8/18/2019 70-72-calleja

1/3

  P  O  Z  V  A  N  A

  T  E  O  R  I  J  S  K  A

  P  R  E  D  A  V  A  N

  J  A

70

 J. Calleja-González, E. Rodríguez, S.M. Ostojić, I. Jukić, A. Delextrat, L. Milanović, N. TerradosPOJAVA UMORA OD PUTA KOD SPORTAŠA

POJAVA UMORA OD PUTA KOD SPORTAŠA

Julio Calleja-González, Eugenio Rodríguez, Sergej M. Ostojić, Igor Jukić,Anne Delextrat, Luka Milanović, Nicolas Terrados

European Physical Conditioning Association

Međunarodna putovanja, bilo zbog natjecanjaili treninga, su sastavni dio života sportaša, koja

 povezujemo s više prijelaznih (prolaznih) negativ-

nih učinaka, zajedničkim imenom nazvanih ‘umorod puta’. Umor od puta traje oko jedan dan, ali zaone koji putovanjem prelaze više vremenskih zona

 javljaju se i dugoročnije posljedice poznate kao jetlag . Problemi vezani uz jet lag  traju više od tjedandana ako letom prelazimo 10 vremenskih zona iliviše, a mogu negativno utjecati na sportsku izvedbui motivaciju za učinkovit trening. Jet lag  može imatiozbiljne štetne posljedice na izvedbu sportaša ako

 putovanjem mijenja geografsku dužinu, tj. prelazivremenske zone putujući na zapad ili istok; i kaotakvo putovanje ima specifične učinke povezane s

desinkronizacijom biološkog ili cirkadijskog satasportaša (Forbes-Robertson i sur., 2012).

Poznavanje načina rada biološkog sata pomažeu razumijevanju uzroka poteškoća (neprilagođeni

 biološki sat tijela) i tvori osnovu za upotrebu svijetlaza prilagođavanje biološkog sata na novu vremen-sku zonu. Prekokontinentska i duga putovanja kodsportaša mogu dovesti do fizioloških poremećaja iniza povezanih fizičkih simptoma. Sportaši, trenerii liječnici smatraju jet lag  i umor od puta važnim iozbiljnim problemom za koja postoje praktična rje-šenja. Trenutno vlada atmosfera zanemarivanja i ne-

dovoljno poznavanje negativnih učinaka jet lag -a iumora od puta na opće zdravstveno stanje i izvedbusportaša. Štoviše, ključne fiziološke mjere (karak -teristike cirkadijske faze kod ljudi) koje predstav-ljaju osnovu za osmišljavanje terapije savladavanja

 jet lag -a nisu poznate i samim time onemogućujuterapiju utemeljenu na dokazima. Bolje razumije-vanje raznih načina terapija (intervencija) prije, zavrijeme i poslije leta, kao što je upotreba melatoninaili savjesna upotreba sedativa, sportskom liječniku

 pomaže u smanjivanju utjecaja simptoma umora iodržavanje optimalne sportske izvedbe (Samuels,

2012).S druge strane, javljaju se posljedice zbog tje-

skobe povezane s putovanjem, promjene svakodnev-

ne rutine, dehidracije zbog suhog zraka u zrakoplo-vu Waterhouse i sur., 2004). Kao što su smanjenje

 budnosti, nesanica, gubitak apetita, melankolija, sla-

 bija psihomotirička koordinacija i smanjene kogni-tivne vještine, sve simptomi u bliskoj vezi s duži-nom trajanja i smjera putovanja. Najznačajnije po-sljedice jet lag -a su poremećaji ciklusa sna/budno-sti (Srinivasan i sur., 2008). Stoga putnik mora bitisvjestan ovih promjena prije samog puta kako bi semogao odgovarajuće pripremiti (Reilly i sur., 2009).

 Novi melatonergijski antidepresiv agomelatin,koji se pokazao daleko najboljim u odnosu na dru-ge antidepresive u pogledu značajne kronobiološkeaktivnosti, predstavlja dobar izbor u liječenju simp-

toma depresije povezanih s pojavom jet lag -a (Sri-

nivasan i sur., 2010). Zatim treba ispitati same te-melje raznih podražaja adaptacije tj. prilagodbe nanovu vremensku zonu, kao što je svjetlo, kronobio-tika (npr. melatonin), vježbanje, prehrana i vrijemeobroka, s naglaskom na njihovu primjenjivost kaostrategije za sportaše koji sudjeluju u nizu među-narodnih natjecanja. Navedeni podražaji se moguumjetno stvoriti kako bi se proizvela promjena ucirkadijskom ritmu u cilju optimalne adaptacije, stim da se mora voditi računa o pravovremenoj pri-mjeni i doziranju jer učinci na cirkadijskom ritmuslijede krivulju reakcije, s naglašenim promjenamau smjeru ovisno o različitim vremenima. Svijetlo jenajjači podražaj usklađivanja cirkadijskog ritma i

 pažljivo tempiranje terapije izlaganja svijetlu i nje-govog uskraćivanja može pomoći adaptaciji. Kro-nobiotka se također može koristiti u tu svrhu, aliosim pitanja vezanih uz pravovremeno tempiranjei doziranje, tu je i pitanje zakonitosti same primjeneu raznim zemljama i od strane Svjetske antidopingagencije. Rezultati istraživanja učinaka prehrane itempiranja vježbanja na jet lag  su ograničena, te je

 potrebno provesti daljnja istraživanja prije utvrđi-vanja smjernica za njihovu upotrebu. Svi navedeni

 podražaji se mogu koristiti i u strategiji adaptacije prije samog leta kako bi potaknuli adaptaciju u pra-vom smjeru, a sama upotreba je opisana. Nadalje,

8/18/2019 70-72-calleja

2/3

  P  O  Z  V  A  N  A

  T  E  O  R  I  J  S  K  A

  P  R  E  D  A  V  A  N

  J  A

71

11. godišnja međunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠAZagreb, 22. i 23. veljače 2013.

raspravlja se i o varijabilnosti učinaka na ponašanjei na genetičkoj razini ovisno o pojedincu, kao i otrenutnim ograničenjima u procjeni ovih čimbeni-ka. Kao primjer praktične primjene ovih strategija

u ovom radu predstavljamo tri istraživanja s nagla-

skom na prilagodbe na putovanja za vrijeme natje-canja u Svjetskom kupu u ragbiju i Ljetnim olimpij-skim igrama u Rio de Jeaniru u Brazilu 2016. godi-ne. Na kraju, predlažemo niz praktičnih savjeta zaoptimalnu prilagodbu (adaptaciju) sportaša na jetlag  (Forbes-Robertson i sur., 2012).

PREPORUČENE TERAPIJE• Neki sportaši koriste tablete za spavanje kako

 bi lakše zaspali za vrijeme leta. Lijekovi kao što

 je benzodiazepin pomažu u tome, ali ne garan-

tiraju duži san.• Štoviše, nisu provedena pouzdana istraživanja o

utjecaju svih ovih lijekova na motoričku izvedbukao što je sportska vještina. Stoga mogu imati ikontraproduktivno djelovanje ako se ne konzu-miraju u pravo vrijeme. Sedativi koji ne sadrže

 benzodiazepin, kao što su zopiclone i zolpidemimaju manje nuspojava i minimalni utjecaj nanormalni san.

• Ako se melatonin konzumira nekoliko sati prijetrenutka najniže dnevne temperature tijela, imat

će poticajni učinak, ali ako se konzumira u rokuod nekoliko sati poslije ovog trenutka onda ćeodgoditi (usporiti) cirkadijski ritam. Konzuma-cija melatonina izvan ovih vremenskih okviraneće imati kronobiotički utjecaj ali može uzro-kovati pospanost.

• Pravovremeno izlaganje jakom svjetlu je ključ-no u provedbi biheviorističkog pristupa. Svijetlo predstavlja krivulju faze odgovora, pobijajućiučinak melatonina.

• Izlaganje prirodnom ili umjetnom svjetlu prijenajniže unutarnje temperature tijela dovodi do

faze odgode ili kašnjenja, dok će do pomicanjafaze unaprijed doći ako se svijetlo koristi poslijeovog vremena, tj. „vremena biološkog sata“.

• Ako ne možemo iskoristiti prirodno danje svje-tlo, umjetno svjetlo vizira ili kutija sa svijetlommože biti učinkovita kod promjene faza; oviuređaju su dostupni na tržištu a koristili su seu terapiji sezonskih emocionalnih poremeća- ja kod stanovnika koji žive u sjevernim geo-grafskim širinama u zimskom razdoblju kadasu dani znatno kraći. Malaksalost nije česta po-

 java među sportašima.

• Sportaš bi se trebao što prije moguće prilagodi-ti novom lokalnom vremenu, kako danjem takoi noćnom. Ako pažljivo planiramo vrijeme do-

laska na novu lokaciju to nam može pomoći u planiranju ostalih aktivnosti kroz dan. Prirodnodanje svjetlo blokira melatonin te je važan čim-

 benik koji pomaže u prilagođavanju unutarnjeg

tjelesnog sata na novu okolinu. Ali treba uzetiu obzir i druge vanjske čimbenike okoline kaošto su vrućina, vlažnost i čak nadmorska visina.

• Faza odgode ili kašnjenja cirkadijskog ritma jenužna kada putujemo na zapad, a posjetiteljima

 bi trebalo dospustiti da idu na spavanje rano navečer. Putnici koji putuju na istok će imati po -teškoća tako rano zaspati. Ovu strategiju izbje-gavanja jutarnjih treninga toliko dugo dok sesmatra potrebnim koristili su britanski sporta-ši pri dolasku u Australiju na Olimpijske igre uSydneyu 2000. g.

• Prvih nekoliko dana u novoj vremenskoj zonivježbanje bi trebalo biti smanjenog ili umjere-nog intenziteta jer treniranje visokim intezi-tetom dok mišićna snaga i ostale sposobnostinisu usklađene nije učinkovito. Nadalje, velika

 je vjerojatnost da ni vještine koje zahtjevaju do- bru koordinaciju neće biti usklađene prvih ne-koliko dana što može dovesti do nesreća ili oz-ljeđivanja ako se sportaša preoptereti za vrijemetehničkih treninga. Pri planiranju rasporeda na-tjecanja ili utakmica u prekomorskim zemljamadobro bi bilo uvrstiti barem jedno prijateljsko

natjecanje u prvom tjednu. Popodnevno spava-

nje bi trebalo izbjegavati prvih nekoliko dana jer dugo spavanje tijekom dana kada se osobaosjeća malaksalo (najvjerojatnije u vrijeme kadata osoba spava u vremenskoj zoni iz koje je doš-la) vraća ritam u prethodnu fazu i tako odgađa

 prilagođavanje na novu vremensku zonu.• Na neke stvari treba paziti kod prilagođavanja

na novu vremensku zonu. Konzumacija alkoho-la kasno na večer se ne preporuča jer može pore-metiti san. Normalne razine hidracije mogu bitismanjenje uslijed gubitka tekućine zbog suhog

zraka u zrakoplovu, stoga se treba povećati unostekućine. Preporučena prehrana za trgovačke

 putnike u SAD-u sadržava konzumaciju prote-ina ujutro kako bi povećala budnost, a ugljiko-hidrata na večer kako bi se izazvala pospanost.Malo je vjerojatno da će sportaši prihvatiti ova-kav tip prehrane, iako bi bilo korisno izbjegavatiobilne večernje obroke. Večernji obrok se možesastojati od povrća s prženim ili pečenim krum-

 pirima; raznih jela od tjestenine; riže, i kruhas dovoljno vlakana kako bi se smanjio rizik odzatvora tj. konstipacije.

• Dobrom pripremom za promjenu vremenskihzona i moguće poremećaje koje ta promjenamože imati na bioritam tijela, sportaš može

8/18/2019 70-72-calleja

3/3

  P  O  Z  V  A  N  A

  T  E  O  R  I  J  S  K  A

  P  R  E  D  A  V  A  N

  J  A

72

 J. Calleja-González, E. Rodríguez, S.M. Ostojić, I. Jukić, A. Delextrat, L. Milanović, N. TerradosPOJAVA UMORA OD PUTA KOD SPORTAŠA

smanjiti simptome jet lag -a. Pokušalo se pred-vidjeti razne dobre i loše načine prilagodbe naduge letove, ali s malo uspjeha. Činjenica daodređena osoba gotovo ne osjeća posljedice po-

slije jednog putovanja ne znači da ih ta ista oso-sba neće osjećati prilikom slijedećeg putovanja.Lujdi koji redovito putuju s vremenom razvi-

 ju vlastite načine kako se nositi s posljedicama jet lag -a. Simptome jet lag -a, tj. poremećaje umentalnim i kognitivnim sposobnostima moguosjetiti ne samo sportaši već i ekipa trenera imedicinsko osoblje koje putuje s njima. Dugovremensko razdoblje neaktivnosti za vrijemeleta zrakoplovom može dovesti do zadržavanjakrvi u nogama što može kod osoba podložnihtome uzrokovati duboko-vensku trombozu. Da

 bi to izbjegli preporuča se kretanje po zrako- plovu otprilike svaka 2 sata i izvođenje laganihvježbi istezanja. Putnicima se također preporu-ča konzumiranje dodatnih 15 do 20 ml tekućinesvakih sat vremena, ako je moguće voćni sok ilivodu, kako bi nadoknadili gubitak tekućine izgornjeg dijela dišnog sustava nastao zbog udi-sanja suhog zraka u zrakoplovu. U suprotnomdehidracija može potrajati i do nekoliko dana unovoj vremenskoj zoni.

LITERATURA1. Forbes-Robertson, S., Dudley, E., Vadgama, P.,

Cook, C., Drawer, S., Kilduff, L. (2012). Circadian

disruption and remedial interventions: effectsand interventions for  jet lag   for athletic peak performance. Sports Med. 42(3):185-208.

2. Reilly, T., Waterhouse, J., Edwards, B. (2009).Some chronobiological and physiological problemsassociated with long-distance journeys. Travel MedInfect Dis. 7(2):88-101.

3. Reilly, T. (2010). Understand travel fatigue and jetlag . Ergonomics in Sport and Physical Activity.Human Kinetics.

4. Samuels, C.H. (2012). Jet lag  and travel fatigue:a comprehensive management plan for sportmedicine physicians and high-performance supportteams. Clin J Sport Med. 22(3):268-73.

5. Srinivasan, V., Singh, J., Pandi-Perumal, S.R,Brown, G.M., Spence, D.W., Cardinali, D.P. (2010).

 Jet lag , circadian rhythm sleep disturbances, anddepression: the role of melatonin and its analogs.Adv Ther. 27(11):796-813.

6. Srinivasan, V., Spence, D.W., Pandi-Perumal,S.R, Trakht, I., Cardinali, D.P. (2008).  Jetlag : therapeutic use of melatonin and possibleapplication of melatonin analogs. Travel Med InfectDis. 6(1-2):17-28.

7. Waterhouse, J., Reilly, T., Edwards, B. (2004). The

stress of travel. J Sports Sci. 22(10):946-65.