1

Uzroci asocijalnih i

antisocijalnih ponaanja- fragmenti etiologije:

Egzogena etiologija

2

Teorije o kriminalitetu

SOCIOLOKE

BIOLOKE

PSIHOLOKE

Neposredni sociogeni faktori

kriminaliteta (Milutinovi, M.)

Drutveno-ekonomski faktori

Politiko-idejni faktori

Mikrogrupni faktori

Uticaj drugih socijalpatolokih pojava

3

4

SOCIOLOKE TEORIJE O KRIMINALITETU

Nastaju u SAD

Same drutvene okolnosti generiraju i tendencije traenja uzroka kriminaliteta u tzv DRUTVENIM OKOLNOSTIMA

5

Drutvene promjene mogu se opisati pojmovima:

DRUTVENA DEZORGANIZACIJA urbani problemi, neadekvatan stan, zdravstveni

problemi...

MIGRACIJE kulturni konflikt, razliita uvjerenja, vrijednosti,

nasilje itd...

EKOLOKI PROBLEMI prenaseljenost

6

Kategorizacija sociolokih teorija:

TEORIJE PRITISKA

TEORIJE DRUTVENOG NADZORA

TEORIJE KONFLIKTA RADIKALNE TEORIJE

TEORIJE KULTURNOG KONFLIKTA

TEORIJE SIMBOLIKOG INTERAKCIONIZMA

7

Socioloki pojmovi i uzronost kriminaliteta

Socioloki stav:

Asocijalna i antisocijalna ponaanja su NAUENA NAVIKA

ovjek = sposobnost stvaranja drutvenih odnosa

Kriminalitet = odsustvo drutvenih odnosa (drutva)

8

Socioloki pojmovi i uzronost kriminaliteta

Drutvo obiluje pravnim i moralnim normama

Moralne norme (oblik drutvene svijesti):

navike

obiaji

tradicija

rituali

9

Socioloki pojmovi i uzronost kriminaliteta

Subkultura

dio modernih heterogenih drutava

Kontrakultura

subkultura devijantna i konfliktna u odnosu na norme preovladavajue kulture

10

Kriminioloko-releventni socioloki pojmovi (glosarij)

DRUTVO I DRUTVENE GRUPE

DRUTVENE NORME

PRIMARNE I SEKUNDARNE SKUPINE

SOCIJALIZACIJA

KULTURA, SUBKULTURA I KONTRAKULTURA

11

DRUTVENE NORME

Pravila, prema kojima se ovjek mora ponaati u odreenim situacijama i u odreeno vrijeme

Norma socioloko znaenje pravilo ponaanja

Norma vaan faktor dutvenog nadzora

Nepoznavanje norme kodi pojedincu u modernom drutvu

12

Norme:

proskriptivne zabranjuju odreeno ponaanje

preskriptivne ta smijemo i ta trebamo raditi

formalne

neformalne

13

PRIMARNE I SEKUNDARNE

SKUPINE Primarne drutvene grupe (ue

pojedinca kako odigrati razliite drutvene uloge) osjeaj

blizina

simpatija porodica

vrnjaci

kriminalna drutva

14

PRIMARNE I SEKUNDARNE

SKUPINE

Sekundarne skupine (bezline i bezosjeajne poslovne interakcije)

Preduzea

fakulteti

fabrike ...

15

SOCIJALIZACIJA

Proces uenja u kome ovjek saznaje kako postati djelotvoran lan drutva?

Odvija se u interakciji s drugim ljudima

Zapoinje inom roenja i nastavlja se tokom cijeloga ivota

16

SOCIJALIZACIJA

Novoroee prazan list papira

Najvaniji ciljevi socijalizacije ogledaju se u namjeri da pojedinac naui:

samosavlaivanju

vrijednostima drutva

korisnim vjetinama za ivot

ponaati se u razliitim ivotnim ulogama

17

Kategorizacija sociolokih teorija:

TEORIJE PRITISKA

TEORIJE DRUTVENOG NADZORA

TEORIJE KONFLIKTA RADIKALNE TEORIJE

TEORIJE KULTURNOG KONFLIKTA

TEORIJE SIMBOLIKOG INTERAKCIONIZMA

18

TEORIJE PRITISKA Emile Dukheim, Robert Merton, Richard Cloward, Lloyd Ohlin

Veliki pritisci na pojedinca generiraju prestupniko ponaanje

ANOMIJA norme gube svoj smisao i znaaj

Stepen drutvene integracije = 1 / stopa samoubistava

Kritino pitanje teorije pritiska: Kakva je priroda pritiska koja prouzrokuje da prekritelj izvri

KD-lo?

19

Emile Dukheim

francuski sociolog

funkcionalist

Teorija o drutvenoj solidarnosti

Uvodi u kriminologiju pojam ANOMIJA (1893)

Zanima se za tranziciju jednostvanih u moderna drutva

20

ANOMIJA

(gr. Anomos bezzakonje)

stanje bez normi

fragmentacija

disocijacija

atomizacija

21

Drutvo u tranziciji - anomija na vrhuncu

Kriminalitet je funkcionalan u smislu mjerenja drutvene prelaznosti

ANOMIJA = 1 / stepen solidarnosti

22

SAMOUBISTVA:

Altruistiko rtvovanje za vie ciljeve

Egoistiko gubitak statusa

Fatalistiko gubljenje nade u nastavak ivota

Anomiko osoba je u potpunosti otuena od drutva

23

Emile Durkheim

KRIMINALITET normalna pojava u drutvu

KANJAVANJE drutvena reakcija na zatiti drutava koja se razlikuje u HOMOGENIM (mehanistikim drutvima) u odnosu na HETEROGENA drutva.

24

Robert Merton

Kako je djelomina integracija u drutvu povezana sa kriminalitetom!?

Ameriki san nesklad izmeu postavljenih ciljeva i moguih sredstava za njihovo postizanje: KONFORMIZAM

INOVACIJA

RITUALIZAM

POVLAENJE

OTPOR (POBUNA)

25

Teorije nadzora

Pretpostavljaju da je kriminalno ponaanje posljedica slabljenja veze izmeu pojedinca i drutva.

Efikasna socijalizacija odvraa od prestupnikog ponaanja

Prestupnitvo = poputanje socijalnih veza

26

Teorije nadzora

Teorija se bavi drutvenim radom i prihvatanjem usvojenih pravila

Hipoteza LJUDI SU NEMORALNI I SKLONI SU INJENJU KRIVINIH DJELA

Formalne skupine

Neformalne skupine

Zato svi ljudi ne postaju prestupnici?

27

Emile Durkheim

ovjek ima jednostavno poriv za injenje krivinog djela u svim ljudskim zjednicama

Obim kriminaliteta zavisi od obima drutvene prisile.

Mehanistika drutva ovjek policajac

Heterogena drutva alijenacija anomija teorija haosa

28

Albert Reiss

Prestupnitvo rezultat slabog EGA i SUPEREGA

29

Sykes i Matza

Delinkvencija = NEUTRALIZACIJA morala

Tehnike neutralizacije:

Odbijanje odgovornosti nema namjere sve je bilo sluajno

Negiranje nastanka tete ali ja nikome nisam nanio tetu

Osuda optuenih mene ganjate a u vladi svi kradu

Pozivanje na lojalnost - morao sam zbog jarana

Negiranje rtve krivinog djela ma kakva rtva on je mene napao

30

Reckless

Teorija savladavanja neko uspije a neko ne

Unutranje savladavanje karakter i zbir motiva unutar osobe

Vanjsko savladavanje mone drutvene veze

31

Hirschi

Oponaanje pokazuje koliko je bitno da neko ima zdravo okruenje i uzore

ovjek vaga TETU I KORIST i donosi ivotne odluke

Prestupniko ponaanje je posljedica greaka u konvencionalnim drutvenim skupinama (porodica, kola i vrnjaci).

32

Hirschi

Drutvene veze igraju kljunu ulogu:

Povezanost

Obaveza

Upletenost

Uvjerenje

Ova teorija se veinom fokusira na period adolescencije!!!

33

TEORIJE KONFLIKTA I

RADIKALNE TEORIJE

Ove teorije usmjeravaju panju ka POLITIKOJ PRIRODI KRIMINALITETA

Drutvene norme se prouavaju sa dva stajalita:

SAGLASNOST - opa saglasnost oko zajednikih vrijednosti

KONFLIKT - neslaganje sa veinom

34

Turk

Savremeni teoretiar koji smatra da su devijacije u drutvu rezultat politikih organizacija i njihovog provoenja nadzora.

Norme dominacije i norme tolerancije

35

Turk

Provoenje nadzora je maniftacija moi, a snage vlasti se dijele na :

Policijsku mo

Ekonomsku mo

Politiku mo

Ideoloku mo

Mo odvraanja

36

Radikalna kriminologija

Proizilazi iz ekonomsko deterministikih teza Karla Marxa i Friedericha Engelsa i sadre tzv NOVI KONFLIKTNI PRISTUP ILI NOVU KRIMINOLOGIJU

Marxovi i Engelsovi postulati o ekonomskom determinizmu saeti su u slijedeim takama:

37

Radikalna kriminologija

Privatna imovina:

prouzrokuje siromatvo

pravi razlike meu drutvenim slojevima

iskoritavane gura u kriminal

prouzrokuje kriminalni privredni sistem

drutvene revolucija je jedini nain promjne sistema

38

Bonger

Holandski kriminolog koji je prouavao primitivna drutva

Altruizam (primitivna drutva ) _ Egoizam (heterogena )

etiri grupe motiva za KD-lo:

39

Bonger

EKONOMSKI MOTIVI

SPOLNI MOTIVI

POLITIKI MOTIVI

OSVETA

Drutvo razara mnoto pojedinanih elja za uspjehom

Kapitalizam stimulie na pohlepu i egoizam

40

Quinney

Vodei kriminolog radikalac - drava je politika organizacija

Apostrofira tezu ta bi moglo biti naspram tradicionalne ta je

Mediji osnovni generator stvaranja drutveno iskonstruirane slike o kriminalitetu.

41

Quinney

Osnovni medijski pamfleti:

Zle sile je potrebno ukloniti

Borci protiv kriminaliteta su besmrtni

Nasilje je sr problema

Kriminalitet je vlasnitvo neposlunih i devijantnih

Policijska ovlatenja je poptrebno prekriti ako su pitanju teki kriminalci

42

KRITIKA KRIMINOLOGIJA

60-70 te godine XX stoljea

kao mjeavina radikalnih teorija i teorije etiketiranja

Sykes navodi 3 glavne teme kritike kriminologije:

Kriminalitet rezultat bioloke i socioloke neprilagoenosti ne

nepravilne socijalizacije (vrnjaci)

Krivino pravosue je jako pristrasno i odraava staleku podjelu

Krivino pravosue ne uva opi moral drutva ve malih interesnih skupina

43

Chamblis

Njegova teorija sadri slijedee tvrdnje koje izraava upitnim reenicama: Zato se neke radnje smatraju kanjivim, a

druge ne?

Zato je obraen, inkriminiran, procesuiran i osuen samo odreeni dio ljudi a drugi ne?

Zato je kriminalitet tipino podijeljen obzirom na drutvene slojeve, rasu i spol?

44

Literatura

Kriminologija, Petrovi, B., Meko, G., Sarajevo, 2004., (str. 61-123);

Kriminologija, Ignjatovi, ., Beograd, 2005., (str. 175-225)

Criminology, Siegel, J., L., Thomson Learning, London, 2006., (str. 7-9 ,132-175);