Predmet: Bankarstvo
Seminarski rad: Komparacija Evropske centralne banke i Centralne banke BiH
Sadržaj
1
Studenti:
1. Faruk Ćeman 70329
2. Irfan Kadrić 71069
Mentor:
1. prof. dr. Kemal Kozarić
2. ass. ma. Tea Mioković
Uvod.......................................................................................................................................................3
Osnivanje Evropske centralne banke......................................................................................................3
Organizacija Evropske Centralne Banke.............................................................................................3
Ciljevi ECB...............................................................................................................................................4
Kapital Evropske centralne banke..........................................................................................................4
Politička nezavisnost..........................................................................................................................5
Finansijska nezavisnost.......................................................................................................................5
Instrumenti Evropske centralne banke...................................................................................................5
Operacije na otvorenom tržištu..........................................................................................................6
Ustaljene kreditne pogodnosti...........................................................................................................7
Obavezne rezerve...............................................................................................................................7
Centralna banka BiH...............................................................................................................................9
Stopa obaveznih rezervi.....................................................................................................................9
Monetarni agregati Centralne banke BiH.........................................................................................12
Zaključak:..............................................................................................................................................16
Uvod
2
U ovom seminarskom zadatku naš cilj je da objasnimo i sumiramo osobine Evropske
centralne banke i Centralne banke BiH, tj. da objasnimo njihove ciljeve, instrumente i
mogućnosti i efektivnost njihovog djelovanja. Centralna banka je neprofitna institucija i kao
takva ona ima i nezavisan položaj jer je nosilac monetarne vlasti. Ona sprovodi kontrolu nad
ključnim aspektima finansijskog sistema i obavlja aktivnosti poput: emitovanja valute,
upravljanja deviznim rezervama, obavljanja transakcija sa MMF-om i obezbjeđivanje kredita
ostalim depozitnim institucijama. Centralna banka se takođe može i nazvati emisiona banka ili
banka svih banaka.Aktivnosti koje sprovodi centralna banka su različita od zemlje do zemlje
u zavisnosti kakav je politički sistem zemlje kao i od ekonomskog i bankarskog sektora.
Osnivanje Evropske centralne banke
Evropska centralna banka je osnovana 1 juna 1998 godine i predstavlja nasljednika
Evropskog Monetarnog Instituta, kao druga faza implementiranja Evropske monetarne unije,
dok je njeno djelovanje na području Evropske monetarne unije počelo 1 januara 1999 godine
uvođenjem eura kao glavne valute u svim članicama monetarne unije. Kada je osnovana
Evropska Centralna Banka je pokrivala Eurozonu sačinjenu od 11 članica, dok danas taj broj
iznosi 19 članica. Osnovna karakteristika monetarne unije jeste: jedinstvena valuta,
jedinstvena nezavisna centralna banka i kordinacijanacionalnih ekonomskih politika koji
omogućavaju uniji da ima jedinstvenu monetarnu politiku.
Organizacija Evropske Centralne Banke
ECB se sastoji iz tri upravljačka organa koji su zaduženi za pripremu i sprovođenje
jedinstvene monetarne politike i za donošenje odluka ECB i to:
Upravno vijeće
Izvršni odbor
Generalno vijeće
Upravno vijeće se sastoji iz članova Izvršnog odbora Evropske centralne banke i
guverneri nacionalnih centralnih banaka. Glavne odgovornosti Upravnog vijeća su:
određivanje osnovnih smjernica i donošenje odluka potrebnih za osiguranje zadataka datih
Evropskoj monetarnoj uniji; formulisanje monetarne politike euro-zone, kao i donošenje
odluka koje se odnose na među ciljeve monetarne politike, ključne kamatne stope i
3
obezbjeđenje rezervi u Evropskoj monetarnoj uniji; utvrđivanje potrebnih odluka za njihovu
implementaciju.
Izvršni odbor čine predsjednik, zamjenik predsjednika i druga četiri člana, predložena
od strane zemalja-članica. Glavne odgovornosti Izvršnog odbora su: implementacija
monetarne politike u skladu sa smjernicama i odlukama Upravnog vijeća ECB i davanje
neophodnih instrukcija nacionalnim centralnim bankama; odgovornost za tekuće aktivnosti
Evropske centralne banke. Izvršni odbor ima status primarnog operativnog tijela ECB.
Generalno vijećesačinjava predsjednik i zamjenik predsjednika Evropske centralne
banke i guverneri nacionalnih centralnih banaka svih zemalja članica Evropske unije.
Generalno vijeće ima slijedeće zadatke: prikupljanje statističkih podataka; pripremanje
godišnjih izvještaja Evropske centralne banke; pripremanje potrebnih pravila za
ujednačavanje/kreiranje računovodstvenih standarda i standarda izvještavanja itd.
Ciljevi ECB
Prvi element ECB-ove strategije je kvantitativna definicija stabilnosti cijena. Upravno
vijeće je definisalo stabilnost cijena kao godišnje povećanje harmoniziranog indeksa
potrošačkih cijena (HICP) za područje eura ispod 2%. Stabilnost cijena se održava na srednji
rok. Stabilnost cijena se održava na nivou ispod, ali blizu 2% na srednji rok.
Sekundarni ciljevi ECB-a predstavljaju 1. Visok stepen zaposlenosti, 2. Politička nezavisnost.
Pristup organizaciji, evaluaciji i presjeku informacija relevantnih za procjenu rizika za
stabilnost cijena bazirana je na dvije perspektive, ekonomskoj analizi i monetarnoj analizi.
Kapital Evropske centralne banke
Evropska centralna banka je upravljana i organizirana evropskim pravom ali njena
organizacija je slična korporaciji po tome što ima vlastiti kapital i vlasnike tog kapitala.
Kaptal ECB-a iznosi 5 milijardi eura, koji je držan kod nacionalnih centralnih banaka zemalja
članica monetarne unije. Prvobitni kapital uplatile su članice unije na osnovu populacije i
veličine GDP-a.
4
Politička nezavisnost
Nezavisnost ECB-a jeste jedan od njenih instrumenata održanja stabilnosti cijena. EU
institucije i nacionalne vlade obavezane su ugovorima na poštovanje nezavisnosti Evropske
centralne banke. Da bi opravdala dato povjerenje ECB mora objavljivati izvještaje o svojim
aktivnostima i podnositi godišnje izvještaje Evropskom parlamentu, Evropskoj komisiji,
Vijeću evrope.
Guverneri nacionalnih centralnih banaka koji zastupaju u Generalnom vijeću ECB-a biraju se
od strane nacionalnih predstavnika i mogu biti ponovo izabrani.
Finansijska nezavisnost
Finansijska nezavisnost ECB-a znači da ECB ima svoj budžet. Njen kapital je
propisan i uplaćivan od strane centralnih banaka euro-zone.
Instrumenti Evropske centralne banke
Da bi realizovala svoje ciljeve, Evropska centralna banka ima na raspolaganju skup
instrumenata monetarne politike, kao što su: operacije na otvorenom tržištu (open market
operations), ustaljene pogodnosti kreditiranja banaka (standing facilities) i politika rezervi
likvidnosti (minimum reserve
requirements).1
Operacije monetarne politike
Vrsta transakcije Dospijeće Učestalost Procedura ponude
OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTUGlavne operacije refinansiranja
Reverzne transakcije Dvije sedmice Sedmično Standardna ponuda
Operacije refinansiranja u dugom roku
Reverzne transakcije Tri mjeseca Mjesečno Standardna ponuda
Operacije finog prilagođavanja
Valutni svap Nestandardizirani Neredovno Bilateralni dogovoriDirektna kupovina Nestandardizirani Neredovno Bilateralni dogovori
Strukturne operacije Reverzne transakcije Standardizirano i nestandardizirano
Redovno i neredovno Standardna ponuda
Direktna kupovina - Neredovno Bilateralni dogovoriUSTALJENE KREDITNE POGODNOSTIKreditne pogodnosti za nepredviđene
Reverzne transakcije Prekonoćne Uz odobrenje Druge strane
1Đonlagić , Đ.Dž., (2006), Evropska monetarna unija i Bosna i Hercegovina
5
okolnostiDepozitne pogodnosti Depoziti Prekonoćne Uz odobrenje Druge stranePOLITIKA REZERVI LIKVIDNOSTIProvodi su putem minimalne i obavezne rezerve. Obračunava se krajem mjeseca.
Operacije na otvorenom tržištu
Operacije na otvorenom tržištu igraju bitnu ulogu u upravljanju kamatnim stopama,
upravljanju likvidnošću na tržištu i signaliziranju stava o monetarnoj politici.
Pet vrsti finansijskih instrumenata stoji na raspolaganju Eurosistemu za djelovanje na
otvorenom tržištu. Najbitniji instrument jesu reverzne transakcije, koje mogu biti u formi repo
ugovora ili kolateriziranog kredita. Eurosistem također može koristiti direktne kupovine,
valutne svapove, izdavanje certifikata o depozitima.
Glavne operacije refinansiranja su regularne reverzne transakcije koje obezbjeđuju
likvidnost vođene od strane Eurosistema sa frekvencijom i dospijećem od jedne sedmice.
Izvršavane su od strane nacionalnih centralnih banaka na bazi standardnih tendera i u skaldu
sa kalendarom objavljenim na ECB-ovoj web stranici. Glavne operacije refinansiranja
predstavljaju središnji dio operacija na otvorenom tržištu i predstavljaju većinu mase
fiansiranja finansijskog sektora.
Operacije refinansiranja na duži period su reverzne transakcije koje obezbjeđuju
likvidnost i sa dužim dospijećem nego glavne operacije refinansiranja, do tri mjeseca,
sprovode se na osnovu standardnih tendera i u skladu sa unaprijed objavljenim kalendarom.
Eurosistem može sprovoditi reverzne transakcije i na duži period do 48 mjeseci ali one se ne
sprovode prema unaprije objavljenim kanalom.
Operacije finog prilagođavanja se izvršavaju na ad hoc bazi sciljem osiguranja
likvidnosti i upravljanja kamatnim stopama. Većinom se koriste za ublažavanje efekata na
kamatne stope uzrokovanih neočekivanim fluktuacijama razinama likvidnosti. Fino
prilagođavanje se primarno vrši reverznim transakcijama ali može biti i u obliku valutnih
svapova i kolekcijom depozita sa fiksnim dospijećem. Ove operacije se većinom izvode
putem brzih tendera i bilateralnim dogovorima sa ograničenim brojem partnera.
Strukturne operacije se vrše kroz reverzne transakcije, direktne kupovine i izdavanja
dužničkih certifikata. Ove operacije se vrše kada ECB-a želi prilagoditi strukturalnu poziciju
prema finansijskom sektoru. Strukturalne operacije u formi reverznih transakcija i dužničkih
6
certifikata se vrši putem standardnih tendera, dok direktna kupovina u vidu bilateralnih
dogovora.
Ustaljene kreditne pogodnosti
Ustaljene kreditne pogodnosti imaju za cilj da ponude i apsorbuju prekonoćnu
likvidnost, i da ograniče prekonoćne kamatne stope. Ustaljene pogodnosti nude dvije vrste
usluga, prekonoćne kreditne pozajmice i prekonoćne depozite.
Kreditne pogodnosti – nacionalne centralne banke nude finansijskim institucijama
prekonoćne pozajmice radi obezbjeđivanja likvidnosti. Kamatne stope na prekonoćne kredite
na taj način stvaraju plafon na tržištu prekonoćnih pozajmica.
Depozitne pogodnosti – Kao i sa prekonoćnim pozajmicama, eurosistem nudi i prekonoćno
depozitiranje za one institucije koje imaju višak likvidnosti. Ove stope predstavljaju najniže
stope na prekonoćne depozite.
Obavezne rezerve
Obavezne minimalne rezerve predstavljaju treći mehanizam kojim ECB vrši kontrolu
finansijskog sektora. Cilj sistema obaveznih minimalnih rezervi jeste stabilizacija kamatnih
stopa tržišta novca, stvarajući manjak strukturalne likvidnosti i doprinošenje kontroli
monetarne ekspanzije.
Zahtjevani iznos obaveznih rezervi zasebne finansijske institucije zavisi od elemenata njenog
bilansa stanja. Evropska centralna banka zahtijeva od depozitnih institucija držanje
minimalnih rezervi likvidnosti na računu kod nacionalne centralne banke, u okviru propisa o
minimalnim rezervama. Minimalne rezerve su obavezne rezerve koje se obračunavaju na
prosječan iznos depozita u proteklih 30 dana. Izračunati iznos prosjeka se drži na računu
centralne banke u sljedećih 30 dana. Na taj iznos obavezne rezerve nacionalna centralna
banka plaća remuneraciju tj. iznos kamate u visini koju Evropska centralna banka koristi u
glavnim operacijama refinansiranja.2Prema ovoj odredbi depozitne institucije su u obavezi da
drže od 1% rezervi obračunatih na datu bazu. Bazu za ovaj obračun predstavljaju depoziti po
viđenju, prekonoćni depoziti, oročeni depoziti do 2 godine, vrijednosni papiri do 2 godine, i
2 Evropska centralna banka, (2015), www.ecb.europa.eu
7
vrijednosnice tržišta novca. U slučaju manjka minimalnih rezervi na računu centralne banke,
plaćaju se penali.
Monetarni agregati Evropske centralne banke
Baziranu na konceptualnim razmatranjima i empirijskim studijama i u skladu sa
internacionalnom praksom ECB-a je definisala uski agregat (M1), „srednji“ agregat (M2), i
široki agregat (M3).Ovi agregati se razlikuju na osnovu stepena novca i aktive uključenih.
Navedeni agragati pokuzuju stanja rezidenata na euro području držanih kod monetarnih
finansijskih institucija lociranih na euro području. Rezidenti sa likvidnom aktivom
denominiranom u stranim valutama služi kao supstitut za aktivu u eurima, tako da su i ova
sredstva uključena u agregate.3 Sljedeća tabela prikazuje elemente monetarnih agregata:
Pasiva M1 M2 M3Novac u opticaju X X XPrekonoćni depoziti X X XDepoziti sa dospijećem do 2 godine X XDepoziti na zahtijev – obavijest do 3 mjeseca X XRepo ugovori XVrijednosnice tržišta novca i dionice tržišta novca XObveznice sa dospijećem do 2 godine X
(izvor: Evropska centralna banka (2015), www.ecb.europa.eu/stats/money/aggregates/aggr )
Novac u užem smislu ili ili uski novac M1 uključuje novčanice, kovanice, sredstva koja se
odmah mogu pretvoriti u novac i prekonoćni depoziti.
Monetarni agregat M2 obuhvaća M1, dešozite sa dospijćem do 2 godine i oročeni depoziti
plativi na zahtijev čiji se naplata mora najaviti 3 mjeseca unaprijed. Definicija agregata M2
pokazuje potrebu i interes za agregatom koji će pored gotovine obuhvaćati i likvidna sredstva.
Novac u širem smislu ili M3 obuhvata agregat M2 zatim određene instrumente izdate od
strane monetarnih finansijskih institucija euro područja, dionice fondova tržišta novca,
obveznice sa dospijećem do 2 godine.
Centralna banka BiH
3 Evrooska centralna banka, (2015), www.ecb.europa.eu
8
Centralna banka Bosne i Hercegovine (u nastavku CBBiH) osnovana je 20. juna 1997.
godine Zakonom o Centralnoj banci koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH. Centralna
banka je počela sa radom 11. avgusta 1997. godine. Kao monetarni poglavar ima aktivnu
ulogu u razvoju i implementaciji politike stabilnosti i održivog ekonomskog rasta Bosne i
Hercegovine, kroz osiguranje stabilnosti domaće valute i ukupne finansijske i ekonomske
stabilnosti u zemlji4. Možemo sa sigurnošću reći da je osiguranje stabilnost domaće valute
osnovni cilj CBBiH, koji je temelj za ostvarenje svih ostalih ciljeva5. Međutim, CBBiH u
mnogome je ograničena u pogledu realizacije tog cilja uz ograničen broj instrumenata
monetarne politike. To znači da CBBiH ima na raspolaganju samo dva regulatora za
ostvarenje svojih zadataka i ciljeva. Prije svega to je Currency Boarda, koji predstavlja
operativno pravilo za izdavanje domaće valute, prema kojem se domaća valuta izdaje samo uz
kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktivi.6 Na primjeru
monetarnog sistem BiH, konvertibilna marka je vezana za euro po fiksnmom deviznom kursu:
1 KM: 0,51129 EURO. Svako željno povećanje novčane mase se obezbjeđuje samo po
principu povećanja deviznih rezervi u eurima. CBBiH ne može davati kredite državi, niti
komercijalnim bankama, niti može vršiti kupovinu i prodaju vrijednosnih papira na stranom
tržištu, te na taj način jedini insturument koji joj ostaje na raspolaganju osim Currency Borda,
ako Currency Board uopšte možemo nazvati instrumentom, jeste određivanje stope obavezne
rezerve.
Stopa obaveznih rezervi
Stopa obaveznih rezervi predstavlja propisani procentualni iznos depozita koji banke
moraju da drže položen kod centralne banke. Kroz historiju ovaj instrument je prije svega
prestavljao tzv. zaštitu depozita, kojim su banke održavale dio portfolija jako likvidnim za
izvanredne i brze isplate, a nakon toga postaje instrument monetarne politike kojim se
indirektno utiče, da li ekspanzivno ili restriktivno, na ponudu novca. Ovaj instrument direktno
utiče na: regulisanja kreditnog potencijala banaka, održavanje dnevne likvidnosti banaka i
regulisanja kreditne multiplikacije.7
4 Strateški plan CBBiH 2011-2017, str.65 Vidjeti:Strateški plan CBBiH, 6. i 7. str.6 Definicija preuzeta iz Zakona o CBBiH, član 74. 7 V. Milošević, Efikasnos instrumenta obavezne rezerve kao instrumenta monetarne politike,Beograd 2011
9
Osnovicu za obračun obavezne rezerve CBBiH čine depoziti i pozajmljena sredstva, bez
obzira u kojoj se valuti ta sredstva nalaze. Iz osnovice za obračun obavezne rezerve kroz
godine su se isključivali:
Depoziti i krediti vlada entiteta namijenjeni za razvojne projekte od 01.05.2009.
godine
Pozajmljena sredstva koja banke, na osnovi pismenog ugovora posude od nerezidenata
počevši od 01.11. 2008. godine
Centralna banka određuje i naplaćuje kaznu za svaku banku koja ne uspije da održi obavezne
rezerve na minimalnom nivou propisanom od strane Centralne banke, u iznosu od pet promila
dnevno od ostvarenog deficita obaveznih rezervi te banke, sve dok se taj deficit ne ispravi.
Od svog nastanka pa do danas CBBiH je u nekoliko navrata ovim instrumentom uticala na
različite ciljeve. U tabeli vidimo iznose koji će nam pomoći kod shvatanja trenutnog stanja
ekonomije u Bosni i Hercegovini. Možda i najznačajnija kolona, kolona 6 koja predstavlja
razliku između iznosa propisanih obaveznih rezervi i iznosa koji su držale banke u CBBiH
najviše oslikava situaciju u Bosni i Hercegovini.
U 2008. CBBiH je vršila promjene ovog instrumenta nekoliko puta s različitim ciljevima. Iz
tog razloga ćemo ovu godinu detaljno analizirati u nastavku teksta. Pokazat ćemo kako je
CBBiH ekspanzivno i restriktivno djelovala smanjenjem i povećanjem stope obaveznih
10
rezervi, koje je to depozite isključila iz osnovice za obračun i kakve efekte je izazvala tim
mjerama.
U skladu sa odlukom Upravnog vijeća, od 1. januara 2008. stopa obavezne rezerve povećana
je sa 15% na 18% da bi se usporila zahuktala kreditna ekspanzija. Time je CBBiH na primjeru
pokazala restriktivnu monetarnu politiku putem instrumenta obaveznih rezervi. Međutim, u
drugoj polovini godine, kada je došlo do značajnog usporavanja kreditne aktivnosti
komercijalnih banaka zbog uticaja velike ekonomske krize u svijetu, instrument obavezne
rezerve primjenjivan je s ciljem osiguranja neophodne likvidnosti za bankarski sektor.8
Na osnovu odluke Upravnog vijeća od 14. oktobra 2008, stopa obavezne rezerve smanjena je
sa 18% na 14%, što predstavlja mjeru kojom se, povećanjem likvidnosti i slobodnog
kreditnog potencijala, banke nastoje stimulisati da održe rast kreditne aktivnosti koji je u
velikoj mjeri usporen u četvrtom kvartalu. Ovom mjerom je CBBiH ekspanzivno reagovala na
tržištu.
Pošto je i dalje nastavljen pada aktivnosti na domaćem kreditnom tržištu zbog sve većeg
uticaja ekonomske krize, Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine 30. oktobra
2008. donijelo je odluku prema kojoj, od 1. novembra sve nove kreditne linije koje
komercijalne banke povuku iz inostranstva isključuju se iz osnovice za obračun obavezne
rezerve. Ovom mjerom nastojao se povećati priliv kapitala iz inostranstva u domaći bankarski
sektor i dati dodatni podsticaj kreditnoj aktivnosti komercijalnih banaka.9 Ova aktivnost je
dosta specifična, jer pokazuje da se ovim instrumentom ne mora samo upravljati smanjenjem i
povećanjem stope obavezne rezerve za dobijanje željnih rezultata. Samim mijenjanjem
strukture osnovice obavezne rezerve također centralne banke mogu uticati ekspanzivno ili
restriktivno.
8 Godišnji izvještaj CBBiH (Bilten2008), 2008 godina, str 58.9 Godišnji izvještaj CBBiH (Bilten2008), 2008 godina, str 58.
11
Upravno vijeće je, takođe, na sjednici održanoj 18. decembra donijelo odluku o uvođenju
diferencirane stope obavezne rezerve na depozite komercijalnih banaka. Prema ovoj odluci,
stopa obavezne rezerve na depozite koji ulaze u osnovicu za obračun obavezne rezerve, a čiji
je rok dospijeća do jedne godine, ostaje 14%, dok se stopa obavezne rezerve na depozite
oročene na period duži od jedne godine, smanjuje za 4%, odnosno sa 14% na 10%. Cilj ove
odluke je da se iz obavezne rezerve oslobode dodatna likvidna sredstva za komercijalne banke
kako bi se pokušala povećati kreditna aktivnost u nastojanju da se pozitivno utiče na nivo
privredne aktivnosti u zemlji.
Na kraju 2008. osnovica za obračun obavezne rezerve iznosila je 17,24 milijarde KM. U
posmatranoj godini osnovica za obračun obavezne rezerve zabilježila je porast u iznosu od
758,9 miliona KM, odnosno 4,6%. Takvo kretanje rezultat je porasta osnovice u prva tri
kvartala tj. prije jačih efekate krize, u iznosu od 1,61 milijardu KM, a zatim je u četvrtom
kvartalu došlo do smanjenja od 852,8 miliona KM, usljed povlačenja depozita iz
komercijalnih banaka.
Može se zaključiti da su banke najveći dio sredstava, koja su im oslobođena s ciljem
poboljšanja njihove likvidnosti i podsticanja kreditne aktivnosti, zadržale na računima rezervi.
To je uglavnom posljedica smanjene tražnje za kreditima, kao i opreznije politike odobravanja
kredita, uslijed nedostatka kvalitetnih klijenata i kvalitetnih investicionih projekata. Možemo
li onda reći da CBBiH ipak nije uspjela da instrumentom obaveznih rezervi ostvari cilj koji je
zacrtala u periodu krize? Bilo bi nepravedno osuditi CBBiH za takve rezultate. Jedini i glavni
krivac jeste ograničenost CBBiH u pogledu monetarnih instrumenata i samog djelovanja ovog
instrumenta u vrijeme krize, koji je na primjeru drugih država širom svijeta pokazao da nije
adekvatna mjera izlaska iz takve situacije.
Monetarni agregati Centralne banke BiH
Prema objašnjenju CBBiH monetarni agregati su:
Monetarni agregat M1obuhvata gotov novaca izvan banaka, depozitw po viđenju kantona,
općina i fondova, depozite preduzeća i privatnog sektora koji čine nebankarske finansijske
institucije, nefinansijska privatna preduzeća, neprofitne organizacije i domaćinstva i ostalo.
12
Monetarni agregat M2 obuhvata agregat M1 i kvazi novac. Kvazi novac obuhvata štednju i
oročene depozite u domaćoj valuti, oročene, štedne i depozite po viđenju u stranoj valuti, koji
čine depozite kantona, opština i fondova, depozite preduzeća i privatnog sektora, koji čine
nebankarske finansijske institucije, nefinansijska privatna preduzeća, neprofitne organizacije,
domaćinstva i ostalo.
DODATAK10:
Kao dodatak radu predstavit ćemo ukratko sve aktivnosti koje je CBBiH uradila za svojih
nepunih 19 godina postojanja.
Od 11. augusta 1997. godine, stopa obavezne rezerve je bila 10%, u osnovicu za obračun
obavezne rezerve su se uključivali samo depoziti i pozajmljena sredstva u KM od domaćih
sektora, osim banaka. Sredstva s kojim je banka održavala obaveznu rezervu su bili depoziti
te banke kod CBBiH, salda računa rezervi na kraju svakog dana i prosječni iznos gotovine u
trezorima banaka. Naknada je iznosila 2,5% a odnosila se na držanje sredstava obaveznih
rezervi većih od 5% depozitne osnove za određivanje obaveznih rezervi do iznosa njenih
prosječnih minimalnih rezervi.
Od 17. maja 2000. godine se mijenja način utvrđivanja stope naknade na obavezne rezerve.
Stopa nakande se utvrđuje na osnovu aritmetičke sredine kamatne stope koju je ostvarila
CBBiH na «overnight» depozite u EUR u periodu održavanja obavezne rezerve.
Od 1. januara 2001. godine osnovica za obračun obavezne rezerve se proširuje i uključuje
pored depozita i pozajmljenih sredstava rezidenata i depozite i pozajmljena sredstva
nerezidenata, stopa obavezne rezerve je i dalje 10%.
Od 1. juna 2003. godine u obračunu obavezne rezerve došlo je do sljedećih promjena: stopa
obavezne rezerve je smanjena sa 10% na 5%, u osnovicu za obračun obavezne rezerve ulaze
depoziti i pozajmljena sredstva u domaćoj i ostalim valutama izraženi u KM, dok se gotovina
u trezorima banaka isključuje iz sredstava za održavanje obavezne rezerve.
10Preuzeto sa oficijelne stranice CBBiH
13
Od 1. septembra 2004. godine stopa obavezne rezerve povećana je na 7,5%, a od 1. decembra
2004. na 10%.
Od 1. decembra 2005. godine stopa obavezne rezerve iznosi 15%. Stopa naknade se
utvrđivala:
na iznos sredstava koji je banka dužna da drži kao obaveznu rezervu po stopi 0,5%,
na iznos sredstava iznad obavezne rezerve na bazi aritmetičke sredine i/ili
ponderisanog prosjeka kamatnih stopa koji je u istom periodu ostvarila Centralna
banka na depozite investirane do mjesec dana.
Od 1. januara 2008. godine stopa obavezne rezerve je povećana sa 15% na 18%.
Od 11. oktobra 2008. godine stopa obavezne rezerve je smanjena sa 18% na 14%.
Od 1. januara 2009. godine stopa obavezne rezerve je 14% na depozite i pozajmljena sredstva
s ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine, a 10% na depozite i pozajmljena sredstva s
ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine.
Od 1. maja 2009. godine stopa obavezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva s
ugovorenim rokom dospijeća preko jedne godine iznosi 7%.
Od 1. aprila 2009. godine stopa naknade se utvrđuje:
na iznos sredstava koji je banka dužna da drži kao obavezne rezerve po stopi 0.50%,
na iznos sredstava iznad obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovu
prosjeka kamatnih stopa koje je u istom periodu na tržištu ostvarila Centralna banka na
depozite investirane do mjesec dana.
Od 1. februara 2011. godine stopa obavezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva s
ugovorenim rokom dospijeća do jedne godine je smanjena sa 14% na 10%, dok je stopa
14
obavezne rezerve na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijeća preko
jedne godine ostala nepromijenjena, 7%.
Od 1. augusta 2011. godine mijenja se obračun naknade bankama na iznos sredstava koje
banke drže kod CBBiH, na iznos obavezne rezerve - 70% i na iznos sredstava iznad obavezne
rezerve - 90% od stope koja se utvrđuje na osnovu ponderisanog prosjeka kamatnih stopa koje
je u istom periodu na tržištu ostvarila CBBiH na depozite investirane do mjesec dana.
Zaključak:
Iz gore navedenog opisa ove dvije centralne bankevidimo veliku razliku. U samom početku
nastajanja CBBiH njena struktura i mogućnost djelovanja je sa ciljem ograničena. Upravo
zbog toga što je BiH izašla iz ratnih sukoba i imala oslabljenu privredu, državi je bila
potrebna ekonomska stabilnost. Ekonomsku i monetarnu stabilnost kreatori CBBiH su
pronašli u vezivanju konvertibilne marke za tadašnju njemačku marku a danas za euro.
Vezivanjem valute za drugu valutu i ograničavajući CBBiH na samo jedan efektivni
instrument postigla se neophodna monetarna stabilnost. Sa druge strane ECB je potpuno
suverena i nezavisna institucija koja samostalno upravlja svim monetarnim faktorima na
području eurozone, i ima raznovrsnu lepezu instrumenata sa kojim dolazi do svojih ciljeva. S
obzirom da BiH nastoji da bude članica Evropske unije i Evropske monetarne unije,
fiksiranost konvertibilne marke za euro dosta olakšava određene procese. U ovoj vezanosti
valuta vidimo da odluke ECB imaju direktan uticaj i na ekonomske faktore u BiH. Jačanje ili
slabljenje eura direkto utiče na konvertibilnu marku što mijenja našu poziciju na deviznom
tržištu. Te devijacije imaju utjecaja na konkurentnost naših izvoznika na stranim tržištima i
kurentnost uvoznika u BiH.
Eurosistem Centralna banka BiH
Osnovana 1998 1997
Organ zaslužan za monetarnu
politiku
Generalno vijeće, sastoji se
od Upravnog vijeća i
guvernera NCB
Upravno vijeće , sastoji se od
guvernera i tri člana
Biranje i mandat Predsjednik i Upravno vijeće
birani na 8 godina od strane
NCB, ratificirani od strane
Upravno vijeće bira
Predsjedništvo BiH, Upravno
vijeće bira guvernera na 6
15
Europskog parlamenta godina.
Nezavisnost od političkog
uticaja
Da, garantovana Mastriškim
ugovorom.
Da, zakonom utvrđena
potpuna nezavisnost.
Ciljevi monetarne politike Stabilnost cijena, visoka
zaposlenost
Stabilnost domaće valute
Instrumenti Operacije na otvorenom
tržištu, ustaljene kreditne
pogodnosti, obavezne rezerve
likvidnosti
Obavezne rezerve likvidnosti
Način donošenja odluka Koncenzusom, predsjednik
djeluje kao moderator
Koncenzusom u Upravnom
vijeću
Uloga monetarnih agregata Imaju bitnu ulogu Nemaju bitnu ulogu
Izvori:
1. Đonlagić , Đ.Dž., (2006), Evropska monetarna unija i Bosna i Hercegovina
2. www.ecb.europa.eu, (2015)
3. Kozarić, Fabris, K.K.,N.K., (2012), Monetarno kreditna politika
4. CBBiH Bilten 1 2015
5. CBBiH Bilten 2008
6. Savić, Savić, M.S.,M.S., (2011), Univerzitet Sinergija, Mesto i uloga monetarne politike
BiH prilikom ulaska u evropsku monetarnu uniju
7. Milošević Velibor, Efikasnost politike obavezene rezerve kao instrumenta monetarne
politike: slučaj Crne Gore.
16
17
Top Related