hipolipemična dijeta

Prehranomdo ciljnih vrijednosti kolesterola i triglicerida

edUkacijska BroUra kojU iZda je

Promjena naina ivota, prvi je pristup u lijeenju hiperlipidemije, a ona podrazumijeva svakodnevnu pravilnu prehranu, redovite tjelesne aktivnosti i prestanak puenja. hiperkolesterolemija jedan je od najvanijih imbenika rizika za koronarnu bolest. visok kolesterol moe dovesti do stvaranja plakova u arterijama i razvoja ateroskleroze, to moe poveati rizik od sranog i modanog udara. Postoji znatan broj studija koje dokazuju upravo navedeno, kao i veliki broj onih koje dokazuju poveznicu nepravilne prehrane i ateroskleroze.

na temelju mnogih studija moe se zakljuiti da trebamo voditi rauna o:

preporuenoj tjelesnoj masi, poeljnom lipidnom profilu, krvnom tlaku, prestanku puenja, smanjenju unosa soli, tjelesnoj aktivnosti, raznovrsnoj i uravnoteenoj prehrani.

Dnevni energetski unosdnevni energetski unos izraunavamo na temelju indeksa tjelesne mase (engleski Body Mass Index, krat. BMI) koji je okvirni pokazatelj debljine i pretilosti. rauna se tako da se tjelesna masa (tM) osobe u kilogramima podijeli s kvadratom tjelesne visine (tv) u metrima: BMI = TM / TV .

Procjena sTuPnja uhranjenosTI

Stupanj uhranjenosti BMI

Pothranjenost 40,00

iako mnogi bolesnici s hiperkolesterolemijom nisu pretili, ipak jako je vano odravati tjelesnu masu poeljnom jer se pri prekomjernoj tjelesnoj masi poveava sklonost k porastu ukupnog i ldl kolesterola, uz povienje krvnog tlaka, triglicerida i razvoja dijabetesa, to su utvrdile i mnoge studije.

HIPERLIPIDEMIJA I PREHRANA

3

Ukoliko vam je indeks tjelesne mase vei od 25, potrebno je smanjiti dnevni energetski unos za 500 kcal, od procjene potrebnog unosa to dovodi do gubitka 0,5 kg tjedno. stoga standardna redukcijska dijeta s pravilno odabranim namirnicama i uravnoteenim obrocima s prosjeno 1300 kcal na bazi dnevnog unosa, najbolja je preporuka za smanjenje tjelesne mase, to dovodi i do smanjenja razine lipida u krvi i boljeg reguliranja krvnog tlaka.

Krvni tlak, sol, dijeta i tjelesna aktivnost Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih ila, a koji nastaje kao posljedica rada srca, kao crpke i otpora kojeg stvaraju krvne ile. Povieni krvni tlak moe znatno poveati rizik od bolesti srca i krvnih ila ili oteenja bubrega. dananje medicinske spoznaje i smjernice strunih drutava

su suglasne da je povieni krvni tlak onaj koji je vii od 140/90, a za neke vrste bolesnika (bubreni bolesnici i dijabetiari) te vrijednosti trebaju biti jo i nie. Poviena koliina na u krvi moe biti uzrok hipertenzije, jer uzrokuje zadravanje tekuine u tijelu i time pridonosi dodatnom optereenju na srce i cirkulacijski sustav. osobama koje imaju problem s povienim krvnim tlakom nije preporueno dnevno unijeti vie od 2400 mg natrija, to odgovara 6 g soli. smanjenje unosa soli na pet do est grama dnevno, znaajno bi pridonijelo prevenciji kardiovaskularnih, bubrenih i mnogih drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od sranog i modanog udara. Meta-analiza dosad objavljenih studija predvia kako bi smanjenje unosa soli na globalnoj razini za 15 % u narednih 10 godina moglo sprijeiti 8,5 milijuna smrtnih sluajeva. Budui da se glavnina soli koju dnevno unosimo hranom nalazi u industrijski preraenim proizvodima, kruhu i pekarskim proizvodima treba osim samog unosa soli, ograniiti i unos ovih proizvoda. dobro je znati da samo 1 kg kruha sadri 5 g na, odnosno 12,5 g soli. Poveani unos

Tablica 1. energetske potrebe organizma obzirom na spol, dob i fiziku aktivnost

skupina energetske potrebe organizma obzirom na fiziku aktivnost (kcal/dan)

Lagano aktivni* aktivni*

ene

19-30 2000 2400

31-50 1800 2200

51+ 1600 2200

Mukarci

19-30 2400 3000

31-50 2200 3000

51+ 2000 2800

izvor: U.s. department of agriculture center for nutrition Policy and Promotion (2005).* lagano fiziki aktivni - je nain ivota koji ukljuuje sjedenje (rad za raunalom, administrativni poslovi i sl.), stajanje te lagana etanja.* Fiziki aktivni - je nain ivota koji ukljuuje brzo hodanje, srednje teki fiziki rad (kuanski poslovi, graevinski poslovi i sl.).

4

h i p e r l i p i d e m i j a i p r e h r a n a

kalija, kalcija, magnezija i vitamina d uzrokovat e vee izluivanje natrija iz tijela. Upravo zato dijeta koja obiluje voem i povrem te mlijenim proizvodima s niim udjelom mlijene masti poznata kao dash-dijeta (dietary approaches to stop hypertension), moe pomoi u smanjenu rizika od hipertenzije kao i koronarnih bolesti.

Meutim, teko da se potpuni uinak bilo koje dijete moe zamisliti bez tjelesne aktivnosti koja je znaajan i nezamjenjiv faktor u zatiti i unapreenju zdravlja nezaraznih kroninih bolesti. svakodnevno bavljenje tjelesnom aktivnou laganog intenziteta 30 do 45 minuta na dan smanjuje tjelesnu masu, koliinu tjelesne masti i opseg struka, a poveava osjetljivost na inzulin i razinu hdl kolesterola, pa samim time ima velik utjecaj na prevenciju kardiovaskularnih bolesti. tjelesna aktivnost je bitna za promicanje kardiovaskularnog zdravlja i smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, a hodanje je jedan vid tjelesne aktivnosti.

Poeljan lipidni profil i prehrana

7 velikih + 1 mali korak do zdravog srcaiako svi znamo da odreena hrana moe poveati rizik za bolesti srca i krvnih ila, ipak teko zamjenjujemo loe navike dobrim. Pomou nekoliko savjeta koje predlau ameriki i europski kardioloki strunjaci moe se postupno zapoeti s promjenom i uiniti korak prema zdravijem srcu. Postoji veliki broj namirnica u svakodnevnoj prehrani koje mogu pomoi u poboljanju lipidnog profila, ali isto tako i dosta hrane iji unos moramo smanjiti ili u potpunosti izbaciti.

1. Smanjite unos zasienih i masnih kiselina, kolesterola i trans masnih kiselinaograniavanje unosa zasienih i trans masnih kiselina najvaniji je korak u smanjenju razine kolesterola u krvi. Prema smjernicama amerikog i europskog kardiolokog drutva dane su preporuke za koliinu masnoa i kolesterola u krvi. kod povienih vrijednosti ukupnog kolesterola i lipoproteina niske gustoe (ldl), unos zasienih masnih kiselina trebao bi biti manji od 7%, a trans masti manje od 1% od ukupnog dnevnog energetskog unosa, dok je preporuka za unos kolesterola manje od 200 mg dnevno.

o navedenim postotcima pogledati predloene primjere jelovnika gdje su ove vrijednosti izraene u gramima/miligramima i preraunate u postocima. vidi Tablicu 8. na stranici 38 Analiza hranjivih vrijednosti hipolipemike dijete (prosjek 7-dnevnog jelovnika dijete od 1350 kcal i dijete od 1850 kcal).Povean unos masnoa bogatih zasienim masnim kiselinama i trans mastima dovodi do poveane koncentracije kolesterola u plazmi. tome najvie doprinosi kokosovo i palmino ulje te hrana bogata mlijenim mastima (maslac, slatko vrhnje, masni sirevi, sir feta) i prena hrana, naroito pripremana u fritezi. Znaajniji izvori su slanina, svinjska mast, janjetina, svinjetina, ostala srednje masna i masna mesa, te kikiriki, okolada, soja, kukuruz u manjim koliinama. najbolji nain da se smanje zasiene masne kiseline je da izbjegavamo hranu s visokim udjelom zasienih masnih kiselina u njihovom ukupnom sastavu, jer samim time uglavnom unosimo i manje kolesterola. Premda, hobotnica, lignje, kampi, dagnje, kamenice i sl. nisu bogate zasienim masnim kiselinama, iznimno su bogate kolesterolom. najmanje kolesterola i zasienih masnih kiselina od esto konzumiranih vrsta mesa ima u ribi i mesu pileih i pureih prsa.

5


to moramo znati o trans mastima?trans masti nastaju hidrogenacijom, tj. postupkom kojim se u prehrambenoj industriji, pri tono odreenim uvjetima, od tekuih biljnih ulja proizvode vrste masti (tj. od ulja se rade zasiene masti). trans oblik iskljuivo nastaje utjecajem ovjeka i njegove namjere da prerauje masnoe.

iz perspektive prehrambene industrije, djelomino hidrogenirano biljno ulje je atraktivno zbog toga to poveava trajnost i stabilnost tijekom prenja u dubokoj masnoi i uvanja proizvoda, poboljava strukturu i rahlost te sam okus peene hrane i slastica. Prosjena potronja industrijski proizvedenih trans masnih kiselina u sad-u je 2 do 3 posto od ukupnog energetskog unosa. glavni izvori trans masti su proizvodi u duboko prenom ulju,

tzv. brza hrana, pekarski proizvodi, grickalice tzv. snack proizvodi, margarini i krekeri (vidljivo iz Tablice 2). Prirodne trans masti nalaze se u manjim koliinama, oko 0,5 posto ukupnog energetskog unosa u mesu i mlijenim proizvodima od krava, ovaca i drugih preivaa koje nastaju djelovanjem bakterija u njihovom elucu.

6


Tablica 2. sadraj trans masnih kiselina u hrani proizvedenoj ili pripremljenoj s djelomino hidrogeniranim biljnim uljima u sad-u.

Vrsta hrane sadraj trans masnih kiselina* % od ukupnihmasnihkiselina

% od dnevnog energetskog unosa

na 2000 kcalg / uobiajeno serviranje

g/100g

Brza i smrznuta hrana

Preni krumpirii (pomfrit) 4,7-6,1 4,2-5,8 28-36 2,1-2,7

Panirani riblji odrezak 5,6 3,4 28 2,5

Panirani pilei odrezak 5,0 4,9 25 2,3

Pomfrit, smrznuti 2,8 2,5 30 1,3

Pizza 1,1 0,5 9 0,5

Pakirani obroci (snack)

kukuruzni ips 1,6 5,8 22 0,7

kokice, za mikrovalnu 1,2 3,0 11 0,5

energetska ploica od itarica 1,0 3,7 18 0,5

Ploica od itarica (breakfast) 0,6 1,3 15 0,3

Pekarski proizvodi

Pita 3,9 3,1 28 1,8

Pecivo od lisnatog tijesta 3,3 4,7 25 1,5

krafna 2,7 5,7 25 1,2

keksi 1,8 5,9 26 0,8

torta 1,7 2,7 16 0,8

kola od okolade 1,0 3,4 21 0,5

Mufin 0,7 1,3 14 0,3

Margarini

Biljne masti 2,7 19,2 19 1,25

tvrdi margarini 0,9-2,5 6,2-16,8 15-33 0,4-1,1

Mazivi margarini 0,3-1,4 1,9-10,2 5-14 0,1-0,6

ostalo

Palainke 3,1 2,0 21 1,4

krekeri 2,1 7,1 34 0,9

tortilje 0,5 1,8 25 0,2

okoladne ploice 0,2 0,6 2 0,1

Maslac od kikirikija 0,1 0,4 1 0,05

source: U.s. department of agriculture

* date are from the harvard Food composition database 7


Dobro je znati i ovo samo smanjenje unosa zasienih masnih kiselina nije dovoljno da se smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti. Za manji rizik, potrebno je dio zasienih masnih kiselina u prehrani zamijeniti jednostruko i viestruko nezasienim masnim kiselinama. one se uglavnom nalaze u biljnim uljima dobivenim iz maslina, suncokreta, uljane repe, bundeve, kukuruznih i peninih klica, soje, lana i sezama (vidljivo iz Tablice 3). viestruko nezasiene masne kiseline koje nazivamo jo i esencijalnim su omega-6 masne kiseline (linolna) i omega-3 masne kiseline (alfa linolenska) jer su nezamjenjive u normalnom funkcioniranju naeg organizma, koje ne moemo sami proizvoditi te ih moramo unositi hranom. najee svakodnevnom prehranom unosimo omega -6 u suviku, dok su omega 3 puno manje zastupljene jer potjeu od riba i ribljih ulja iji je unos puno manji od preporuenog i poeljnog. od alfa linolenske kiseline stvaraju se eikosapentaenska kiselina (ePa) i dokosaheksaenska kiselina (dha). ePa i dha u dozama od 2-4g /dan sniavaju trigliceride za 25-30%, dok se ukupni kolesterol ne mijenja.

Zbog tog se razloga preporua konzumiranje plave ribe, koja sadri omega-3 masne kiseline (tuna, sitna plava riba), dva ili vie puta tjedno. osim omega-3 masnih kiselina, konzumiranje sitne plave ribe osigurava i potrebe organizma za visokokvalitetnim bjelanevinama, kalcijem i fosforom.

najpoznatije biljno ulje u kojem prevladava jednostruko nezasiena masna kiselina je maslinovo ulje, koje je i najdragocjeniji dar Mediterana. Po kemijskoj strukturi najvanija je upravo jednostruko nezasiena oleinska kiselina, koje u maslinovom ulju ima (65-85%) zbog ega je ono i najzdravije. stabilnost maslinovog ulja pripisuje se fenolnim komponentama, a vitamin e i beta karoten zastupljeni su u povoljnom omjeru s velikim postotkom iskoristivosti u organizmu. Bogato je fitosterolima koji su odgovorni za apsorpciju kolesterola iz crijeva. ako ga redovno koristimo

moemo poboljati svoj dobar (hdl) kolesterol u krvi. ogranieni i ne konani znanstveni dokazi ukazuju da priblino 2 velike lice (23 grama) maslinovog ulja u dnevnoj prehrani mogu umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti zahvaljujui upravo jednostruko nezasienim masnim kiselinama u maslinovom ulju. da bi se postiglo mogue blagotvorno djelovanje, treba podjednaku koliinu zasienih masti zamijeniti maslinovim uljem i ne poveavati ukupan dnevni unos energije.

Dobro je razlikovati...Tablica 3. vrste masnih kiselina i prehrambeni izvori

Vrste masnih kiselina Prehrambeni izvori

Jednostruko nezasiene

Masline, maslinovo ulje, kikiriki, oraasti plodovi (bademi,orasi), sjemenke, avokado

Viestruko nezasiene

kukuruz, suncokret, sezam, soja

Omega - 3(linolna -LA)

Omega 6(alfa linolenska kiselina -ALA)

Masna riba, losos, jakobove kapice, srdela, bakalar, skua, tunjevina, lanene sjemenke, orasi, soja

kukuruzno ulje, suncokretovo ulje, sojino ulje, sjemenke suncokreta, sjemenke bundeve, kikiriki, sezam, orasi, bademi

Zasiene Meso i proizvodi od mesa, maslac, vrhnje punomasno mlijeko i mlijeni proizvodi, sirevi, majoneza, prene namirnice, peciva, kokosovo i palmino ulje

Trans masti Potpuno ili djelomino hidrogenirana ulja, krekeri, keksi, vafli, prena hrana, pekarski proizvodi, krafne, kolai, namazi od ljenjaka, razni umaci, neki margarini i sl.

Kolesterol iznutrice, suhomesnati proizvodi /salame, hrenovke, kobasice/, patete, masna mesa, jaja, tvrdi i polutvrdi masni sirevi, tueno vrhnje, hobotnica, lignje, kampi, dagnje, kamenice 8


2. Izaberite hranu bogatu bjelanevinama, a siromanu mastima

Bjelanevine su najvaniji bioloki sastojci svake ive stanice potrebne za rast i obnavljanje tkiva, a ukljuene su u gotove sve biokemijske procese stanica. graene su od aminokiselina, a upravo sastav aminokiselina odreuje vrijednost samih bjelanevina. Bjelanevine mlijeka, jaja i mesa nazivamo punovrijednim jer imaju uravnoteen odnos esencijalnih aminokiselina. Potrebe za bjelanevinama su niske i iznose 0,8 g/kg tjelesne mase, tako da ih je vrlo lako unijeti u svakodnevnoj raznovrsnoj prehrani. iako namirnice poput graha, graka, lee, soje i dr. sadre znatnu koliinu biljnih bjelanevina, ipak ne sadre sve esencijalne aminokiseline i zato se bjelanevine iz njihovog podrijetla nazivaju manje vrijednim bjelanevinama. Problem nastaje to namirnice ivotinjskog podrijetla sadre znatne koliine kolesterola, za razliku od namirnica biljnog podrijetla koje uope ne sadre kolesterol. stoga je preporuka za dobro uravnoteenu prehranu kombinacija namirnica biljnog i ivotinjskog podrijetla u odnosu 50:50 %. najbolji izvor bjelanevina iz hrane su one namirnice koje imaju visok udio bjelanevina, a nizak udio masti i niu kalorijsku vrijednost. najbolji izbor su ribe, bijelo meso peradi i fermentirani mlijeni proizvodi s niim udjelom mlijene masti. Tko jede ribu esto, rizik umiranja od sranih bolesti smanjuje se za treinu i sveukupna je smrtnost 17% nia.

3. Jedite vie povra i voa

ako smijemo govoriti o najzdravijim namirnicama na svijetu onda su to svakako voe i povre. konzumiranjem vie voa i

povra rasporeenog u 4-5 obroka odnosno minimalno 400 g/dan moemo prevenirati ili odgoditi nastajanje odreenih bolesti. navedenu injenicu potvruju brojna epidemioloka istraivanja. Povre i voe treba biti nezamjenjiva komponenta nae svakodnevne prehrane zbog bogatstva vitamina, minerala i vlakana te zbog male koliina natrija, masnoa i energetske vrijednosti. Prehrana koja obiluje fitonutrijentima moe sniziti povieni krvni tlak uzrokovan pretjeranim unosom kuhinjske soli. Fitonutrijenti su tvari koje, osim to osiguravaju intenzivnu boju, tite povre i voe dok raste i sazrijeva. neke od najpoznatijih skupina fitonutrijenata sadravaju flavonoide koji u ljudskom tijelu djeluju kao antioksidansi titei na organizam od slobodnih radikala.

redovita opskrba naih stanica antioksidansima najvaniji je preduvjet zdravlja i duljeg ivota. Unosimo ih razliitim

9


namirnicama poput jabuka, bobiastog voa, luka, graha, kupusa, rajice, brokule, prokulica, zelenog aja, paroga i drugog voa i povra. smokve i kruke bogate su i fitosterolima, koji inhibiraju apsorpciju kolesterola. sezonsko povre i voe zasigurno e osigurati najbolji izvor prehrambenih sastojaka, jer su ti sastojci prirodno prilagoeni potrebama organizma u pojedinim godinjim dobima.

ne smije se procjenjivati samo na osnovi bioloke vrijednosti ve treba voditi rauna o vremenu skladitenja, transporta, uvanja i termike obrade, jer vitamini su uglavnom termolabilni.

4. Izaberite cjelovite itarice

itarice i vlaknavlakna iz hrane su vaan dio pravilne prehrane. najvie ih ima u vou, povru i itaricama. osim to sprjeavaju opstipaciju, smanjuju i rizik od dijabetesa i bolesti srca.

dijelimo ih na topiva i netopiva vlakna, a upravo za topiva vlaka brojni znanstveni radovi dokazuju uzajamnu vezu sa snienjem kolesterola i triglicerida u krvi, najvjerojatnije tako to smanjuju resorpciju kolesterola iz debelog crijeva. Preporuena koliina prikazana je u Tablici 4. itarice koje su bogate ovim vlaknima su zob i jeam. Zob, zobene

mekinje i kaa sadravaju specifinu vrstu topivog vlakna poznatog kao beta-glukan, koji smanjuje razinu ukupnog i ldl kolesterola (lipoprotein niske gustoe, lo kolesterol). topiva vlakana, minimalno 10 g dnevno smanjuju ukupni i ldl kolesterol, to moemo unijeti sa 60g zobenih mekinja i jednom bananom.

Uinak zobi nije samo ogranien na vlakna. Zob sadri fenole, fitonutrijente i avenantramide koji takoer pridonose zdravlju srca i krvnih ila. dobar je izvor minerala magnezija, selena i mangana, koji pogoduju zdravlju srca, tako to pozitivno utjeu na tonus krvnih ila. dobar izvor ovih minerala su i ra, proso i heljda. izvor topivih vlakana su i mahunarke poput graha, graka i soje, zatim ljive, ribizl, brokula, mrkva, artioka, luk, krumpir dok netopivih vlakana ima vie u mekinjama, oraastom vou, sjemenkama i drugom povru i vou.

Mnoge studije potvruju da oraasti proizvodi pomau u odravanju krvnih ila zdravim i elastinijim, te sniavaju ukupni i ldl kolesterol. ali kako, kad su bogate masnoama, logino je pitanje? .

jedite oraaste plodove, jer time pomaete svojem srcu!- preporuka amerike agencije za hranu i lijekove (Fda). Preporuena koliina je (1-1,5 unci, ili 28 - 42 grama) dnevno. ovi proizvodi, osim to su bogati vlaknima i biljnim sterolima, sadre i dobre masnoe poput nezasiene masne kiseline (oleinska kiselina) i omega-3 masne kiseline (ala), kao i vitamin e i l-arginin, koji ima vanu ulogu u kardiovaskularnom sustavu, kako u mirovanju, tako i tijekom

Tablica 4. Preporueni dnevni unos vlakana za odrasle

50 godina i mlai 50 godina i stariji

Mukarci 38 grama 30 grama

ene 25 grama 21 gramthe national academy of sciences institute of Medicine

10


tjelesne aktivnosti. on modulira vaskularni tonus i strukturu, krvni tlak i neurohormonalnu ravnoteu.

Preporueno je jesti grejp, posebice meso grejpa (dijelove s ovojnicama i sitne vreice pune soka). ono sadri jedinstvenu vrstu topivih vlakana - galakturonska kiselina, koja pomae u snienju kolesterola u krvi. Meutim, ako ve uzimate lijekove za snienje masnoe u krvi iz vrste statina (pitajte svog lijenika), tada nije preporueno uzimati grejp ili piti njegov sok, jer se koncentracija lijeka u krvi moe pretjerano poveati i postati tetna.

5. Smanjite unos soli

sol je neophodan dodatak bez kojeg mnoga jela ne bismo mogli konzumirati jer bi za nas bila neprihvatljivog okusa. Meutim, injenica je da samo oko 20% unosa natrija dolazi iz soli dodane u hranu tijekom pripreme ili za stolom. ostala je skrivena u obraenim i industrijski pripremljenim namirnicama. najee se na deklaraciji navodi koliina natrija (na), ako pak elimo znati koliko je to soli (nacl) tada koliinu na pomnoimo s 2,5.

velike koliine soli nalaze se u odreenim proizvodima za koje niti ne oekujemo. svakako prilikom kupovanja proizvoda proitajte deklaracije i obratite pozornost na koliinu soli odnosno koliinu na. Posebnu pozornost treba obratiti na slijedeih desetak namirnica kojima se unosi znatna koliina soli, pa ih treba izbjegavati i zamijeniti s odgovarajuim namirnicama s niim udjelom na, odnosno soli.

1. Industrijski proizvedena i/ili preraena, konzervirana, dimljena hrana i suhomesnati proizvodi

Popis mesa s visokim sadrajem soli ukljuuje prut, slaninu, salamu, usoljenu govedinu, hrenovke, kobasice,

slane suene iznutrice, patete, mesne konzerve i sl. Pokuajte smanjiti konzumiranje ovih namirnica ili ih koristite samo u iznimnim trenucima u vrlo maloj koliini, jer takve namirnice vrlo esto imaju i visok sadraj masnoa. Umjesto njih odluite se za piletinu ili nemasne komade mesa kada imate izbor.

2. riba konzervirane i slane srdele, tuna i skua imaju visok sadraj

soli. kako je riba sastavni dio pravilne prehrane, odluite se za svjee ili smrznute ribe umjesto dimljenih. kod ribljih konzervi, koje su vrlo popularne i dostupne po cijeni, vodite rauna o kvalitetnom proizvoau, kao i ribi koja je u vodi ili maslinovom ulju, a ne u salamuri. ispiranjem riba kao to je tuna moete ukloniti viak soli.

3. Mesni ekstrakti i gotove kocke za juhu omiljeni dodaci poput mesnih kocki i raznih gotovih

pripravaka, koji su namijenjeni za juhe, variva i gulae veliki su izvor soli. Umjesto toga koristite puno luka, poriluka, celera, perina i ostalo svjee povre, kao i svjee ili suene zaine i vidjet e te da e vae jelo biti puno ukusnije, a samim time i puno zdravije.

4. slane grickalice omiljena hrana poput tapia, pereca, ipsa, tortilja,

krekera, kokica i slanih oraastih plodova energetska su bomba i najee samo jedno pakiranje ovakve hrane zadovoljava dnevnu potrebu za solju i masnoama. s obzirom na to da ovakvu hranu ne moemo u potpunosti izbaciti iz prehrane, ali zato moemo birati nesoljene oraaste plodove i kokice, te umjesto ostalih grickalica u zdjelice nareimo voe i ponudimo svojoj djeci. ovoj preporuci prethodila su istraivanja kojima se dokazuje da smanjeni unos soli ima glavnu ulogu u smanjenju

11


tjelesne mase u djece, jer se time ujedno i smanjuje potreba unoenja osvjeavajuih gaziranih i negaziranih slatkih bezalkoholnih napitaka, koji najee sadre puno eera, umjetnih boja i aroma. Proitajte deklaraciju. koliina eera odnosi se na 100g proizvoda. iznenadit ete se koliinom eera u navedenim napitcima.

5. Konzervirano kiselo povre kiseli krastavci, kiseli luk, kapare, artioke i ostalo

konzervirano kiselo povre sadre dosta soli, a koliina natrija varira od proizvoda do proizvoda. stoga, isperite krastavce pod tekuom vodom kako bi ste smanjili unos soli, te takvu vrstu hrane koristite kao poslasticu, a ne kao svakodnevni obrok.

6. Preljevi za salate i umake veina preljeva za salate, kao i razni umaci poput grill

umaka, Worcestershire sosa, soja umaka i dr. ima visok sadraj soli. Pripremite svoj vlastiti preljev za salate kod kue, koristei malo octa, limuna, maslinovog ulja i zainskog bilja. takoer koristite umbir i hren.

7. Gotova industrijski pripremljena smrznuta hrana i gotove juhe

veina industrijski pripremljene hrane ima visok udio soli, jer se sol koristi i kao konzervans. Uvijek pogledajte deklaraciju i sadraj natrija, te ne premaujte vie od jednog preporuenog obroka serviranja. traite proizvode koji su deklarirani s niim sadrajem natrija ili bez njega. najbolje je pripremiti vlastite obroke kod kue, jer znate tone koliine sastojaka koje koristite u pripremi. vodite rauna o sigurnosti hrane, te iste obroke moete zamrznuti za kasniju upotrebu.

9. sir i namazi topljeni sir, slani sirevi poput fete i slino, te mlijeni

namazi sadre visok postotak soli. Umjesto njih jedite svjei sir i mozarellu, jer imaju znatno manje soli. vrlo ukusan i slastan namaz moe se napraviti od svjeeg posnog sira, jogurta i malo zaina poput vlasca. namaite ga na integralni kruh, gore stavite lanene sjemenke i vae e vam srce biti zahvalno.

hranu zainiti umjesto soliti

svjee ili sueno zainsko bilje mijenja okus, a dodatno poveava sadraj vitamina i minerala u hrani. stoga odreenu koliinu soli u hrani zamijenite biljnim zainima. tako npr. umjesto soli, jaja se mogu zainiti s estragonom, graak crvenom paprikom, repa listiima rumarina, teletina metvicom i paprikom, piletina i puretina umbirom. Zamjena za sol ima dovoljno, vano je samo promijeniti prehrambene navike.

natrij zamijeniti kalijem

hrana siromana solju (siromana natrijem), a bogata kalijem, djelotvornije sniava krvni tlak nego hrana, koja je samo siromana natrijem, pogledati Tablicu 5.

12


Tablica 5. sadraj natrija i kalija u namirnicama

hrana bogata kalijem (mg kalija u 100g namirnice) hrana bogata natrijem (mg natrija u100g namirnice)

grah areni /trenjevac/ 1700 unka dimljena suena 2733

soja 1680 Pekarski pereci 1715

Penine mekinje /posije/ 1160 losos dimljeni 1460

smokve suene 1010 sirni namaz 1250

sjemenke suncokreta 921 slanina, proarana 1210

Bademi 860 topljeni sir 1260

groice /groe suho/ 860 kobasica /prosjek/ 1082

ljive suhe 860 sir feta 1116

sjemenke bundeve 818 salama unkarica 1017

Perin list 700 kiseli krastavci 960

pinat 700 Mesni narezak 900

hren 580 jetrena pateta 800

Blitva 500 krekeri 770

krumpir 570 dvopek 760

kiwi 400 kruh polubijeli 500

kupus glavati zeleni /zimski/ 390 toast bijeli 640

Banane 350 Pecivo /puter tangica/ 500

sok od rajice /prirodni svjei/ 0,2l 522 tvrdi sirevi razni 620-1050

sok od narane /prirodno svjei/ 0,2l 400 industrijske juhe 1 tanjur = 250ml 945-1224

izvor podataka: tablice o sastavu namirnica i pia , hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb 1990.

13


Tablica 6. Ukusna, a manje kalorina zamjena

umjesto jedite radije

100 g Pomfrit 263 kcal 100 g kuhani krumpir 98 kcal

100 g topljeni sir 248 kcal 100 g svjei posni sir 78 kcal

100 g Beki odrezak 710 kcal 100 g Purei file naravni 188 kcal

140 g evapii 555 kcal 150 g osli file na aru 135 kcal

100 g ips od krumpira 536 kcal 100 g ips od jabuka 386 kcal

50 g okoladna ploica 250 kcal 25 g Ploica meslija 110 kcal

100 g voni bomboni 373 kcal 100 g suho voe 270 kcal

2 dl gazirani napici 84 kcal 2 dl sok od svjeeg voa 43 kcal

6. Pazite na veliine porcija i visoko kalorinu hranu

veliina porcija jako je bitna za ukupni unos masti i energije. Podijelite tanjur na tri djela, pola tanjura neka bude povre, 1/4 tanjura meso ili zamjena za meso, a druga etvrtina kruh ili zamjena za kruh. kad jedete krumpir, riu, tjesteninu, gance ili slino tada s tim nemojte jesti kruh. koristite vizualne slike da biste doarali veliine porcija, tako da koliina mesa ili ribe po porciji odgovara veliini i debljini pilu karata. Porcija kruha je jedna tanka krika kruha, a veliina porcije voa je veliina teniske loptice. raunajte da 1/2 banane (60g) ima isto kalorija kao i velika zdjelica jagoda (300g).

Kako prilagoditi recepte

omiljeni recepti mogu se prilagoditi kako biste ih uinili hranjivijim, smanjili masnoe i zamijenili sastojke za neke

koji su prihvatljiviji. koristite jogurt s malo masnoe umjesto kiselog vrhnja jer ste na taj nain utedjeli na zasienim masnoama. U zamjenu moete koristiti sirutku ili svjei posni sir.

Pogledajte razliku:

200 g kiselog vrhnja 12 % m.m.

276 kcal

zasiene masne kiseline 15 g

200 g jogurta 1,5 % m.m.

94 kcal

zasiene masne kiseline 2 g

Za povezivanje variva, koristite brano razmueno s malo vode, umjesto zaprke.

smanjivanjem eera u peenim proizvodima i desertima, moete poveati upotrebu nekih zaina za bolji okus. dodavanje cimeta, oraia ili vanilije vaim e se jelima pojaati osjeaj slatkoe.

14


7. Jedite uravnoteene obroke

vana odlika u ivotu je umjerenost, pa tako treba postupiti i s hranom. vanost dobro uravnoteene prehrane, koja u svom dnevnom sastavu sadri namirnice iz svih est osnovnih skupina namirnica (itarice, povre, voe, mlijeko i zamjene, meso i zamjene i masnoe), preduvjet je ouvanju zdravlja. raznovrsnost namirnica smanjuje mogunost deficita pojedinih prehrambenih tvari. Uz uravnoteen odnos energetskih nutrijenata bitno je hranu uzimati ee, pet do est obroka dnevno, ali da ukupna energetska vrijednost ne prijee planiranu koliinu.

Uz preporuene viestruke obroke valja odravati stalnu tjelesnu aktivnost. Poznato je, da je redukcijska dijeta bez tjelovjebe rijetko dovoljna za smanjenje tjelesne mase. dugotrajna redovita aerobna tjelovjeba uvjetuje pomak u

energetskom metabolizmu prema veem koritenju masti kao izvoru energije, to vodi smanjenju zaliha masti.

Preporuuju se aerobne i ritmike aktivnosti koje zahtijevaju uporabu velikih miinih skupina i koje se mogu kontinuirano provoditi, kao npr. pjeaenje, brzo hodanje, lagano tranje, planinarenje, plivanje, vonja biciklom i sl.

Tablica 7. aktivnost i potronja kalorija

aktivnost/1h osoba (73 kg) osoba (91 kg) osoba (109 kg)

Pjeaenje, 3 km/h 183 kcal 228 kcal 273 kcal

Ples, dvorana 219 kcal 273 kcal 327 kcal

Hodanje, 5,5 km/h 277 kcal 346 kcal 414 kcal

Biciklizam,

8. Ponekad si dopustite ...

s vremena na vrijeme dopustite si pokoju pogreku u prehrani, jer od komadia okolade (naroito, ako je tamna) ili malog kolaia, komadia torte, porcije lignji ili ae omiljenog slatkog pia nita se strano nee dogoditi. svakako vodite rauna, da to treba biti iznimka, a svakodnevno provodite preporuene savjete za zdraviji ivot. ono to je bitno ne odustajte od preporuenih savjeta i ne drite ih se samo dok vas boli, jer ustrajnost i dosljednost u provoenju preporuenih savjeta, je ono to vae srce eli i zasluuje.

Trigliceridihipertrigliceridemija je stanje povienih vrijednosti triglicerida u krvi. razinu triglicerida razmjerno jednostavno reguliramo promjenom prehrane i poveanjem tjelesne aktivnosti. ono to je jako vano kod hipertrigliceridemije, da konzumiranje alkohola svedete na minimalnu koliinu ili ga u potpunosti izbacite, smanjite unos hrane bogate trigliceridima, te poveajte unos hrane bogate omega -3 masnim kiselinama.

Hrana koja sniava razinu triglicerida:

riba (omega 3 masne kiseline, riblje ulje iz morske hrane sniava trigliceride): losos, skua, srdele, tuna, koljke ...

Zaini: enjak, umbir, paprika ... voe koje nije bogato fruktozom:

grejp, narana, limun, bobiasto voe, marelice ...

Hrana koja povisuje razinu triglicerida:

alkohol:pivo, vino, likeri ... hrana bogata eerom:

kolai, bomboni, sladoled, okolada, keksi ...

hrana bogata krobom:kruh, tjestenina, krumpir, ria ...

voni sirupi, osvjeavajua bezakoholna pia, voni sokovi...

suho voe

16


ZaKLjuaKMnoge znanstvene studije pokazuju da pravilna prehrana djece i adolescenata postupno dovodi do poveanog unosa voa i povra u odrasloj dobi. stoga, mnoge zemlje eU-a krenule su u akciju prevencije edukacijom djece u vrtiima i kolama te adolescenata kako bi sprijeile ili prevenirale negativne zdravstvene posljedice prekomjerne teine i loih prehrambenih navika. to je uistinu najbolji put prema smanjenju koronarnih bolesti, ali kada su one razvijene dobra edukacija pacijenata je ta, koja e odigrati glavnu ulogu, da se loe prehrambene navike zamijene dobrim.

Vi ste ono to jedetemoe biti samo puka fraza, ali vanost prehrane u naem ivotu ne smije se podcijeniti.

17


dijeta 51 - hipolipemika dijeta

18

jelovnik 1350 s prehrambenim vrijednostima po danima

Dan Ponedjeljak utorak srijeda etvrtak Petak subota nedjelja

Doruak

ZoBene PahUljice na

MlijekU s ciMetoM

jaBUka

sok iscjeeni (Prirodni)svjei sir s laneniM

sjeMenkaMaZoBena

tangica(dijetalno

Pecivo)

sok iscjeeni (Prirodni)

jogUrt s ProBiotikoMcorn - Flakes

light jogUrtgrahaM Pecivo

Maslinovo Ulje 10g

Mandarina


MUeslitekUi jogUrt


sjeMenkaMaPecivo sa

sjeMenkaMa (Zrnin)


voni jogUrtMesli sa ZoBeniM

PahUljicaMa

uina 1 Banana jaBUka ananas jaBUka jaBUka vona salata s BadeMiMa jaBUka

ruak

Bistra govea jUha

PUrei odreZak na arU

Pire PinatMaslinovo

Ulje 5ggrahaM krUh

varivo od Mladog graha

sa leoMZelena salata s rotkvicoM

jUha od Povra

losos na arU s rUMarinoMZelena salata

s celeroM i MrkvoM

jUha od rajice s rioM

Pilea Prsa s rUMarinoM

kUhani krUMPir

salata od krastavaca

jUha od BrokUle

osli a la Bakalar

Zelena salata

Bistra govea jUha

kelj leograhaM krUh

Bistra govea jUha

skUa na arUBlitva leo s krUMPiroM

uina 2 krUka kivi jaBUka narana Mandarina jaBUka BoBiasto voe

Veera

tjestenina s tUnjevinoM

kUPUs salataMaslinovo

Ulje 5g

salata od PUretinerajica salata

light jogUrt

Mijeano Povre s

kUkUrUZoMgrahaM krUhcikla salata

tUna na salatU s PovreMintegralni

krUh

Mediteranska salata

rajica s MoZZarelloM i

BosiljkoM

salata od Piletine

Zelena salata s kUkUrUZoM

jogUrt s ProBiotikoM

Povre s ProkUlicoM

grahaM krUh

Kcal 1385,67 1354,36 1351,54 1375,36 1366,10 1309,50 1324,0619

jelovnik Za PrVI Dan hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1385 kcal / 5797 kj

obrok jelo Koliina / gram energetska vrijednost / kcalDoruak

Zobene pahuljice na mlijeku s cimetom 2 lice, 40 g / 1 alica, 240 g 281

jabuka 1 srednje veliine 89

uina 1

Banana 1/2 komada 52

ruak

Bistra govea juha 1 tanjur 60

Purea prsa - natur 1 nicla srednje veliine 188

Pire pinat 200 g pinata 166

Maslinovo ulje 1 mala liica, 5 g 45

graham kruh 1 krika, 35 g 72

uina 2

kruka 1 srednje veliine 59

Veera

tjestenina s tunjevinom 1 tanjur 300

kupus salata 1 tanjuri, 130 g 66

Maslinovo ulje 1 mala liica, 5 g 45

graham kruh 2 krike, 70 g 144

Zeleni aj bez eera 1 alica

energetska vrijednost 1386 kcal

energetska vrijednost 5797 kj

Bjelanevine 65,6 g

Masti 48,2 g

- zasiene masne kiseline 10,2 g

- jednostruko nezasiene masne kiseline 21,0 g

- viestruko nezasiene masne kiseline 14,3 g

- od toga omega 6 13,4 g

Kolesterol 133,0 mg

Ugljikohidrati 180,0 g

Vlakna 30,0 g

Tjestenina sa alom i tunjevinom

tjestenina (pageti) 40 g

rajica sjeckana 40 g

tunjevina 30 g

luk crveni 30 g

luk bijeli 10 g

Maslinovo ulje 5 g

Perin list, origano, rumarin, lovor, sol

na luku propirjati rajicu, dodati zaine, pomijeati sa skuhanim pagetima i umijeati tunjevinu.

20

j e l o v n i k 1 3 5 0

jelovnik Za DruGI Dan hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1354 kcal / 5674 kj


svjee iscjeeni sok 1 aa razrijeena s pola vode 45

svjei sir s lanenim sjemenkama sir 100 g / lanene sjemenke 10 g 95

Zobena tangica 1 pecivo, 80 g 250

uina 1


ruak

varivo od mladog graha s leom 1 tanjur 487

Zelena salata s rotkvicom 1 zdjelica, 80 g 54

uina 2

kivi 1 srednje veliine, 100g 38

Veera

salata od puretine 1 tanjur 218

rajica salata 1 manja, 100 g 14

jogurt 0,9 % m.m. 1 kom, 180 g 83




Bjelanevine 70,0 g

Masti 46,6 g





Kolesterol 149,2 mg


Vlakna 34,0 g

Varivo od mladog graha s leom

grah 60 g

jemena kaa 10 g

lea 20 g

kupus 100 g

slanina mesnata 20 g

ostalo povre (mrkva, perin, celer, poriluk, rajica, paprika, luk crveni, luk bijeli, i ostali zaini)

na malo ulja ispirjati povre, slaninu, dodati namoeni grah, jemenu kau, i leu. Zainiti lovorom i rumarinom i malo soli i ostalim zainima.

21

j e l o v n i k 1 3 5 0

jelovnik Za TreI Dan hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1350 kcal / 5650 kj



corn flakes 50 g 184

jogurt s probiotikom 1,5 % m.m. 1 kom, 150 g 71

uina 1

ananas 3 krike, 250 g 61

ruak

juha od povra 1 tanjur 61

losos na aru s rumarinom 200 g 387

Zelena salata s celerom i mrkvom 1 zdjelica, 200 g 88

uina 2

jabuka 1 manja 46

Veera

Mijeano povre s kukuruzom 1 tanjur 277


cikla salata 150 g 60




Bjelanevine 60,0 g

Masti 51,2 g





Kolesterol 51,5 mg


Vlakna 36,0 g

Mijeano povre s kukuruzom

krumpir 150 g

graak 60 g

Mrkva 60 g

cvjetaa 90 g

ampinjoni 50 g

kukuruz 10 g

Maslinovo ulje 10 g

lovor, rumarin, papar, perin list, sol

sve sastojke skuhati sa zainima, preliti maslinovim uljem.

22

j e l o v n i k 1 3 5 0

jelovnik Za eTVrTI Dan hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1375 kcal / 5753 kj


jogurt light 0,9% m.m. 1 kom, 180 g 67

graham pecivo 1 kom, 60 g 157

Maslinovo ulje 10g 2 male liice 90

Mandarina 150 g 36

uina 1

jabuka 1 manja 46

ruak

juha od rajice s riom 1 tanjur 139

Pilea prsa s rumarinom 1 nicla srednje veliine 155

kuhani krumpir 200 g 162

salata od krastavaca 100 g 39

uina 2

narana 1 velika, 250 g 57

Veera

tuna na salatu s povrem 1 tanjur 301

integralni kruh 2 krika, 60 g 127




Bjelanevine 58,0 g

Masti 50,2 g





Kolesterol 81,0 mg


Vlakna 33,0 g

Tuna na salatu s povrem

tuna 40 g

Zelena salata 200 g

Mrkva 100 g

kukuruz 50 g

celer 40 g

luk crveni 20 g

Masline 20 g

Maslinovo ulje 10 g

limun, perin list, sol

sve sastojke pomijeati i napraviti kao na salatu. 23

j e l o v n i k 1 3 5 0

jelovnik Za PeTI Dan hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1366 kcal / 5713 kj



Mesli 3 pune lice, 50 g 188

jogurt 2,8 % m.m. 1 kom, 180 g 113

uina 1


ruak

juha od brokule 1 tanjur 41

osli ala bakalar 1 tanjur, 300 g 280

Zelena salata 1 zdjelica, 130 g 61

uina 2

Mandarina 100g 29

Veera

Mediteranska salata 1 tanjur 354

rajica s mozzarelom i bosiljkom rajica, 150 g / mozzarela, 30 g 184




Bjelanevine 63,0 g

Masti 47,0 g





Kolesterol 125,0 mg


Vlakna 27,0 g

osli ala bakalar

osli 160 g

krumpir 200 g

luk bijeli 10 g

Perin i celer list 10 g

Maslinovo ulje 5 g

Papar, sol

krumpir narezati na ploke, izmeu poredati filet oslia,dodati maslinovo ulje, malo vina, vode, papar i malo soli. Posuti perinovim i celerovim listom i ispei u penici. Moete dodati malo bijelog vina.

24

j e l o v n i k 1 3 5 0

jelovnik Za esTI Dan hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1310 kcal / 5477 kj



svjei sir s lanenim sjemenkama sir 100 g / lanene sjemenke 10g 72

Pecivo sa sjemenkama 1 pecivo, 80 g 216

uina 1

vona salata s groicama 1 zdjelica 85

ruak


kelj leo 1 tanjur 196


uina 2

jabuka 1 vea 89

Veera

salata od piletine 70 g 337

Zelena salata s kukuruzom 1 zdjelica, 110 g 66

jogurt s probiotikom 1,5 % m.m. 1 kom, 150 g 71




Bjelanevine 70,0 g

Masti 32,7g





Kolesterol 206,0 mg


Vlakna 32,0 g

salata od puretine

Pilee meso kuhano 100 g

jaje kuhano 1/2

krumpir kuhani 100 g

Mrkva kuhana 50 g

graak kuhani 30 g

kiseli krastavci 40 g

kukuruz slatki 30 g

limun, maslinovo ulje

Piletinu i povre skuhati, ohladiti te dodati kukuruz, kisele krastavce, 1/2 kuhanog jaja, te zainiti limunom, maslinovim uljem, malo soli i papra i izmijeati. Posluiti kao salatu.

25

j e l o v n i k 1 3 5 0

jelovnik Za seDMI Dan hipolipemika dijeta - redukcijska / Ukupna energetska vrijednost 1324 kcal / 5537 kj



Mesli sa zobenim pahuljicama 2 velike pune lice, 50 g 338

voni jogurt 0,9% m.m. 1 kom, 200 g 94

uina 1

jabuka 1 manja 46

ruak


skua na aru 1 kom 205

Blitva leo s krumpirom blitva 200 g / krumpir 100 g 137

uina 2

Bobiasto voe 150 g 82

Veera

Povre s prokulicom 1 tanjur 245




energetska vrijednost 5 537 kj

Bjelanevine 56,0 g

Masti 43,7 g





Kolesterol 89,0 mg


Vlakna 23,0 g

Povre s prokulicom

krumpi 150 g

kelj pupar (prokulica) 90 g

Mrkva 70 g

kukuruz 10 g

luk bijeli 10 g

Maslinovo ulje 10 g

Perin list, papar, sol

Povre skuhati, zainiti zainima i maslinovim uljem.

26

j e l o v n i k 1 3 5 0

dijeta 56 - hipolipemika dijeta

28

jelovnik 1850 s prehrambenim vrijednostima po danima

Dan Ponedjeljak utorak srijeda etvrtak Petak subota nedjelja

Doruak

MUesli sa ZoBeniM

PahUljicaMajogUrt s

ProBiotikoMBanana


acidoFilno Mlijeko

Unka PUrea ili Pilea

Prsa U ovitkUgrahaM krUh

kUkUrUZni ganci s MlijekoM

jaBUka


Unka PUrea ili Pilea

Prsa U ovitkUMaslinovo

Ulje 5ggrahaM Pecivo

light jogUrt

sok iscjeeni (Prirodni)MUesli sa ZoBeniM

PahUljicaMalight jogUrt


sjeMenkaMaZoBena

tangica(dijetalno

Pecivo)

ZoBene PahUljice na

MlijekU s ciMetoM

Banana

uina 1 grejP-FrUt jaBUka jaBUka jaBUka ananas jaBUka BoBiasto voe

ruak

jUha od rajice

PUrea Prsa na naglo,

Pire-krUMPir, Pire-Pinat

grahaM krUh

Piletina s jeMenoM

kaoMZelena salatagrahaM krUh

jUha od rajice s taranoM

skUa na arUgrah salata s BUiniM UljeMZelena salata

s celeroM i MrkvoM

PolUBijeli krUh

jUha od Povra

PUrei Perkelttjestenina

integralnakUPUs salata

PolUBijeli krUh

jUha od Povra

losos sa aloM i

UMBiroMZelena salatagrahaM krUh

riBlja jUhaBrokUla i

cvjetaa leo s krUMPiroM

PolUBijeli krUh

jUha MinestronePilea Prsa

na arUMahUne leo

salata od Matovilca

i radiagrahaM krUh

uina 2 jaBUka Banana dinja vona salata s BadeMiMa jaBUkavona salata s groicaMa jaBUka

Veera

UvedZelena salata s kUkUrUZoMgrahaM krUh

tjestenina sa aMPinjoniMa i

raiiMaMijeana salata s

rajicoM

salata od PUretine

grahaM krUh

Mijeano Povre s

kUkUrUZoMZelena salata

s celeroMPolUBijeli krUh

Mediteranska salatasalata

od cikle

Pateta od srdela

s kaPariMarajica s

MoZZarelloM i BosiljkoM

toast grahaM

tjestenina sa aloM i tUnjevinoM

Zelena salata

Kcal 1839,64 1836,97 1841,18 1876,14 1800,27 1841,38 1801,2729

jelovnik Za PrVI Dan hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1840 kcal / 7696 kj


Mesli sa zobenim pahuljicama 3 vrhom pune lice 265

jogurt s probiotikom 1 kom, 150 g 70

Banana 1 srednje veliine 95

uina 1

grejp-frut 1 komad 46

ruak

juha od rajice 1 tanjur 107

Purea prsa - natur 1 nicla srednje veliine 188

Pire krumpir, Pire pinat 200 g pirea / 200 g pinata 281


uina 2


Veera

uved ria 70 g / povre 300 g 433

Zelena salata s kukuruzom puna zdjelica, 200 g 66





Bjelanevine 73,0 g

Masti 49,0 g





Kolesterol 109,0 mg


Vlakna 38,0 g

Mesli sa zobenim pahuljicama

Mesli 30 g

Zobene pahuljice 30 g

Med 5 g

cimet prema elji

Pomijeati s jogurtom, i narezati bananu.

30

j e l o v n i k 1 8 5 0

jelovnik Za DruGI Dan hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1840 kcal / 7696 kj



unka purea prsa u ovitku 60 g (cca 4 tanke krikice) 70

acidofil 1 kom, 200 g 120


uina 1


ruak

Piletina s jemenom kaom 1 tanjur 425



uina 2


Veera

tjestenina sa ampinjonima i raiima 1 tanjur 545

Mijeana salata s rajicom puna zdjelica, 300 g 116




Bjelanevine 86,0 g

Masti 50,0 g





Kolesterol 144,5 mg


Vlakna 42,0 g

Piletina s jemenom kaom

Piletina, bijelo meso 120 g

jemena kaa 30 g

kupus 100 g

ostalo povre (mrkva, perin, celer, poriluk, luk crveni, luk bijeli)

na malo maslinova ulja ispirjati povre i piletinu, dodati namoenu jemenu kau, te narezani kupus. Zainiti lovorom i rumarinom i malo soli.

31

j e l o v n i k 1 8 5 0

jelovnik Za TreI Dan hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1840 kcal / 7696 kj


kukuruzni ganci s mlijekom 1,5% m.m. 2 lice, 40 g / 1 alica, 240 g 257


uina 1

jagode 250 g 75

ruak

juha od rajice s taranom 1 tanjur 140

skua peena u vreici za peenje 1 komad 344

grah salata s buinim uljem grah, 70 g / buino ulje, 15 g 328

Zelena salata s celerom i mrkvom 1 zdjelica, 130 g 60

integralni kruh 2 krike, 60 g 137

uina 2

dinja 1 krika 64

Veera

salata od puretine 1 zdjelica 218





Bjelanevine 86,0 g

Masti 70,0 g





Kolesterol 230,0 mg


Vlakna 39,5 g

salata od puretine

Puree meso kuhano 60 g

jaje kuhano 1/2

Mrkva kuhana 50 g

krumpir kuhani 30 g

graak kuhani 20 g

ohlaene sastojke pomijeati, te dodati crvenog luka, slatkog kukuruza 20 g, limuna, maslinovog ulja, malo soli i papra i izmijeati. Posluiti kao salatu.

32

j e l o v n i k 1 8 5 0

jelovnik Za eTVrTI Dan hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1876 kcal / 7796 kj



unka pilea prsa u ovitku cca 4 tanke krikice, 60 g 70


graham pecivo 1 kom, 60 g 157

Maslinovo ulje 5g 1 mala liica 45

uina 1


ruak


Purei perkelt 1/3 tanjura 243

tjestenina integralna 80 g 295

kupus salata 1 zdjelica, 150 g 77

Polubijeli kruh 1 krika, 40 g 91

uina 2

vona salata s bademima 1 zdjelica 170

Veera

Mijeano povre s kukuruzom 1 tanjur 276

Zelena salata s celerom puna zdjelica, 100 g 36

Polubijeli kruh 2 krike, 60 g 137




Bjelanevine 79,0 g

Masti 68,0 g





Kolesterol 114,0 mg


Vlakna 44,0 g

Vona salata s bademima

jabuka mesnati dio 50 g

kruka mesnati dio 50 g

Banana 50 g

Breskva 50 g

groice 5 g

limun 10 g

Bademi 15 g

sve pomijeati i posluiti hladno.

33

j e l o v n i k 1 8 5 0

jelovnik Za PeTI Dan hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1800 kcal / 7520 kj



Mesli sa zobenim pahuljicama 3 vrhom pune lice 265


uina 1

ananas 3 krike 60

ruak


losos sa alom i umbirom 1 kom 571



uina 2


Veera

Mediteranska salata 1 tanjur 354

salata od cikle 1 tanjuri, 130 g 84




Bjelanevine 80,0 g

Masti 66,0 g





Kolesterol 70,0 mg


Vlakna 36,0 g

Mediteranska salata

ria 60 g

graak 50 g

Mrkva 45 g

kukuruz slatki 15 g

Perin i celer korijen 20 g

sve sastojke skuhati , ohladiti,pomijeati na salatu s maslinovimuljem, limunom, dodati malopapra i soli, te perinovog icelerovog lista.

34

j e l o v n i k 1 8 5 0

jelovnik Za esTI Dan hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1840 kcal / 7696 kj



svjei sir s lanenim sjemenkama sir 100 g / lanene sjemenke 10 g 72

Zobena tangica 1 pecivo, 80 g 250

uina 1


ruak

riblja juha 1 tanjur 105

Brokula, cvjetaa leo s krumpirom 1 tanjur 320

Polubijeli kruh 2 krike, 60 g 137

uina 2

vona salata s groicama 1 zdjelica 185

Veera

Pateta od srdela s kaparima 70 g 270

rajica s mozzarellom i bosiljkom puna zdjelica, 300 g 179

graham kruh prepeeni (toast) 3 tanke krike, 100 g 206




Bjelanevine 77,0 g

Masti 60,0 g





Kolesterol 104,6 mg


Vlakna 40,0 g

Pateta od srdela s kaparima

srdela konzervirana (samo riba) 50 g

sir parmezan 20 g

Maslinovo ulje 10 g

limun 20 g

kapari 10 g

Perin list

luk bijeli

Papar

sve sastojke izmijeati sa tapnim mixerom.

35

j e l o v n i k 1 8 5 0

jelovnik Za seDMI Dan hipolipemika dijeta / Ukupna energetska vrijednost 1800 kcal / 7535 kj


Zobene pahuljice na mlijeku s cimetom 40 g, 2 lice / 240 g, 1 alica 281


uina 1

Bobiasto voe ljeti svjee / zimi smrznuto 1 zdjelica 82

ruak

juha minestrone 1 tanjur 305

Pilea prsa - natur 1 nicla srednje veliine 219

Mahune leo 150 g 127

salata od matovilca i radia 1 zdjelica 125


uina 2


Veera

tjestenina sa alom i tunjevinom 1 tanjur 362





Bjelanevine 80,0 g

Masti 62,5 g





Kolesterol 154,0 mg


Vlakna 36,0 g

Tjestenina sa alom i tunjevinom

tjestenina (pageti) 60 g

rajica sjeckana 50 g

tunjevina 25 g

luk crveni 20 g

luk bijeli 10 g

Maslinovo ulje 10 g

Perin list, origano, rumarin, lovor, sol

na luku propirjati rajicu, dodati zaine, pomijeati sa skuhanim pagetima i umijeati tunjevinu.

36

j e l o v n i k 1 8 5 0

Tablica 8. analiza hranjivih vrijednosti hipolipemike dijete (prosjek 7-dnevnog jelovnika dijete od 1350 kcal i dijete od 1850 kcal)

hipolipemika dijeta Koliina* % od ukupneen.vrijednosti Koliina* % od ukupne en.vrijednosti

energetska vrijednost 1 350 kcal 1 850 kcal

energetska vrijednost 5 670 kj 7 770 kj

Bjelanevine 63,0 g 17 % 80,0 g 17 %

Masti 45,0 g 30 % 61,0 g 30 %

- zasiene masne kiseline 10,0 g 7 % 12,0 g 6 %

- jednostruko nezasiene masne kiseline 20,0 g 13 % 25,0 g 12 %

- viestruko nezasiene masne kiseline 12,0 g 8 % 19,0 g 10 %

- od toga omega 6 9,0 g 6 % 17,0 g 8 %

Kolesterol 120,0 mg 132,0 mg

Ugljikohidrati 180,0 g 53 % 250,0 g 53 %

Vlakna 30,0 g 40,0 g

Minerali i vitamini % od preporuke za dnevnim unosom % od preporuke

za dnevnim unosom

natrij 2 476,0 mg 103 % 2 600,0 mg 108 %

Kalij 4 003,0 mg 200 % 4 653,0 mg 232 %

kalcij 700,0 mg 87,5 % 760,0 mg 95,0 %

Magnezij 300,0 mg 80,0 % 370,0 mg 99,0 %

eljezo 14,0 mg 100 % 17,0 mg 133 %

cink 6,0 mg 60 % 8,0 mg 80 %

vitamin B1 1,1 mg 100 % 1,4 mg 127 %

vitamin B2 1,3 mg 93 % 1,5 mg 107 %

niacin 17,0 mg 106 % 23,0 mg 144 %

Vitamin B6 1,6 mg 115 % 2,1 mg 150 %

Vitamin c 255,0 mg 318 % 260,0 mg 325 %

* Podaci dobiveni raunalnim programom dijetetiar kB dubrava38


asaria P, chisholm d, ezzati M, Beaglehole r. chronic disease prevention: health effects and financial costs of strategies to reduce salt intake and control tobacco use. lancet 2007;370:2044-53.

cornelissen va, Fagard rh. effect of resistance training on resting blood pressure: a meta-analysis of randomized controlled trials. j hypertens 2005;23:2519.

covas Mi. Bioactive effects of olive oil phenolic compouds in humans: reduction of heart disease factors and oxidative damage. inflammopharmacology 2008;16:216-8.

Fung tt, chiuve se, Mccullough Ml, rexrode kM, logroscino g, hu FB. adherence to a dash-style diet and risk of coronary heart disease and stroke in women. arch intern Med 2008;168(7):713-20.

he Fj, Macgregor ga. salt and Mortality. j gen intern Med 2008;23(11):1928.

he Fj, Macgregor ga. salt, blood pressure and cardiovascular disease. curr opin cardiol 2007;22(4):298-305.

he Fj, nowson ca, Macgregor ga. Fruit and vegetable consumption and stroke: meta-anaysis of cohort studies, lancet 2006;36:320-6.

kris-etherton PM, i sur. the role of tree nuts and Peanuts in the Prevention of coronary heart disease: multiple potential mechanisms of action:a dose-response study. j nutr 2008;138:1746s-1751s.

Mateljan g. the Worlds healthiest Foods. george Mateljan Foundation 2007;658-66.

Mozaffarian d, i sur. trans Fatty acids and cardiovascular disease. n engl j Med 2006;354:1601-13

reiner . Uloga prehrane u prevenciji i terapiji kardiovaskularnih bolesti. Medicus 2008;vol. 17, no.1:93-103.

Queenan kM, i sur. concentrated oat beta-glucan, a fermentable fiber, lowers serum cholesterol in hypercholesterolemic adults in a randomized controlled trial. nutr j 2007;6:6.

sacks FM, svetkey lP, vollmer WM i sur. effects on blood pressure of reduced dietary sodium and the dietary approaches to stop hypertension (dash) diet. n engl j Med 2001;344:3-10.

streppel Mt, i sur. long-term fish consumption and n-3 fatty acid intake in relation to coronary heart disease death: the Zutphen study. eur heart j 2008;29(16):2024-30.

Us Food and drug administration, Qualified health claims for omega-3 fatty acids. 2004.

U.s. department of agriculture, agricultural research service. 2009. Usda national nutrient database for standard reference, release 22. nutrient data laboratory home Page, http://www.ars.usda.gov/ba/bhnrc/ndl; accessed May 18th, 2010.

LITERATURA:

Brouru priredili: eva Pavi, dipl. ing. preh. tehnologije kliniki dijetetiar odjel prehrane, klinika bolnica dubrava

dr. sc. Dario raheli, dr. med. Zavod za endokrinologiju,dijabetes i bolesti metabolizma

prof. dr. sc. Velimir Boikov, dr. med. Zavod za endokrinologiju,dijabetes i bolesti metabolizma

kardioloka recenzija:prof. dr. sc. Mijo Bergovac, Fesc, Faca

no

v-PB

-05/

10-h

r

39


edUkacijska BroUra kojU iZda je

Novartis Hrvatska d.o.o., Zaharova 7, hr-10000 Zagreb, tel. 01 4612 099, fax 01 4612 072

nema blaga nad zdravljem tjelesnim,niti sree nad sretnim srcem.Knjiga Sirahova 3016;690

hipolipemična dijeta

Documents

Transcript of hipolipemična dijeta