02 istrazivanje zeleli ste da znate
description
Transcript of 02 istrazivanje zeleli ste da znate
Istraţivanje je pripremio Daedalus Millward Brown
za
Discovery Networks u Jugoistočnoj Evropi
(Rumunija, Bugarska, Srbija, Slovenija i Hrvatska)
September
2011
Poglavlje Slajd #
Osnovne informacije 3
Metodologija 4
Pregled – Rumunija 5
Pregled – Bugarska 6
Pregled - Hrvatska 7
Pregled – Srbija 8
Pregled – Slovenija 9
Opšti zaključci 10
Pitanja i odgovori 11
Kada biste mogli da dobijete odgovor na samo jedno pitanje, koje bi to
pitanje bilo?12
Kako je nastao svemir? 14
Šta mislite o postojanju vanzemaljaca? 16
Šta mislite kakav će biti smak sveta? 18
Šta mislite zašto ljudi čine zlo drugim ljudima? 20
Da je moguće, da li biste voleli da ţivite večno? 22
Da li mislite da moţemo da ţivimo kao praistorijski čovek? 24
Da li mislite da je revolucija robotike pozitivna ili negativna za
ljudski vrstu? 26
Korelacije i sličnosti 28-29
Demografski podaci 30
SADRŢAJ
3OSNOVNE INFORMACIJE
Kako je nastao svemir? Da li smo mi jedini koji u njemu ţive ili postoje
i druga inteligentna bića koja ţive na drugim planetama? Ili, zašto
činimo zlo drugim ljudima? Odakle potiče nasilno ponašanje?
To su pitanja koja ne postavljaju samo naučnici. Postavljamo ih svi mi.
Ove jeseni, kanal Discovery Channel počinje sa emitovanjem serije
CURIOSITY –ŢELELI STE DA ZNATE u kojoj se svaka epizoda usmerava na jedno
od velikih pitanja sa kojima se suočava ijudska vrsta i nastoji da na
njih ponudi odgovore. Pošto su u pitanju stvari o kojima svi mi imamo
izgrađeno mišljenje, odlučili smo da sprovedemo istraţivanje i saznamo
koji je to stav.
Da li ljudi veruju u vanzemaljce? Da li ţele da ţive večno?
Da li veruju u Boga ili u nauku?
Saznaćemo na sledećim stranama.
4
Metod istraţivanjaAd-Hoc istraţivanje i pitanja
Ciljna grupaMuškarci i ţene, starosti iznad 18 godina, ţive u gradskim područjima
Metod uzorkovanjaQuota sampling je zasnovan na starosti, polu i regiji. Korišćene soft quotas o obrazovanju
i prihodima.
Smatra se da je ukupni broj relevantan za zemlje Balkana u kojima je vršeno istraţivanje,
i ga su podaci za svaku zemlju relevantni na nacionalnom nivou.
Tehnika prikupljanja podatakaCAWI(Computer Aided Web Interviewing) i CATI (Telephonic Interviews) samo za Srbiju
Veličina uzorka600 ispitanika u Rumuniji i Srbiji, 604 u Hrvatskoj i Sloveniji, 651 u Bugarskoj
Rad na terenu19. avgust – 2. septembar 2011.
4 4
METODOLOGIJA
5
Kada biste mogli da dobijete odgovor na samo jedno pitanje, koje bi to pitanje bilo?
Šta se dešava nakon smrti?
Kako je nastao svemir?
Bog je stvorio svemir.
Šta mislite o vanzemaljcima?
Oni postoje i već su stupili u kontakt sa nama, iako se to čuva u tajnosti.
Kako zamišljate smak sveta?
Desiće se prirodna katastrofa.
Zašto ljudi čine zlo drugima?
Zbog načina na koji su se obrazovali.
Da je to moguće, da li biste voleli da ţivite večno?
Ne, više mi odgovara ţivotni vek koji danas smatramo normalnim (60-90 godina)
Da li mislite da bismo mogli da ţivimo kao praistorijski ljudi?
Ne, previše zavisimo od tehnologije i nikada bez nje ne bismo mogli da ţivimo.
Da li mislite da je evolucija robotike pozitivna ili negativna za čoveka?
Pozitivna, roboti su veoma korisni u modernoj tehnologiji.
5
PREGLED - Rumunija
6
Kada biste mogli da dobijete odgovor na samo jedno pitanje, koje bi to pitanje bilo?
Šta se dešava nakon smrti?
Kako je nastao svemir?
Svemir je nastao nakon velikog praska.
Šta mislite o vanzemaljcima?
Oni postoje i već su stupili u kontakt sa nama, iako se to čuva u tajnosti.
Kako zamišljate smak sveta?
Desiće se prirodna katastrofa.
Zašto ljudi čine zlo drugima?
Zbog načina na koji su se obrazovali.
Da je to moguće, da li biste voleli da ţivite večno?
Voleo bih da ţivim duţe, izmeĎu 100 i 200 godina, ali ne zauvek.
Da li mislite da bismo mogli da ţivimo kao praistorijski ljudi?
Da, ali samo ako smo na to primorani.
Da li mislite da je evolucija robotike pozitivna ili negativna za čoveka?
Pozitivna, roboti su veoma korisni u modernoj tehnologiji.
66PREGLED - BUGARSKA
7
Kada biste mogli da dobijete odgovor na samo jedno pitanje, koje bi to pitanje bilo?
Šta se dešava nakon smrti?
Kako je nastao svemir?
Svemir je nastao nakon Velikog praska.
Šta mislite o vanzemaljcima?
Oni postoje i već su stupili u kontakt sa nama, iako se to čuva u tajnosti.
Kako zamišljate smak sveta?
Desiće se prirodna katastrofa.
Zašto ljudi čine zlo drugima?
Zato što ljudi za to imaju genetske predispozicije.
Da je to moguće, da li biste voleli da ţivite večno?
Voleo bih da ţivim duţe, izmeĎu 100 i 200 godina, ali ne zauvek.
Da li mislite da bismo mogli da ţivimo kao praistorijski ljudi?
Da, ali samo ako smo na to primorani.
Da li mislite da je evolucija robotike pozitivna ili negativna za čoveka?
Pozitivna, roboti su veoma korisni u modernoj tehnologiji.
777PREGLED - HRVATSKA
8
Kada biste mogli da dobijete odgovor na samo jedno pitanje, koje bi to pitanje bilo?
Koji je smisao ţivota?
Kako je nastao svemir?
Bog je stvorio svemir.
Šta mislite o vanzemaljcima?
Oni postoje, ali još uvek nisu stupili u kontakt sa nama.
Kako zamišljate smak sveta?
Desiće se prirodna katastrofa.
Zašto ljudi čine zlo drugima?
Zbog trauma koje su oni sami preţiveli.
Da je to moguće, da li biste voleli da ţivite večno?
Ne, više mi odgovara ţivotni vek koji danas smatramo normalnim (60-90 godina)
Da li mislite da bismo mogli da ţivimo kao praistorijski ljudi?
Ne, mi smo se toliko genetski izmenili, da se ne bismo mogli prilagoditi na ondašnje uslove
Da li mislite da je evolucija robotike pozitivna ili negativna za čoveka?
Negativna, roboti doprinose povećanju nezaposlenosti.
8888PREGLED - SRBIJA
9
Kada biste mogli da dobijete odgovor na samo jedno pitanje, koje bi to pitanje bilo?
Šta se dešava nakon smrti?
Kako je nastao svemir?
Svemir je nastao nakon velikog praska.
Šta mislite o vanzemaljcima?
Oni postoje, ali još uvek nisu stupili u kontakt sa nama.
Kako zamišljate smak sveta?
Desiće se prirodna katastrofa.
Zašto ljudi čine zlo drugima?
Zbog načina na koji su se obrazovali.
Da je to moguće, da li biste voleli da ţivite večno?
Ne, više mi odgovara ţivotni vek koji danas smatramo normalnim (60-90 godina)
Da li mislite da bismo mogli da ţivimo kao praistorijski ljudi?
Ne, previše zavisimo od tehnologije i nikada bez nje ne bismo mogli da ţivimo.
Da li mislite da je evolucija robotike pozitivna ili negativna za čoveka?
Pozitivna, roboti su veoma korisni u modernoj tehnologiji
99999
PREGLED - SLOVENIJA
10 1010101010OPŠTI ZAKLJUČCI
Prema rezultatima istraživanja, stanovnici Jugoistočne Evrope dele mnoga uverenja kada je u pitanju
poreklo, naša budućnost kao i aktuelne zanimljivosti. Međutim, postoje i određene različitosti među
nama koje su vezane za naše poreklo, životne stilove i razlike u kulturi.
• Najvažnije pitanje na koje je bi želeli da imaju odgovor , odnosno najveća radoznalost, je “šta se događa
nakon smrti”. Kad bi imali odgovor na ovo pitanje, rešili bi mnoge verske, filozofske i naučne rasprave,
ne samo o smrti, nego i o poreklu života.
• Na pitanje kako je nastao svet, ispitanici iz Jugoistočne Evrope podeljeni su u dve gotovo jednake
grupe: oni koji veruju da je svet stvorio Bog i oni koji veruju da je za nastanak sveta zaslužan Veliki
prasak. Većina ispitanika koji veruju u božansko stvaranje je iz Rumunije i Srbije.
• Kad je u pitanju postojanje drugih oblika inteligentnog života u svemiru, većina stanovnika Jugoistočne
Evrope veruje da postoje i da su stupili u kontakt s nama, no da se ta činjenica čuva u tajnosti. Međutim,
većina Srba i Slovenaca ne veruje u teoriju zavere i smatraju da vanzemaljci postoje, ali da nisu stupili u
kontakt s nama.
• Smak sveta uzrokovaće prirodna katastrofa, barem tako veruje većina ispitanika. Ostali odgovori sa
visokim procentom su nuklearni rat i nestanak prirodnih resursa. Takođe 16% ispitanika veruje u
Apokalipsu, onakvu kakva je opisana u verskim tekstovima.
• Iako je večni život veoma poželjan i vekovima se traži rešenje koje će ga omogućiti, većina stanovnika
Jugoistočne Evrope je izjavila da ne bi volela da živi zauvek, čak i kad bi to bilo moguće. Većina
preferira trenutni vek trajanja života, dok bi neki voleli da žive duže, ali ne zauvek.
• Kada razmišljamo o evoluciji tehnologije, većina stanovnika Jugoistočne Evrope se slaže da roboti
imaju pozitivan uticaj na živote ljudi i da su korisni za mnoge aktivnosti. Međutim, veliki broj Srba i
Slovenaca smatra da su roboti krivi za visoku stopu nezaposlenosti.
• Pitanje koje se odnosi na dobru i lošu stranu ljudske prirode izrodilo je različiite stavove u Jugoistočnoj
Evropi. Većina Rumuna, Bugara i Slovenaca veruje da je za loše ponašanje prema drugim ljudima
odgovorno obrazovanje, s druge strane Hrvati smatraju da je takvo ponašanje urođeno, dok Srbi
smatraju da takvo ponašanje uzrokuju traume iz prošlosti.
PITANJA
ODGOVORI
Kada biste mogli da imate odgovor samo na
jedno pitanje, koje bi to pitanje bilo?
%
(N=3059)
Ukupno
R, B, C, SR, SL Znatno veće razlike u odnosu na označenu zemlju (95% sigurnosti)
%
(N=600)
Rumunija(R)%
(N=651)
Bugarska (B)%
(N=604)
Hrvatska(C)
%
(N=600)
Srbija (SR)%
(N=604)
Slovenija (SL)
3,3 3,7 2,31,6
4,5 4,37,9 6,7
4,8 8,3
14,910,0
20,9 22,821,2
25,211,5 21,1
17,419,2
14,6
14,318,0
16,7
7,98,5
7,8
6,8 7,46,6
15,414,8
19,117,4
10,4
16,73,3
2,7
3,12,2
6,5
3,4
17,5 15,820,1 17,2 21,6 12,4
6,3 5,8 7,1 7,1 5,2 8,6Kako je nastao svemir?
Koji je smisao ţivota?
Kada će nastupiti smak sveta?
Da li moţemo da putujemo kroz
vreme?
Kako moţemo da ţivimo večno?
Da li postoje inteligentne
civilizacije?
Šta se dogaĎa nakon smrti?
Nijedno od ponuĎenih
Ne znam
(SR)
(SR)
(B)
(SR)
(C)
(R, B, C, SL)
(C)
(R, B)
(SR)
Ljudi iz zemalja u kojima se vršilo istraţivanje ţele da znaju odgovor na pitanje Šta se dešava nakon
smrti, koji je smisao ţivota i da li postoje neke druge inteligentne vrste u svemiru. Srbija je zemlja
koja se razlikuje od večine drugih, njeni stanovnici se daleko manje interesuju za to šta se dešava
nakon smrti i mogućnosti da putuju kroz vreme.
Rumunija(N=600)
Bugarska(N=651)
Hrvatska(N=604)
Srbija(N=600)
Slovenija(N=604)
Rumunke se više
od muškaraca
interesuju za ono
što se dešava
nakon smrti. Ovo
pitanje je takoĎe
značajnije za
ljude koji ţive u
Transilvaniji,
nego kod drugih
oblasti u
Rumuniji.
Omladina, kao i
oni sa srednjim i
visokim
obrazovanjem,
pokazuju više
interesovanja za
putovanje kroz
vreme.
Ipak, omladina i
stanovnici gradova
smatraju da je
bitnije saznati da
li postoje druge
inteligentne
vrste.
Dok su Bugarke
takoĎe
zainteresovane za
to šta se dešava
nakon smrti, ovo
je takoĎe bitno i
za stanovnike
Bugarske koji
imaju niska ili
srednja primanja i
za one koji imaju
preko 25 godina.
Bugari sa niţim
prihodima su manje
zainteresovani za
ova pitanja u
poreĎenju sa
drugim
kategorijama.
Hrvatski muškarci,
kao i stanovnici
sa srednjim
prihodima pokazuju
posebno
interesovanje za
pitanje nastanka
svemira.
Hrvati sa srednjim
primanjima takoĎe
ţele da znaju da
li moţemo da
ţivimo večno.
Postojanje drugih
inteligentnih
vrsta je u centru
interesovanja
Hrvata koji imaju
55 i više godina.
Ljudi koji ţive
sami u Hrvatskoj
smatraju da je
pitanje o
putovanju kroz
vreme značajnije
od ostalih.
Srpksi muškarci i
oni sa višim
primanjima
smatraju da je
značajna misterija
postojanja drugih
oblika ţivota.
Dok omladina u
Srbiji posebno
ţeli da sazna kada
će nastati smak
sveta i šta se
dešava nakon
smrti, Srbi
starosti od 25-44
godine se
interesuju za
putovanje kroz
vreme.
Ţene u Sloveniji kao
i mladi starosti od
18-24 godina bi
ţeleli da imaju
odgovore na pitanje
Šta se dešava nkon
smrti.
Putovanje kroz vreme
jeste takoĎe u sferi
interesoavnja
pogotovo kod ljudi sa
višim prihodima i
onih koji imaju
izmeĎu 25 i 54
godine.
Ostale inteligentne
vrste su u domenu
interesovanja
stanovnika Ljubljane
i ljudi koji imaju
više od 45 godina
ţele da saznaju
odgovor na ovo
pitanje, više nego na
ostala.
13Kada biste mogli da imate odgovor samo na
jedno pitanje, koje bi to pitanje bilo?
14,6 14,3 16,1 14,3 12,018,2
8,3 8,88,2
7,14,5
15,5
40,5
27,7
57,257,4
42,1
53,4
36,6
49,2
18,5 21,2
41,4
13,0
Bog je stvorio svemir
Veliki prasak
Nijedno od ponuĎenih
Ne znam
(SR)
(B, C, SR, SL)
(SR)
(R, SR)
(SL)
(R, SR)
(SL)
(R)
(B, C, SL)
(SR)
(R, B, C, SR)
(R, SR)
%
(N=3059)
Ukupno%
(N=600)
Rumunija(R)
%
(N=651)
Bugarska (B)
%
(N=604)
Hrvatska (C)
%
(N=600)
Srbija (SR)%
(N=604)
Slovenija (SL)
R, B, C, SR, SL Znatno veće razlike u odnosu na označenu zemlju (95% sigurnosti)
Kao po analogiji, stanovnici gradova u Jugoistočnoj Evropi smatraju da je svemir stvorio Bog ili da je nastao
nakon Velikog praska. Hrvati, Bugari i Slovenci više od Rumuna i Srba veruju u teoriju Velikog praska. Najveći
procenat onih koji veruju u Boga stvoritelja jeste Rumuniji, gde kao i u Sbiji ima znatno više ljudi koji
veruju u ovu teroiju, u poreĎenju sa drugim zemljama. Slovenci takoĎe imaju malo drugačiji profil. Ne samo da
imaju najmanji broj stanovnika koji veruju u Boga stvoritelja, već i veliki broj stanovnika koji ne zna kako je
nastao svemir ili ne veruju ni u jednu od ovoh teorija.
Kako je nastao svemir?
Rumunija(N=600)
Bugarska(N=651)
Hrvatska(N=604)
Srbija(N=600)
Slovenija(N=604)
U Rumuniji, ţene
više veruju u
Boga stvoritelja,
od muškaraca. U
Transilvaniji
kao kod Rumuna sa
niţim stepenom
obrazovanja i
niţim prihodima
uvreţeno je
verovanje u ovu
teoriju, više
nego u ostale
ponuĎene opcije.
Nasuprot tome,
teorija Velikog
praska je
popularnija kod
muškaraca, onih
koji ţive sami
ili Rumuna sa
visokim
obrazovanjem i
onih sa srednjim
prihodima.
Ţene u Bugarskoj,
više od
muškaraca,
veruju u Boga
stvoritelja.
TakoĎe, ljudi sa
srednjim
obrazovanjem dele
mišljenje da je
Bog stvorio
svemir.
Sa druge strane,
muškarci sa
visokim stepenom
obrazovanja i oni
sa srednjim
prihodima
smatraju da je
svemir nastao
nakon Velikog
praska.
U Hrvatskoj
demografske
razlike nisu tako
brojne kao u
Rumuniji i
Bugraskoj.
Postojanje Boga
koji je stvorio
svemir je
popularnije kod
ţena i stanovnika
Slavonije.
Muškarci pak
smatraju da je
teorija Velikog
praska više
moguća kada ih
pitaju kako je
nastao svemir.
Ţene u Srbiji,
ljudi koji ţive u
Zapadnoj Srbiji i
oni koji imaju
niţe i srednje
obrazovanje
uglavnom smatraju
da je Bog stvorio
svemir.
Oni koji
podrţavaju
teoriju Velikog
praska su
uglavnom muškarci
i Srbi sa
srednjim ili
visokim
obrazovanjem.
Slovenija ima
malo drugačiji
profil od ostalih
bakanskih
zemalja. Dok je
teorija Velikog
stvoritelja
uglavnom
prihvaćena kod
ljudi sa niţim
prihodima,
muškarci, mladi
ljudi starosti od
18-24 godine i
Slovenci sa višim
prihodima
smatraju da je
svet nastao nakon
Velikog praska.
Kako je nastao svemir?
16
40,4
21,5
20,3
16,4
3,5
5,0
9,0
42,6
15,0
16,3
15,7
1,3
4,7
11,5
41,9
25,0
11,1
8,3
2,8
8,7
8,1
32,2
39,6
26,8
38,0
14,6
3,2
1,4
26,7
29,8
12,4
15,0
1,9
6,1
13,2
44,1
19,5
31,3
6,9
1,2
4,9
8,1
R, B, C, SR, SL Znatno veće razlike u odnosu na označenu zemlju (95% sigurnosti)
SR, SL
C
B, C
SR
SR, SL
R, C, SL
SR
SR, SL
R, B
R, B, SR
SR
SL
R, B, C, SL
R, C, SL
R, B, C, SL
R, B, C, SL
R, B
B, C
SR
B, C, SR
Oni postoje, i već su stupili u kontakt sa nama, iako se ovo
čuva u tajnosti
Postoje, ali nas još uvek nisu kontaktirali
Postoje i mi ćemo imati velike koristi od kontakta sa njima
Ne verujem da postoje druge inteligentne vrste u svemiru
Postoje i zavladaće našom planetom
Nijedno od ponuĎenih
Ne znam
%
(N=3059)
Ukupno%
(N=600)
Rumunija (R)
%
(N=651)
Bugarska (B)%
(N=604)
Hrvatska (C)%
(N=600)
Srbija (SR)%
(N=604)
Slovenija (SL)
Većina ljudi iz Jugoistočne Evrope veruje u vanzemaljce i u teorije zavere, 40% njih kaţe da smo već bili u
kontaktu sa njima, ali da se ovo drţi u tajnosti. Srbi imaju malo drugačiji stav, tj imaju dve grupe koje su
u većini (svaka od njih sa oko 40% učešća): prvi se izjašnjavaju da vanzemaljci ne postoje, dok drugi smatraju
da vanzemaljci još uvek sa nama nisu stupili u kontakt. Štaviše, Srbija ima veliki broj ljudi koji se plaše da
će vanzemajci zavladati našom planetom, za razliku od ostalih zemalja u Jugoistočnoj Evropi. Pored Srba,
Rumuni i Slovenci su najviše skeptične nacije kada je u pitanju postojanje drugih inteligentnih vrsta.
Šta mislite o postojanju
vanzemaljaca?
17
Rumunija(N=600)
Bugarska(N=651)
Hrvatska(N=604)
Srbija(N=600)
Slovenija(N=604)
Muškarci i ljudi koji
imaju preko 55
godina, više veruju u
postojanje
vanzemaljaca i da
ćemo imati koristi od
kontakta sa njima.
Dok Rumuni sa visokim
obrazovanjem veruju
više u postojanje
vanzemaljaca i da se
kontakt sa njima već
dogodio, oni sa niţim
obrazovanjem veruju
da ne postoje druge
inteligentne vrste u
svemiru. Ovo
mišljenje takoĎe
imaju mladi starosti
od 18-24 godine.
Bugari sa niţim
obrazovanjem i oni sa
srednjim prihodima
veruju više od
ostalih kategorija da
vanzemaljci postoje,
i da su oni stupili u
kontakt sa ljudima u
nekom trenutku, ali
da se ovo čuva u
tajnosti.
Oni koji veruju da
vanzemaljci postoje,
ali da kontakt još
uvek nije napravljen
spadaju u kategoriju
srednje obrazovanih a
imaju izmeĎu 18 i 24
godine.
Dok ţene i muškarci
sa srednjim
obrazovanjem više
veruju u postojanje
vanzemaljaca i da je
a njima kontakt
napravljen, muškarci
imaju drugačije
mišljenje: oni
postoje, ali kontakt
nije napravljen, i mi
ćemo imati velike
koristi kada se to
dogodi.
Hrvati sa visokim
obrazovanjem takoĎe
više veruju da nas
vanzemaljci još uvek
nisu kontaktirali.
Oni koji imaju 55 i
više godina, manje od
svih drugih veruju u
postojanje
vanzemaljaca.
Srpski muškarci dele
mišljenje da
vanzemaljci postoje:
neki veruju da su oni
stupili u kontakt
dok drugi veruju da
ćemo od tog kontakta
imati koristi. Ţene
ne veruju u
postojanje
vanzemaljaca koliko i
muškarci.
Srbi sa srednjim i
visokim obrazovanjem
takoĎe više veruju u
postojanje
vanzemaljaca nego
ostali Srbi.
Verovanje da
vanzemaljci ne
postoje jeste
popularnije u
Centralnoj Srbiji
nego u ostalim
regijama.
Slovenački muškarci
takoĎe više veruju u
postojanje
vanzemaljaca nego
suprotan pol. Ljudi
sa srednjim i visokim
prihodom takoĎe dele
ovo mišljenje.
Dok mladi veruju da
vanzemaljci postoje,
ali nas još uvek nisu
kontaktirali, ţene i
stariji ljudi, preko
55 godina ne veruju u
postojanje drugih
inteligentnih vrsta.
17Šta mislite o postojanju
vanzemaljaca?
6,7 7,2 8,74,6 3,7
7,56,3 4,7
9,1
5,7 7,57,8
19,9 20,6
25,5
17,011,7
20,4
2,3 1,8
0,8
2,35,5
2,8
17,8 17,512,5
21,2 22,1
21,9
16,1 22,5 12,6
12,18,2
3,3
0,50,5
0,4
0,5 1,0
30,325,2
30,436,5 40,3 36,3
Zbog prirodne katastrofe
Zbog invazije vanzemaljaca
Zbog Apokalipse
Zbog rata ili nuklearne
katastrofe
Zbog neizlečive bolesti
Zato što će nestati prirodni
resursi
Nijedno od ponuĎenih
Ne znam
18
(SR)
(SR)
(B)
(B, C, SR, SL)
(C, SR)
(R)
(C, SR)
(SR, SL)
(SR)
(B)
(SR, SL)
(R, B)
(R)
(R, B, C, SL)
(R, B)
(SL)
(R, B)
(C, SR)
(R)
(SR)
(B)
(B)
(R, B)
%
(N=3059)
Ukupno%
(N=600)
Rumunija (R)%
(N=651)
Bugarska (B)%
(N=604)
Hrvatska (C)%
(N=600)
Srbija (SR)%
(N=604)
Slovenija (SL)
R, B, C, SR, SL Znatno veće razlike u odnosu na označenu zemlju (95% sigurnosti)
Kada razmišljamo o smaku sveta, veliki broj stanovnika JE smatra da će to biti izazvano prirodnom katastrofom.
Verski scenario za smak sveta je prisutan kod Rumuna, za razliku od njihovih suseda. Interesantno je da sve
bivše jugoslovenske zemlje upiru prst u ljudsku grešku, što je nuklearna katastrofa, za razliku od Rumuna i
Bugara. Dok sve ostale zemlje Jugoistočne Evrope prepoznaju problem osiromašenja resursa, Srbi ovo ne vide kao
faktor koji moţe uticati na skoriji smak sveta. Sa druge strane, oni se, više nego ostale zemlje, plaše
neizlečivih bolesti.
Kako će se dogoditi smak sveta?
19
Rumunija(N=600)
Bugarska(N=651)
Hrvatska(N=604)
Srbija(N=600)
Slovenija(N=604)
Rumunija je
najviše podeljena
nacija kada je u
pitanju mišljenje
o smaku sveta.
Dok ţene sa niţim
i srednjim
obrazovanjem, i
one sa niţim
prihodima, više
veruju u
Apokalipsu, oni
koji imaju više
od 55 godina
smatraju da će
kraj sveta biti
uzrokovan
prirodnom
katastrofom.
Rumuni koji ţive
u Bukureštu su
mnogo više
zabrinuti oko
izvora koji
presušuju, u
poreĎenju sa
onima koji ţive u
ostalim regijama.
.
Nema značajnih
razlika u
starosti, polu i
ostalim
demografskim
kriterijumima,
koje se mogu
zapaziti u
Bugarskoj.
Nema značajnih
razlika u
starosti, polu i
ostalim
demografskim
kriterijumima,
koje se mogu
zapaziti u
Hrvatskoj.
U poreĎenju sa
suprotnim polom,
srpske ţene više
veruju da će kraj
sveta biti
prouzrokovan
Apokalipsom, kao
što je opisano u
religijskim
tekstovima.
Srbi sa srednjim
prihodima
smatraju da će
smak sveta biti
uzrokovan
oskudicom
prirodnih
resursa.
Jedina stvar koja
se izdvaja u
Sloveniji jeste
da su stariji
ljudi, koji imaju
55 i više godina,
zabrinuti jer se
resursi brzo
troše. U
poreĎenju sa
ostalim starosnim
grupama, više
Slovenaca koji
pripadaju ovom
profilu smatra da
će ovo uzrokovati
kraj sveta.
Kako će se dogoditi smak sveta?
20
3,5 2,7 3,2 4,4 4,5 6,74,7 2,3 5,5
8,1 5,3
14,46,5
8,04,0
8,3
6,0
1,613,68,5
14,5
14,326,3
18,0
30,236,0
33,4 19,516,6
24,0
16,5 18,2 12,316,7
16,0
18,2
25,0 24,3 27,0 28,7 25,417,0
Jer ljudi imaju genetsku
predispoziciju za ovakvo ponašanje
Zbog nagona za preživljavanje
Zbog načina na koji su se obrazovali
Zbog trauma koje su preživeli
Jer na njih utiče Đavo
Nijedno od ponuđenih
Ne znam
%
(N=3059)
Ukupno%
(N=600)
Rumunija (R)%
(N=651)
Bugarska (B)%
(N=604)
Hrvatska (C)
%
(N=600)
Srbija (SR)%
(N=604)
Slovenija (SL)
R, B, C, SR, SL Znatno veće razlike u odnosu na označenu zemlju (95% sigurnosti)
(B, SL)
(C, SR, SL)
(B)
(SL)
(R)
(SL)
(R)
(C, SR, SL)
(SL)
(R)
(B, SL)
(R)
(B)
(SL)
(R)
(SL)
(R, B, C, SL)
(SL)
(R, B)
(R, B, C, SR)
(R)
(SR)
(B)
55% onih koji ţive na Balkanu veruju da ljudi čine zlo drugima zbog načina na koji je na njih uticalo
obrazovanje, ili zato što imaju ovakve genetske predispozicije. Srbi smatraju da je obrazovanje manje zasluţno
za ovakvo ponašanje, dok su značajnija lična traumatska iskustva.U poreĎenju sa drugim zemljama, Bugarska ima
najmanji procenat ljudi koji smatra da se nagonom za preţivljavanje moţe objasniti loše ponašanje ljudi.
Šta mislite, zašto ljudi čine zlo
drugim ljudima?
21
Rumunija
(N=600)
Bugarska
(N=651)
Hrvatska
(N=604)
Srbija
(N=600)
Slovenija
(N=604)
Ţene u Rumuniji
veruju da je loše
ponašanje prema
drugima posledica
trauma kroz koje su
sami ljudi prošli.
Oni sa srednjim
obrazovanjem takoĎe
dele ovo mišljenje.
Nedostatak
obrazovanja se
smatra za glavni
razlog kod onih
koji imaju 55 i
više godina, ljudi
sa visokim stepenom
obrazovanja, i onih
sa nsrednjim
prihodima.
Rumuni sa niskim
obrazovanjem, za
razliku od ostalih,
smatraju da je loše
ponašanje posledica
uticaja Đavola.
U Bugarskoj jedina
značajna razlika je
ta da kada se ţene
porede sa
muškarcima, one
više veruju da je
loše ponašanje
uzrokovano
traumama, koje su
ljudi preţivelii u
nekom trenutku u
svom ţivotu. U ovo
veruju i studenti
više nego ostali
Bugari.
Ţene u Hrvatskoj
takoĎe za loše
ponašanje krive
lične traume.
Veoma je zanimljivo
da hrvatska
omladina veruje da
je loše ponašanje
manje posldeica
genetskih
predispozicija, a
više posledica
uticaja Đavola na
njih. Isto
verovanje se moţe
zapaziti i kod
studenata.
U poreĎenju sa
suprotnim polom,
ţene u Srbiji
objašnjavaju loše
postupke ličnim
traumama.
Stanovnici Srbije
sa srednjim
prihodima, veruju
više od ostalih
kategorija da je
ovo ponašanje
posledica genetske
predispozicije.
Kao i sve ostale ţene
sa Balkana, Slovenke
takoĎe smatraju da su
traume racionalno
objašnjenje za loše
ponašanje.
Nasuprot tome, suprotan
pol veruje da je to
posledica genetskih
predispozicija. Ljudi
starosti 55 i više
godina, takoĎe u ovo
više veruju od
Slovenaca u ostalim
kategorijama.
21Šta mislite, zašto ljudi čine zlo
drugim ljudima?
22
6,4 5,5 9,1 9,33,0
8,4
28,7 27,7
35,5 36,0
16,4
31,5
44,5 45,530,8
34,3
67,1
45,2
20,4 21,3 24,720,3
13,5 15,0
Da, voleo bih da ţivim večno
Ne, odgovara mi ţivotni vek
koji je danas normalan (60-90
godina)
Voleo bih da ţivim duţe, izmeĎu
100 i 200 godina, ali ne večno
Ne znam
R, B, C, SR, SL Znatno veće razlike u odonosu na označenu zemlju (95% sigurnosti)
%
(N=3059)
Ukupno
%
(N=600)
Rumunija (R)
%
(N=651)
Bugarska (B)
%
(N=604)
Hrvatska (C)
%
(N=600)
Srbija (SR)
%
(N=604)
Slovenija (SL)
(SR)
(B, C)
(SR, SL)
(R, SR)
(R, SR)
(SR, SL)
(R, SR)
(R, SR)
(SR, SL)
(R, B, C, SL)
(R, SR)
(B, C)
Prosečno, samo 2 od 10 ljudi koji ţive u urbanim krajevima ovih zemalja ţele da ţive večno. Štaviše,
Srbija i Slovenija imaju znatno manje stanovnika koji imaju tu ţelju. Veliki broj srpskih ispitanika
(67%) su zadovoljni trenutnim ţivotnim vekom, i ovaj rezultat je znatno viši u poreĎenju sa ostalim
zemljama na Balkanu. Dok su Rumuni takoĎe zadovoljni prirodnim ţivotnim vekom, Bugari, Hrvati i Slovenci
čeznu za duţim ţivotom od 100-200 godina, ali ne i za večnim ţivotom.
Da je to moguće, da li biste
ţeleli da ţivite večno?
23
Rumunija(N=600)
Bugarska(N=651)
Hrvatska(N=604)
Srbija(N=600)
Slovenija(N=604)
Rumunke su više
zadovoljne
normalnim
ţivotnim vekom
nego muškarci.
Isto se odnosi i
na one sa niţim
stepenom
obrazovanja.
Generacija onih
koji imaju 55 i
više čezne za
večnim ţivotom,
dok bi oni sa
višim
obrazovanjem
ţeleli da ţive
duţe, ali ne i
zauvek.
Muškarcima u
Bugarskoj je
primamljivija
ideja večnog
ţivota nego
suprotnom polu.
Nasuprot tome,
ţene, ljudi
srednjeg
obrazovanja, i
oni sa niţim
prihodima su
zadovoljni
trenutnim
ţivotnim vekom
koji ima ljudska
vrsta.
IznenaĎujuće je
da su ljudi koji
imaju 55 i više
godina zadovoljni
ţivotnim vekom,
dok muškarci,
poslodavci ili
samozaposelni
čeznu za večnim
ţivotom.
Jedina značajna
razlika je da
ţene, ljudi sa
srednjom visinom
prihoda i oni
koji su u braku i
imaju decu su
više zadovoljni
normalnim
ţivotnim vekom u
poreĎenju sa
ostalim
kategorijama.
Slovenci više
čeznu za duţim
ţivotnim vekom od
Slovenki, bilo da
je u pitanju
večiti, ili ţivot
koji traje od
100-200 godina.
Sa druge strane,
ţene i penzioneri
su više od
ostalih zadovljni
normalnim
ţivotnim vekom.
23Da je to moguće, da li biste
ţeleli da ţivite večno?
24
5,6 6,54,2
3,36,7
3,9
12,3 12,28,8
13,015,4 17,4
30,934,0
31,9 21,7
25,231,4
23,021,8
21,2
20,7
29,726,0
28,2 25,534,0
41,3
23,0 21,3
Da, ali samo ako smo na to
primorani
Ne, mi smo se mnogo genetski
izmenili i ne bismo mogli da se
prilagodimo takve uslove
Ne, mi toliko zavisimo od
tehnologije, da ne bismo mogli da
se prilagodimo tom načinu života
Da, i siguran sam da bi taj način
života bio mnogo zdraviji
Ne znam
R, B, C, SR, SL Znatno veće razlike u odnosu na obeleţenu zemlju (95% sigurnosti)
%
(N=3059)
Ukupno%
(N=600)
Rumunija (R)
%
(N=651)
Bugarska (B)%
(N=604)
Hrvatska (C)
%
(N=600)
Srbija (SR)%
(N=604)
Slovenija (SL)
(C)
(C, SR)
(C, SR)
(R, SR, SL)
(B)
(R, B, SR, SL)
(C)
(B)
(R, B, C)
(R, B, C)
(C, SR)
(C)
Većina ispitanika veruje da ljudi ne bi trebalo da se vrate ţivotnom stilu praistorijskog čoveka. Glavni razlozi
jesu velika zavisnost od tehnologije, praćena činjenicom da smo se, u genetskom smislu, mnogo promenili,. U slučaju
Bugarske i Hrvatske, ima znatno više ispitanika, u poreĎenju sa drugim zemljama, koji veruju da se moţemo vratiti
tom ţivotnom stilu, ako bismo na to bili primorani. Dok je Slovenija nacija sa najviše samopouzdanja, mnogo je veći
broj onih koji veruju da mi, kao vrsta, jesmo sposobni da se vratimo na taj način ţvota, i ţivimo zdravije. Bugari
su najviše skeptični po ovom pitanju.
Da li mislite da bismo mogli da se
vratimo ţivotu praistorijskog čoveka?
25
Rumunija
(N=600)
Bugarska
(N=651)
Hrvatska
(N=604)
Srbija
(N=600)
Slovenija
(N=604)
Mladi Rumuni
veruju više od
ispitanika u
ostalim grupama
da smo previše
zavisni od
tehnologije da
bismo se vratili
na praistorijski
stil ţivota.
Ovo mišljenje
popularno je i
kod ljudi sa
niskim prihodima.
Oni takoĎe
smatraju da ne
bismo mogli da se
naviknemo na
takve uslove
ţivota.
Rumuni sa niskim
prihodima
smatraju da bismo
mogli da se
vratimo na
praistorijski
stil ţivota i
ţivimo zdravije.
Jedina stvar koja
se izdavaja kod
stanovnika
Bugarske jeste
da ljudi koji
imaju više od 55
godina ne misle
da mi toliko
zavisimo od
tehnologije da bi
nas to sprečilo
da se vratimo u
praistorijski
period.
Hrvati, za
razliku od
Hrvatica,
smatraju da naši
geni ne
odgovaraju
nekadašnjim
ţivotnim
uslovima.
Dok ljudi koji su
oţenjeni i imaju
decu, više veruju
da moţemo da se
priviknemo samo
kad bismo morali,
oni iz Istre,
Gorskog Kotara i
Hrva, smatraju da
bismo mogli da se
vratimo u
praistorijski
period, i ţivimo
zdravije.
U poreĎenju sa
ostalim
kategorijama,
Srbi koji su
bolje obrazovani
više veruju u
mogućnost da se
vratimo u
praistorijsko
doba, ako smo na
to primorani.
U poreĎenju sa
ostalim
kategorijama,
muškarci i
oţenjeni ljudi,
koji nemaju decu,
veruju da bismo
mogli da se
vratimo
praistorijskom
ţivotnom stilu,
i ţivimo
zdravije.
Štaviše,
stanovnici Kranja
smatraju da smo
više zavisni od
tehnoloogije, da
bismo se vratili
u prošlost.
25Da li mislite da bismo mogli da se
vratimo ţivotu praistorijskog čoveka?
ţ?
26
5,5 5,3 5,6 5,3 7,1 3,6
26,3 23,5 19,526,3
41,7
33,7
11,4 12,5
6,8
10,7
14,8
11,0
56,8 58,7
68,1
57,8
36,5
51,6
Pozitivan, roboti su veoma
korisni u modernoj tehnologiji
Negativan, roboti će zavladati
našim ţivotima
Negativan, roboti doprinose
većoj stopi nezaposlenosti
Ne znam
R, B, C, SR, SL Znatno veće razlike u odnosu na označenu zemlju (95% sigurnosti)
%
(N=3059)
Ukupno
%
(N=600)
Rumunija (R)
%
(N=651)
Bugarska (B)
%
(N=604)
Hrvatska (C)
%
(N=600)
Srbija (SR)
%
(N=604)
Slovenija (SL)
(B)
(SR, SL)
(R, C, SR, SL)
(B)
(B)
(SR, SL)
(SL)
(R, B, C, SL)
(B, C)
(R, B, C)
(B)
(SR)
U proseku, više od 1 od 2 ispitanika smatra da su roboti veoma korisni u modernoj tehnologiji, i samo 1 od 4
njih veruje da imaju negativan uticaj na naše ţivote, što je viša stopa nezaposlenosti. Štaviše, Srbi i
Slovenci, imaju znatno veći broj ljudi koji za visoke stope nezaposlenosti krive robote. Bugarska je zemlja
koja najviše ceni robote, kao i njhov doprios tehnologiji, i čak 70% ispitanikaima deli ovo mišljenje.
Da li mislite da je evolucija
robotike pozitivna ili negativna?
27
Rumunija
(N=600)
Bugarska
(N=651)
Hrvatska
(N=604)
Srbija
(N=600)
Slovenija
(N=604)
Rumuni koji imaju
55 ili više godina,
oni sa visokim
obrazovanjem i
srednjim prihodima,
smatraju da je
evolucija robotike
pozitivna i
korisna.
Mladi ljudi, oni
sa niţim prihodima,
i niţim stepenom
obrazovanja,
smatraju da roboti
imaju negativan
uticaj, koji
povećavaju procenat
nezaposlenosti.
Bugari su veoma
slični Rumunima:
ţene, ljudi koji
imaju od 18 do 34
godine, oni sa
srednjim i niskim
obrazovanjem, i oni
sa niskim
prihodima, smatraju
da su roboti
negativni.
Na suprotnoj
strani, većina
muškaraca, ljudi
koji su visoko
obrazovani, i imaju
visoke prihode,
cene robote i
njihovu upotrebu,
mnogo više nego
otale kategorije
stanovništva.
U Hrvatskoj, smatra
se da roboti imaju
negativan uticaj, a
ovo mišljenje je
posebno zastupljeno
kod ţena i ljudi sa
niskim i srednjim
obrazovanjem
Sa druge strane,
sve više ljudi i
ţena sa visokim
obrazovanjem, i
visokim prihodima,
smatra da su roboti
korisna tehnologija
u našim ţivotima.
Gotovo isti odnos
stavova
stanovništva se
moţe zapaziti u
Srbiji po ovom
pitanju. Muškarci,
ljudi sa visokim
obrazovanjem i oni
sa visokim i
srednjim prihodima
imaju pozitivniji
utisak o robotima.
Sa druge strane,
imamo ţene, ljude
sa niţim stepenom
obrazovanja, one sa
niţim prihodima, i
Srbe koji ţive na
istoku zemlje.
Slovenija jeste
najviše podeljena
po ovom pitanju.
Ljudi uopšte,
stanovnici
Ljubljane, ljudi sa
visokim stepenom
obrazovanja, i
stanovnici sa
srednjim i visokim
prihodima, veruju
da roboti imaju
pozitivan uticaj na
naše ţivote i da su
korisni.
Nasuprot tome,
omladina, ljudi sa
niskim stepenom
obrazovanja, oni sa
niţim prihodima,
veruju da roboti
nisu dobri za nas,
jer utiču na veću
stopu
nezaposlenosti.
27Da li mislite da je evolucija
robotike pozitivna ili negativna?
28
Mišljenje o smaku sveta
Većina onih koji veruju u smak sveta takoĎe smtra da će smak sveta biti
Apokalipsa, kako je opisano u verskim tekstovima. Većina Rumuna, Hrvata
i Bugara koji veruju u teoriju Velikog praska, smatra da će smak sveta
biti posledica prirodne katastrofe i gubitka prirodnih resursa. .
Razlozi za loše ponašanje ljudi prema drugima
Za one koji veruju u Boga stvoritelja u Jugoistočnoj Evropi, loše
ponašanje ljudi prema drugima se smatra Ďavoljim uticajem. Hrvati i
Srbi koji veruju u teoriju Velikog praska, smatraju u velikoj meri da je
loše ponašanje posledica loših genetskih predispozicija koje ljudi
imaju.
Stav o evoluciji robotike
Sa izuzetkom Hrvata, svi ostali koji veruju u Boga, smatraju da roboti
utiču negativno na naše ţivote i da doprinose visokoj stopi
nezaposlenosti. Oni koji veruju u teoriju Velikog praska, u Jugoistočnoj
Evropi, smatraju u velikoj meri da roboti imaju pozitivan uticaj na naše
ţivote i vide ih kao korisnu tehnologiju.
28KORELACIJE
29
Ţene u Rumuniji, Bugarskoj i Sloveniji su najviše zainteresovane za pronalaţenje odgovora
na pitanje šta se dešava nakon smrti.
Dok ţene u Jugoistočnoj Evropi veruju da je Bog stvorio svemir, muškarci misle da je on
nastao nakon Velikog praska.
Ţene stanovnici Jugoistočne Evrope više od suprotnog pola veruju u Apokalipsu, pogotovo u
Rumuniji i Srbiji
Sve Balkanke misle više od muškaraca, da se loše ponašanje ljudi prema drugima moţe
objasniti traumama koje su preţiveli u nekom trenutku u ţivotu.
Dok su ţene u Jugoistočnoj Evropi prilično zadovoljne normalnim ţivotnim vekom čoveka (60-90
godina), muškarci iskazuju ţelju da ţive duţe.
Dok većina stanovnika Jugoistočne Evrope sa niskim stepenom obrazovanja i niskim prihodom
veruje da roboti imaju negativan uticaj na naše ţivote i uzrokuju visoke stope
nezaposlenosti, oni sa visokim obrazovanjem i prihodima smatraju da su roboti pozitivni i
korisni u novoj tehnologiji.
SLIČNOSTI PO POLU I ZEMLJI
DEMOGRAFSKI
PODACI
49,0%51,0%
51,6%48,4% 52,0%48,0% 52,0%48,0%
52,0%48,0% 51,0%49,0%
31
(N=3059)
Ukupno
(N=600)
Rumunija
(N=651)
Bugarska
(N=604)
Hrvatska
(N=600)
Srbija
(N=604)
Slovenija
M Ţ
31POL
32
22,9 22,2 21,3 20,0
33,0
14,7
19,8 18,6 19,9 23,1
20,0
23,7
21,0 21,9 21,4 21,0
17,0
21,9
21,6 23,1 21,0 22,117,9
20,5
14,6 14,2 16,4 13,7 12,019,3
18-24
25-34
35-44
45-54
55 or more
%
(N=3059)
Ukupno
%
(N=600)
Rumunija
%
(N=651)
Bugarska
%
(N=604)
Hrvatska
%
(N=600)
Srbija
%
(N=604)
Slovenija
3232STAROST
33
%
(N=604)
Hrvatska
%
(N=600)
Srbija
%
(N=604)
Slovenija
%
(N=600)
Rumunija
%
(N=651)
Bugarska
17,5
30,9
14,3
20,8
16,4Bucuresti
Ardeal
Banat
Muntenia
Moldova
19,1
13,3
23,8
18,0
25,9
Zagreb
Slavonija
Sjeverna
Hrvatska
Istra, Gorski
kotar, Hrv.
primorje
Dalmacija
14,0
15,7
6,7
23,3
10,0
30,2
Southwest region
Southeast region
Southcentral region
Northwest region
Northeast region
Northcentral region
17,0
8,0
12,0
13,0
28,0
22,0Beograd
Vojvodina
Western Serbia
Southern Serbia
Eastern Serbia
Central Serbia26,0
15,4
10,1
14,1
9,7
24,6Ljubljana
Novo mesto
Koper
Kranj
Celje
Maribor
33333333MESTO STANOVANJA
34
35,0 30,738,0
47,236,4 35,7
7,15,6
8,8
10,6
7,7 5,0
24,627,5
22,3
15,5
24,824,5
33,3 36,230,8 26,7 31,0 34,8
Neudata/neouţenjen /
Razveden/a / Udovac/ica bez
dece
U braku / ţivi s partnerom
bez dece
Neudata/neouţenjen /
Razveden/a / Udovac/ica sa
decom
U braku / ţivi sa partnerom
i decom
%
(N=3059)
Ukupno
%
(N=600)
Rumunija
%
(N=651)
Bugarska
%
(N=604)
Hrvatska
%
(N=600)
Srbija
%
(N=604)
Slovenija
343434BRAČNI STATUS
35
38,3 37,2
63,5
34,8
13,3
27,0
46,940,0
32,1
57,9
78,356,9
14,822,8
4,4 7,3 8,416,1
Osnovno
Srednje
Visoko
%
(N=3059)
Ukupno
%
(N=600)
Rumunija
%
(N=651)
Bugarska
%
(N=604)
Hrvatska
%
(N=600)
Srbija
%
(N=604)
Slovenija
35353535STEPEN OBRAZOVANJA
36
%
(N=604)
Hrvatska
%
(N=600)
Srbija
%
(N=604)
Slovenija
%
(N=600)
Rumunija%
(N=651)
Bugarska
3,8
44,3
51,9
Less than 210 EUR
211 – 825 EUR
Više od 825 EUR
19,3
47,4
33,3Less than 525 EUR
526 - 925 EUR
Više od 925 EUR
3,9
58,5
37,6Manje od 300 EUR
301 - 1250 EUR
Više od 1250 EUR
10,5
65,6
23,8Manje od 250 EUR
251-790 EUR
Više od 790 EUR
18,6
37,2
44,2
Manje od 730 EUR
731 - 1150 EUR
Više od 1150 EUR
3636363636MESEČNI NETO PRIHOD