hipolipemična dijeta

download hipolipemična dijeta

of 40

  • date post

    16-Oct-2015
  • Category

    Documents

  • view

    477
  • download

    24

Embed Size (px)

description

Diet

Transcript of hipolipemična dijeta

  • Prehranomdo ciljnih vrijednosti kolesterola i triglicerida

    edUkacijska BroUra kojU iZda je

  • 2

  • Promjena naina ivota, prvi je pristup u lijeenju hiperlipidemije, a ona podrazumijeva svakodnevnu pravilnu prehranu, redovite tjelesne aktivnosti i prestanak puenja. hiperkolesterolemija jedan je od najvanijih imbenika rizika za koronarnu bolest. visok kolesterol moe dovesti do stvaranja plakova u arterijama i razvoja ateroskleroze, to moe poveati rizik od sranog i modanog udara. Postoji znatan broj studija koje dokazuju upravo navedeno, kao i veliki broj onih koje dokazuju poveznicu nepravilne prehrane i ateroskleroze.

    na temelju mnogih studija moe se zakljuiti da trebamo voditi rauna o:

    preporuenoj tjelesnoj masi, poeljnom lipidnom profilu, krvnom tlaku, prestanku puenja, smanjenju unosa soli, tjelesnoj aktivnosti, raznovrsnoj i uravnoteenoj prehrani.

    Dnevni energetski unosdnevni energetski unos izraunavamo na temelju indeksa tjelesne mase (engleski Body Mass Index, krat. BMI) koji je okvirni pokazatelj debljine i pretilosti. rauna se tako da se tjelesna masa (tM) osobe u kilogramima podijeli s kvadratom tjelesne visine (tv) u metrima: BMI = TM / TV .

    Procjena sTuPnja uhranjenosTI

    Stupanj uhranjenosti BMI

    Pothranjenost 40,00

    iako mnogi bolesnici s hiperkolesterolemijom nisu pretili, ipak jako je vano odravati tjelesnu masu poeljnom jer se pri prekomjernoj tjelesnoj masi poveava sklonost k porastu ukupnog i ldl kolesterola, uz povienje krvnog tlaka, triglicerida i razvoja dijabetesa, to su utvrdile i mnoge studije.

    HIPERLIPIDEMIJA I PREHRANA

    3

  • Ukoliko vam je indeks tjelesne mase vei od 25, potrebno je smanjiti dnevni energetski unos za 500 kcal, od procjene potrebnog unosa to dovodi do gubitka 0,5 kg tjedno. stoga standardna redukcijska dijeta s pravilno odabranim namirnicama i uravnoteenim obrocima s prosjeno 1300 kcal na bazi dnevnog unosa, najbolja je preporuka za smanjenje tjelesne mase, to dovodi i do smanjenja razine lipida u krvi i boljeg reguliranja krvnog tlaka.

    Krvni tlak, sol, dijeta i tjelesna aktivnost Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih ila, a koji nastaje kao posljedica rada srca, kao crpke i otpora kojeg stvaraju krvne ile. Povieni krvni tlak moe znatno poveati rizik od bolesti srca i krvnih ila ili oteenja bubrega. dananje medicinske spoznaje i smjernice strunih drutava

    su suglasne da je povieni krvni tlak onaj koji je vii od 140/90, a za neke vrste bolesnika (bubreni bolesnici i dijabetiari) te vrijednosti trebaju biti jo i nie. Poviena koliina na u krvi moe biti uzrok hipertenzije, jer uzrokuje zadravanje tekuine u tijelu i time pridonosi dodatnom optereenju na srce i cirkulacijski sustav. osobama koje imaju problem s povienim krvnim tlakom nije preporueno dnevno unijeti vie od 2400 mg natrija, to odgovara 6 g soli. smanjenje unosa soli na pet do est grama dnevno, znaajno bi pridonijelo prevenciji kardiovaskularnih, bubrenih i mnogih drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od sranog i modanog udara. Meta-analiza dosad objavljenih studija predvia kako bi smanjenje unosa soli na globalnoj razini za 15 % u narednih 10 godina moglo sprijeiti 8,5 milijuna smrtnih sluajeva. Budui da se glavnina soli koju dnevno unosimo hranom nalazi u industrijski preraenim proizvodima, kruhu i pekarskim proizvodima treba osim samog unosa soli, ograniiti i unos ovih proizvoda. dobro je znati da samo 1 kg kruha sadri 5 g na, odnosno 12,5 g soli. Poveani unos

    Tablica 1. energetske potrebe organizma obzirom na spol, dob i fiziku aktivnost

    skupina energetske potrebe organizma obzirom na fiziku aktivnost (kcal/dan)

    Lagano aktivni* aktivni*

    ene

    19-30 2000 2400

    31-50 1800 2200

    51+ 1600 2200

    Mukarci

    19-30 2400 3000

    31-50 2200 3000

    51+ 2000 2800

    izvor: U.s. department of agriculture center for nutrition Policy and Promotion (2005).* lagano fiziki aktivni - je nain ivota koji ukljuuje sjedenje (rad za raunalom, administrativni poslovi i sl.), stajanje te lagana etanja.* Fiziki aktivni - je nain ivota koji ukljuuje brzo hodanje, srednje teki fiziki rad (kuanski poslovi, graevinski poslovi i sl.).

    4

    h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a

  • kalija, kalcija, magnezija i vitamina d uzrokovat e vee izluivanje natrija iz tijela. Upravo zato dijeta koja obiluje voem i povrem te mlijenim proizvodima s niim udjelom mlijene masti poznata kao dash-dijeta (dietary approaches to stop hypertension), moe pomoi u smanjenu rizika od hipertenzije kao i koronarnih bolesti.

    Meutim, teko da se potpuni uinak bilo koje dijete moe zamisliti bez tjelesne aktivnosti koja je znaajan i nezamjenjiv faktor u zatiti i unapreenju zdravlja nezaraznih kroninih bolesti. svakodnevno bavljenje tjelesnom aktivnou laganog intenziteta 30 do 45 minuta na dan smanjuje tjelesnu masu, koliinu tjelesne masti i opseg struka, a poveava osjetljivost na inzulin i razinu hdl kolesterola, pa samim time ima velik utjecaj na prevenciju kardiovaskularnih bolesti. tjelesna aktivnost je bitna za promicanje kardiovaskularnog zdravlja i smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, a hodanje je jedan vid tjelesne aktivnosti.

    Poeljan lipidni profil i prehrana

    7 velikih + 1 mali korak do zdravog srcaiako svi znamo da odreena hrana moe poveati rizik za bolesti srca i krvnih ila, ipak teko zamjenjujemo loe navike dobrim. Pomou nekoliko savjeta koje predlau ameriki i europski kardioloki strunjaci moe se postupno zapoeti s promjenom i uiniti korak prema zdravijem srcu. Postoji veliki broj namirnica u svakodnevnoj prehrani koje mogu pomoi u poboljanju lipidnog profila, ali isto tako i dosta hrane iji unos moramo smanjiti ili u potpunosti izbaciti.

    1. Smanjite unos zasienih i masnih kiselina, kolesterola i trans masnih kiselinaograniavanje unosa zasienih i trans masnih kiselina najvaniji je korak u smanjenju razine kolesterola u krvi. Prema smjernicama amerikog i europskog kardiolokog drutva dane su preporuke za koliinu masnoa i kolesterola u krvi. kod povienih vrijednosti ukupnog kolesterola i lipoproteina niske gustoe (ldl), unos zasienih masnih kiselina trebao bi biti manji od 7%, a trans masti manje od 1% od ukupnog dnevnog energetskog unosa, dok je preporuka za unos kolesterola manje od 200 mg dnevno.

    o navedenim postotcima pogledati predloene primjere jelovnika gdje su ove vrijednosti izraene u gramima/miligramima i preraunate u postocima. vidi Tablicu 8. na stranici 38 Analiza hranjivih vrijednosti hipolipemike dijete (prosjek 7-dnevnog jelovnika dijete od 1350 kcal i dijete od 1850 kcal).Povean unos masnoa bogatih zasienim masnim kiselinama i trans mastima dovodi do poveane koncentracije kolesterola u plazmi. tome najvie doprinosi kokosovo i palmino ulje te hrana bogata mlijenim mastima (maslac, slatko vrhnje, masni sirevi, sir feta) i prena hrana, naroito pripremana u fritezi. Znaajniji izvori su slanina, svinjska mast, janjetina, svinjetina, ostala srednje masna i masna mesa, te kikiriki, okolada, soja, kukuruz u manjim koliinama. najbolji nain da se smanje zasiene masne kiseline je da izbjegavamo hranu s visokim udjelom zasienih masnih kiselina u njihovom ukupnom sastavu, jer samim time uglavnom unosimo i manje kolesterola. Premda, hobotnica, lignje, kampi, dagnje, kamenice i sl. nisu bogate zasienim masnim kiselinama, iznimno su bogate kolesterolom. najmanje kolesterola i zasienih masnih kiselina od esto konzumiranih vrsta mesa ima u ribi i mesu pileih i pureih prsa.

    5

    h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a

  • to moramo znati o trans mastima?trans masti nastaju hidrogenacijom, tj. postupkom kojim se u prehrambenoj industriji, pri tono odreenim uvjetima, od tekuih biljnih ulja proizvode vrste masti (tj. od ulja se rade zasiene masti). trans oblik iskljuivo nastaje utjecajem ovjeka i njegove namjere da prerauje masnoe.

    iz perspektive prehrambene industrije, djelomino hidrogenirano biljno ulje je atraktivno zbog toga to poveava trajnost i stabilnost tijekom prenja u dubokoj masnoi i uvanja proizvoda, poboljava strukturu i rahlost te sam okus peene hrane i slastica. Prosjena potronja industrijski proizvedenih trans masnih kiselina u sad-u je 2 do 3 posto od ukupnog energetskog unosa. glavni izvori trans masti su proizvodi u duboko prenom ulju,

    tzv. brza hrana, pekarski proizvodi, grickalice tzv. snack proizvodi, margarini i krekeri (vidljivo iz Tablice 2). Prirodne trans masti nalaze se u manjim koliinama, oko 0,5 posto ukupnog energetskog unosa u mesu i mlijenim proizvodima od krava, ovaca i drugih preivaa koje nastaju djelovanjem bakterija u njihovom elucu.

    6

    h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a

  • Tablica 2. sadraj trans masnih kiselina u hrani proizvedenoj ili pripremljenoj s djelomino hidrogeniranim biljnim uljima u sad-u.

    Vrsta hrane sadraj trans masnih kiselina* % od ukupnihmasnihkiselina

    % od dnevnog energetskog unosa

    na 2000 kcalg / uobiajeno serviranje

    g/100g

    Brza i smrznuta hrana

    Preni krumpirii (pomfrit) 4,7-6,1 4,2-5,8 28-36 2,1-2,7

    Panirani riblji odrezak 5,6 3,4 28 2,5

    Panirani pilei odrezak 5,0 4,9 25 2,3

    Pomfrit, smrznuti 2,8 2,5 30 1,3

    Pizza 1,1 0,5 9 0,5

    Pakirani obroci (snack)

    kukuruzni ips 1,6 5,8 22 0,7

    kokice, za mikrovalnu 1,2 3,0 11 0,5

    energetska ploica od itarica 1,0 3,7 18 0,5

    Ploica od itarica (breakfast) 0,6 1,3 15 0,3

    Pekarski proizvodi

    Pita 3,9 3,1 28 1,8

    Pecivo od lisnatog tijesta 3,3 4,7 25 1,5

    krafna 2,7 5,7 25 1,2

    keksi 1,8 5,9 26 0,8

    torta 1,7 2,7 16 0,8

    kola od okolade 1,0 3,4 21 0,5

    Mufin 0,7 1,3 14 0,3

    Margarini

    Biljne masti 2,7 19,2 19 1,25

    tvrdi margarini 0,9-2,5 6,2-16,8 15-33 0,4-1,1

    Mazivi ma