08tomicic

8/2/2019 08tomicic

1/50

117

Spoznaje o arheolokom naslijeu

ranosrednjovjekovnog groblja na poloajuBagrua kraj Petoevaca

eljko Tomii udk: 904(497.5 Petoevci)"653":718Institut za arheologiju Izvorni znanstveni lanakUlica Ljudevita Gaja 32 Original scientific paperHR-10000 Zagreb Primljeno /Received: [email protected]

Autor nastoji u prinosu podrobno vrjednovati vanost arheoloke batine ranosrednjovjekovnoga grobljana poloaju Bagrua kraj sela Petoevci nedaleko od Banja Luke u bosanskom dijelu Posavine. Spoznaje otom nalazitu pruaju nove kronoloke odrednice, kako za analizirano rodovsko groblje na redove, tako i zapretpostavljene poetke oblikovanja i manifestiranja bjelobrdske kulture na junom obodu srednjeg Podunavlja.U prilogu se prepoznaje i prepletanje nekoliko kulturnih krugova.

Kljune rijei: Bagrua kraj Petoevaca, rani srednji vijek, bjelobrdska kultura, kneevina Hrvatska, VelikaMoravska, staromaarski kulturni krug, bizantski kulturni krug, grobni inventar

Ranosrednjovjekovno nalazite smjeteno je na prostranoj fluvijalnoj ravnici na poloajuBagrua u podnoju posljednjih niskih obronaka Kozare i u selu Petoevci, na lijevoj obali rijekeVrbas, oko 3 kilometra od Laktaa, predgraa Banja Luke.

Pri iskoritavanju ljunka u jesen 1976. godine radnici su otkopali i unitili nekoliko kosturakoji su vrlo jasno upuivali na postojanje groblja. Uz unitene grobove, tj. kostur, pronaene sutom prigodom 4 naunice koje su tadanjeg kustosa Muzeja Bosanske krajine u Banja LuciZdravka eravicu potaknule na sustavan arheoloki zahvat na tom nalazitu. Ta su zatitnaiskopavanja obavljena tijekom 1976. godine.1 Ukupno je na povrini od 75 m otkriven ak 161grob s inhumiranim pokojnicima, kao i dva groba s urnama i pokopom spaljenih pokojnika.Autor istraivanja opravdano je pretpostavio kako je groblje neko moglo brojati oko 200pokojnika, ali je preostali dio povrine uniten iskopom ljunare.2

Poradi jasnijeg vrjednovanja arheolokog naslijea otkrivenog u groblju kraj Petoevacavalja se podsjetiti nekih temeljnih spoznaja dobivenih tijekom njegova istraivanja. Grobljena poloaju Bagrua jednoslojno je groblje s pokapanjem pokojnika u ravnim grobovima uokviru odreenih skupina postavljenih u kratke redove. Orijentacija redova grobova uglavnomje sjever-jug. Pokojnici su pokapani u proste i plitke zemljane jame ukopane u sloju ljunka nadubini od 0,50 do 0,80 m, a orijentacija kostura pokojnika poglavito je u smjeru zapad-istok,tj. s glavama na zapadu. U sjevernom dijelu groblja redovi su orijentirani u smjeru jugozapad-

2 Z. ERAVICA, 1985-1986, 130.1 Z. ERAVICA, 1985-1986, 129, 130.

8/2/2019 08tomicic

2/50

118

eljko Tomii: Spoznaje o arheolokom naslijeu... Archaeologia Adriatica iv (2010), 117-166

sjeveroistok s pokojnicima orijentiranim od sjeverozapada prema jugoistoku. U groblju jekonstatirano 14 redova pokojnika. Razmak meu redovima iznosi u prosjeku 1,5 m. Premavjerojatno opravdanom miljenju Z. eravice rije je o manjim ili veim porodinim skupinamagrobova. Kako nisu dovrena antropoloka istraivanja, moglo se,za sada samo pretpostaviti 46kostura mukih, 10 kostura enskih jedinki te 27 odraslih jedinki neodreenog spola (vjerojatnouglavnom ena). Dakle, rije je o 83 odrasle osobe i ak 77 kostura djece.

Nije otkriven trag grobne konstrukcije, drvenog lijesa ili polaganja pokojnika na dasku.Pokojnici su, odjeveni, pokapani poloeni na leima u jednostavnu zemljanu raku, isprueni srazliitim poloajem ruku, pri emu je prevladavao poloaj podlaktica u karlici i na trbuhu.

to se tie grobnih priloga, tj. predmeta pogrebnog inventara, oni su otkriveni u 56grobnih cjelina od sveukupno 161 otkrivenog i istraenog groba. Dakle, u neto vie od treinepokojnika. U najveem postotku rije je o predmetima nakita, odnosno dijelovima nonje, a u

manjoj mjeri o opremi konjanika. Prilozi su pronaeni u manjem postotku u ukopima mukihjedinki. Od 46 grobova mukaraca u 16 sluajeva bili su pronaeni nalazi/prilozi, dok ih jemnogo vie otkriveno u grobovima enskih jedinki. Od 10 identificiranih grobova enskihjedinki u 8 sluajeva bili su otkriveni predmeti grobnog inventara. Nadalje, u ak 24 grobaukopane djece otkriveni su prilozi. Meu ukrasnim kovinskim tvorevinama razlikuju se razneinaice kariica, naunica i prstena. Raspored predmeta grobnog inventara prikazan je napriloenom tipolokom situacijskom planu (Tabla I).

Tipoloko-statistikim pregledom nalaza nakita prepoznate su grozdolike nauniceraznih inaica. Dokazano je postojanje 25 primjeraka (Gieslerov tip 14), 2 komada lijevanihetverojagodnih naunica (Gieslerov tip 16), 4 komada relativno luksuznijih inaica grozdolikihlijevanih naunica Gieslerova tipa 17a, 3 komada grozdolikih lijevanih rustikalnih inaica naunica

Gieslerova tipa 17b, 33 primjerka jednostavnih kariica (Gieslerov tip 13), 8 primjeraka kariicas jednostavnom petljom (Hanuliak 3a), 1 primjerak kariice sa spiralnim stocem (Gieslerov tip19), 18 primjeraka kariica sa S-petljom (Gieslerov tip I), 11 primjeraka jednojagodnih naunicastarohrvatsko-dalmatinskog tipa i 2 primjerka lunulastih naunica.

U groblju su pronaene ogrlice s perlama od staklene paste (4 primjerka Gieslerova tipa 39-40), dok je u tri groba otkriveno 13 bronanih praporaca (Giesler tip 10), 3 lunulasta privjeska(Giesler tip 12), veliki broj razliitih puceta, 1 vrlo rijetko limeno kuglasto puce gumbk,velikomoravskog tipa, 2 probuena rimska novca (Tomii tip 44a) i brojne inaice prstena.

Pronaeni su prsteni s kaneliranim tankim bronanim limenim obruem (Gieslertip 21), zatim od bronane ipke polukruna ili trokutasta presjeka (Giesler tip 22), 6primjeraka jednostavno lijevanog prstenja polukruna ili trokutasta presjeka (Giesler tip

31), potom lijevani prsten s graviranom ploom (Giesler tip 36). U jednom sluaju dokazanoje i prilaganje dvaju prstena tipa 38b.

U skupinu ili, bolje reeno, pojedinane predmete koji se pojavljuju kao dijelovi odjee iliukrasi nonje pokojnika u Bagrui mogu se ubrojiti puceta, aplike te privjesci, praporci i spone.

U kategoriji puceta izdvojeno mjesto pripada svakako unikatnom nalazu "gumbka",otkrivenog u grobnoj cjelini 41 (TablaXIII, 1). Prema miljenju ekih, slovakih i maarskiharheologa takva uplja masivna kuglasta puceta gombky, karakteristian su proizvodvelikomoravskoga umjetnikog obrta.3 Izraivana su od pozlaenoga bakrenog ili srebrnog, a

3 B. DOSTL, 1965, 391-393, Abb. 6, Taf. 2:1, Karte 6.

8/2/2019 08tomicic

3/50

119


iznimno i od zlatnog lima. Ukraena su biljnim i ivotinjskim ornamentima ili geometrijskimlikovima. Iz Dostlove karte rasprostiranja velikomoravskih kuglastih puceta4 jasno serazabire da je njihovo pojavljivanje apsolutno dominantno na najvanijim velikim graditimasredinjeg dijela Moravske, gdje su, prema opravdanom miljenju istoga autora, sluili kaoukras za odjeu visokoga drutvenog sloja i gdje je ujedno bila koncentrirana njihova primarnaizrada. Izvan ozemlja Moravske, osim u ekoj, proizvodnja limenih kuglastih puceta nigdjenije postojala. Primjerak puceta iz bogatoga groba otkrivenog u maarskoj upaniji Heves napoloaju Kapitnhegy Dostl dri plijenom iz Moravske, a inae je mogue da je kao omiljeniukrasni detalj pridruen ondje ukopanoj pokojnici u prvoj polovini 10. stoljea.5 Dostl nanavedenoj karti rasprostiranja velikomoravskih puceta kao nalazita navodi poglavito graditaBoleradice, Breclav-Pohansko, Mikulice, Predmosti, Slany, Star Mesto "Na valch", StarMesto "pitlky", Uhersk Hradite , Kourim, Nitra i dr.6 Na primjerke puceta od zlatnoga,srebrnog i bronanog lima, ukraene geometrijskim, biljnim ili zvjerolikim ornamentima

upozorila je i slovaka arheologinja Darina Bialekov navodei ih s nalazita Bratislava, Cfer-Pc, akajovce, Devn, Ducov (Kostolec), Kopany, Skalica i dr.7 Prema autorici nagumbkymaje bio inspirativan utjecaj Bizanta i arapskih kalifata. Meu primjercima dragocjenoga zlatnogi srebrnog nakita (naunice i ogrlice) s lokaliteta Ducov-Kostolec nalazi se i primjeraksrebrnoga kuglastog puceta datiranog u 9. stoljee.8 Ista autorica navodi i etiri primjerkapuceta privjeska za ogrlice, koje datira u 9. do u 10 stoljee.9

Pojava velikomoravskog puceta u inventaru grobne cjeline 41 u Bagrui svakako jezanimljiv problem koji baca odreenu svjetlost na postojanje nekih oblika sveza promatranognam dijela junog oboda Panonske nizine s podrujem sjeverno od Dunava u kojem istodobnopostoji kneevina Velika Moravska. Koje su to sveze bile i koji su povijesni trenutci uzrokovalipojavu jednoga masivnog okruglog velikomoravskog puceta privjeska u grobnom inventaru

pokopane djevojice na Bagrui? Puce je pronaeno desno od pokojniine lubanje. Na tovrlo sloeno pitanje nastojat emo dati svoju verziju mogueg odgovora u zakljunom dijelurada. Kako bi rjeenje problema bilo jo sloenije, valja nam velikomoravskom pucetuprivjesku pridruiti i bronanu lijevanu i prolamanu jednodijelnu pojasnu sponu s ovalnompreicom (bez trna) koja je u grobnoj cjelini otkrivena na prsima djevojice (Tabla XIII, 2).Na gornjoj strani pojasna spona reljefno je ukraena trolisnim florealnim motivom, a nadonjoj strani s tri zakovice za privrivanje na koni remen.10 Takve pojasne spone ukraenetrolisnim motivom ili palmetama susreemo u staromaarskom grobnom inventaru diljemsrednjeg Podunavlja, primjerice u gornjem Potisju u groblju Kenzlo -Fazekaszug II11 te udananjoj Slovakoj (Ve-Bodrogvcs).12

6 B. DOSTL, 1965, 391-393, Karte 6.7 D. BIALEKOV, 2002, 97, n. 23; Ducove, n. 26, F. 23.8 D. BIALEKOV, 2002, 97, n. 23.9 D. BIALEKOV, 2002, n. 26, F. 26.10 Z. ERAVICA, 1985-1986, 137-138, T. IV/3.11 THE ANCIENT HUNGARIANS, 1996, 156, Fig. 12, spripadajuom literaturom.12 THE ANCIENT HUNGARIANS, 1996, 140-141, Fig. 1,s pripadajuom literaturom.

4 B. DOSTL, 1965, Karte 6.5 V. PATAKI, 1939, 200; B. SZKE, 1962, 78-79; THEANCIENT HUNGARIANS, 1996, 393, Fig. 2; Bakrenopuce iz Hevesa sastoji se od dvije polusfere spojene i punjenesmolom i s otvorom na vrhu. Ukraeno je etverolisnimpalmetama uokvirenim viticama, oblikovanim iskucavanjempozadine. Smola je potom bila zagrijana i uklonjena izunutranjosti, a petlja je bila zalemljena na vrhu. Puce jebilo kasnije pozlaeno. To puce nije maarski proizvod,ve je najvjerojatnije izraeno u velikomoravskoj radionici.[HNM, inv. br. 3/1938, pozlaeni bakar, promjer 4,2 cm].

8/2/2019 08tomicic

4/50

120


U nastavku priloga osvremo se na analizu i vrjednovanje daljnjega grobnog inventara sBagrue, unutar kojega su pronaene specifine aplike i privjesci. Meu aplikama susreemou grobnoj cjelini 8 (Tabla IV, 6) dva kruna primjerka od bronanog lima s motivomkoncentrinih krugova unutar kojih su otiskivanjem matrice izvedena dva niza pseudogranulakruna oblika ili s motivom koncentrinih kruia s tokom u sredini, kao i sa stiliziranimcvjetnim ornamentom. Aplike su pronaene na lubanji pokopane djevojice. Datiraju se oddruge polovine 9. do u 11. stoljee.13

Lijevana bronana srcolika aplika s dva rogolika ispupenja na gornjim bonim stranamai tri nitne za uvrivanje na podlogu otkrivena je u grobnoj cjelini 19 (Tabla IX, 3).14 Ta aplikasvakako zavrjeuje nau posebnu pozornost. Naime, otkrivena je na elu pokopanog djeteta,vrlo vjerojatno djevojice. U inventaru grobne cjeline 19 pokraj lubanje priloena je lijevanagrozdolika naunica koja vjeto oponaa tip 17a (Tabla IX, 2), potom kariica s jednostavnompetljom (Tabla IX, 1), a u visini pokojniina pojasa okrugla bronana limena ukraena aplika(Tabla IX, 4). Na tu znakovitu grobnu cjelinu osvremo se i dalje u tekstu.

Srcolika "aplika", poloena na glavu djeteta pokopanog u grobnoj cjelini 19, pripadalaje ranije dijelu okova pojasa za noenje maa, tj. opremi nekog ratnika. Aplika, de facto okovpojasa sekundarno je privren, vrlo vjerojatno kao ukras, na konu kapu ili iroku traku naglavi djevojice. Analogne lijevane okove poznajemo u staromaarskom fundusu primjerice izgroba ratnika pokopanog u 10. stoljeu nedaleko od Gnadendorfa u Austriji.15 Ovom prigodomposebice se osvremo na maarske pojaseve 10. stoljea, koristei pritom misli istaknutogstrunjaka za ranosrednjovjekovnu arheologiju srednjeg Podunavlja Falka Daima, koji temeljitoanalizira grobni inventar iz ranije spomenutoga groba ratnika iz Gnadendorfa.16 Prema Daimu,pojas ukraen brojnim okovima pripadao je tipinoj opremi odjee otmjenih Maara. U samo184 staromaarska groba od 27 000, do sada poznatih, otkriveni su takvi pojasi. Maarski pojas10. stoljea uobiajeno se sastojao od jednoga pojasnog jezica, spone i do 50 okova. Pojasi su serazlikovali ne samo duljinom, brojem, oblikom i ukrasom okova ve i vrstom materijala. Okovisu najee od legiranog srebra, rjee od bronce i samo malo od istoga zlata. Pokojnicima seprilagao samo dio pojasa s pripadajuim okovima, a ne itav pojas. Naime, ini se da su sepojasevi prije pokapanja pokojnika rezali iz za sada nepoznatih ritualnih razloga.17 Tako je,moda, moglo biti i u grobu djevojice pokopane u Bagrui, u kojem je otkrivena aplika u stvarilijevani okov s pojasa nekoga istaknutijeg staromaarskog ratnika, koji je sekundarno iskoritenkao ukras oglavlja. Pripomenimo kako su tipoloki srodni primjerci staromaarskih okovapojasa sa srcolikim motivom otkriveni i u ranije spominjanom nalazitu Ve ili Bodrogvcs.18

Iz grobne cjeline 20 (Tabla X, 2), u kojoj je pokopana takoer djevojica, otkrivena jebronana lijevana listolika aplika s peteljkom, koja je na prednjoj strani ukraena reljefnimobrubom i stiliziranim motivom palmete. Za podlogu je neko mogla biti privrivana dvjemazakovicama koje se nalaze na stranjoj strani. Ta se aplika, sekundarno probuena, koristila kaoprivjesak na ogrlici. U prilog postojanju ogrlice govori poloaj ispod pokojniine brade u kojemje privjesak otkriven, zajedno s perforiranim rimskim novcem (Tabla X, 3).19 Listolika aplika,ukraena motivom palmete i zakovicama na poleini, neko je takoer ukraavala staromaarski

17 F. DAIM, 2006, 30.18 Vidi ovdje bilj. 12.19 Z. ERAVICA, 1985-1986, 135, T. III/7-9.

13 Z. ERAVICA, 1985-1986, 133, 185, 186, T. I/26, 27.14 Z. ERAVICA, 1985-1986, 135, 186, T. III/5.15 F. DAIM, 2006, 21-40.16 F. DAIM, 2006, 28, Abb. 11.

8/2/2019 08tomicic

5/50

121


pojas, kako smo to vidjeli i na primjerku iz djejeg groba 41 na Bagrui. Blie analogije naemprimjerku pojasnog okova nalazimo u gornjem Potisju, u neko bogatijem staromaarskomgroblju ranog 10. stoljea na poloaju Kisdobra-Ligahomok, tj. u Dobr u Slovakoj.20

Uz na osvrt na specifine primjerke puceta, privjesaka, aplika, potom kovinskih dijelovapojasa (spona), u nastavku prikazujemo osnovne skupine karakteristinog nakita. Rijeje, poglavito, o raznolikim naunicama i karikama te potom o ponekoj ogrlici i narukvici,odnosno praporcima i pucetima.

Na prvom mjestu osvremo se na unikatni primjerak naunice s ukrasom u oblikuspiralnog stoca iz grobne cjeline 12 (Tabla VII, 2).21 Taj tip naunice Giesler je u svojojtipolokoj podjeli oznaio kao tip 19. U grobovima se takva vrsta nakita pojavljujepojedinano. Provlaile su se kroz vrpcu oko glave. Vinski ih dri prijelaznim oblikomnakita izmeu avaro-slavenskog razdoblja i bjelobrdske kulture.22 Pojavljuju se uestalo u

inventaru grobova djece ili mlaih enskih osoba u Panoniji i Podunavlju (Austrija, Maarska,Moravska, Slovaka, Bugarska) te u Makedoniji i Albaniji.23 Analogije susreemo primjericeu groblju Ptuj-Grad24i Zagreb-Kaptolu.25 Pratimo ih u vremenskom rasponu od prijelaza 8.i 9. stoljee, preko druge polovine 9. i prve polovine 10. stoljea,26 do u ranu fazu I. stupnjabjelobrdskih groblja istone Slavonije, Srijema i zapadne Vojvodine.27

Takve naunice vrlo su rijedak nalaz na podruju ranosrednjovjekovne Hrvatske (Goricau Stranama, Sv. Kri u Ninu, Meine u Plavnom), gdje ih Petrinec s pravom opredjeljuje uvrijeme oko sredine 9. stoljea.28

Kariice s nataknutim staklenim zrnom s podruja ranosrednjovjekovne HrvatskePetrinec okvirno datira u vremenski raspon od kraja 9. do poetka 11. stoljea s teitem na10. stoljeu.29 Nekoliko takvih kariica otkriveno je u sjeverozapadnoj Bosni, primjerice u

groblju na redove u Gomjenici.30

Na Bagrui se pojavljuje u grobnoj cjelini 73 (Tabla XVII,1).31 Petrinec navodi i tipoloki srodne primjerke s podruja rasprostiranja karantansko-kttlachske kulture u susjednoj Sloveniji,32 odnosno i u Istri.33

U inventaru groblja na redove sjeverozapadne Bosne, posebice u Gomjenici kraj Prijedora34i na Bagrui,35 sljepooniarke s jednom vodoravno postavljenom jagodom tvore, zajednos drugim predmetima starohrvatskoga kulturnog kruga, zanimljivu skupinu.36 U groblju napoloaju Bagrua ta je atraktivna skupina nakita registrirana u grobnoj cjelini 125 (Tabla XX),

30 N. MILETI, 1967, T. XXVIII, T. XXIX, 10.31 N. MILETI, 1967, T. XXII; Z. ERAVICA, 1985-1986,T. 5/1; M. PETRINEC, 2009, 2008, n. 534.32 M. PETRINEC, 2009, 207, n. 529-530.33

B. MARUI, 1972, T. III, 9; B. MARUI, 1987, T.XXV, 7; M. PETRINEC, 2009, 207.34 N. MILETI, 1967, T.XX/117,141, T. XX/145, T. XXIV,149, 154, T. XXVIII/216; . TOMII, 2007.35 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. VI, 8, 13, 16, T. VII, 1; M.PETRINEC, 2009, 211.36 M. PETRINEC, 2009, 211. Ta skupina u sjeverozapadnojBosni, prema opravdanom uvjerenju Petrinec, otvara pitanjesjeverne granice Hrvatske u 10. stoljeu.

20 THE ANCIENT HUNGARIANS, 1996, 157-158, Fig. 1(usporedi literaturu).21 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. II, 19.22 Z. VINSKI, 1952, 51.23

M. PETRINEC, 2009, 206, n. 525 i 207, n. 528.24 . TOMII, 1993, 546; P. KOROEC, 1999, T. 21, 6-7,T. 32, 1-2, T. 33, 10.25 Z. VINSKI, 1952, 51-52, T. II,11; M. PETRINEC, 2009,206, n. 523.26 P. KOROEC, 1999, 73; M. HANULIAK, 2004, 160-161,Obr. 171a: tip 4. Hanuliak ih datira u poetak 9. stoljea,dakle unutar starijeg horizonta velikomoravskog razdoblja.27 . TOMII, 1990, T. IX, T. XXV.28 M. PETRINEC, 2009, 207.29 M. PETRINEC, 2009, 208 (Grede u Kaiu, Gajine uKatel Suurcu, Smrdelji, Begovaa u Biljanama Donjim,Crkvina u Biskupiji, Plavno).

8/2/2019 08tomicic

6/50

122


potom 132 (Tabla XXI, 3,5) i u 137. Posebice je znakovita, s obzirom na inventar, grobna cjelina132, na koju se podrobno osvremo u nastavku, poglavito u svezi s kariicama sa S-petljom,obinim karikama i prstenima tip 38b s kojima tvore zanimljiv ansambl (Tabla XXI).

Sljepooniarke su najkarakteristiniji nakit u okviru grobalja s kranskim nainompokapanja.37 Ishodita i uzore toj skupini sljepooniarki treba svakako traiti u kruguumjetnikog obrta kasne antike, tj. u Bizantu. Meutim, svojom brojnou i rasprostranjenouprekrile su itavo ozemlje ranosrednjovjekovne Hrvatske te ih valja smatrati iskljuivonakitnom tvorevinom starohrvatskoga kulturnog kruga.

Sljepooniarke s dvije jagode iznimno su rijetka pojava na tlu ranosrednjovjekovnekneevine Hrvatske, koja je ondje zastupljena, primjerice, parom srebrnih pozlaenihsljepooniarki s dvije jagode s Crkvine u Biskupiji koje Petrinec datira na kraj 9. ili u prvupolovinu 10. stoljea.38 Iz Crkvine u Biskupiji potjee, nadalje, i par bronanih sljepooniarki

s dvije kuglaste jagode kojima je najblia analogija jedna izvan groba sluajno otkrivenasljepooniarka s dvije jagode iz groblja na redove na Bagrui u Petoevcima.39

S prostora ranosrednjovjekovne Hrvatske poznate su naunice bjelobrdske kulturekoje se ondje prema usustavljenju Petrinec pojavljuju u sedam inaica, pri emu je u tu opupodjelu uvrtena i skupina kariica sa zavretkom u obliku S-petlje. Takve lijevane naunicebjelobrdske kulture i kariice sa S-petljom pojavljuju se ondje u grobljima s kranskimnainom pokapanja i ponekad na grobljima uz crkve.40

Naunice s etiri jagode, prema tipologiji J. Gieslera oznaene kao tip 16, karakteristinesu za rani stupanj bjelobrdske kulture.41 Za nau raspravu bitna je pojava para bronanihlijevanih naunica s jagodama (tip 16) u inventaru groba 125 (Tabla XX, 2,3).42Slini primjercite inaice naunica evidentirani su u grobljima Mahovljani kraj Banjaluke, potom u Gomjenici

kraj Prijedora i u Koievu.43

Na taj tip naunica detaljnije smo se osvrnuli ranije.44

Kao i veinalijevanih grozdolikih naunica, tako su i one s etiri jagode,45 dakle prema Gieslerovu tipu 16,nastale zacijelo na predlocima luksuznijih primjeraka kojima ishodite valja traiti na podrujukneevine Hrvatske,46 odnosno ponajprije u romanskim urbanim sreditima na istonom proeljuJadrana u kojima kontinuirano djeluju zlatarske radionice s bizantskom tradicijom umjetnikogobrta.47 U tim romanskim umjetnikoobrtnim sreditima, kao i na podruju kneevine Hrvatske,ishodita su filigranskih naunica koje potom u lijevanim rustikalnijim inaicama susreemona podruju manifestiranja bjelobrdske kulture, posebice u zapadnom dijelu dravsko-savskogmeurijeja, ali i u bosanskom dijelu Posavine. Lijevane inaice filigranskihpredloaka izrauju sena podruju kneevine Hrvatske, na to je ranije ve uputio Z. Vinski.48 Nadalje, tu pretpostavkuposebice uvjerljivo potvruje inventar grobne cjeline 125 iz Bagrue kraj Petoevaca (Tabla XX,

41 J. GIESLER, 1981, 94-103.42 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. VI, 5-6.43 P. KOROEC-VRAKO, 1942, 278, Sl. 6; N. MILETI,1976, T. XII/43, T. XXVI/161; N. MILETI, 1980, T. XI, T.XV,G-30, T. XX, 81; . TOMII, 2000, T. 3.44 . TOMII, 2000, 29-30.45 Z. VINSKI, 1970, 50, Sl.a.46 M. PETRINEC, 2009, 231.47 Z. VINSKI, 1970, 50; . TOMII, 2003a,153-156.48 Z. VINSKI, 1970, 50, Sl. a.

37 M. PETRINEC, 2009, 208.38 M. PETRINEC, 2009, 212, T. 234, 7.39 Z. ERAVICA, 1985-1986, 172, Sl. 9; M. PETRINEC,2009, 212.40 M. PETRINEC, 2009, 229. Valja na ovom mjestunapomenuti kako je prijedlog tipoloke ralambe nakitabjelobrdske provenijencije koju je u novije doba predloilakolegica Petrinec u glavnim crtama podudarna i prilagoenas ranijom openito prihvaenom tipolokom shemom

Jochena Gieslera (J. GIESLER, 1981), dopunjenom odstrane autora ovih redaka (. TOMII, 1992), odnosnoeljka Deme (. DEMO, 1983).

8/2/2019 08tomicic

7/50

123


2,3) na to je ve ranije takoer upozoreno.49 Ondje je uz par kvalitetno lijevanih etverojagodnihbronanih naunica (Giesler tip 16), otkriveno i par bronanih jednojagodnih bikoninihsljepooniarki (Tomii tip III) te kariica s petljom u obliku slova S (Gieslerov tip I).

J. Giesler je na temelju statistikih pokazatelja rasprostranjenosti lijevanih grozdolikihnaunica, tj. tipova 14-17, opravdano konstatirao kako se, za razliku od brojnih njihovih primjerakau meurijeju Drave i Dunava te junije od rijeke Save, one vrlo rijetko pojavljuju na nalazitimasusjedne Maarske, odnosno tonije Transdanubije.50 Na ovom mjestu istiemo kako je to ipotvrda ranije navedenih misli o moguoj provenijenciji umjetniko-obrtnih tvorevina s prostoraistone obale Jadrana, a ne sa sjevera, primjerice iz tradicije velikomoravskoga kulturnog krugau kojem inae dominira luksuzni nakit raen u tehnici granulacije i filigrana. Taj, uvjetno reeno,mogui sjeverni utjecaj iz velikomoravske kneevine, prema opravdanom uvjerenju J. Gieslera51valja eliminirati, jer ondje, pa niti na ozemlju dananje Slovake, ne susreemo groblja s nekimvanim odlikama ranog inventara bjelobrdske kulture, primjerice i s pojavom lijevane tehnike.52

U osam grobnih cjelina unutar groblja Bagrua otkrivene su grozdolike naunice s dvakoljenca koje su prema Gieslerovoj tipologiji oznaene kao tip 14. Rije je naunicama lijevanimod srebra, legure srebra i bronce te bronce, koje su zateene u inventaru grobnih cjelina broj: 6, 10,11, 26, 72, 81, 91 i 139, kako nam to predouje njihova rasprostranjenost na situacijskom planugroblja (Tabla I).Takve su kvalitetno lijevane naunice s grozdolikim ukrasom i dva koljenca,koje pokazuju odreenu vjetinu oponaanja filigrana i granulacije, otkrivene u groblju Bagrua ugrobnim cjelinama 6 (Tabla II, 1,4), 10 (TablaV, 1,2), 11 (Tabla VI, 4,5) i 91 (Tabla XIX, 1,2).53

Naunice toga tipa susreemo na podruju slovenskog Podravja,54 posebice u zapadnomdijelu meurijeja Drave, Dunava i Save, dakle diljem sredinje Hrvatske i u sjeverozapadnoj Bosni.Ponajvie ih susreemo na prostoru juno od Drave i Dunava. Otkrie kamenoga kalupa za izradu

lijevanih grozdolikih naunica s dva koljenca u Sisku navelo je Z. Vinskog na utemeljenu pretpostavkuo postojanju umjetnikoobrtnih radionica u tom urbanom sreditu ranoga srednjovjekovlja.55Premda je Gieslerovo uvjerenje bilo da naunice tip 14 valja datirati oko sredine 10. stoljea, tj. unjegov rani I. stupanj bjelobrdske kulture, ipak je u novije doba razmiljanje o moguoj datacijipomaknuto u prvu polovinu 10. stoljea,56 a mogue i ranije tijekom 9. stoljea.

U etiri grobne cjeline groblja na redove u Bagrui otkrivene su lijevane grozdolikenaunice s etiri koljenca, koje su prema ope prihvaenoj Gieslerovoj tipologiji oznaenekao tip 17. Susreemo ih u grobnim cjelinama broj 11 (Tabla VI, 4,5), 18 (Tabla VIII, 1),19 (Tabla IX, 2) i 139 (Tabla XXIII, 1-4),57 kako nam to pokazuje njihov poloaj unutarsituacijskog plana groblja (Tabla I). Valja svakako naglasiti kako se lijevane grozdolikenaunice s etiri koljenca ili Gieslerov tip 17 u inventaru spomenutih grobnih cjelina na

Bagrui pojavljuju u dvije stilski izdvojene i prepoznatljive inaice.Prije svega valja izdvojiti iznimno dragocjene nalaze para relativno malenih i kvalitetno vrlodobro lijevanih naunica s grozdolikim ukrasom i etiri koljenca na krakovima koje susreemo

54 . TOMII, 1993, 547-548; P. KOROEC, 1999, T. 25.55 Z. VINSKI, 1970, 50-51; . TOMII, 1992; M.PETRINEC, 2009, 234, n. 656.56 . TOMII, 1992;M. PETRINEC, 2009, 234.57 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. II, 5 i 10, T. III, 2 i 4, T.VII, 4-6.

49 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. VI,5-8; M. PETRINEC,2009, 231.50 J. GIESLER, 1981, 95.51 J. GIESLER, 1981, 94, 99.52 J. GIESLER, 1981, 94, 99; M. JANKOVI, 1983, 103-104, T. IV, 6-10; M. PETRINEC 2009, 230.53 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. I, 2 i 4, T. II, 1-2, 3, 4, 8i 9, T. V, 30-31.

8/2/2019 08tomicic

8/50

124


u kombinaciji s dva para lijevanih grozdolikih naunica s dva koljenca (Gieslerov tip 14) uinventarom bogatoj grobnoj cjelini 11 (Tabla VI, 4,5).58 Podjednake, vrlo kvalitetno lijevanegrozdolike naunice s dva koljenca, izraene od legure srebra i bronce, pronaene su pojedinanou grobnim cjelinama broj 18 (Tabla VIII, 1) i 19 (Tabla IX, 2).59 Navedena etiri primjerkalijevanih naunica s grozdolikim ukrasom trupa i s etiri koljenca na krakovima iznimno vjernoodraavaju izgled mogueg prototipa, tj. luksuznog izvornika koji je raen u tehnici granulacijei filigrana od plemenite kovine. Ta se tehnika vrlo vjeto oponaala na navedenim primjercimanaunica iz Bagrue i stoga neupitno upuuje na postojanje vrlo kvalitetnih kalupa za njihovolijevanje u srebru ili leguri srebra i bronce, pa na taj nain i na relativnu blizinu nekoga vanogsredita sa zlatarskom tradicijom umjetnikoobrtnog stvaralatva. Navedene lijevane primjerkenaunica moglo bi se, sukladno Gieslerovoj tipologiji, oznaiti kao tip 17a, jer vrlo vjerno ibrino oponaaju luksuzne primjerke raene u tehnici granulacije i filigrana.

Drugoj inaici lijevanih naunica s grozdolikim ukrasom i etiri koljenca pripisujemo tribronana primjerka otkrivena u grobnoj cjelini broj 139 (Tabla XXIII, 1-4).60 Takve je rustikalnelijevane primjerke naunica Giesler oznaio kao tip 17b, razlikujui ih od luksuzne inaice raeneu tehnici granulacije i filigrana (tip 17a). Rustikalne inaice raene su u jednostavnim kalupima,vjerojatno u ranosrednjovjekovnim seoskim radionicama.

Netom spomenute luksuzne i rustikalne naunice, koje je u strunoj literaturi Z. Vinskioznaio kao tzv. volinijski tip, susreemo na dvadesetak nalazita diljem meurijeja Drave iSave, to dakako sugerira njihovu omiljenost unutar ranosrednjovjekovne populacije, kao ipostojanje razliitih veih ili manjih sredita njihove lokalne proizvodnje. Stoga je shvatljivoi pojavljivanje vie inaica te vrste nakita na to se, poradi karaktera i opsega naega rada,ovom prigodom ne osvremo. Na njih nailazimo i u sjeverozapadnoj Bosni te za sada samona tri nalazita u kneevini Hrvatskoj.61 U osvrtu na tu vrstu nakita unutar groblja Bagrua,ali i iz drugih nalazita, koristi se ponegdje i naziv pseudovolinske naunice.62 Kada je rije oprimjercima iz Bagrue potpuno je jasno da pripadaju naunicama s grozdolikim ukrasom i etirikoljenca, dakle Gieslerovu tipu 17, a ne nekakvompseudovolinskom tipu naunica. Ta evidentnainjenica do sada nije, na alost, zapaena i prepoznata u strunoj literaturi.

Postojanje dviju inaica naunica s grozdolikim ukrasom i etiri koljenca, tj. Gieslerova tipa17a i 17b unutar grobnog inventara Bagrue jasno potvruje pojavu nove skupine nakita u tomiznimno vanom nalazitu ranoga srednjovjekovlja. Posebice, osim kvalitete izrade, uvjetno reeno,luksuznijih naunica inaice 17a, upada u oi njihovo pojavljivanje u kombinaciji s najranijim nakitomkoji inae susreemo unutar fundusa bjelobrdske kulture. To su u grobnoj cjelini broj 11 (Tabla VI)63ve ranije spomenute lijevane grozdolike naunice s dva koljenca (Gieslerov tip 14), jednostavnekariice rastavljenih krajeva (tip 13), narukvica od trostruko upletene bronane ice (tip 6) i prstenalijevanog obrua s presjekom nalik slovu D (tip 31), odnosno s krunom prstena (tip 38b) i perforiranimrimskim novcem. Nadalje, u grobnoj cjelini broj 18 (Tabla VIII) uz luksuzniju naunicu tip 17apronaena je loe uuvana kariica od upletene ice.64 Konano, u grobnoj cjelini broj 19 (TablaIX),pokraj luksuzne inaice naunice tipa 17a, na djejoj lubanji pronaena je bronana srcolika aplikastaromaarskoga stilskog obiljeja, a na trbuhu i okrugla ploica od bronanog lima.

62 V. SOKOL, 2006, 87-88.63 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. II, 3-18.64 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. III, 1.

58 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. II, 5 i 10.59 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. III, 2 i 4.60 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. VII, 4-6.61 J. BELOEVI, 1987, 141-163; V. SOKOL, 2006, 87-88;M. PETRINEC, 2009, 234, T. 153,5, T. 260,9 i T. 287,4.

8/2/2019 08tomicic

9/50

125


Sve navedene luksuznije inaice naunica tip 17a iz Bagrue manjih su dimenzija uodnosu na srodne primjerke s ostalih nalazita te nakitne skupine, posebice unutar rijenihtokova Drave i Save, ali i u fundusu groblja u sjeverozapadnoj Bosni.

to se pak tie tzv. rustikalnih inaica naunica tip 17b, otkrivenih u grobnoj cjelinibroj 139 (TablaXXIII), i njih susreemo u kombinaciji s bronanom lijevanom grozdolikomnaunicom s dva koljenca (tip 14) i lijevanim prstenom (tip 31). 65 Dakle, ponovno s ranimoblicima nakita primjerenim bjelobrdskomu kulturnom krugu.

Iz navedenoga o naunicama tipa 17 s nalazita Bagrua namee se realno uvjerenje kakoje odreda rije o vrlo ranim oblicima ukrasa koje, uz pridruene im nakitne skupine, valjasvakako pripisati poetku koritenja ranosrednjovjekovnog groblja kraj Petoevaca. Mislimokako primjerke naunica tip 17a iz grobnih cjelina 11, 18 i 19, moda moemo promatrati kaovrlo vjete inaice luksuzno raenih granuliranih i filigranom ukraenih grozdolikih naunica.

Tonije, kao vrlo ranu i do sada neprepoznatu, tj. "nedostajuu kariku" u razvoju tog inae vrloomiljenog oblika nakita na ozemlju meurijeja Drave, Dunava i Save, kao i junijih podrujakneevine Hrvatske. Mnoina naunica s etiri koljenca ("volinijskog tipa") na prostoru dravsko-savskog meurijeja, kao i iroko razvijena lepeza njihovih inaica, od skromnih rustikalnihinaica, zacijelo proizvoda putujuih ili lokalnih "zlatara", do njihovih uzora, raskonijihi luksuznih predloaka raenih u sloenoj tehnici granulacije i filigrana, primjerice iz grobljaZagreb-Stenjevec66 ili poneto skromnijih primjeraka iz groblja u selu Zvonimirovu na poloajuVeliko polje,67 uvjeravaju nas u potrebu drugaijeg promiljanja njihova primarnog ishodita.U kojoj je mjeri tada uope mogue promatrati kao jedino njihovo ishodite podruje Volinije,odnosno prostranstva sjeverno od lanca Karpata, koje je zacijelo snano nadahnulo zlatarskoumijee Bizanta, posebice u kijevskoj kneevini. Utjecaj Bizanta evidentan je svakako i na podrujadravskog-dunavsko-savskog meurijeja, u koje jamano dolaze primarni umjetnikoobrtnipoticaji i ideje, a moda i neposredni importi s istoka. Slinu nam sliku prua i bogato naslijeeduge tradicije bizantskog umjetnikoobrtnog zlatarstva nastalog u romanskim gradovimana istonoj obali Jadrana i prihvaenog od neposrednog zaobalja, tj. hrvatske kneevine, alii njezina dubokog zalea na sjeveru. U injenici da naunice tipa 17 susreemo na relativnobrojnim nalazitima dravsko-savskog meurijeja, i to u mnotvu primjeraka, prepoznajemo injihovu odreenu izvornost na tom ozemlju. Ondje ih, naime, susreemo u obje glavne inaice(tip 17a i 17b). U neusporedivo manjem, gotovo neznatnom broju primjeraka, rekli bismounikatno, pojavljuje se taj tip nakita na ponekom nalazitu unutar srednjeg Podunavlja u jezgrionodobne susjedne staromaarske kneevine. Stoga nam se kao prihvatljiviji pravci moguegaumjetnikoobrtnog utjecaja na tlo meurijeja Drave i Save, namee istok, odnosno posebice jug,tj. zlatarska tradicija i impulsi, a ponegdje, moda, i neposredni importi iz Bizantskog Carstva

i Sredozemlja. Premda je svojedobno J. Giesler zakljuio kako su naunice tipa 17 bile mlaeod ostalih tipova lijevanih naunica (tipovi 14, 15 i 16), na ijem se podruju rasprostiranja upoetku javljaju kao import (tip 17a), a tek naknadno kao rustikalna lijevana inaica (tip 17b),68dokazano je na primjeru groblja Zvonimirovo-Veliko polje,69 ali i u sluaju groblja Zagreb-Stenjevac,70 da se obje te inaice pojavljuju i sinkrono. To naglaavamo poradi injenice da i uBagrui nailazimo na slian primjer sinkronosti obiju inaica tipa 17, jer smo najranije primjerke

68 J. GIESLER, 1981, 101-103.69 . TOMII, 2003, 552.70 K. SIMONI, 2004.

65 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. VII, 4-8.66 K. SIMONI, 2004, 34-35, grob 106.67 . TOMII, 1997, grob 17.

8/2/2019 08tomicic

10/50

126


inaice 17a zatekli u kombinaciji s najstarijim nalazima lijevanih naunica (tip 14) i ostalimranim nalazima, kako smo to ranije obrazloili. U sluaju pojave rustikalne inaice tipa 17bi on je registriran sinkrono s ranim oblikom nakita, lijevanom naunicom tip 16. U prilogodreenoj vrlo ranoj pojavi naunica 17a u Bagrui govori vrlo uvjerljivo primjer iz grobnecjeline 19 (TablaIX, 2) u kojoj je na glavi ukopanog djevojice pronaena lijevana bronanasrcolika aplika izrazito staromaarskog tipa.

Nalazi naunica tipa 17 u Bagrui dokazuju njihovu raniju pojavu u fundusu groblja naredove s kranskim nainom pokapanja primjerenih bjelobrdskom kulturnom krugu, od one dosada poznate, tj. od kraja 10. stoljea. Pretpostavljamo kako im zaetke u Bagrui valja traitimoda i potkraj 9. stoljea. Svakako na temelju jo starijih izvornika.

Obine kariice u funkciji sljepooniarki pojavljuju se u nekoliko inaica. Predstavljajunajuestalije tipove nakita u okviru groblja s kranskim nainom pokapanja. Osim

najjednostavnijih kariica rastavljenih krajeva (Giesler tip 13) pojavljuju se i one kojima je jedankraj izvijen u obliku kvaice. Kronoloki i u smislu njihova ishodita teko ih je odrediti. Ipak,kariice s jednostavnom kvaicom imaju analogije u fundusu pet groblja na podruju Slovake,dakle neko dijela velikomoravske kneevine.71 Pretpostavlja se da su i ondje moda genetskiprethodnici kariica sa S-petljom, pa ih prema Hanuliakovoj tipolokoj shemi oznaavamo kaotip 3a.72 U velikomoravskim grobljima na ozemlju dananje Slovake, u kojima se obavljalopokapanje tijekom 9. i 10 stoljea spomenute kariice obuhvaaju raspon do svretka 9. stoljeai potom su u uporabi do poetka ili sredine 10. stoljea.73

U 11 grobnih cjelina groblja Bagrua otkriveno je ukupno 19 primjeraka bronanih kariicasa zavretkom u obliku S petlje (Tabla I). Veeg su formata te ih moemo pridruiti Gieslerovu tipuI.74 U grobnoj cjelini broj 57 (Tabla XIV, 1-3) susreemo ih u kombinaciji s kariicom sa spiralnim

zavojem i vielanim perlama od staklene paste.75

Potom se, u grobnoj cjelini broj 83, kariica togatipa susree u kombinaciji s naunicom s bikoninom jagodom, odnosno ogrlicom od puceta i perliod staklene paste.76 Posebice je indikativan inventar grobne cjeline broj 132 (TablaXXI) u kojoj se,osim dva para kariica sa zavretkom u obliku S-petlje, susreu dvije naunice od tanke bronaneice s jednom bikoninom jagodom spojenom filigranskom icom, a kroz te su naunice provuenebronane kariice rastavljenih krajeva. U inventaru se, nadalje, susreu i dva prstena iroka obrua sovalnom ploicom krune i ovalnim ulokom od staklene paste.77 Rije je o prstenima koje je Giesleroznaio kao tip 38b. Zanimljivu kombinaciju prua nam potom i inventar grobne cjeline broj141 (TablaXXIV) u kojoj se osim para kariica sa S-petljom pojavljuju i dva para obinih karikarastavljenih krajeva te ogrlica sastavljena od 3 lunulasta lijevana bronana privjeska s tunelastomkaneliranom petljom (Giesler tip 12) i 11 bronanih lijevanih praporaca (Giesler tip 10).78 Tuinaicu ogrlice sastavljene od praporaca i lunulastih privjesaka oznaili smo kao tip 42b.79

Pojavu kariica sa S-petljom, podjednako na podruju sredinje Hrvatske, tj. zapadnogdijela meurijeja, odnosno sjeverozapadne Bosne, valja, prema prihvatljivom promiljanju,promatrati kao arheoloko odraavanje postupnog procesa integracije sjevernih podruja uhrvatsku kneevinu, odnosno kraljevinu.80

76 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. V, 16-22.77 Z. ERAVICA, 1985-1986, T.VI, 13- 20.78 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. VII, 9-27.79 . TOMII, 1992.80 M. PETRINEC, 2009, 237.

71 M. HANULIAK, 2004, 159-160, obr. 171a: 3a.72 M. HANULIAK, 2004, obr. 171a: tip 3a.73 M. HANULIAK, 2004, 160.74 J. GIESLER, 1981, 113-116.75 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. IV, 12, 13.

8/2/2019 08tomicic

11/50

127


Specifina su ukrasna tvorevina u sveukupnom grobnom inventaru groblja na Bagruitzv. lunulaste naunice otkrivene u grobnoj cjelini 8 (TablaIV, 1,2). Rije je o paru lijevanihpolumjesecolikih naunica s dva vrha izraenih od legure bronce i srebra, raenih u tehniciprolamanja, urezivanja i buenja.81 Naunice imaju donji dio karike u obliku iroke, ploastelunule, iji je unutranji luk na sredini izvijen u obliku mladoga Mjeseca. Jedna strana nauniceukraena je bordurom od dvije usporedne crte koje slijede konturu lunule. Dio obruba uz vanjskiluk ispunjen je nizom pseudogranula, a unutar tog niza tri su krune perforacije namijenjenevjeanju odgovarajuih privjesaka lania. Konano, jedan od krajeva lunule zavrava spetljom, a suprotni kukicom. Polumjesecolike (lunulaste) naunice s dva ili tri vrha izrezane izlima i ukraene granulacijom i filigranom, odnosno s laniima, poznate, primjerice, iz nalazitaRibeovice, Star Mesto i Breclav-Pohansko, tipian su velikomoravski proizvod. Osim njih moguse navesti i naunice iz Tokaja.82 Valja naglasiti kako je J. Giesler u osvrtu na datiranje dvijupolumjesecolikih naunica iz Tokaja bio sklon njihovu opredjeljivanju u svretak 10. stoljea, tj.

u doba u koje je P. Nmeth uvrstio naunice tip 17a iz tog skupnog nalaza.83 Ipak, ako se prihvatekronoloki odnosi na temelju velikomoravskih nalaza, posebice iz nalazita Star Mesto, tada senaunice mogu najranije datirati u drugu polovnu 9. i u 10. stoljee.84

U raznolikom grobnom inventaru Bagrue pojavljuju se dva primjerka uzduno kaneliranihprstena na koje nailazimo u grobnoj cjelini broj 7 (Tabla III, 1), kao jedini nalaz,85 odnosno u grobnojcjelini broj 12 (Tabla VII, 1) u kombinaciji s naunicom s ukrasom u obliku spiralnog stoca.86 Tainaica prstena, prema Gieslerovoj podjeli, primjerena je stupnju Kttlach I,87 dok se u susjednojSloveniji (Bled-Pristava) susree u karantanskoj i prijelaznoj fazi.88 Osim u sjeverozapadnoj Bosni(Petoevci-Bagrua) spomenuta inaica uzduno kaneliranih prstena pojavljuje se i u nalazitimahrvatske kneevine. Takve prstene Petrinec ondje datira u sredinu i drugu polovinu 9. stoljea.89 Tainjenica baca posebnu svjetlost na moguu kronologiju poetka pokapanja unutar Bagrue, to

potkrjepljuju i ostali rani nalazi grobnog inventara, spomenuti u uvodnom dijelu naeg rada.Kao rana pojava u grobnom inventaru Bagrue izdvaja se skupina prstenja vrlo tanka koluta

i trokutasta presjeka. Takve prstene susreemo u grobnim cjelinama broj 21 i 77.90 Na tu najstarijuinaicu prstenja nailazimo i na podruju hrvatske kneevine, poglavito u kombinaciji s najstarijimtipovima lijevanih grozdolikih naunica u okviru horizonta groblja s kranskim nainompokapanja, koji se vremenski moe promatrati od druge polovine 9. do u poetak 10. stoljea.91

Spomenutoj inaici prstenja primjereni su na Bagrui i primjerci izraeni od tankoglima preklopljenih i zalemljenih krajeva polukruna presjeka,92 koji su vrlo uestala pojavatijekom cijelog razdoblja trajanja groblja s kranskim nainom pokapanja, ali ih je relativnoteko ue vremenski opredijeliti.93

Lijevani masivniji prsteni polukruna ili D presjeka pojavljuju se unutar fundusa grobljana Bagrui kao i na ostalim grobljima s kranskim nainom pokapanja.94

87 J. GIESLER, 1980, 87, Sl. 2, 12-13.88 P. KOROEC, 1979/1, T.11, 5d.89 M. PETRINEC, 2009, 242.90 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. III, 21, T. V, 77.91 M. PETRINEC, 2009, 241.92 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. IV, 6, T. VI, 4.93 M. PETRINEC, 2009, 242, T. 314.94 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. V, 8, 14, 15, T. VII, 32.

81 Z. ERAVICA, 1985-1986, 133, 176, 177, T. I/7, 8.; S.ARSENIJEVI, 2008, 241, kat. br.: 197 i 198.82 J. HAMPEL, 1905, 2, 492 E; B. DOSTL, 1965, Abb.3: 19.83 P. NMETH, 1969, 189 i d.; J. GIESLER, 1980, 21, n.57, Abb. 1, 9.84 V. HRUB, 1955, 244.85 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. I, 6.86 Z. ERAVICA, 1985-1986, T. II, 20.

8/2/2019 08tomicic

12/50

128


U grobnoj cjelini 6 otkriven je na prstu desne ruke pokojnice specifian primjerak lijevanogabronanog prstena ukraenog urezivanjem i ubadanjem, trokutnog presjeka i ravne glave, od kojese sa svake strane nalaze po tri stupnjevito rasporeena polja (Tabla II, 2). Ravna povrina glaveukraena je urezanim pentagramom, a ostala polja tokastim ubadanjem.95 eravica atribuiraprsten u bjelobrdski kulturni krug i datira ga na temelju analogija u razdoblje od 9. do 10.,odnosno do u 11. stoljee.96 Sukladno Gieslerovoj tipolokoj shemi rije je o prstenu tip 36,koji promatra u vremenskom rasponu od rane faze I. stupnja do poetka II. stupnja. 97 Sliankronoloki okvir dokazale su i nae analize srodnih inaica prstena na prostoru od Ptuja-Gradapreko Bijelog Brda II (grobovi 62 i 156), do Mavanske Mitrovice.98

Osvrnimo se u nastavku na zanimljiv detalj iz inventara grobne cjeline 67 (Tabla I,6,7).Osim nakita (prsteni i karika) i dijelova koji su ukraavali odjeu pokojnika (kuglasto limenopuce s uicom i bikonini lijevani praporac), kod stopala ukopane muke jedinke pronaen jepar lijevanih eljeznih ostruga s izraeno izduenim trnom.99 Taj dragocjeni nalaz pripisan jena temelju analogija starohrvatskomu kulturnom krugu i prema miljenju istraivaa Bagruedokaz je postojanja sveza s podrujem Dalmacije sve do postkarolinkog doba.100 Tome miljenjupridruila se u novije doba i M. Petrinec, navodei kao analogiju paru iz Bagrue, s ukraenimkalotama uzdu ostrunog luka, nalaz ostruga iz Crkvina u Cisti Velikoj. 101 Odlika je togatipa ostruga dugaki trn, a detalji njihova ukraavanja upuuju na predloke u starijoj skupinikarolinkih ostruga.102 U svakom sluaju na temelju brojnosti nalaza ostruga i njihovih odlikapravilno su uvrteni u naslijee ranosrednjovjekovne Hrvatske, koja je obuhvaala i dijelovesjeverozapadne Bosne.

Meutim, pri traganju za srodnim nalazima ostruga diljem srednjega Podunavlja, valjasvakako uzeti u obzir i primjerak zanimljive eljezne ostruge s velikomoravskog nalazitaBaovce, u dananjoj Slovakoj, kojemu su ostruni kraci ojaani krievima i ukraeni ostatcimaemajla.103 Primjerak se datira u 9. stoljee i pokazuje, s iznimkom kraeg trna, velike slinosti sparom ostruga iz Bagrue. Taj nalaz valja svakako dovesti u svezu i s postojanjem dugotrajnihkarolinkih utjecaja na kneevinu Veliku Moravsku. U tom smislu moda moemo pomiljati i nasline utjecaje iz susjedne Istone Frankije, posebice u doba vladavine cara Arnulfa Karantanskog(887.-899.), na zapadni dio Donje Panonije ili Savsko-dravske kneevine (regnum inter Dravumet Savum fluminem),104 ukljuujui, dakako, i sjeverozapadnu Bosnu.

*Tijekom naih dosadanjih nastojanja pronicanja u sr jednoslojnoga ranosrednjovjekovnoga

groblja na redove s kosturnim pokapanjem, otkrivenog na poloaju Bagrua kraj sela Petoevacapodrobno smo vrjednovali svekolik raspoloivi inventar toga dragocjenog nalazita. Prije naega

zakljunog razmatranja i pokuaja predlaganja odreene predodbe o vanosti Bagrue osvremose u nastavku, u vrlo saetu obliku, na rezultate koje nam je podario Z. eravica marljivimdokumentiranjem toga iznimno znakovitog nalazita.

100 Z. ERAVICA, 1985-1986, 188.101 M. PETRINEC, 2009, 266, (T. 183,1-2).102 M. PETRINEC, 2009, 266.103 D. BIALEKOV, 2002, 97, Abb. 4 (Baovce) i F. 25.104 H. GRAANIN, 2008, 74. Taj naziv navode Fuldskianali pod godinom 884.

95 Z. ERAVICA, 1985-1986, 132, 182, 183, T. I/5.96 Z. ERAVICA, 1985-1986, 182-183. Usporedi biljeke213-219.97 J. GIESLER, 1981, T. 53,2.98 . TOMII, 1993, 553.99 Z. ERAVICA, 1985-1986, 141, Sl. 1, Sl. 2, T. IV, 18-22.

8/2/2019 08tomicic

13/50

129


Voditelj istraivanja prepoznao je neke od temeljnih karakteristika groblja koje se, osimuobiajenog opisa, odnose isprva na pojedinane paljevinske ukope te na relativno pravilanraspored redova grobnih cjelina, potom poloaj podlaktica pokojnika, odnosno predmetepogrebnog inventara te prepoznavanje postojanja odreenih kulturnih krugova bjelobrdskog,dalmatinsko-hrvatskog, kttlachskog, kao i grobnih cjelina koje su sadravale materijal tzv.istonog podrijetla.105 Pri analizi pogrebnog inventara eravica nasluuje i nazonost odreenihautohtonih initelja koji su po njegovu uvjerenju predstavljali tragove etnikog supstrata kojije nadslojila slavenska populacija.106 Groblje na poloaju Bagrua bilo je, prema eraviinumiljenju oblikovano, tj. koristilo se ve od treeg desetljea 9. stoljea, na to su ga naveli"odreeni importirani predmeti", za koje je uvjeren da nalazi analogije na podruju Bugarske.107Nadalje, groblje je, prema miljenju istraivaa, naglaeno koriteno u doba kneza Braslava(880.-896.), odnosno u doba doseljavanja Maara u Karpatsku kotlinu, tj. od 896. nadalje, tokao strani element potvruju nalazi "maarske" provenijencije.108 Pojavu arheolokih nalaza iz

dalmatinsko-hrvatskog kulturnog kruga u Bagrui eravica povezuje s povijesnim dogaajima,tj. intervencijom kralja Tomislava (910.-928.) protiv Maara, u ranome 10. stoljeu. Prestanakpokapanja na Bagrui nastupio bi u razdoblju Tomislavovih nasljednika sve do kralja MihajlaKreimira II. (949.-969.).109 Vano je na svretku naeg osvrta napomenuti kako je eravica, uzneke povijesne injenice, naglasio i vanost poloaja ranosrednjovjekovnog groblja u prostoru,tj. na povijesnom kriitu tisuljetnih prometnih pravaca i na snanu svezu s prostorommanifestiranja bjelobrdskog, odnosno dalmatinsko-hrvatskoga kulturnog kruga.

*

Naa nastojanja, istaknuta u naslovu rasprave posveene nestoru hrvatske arheologijesrednjovjekovnog razdoblja i potovanom slavljeniku dr. sc. Janku Beloeviu, prof. emeritusu

uglednog Sveuilita u Zadru, od samoga poetka usmjerena su prema prikupljanju dragocjeniharheolokih, povijesnih i paleoetnolokih te inih spoznaja, pohranjenih u svojevrsnoj "vremenskojkapsuli" to ju tvori ustroj groblja na Bagrui. Poneki elementi pogrebnog ritusa, posebicepredmeti pogrebnog inventara, odnosno vrjednovanje i interpretiranje pribavljenih spoznaja onjima, omoguuju nam nove spoznaje o socijalnim odnosima, karakteru duhovnih predodbi,meuetnikim odnosima i podatcima demografskog karaktera. Nadasve dragocjenim podatkomdrimo i spoznaje o moguem poetku pokapanja na Bagrui, jer nas one vode do novog vienjaneprekinutog tijeka u oblikovanju bjelobrdske kulture, ali i do posljedica opih demografskihkretanja u Karpatskoj kotlini.

Meutim, da nije sve idealno kada je govora o fundusu Bagrue, razabiremo iz potpune"utnje" dragocjene bioantropoloke grae. Premda su nam u kratkim opisima dostupni temeljni

antropoloki podatci, koji su sastavnim dijelom katalokog prikaza grobnih cjelina objelodanjenihu prikazu Bagrue nakon njezina otkria, ipak je nedostupan niz podataka koji bi bitno upotpunioi obogatio svekoliku sliku multietnikih odnosa koji su bili u pravom smislu te rijei konzervirani u,zamalo, svakoj od grobnih cjelina. Taj zadatak bio bi svakako vrijedan napora i bitan za rjeavanjeniza pitanja koja su jo uvijek bez odgovora, posebice kada je rije o pouzdanijemu vremenskomokviru poetka, trajanja i svretka pokapanja na Bagrui, te znakovitoga visokog mortaliteta djece,

108 Z. ERAVICA, 1985-1986, 194.109 Z. ERAVICA, 1985-1986, 194.

105 Z. ERAVICA, 1985-1986, 191-194.106 Z. ERAVICA, 1985-1986, 192.107 Z. ERAVICA, 1985-1986, 193-194.

8/2/2019 08tomicic

14/50

130


odnosno ukupnog zdravlja pokopane populacije. Nadamo se kako e antropoloki nalazi s Bagruebiti u to skorijoj budunosti adekvatno znanstveno istraeni i vrjednovani.

Pokuaji stratigrafskog istraivanja Bagrue, koje je u novije doba obavio V. Sokol,rezultirali su poneto pojednostavnjenom slikom u kojoj na temelju kartiranja nalaza postoje,pojednostavnjeno reeno, dvije izdvojene skupine oznaene brojkama I i II.110 Tom su podjelomu I. skupinu uvrtene: fino lijevane grozdolike naunice, naunica sa stocem, tanje i debljekarike, proto S-naunice, "staromaarski razbijeni kompleti" i moravsko ornamentirano puce.Ta malobrojnija skupina grobnih cjelina rasporeena je u istonom dijelu groblja.111 Pojavu"staromaarskih artefakata predbjelobrdskog doba" u etiri djeja groba datira u poetak10. stoljea.112 U zacijelo kronoloki mlau II. skupinu Sokol je uvrstio jednojagodne naunicesljepooniarke, grubo lijevane grozdolike i pseudovolinske naunice, deblje karike, proto S-naunice i prave S-naunice te protobikonine naunice i postkarolinke ostruge. Grobne cjelinete skupine brojnije su i rasporeene u zapadnom dijelu groblja.

U zakljuku razmatranja relativne kronologije na Bagrui Sokol pojednostavnjeno istie"... da druga, zapadnija skupina relativno kronoloki prati bjelobrdske, a istonija prva skupinastaromaarsko-moravske artefakte".113 Valja napomenuti kako je pri razmatranju povijesnihdogaaja Sokol posegnuo iskljuivo za poznatim injenicama o maarskim provalama u Europutijekom prve polovine 10. stoljea, tj. do poraza na Lekom polju kraj Augsburga (955.).Pritom je naglasio i propast zapadne moravske drave 907. u bitci kraj Bratislave i, konano,"... usvojeno miljenje da je hrvatski kralj Tomislav (910.-928.) suzbio te provale prema jugu i'oistio' Slovinje".114

Drimo da je za upoznavanje karaktera groblja na Bagrui bilo potrebno izdvojiti i ta novijagledanja kako bismo oblikovali i osobno vienje toga osebujnog ranosrednjovjekovnog nalazita

koje smo prvi put autorizirali u okviru nae neobjavljene doktorske disertacije,115

a potom i nadrugim mjestima.116 U svojim dosadanjim radovima opredjeljivali smo se za vremenski okvirkoritenja groblja djelomino u 9. stoljee, dakle veim dijelom ispred tzv. prijelazne faze kojaprethodi naoj ranoj fazi I. stupnja bjelobrdske kulture, odnosno svakako vremenu prije sredine10. stoljea.117 Kako se ti nai dosadanji stavovi uklapaju u moguu sliku stanja do koje smo dolinakon svojih najnovijih istraivanja fundusa na Bagrui? U nastavku iznosimo to novo vienje.

U okviru analize grobnog fundusa iz groblja na Bagrui obavili smo podrobna horizontalno-stratigrafska istraivanja, koja su obuhvatila detaljno tipoloko kartiranje svih predmeta pokretnoginventara i njihovo kronologijsko opredjeljivanje. Izuzeli smo nalaze dvaju grobova s urnamajer smo uvjereni kako e njihovo tipoloko i kronoloko mjesto biti odreeno u budunostiprikladnom metodologijom datiranja to ih nude prirodne znanosti. Na priloenom situacijskom

planu groblja (Tabla I) prikazane su sve grobne cjeline u kojima su registrirani artefakti, neovisnoo kategorijama predmeta pogrebnog inventara, tj. nakitu, dijelovima nonje, predmetima kultnogkaraktera, oruju. To je usustavljena slika realnoga stanja koja se temelji na prikazima 23 izdvojenegrobne cjeline (Tabla II Tabla XXIV). Nadalje, nae spoznaje o moguim tipoloko-kronolokim

113 V. SOKOL, 2006, 88.114 V. SOKOL, 2006, 88, bilj. 50.115 . TOMII, 1989.116 . TOMII, 1992, 113-130; . TOMII, 2007, T. 3.117 . TOMII, 1992, 113-130; . TOMII, 2007, T. 3.

110 V. SOKOL, 2006, 42-43, 87-88, plan 12.111 V. SOKOL, 2006, 87.112 V. SOKOL, 2006, 87, bilj. 43 i 44. ini nam seneodrivom autorova tvrdnja navedena u bilj. 43, premakojoj staromaarske artefakte "nisu htjeli nositi odrasli... ve...su bili davani djeci, oito u doba povijesno zasvjedoenihpobjedonosnih borbi s Maarima".

8/2/2019 08tomicic

15/50

131


odnosima unutar groblja, tj. pojedinih skupina grobnih cjelina, predoene su na odgovarajuempriloenom kombinacijsko-tipologijskom prilogu (Tabla XXV). Nakon to smo pribavili tipolokei kronoloke podatke o raspoloivim nalazima, nastojali smo precizno odrediti i vremenski okvirunutar kojega pretpostavljamo da je groblje koriteno, tj. postupno popunjavano. Tu sliku stanja dajenam tipologijsko-kronologijska Tabla XXVI. Konano, smjetanje groblja na Bagrui u apsolutnokronologijske okvire bjelobrdskoga kulturnog kruga ili, koristei se terminom bjelobrdskogakulturnog kompleksa, koji odraava mogue stanje na iroko promatranoj povijesno-zemljopisnojrazini, uz uzimanje u obzir povijesnih datosti bitnih za pozicioniranje nalazita u srednjoeuropski,podunavski i sredozemni kontekst, nudi nam Tabla XXVII.118

Pri vrjednovanju svekolikog inventara groblja na Bagrui, tj. analizi horizontalno-stratigrafskih odnosa u njemu, izdvojili smo 23 iskazive grobne cjeline koje smo prikazali odTable IIdo Table XXIV.

Kombinacijsko-tipologijska Tabla XXV pokazuje prvu jasno izdvojenu skupinu grobnihcjelina u kojima se pojavljuju vrlo rani predmeti pogrebnog inventara poput jednostavnih kariicarastavljenih krajeva (tip 13), nadasve kariica sa stoastim spiralnim svretkom (tip 19), prstena suzdunim kanelirama (tipa 21 i tipa 22), pojedinanih staromaarskih (EH)119 ukrasnih predmeta(okovi i spone pojasa ratnika), unikatnoga velikomoravskoga kuglastog puceta privjeska (GM) ipara lunulastih velikomoravskih (GM) naunica te aplika (APL), odnosno perforiranih antikihprimjeraka novca (tip 44a), luksuznije lijevanih grozdolikih naunica s etiri koljenca (tip 17a),kvalitetno lijevanih grozdolikih naunica s dva koljenca (tip 14). Grobne cjeline koje sadrenavedene ukrasne predmete, rasporeene su, kako je to ve ranije konstatirano, na istonom obodugroblja Bagrua ividljive su na situacijskom planu (Tabla I). Rije je o grobovima: 6 (TablaII), 7(TablaIII), 8 (TablaIV), 10 (TablaV), 11 (TablaVI), 12 (TablaVII), 18 (TablaVIII), 19 (TablaIX), 20 (TablaX) i 41 (TablaXIII). Toj skupini moda bi se mogla pridruiti i zapadnije smjetenagrobna cjelina 67 (Tabla XV). Zanimljiva je kompaktnost rasporeda ponekih staromaarskih ivelikomoravskih nalaza u toj skupini. Svi su pridrueni grobovima u kojima su pokopane iskljuivodjevojice. Opa pojava unutar bjelobrdskoga, ali i sjevernijega velikomoravskoga kulturnogakruga, snano je izraeno prilaganje predmeta pogrebnog inventara upravo pokopanoj djeci, to sena nizu primjera moe pratiti tijekom 9. i 10. stoljea. To je, zacijelo, socioloka pojava, jer je rijeu pravilu o djeci istaknutijih lanova rodova ili odlinika. Stoga je opremanje umrlih djevojica uBagrui znak njihova izrazitog potovanja u zacijelo multietnikoj populaciji koja je naseljavalaokolicu groblja i kontinuirano se pokapala na tom poloaju.

Unutar navedene skupine najstarijih predmeta pogrebnog inventara svakako je iznimnoznakovita pojava lijevanih grozdolikih naunica s etiri koljenca koje oponaaju luksuzne inaice(tip 17a), u grobnim cjelinama 11 (TablaVI), 18 (TablaVIII) i 19 (Tabla IX), kao i grobnihcjelina 10 (TablaV) i 11 (TablaVI) u kojima su otkrivene grozdolike naunice s dva koljenca (tip14). Ovom prigodom moemo slobodno naglasiti svoje uvjerenje kako je svakako rije o do sadanajstarijim primjercima naunica tipa 17a, koje tvore donedavna neprepoznatu, ali iznimno vanuevolucijsku kariku prototipova izraenih od plemenitih kovina u tehnici granulacije i filigrana od

2- 24) koriteni su crtei kostura i pojedinih predmetagrobnog inventara koje je za potrebe znanstvene obradekolege Z. ERAVICE, 1985-1986, izradio Slobodan Kudra.Zahvaljujemo kolegi eravici.119 Koristimo engleske kratice: EH Early Hungarian, GM Great Moravia, odnosno APL za aplike.

118 Koristimo prigodu da se srdano zahvalimo autorimailustrativnih priloga koji su, na temelju naih zamislirealizirali: Table 1, 25, 26 i 27 Kristina Turkalj, potomTable 2 do Table 24 Katarina Boti, a Tablu28 - Hrvoje

Jambrek, svi struni suradnici dokumentaristi Instituta zaarheologiju (Zagreb).Pri izradi tabla grobnih cjelina (Table

8/2/2019 08tomicic

16/50

132


zlatara u romanskim urbanim sreditima istone obale Jadrana, tj. kneevine Hrvatske. Unutarbjelobrdskoga kulturnoga kruga pripalo im je ubrzo potom vrlo omiljeno mjesto. Isti poloajmogli bismo dodijeliti i naunicama tip 14 iz Bagrue.

Kartiranje jednostavnih kariica (tip 13) na Bagrui uputilo je na moguu granicu njihovarasprostiranja od istoka prema zapadu groblja, i to unutar zone omeene grobnim cjelinama:20, 67, 59, 51, 152 i 141 (Tabla I). Je li to ujedno i granica rasprostiranja najstarijih grobnihcjelina, tj. poetne faze kosturnog pokapanja na Bagrui? Uvjereni smo da je, s dunim oprezom,na odgovor potvrdan. Stoga smo tu fazu oznaili kao Bagrua I. Nau pretpostavku kao i onekoje se odnose na daljnje faze pokapanja u tom ranosrednjovjekovnom groblju kristijaniziranogpuanstva, potvrdit e ili korigirati budua istraivanja. Ponovno napominjemo kako bezusporedne radioizotopske te slinih analiza i odgovarajuih datiranja antropolokih nalaza sBagrue ne e biti daljnjih pomaka u promiljanju toga nalazita.

Daljnju, jasno izdvojenu skupinu predmeta pogrebnog obiaja, koja se sastoji od inaicalijevanih naunica s dva koljenca (tip 14), odnosno prstena trokutasta presjeka obrua (tip31) te predmeta iz prethodne faze pokapanja (tip 13), zatjeemo zapadnije od netom opisanogpojasa rasprostiranja grobnih cjelina pridruenih fazi Bagrua I (Tabla I). Pri podrobnomkartiranju lijevanih grozdolikih naunica tip 14 jasno je prepoznat pojas to ga omeujugrobne cjeline 6 (TablaII), 10 (Tabla V), 11 (Tabla VI), 72 (Tabla XVI), 91 (Tabla XIX), 81(Tabla XVIII) i 26 (Tabla XI). Grobovi 10 i 11 pridrueni su, dodue, fazi Bagrua I, ali se unjima pojavljuju naunice tip 14, odnosno u sluaju grobne cjeline 11 rije je o preklapanjudvaju pojaseva (Tabla I). Netom opisani pojas omeen grobnim cjelinama s naunicama tip14 i pripadajuim inventarom pripisujemo sljedeoj fazi pokapanja na Bagrui koju smooznaili kao Bagrua II. Unutar opisanog pojasa nailazimo i na grobnu cjelinu 57 (TablaXIV) u kojoj su otkrivene kariice sa S-petljom (tip I) i dijelovi ogrlice od puhanog stakla (tip39-40). To je svakako grobna cjelina koja, zacijelo, pripada jednoj jo mlaoj fazi pokapanjau groblju. Izvan pojasa s naunicama tip 14, poneto istonije, dakle ve unutar pojasa fazeBagrua I, pojavljuje se i grobna cjelina 39 (TablaXII) s parom kariica sa S-petljom (tip I)sa staklenom perlom na jednom primjerku. I to je izolirana pojava koja se moe dovesti usvezu s manifestiranjem nove, posljednje faze pokapanja na Bagrui.

Pojava skupine predmeta pogrebnog obiaja u kojoj susreemo lijevane naunice s etirijagode (tip 16), potom lijevane rustikalne grozdolike naunice (tip 17b), odnosno velikoformatnekariice sa S-petljom (tip I), ogrlice od praporaca i lunulastih privjesaka (tip 42 ), iz prethodne fazezadranih oblika prstena tip 31 i novih oblika prstena s umetnutim staklom (tip 38b), sljepooniarkes jednom bikoninom jagodom (tip III), obiljeava najmlau fazu pokapanja na Bagrui.

Kartiranje rasporeda velikoformatnih kariica sa S-petljom (tip I) obuhvatilo je krajnjizapadni pojas groblja koji je vrlo jasno omeen grobnim cjelinama 141 (TablaXXIV), 81 (TablaXVIII), 84, 85, 125 (Tabla XX), 126, 129, 132 (TablaXXI) i 136. U tom pojasu posebnomjesto zauzimaju grobne cjeline 125 (TablaXX), 132 (TablaXXI) i 137 u kojima su usporednos kariicama tip I registrirane, sljepooniarke (tip III), par lijevanih etverojagodnih naunica(tip 16), prsteni tip 31 i tip 38b. Izdvojeni poloaj pripada grobnoj cjelini 139 (Tabla XXIII),smjetenoj neposredno uz jugozapadni vrh opisanog pojasa s kariicama sa S-petljom (TablaI). U toj grobnoj cjelini kao nov oblik ukrasa registrirane su tri lijevane rustikalne grozdolikenaunice s etiri koljenca (tip 17b) te lijevana grozdolika naunica s dva koljenca (tip 14) i prstentip 31. Konano, na jugoistonom vrhu spomenutog pojasa omeenoga kariicama sa S-petljom

8/2/2019 08tomicic

17/50

133


otkrivena je grobna cjelina 141 (Tabla XXIV) u kojoj se osim para kariica tip I, pojavljuju etirijednostavne kariice (tip 13) i ogrlica od praporaca i lijevanih lunulastih privjesaka s uicom (tip42b). Opisani najzapadniji pojas omeen grobnim cjelinama s kariicama sa S-petljom predstavljade facto mogue najmlau fazu koritenja groblja koju smo nazvali Gomjenica III(Tabla 1).

Na situacijskom planu groblja (Tabla I), kao i Tabli XXV, koja odraava tipologijsko-kombinacijske odnose unutar analiziranih iskazivih grobnih cjelina s raznolikim predmetimapogrebnih obiaja na Bagrui, jasno se prepoznaju tri uzastopne faze pokapanja oznaene kaoBagrua I, II i III.

Pojava nekoliko reprezentanata nakita ili ukrasa odjee iz raznih kulturnih krugova,primjerice staromaarskoga, velikomoravskog, vrlo ranoga bjelobrdskog, odnosno iz kneevineHrvatske, uz poneki preitak iz miljea autohtonog puanstva, svjedoanstvo je dubokog mijeanja,tj. sinkrazije vie etnikih skupina. Kako su pritom u najstarijem fundusu Bagrue, zasvjedoenom

staromaarskim i velikomoravskim artefaktima, bili mogui ti daleki kulturni kontakti? Zacijeloje Bagrua, kao i druga okolna ranosrednjovjekovna groblja na podruju sjeverozapadne Bosne(Mahovljani, Gomjenica, Koievo), odraavala na tom odavna prepoznatom europskomraskriju prometnica, demografska mijeanja i, konano, stapanja koja su rezultirala u povijesnojzbilji srednjeg Podunavlja, odnosno istonojadranskog proelja te u njima i tvarno participirala.Pokuajmo u nastavku uspostaviti sinkraziju arheolokih i povijesnih initelja koji e pomoiu odreivanju moguega kronolokog poloaja Bagrue. Pritom se koristimo tematskimzemljovidom (Tabla XXVIII) na kojem je prikazan poloaj groblja na Bagrui u zemljopisno-povijesnom kontekstu na svretku 9. stoljea.

Pojava novodoseljenih Maara u Karpatsku kotlinu bila je, svakako, presudno vanai bitno je pridonijela promjeni svekolike demografske slike srednjeg Podunavlja, pa na taj

nain, posredno ili neposredno, i dravsko-savskog meurijeja. U tom smislu moramo se uovoj prigodi osvrnuti upravo na trenutak u kojem se u Podunavlju pojavljuju Maari. Stogase u nastavku koristimo spoznajama do kojih je temeljitim prouavanjem povijesnih vrela zato presudno vano razdoblje doao akademik Lujo Margeti.120 injenica je da su Maarinakon 894., napustivi dananju junu Ukrajinu, naselili Potisje i Srijem. Sjeverno od njihbila je kneevina Velika Moravska, kako to navodi car Konstantin VII. Porfirogenet (913.-959.).121 Tom monom velikomoravskom kneevinom vladao je do svoje smrti 894. Svetopluk,a potom su, poradi graanskog rata, Moravsku 895. unitili Maari. Preivjeli je narod"... pobjegao susjednim narodima, tj. Bugarima, Maarima ('Turcima'), Hrvatima i drugimnarodima".122 Margeti je opravdano uvjeren kako se "puanstvo iz Donje Panonije preselilona jug Hrvatima, na jugoistok Bugarima, na istok Maarima (Potisje) i na zapad ostalimnarodima".123 Istonofranaki car Arnulf predao je feud Donju Panoniju s Blatogradom896. na uvanje svome vojvodi (duci suo) Braslavu.124 Tim inom Braslav je postao vazal uDonjoj Panoniji.125 Prema Margetievoj analizi povijesnih vrela proizlazi kako je Braslav bio

franakog cara Karla III. moravski vojvoda Svetopluk, kojije postao carski vazal, i vojvoda Braslav za kojeg se kae:veniente Brazlawoni duce, qui in id tempus regnum interDravum et Savum flumine tenuit, suaequae miliciae subditusadiungitur, tj. doao je vojvoda Braslav koji je drao vlastmeu rijekama Dravom i Savom i koji je bio "pridodan ipodloan carskom dvoru".

120 L. MARGETI, 2000, 33-88.121 Usp. DAI, 40, 7-20.122 L. MARGETI, 2000, 45-46.; Usp. DAI 42, 24-25.123 L. MARGETI, 2000, 46.124 L. MARGETI, 2000, bilj. 62: Doc. 381; F. KOS II, 235,br. 313.125 L. MARGETI, 2000, 64; L. MARGETI 2000, b. 135;Doc. 379; F. KOS II, 205, br. 268. Godine 884. doli su pred

8/2/2019 08tomicic

18/50

134


samostalan vladar na podruju izmeu Kupe, Save i Drave, koji je bio saveznikom caru IstoneNjemake, a 896. godine bio je Arnulfov vazal u Donjoj Panoniji.

Ve 898. i 899. Maari preko Donje Panonije upuuju svoje odrede u Italiju, a postupnimosvajanjem Moravske (od 900. do 906.) te 907. godine Panonije izmeu Dunava i Drave njemaka jevlast potisnuta na zapad.126Te zapadne zemlje trpe potom svake godine maarske pljakake pohode.127Znai, tek nakon 907. Maari osvajaju Donju Panoniju a to je, prema Margetievu miljenju, bilapretpostavka i njihova eventualnog nastojanja za osvajanja meurijeja Drave i Save.128

Na temelju ranije iznesenih povijesnih injenica pomiljamo kako je neposredno tijekom895., tj. nakon graanskog rata raspad kneevine Velike Moravske rezultirao onim snanim valompreseljavanja brojnoga preivjelog naroda u okolne regije koje navodi car pisac Konstantin VII.Porfirogenet. Dio toga izbjeglog, veinom pokrtenoga slavenskog naroda iz Velike Moravske,u kojoj je od ranije boravila i vea skupina doseljenih Maara i gdje je prema pisanom vrelu

postojalo puno godina "urastanje maarskog elementa",129

naselio je okolne regije pa svakako ijug, tj. podruje kneevine Hrvatske. Osim obiaja brijanja glava slavenskog puka na maarskinain, kako to navodi spomenuto pismo koje su 900. godine bavarski biskupi uputili papi IvanuIX., postojali su svakako i drugi oblici mijeanja razliitih etnikih skupina. Pripadnici tih skupinapri bijegu iz opustoene Velike Moravske donose na okolna podruja svoja ili preuzeta etnikaobiljeja, tj. ono to potom zatiemo u njihovim grobljima kao predmete pogrebnih obiaja. U tomsvjetlu treba promatrati i staromaarske, ali i velikomoravske nalaze u Bagrui tijekom najranijefaze pokapanja (Bagrua I). Na taj nain odreeno je i njihovo kronoloko mjesto unutar groblja,svakako, u posljednje desetljee 9. stoljea. Pojava raznih oblika nakita upuuje i na kulturnamijeanja, ali dokazuje i postojanje nadregionalne trgovine.130 Na taj nain, primjerice, i pojavasekundarne uporabe staromaarskih privjesaka u ponekim grobnim cjelinama na Bagrui pokopanedjece nije znak tadanje prevlasti Maara, ve odraz mijeanja raznih etnikih skupina koje suu to opasno doba naseljavale okolicu. Upravo prilaganjem ponekog primjerka nakita (lunulastenaunice) i karakteristinih detalja nonje (velikomoravskigumbik, aplike) pokojnicima nastojalose istaknuti zadrana duhovna obiljeja i obiaje koji su doneseni iz ranije postojbine. Moda iprije 895. godine, jer su unutar srednjeg Podunavlja svakako postojale dobro uhodane trgovake,duhovne i ine sveze na velike udaljenosti. Dakle, i ranije je postojala osebujna multietnika slikana svekolikom promatranom prostoru Donje Panonije, kneevine Velike Moravske pa, dakako,sa slinim scenarijem valja raunati i unutar regnum inter Dravum et Savum fluminem vojvodeBraslava. Tom podruju Braslavove vladavine treba svakako pridruiti i bosanske dijelovePosavine. Groblje na Bagrui dokaz je takve sloene slike mijeanja raznih etnikih skupinakoje postupno, najvjerojatnije u tri uzastopna narataja, tj. tijekom faza Gomjenica I, II i III,popunjavaju jednoslojno groblje pokapajui svoje pokojnike s predmetima grobnog inventara.

Skupina ranosrednjovjekovnih groblja sjeverozapadne Bosne odaje karakter kristijaniziranog pukakoji je relativno gusto naselio podruje nekadanje sisake biskupije. Toj skupini pripada i grobljena Bagrui. Stoga u svjetlosti pouzdanoga povijesnog svjedoanstva zapisnika s Drugoga splitskogcrkvenog sabora iz 928. moemo razumjeti da je Slavonija imala jo tada brojno stanovnitvoi sveenstvo,131 jer se navodi da su sve biskupije, a meu njima i sisaka "... dobro napuene i

129 L. MARGETI, 2000, 47; M. KOS, 1902-1928, II, 243,br. 324.130 F. DAIM, 2006, 28, Abb. 11.131 L. MARGETI, 2000, 49.

126 L. MARGETI, 2000, bilj 65; M. KOS, II, 240, br. 321.127 F. DAIM et. al., 2006.128 L. MARGETI, 2000, 49.

8/2/2019 08tomicic

19/50

135


uz Boju pomo imaju mnogo sveenika i pastve...".132 To je ne samo potvrda guste naseljenostii postojanja materijalno potkrijepljenih mijeanja kristijaniziranog puanstva, ve i neposrednapotvrda da jo 928. godine slavonsko podruje nije bilo izloeno upadima Maara.133 U timpovijesnim injenicama i postojanju jasnih materijalnih tragova, tj. predmeta pogrebnih obiajaprimjerenih bjelobrdskomu kulturnom krugu, odnosno kulturnom krugu kneevine Hrvatske,prepoznajemo i realno mogui vremenski okvir unutar kojega je koriteno groblje na Bagrui.

Taj okvir, prikazan na tipoloko-kronologijskoj Tabli XXVIi na tematskom zemljovidu naTabli XXVIII, na donjoj granici obiljeen je razdobljem vladavine vojvode Braslava (880.-896.) umeurijeju Kupe, Drave i Save, odnosno potom (896.) i u Donjoj Panoniji. Suvremenici Braslavasu franaki car Arnulf Karantanski (850.-899.), odnosno vojvoda Velike Moravske, Svatopluk(871.-894.), bizantski carevi Bazilije I. (867.-886.) i Lav VI. Mudri (886.-912.), bugarski careviVladimir (889.-893.) i Simeon (893.-927.) te maarski prinevi: kende Kurszn igyula rpd(894. i dalje). To je vremenski okvir tzv. faze Bagrua I. Groblje se potom koristilo tijekomjo dvije uzastopne lokalne faze pokapanja obiljeene kao faze Bagrua II. i Bagrua III, kojese podudaraju s razdobljem vladavine Tomislava (910..-928.), odnosno njegovih nasljednika:Trpimira II. (928.-935.), Kreimira I. (935.-945.) i Miroslava I. (945.-949.). Groblje se postupnopopunjavalo, tj. irilo od istoka prema jugozapadu (Tabla I), pretpostavljamo moda najkasnijedo doba vladavine hrvatskog kralja Mihajla II. Kreimira (949. -969.).

Vanost Bagrue utemeljena je u pojavi osebujnih nalaza iz najstarije skupine grobnihcjelina obiljeenih pojmom faza Bagrua I, koja nas tvarno povezuje s povijesnim dogaajimau svezi s maarskim pustoenjem vanog dijela Istonog Franakog Carstva Donje Panonije(Transdanubije) 894. godine u dogovoru sa Svatoplukom, odnosno neposredno potom, nakonnjegove smrti 895. i unitenjem kneevine Velike Moravske te, konano, svekolikim osvajanjemDonje Panonije do 907. godine (Tabla XXVIII). Ta sveza s povijesnom zbiljom tijekom 9. stoljeasputa ujedno i poetke manifestiranja bjelobrdske kulture u isto doba, to dakako ispravlja dosada uvrijeeno ope miljenje o njezinu poetku sredinom 10. stoljea. Pojava pak osebujnihlijevanih naunica s dva (tip 14) ili etiri koljenca (tip 17), primjerenih bjelobrdskoj kulturi, unutargrobnih cjelina sa staromaarskim i velikomoravskim fundusom, pomie ujedno i njihovu pojavuu 9. stoljee. Tu pojavu u Bagrui tumaimo kao do sada jo neotkrivene ili ak i neprepoznatei nedostajue karike u razvoju naunica nastalih izvorno u zlatarskim umjetnikoobrtnimromanskim sreditima na istonoj obali Jadrana i potom u kneevini Hrvatskoj. U tim vanimspoznajama kao i u pojavi nakita primjerenoga dalmatinsko-hrvatskomu kulturnom krugu ufundusu Bagrue, dokazuje se stalna sveza kneevine Hrvatske sa sjevernijim podrujem, u kojemse ve tijekom 9. stoljea, prepoznaju sve jasnije konture ranijeg poetka bjelobrdskoga kulturnogkruga, nastaloga, jamano, na starijim temeljima u meurijeju Drave, Dunava i Save.134

Kolika je vanost tih prepoznatih znanstvenih spoznaja koje poklanjamo slavljeniku nauzdarje, za njegov nemjerljivi dosadanji opus, pokazuje i apsolutno-kronologijski poloajBagrue (Tabla XXVII).

134 Uvjereni smo da e naa promiljanja o Bagrui biti poticajnai drugim istraivaima hrvatskog ranog srednjeg vijeka kojie upravo na ovom i sinkronim nalazitima, kojima se ubudunosti nadamo, pokazati znaaj poruke koju odailje.

132 N. KLAI, 1967, 101; L. MARGETI, 2000, 65 i bilj. 140.133 F. II, 1925, 405, bilj. 12.

8/2/2019 08tomicic

20/50

136


Tab. 1. Bagrua.Situacijski plan groblja s rasporedom predmeta pogrebnog inventara (crte: K. Turkalj).Pl. 1. Bagrua. Situation map of the cemetery with the distribution of grave goods (drawing: K. Turkalj).

8/2/2019 08tomicic

21/50

137


Tab. 2. Bagrua.Grobna cjelina 6 (prema Z. ERAVICA, 1985-1986, crte: S. Kudra, obradila K. Boti).Pl. 2. Bagrua. Burial No. 6 (from Z. ERAVICA, 1985-1986, drawing: S. Kudra, edited by K Boti).

8/2/2019 08tomicic

22/50

138


Tab. 3.Bagrua.Grobna cjelina 7 (prema Z. ERAVICA, 1985-1986, crte: S. Kudra, obradila K. Boti).Pl. 3. Bagrua. Burial No. 7 (from Z. ERAVICA, 1985-1986, drawing: S. Kudra, edited by K Boti).

8/2/2019 08tomicic

23/50

139



8/2/2019 08tomicic

24/50

140



8/2/2019 08tomicic

25/50

141



8/2/2019 08tomicic

26/50

142



8/2/2019 08tomicic

27/50

143


Tab. 8. Bagrua.Grobna cjelina 18 (prema Z. ERAVICA, 1985-1986, crte: S. Kudra, obradila K. Boti).Table 8. Bagrua. Burial No. 18 (from Z. ERAVICA, 1985-1986, drawing: S. Kudra, edited by K Boti).

8/2/2019 08tomicic

28/50

144



8/2/2019 08tomicic

29/50

145



8/2/2019 08tomicic

30/50

146



8/2/2019 08tomicic

31/50

147



8/2/2019 08tomicic

32/50

148



8/2/2019 08tomicic

33/50

149



8/2/2019 08tomicic

34/50

150



8/2/2019 08tomicic

35/50

151



8/2/2019 08tomicic

36/50

152



8/2/2019 08tomicic

37/50

153


Tab. 18. Bagrua. Grobna cjelina 81 (prema Z. ERAVICA, 1985-1986, crte: S. Kudra, obradila K. Boti).Pl. 18. Bagrua. Burial No. 81 (from Z. ERAVICA, 1985-1986, drawing: S. Kudra, edited by K Boti).

8/2/2019 08tomicic

38/50

154



8/2/2019 08tomicic

39/50

155



8/2/2019 08tomicic

40/50

156



8/2/2019 08tomicic

41/50

157



8/2/2019 08tomicic

42/50

158



8/2/2019 08tomicic

43/50

159



8/2/2019 08tomicic

44/50

160


Tab. 25. Bagrua.Kombinacijsko-tipologijska tablica groblja (crte: K. Turkalj).Pl. 25. Bagrua. Combination-typological table of the cemetery (drawing: K. Turkalj).

8/2/2019 08tomicic

45/50

161


Tabla 26. Bagrua.Tipologijsko-kronologijska tablica groblja (crte: K. Turkalj).Pl. 26. Bagrua. Typological-chronological table of the cemetery (drawing: K. Turkalj).

8/2/2019 08tomicic

46/50

162


Tab. 27. Bagrua.Apsolutno-kronologijska tablica (crte: K. Turkalj).Pl. 27. Bagrua. Absolute-chronological table (drawing: K. Turkalj).

8/2/2019 08tomicic

47/50

163


Tab. 28. Poloaj groblja Bagrua kraj Petoevaca na kulturno-povijesnom zemljovidu 9. stoljea (premaHrvatskom povijesnom atlasu, 2003; osmislio autor, a nacrtao H. Jambrek).Pl. 28. Location of the Bagrua cemetery near Petoevci on a cultural-historical map of the 9 th century (fromHrvatski povijesni atlas, 2003; prepared by the author, drawing: H. Jambrek).

8/2/2019 08tomicic

48/50

164


Literatura

ARSENIJEVI, S., 2008. - Slavica Arsenijevi, Nakit od praistorije do srednjeg vijeka, (katalog izlobe),Banja Luka, 167-292.

BELOEVI, J., 1987. - Janko Beloevi, Nekoliko neobjelodanjenih ranosrednjovjekovnih arheolokihnalaza s podruja Sjeverne Dalmacije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnihznanosti, 26(13) (1986-1987), Zadar, 141-163.

BIALEKOV, D., 2002. - Darina Bialekov, Remesl a obchod, Slovensko vo vasnom stredoveku (ur.: A.Ruttkay, M. Ruttkay, P. alkovsk), Nitra, 89-104.

DAI 42, 24-25. - Constantine Porphyrogenitus, De Administrando imperio, Budapest 1949, (drugo izdanjeDumbarton Oaks, 1967).

DAIM, F., 2006. - Falko Daim, Auf den Spuren eines toten Kriegers: Das altungarische Reitergrab vonGnadendorf, Heldengrab im Niemandsland. Ein frhungarischer Reiter aus Niedersterreich (Hrsg.

F. Daim), Mosaiksteine, Forschungen am Rmisch-Germanischen Zentralmuseum, Band 2, Mainz,21-40.

DEMO, ., 1983. - eljko Demo, Bjelobrdski privjesci u Jugoslaviji (u povodu nalaza s lokalitetaelekovec-Gornji Batijan I), Podravski zbornik, 83, Koprivnica, 271-298.

DOSTL, B., 1965. - Boivoj Dostl, Das Vordringen der Grossmhrischen Materiellen Kultur in dieNachbarlnder, Magna Moravia: sbornik k 1100. vro prchodu byzantsk mise na moravu, Prag.

GIESLER, J.,1980. - Jochen Giesler, Zur Archologie des Ostalpenraumes vom 8. bis 11. Jahrhundert,Archologisches Korrespondenzblatt, 10. Mnchen, 85-98.

GIESLER, J., 1981. - Jochen Giesler, Untersuchungen zur Chronologie der Bijelo Brdo-Kultur (Ein Beitragzur Chronologie des 10. und 11. Jahrhundert im Karpatenbecken), Praehistorische Zeitschrift, 56/1,Berlin-New York.

GRAANIN, H., 2008. - Hrvoje Graanin, "Od Hrvata pak koji su stigli u Dalmaciju odvojio se jedandio i zavladao Ilirikom i Panonijom": Razmatranja uz DAI c. 30, 75-78, Povijest u nastavi, VI, 11 (1),Lipanj 2008.

HAMPEL, J., 1905. - Jszef Hampel, Alterthmer des frhen Mittelalters in Ungarn, II, Braunschweig.

HANULIAK, M., 2004. - Milan Hanuliak, Vel'komoravsk pohrebisk. Pochovavnie v 9.-10. storo nazem Slovenska, Nitra.

HRUB, V., 1955. - V. Hrub, Star Mesto - velkomoravsk pohrebite "Na Valh", Praha.

JANKOVI, M., 1983.- Milica Jankovi, Neki podaci o izradi predmeta od obojenih metala na KljuuDunava u IX XI veku, Zbornik narodnog muzeja, XI, Beograd, 99-112.

KLAI, N., 1967. - Nada Klai, Historia salonitana maior, Beograd.

KOROEC-VRAKO, P., 1942 .- Paola Koroec-Vrako, Ranosrednjovjekovni nalaz u Junuzovcima.

Glesnik hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu, LIV, Sarajevo, 271-289.KOROEC, P.,1979/1. - Paola Koroec, Zgodnjesrednjeveka arheoloka slika karantanskih Slovanov, I i

II, Ljubljana 1979.

KOROEC, P., 1999. - Paola Koroec, Nekropola na Ptujskem gradu, Ptuj.

KOS, F., 1902-1928. - Franc Kos, Gradivo za zgodovino Slovencev v srednjem veku, I.- V., Ljubljana1902-1928.

MARGETI, L., 2000. - Lujo Margeti, Zagreb i Slavonija - izbor studija, Zagreb-Rijeka.

MARUI, B., 1972. - Branko Marui, Kasnoantiko i ranosrednjovjekovno groblje katela Dvograd uIstri, Histria archaeologica, I, 1, Pula 1070, 7-46.

8/2/2019 08tomicic

49/50

165


MARUI, B., 1987. - Branko Marui, Starohrvatska nekropola u minju, Pula.

MILETI, N., 1967. - Nada Mileti, Slovenska nekropola u Gomjenici kod Prijedora, Glasnik Zemaljskogmuzeja u Sarajevu, n.s., XXI/XXII-Arheologija, Sarajevo, 81-154.

MILETI, N., 1980. - Nada Mileti, Slovenska nekropola u Mahovljanima kod Banjaluke, GlasnikZemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s., XXXIV (1979), Sarajevo, 137-160.

NMETH, P., 1969.- Pter Nmeth, Bemerkungen zur Auswertung des sog. Schatzfundes von Toka, AMra Ferenc Mseum vknyve,2, Szeged, 189-199.

PATAKI, V., 1939. - Viktor Pataki, A hevesi honfoglalskori no i sirlelet (Der Grabfund von Heves aus derLandnahmezeit), Folia Archeologica, 1-2, Budapest, 200-208, Taf. 1: 1b; Abb. 1.

PETRINEC, M., 2009. - Maja Petrinec, Groblja od 8. do 11. stoljea na podruju ranosrednjovjekovnehrvatske drave, Split.

SOKOL, V., 2006. - Vladimir Sokol, Hrvatska srednjovjekovna arheoloka batina od Jadrana do Save,Zagreb.

SIMONI, K., 2004. - Katica Simoni, Stenjevec, starohrvatsko groblje (Katalog izlobe), Zagreb.

SZKE, B., 1962. - Bela Szke, A honfoglal s kora Arpad-kori magyarsg rgszeti emlkei / Thearchaeological heritage of the Conquest period and the Early Arpadian Age, Rgszeti Tanulmyok,1, Budapest.

II, F., 1925. - Ferdo ii, Povijest Hrvata u doba narodnih vladara, Zagreb.

THE ANCIENT HUNGARIANS, 1996. - The Ancient Hungarians, Exhibition Catalogue (eds.: I. Fodoret. al.), Budapest.

TOMII, ., 1989. - eljko Tomii, Arheoloka slika meurjeja Mure, Drave, Dunava i Save usvjetlosti materijalnih izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa, Disertacija, Zagreb.

TOMII, ., 1991. - eljko Tomii, Novi prilozi vrednovanju ostavtine srednjovjekovnog grobljaBijelo Brdo II., PriloziInstituta za arheologiju u Zagrebu, 8, Zagreb, 95-148.

TOMII, ., 1992a. - eljko Tomii, Neuere Erforschung der Bijelo Brdo - Kultur in Kroatien, PriloziInstituta za arheologiju u Zagrebu, 9, Zagreb, 113-130.

TOMII, ., 1992b. - eljko Tomii, Prilog istraivanju kronologije srednjovjekovnog groblja napoloaju Lijeva bara u Vukovaru. Hommage Vukovar, Starohrvatska prosvjeta, 3. s., 20 (1990),Split, 111-182.

TOMII, ., 1993. - eljko Tomii, Prilog istraivanju kronologije bjelobrdskog segmentasrednjovjekovnoggroblja Ptuj-Grad, Ptujski arheoloki zbor

08tomicic

Documents

Transcript of 08tomicic