ZAKONSKA REGULATIVA

Dragana Bjeli, dipl.iur., v.pred.ZAKONSKA REGULATIVA U PELARSTVU I PELARSKOJ PROIZVODNJITEMELJNI PROPISI U PELARSTVU- UREDBE, ZAKONI I PRAVILNICIUredba Vijea br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvodaUredba Vijea br.889/2008 o podrobnim pravilima za provedbu Uredbe br.834/2007Zakon o hrani (NN 81/13,14/14)Zakon o veterinarstvu (NN 82/13,148/13) Zakon o provedbi Uredbe Vijea (EZ) br. 834/2007 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvodaPravilnik o meduPravilnik o kakvoi uniflornog medaPravilnik o potporama u pelarstvu za 2014.god.Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pelarska vozilaPravilnik ocjenjivanja kvalitete medaPravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (vai do 12.12.2014.)Pravilnik o dranju pela i katastru pelinje pae

ZAKON I PRAVILNIK- U EMU JE RAZLIKA?TO JE ZAKON?TO JE PRAVILNIK?zakon je akt donesen od strane zakonodavnog tijela na ustavom propisani nain, a sadri apstraktno, ope pravno praviloesto se propis poistovjeuje sa zakonom, meutim, svaki zakon je propis, ali svaki propis ne mora biti zakonpropis je npr. i uredba,naredba, svaki podzakonski aktPravilnici- provedbeni propisi doneseni temeljem zakona

UREDBAUredba- opi obvezni akt za lanice i njihove dravljane te se isti na njih mogu izravno pozivati i traiti zatitu pred nac. sudom. Objavljuje se u Slubenom listu, a stupa na snagu onog datuma koji sama odredi ili 20 dana nakon objave ,ukoliko datum nije odreen. Najrigorozniji izvor EU i tzv.samoizvran-self-executing izvor

TEMELJNI POJMOVI U PELARSTVUPelar je fizika ili pravna osoba koja se bavi uzgojem pela. Pelinja zajednica je skupina pela (matica, radilice i trutovi) nastanjena na sau u konici. Pelinjak je skup konica s pelama koje su smjetene na slobodnom prostoru, odnosno u posebnoj stabilnoj ili montanoj kuici, a moe biti ugraen u vozilo za prijevoz.Stacionarni pelinjak jest pelinjak na kojem pelinje zajednice borave tijekom cijele godine. Selei pelinjak jest pelinjak koji pelar u sezoni cvatnje medonosnog bilja seli s pae na pau. Katastar pelinje pae jest baza podataka o prostornom rasporedu pelinjih paa, pelinjaka i pelara u Republici Hrvatskoj

TEMELJNI POJMOVI U PELARSTVU Pani red utvruje nain gospodarenja pelinjim paama. Evidencija pelara i pelinjaka jest baza podataka koja obuhvaa popis pelara i pelinjaka u Republici Hrvatskoj. Pelinji proizvodi su: rojevi pela, matice, med, vosak, pelud, matina mlije, propolis i pelinji otrov.Pelinja paa jest medonosno bilje odreene strukture na pojedinom lokalitetu. Predvidljiva paa jest paa iji je poetak, trajanje i zavretak, te lokacija iskustveno poznata. Nepredvidljiva paa jest paa iji poetak, trajanje i zavretak, te lokacija nije iskustveno poznata. Povjerenik panog reda jest osoba odreena od strane pelarske udruge za provoenje panog reda. Stajalite jest unaprijed dogovorena mikro lokacija na koju pelar dovodi svoje pelinje zajednice radi ispae. Pasite jest prostor kojeg pokrivaju pelinje zajednice s jednog pelinjaka.GDJE SMJESTITI PELINJAK?RAZLIKA STACIONARNI I SELEI PELINJAKSTACIONARNI PELNJAK

NE na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvoakih i preraivakih pogona i turistikih objekata tijekom turistike sezone, NE na udaljenosti manjoj od 100 metara zrane linije od autoceste, eljeznike pruge i aerodroma. Izletna strana pri smjetaju pelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, eljeznikoj pruzi i aerodromu.Stacionarni pelinjak mora biti meusobno udaljen najmanje 500 metara zrane linije od stacionarnog pelinjaka koji broji vie od 30 pelinjih zajednica. U sluaju da stacionarni pelinjak broji do 30 pelinjih zajednica doputena udaljenost izmeu dva stacionarna pelinjaka je 200 metara zrane linije. Stacionarni pelinjak ne smije biti postavljen na nain da ometa koridor letenja pelinjih zajednica drugog stacionarnog pelinjaka. Udaljenost izmeu najblieg pelinjaka i registrirane oplodne stanice ne smije biti manja od 2000 metara zrane linije.

Stacionarni pelinjak do 50 pelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuem zemljitu ili javnom putu mora biti udaljen od mee tueg zemljita odnosno ruba puta najmanje 20 metara.Kada stacionarni pelinjak broji od 51 do 100 pelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od mee tueg zemljita najmanje 20 metara. Kada stacionarni pelinjak broji vie od 100 pelinjih zajednica udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta mora biti najmanje 50 metara, a od mee tueg zemljita najmanje 30 metara. Kada je udaljenost stacionarnog pelinjaka u naseljenom mjestu manja od udaljenosti od 20m pelinjak mora biti ograen zatitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta ivica) viom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pelinjaka 2,5 metara dua od ruba izletne strane pelinjaka i postavljena najmanje 10 metara od izletne strane. Kada je udaljenost stacionarnog pelinjaka koji broji od 51 do 100 pelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od udaljenosti od 20m odnosno 50m pelinjak mora biti ograen zatitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta ivica) viom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pelinjaka 4 metara dua od ruba izletne strane pelinjaka i postavljena najmanje 20 metara od izletne strane. Kada je udaljenost stacionarnog pelinjaka koji broji vie od 100 pelinjih zajednica u naseljenom mjestu manja od udaljenosti od 30m odnosno 50m , pelinjak mora biti ograen zatitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta ivica) viom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pelinjaka 7 metara dua od ruba izletne strane pelinjaka i postavljena najmanje 30 metara od izletne strane.

9SELEI PELINJAKPovjerenik je na zahtjev pelara, vlasnika seleeg pelinjaka duan sukladno kapacitetu pasita prije dovoenja pelinjih zajednica dogovoriti njihov smjetaj s vlasnikom odnosno korisnikom zemljita. Ako pelar samostalno dogovori s vlasnikom odnosno korisnikom zemljita smjetaj pelinjih zajednica, duan je o istome obavijestiti Povjerenika u roku od 48 sati od postignutog dogovora.

Nije doputeno postaviti pelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara zrane linije od proizvoakih i preraivakih pogona i turistikih objekata.

Nije doputeno postaviti pelinjak na udaljenosti manjoj od 100 metara zrane linije od autoceste, eljeznikih kolodvora i aerodroma. Izletna strana pri smjetaju pelinjaka ne smije biti okrenuta prema autocesti, eljeznikom kolodvoru i aerodromu. Selei pelinjak mora biti meusobno udaljen najmanje 200 metara zrane linije i najmanje 500 metara zrane linije od stacionarnog pelinjaka koji broji vie od 30 pelinjih zajednica. U sluaju da stacionarni pelinjak broji do 30 pelinjih zajednica doputena udaljenost izmeu seleeg i stacionarnog pelinjaka je 200 metara zrane linije. Selei pelinjak ne smije biti postavljen na nain da ometa koridor letenja pelinjih zajednica stacionarnog pelinjaka i drugih seleih pelinjaka.Meusobna udaljenost izmeu seleeg pelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica mora biti najmanje 2000 metara zrane linije. Iznimno kod intenzivne pae, razmak izmeu seleeg pelinjaka i oplodne stanice za uzgoj matica moe biti i manji, ali ne manji od 500 metara zrane linije.

Udaljenost od izletne strane do ruba javnog puta i mee tueg zemljita mora biti najmanje 20 metara. Kada se radi o stajalitu na kojem e privremeno dovezene pelinje zajednice prezimljavati, zrana udaljenost izmeu stajalita za prezimljavanje i najblieg stacioniranog pelinjaka mora biti najmanje 500 metara.U sluajevima kada pelar postavi pelinjak na nain koji nije doputen, Povjerenik mora takvog pelara upozoriti na uinjeni propust i odrediti mu premjetaj s lokacije na kojoj se nalazi na doputenu lokaciju. Ukoliko pelar ne postupi po uputi Povjerenika, Povjerenik o tome sainjava zapisnik u pet primjeraka, te jedan primjerak dostavlja nadlenom stoarskom inspektoru. Primjerke preostalih zapisnika dostavlja po jedan prema HPS-u, jedan prema pelaru koji je postupio protivno Pravilniku, jedan zadrava za sebe, a jedan primjerak ostaje u arhivi pelarske udruge.

OZNAAVANJE MEDAoznaavanje podrazumijeva bilo koje rijei, podatke, trgovake nazive, nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu a nalaze se na bilo kojoj ambalai, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu;Podaci moraju biti: napisani na hrvatskom jeziku i latininim pismom; lako razumljivi i uoljivi, lako vidljivi, jasno itljivi i neizbrisivi i ne smiju na bilo koji nain biti prikriveni ili isprekidani drugim tekstom ili slikovnim prikazom. Doputeno je viejezino oznaavanje hraneZa oznaavanje zapakirane hrane odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom koji hranu prvi stavlja na trite Za oznaavanje nezapakirane hrane odgovoran je subjekt u poslovanju s hranom koji hranu prodaje krajnjem potroau.Pri oznaavanju zapakirane hrane obvezno je navoenje najmanje sljedeih podataka:1. naziv hrane pod kojim se ista prodaje (u daljnjem tekstu: naziv hrane);2. popis sastojaka;3. koliina odreenih sastojaka ili kategorija sastojaka;4. neto koliina ili koliina punjenja;5. rok trajanja;6. uvjeti uvanja i upotrebe, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane;7. naziv i adresa proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na trite, a registriran je u Republici Hrvatskoj;8. pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navoenja mogao krivo navoditi potroaa o pravom podrijetlu;9. upute za upotrebu gdje je to potrebno radi pravilnog koritenja;10. stvarna alkoholna jakost za pia koja sadre vie od 1,2% vol. alkohola;11. oznaka serije ili lota.

EKOLOKO PELARSTVOEkoloka proizvodnja u RH ureena je:1.Zakonom o provedbi Uredbe Vijea br.834/07 o ekolokoj proizvodnji i oznaavanju ekolokih proizvoda i2.Pravilnikom o ekolokoj proizvodnjiekoloko pelarstvo jo nije dovoljno razvijeno pojedine zemlje su postigle znaajan razvoj u ekolokom pelarstvu poput Brazila (1.mjesto s proizvodnjom od oko 40.000 tona) ili Argentine (2. mjesto) na podruju Europske unije lider je Italija s oko 100.000 certificiranih konica, a slijede je panjolska s oko 57. 600 konica i Bugarska s oko 44. 861 konicom. Znaajan razvoj biljei i Makedonija s ukupno oko 15.000 konica.Tijekom 2010. godine u Hrvatskoj je registrirano ukupno 2.381 konica.

PRAVILA EKOLOKOG PELARASTVA1.SMJETAJ PELINJAKA2.KONICE I MATERIJALI3.LIJEENJE4.PREHRANA PELA5.IENJE

SMJETAJ PELINJAKA Smjetaj pelinjaka mora biti takav da unutar polumjera od 3 km izvore nektara i cvjetnog praha ine uglavnom ekoloki uzgojene kulture i/ili samoniklo bilje i/ili kulture obraene postupcima s malim utjecajem na okoli Nadleno tijelo moe odrediti regije ili podruja koja nisu prihvatljiva za ekoloku pelarsku proizvodnju.KONICE I MATERIJALIKonice se u osnovi izrauju od prirodnih materijala koji ne predstavljaju opasnost za zagaenje okolia ili pelinjih proizvoda.Konice moraju biti obojane samo izvana i to ekolokom bojom i imati to manje metala, a ako je metal nuan- mora biti inox Pelinji vosak za nove satne osnove mora potjecati iz jedinica ekolokog uzgoja. U konicama se mogu koristiti samo prirodni proizvodi kao to su propolis, vosak i biljna ulja.

LIJEENJERadi sprjeavanja pojave bolesti u pelarstvu vano je odabrati odgovarajue pasmine Kako bi se stvorila otpornost na bolesti, mora se poraditi na prevenciji npr: redovito obnavljanje matica, sustavno pregledavanje konica kako bi se otkrila bilo kakva zdravstvena nepravilnost, kontrola mukog potomstva u konicama, dezinfekcija materijala i opreme u redovitim vremenskim razmacima sredstvima koja su dozvoljena u ekolokoj proizvodnji, unitavanje zaraenih materijala ili izvora zarazeUkoliko se pojavi bolest, pelinje zajednice moraju biti odmah lijeene, a ako je potrebno i izdvojene na izolirani pelinjak tijekom lijeenja. Lijeenje pelinjih bolesti treba prije svega temeljiti na uporabi fitoterapeutskih i homeopatskih pripravaka i uporabi biolokih suzbijanja i terapija. U lijeenju varooze doputena je uporaba organskih kiselina (mravlje, mlijene, octene i oksalne) i biljnih tvari (mentol, timol, kamfor i eukaliptusovo ulje). Ako je takvo lijeenje neuinkovito, mogu se uz suglasnost kontrolnog tijela koje kontrolira proizvoaa i uz obvezan nadzor veterinara ili drugih ovlatenih osoba davati lijekovi (alopatski kemijski sintetizirani medicinski proizvodi). Zabranjena je uporaba lijekova u preventivne svrhe.

PREHRANA PELANa kraju proizvodne sezone u konicama trebaju biti ostavljene dostatne zalihe meda i peluda za preivljavanje zime. Umjetna prehrana pelinjih zajednica doputena je u uvjetima kada je ona prijeko potrebna za preivljavanje pela u ekstremnim klimatskim uvjetima, a treba se temeljiti na medu iz ekoloke proizvodnje po mogunosti s iste proizvodne jedinice.samo u rijetkim sluajevima moe se rabiti ekoloki proizveden eerni sirup ili ekoloki dobivena eerna melasa umjesto ekoloki proizvedenog meda, odnosno kada klimatske prilike uvjetuju kristalizaciju meda.Kada je u pitanju umjetna prehrana pela, svaki pelar ima obvezu voditi podatke kako o vrsti proizvoda koji se koristi za takvu prehranu, datumu davanja proizvoda, koliini proizvoda, tako i o pelinjoj zajednici kojoj je takva hrana davana

IENJEienju i dezinfekciji materijala, zgrada i posua koji se koriste u ekolokoj proizvodnji meda mora se posvetiti osobita panja. Sredstva koja se u tu svrhu mogu rabiti su:- kalijev i natrijev sapun,- voda i vodena para,- vapneno mlijeko,- ivo vapno,- natrijev hipoklorit,- natrijev hidroksid,- vodikov peroksid,- limunska, mravlja, octena, mlijena, oksalna kiselina,- alkohol,- formaldehid,- soda bikarbona.