Znacenje Dugotrnnnnajne Materijalne Imovine Za Poslovanje

Znaenje dugotrajne materijalne imovine za poslovanje

SEMINARSKI RAD

Znaenje dugotrajne materijalne imovine za poslovanje poduzea

OSNOVE RAUNOVODSTVA

www.maturski.org1. UVODZa temu ovog seminarkog rada izabrao sam Znaenje dugotrajne materijalne imovine za poslovanje poduzea. Pod ovim nazivom skrivaju se teme kao to su pojam imovine i sam pojam amortizacije. U prvom dijelu ovog seminara dotaknut u se teme Pojam imovine, koja je po mojoj procjeni dosta vana, zato to pojam imovine obuhvaa ukupnu vrijednost izvora potencijalne imovine. U ovom poglavlju seminara detaljno u objasniti sam pojam imovine, koje sve vrste imovina postoje i neke primjere knjienja imovina u glavnoj knjizi za zemljta i graevinske objekte.

U daljem svom pisanju ovog seminarkog rada dotaknut u se i druge teme pod nazivom Amortizacija. U tom sljedeem dijelu ove cijeline objasnit u pojam amortizacije, kako se amortizacija knjii u glavnoj knjizi. Kao i predhodni dio o kojemu sam pisao biti e takoer popraen sa nekolicinom primjera, na kojima emo uoiti kako se zapravo u raunovodstvenoj glavnoj knjizi knjii amortizacija.U svom radu dotaknut u se i teme koja govori o zemljitima, o njihovom zakupu, prodaji i nekim poboljanjima. Uz ovu temu o zemljitima dotaknut u se i graevinskih objekata i opreme koja je nuna za izgradnju tako velikih projekata. Takoer to sve potkrijepit u nekolicinom primjera, te primjere knjienja. 2. POJAM IMOVINEImovina je resurs kojeg kontrolira poduzee kao rezultat prolih dogaaja i iz kojeg se oekuje priljev buduih ekonomskih koristi u poduzee. Budua ekonomska korist utjelovljena u imovini je potencijalni doprinos, izravno ili neizravno, priljevu novca i novanih ekvivalenata u poduzee. Imovina je heterogena kategorija, budui da ukupnu imovinu ine razliiti imovinski dijelovi po obliku, znaajnosti, vrijednosti, namjeni i nainu funkcioniranja u poslovnom procesu.

2.1. POJAM DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

Dugotrajna materijalna imovina je ona imovina koja obuhvaa:

Zemljita i ume

Graevinske objekte

Postrojenja, strojeve i opremu

Alate, pogonski i uredski inventar, pokustvo i transportna sredstva

Stambene zgrade i stanove

Predujmove za dugotrajnu materijalnu imovinu

Dugotrajnu materijalnu imovinu u pripremi

Stavke dugotrajne materijalne imovine, odnosno nekretnine, postrojenja i oprema koje se dre radi ponovne prodaje, razvrstavaju se i obraunavaju kao zalihe a ne kao nekretnine, postrojenja i oprema.

Sastavni dijelovi stavke nekretnina, postrojenja i opreme obrauju se odvojeno kad komponente imaju razliiti vijek uporabe ili kada poduzeu pruaju koristi na razliite naine ime nuno zahtijevaju primjenu razliite stope i metode amortizacije (MRS 16, t.13).

Zemljite i zgrade na zemljitu tretiraju se kao odvojena sredstva. Sredstva dugotrajne materijalne imovine mogu biti steena: Kupnjom

Izgradnjom odnosno izradom u vlastitoj izvedbi

Razmjenom za drugo sredstvo

Darivanjem

Pojedinani predmet nekretnina, postrojenja i opreme koji ispunjava uvjete priznanja u imovinu, treba poetno mjeriti po njegovom troku stjecanja odnosno nabave. Troak nabave ukljuuje:

Kupovnu cijenu

Uvoznu carinu

Poreze koji se ne mogu povratiti od poreznih vlasti

Trokove pripreme mjesta

Trokove isporuke i rukovanja

Trokove ugradnje, postavljanja i putanja u rad

Trokove za strune savjete arhitekata i inenjera

Ostale trokove koji se mogu izravno pripisati dovoenju sredstava u radno stanje

Kod utvrivanja troka stjecanja oduzimaju se trgovinski popusti i rabati. Upravni i drugi opi trokovi nisu sastavni dio troka nekretnina, postrojenja i opreme osim ako se izravno mogu pripisati i nabavi sredstva ili dovoenju sredstava u radno stanje.

Na neobnovljiva odnosno na sredstva koja se troe sustavno obraunava se amortizacija koja predstavlja troak tih sredstava tijekom obraunskog razdoblja.

2.2. STJECANJE ZEMLJITA KUPNJOM IZ VLASTITIH SREDSTAVA

Zemljita ine specifinu vrstu dugotrajne materijalne imovine zbog neogranienog vijeka trajanja. Zbog toga se na zemljite ne obraunava amortizacija (l. 1. st. 3, Pravilnika o amortizaciji).

Rijetko se mogu pojaviti situacije da zemljite za poduzee ima ogranieno trajanje. Tada se sa zemljitem postupa kao sa sredstvom koje se amortizira.

Zemljite se knjii odvojeno od graevina na tom zemljitu ne uzimajui u obzir to to mogu biti zajedno nabavljeni. Oni ine zasebne imovinske oblike i s njima se u raunovodstvu postupa odvojeno.

Poto je zemljite prirodno bogatstvo i dobro od opeg interesa, njegova uporaba i promet regulirani su posebnim zakonima. Kupoprodaja zemljita nije u sustavu PDV-a, stoga se PDV ne obraunava na prodaju zemljita. Osloboenje od plaanja PDV-a na promet zemljita propisano je l. 67, st. 3 Pravilnika o PDV-u. Porez na promet zemljita plaa se po stopi od 5%.

Primjer 1. Stjecanje zemljita kupnjom i ulaganje u trajno poboljanje na zemljitu1) Poduzee je od drugog poduzea kupilo graevinsko zemljite i primilo fakturu na svotu od 800.000,00 kn.

2) Porezna uprava je izvrila procjenu vrijednosti graevinskog zemljita na svotu od 1.000.000,00 kn i odredila porez na promet nekretnina u svoti od (1.000.000,00 * 0,05 = 50.000,00) 50.000,00 kn.

3) Porez je plaen sa iro rauna.

4) Primljena je faktura dobavljaa za ienje i ureenje graevinskog zemljita na svotu od 40.000,00 kn, plus 8.800,00 kn PDV.

5) Zemljite je stavljeno u uporabu.

Knjienje u glavnoj knjizi e izgledati ovako:

Izvor: Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god. (str. 139)2.3. STJECANJE GRAEVINSKIH OBJEKATA KUPNJOM IZ VLASTITIH SREDSTAVA

Graevinske objekte ine sredstva kao to su hoteli, poslovne zgrade, tvornike zgrade, restorani, skladita i slino. Knjie se poetno po troku stjecanja koji ukljuuje kupovnu cijenu odnosno trokove izgradnje, kao i sve trokove koji se izravno mogu povezati sa stjecanjem i poreze koji se ne mogu refundirati. U sustavu PDV-a su samo novosagraene nekretnine, tj. nekretnine sagraene, isporuene ili plaene nakon 31. prosinca 1997. godine, tj. od 1. sijenja 1998. godine. Ako novosagraenu nekretninu stjee poduzetnik koji nije porezni obveznik PDV-a, onda se iznos PDV-a ukljuuje u nabavnu vrijednost. Ako stjecatelj novosagraenih nekretnina nije mogao odbiti zaraunani PDV kao pretporez tada se plaa porez na promet nekretnina po stopi od 5%.

Primjer 2. Stjecanje nekretnine sagraene prije 1. sijenja 1998. godine kupnjom

1) Poduzee je kupilo od drugog poduzea poslovnu zgradu i primilo fakturu na svotu od 2.000.000,00 kn za graevinu i 300.000,00 kn za zemljite na kojemu je graevina.

2) Porezna uprava je izvrila procjenu vrijednosti poslovne zgrade na svotu od 2.200.000,00 kn a zemljita na 300.000,00 kn i odredila porez na promet nekretnina u svoti od (2.200.000,00 * 0,05 = 110.000,00) 110.000,00 kn za zgradu i (300.000,00 * 0,05 = 15.000,00) 15.000,00 kn za zemljite. Porez je plaen sa iro rauna.

3) Poslovna zgrada je stavljena u uporabu.

4) Plaena je faktura prodavatelju zgrade.

Knjienje u glavnoj knjizi izgledat e ovako:

Izvor: Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god. (str. 141)Primjer 3. Kupnja novosagraene graevine sa zemljitem

1) Poduzee je kupilo od drugog poduzea novosagraenu poslovnu zgradu i primilo fakturu na svotu od 2.000.000,00 kn plus 440.000,00 kn PDV za graevinu i 300.000,00 kn za zemljite na kojem je graevina.

2) Porezna uprava je zemljite procijenila na 300.000,00 kn i odredila porez na promet nekretnina u svoti od (300.000,00 * 0,05 = 15.000,00) 15.000,00 kn. Porez je plaen sa iro rauna.

3) Poslovna zgrada je stavljena u uporabu.

Knjienje u glavnoj knjizi izgledati e ovako:

Izvor: Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god. (str. 142)3. POJAM AMORTIZACIJE

Amortizacija predstavlja postupno umanjivanje vrijednosti imovine tvrtke, a obraunava se godinje prema zakonom predvienom postupku. Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice, nain amortizacije utjee na odluku o nainu financiranja nabavke opreme ili nekog dobra. Najrairenija je linearna amortizacija prema kojoj je iznos godinje amortizacije uvijek jednak, a izraunava se tako da se razlika nabavne i otpisane vrijednosti podijeli sa brojem godina amortizacije opreme ili nekog dobra.Osnovna namjena amortizacije je da osigura financijska sredstva u iznosu koji e osigurati barem zamjenu postojeih osnovnih sredstava. Razlikuje se funkcionalna (fizika) i ekonomska amortizacija.

Svake se godine knjina vrijednost umanjuje za jednak postotak poetne vrijednosti.

3.1. AMORTIZACIJA KAO TROAK I SVOTA ISPRAVKA VRIJEDNOSTI DUGOTRAJNE IMOVINE

Sredstva dugotrajne imovine koja traju due od godine dana postupno gube svoju vrijednost tijekom razdoblja njihova trajanja.

Amortizacija sredstava dugotrajne imovine odrava troenje tih sredstava tijekom njihova vijeka uporabe. Zbog toga se amortizaciju knjii kao troak u tekuoj godini a kao protustavka knjii se umanjenje vrijednosti sredstva.

Amortizaciji ne podlijeu zemljita, ume i slina obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetnika djela (l. 1, st. 3., Pravilnika o amortizaciji).

Trokovi amortizacije ukljueni u knjigovodstvenu vrijednost drugog sredstva priznaju se u rashode kad se to sredstvo proda ili kad se obrauna troak amortizacije stalnog sredstva.

U rashod razdoblja izravno se ukljuuju trokovi amortizacije koji nisu uskladitivi ili se ne kapitaliziraju. To su, u pravilu, trokovi amortizacije sredstava koja se koriste u administraciji, upravi i prodaji.

lanak 3. st. 2. Pravilnika predvia i mogunost ubrzanog otpisa koji doputa da se stope amortizacije uveaju do dvostrukog iznosa (do 100%).

Osnovicu za obraun amortizacije ini troak nabave dugotrajne imovine odnosno revalorizirani troak nabave dugotrajne imovine.

Godinja stopa amortizacije izraunava se na sljedei nain:

Vijek trajanja sredstava dugotrajne imovine i godinje stope amortizacije utvrene su Pravilnikom o amortizaciji kao maksimalne stope koje se priznaju u porezno priznate trokove.

Godinja svota amortizacije izraunava se umnokom nabavne vrijednosti sredstva (ili vrijednosti koja je zamjenjuje) i godinje stope amortizacije.

Amortizacija tekueg razdoblja se izraunava tako da se godinja svota amortizacije podijeli s 12 mjeseci i pomnoi s brojem mjeseci koliko je sredstvo bilo u funkciji.

Pravilnikom o amortizaciji definirana su sljedea pravila o nainu obrauna amortizacije:

Amortizacija predmeta dugotrajne imovine obavlja se linearnom metodom, primjenom godinjih amortizacijskih stopa koje su sadrane u prilogu Pravilnika o amortizaciji. Te stope se mogu poveati najvie do dvostrukog iznosa.

Amortizacija se obraunava za svaki predmet dugotrajne imovine pojedinano.

Ako je sredstvo bilo u funkciji svih 12 mjeseci u tekuoj godini obraunava se ukupna godinja svota amortizacije.

Za sredstvo stavljeno u funkciju u tekuoj godini amortizacija se poinje obraunavati od prvoga datuma mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je sredstvo stavljeno u funkciju.

Obraun amortizacije za prodanu, unitenu, rashodovanu ili na drugi nain otuenu dugotrajnu imovinu obavlja se do kraja mjeseca u kojem je ta imovina bila u uporabi. U tom sluaju u porezni rashod priznaje se i amortizacija u visini neotpisane vrijednosti.

Kad se sredstva dugotrajne imovine potpuno otpiu na njih se vie ne obraunava amortizacija ni onda kad ostaju u uporabi. Ako se iznimno nastavi obraun amortizacije na otpisanu dugotrajnu imovinu, troak amortizacije se ne priznaje u porezni rashod (l. 5., st. 4., Pravilnika o amortizaciji).

Na investicije u tijeku i na nekretnine, postrojenja i opremu izvan uporabe koja se dre za otuenje ne obraunava se amortizacija (MRS 16., t. 59).

Primjer 4. Obraun i knjienje godinje svote amortizacije:

S0) Nabavna vrijednost stroja za proizvodnju je 120.000,00 kn, a otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) 50.000,00 kn.

1) Na kraju godine obraunana je godinja svota amortizacije po stopi od 12,5%.

Knjienje izgleda ovako:

Izvor: Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god., str. 1563.2. POVLAENJE SREDSTVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE IZ UPORABE, OTUENJA I ISKNJIAVANJE

Sredstva dugotrajne materijalne imovine mogu iz uporabe biti povuena privremeno ili trajno. Ako se sredstva iz uporabe povlae privremeno, to moe biti iz razloga to se trenutno ne koriste, ali se u bliskoj budunosti namjeravaju koristiti ili iz razloga ako se namjeravaju prodati.

Kad se sredstva dugotrajne materijalne imovine privremeno povlae iz aktivne uporabe ne iskljuuju se iz bilance nego se prenose na poseban konto sredstava izvan uporabe.

Primjer 5. Privremeno povlaenje stroja iz aktivne uporabeS0) Nabavna vrijednost stroja za proizvodnju je 200.000,00 kn, a otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) 160.000,00 kn.

1) Stroj se privremeno povlai iz uporabe i prenosi na sredstva izvan uporabe.

Knjienje u glavnoj knjizi:

Izvor: Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god., str. 159Predmet nekretnine, postrojenja i opreme treba iskljuiti iz bilance po njegovom otuenju ili kad je sredstvo trajno povueno iz upotrebe i kada se njegovim otuenjem ne oekuju budue ekonomske koristi (MRS 16, t. 55.).

Dugotrajna imovina i nakon to je u cijelosti otpisana zadrava se u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog naina otuenja ili unitenja (l. 7., Pravilnika o amortizaciji).

Prema tome, sredstvo koje je potpuno amortizirano ne treba iskljuivati iz bilance dok je u aktivnoj uporabi.

Za sredstvo koje se povlai iz uporabe ili se prodaje, prije isknjiavanja treba obraunati amortizaciju za mjesece koje je bilo u funkciji. Amortizacija se obraunava do kraja mjeseca u kojem je sredstvo povueno iz uporabe.

Isknjiavanje sredstva iz bilance provodi se tako da se proknjii potrano na kontu sredstva njegova nabavna vrijednost (ili vrijednost koja je zamjenjuje) a dugovno se proknjii konto akumulirane amortizacije tog sredstva u visini akumulirane amortizacije. Ako sredstvo nije u potpunosti otpisano, razlika se knjii na trokove (ili rashode).

Primjer 6. Isknjiavanje potpuno amortiziranog sredstva

S0) Nabavna vrijednost uredske opreme iznosi 79.000,00 kn i akumulirana amortizacija isto 79.000,00 kn.

1) Isknjii otpisanu opremu.

Izvor: Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god., str. 160Primjer 7. Isknjiavanje neamortiziranog sredstva

1) Prodano je skladite kojemu je nabavna vrijednost 250.000,00 kn a otpisana vrijednost (akumulirana amortizacija) 215.000,00 kn. Skladite je isknjieno, a neamortizirana vrijednost tereena na trokove.

Izvor: Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god., str. 160Sredstva dugotrajne imovine koja se ne namjeravaju dalje koristiti mogu se u bilanci drati i po neto knjigovodstvenoj vrijednosti.

Primjer 8. Prodaja opreme koja je izvan uporabe i u bilanci se dri po neto knjigovodstvenoj vrijednosti

1) Stroj koji je povuen iz uporabe i dri se po vrijednosti od 40.000,00 kn prodan je za svotu od 50.000,00 kn. Ispostavljena je faktura kupcu na 50.000,00 plus 11.000,00 kn PDV.

2) Stroj je isknjien i tereen na trokove.

Knjienje u glavnoj knjizi e izgledati ovako:

Izvor: Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god., str. 1614. ZEMLJITA

Zemljita se zajedno sa umama u lanku 17. Zakona o raunovodstvu navode kao prva podskupina skupine dugotrajne materijalne imovine. Za razliku od uma, na zemljita se primjenjuje Meunarodni Raunovodstveni Standard (MRS) 16 u djelu u kojem se govori o amortizaciji jer se zemljita u pravilu ne amortiziraju.

Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave moe se dati u zakup domaoj i stranoj (pravnoj ili fizikoj) osobi ili se moe dati koncesija za njegovo koritenje domaoj i stranoj (pravnoj ili fizikoj) osobi. Pri prijenosu vlasnitva zemljita kao nekretnine plaa se porez na promet nekretnina po stopi od 5% prema Zakonu o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 69/97.). Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj odnosno kupac nekretnine.

4.1. UZIMANJE ZEMLJITA U ZAKUP

Ako se ugovor o najmu nekretnine zakljui s fizikom osobom kao zakupodavcem, tada je graanin obvezan ugovor ovjeriti u Poreznoj upravi zbog razreza poreza na dohodak od imovine (l. 30. Zakona o porezu na dohodak).

Ako se dravi plaa koncesija za koritenje poljoprivrednog zemljita na dui rok (10, 20 ili vie godina) i ako se svota plaa odjednom unaprijed, onda takvo plaanje ima znaaj otkupljenog dugoronog prava.

4.2. KUPNJA GRAEVINSKOG ZEMLJITA

U vrijednosti graevinskog zemljita kao troak nabave ili njegova stjecanja uraunavaju se svi izdatci koji su uinjeni za nabavu, ali i za pripremu zemljita za koritenje. To su u prvom redu: kupovna cijena, odvjetnike naknade, naknade za evidentiranje prava vlasnitva, porez na promet nekretnina, naknade geodeta itd. U vrijednost zemljita ulaze eventualni trokovi prenamjene zemljita (npr. iz poljoprivrednog u graevinsko koje se plaa po Zakonu o poljoprivrednom zemljitu).

Pri kupnji zemljita koje je u vlasnitvu vie suvlasnika svi suvlasnici trebaju biti ukljueni u kupoprodajni ugovor. Isto tako kupac treba provjeriti eventualnu zabiljebu glede prvenstvenog reda vlasnitva na nekretnini.

Ako se zemljite kupuje od fizike osobe (graanina) onda je to neoporezivo po Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 25/95. i 106/96.), pa se isplata moe obaviti u gotovom, odnosno na tednu knjiicu. Iznimka je jedino u sluaju kada graanin prodaje zemljite prije isteka roka od tri godine ili kada u roku od pet godina proda vie od tri nekretnine pa mu se tada isplaene svote smatraju dohotkom te se oporezuju po rjeenju Porezne uprave.

Primjer 9. Kupnja graevinskog zemljita

Tvrtka MAL d.o.o. kupuje zemljite za gradnju poslovne zgrade od graanina. Sa iro-rauna isplaeno je na ime kupnje na tednu knjiicu graaninu 100.000,00 kuna. Plaena je odvjetnika naknada i pristojbe u svoti od 4.480,00 kuna (u tome je PDV 580,00 kuna). Plaen je porez na promet nekretnina 5.000,00 kuna. Za trokove ureenja i ienja zemljita primljena je faktura na svotu od 12.200,00 kuna (10.000,00 + 2.200,00 kuna PDV). Zemljite je spremno za gradnju pa je zatraena lokacijska i graevinska dozvola.

Knjienje izgleda ovako:

Tek. br.OpisRaunSvota

dugujepotrauje

1.Zemljite u nabavi0240100.000,00

iro-raun1000100.000,00

Za isplatu za kupnju


Pretporez iz ulaznih rauna1400580,00

iro-raun10004.480,00

Za plaenu odvjetniku uslugu i pristojbe


iro-raun10005.000,00

Plaen porez na promet nekretnina pri kupnji zemljita


Pretporez iz ulaznih rauna14002.200,00

Dobavljai usluga220112.200,00

Za primljenu fakturu za ureenje i ienje zemljita

5. Graevinsko zemljite0201118.900,00

Zemljite u nabavi0240118.900,00

Za prijenos zemljita u uporabu

Izvor: Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, knjiga I., III. preraena naklada, RRiF Plus, Zagreb, 2000. (str. 95) 5. GRAEVINSKI OBJEKTI I OPREMA

Graevinski objekti i oprema ine preteiti dio dugotrajne materijalne imovine koja se po propisanom sadraju bilance (iz lanka 17. Zakona o raunovodstvu) iskazuje na skupini pozicije B.II. Naime, ako se graevinskim objektima i opremi dodaju zemljita i ume onda se dobije obuhvat sredstava koja predstavljaju dugotrajnu materijalnu imovinu. Sam naziv dugotrajna materijalna imovina pokazuje da je rije o imovini koja ima materijalni, odnosno fiziki oblik, zbog ega ju je lake identificirati nego npr. nematerijalnu imovinu.

Za cijelu skupinu dugotrajne materijalne imovine karakteristina je dugotrajnost njezine uporabe (dulje od 1 godine) te esto i dui postupak njezine nabave.

Shematski se proces nabave moe prikazati na sljedei nain:

Izvor: Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, knjiga I., III. preraena naklada, RRiF Plus, Zagreb, 2000. (str. 98)6. ZAKLJUAKKao to nam je poznato,od davnina mi ljudi stvoreni smo da bi nesto gradili i stvarali neke nove prijekte koje smo zamislili. Prije nam je trebala neka zamisao kako bi naa graevina mogla izgledati,neto malo materijala i nae ruke koje bi sve to napravile. Jer prije nije bilo toliko novaca s kojim se moglo raspolagat u svrhu izgradnje. Dok danas je takava sitacija u kojoj postoje investitori koji ulau u svoju imovinu ( poslovnu zgradu,zemljite, dobro ime poduzea, licencija, patent itd.),te se koriste materijalima iopremom koji su potrebni za izgradnju graevinskih obajekata. A to sve ini dio dugotrajne materijlane imovine.

Za znaenje dugotrajne imovine koje je potrebno za poslaovanje poduzea bitni su pojmovi kao to su imovina,amortizacija,zemljite,graevinski objekti i operma.

Pod pojmovm imnovina ubrajamo stalnu i tekuu imovinu.A sam pojam imovine deifiniramo kao ukupnu vrijednost resursa kojima poduzetnik raspolae i koristise s tom imovineom kako bi ostvario neku gospodarsku aktivnost. Imovina moe biti materijalana (zgrade,zemljita) i nematerijalna (goodwill). Dok amortizacija je definirana pojmom kao nain obauna tj.postupnog umanjivanja vrijednosti imovine poduzea koje se obraunava godinje prema zakonu. Tako se i iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnove i na taj nain amortizacija utjee na odluku o nainu financiranja nabavke opreme.

7. LITERATURA1. Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god.

2. Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, knjiga I., III. preraena naklada, RRiF Plus, Zagreb, 2000.3. Internet stranica: http://www.limun.hr4. Internet stranica: http://www.poslovniforum.hr/00primjeri/vijest.asp?id=120www.maturski.org

Internet stranica: HYPERLINK "http://www.poslovniforum.hr/00primjeri/vijest.asp?id=120" http://www.poslovniforum.hr/00primjeri/vijest.asp?id=120

Prof. dr. sc. Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, 2002. god., str. 135

Ibidem., str. 135

Ibidem., str. 136

Ibidem., str. 136


Ibidem., str. 136


Internet stranica: http://www.limun.hr


Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, knjiga I., III.preraena naklada, RRiF Plus, Zagreb, 2000., str. 92.

Ibidem., str. 94.

PAGE 3

Znacenje Dugotrnnnnajne Materijalne Imovine Za Poslovanje

Documents

Transcript of Znacenje Dugotrnnnnajne Materijalne Imovine Za Poslovanje