Prezentacija Alberta Rodrigueza, menadžera Svjetske banke za Globalnu obrazovnu praksu u Regionu...
description
Transcript of Prezentacija Alberta Rodrigueza, menadžera Svjetske banke za Globalnu obrazovnu praksu u Regionu...
Unapređenje obrazovnh sistemaŠta smo naučili?
Alberto RodrígezMenadžer, Education Global Practice
Evropa i Centralna Azija
Svjetska banka
Zašto dobro obrazovanje?
Da bi se unaprijedilo zapošljavanje i podstakao ekonomski rast
0
10
20
30
40
50
60
Mo
nte
neg
ro
Alb
ania
Serb
ia
Bo
snia
an
d H
erze
govi
na
Mac
edo
nia
, FYR
Net
her
lan
ds
Ger
man
y
Cze
ch R
epu
blic
Bel
giu
m
Den
mar
k
Un
ited
Kin
gdo
m
Slo
ven
ia
Fran
ce
Po
lan
d
Ital
y
Hu
nga
ry
Bu
lgar
ia
Irel
and
Cro
atia
Gre
ece
Spai
n
No
rway
Au
stra
lia
Ru
ssia
n F
eder
atio
n
Can
ada
Un
ited
Sta
tes
Turk
ey
OEC
D
Euro
pe
& C
entr
al A
sia
Euro
pea
n U
nio
n
Western Balkans(excluding EU
members)
European Union Other Countries Aggregates
Ukupna i stopa nezaposlenosti mladih (Indikatori svjetskog razvoja, 2012)
Total (15-64)
Youth (15-24)
Crna Gora 2010.
Fuente: Banco Mundial
-30 -20 -10 0 10 20 30
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75+
Men Women
Osnovo i srednješkoslo obraz
Visoko obraz.
Zaposleni
NezaposleniIzvan radne snage
Prognoze Crna Gora 2035.
Fuente: Banco Mundial
-30 -20 -10 0 10 20 30 40
0-4
5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75+
Men Women
Osnovno i srednješkol. obraz.
Visoko obraz.
Zaposleni
NezaposleniIzvan radne snage
Brazil 2005.
Fuente: Banco Mundial
Osnovno i srednješkol. obraz.
NezaposleniIzvan radne snage
Visoko obraz.
Zaposleni
Prognoze Brazil 2035.
Fuente: Banco Mundial
Osnovno i srednješkol. obraz.
NezaposleniIzvan radne snage
Visoko obraz.
Zaposleni
Zašto dobro obrazovanje?
Promovisanje individualnog i socijalnog razvoja građana sa sljedećim ciljevima:
1) Obuka za kritičko razmišljanje.2) Promovisanje učešća građana u društvu.3) Razvoj vrijednosti koje jačaju socijalni i
demokratski kapital u zemljama.4) Promovisanje sreće pojedinaca.
Tri naučene lekcije
• 1. dio: Izazovi srednješkolskog obrazovanja
• 2. dio: Značaj socijalnih i emocionalnihvještina.
• 3. dio: Tijesno povezani sistema.
Izvor: Aedo et al., 2013.
Pro
cen
ti
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1980 2008
SAD
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1992 2009
Čile
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2002 2010
Poljska
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2004 2008
Turska
Ne-rutinske kognitivne i analitičke
Ne-rutinske interpersonalne
1. dio: Koje vještine su potrebne na tržištu rada?
Veća potražnja za ne-rutinskim vještinama…
… kombinovane sa potražnjom za rutinskim vještinama koja se ne mijenja ili opada.
Pro
cen
ti
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1980 2008
SAD
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1992 2009
Čile
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2002 2010
Poljska
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2004 2008
Turska
Routinske kognitivne
Rutinske manualne
Source: Aedo et al., 2013.
Koje vještine su potrebne na tržištu rada?
Duboke promjene ako vještine zahtijevaju.
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1980 2008
SAD
96
97
98
99
100
101
102
103
104
1992 2009
Čile
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2002 2010
Poljska
96
97
98
99
100
101
102
103
104
2004 2008
Turska
Ne-rutinske, kognitivne, analitičke
Ne-rutinske interpersonalne
Rutinske kognitive
Rutinske manualne
Izvor: Aedo et al., 2013.
Koje vještine su potrebne tržištu rada?
Pro
cen
ti
Izvor: McKinsey, 2012.
Poslovi u zemljama OECD-a više su povezani sa visoko kvalifikovanim radnicima.
37
24
41
44
2232
1995 2010
Visoko obrazovanje
Više srednje obrazovanje
Osnovno i niže srednje obrazovanje
Obrazovno postignuće zaposlenih radnika u OECD100%=Ukupno zaposlenih
Koje vještine su potrebne na tržištu rada?
Izvor: Skills, Not Just Diplomas (World Bank, 2008)
Why are Skills Important?Obrazovni sistemi ne zadovoljavaju zahtjeve tržišta rada
Od suštinskog značaja je ažuriranje vještina radnika.
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
x<10% 10%<x<20% 20%<x<30% 30%<x<40% 40%<x<50% x>50%
Prikaz kompanija u Evropi i Centralnoj Aziji koje smatraju da su vještine radnika značajno ograničenje (2008).
HUN
MNE
SVN
GEO
KGZ
ALB
BGR
TUR
AZE
BIH
KOS
MKD
SRB
TJK
UZB
CZE
EST
HRV
LVA
POL
SVK
ARM
UKR
MDA
LTU
ROM
BLR
RUS
KAZ
EU11 i Turksa CIS Srednji prihodCIS Nizak prihodZapadni Balkan
Prosjek=30.2
Izazovi tržišta rada
• Kako obučavamo mlade danas za tržište rada 2035. godine?
• Kakav nastavni plan i program priprema naše mlade za tržište rada budućnosti:
– Koje se brzo mijenja (tehnologija).
– Koje je globalno
– Koje karakteriše visok stepen mobilnosti u konkurentnim sektorima.
– U kome često dolazi do organizacionih promjena koje rezultiraju visokim stepenom rotacije rada.
Stručno obrazovanje: Uticaj na ishode tržišta rada
Fuente: Back to Work (World Bank, 2014)
Iako je tranzicija na tržište rada u početku visoka, dugoročno ona može dovesti do neravnoteže.
é
Rano stručno obrazovanje: politika koja je u akademskom smislu nepravedna i neefikasna.
0.0
10.0
20.0
30.0
40.0
50.0
60.0
Low
High
Socioeconomic Index
21.7
57.6
0.0
59.4
Uzrast prvog praćenja:10
Uzrast prvog praćenja: 15
Izvor: Hanushek & Woessmann (2005)
Rano stručno obrazovanje uvećava nejednakost bez povećanja prosječnog postignuća u školi…
PISA bodova (u poređenju sa najnižom kategorijom)
Obrazovna reforma u Poljskoj 1999: Sistemska i kontinuirana reforma
Osnovna škola
Visokoobravanje
Više opšte srednješk.obrazovanje
Više stručno srednješk.obrazovanje
Osnovo stručno obrazovanje
Osnovna škola Gimnazija
Opšte i stručno višeSrednješk. obrazovanje
Osnovno stručno
Visokoobrazovanje
Ispit Ispit Matura
MaturaEntry Exam
Centralizovani ispiti
7 15 1813
Raznolika opcijaStručnog obrazovanja
Prije 1999
Poslije 1999
Promjene su podrazumijevale kasnije usmjeravanje, usavršavanje nastavnika, eksterno ocjenjivanje, kvalitetno učenje i reviziju kurikuluma
Rezultati su pokazali veliko širenje opšteg višeg srednjeg obrazovanja i unapređenje kvaliteta sistema, posebno za one u najnepovoljnijem položaju.
450
470
490
510
530
550
2000 2003 2006 2009 2012
OECD
Poljska
Prosječni rezultati iz matematike na PISA testu
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
Level 1 or Below Level 2 Level 3 Level 4 Level 5 and above
Procenat poljskih učenika po nivou znanja čitanja na PISA testu
PISA 2000
PISA 2012Značajnounapređenje
Više srednje škole50%
Osnovno stručno50%
Vše srednje škole86%
Osnovno stručno14%
Prije 1999 In 2012
Obrazovna reforma u Poljsko 1999: Sistemska i kontinuirana reforma
Izazovi srednješkolskog obrazovanja
• Značajne promjene u potražnji za vještinama potrebnim na tržištu rada u kontekstu globalizacije i tehnoloških promjena: potreba za više analitičkih i manje rutinskih vještina. Fleksibilne, prilagodljive vještine su najcjenjenije!
• Teško je ažurirati vještine tokom profesionalne karijere bez temeljnog osnovnog znanja.
Dio 2: Značaj nekognitivnih vještina.
5
4
7
8
7
12
8
17
17
23
13
9
16
20
0 5 10 15 20 25 30 35Procenat
Gruzija: Procenat firmi koje su izvijestile o nepodudarnosti vještina i potreba radnog mjesta kod
visoko kvalifikovanih radnika
Često ili veoma često Sasvim često
Izvor: STEP Survey Georgia
Otvorenost
Tehničke vještine
Rješavanje problema
Komunikacija
Timski rad
Čitanje
Matematika
Veoma su tražene ne-kognitivne vještine kao što su timski rad, komunikacija ili otvorenost za nove ideje.
Source: Council for Early Childhood Development (2010)
Ključni periodi i formiranje vještina u mozgu
Razvoj kongnitivnih i nekognitivnih vještina odvija se uglavnom tokom prve 4 godine života.
Nekognitivne vještine i obrazac formiranja
Nekognitivne vještine i kvalitet života
• Veća vjerovatnoća za nalaženje posla i veću zaradu.
• Manja stopa upotrebe psihoaktivnih supstanci i niža stopa kriminaliteta.
• Niži nivoi anksioznosti i depresije.
• Duži očekivani životni vijek.
• Veća tendencija ka kooperativnosti i ekstrovertnosti.
Nekognitivne vještine i obrazovni sistemi
• Investiranje u rano obrazovanje ima veći uticaj i pruža više mogućnosti za prevazilaženje jaza u obrazovanju.
• Kompenzatorski programi su skuplji i neefikasni.
• Od suštinske je važnosti imati kvalitetne nastavnike obučene za realizaciju programa ranog obrazovanja.
• Zemlje koje su se blagovremeno bavile pitanjem kvaliteta nastavnika na predškolskom i osnovnoškolskom nivou postižu najbolje rezultate(Finska).
Odgovor obrazovnih sistema
Neto stopa upisa u predškolsko obrazovanje (2012. ili najnovije)
Source: World Bank
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
• Izazov za budućnost je fokusiranje na kvalitet obrazovnog sistema.
• Mjerenje kvaliteta sistema ranog obrazovanja je ključni oslonac za postizanje izvrsnosti: primjer -Trinidad i Tobago.
Odgovor obrazovnih sistema
Dio 3: Crna kutija kvaliteta obrazovanja…tijesna povezanost sistema
Nastavni plan i program
Politike u vezi sa nastavnicima
Udžbenici i
materijali
Ocjenjivanje
Suštinski je važno obezbijediti koordinaciju i povezanost u kreiranju i implementaciji obrazovnih politika.
Tijesno povezani sistemi: Primjer Poljske
Sistemska reforma koja je stavila naglasak na koordinaciju na centralnom i lokalnom nivou:
• Kurikulum i nastava.
• Obuka i usavršavanje nastavnika.
• Eksterno ocjenjivanje.
• Jasne odgovornosti svakog vladinog tijela.
• Sveobuhvatan model.
• 30 godina usaglašavanja oko fundamentalnih pitanja.
Sistemska reforma sa naglaskom na:
• Nastavnicima, nastavnicima,nastavnicima.
• Centralno definisanom kurikulumu, sa autonomijom nastavnika.
• 50 godina usaglašavanja oko fundamentalnih pitanja.
• Sveobuhvatnom modelu u srednjoškolskom obrazovanju.
Tijesno povezani sistemi: Primjer Finske
• Sistem karakteriše visoka decentralizacija i ograničena koordinacija. Na primjer, obuka nastavnika se planira i finansira na lokalnom nivou.
• Skorije promjene u nastavnom planu i programu usmjerene ka izradi bazičnog nacionalnog kurikuluma(“zajedničko jezgro”).
• Ogromni napori da se koordinišu i prošire nacionalna testiranja/ispiti ...“Testiranja visoke važnosti ....”
• Lokalno finansiranje, izuzev kompenzatorskih programa, dovelo je do nejednakosti.
Labavo povezani sistemi: Primjer SAD-a
• Veoma decentralizovan sistem sa niskim stepenom koordinacije.
• Ne postoji nacionalni kurikulum.
• Sadržaji su osmišljeni na osnovu nacionalnih tekstova/literature.
• Postoji “fokus na izvrsnosti,” ali je prosječno postignuće nisko.
Labavo povezani sistemi: Primjer Brazila