi s nije izv ora n, priepis j e iz polovice 17 .

stoljeća.

Karl eti rodom iz F l o r e nc e , uputi se god. 15 91 u

poslu

trgovačkom

u Sevilju, a odo vud u Afri ku , gdje su se kupoval i

C r n c i

s kojimi zaplovi u Am er iku , k oje dobar dio pr op ut ov a.

Veli kim ocea nom doplovi u Aziju, i put ova še po J a po n s ko j , Ki -

tajskoj,

stražnjoj i prednjoj Indiji, a

vrati

se napokon u domovinu

u srpnju g. 1 6 0 6 . Vr at iv se kuć i opisa n a ta nk o svoja put ova nja ,

koja

podieli na dva r az dj el a: a) d i s c o r s o o c c i d e n t a l e , e b)


22/32

d i s c o r s o o r i e n t a i e. Bud uć da putnik ne bješe znanstveno na-

obra žen, s to ga se sve divilo na d njeg ovimi bistr oum nimi mot renj i

о narodi h i zeml jah, koj e pr opu tov a. T a j j e putopis mal o ne nakon

1 0 0 godi na poslije putni kov e smrti naštampan in Fl or en ce 1 7 0 1 ) .

Mi g a ovd je ne bi ni spominja li da nije ta knji ga vr lo ri edk a,

pa što taj putopis u histor iji geog rafi je nije po zn at , pr em da u

njem imade z natne ge og ra fs ke , entnog rafske , statističke i druge

g r a d j e , koja razsv jet ljuj e tada šnj e odnošaje dotičnih zemalja i

naroda.

Osim p om enu ti h puto pis a i ma ih u istoj knjižnici jo št e njekoli ko

u rukopisih: v i a g g i o in G e r u s a l e m e d i E l e o n o r a , S e l v a g -

g i a e B e a t r i c e cl. V I . cod. 1 21 ) . V i a g g i o d a V e n e z i a a

s.

J a c o p o

d i G a l i c i j a cl. X I . cod. 3 1 ) . V i a g g i o i n I n -

g h i l t e r a f a t t o d a P i e t r o B u o d o cl. V I. cod. 1 5 3 ) . V i a g

g i o d i B . M o r o s i n i i n t e r r a s a r i c t a 1 5 1 4 cl. VI . cod. 6) .

V i a g g i o d i

A l v i s e

C o

η t a r i n i i n

t e r r a

s a n c t a c l. V I .

cod.

1 7 9 ) . B o n v i c i n i F a b i o ; v i a g g i o d e l l a G e r m a n i a e

d e l N o r d cl . VI. cod. 3 1 4 ) , consistente

nelli

tr e regni Dan i-

m a r c a No rv eg ia et Sveti a ; dnevnik za imlje 6 svib nja 1 6 8 3 , a

opisuju se z name ni tos ti g ra do va . R e l a z i o n e о i n f o r m a z i o n e

d e l l a c o n d i z i o n e e q u a l i t a d e l r e g n o d i U n g h e r i a

С V I I , 5, cod. 2 7 6 , sec. X V I , prepisano g. 18 5 2 za uga rs ku

aka-

demiju). Bu d u ć da su ovi posljednji putopisi sasv im ob ičn e st va ri ,

s to ga ih ov dje sa mo pr ip om en us mo , j er ne ima u njih znan

stvene ciene.

Vrhu

to ga dolaze u ist om odjelu ruko pis a jo št e dv a

b r o j a ,

koja

ne spad aju st ro go na putopi snu lite rat uru, al su joj s rod ni; na ime

dva stati stička ruk opi sa о Dalmacij i , koja premda niesu toli s t a r a ,

nu sudimo da su za nas zn a t n a, za to im mjest a u ov om našem

izvještaju suskratit i ne smijemo. D e s c r i z i o n e c o r o g r a f i c a ,

t o p o g r a f i c a e t i c o n o g r a f i c a d e l l a p r o v i n c i a d i D a l -

m a z i a e s t a t i c o n f i n a n t i. Delineata da me F a u s t i n o

B r a s c u g l i a , e conse crata al sereniss imo principe P i e t r o G r i -

m a n i , doge di Venezia . Pa lm a 13 giugno 17 4 5 X C V I I I , 7. cod.

1 9 5 ) .

Ovo izvorno djelo

о

tadašnjoj mleta čkoj Dal mac iji , posve

ćeno đuždu ml et ač ko mu , te pr em a tomu dostojno naki ćeno , u

zlatu i koži v eza no, sast avlj eno je iz suv rem eni h izvor a, razsv iet-

ljeno prostoručnimi n a c r t i gradova i otoka i

velikim

zemljovidom

Dal mac ij e i susjedni h zem alj a. Ovo djelo prika zuje odnoša je mle-


23/32


24/32

t

о r η о ( X V I В . 2 , 1 ) .

Vrativši se Soliman iz perzijskoga r a t a ,

odasla republik a mlje tae ka g. 1 5 5 0 svoj ega poslanika K a t a r i n a

Ζ e η

velikomu

sult nu u

C a r i g r a d

d mu u ime re pub like čestita

n a

od rž an oj pobj edi . U ovo m se putopisu, ko j eg a po svoj pritici

napi sa taj nik posl anik ov, opisuje putov anje iz Mle tak a u

C a r i g r a d

i n a t r a g , к tomu je pridan obširan opis C a r i g r a d a , sultanova dvora

i nj eg ov a đv or an st va . Ov o j e putov anje tim znatno što j e poslan

stvo putovalo iz Spljeta kopnom u C a r i g r a d , na ime putem Bosne,

p a

starom Srbijom u Sofiju i dalje, a p od at ak a priob ćuj e se raz nih

te znatnih naročito žiteljstvu, plodovitosti tam ošnjih kra je va i о

tada šnjem tr go va čk om prom etu S toga priobćujem o ovdje znatnije

po da tk e iz t og a putopis a, j er ne nađj osmo nigdje zabiljež eno, da bi

t a j putopis bio št amp an; ak o i je st prigodom ka kov a vjen čanj a,

t a d a j e i on ak o nepri stu pan. B u du ć da su mot renj a posl anst va na

putu morskom iz Mletaka do Spljeta obične stvari, koje ništa po

zn at og a ni ne popun juju ni razs vje tl juj u, za to jih tu mi mo ide mo.

K a r a v a n a ud ari iz Sp lj eta u Sinj, preb ac iv Cetinu , zaput i se pr ek o

kršev ite Prol og p lanine ( P r o l o c h , montagna sassosa e molto di -

spi acev ole ) u Lj e vn a ns k o polje (in una ca mp ag na discenderno bella

et c irconda ta da monti , dove a C l i m n o ariv amo) . Iz Lj ev na udari

po svoj prilici kl an jc em medj u Rov ašn ic om i Rad ušo m na dan ašn ji

Gornji

Vaku f, te medju Vr an ic om i Štitom pr ema Tr av ni ku , a ođ-

ovud obični m put em u Sa ra je vo . Pi sa c pripo vieđa : „da qui (C li mn o)

il monte Pl oz (?) ; cava lca ndo tro vamo fiumara V i r b a s ; caval-

c a m o in una vall ađa fertile, b en col tiv ata , fra monti, dov e tr ov am o

una fiumara gr an de de tt a L a s v a , nella quai fiumara ve de mo

c a v a r

o r o da molte gente . Cava lcan do per vallade tr ova mo

fiu

m a r a P e n i c a ( va lj da V oj ni ca k r a j K i s e l j a k a ? ) ; sono lochi e paesi

belli

et ben cultivati da

vigne

in frutti, ca mp ag ne fra mont i, bo sch i

assa i . Cavalcando trovamo fiume B o s i n a . . . e t D o b r i n a .

О

a r a j e v u se pako tv rd i:

„ t e r r a

di S e r a g l i o habita te da Turch i ,

Serviani e da Ragusei.

1

Iz Sa ra je va zaputi se pos lans tvo uz ri eku

P r a ć u , pa Goraždom prek o Drine (vi lla O r a s t o , propinqua a una

fiumara

d e t t a

D r i n , la quai passamo con como da b a r c h a . Po što

prevališe

visoku

gor u (v alj da K o v a č pla nin u?) sadjoše u

kotlinu

No vo pa za rs ku , koje mje sto „situato in ca mp ag na bella, . . . dove

habitano molti Ragusei.

K a r a v a n a

se zaputi iz Novoga p a z a r a valjda

preko Rogozne planine u dolje I b r a , pa preko Kopaonika (mon

t a g n a

ditta del argento, in turcho С a ρ о r e n i с h), uz To pl icu , pa


25/32

preko Mora ve (flume Mor av a e la rg o piu che 1' Ad ig e a gua zz o)

u Niš (per la quai pass a fiurne Ni ssava; — —• — pas sa es er ci to

per Un ga ri a) . Medju tim se о K r at o v u pr imjećuje: „citt de С r a

t o v a

con le min ere d' oro et ar ge nt o —

frutta

questa

t e r r a

al gran

Turco

con le minere 7 0 . 0 0 0 ducati Г anno. Iz Niša za

puti se ka ra va na običnim put em u Fili polj e, pa u Drin opo lje te

dalje u

C a r i g r a d О Sofiji se

opaža, da

leži

u

nizini

gorami opa

sanoj

; tu se stroj e ko že ;

а о

tr go va čk om se žiteljstvu dodaje :

„qui stano le st anze di molti me rc ad i Ragu se i con bo the ge di panni

d'ogni

s or te ; habitano Giudei spagnol i et ongari ." Na putu u Fi li -

polje (c am pa gn a bassa, dove

c o r r e

Mar izza , tutta ca mpa gn a semi-

nata

da risi) spaziše tolike mogile,

о kojih se tvrdi , da su gr obovi

velikih Rimljana

padših u boju

B r u t a

i Kas i ja proti M. Antoni ju i

Oktavijanu

; tu j e p isac j a ma č n o zamijeni o Fillipi s Filip olje m ( ).

О samo m pak o Filipolju pr ip ov ie da : „Phi lipopoli in piano, et parte

a

pè de colli, fra quali fiume Ma riza pieno di peschiere, più bei

ponte non si tr ov a simil e; si vide mur ag hi e délie vestigie a nti che ;

in citt à sono allogiati alcuni m er cant i Ra gu se i et habi tano app res so

3 0 0 0

Giudei spagnoli et onga ri, et qui co nc or ro no mer ca nt i di tutta

la Tur ch ia per tempo delà tresentil a, presta questa pro vin ci a delà

piu fina lana. Nadal je se obši rno opisuje Drinopol je, о kojem se

medju ostalim i ovo nav odi : „1а più merc anti le , che sia in tu tta la

Turchia, per che tutti li mer ca nti con co rro no li a vend er me rc an

zie, pe rche non pag ano niente per in nata qui con co rr on o ogni an no

li mer ca ti di Mos covia et Ross ia , et di Pol lon ia , di Mol dav ia , di

Ongaria,

di tutte le t e r r e habi tate appresso il Dan ubi o ; et questi

porteno

molta tella, coltelli,

r a m e

zebelmi, stagno lav ora to, tapeti,

sede. Habitano

mille

case di Giudei tutti ongari et spagnoli. Città

ha

più di

3 0 . 0 0 0

fuochi ; qui se zo nz an o li più

belli

cordoani in

diversi colori, et de qui si port an o per tutto il mon do.

Ε q ue st

t r r

è tanto frigida, c he ogni anno s' ag gi ac ci an o tut te ques te fiu-

m a r e .

Ha populo grandissimo : T u r c h i , Gr e ci , La ti ni , Giudei et

F r a n c h i

d' ogni sorte.

К to mu se do da je : „tutto il paes e di gra n

Soldano , dal a mar in a a qui, che ho ca va lc at o li t e r r i t o r y sono ha-

bitati da Christi ani, Schi avoni , Ser vi ani , B ul ga ri et Gr ec i, et li sono

deli Ci ngani . Pa es e fa da gr an forme nto , forme nton i, orzi , ve na et

risi in quailtita,

vini

ne sono assai b ene ; non li allogia menti , ne

palazz i, ne ca sa alc una d' h ab i t ar e ; il mez o di a ho ra 21 ( 3 po

sije podne )." Napoko n p ri mje ćuj e da bi se mogl o iz Spljet a u Ca -


26/32

r igrad

3 7 do 38 da na , da ne bi val jal o toliko puti konje mienjati,

u Spljetu, Sa r a je vu , Novom pa za r u, Sofiji, Dr inopo lju i dr. , s tog a

se

treba

5 0 d o 5 2 d ana , što bi se u mje se c da na , da se ne bi če šć e

odmaralo,

oba vi ti da lo ; iz Du br ov ni ka dalo bi se taj put u 2 5

dana pr eval iti . Po r ed i mo li ova j putopis s onim iz Ma r ko ve knjiž

nice (str. 2 0 4 - 7 , op a ža mo med ju obojimi znatnih ra zli ka. P r e m da se

ono poslans tvo od g. 1 5 5 9 južn ij im putem zaputilo, u Sofiji se ipak

sastaju oboji putevi ; al se i tu njihova mot re nja ra zli kuju. Onaj

je

putopis u topografskom pogledu savršeniji od ovoga; mjesta se

točnije na vod e, nji hov a me dj usobn a uda ljenost i položaj, če g a u

ov om ne sa mo da ne ima đe, pač e mjes ta se sa mo pogl avi tija na

vod e, a nji hova ime na toli iz opa čena , da jih j e vrlo muč no na g a-

djati.

U ov om su putopisu s d ru g e str ane zna tno obilniji podatci

о

žitelj stvu, plodovi tosti i trg ovi ni, s koj eg a stanovi šta, rekli bi, d a

ovaj putopis onoga popunjuje.

D i a r i o d e l v i a g g i o d a V e n e z i a a C o n s t a n t i n o p o l i

f a t t o

d a M.

J a c o b o

S o r a n z o a m b a s c i a t o r e s t r a o r d i -

n a r i o d e l l a r e p u b l i c a d i V e n e z i a a l s u l t a n o M u r a t

I I I ,

d e s r i t o d a a n o n i m o c h e f u a l s e g u i t o 1 5 7 5 ( B , 3 , 8 ) .

Republ ika mle ta čka odasla sveča no poslanstvo

к sultanu Muratu

I I I u C a r i g r a d da mu se u ime republ ike pokloni pri godom nje-

gova pov iš enj a na pri estol. Ta jn i k posla nikov napi sa ovaj putni

dn evn ik, u koj em se opisuje putova nje poslans tva mor em do uš ća

Drina ,

a od ovud k a r a va no m po kopnu u

C a r i g r a d .

Ova j je puto

pis izd ao g. 18 5 6 učeni ču va r pomenuto g muzeja , pokojni V.

L a z a r i

prigodom njekoga vjenčanja; k r a j tog a je putopis i pak nepr istu-

pan,

j e r se jed ini ođti sa k nal az i u knjižnici istoga muzeja . Iz med ju

primorskih

gr a d ov a opisuje se najobširnije Dubr ovni k i njego v

k r a j

;

što a ko por ed imo s pozn ati m putopisom Giustinia novim od g. 1 5 5 3 ,

nal azi mo nje kojih statisti čkih poda taka, koji Giustini ana popunjuju.

P o putopisu ov og a posl ans tva broji Dub ro vni k

1 5 . 0 0 0

duša, ističe

se obrt su kne na ,

а о samom se

položaju

grada

navod i „ quest o

luogo è di gr an passo e traffico, per la sca lla ch' é da pa ss ar e da

quest i paesi p onentini nella Tu r ah ia, e di la ven ir e in q ua; il ch e

è ca usa di molto g uad ag no agli abitanti.

О prihodu se pako du-

brovačkom

nav od i; , ,1 entra te si tra gg ono dalla dogana

délie

mer-

canzie in tutto c i r c a ducati 6 0 . 0 0 0 , di da cio de vini,

olii,

beccherie,

pesse;

Г e n t r a t a

più

о meno di 7 0 . 0 0 0 duc ati ; la dog ana gr an de

rende

(vr h sv

Petar Matkovic - Stariji Rukopisni Putopisi u Knjiznici Mletackoj

Documents

Transcript of Petar Matkovic - Stariji Rukopisni Putopisi u Knjiznici Mletackoj