Arapsko-islamski krug i Osmansko carstvo

8/13/2019 Arapsko-islamski krug i Osmansko carstvo

1/24


2/24

Arapskoislamski krug

UVOD

Arab- pustinja, stanovnik pustinje

700-1200. g.-mona drava/kultura

filozofija/ medicina/ pravo/ historija/teologija/ astronomija/ geografija

period prije islama (vrijeme neznanja),zaostala, razjedinjena Arabija

osnov beduinskog drutva: rodovskoureenjeator/porodica/rod (hayy)/pleme


3/24

Muhammed-oko 570. -632. g, prve Objave

610. g

Islam-trea velika monoteistika religija Hidra-622. g., preseljenje iz Meke u Medinu

Medinski ustav, 52 lana

Hidra-622. g., preseljenje iz Meke u Medinu

Medinski ustav, 52 lana


4/24

Islamski koncept poloajaovjeka U poetku postojala razlika izmeu

Arapa i pripadnika islama drugogetnikog porijekla (mavali)

Izuzetna tolerantnost prema Jevrejima,Hrianima

Zimije-ne plaaju zekat, osloboenivojne obaveze, od sredine 7. st. plaaju

glavarinu, hara i dabine zaizdravanje vojske.

Postojanje robova


5/24

Organizacija vlasti

Ideja vlasti iz tri izvora:

a. iz uenja erijatskog prava

b. iz plemenskih obiaja

c. persijski i bizantski uticaj

najvia vlast: svjetovna/duhovna-kalifa

od Omejada-kalifat nasljedna monarhija kraljevska palata u Bagdadu


6/24

jedinstvo vjere i drave, duhovnih i svjetovnihzadataka islamske zajednice u nadlenostikalife

odgovoran za ouvanje vjere i cjelovitistiislamskog uenja

suniti, iiti, hariditijavni poredak, vrenje vojne vlasti, voenje

svetog rata, sabiranje poreza, primjenakaznenih mjera za ogreenje o Boje zabrane

uvanje i primjena boanskog/erijatskogprava donoenje uredbi-kanuni (nisu uvijek u skladu

sa Kur'anom)


7/24

Lokalna uprava

lokalna uprava-preslikavanje persijskog ibizantskog modela

provincija-vojni zapovjednik>guverner-potkralj

irenje carstva>osamostaljivanjenamjesnika provincija udaljavanje od centralne vlasti od 11. st. kalifa im dodjeljuje titulu

sultana> na njih prenosi svjetovnu vlast priznaju kalifin duhovni primat vezir-veliki dio civilne vlasti


8/24

imam-molitva, emir-vojska, kadija-suenje

provincijski guverneri + amili(posebni/nezavisni inovnici)-prikupljanjeporeza

kalifat-nema socijalnih stalea, svi muslimanijednaki pred Bojim zakonom

uma-muslimanska zajednica


9/24

Izvori erijatskog prava

U erijatsko pravu postoje 4 glavnaizvora:

1. Kur'an- 114 poglavlja-sura, 6.666

stihova (ajeta) Hadis-Suna-sve to je Muhammed :

a. izriito dopustio

b. linim primjerom, nainom ivotarazjasnio i uobiajio (fi'l)

c. preutno odobrio (taqrir, sukut)


10/24

3. Idma-jednoduno miljenje pravnika

4. Kijas- analogija

etiri najvanije pravne kole:a. Hanefijska- Ebu Hanifa

b. Malikijska- Malik ibn Enes

c. afijska- Muhamed ibn Idris e-afi'i

d. Hanbelijska- Ahmed ibn Hanbel


11/24

Sistem prava

Materija rasporeena u 3 cjeline:

1. praktinu nauku o vjeri i

bogosluenju-ibadet

2. nauku o graanskim pravnim

poslovima-mu'amalat

3. nauku krivinog prava-uquabat


12/24

Po islamskom pravu sva zemlja se dijelila na:

1. Haraku

2. Desetinsku

3. Vakufsku

4. Privatne zemlje

5. Mulkovne zemlje i dobra

Obligacioni odnosi

1. sve vrste ugovora i specifinih raspolaganja

(vakufi, sveana obeanja)2. razna injenja iz kojih proistiu odgovornost

i naknada tete


13/24

nema pune slobode ugovaranja: kontrolamoralne ispravnosti pravnih poslova

etika/solidarnost>zabrana uzimanja kamate zakljuenje ugovora: dovoljna saglasnost volja obligaciono pravo veoma razvijeno-trgovina

najvanije zanimanje kupoprodaja, trampa

kovanje novca od 8. st.

zajam-beskamatni ugovor

doputen prenos duga havala>aval-mjenica

sakk>ek-pisani dokument


14/24

Krivino pravo:

tri kategorije krivinih djela:

1. zloin predvien Kur'anom

predvieno pet krivinih djela, ona iskljuujuoprost ili nagodbu

kraa, razbojnitvo, preljuba, lana optuba,upotreba alkohola

2. krivina djela protiv linog integriteta

3. svi drugi prestupi-diskreciona kazna, ta'zir-unadlenosti sudije


15/24

Sudstvo i sudski postupak:

uglavnom u nadlenosti kadije

islam nije poznavao kolegijalno suenje muftija-davanje pravnih savjeta

pozvani svjedoci

prvenstvo usmenim nad pismenimdokumentima

presuda kadije konana posredno omogueno podnoenje albe

osnivanje Vrhovnog upravnog suda-razmatranje zloupotreba vlasti od strane svihjavnih funkcionera


16/24

Osmansko carstvo

Poetkom XIV stoljea utemeljio Osman Gazi,kao voa jedne od brojnih selduko-turskihratnikih skupina.

U poetku imala status kneevine, odnosnoemirata ili bejlika (beylik).

Osmansko carstvo je bila jedna od najveih i

najmonijih drava koje poznaje modernahistorija. To je bila najdugotrajnija muslimanska

drava svih vremena.


17/24

Od uspostave Carstva 1326, pa do njegovog

ukidanja 1922, na prijestolju se kroz 600

godina smijenilo 36 sultana, koji su svi udirektnoj mukoj lozi poticali od Osmana.


18/24

Agrarno ureenje

U Osmanskom su carstvu postojala dva

oblika agrarnog ureenja:

1. timarski sistem (timari, zijameti, hasovi)

2. ifluki sistem

3. privatna dobra (vakufska i mulkovna).

Obaveze seljaka u timarskom sistemu su bile

dvojake:

1. prema spahijama (feudalna renta) i

2. prema dravi.


19/24

Dravna organizacija

Vladajua klasa- vojniki stale (asker)

Ulema

Raja

Osmanskom dravnom organizacijom jedominirala veoma jaka centralna vlast koja je

bila oliena u sultanu.

Centralni organi vlasti bili su:

sultan, kao car i poglavar drave,

carski divan kao izvrni organ, odnosnodvorski aparat ili vlada.


20/24

Lokalna uprava

1517. Omansko carstvo se dijelilo na samo

dva velika upravna podruja: Anadolski iRumelijski (maloazijski i evropski)

beglerbegluk, ejalet ili paaluk.

Poslije 1517. broj ejaleta se poveao na 9, akasnije za vlade Sulejmana I Zakonodavca na40, od ega samo u evropskim dijelovimaCarstva 26.

Beglerbegluci, ejaleti ili paaluci se dijele nasandakeili arapski live -> kadiluci -> nahije


21/24

Gradovi i ostala naselja

etiri vrste naselja:

1. Veliki gradovi (eher)

2. Mali gradovi (kasaba)

3. Trgovi (bazar)

4. Sela (karije)

U gradovima postojala zanatska i

trgovaka samouprava-esnafskaorganizacija (skuptina i uprava)


22/24

Millet sistem

Millet sistem- nain reguliranja poloajanemuslimanskih vjerskih zajednica u

Carstvu.

Pravoslavni millet

Jevrejski millet

Katoliki (nije bio formalno priznat)-

zatita Franjevaka provincija BosnaArgentina (Bosna Srebrena)


23/24

Vojska

Oruane snage su se sastojale:

1. Provincijske i centralne vojske

2. Stajaa vojska

3. Pomonih trupa


24/24

Pravosue

U oblastima koje nije regulisalo

erijatsko pravo, sultani su na osnovusopstvene inicijative (urf) izdavali

zakone (kanune). Tri vrste kadija po rangu:

1. Kadija, ovlateni zastupnik mule,

2. Mula kao vii kadija,3. Sudski inspektori.

Arapsko-islamski krug i Osmansko carstvo

Documents

Transcript of Arapsko-islamski krug i Osmansko carstvo