analize • zakonska regulativa • projekti • u fokusu tržišta • sajmovi ...

INFOKOM – broj 54 – decembar/prosinac 2012. 1

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 54 • GODINA V • DECEMBAR/PROSINAC 2012.

InfokomInfokom

ANALIZE • ZAKONSKA REGULATIVA • PROJEKTI • U FOKUSUTRŽIŠTA • SAJMOVI • INTERVJU • PREDSTAVLJAMO • ARBITRAŽA

• BH PRIVREDAISSN 1840-3417

Transportna industrija Bosne i Hercegovine pred novim izazovima • Evropska preduzetnička mreža

WWW.KOMORABIH.BA

2 INFOKOM – broj 54 – decembar/prosinac 2012.

INFOKOMBroj 54decembar/prosinac 2012.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Velibor Peulić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićIgor Gavranprof. dr. Duljko HasićZdravko MarinkovićBoris MarkovićEngin Mešanović

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

4 USLUGE KOMORE Vanjskotrgovinska komora BiH u funkciji privrede

6 AKTIVNOSTI KOMORE

8 TEMA Uklanjanje barijera izvozu iz Bosne i Hercegovine

12 ARBITRAŽNI SUD PRI VTK BIH Brz način rješavanja privrednih sporova

14 ANALIZA Okvir za mjere ekonomske politike u 2013. godini

16 Zabrinjavajuće rastuća nelikvidnost privrede BiH i kako se s njom nositi

18 REGULATIVA Predfinalni korak ka potpunoj liberalizaciji trgovine

20 INTERVJU Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH

22 TRŽIŠTA Posjeta privrednika iz BiH Azerbejdžanu

24 Islamska Republika Pakistan

26 U FOKUSU Zahtjevi tržišta zemalja GCC-a

28 SAJMOVI Zajednički nastup bh. firmi na minhemskom sajmu BAU 2013

29 Bh. namještajci će ponovo izlagati na sajmu IMM 2013 u Kelnu

30 Namještaj iz BiH konkurentan kvalitetom, dizajnom i cijenom

32 REGULATIVA Da li propada industrija piva u BiH?

34 BH PRIVREDA Drvna industrija BiH i u recesiji ostvaruje pozitivne izvozne rezultate

36 TELEKOMUNIKACIJE BiH na 84. mjestu od 142 rangirane države svijeta

38 PROJEKTI Jačanje kapaciteta veterinarskih laboratorija i inspekcija u BiH

39 Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja

40 BH PRIVREDA In vino veritas

41 Transportna industrija BiH pred novim izazovima

42 PROPISI Pripreme transportnih kompanija za promjene ADR 2013

45 Kvalitet kao ključni faktor poslovanja

46 ISTRAŽIVANJE Energetska efikasnost u zemljama zapadnog Balkana

48 PROGRAM Horizon 2020

49 STANDARDI BiH dobila tim eksperata za ISO 26000

50 EUROKOMORA Poslovni plan za Europu

52 EVROPSKA PREDUZETNIČKA MREŽA

54 PREDSTAVLJAMO BH KOMPANIJE

Sadržaj


UvodnikCijenjeni čitaoci,

pedeset četvrtim izdanjem Infokoma zaokružit ćemo petu go-dinu uspješnog rada. U novu, šestu godinu, ulazimo s jedna-kim entuzijazmom i namjerom da budemo još bolji.

Iz broja u broja istražujemo i obrađujemo aktuelne teme i informacije kako bi poslovanje privrednih subjekta u Bosni i Hercegovini, članova Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, bilo jednostavnije i uspješnije.

U ovom izdanju Infokoma očekuju vas brojne zanimljivosti i aktuelnosti. Stručnjaci VTK BiH odabrali su aktualne eko-nomske teme, podsjetili na neke od aktivnosti realiziranih u zemlji i inostranstvu, predstavili neke od brojnih usluga Vanjskotrgovinske komore BiH te najavili aktivnosti planirane za početak 2013. godine.

Vanjskotrgovinska komora BiH se u proteklom razdoblju pokazala kao pouzdan partner nadležnim ministarstvima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, mnogim agencijama i in-stitucijama koje Bosni i Hercegovini, putem različitih projekata, pružaju aktivnu podršku u bržem ekonomskom razvoju i uključivanju u evropske integracije. Kao rezultat toga, očeki-vati je i u godini pred nama niz projekata čiji je cilj povećanje konkurentnosti BiH, odnosno njenih privrednih subjekata, promocija izvoza i ujednačavanje trgovinskog debalansa.

U ime kolektiva Vanjskotrgovinske komore BiH, želim vam sretnu, uspješnu i, u svakom slu-čaju, poslovno mnogo lakšu 2013. godinu. Nadam se da ćete u širokoj lepezi usluga koje naša institucija nudi pronaći neku koja će vam poslovanje olakšati, a vaše rezultate i bilanse učiniti pozitivnijim.

U ime Uređivačkog kolegija,Aida Alić


Poštovani gospodarstvenici,

koristim prigodu da Vam se u ime Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine obratim s pitanjem što je to što VTK BiH može učiniti za Vas u narednoj godini?

Pitanje predstavlja utemeljenje nove filozofije poslovanja i rada VTK BiH s ciljem da sinergija gospodarstvenika i servisa koje pruža VTK BiH bude uspostavljena na dobrobit svih! Budući da je vrijeme u kome živimo takvo da ne trpi improvizacije, uvjeren sam da VTK BiH može odgovoriti izazovima s kojima se suočavamo. Servis gospodarstvenika i mjesto okupljanja, generiranje zahtjeva i upita te transfer ka rješenjima je VTK BiH, a zadaća svih uposlenika je poštivanje činjenice: Gospodarstvenik je najbitniji čimbenik bh. društva.

Suradnja i koordinacija su riječi koje su naprosto iščeznule proteklih godina. Samokritički se suočavamo s propustima koji su bili dio loše svakodnevnice proteklih godina, stoga je naš bu-dući pristup zajedničko sudjelovanje, suradnja i koordinacija sa svim relevantnim unutarnjim, a svakako i povezivanje s vanjskotrgovinskim partnerima, kao naša stalna zadaća.

Da bismo unaprijedili rad VTK BiH, očekujemo od Vas zadatke i upite prema sektorima i služ-bama Komore koji su Vam na usluzi: Sektor za javna dokumenta, Sektor za promidžbu izvoza i međunarodnu suradnju, Sektor za asocijativno udruživanje – Gospodarstvo, Euro info ko-respondentni centar BiH, Sektor za makroekonomski sustav, Sektor prometa i komunikacija, Služba za pravne poslove, Centar za informatiku i statistiku i drugi.

Posredstvom VTK BiH u mogućnosti ste svakodnevno u 52 dvije države svijeta, posredstvom preko 600 partnera, ponuditi svoje usluge i mogućnosti, kao i upitom dobiti povratne informa-cije, osobno ili putem e-komunikacije, web stranice ili e-maila. Tu smo za Vas.

U narednoj godini cijenimo da je prigoda za aktivnije djelovanje putem povjerenstava Parlamenta BiH i resornih ministarstava u cilju poboljšanja ambijenta poslovanja, da ugradimo Vaše zahtjeve u nove ili poboljšamo aktualne zakonske okvire.

Prigoda je za prezentiranje i promidžbu gospodarstvenika na novim tržištima, uspostavu par-tnerskih poveznica s novim tržištima, poboljšanje unutarnjeg ambijenta suradnje i koordinaci-je, ali i da damo doprinos na jačanju konkurentnosti...

Pozivamo Vas da zajedno kreiramo VTK BiH, kao servis gospodarstvenika 21. stoljeća

V.D. GENERALNI SEKRETAR

Ivan Mandić


USLUGE KOMORE

U skladu sa svojim zakonom pro-pisanim aktivnostima, Komora putem svojih nadležnih službi

poslovnoj zajednici nudi:

Pomoć izvoznicima Putem Agencije za promociju izvoza pruža se podrška bh. izvoznicima kako bi održali i povećali svoj izvoz i kreiranju povoljnijeg ambijenta za međunarodnu trgovinu u BiH putem adresiranja i rje-šavanja ključnih pitanja kroz instituciju Izvoznog vijeća BiH. BHEPA privred-nicima pruža informacije o poslovnim mogućnostima na inostranim tržištima, regulativi ciljnih tržišta, sajmovima u inostranstvu, standardima i zahtjevima za pojedine proizvode, strukturi konku-renata itd. Usluge Agencije su i povezi-vanje bh. izvoznika zainteresiranih za pojedina tržišta, planiranje programa razvoja tržišta za određeni sektor pri-vrede na ciljnom tržištu, organiziranje kolektivnog učešća i posjete sajmovima u inostranstvu, izvoznih misija na cilja-na tržišta i izrada promotivnih i eduka-tivnih materijala.

Edukacija za sve Institut za edukaciju (ECOS) dva deset-ljeća djeluje na području profesional-nog osposobljavanja i permanentnog obrazovanja s posebnim naglaskom na poduzetništvo i menadžment. ECOS razvija i promovira poduzetništvo, or-ganizira i realizira konferencije i susrete, povezuje ideje, novac i znanje (tenderi), razvija, promovira i izvodi programe preduzetničkog i menadžerskog os-posobljavanja (seminari - radionice, on-line učenje, licencirana osposoblja-vanja...) te druge škole, radionice i spe-

cijalističke seminare.

DokumentiSektor za javne dokumente izdaje po-tvrde o porijeklu robe, prijedlog odluke za unutrašnju i vanjsku obradu, potvr-du o porijeklu za javne nabavke, ovje-ru ugovora za izvođenje radova u SR Njemačkoj (detašmani), ATA karnet, ovjera ugovora, licenci, faktura i druge ovjere, kao i izdavanje drugih dokume-nata prema zahtjevu korisnika u skladu sa ovlastima Komore.

Transport Sektor za transport i komunikacije servisira bh. privredne subjekte čije se poslovanje bazira na privrednim aktiv-nostima u oblastima transporta i komu-nikacija te promovira i zastupa njihove zajedničke interese na unutrašnjem i međunarodnom planu, iskazane kroz rad udruženja organiziranih pri ovom sektoru. Sektor posebnu pažnju pokla-nja i servisiranju članova udruženja, a naročito u pogledu osiguranja informa-cija o međunarodnim pravilima i legi-slativi, uvjetima za obavljanje međuna-rodnog prijevoza, domaćoj legislativi... Sektor vrši i izdavanje TIR karneta.

Korisni podaci Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine priprema i štampa mje-sečne, kvartalne i godišnje publikacije o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH. U okviru programa domaćih baza poda-taka vodi, sistematizira i dostavlja na upit podatke o robnoj razmjeni sa ino-stranstvom po robama, državama i sek-torima, za BiH, po entitetima, kantoni-ma, regijama i općinama, kao i registar kompanija i Direktorij izvoznika BiH.

Projekti i poslovna saradnja Putem Euro info korespondentnog cen-tra Bosne i Hercegovine (EICC BiH) postali smo članica najveće mreže za po-dršku preduzetništvu u Evropskoj uniji i svijetu - Enterprise Europe Network (Evropska poduzetnička mreža). Centar nudi informacije o programima i pro-jektima Evropske unije, organizira se-minare, radionice i konferencija o pi-tanjima unutrašnjeg tržišta EU, pruža informacije o poslovnim ponudama za saradnju i sl.

Udruživanje članicaSektor privrede organizira rad i aktiv-nosti članova preko strukovnih udru-ženja, grupacija, sekcija i drugih aso-cijacija, zavisno od privredne grane i djelatnosti naših članova. Sektor podsti-če aktivnosti i predlaže mjere za unapre-đenje industrijske kooperacije u zemlji i sa partnerima iz drugih zemalja, prati primjenu odgovarajućih tehničkih stan-darda i drugih potrebnih certifikata za izvoz proizvoda i usluga, prati zakonsku regulativu i pokreće inicijative za do-nošenje i promjenu zakonskih propisa i mjera od interesa za privredu i sarađuje sa nadležnim ministarstvima i institu-cijama, prati dejstvo i predlaže mjere podsticaja razvoja i zaštite domaće pro-izvodnje te učestvuje u radu na otkla-njanju i poboljšanju izvozno-uvoznih barijera svih vrsta u Projektu CEFTA 2006. Sektor organizira i sudjeluje u or-ganizaciji promocije privrede na sajmo-vima, izrađuje promotivne publikacije, analize, prati problematiku preduzeća – članova Komore, organizira tematske rasprave i okrugle stolove...

Ovo su samo neke od usluga koje Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine realizira kao servis privrede Bosne i Hercegovine, a u cilju unapređe-nja uvjeta privređivanja i predstavljanja potencijala privrede BiH. Zainteresirani za usluge Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine više informacija, kao i kontakt podatke, mogu pronaći na zvaničnoj web stranici Komore.

www.komorabih.ba

Vanjskotrgovinska komora BiH u funkciji privrede BiH

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, kao zastupnik interesa svojih članica, svoje usluge i aktivnosti je uskladila sa iskazanim interesima i potrebama privrednika i zahtjevima tržišta. Komora pruža usluge osiguranja poslovnih informacija, zastupanja interesa članica pred nadležnim državnim organima putem asocijativnog udruživanja članica, organizacije promocija i prezentacija, pružanja savjetodavnih usluga, izdavanje dokumenata, arbitraže, predstavljanje bh. privrede u zemlji i inostranstvu...


Poslovni forumiVanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je poslovne susrete privrednika Bosne i Hercegovine sa privrednicima Republike Slovačke i Italije u cilju povezivanje potencijalnih privrednih partnera zemalja radi uspostavljanja trgovinske saradnje, investiranja, kao i industrijsko-tehničkih odnosa.

Poslovni susreti privrednika BiH i Slovačke upriličeni su u okviru zvanične posjete BiH predsjednika Slovačke Ivana Gašparovića, u pratnji slovačkih bizni-smena. Susretima su prisustvovali predstavnici 20 slovačkih i 40 bh. kompanija. Nakon plenarnog dijela susreta, kojem su prisustvovali i predstavnici instituci-ja, resornih ministarstava i komorskog sistema, održani su bilateralni sastanci privrednika.

Na osnovu održanog bilateralnog sastanka predstavnici kompanija EUROFRAME konzorcij iz Slovačke i Eling Inžinjering iz Teslića, uz posredniš-tvo kompanije METRON Ltd iz Bratislave, potpisali su Memorandum o zajed-ničkom nastupu u oblasti energetike. Potpisivanjem Memoranduma kompanije su izrazile saglasnost da pristupe zajedničkom djelovanju na izradi projekata i njihove realizacije iz oblasti energetike: solarna energija, hidropotencijali, vje-trenjače, bio-masa, obnovljivi izvori energije i izgradnja plinovoda u Bosni i Hercegovini.

Susrete privrednika BiH i Italije Vanjskotrgovinska komora BiH organizirala je u saradnji sa Privrednom komorom Milana (PROMOS) i Agencijom za pro-mociju u inostranstvu i internacionalizaciju italijanskih firmi (ICE). Susretima su prisustvovali predstavnici 50 kompanija iz BiH i devet kompanija iz Italije.

Budućnost tekstilne industrije u Evropi - iskustva SR NjemačkeAsocijacija tekstila, odjeće, kože i obuće Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u okviru aktiv-nosti vezanih za pripremu bh. pre-duzeća za poslovanje sa članicama Evropske unije, organizirala je okru-gli stol na temu “Budućnost tekstil-ne i odjevne industrije - iskustva SR Njemačke’’.

Jedan od razloga za organizi-ranje skupa baš sa predstavnici-ma Njemačke bila je činjenica da Njemačka spada među pet glavnih vanjskotrgovinskih partnera BiH, te da bh. tekstilna industrija ostvaru-je značajnu saradnju sa njemačkim partnerima, posebno kada je riječ o obavljanju lohn poslova.

U ime Konfederacije njemačke tekstilne i modne industrije, prezen-taciju je održala Yvonne Hendrych, direktorica predstavništva iz Brisela, koja je svoje predavanje fokusirala na razvoj i inovacije, međunarodnu saradnju, motiviranje mladih za bav-ljenje ovom industrijom i traženje mogućnosti za razvoj ovog sektora. Ona je skrenula pažnju i na činjeni-cu da dosta njemačkih proizvođača tekstilnih i odjevnih predmeta koji su svojevremeno preselili svoje pro-izvodnje u Aziju, danas, zbog porasta cijene transporta i radne snage, pla-nira da istu vrati u Evropu, čime se otvara dodatni prostor za unapređe-nje saradnje i sa BiH partnerima.

Nakon predavanja Yvonne Hendrych upriličeno je predstav-ljanje rezultata istraživanja na temu “Odnos bh. dizajnera i pri-vrede”, a iste je prezentirala prof.dr. Amra Zulfikarpašić, predsjednica Udruženja likovnih umjetnika pri-mijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine. Istraživanje je pokazalo da saradnja između bh. preduzeća i dizajnera nije na zado-voljavajućem nivou i da ista može i treba biti unaprijeđena.

AKTIVNOSTI KOMORE

PriznanjaDoc.dr.sc. Bruno Bojić, predsjednik VTK BiH, u 2012. godini dobio je najviša priznanja, i to: – Zlatnu povelju Linus Pauling sa plaketom i Zlatnu značku, priznanje i povelju Internacionalne lige humanista (za rad i djelovanje u skladu sa strukom, čime je dao neprocjenjiv doprinos u promociji privrednih, na-učnih, kulturnih i drugih vrijednosti demokratskog razvoja BiH i jačanju njenog ugleda u svijetu),– Specijalnu nagradu (karijerna nagrada) za razvoj turizma BiH, priznanje Međunarodnog komiteta turističkog filma, Evropske federacije turističke štampe i Evropskog kluba za turizam – ITCO (za rad i djelovanje u skladu sa strukom, čime je dao doprinos razvoju turizma BiH u svijetu) i– Specijalno priznanje menadžera 2012. godine, priznanje Nezavisne agencije Evropskog udruženja menadžera i časopisa Euromanager (za izuzetan doprinos u radu Vanjskotrgovinske komore i saradnju sa komo-rama u BiH i regionu).


AKTIVNOSTI KOMORE

Info dani za privrednike

Pristupanje Hrvatske EU – Izazovi i šanse za privredu BiHVanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji s entitetskim i kantonalnim privrednim komorama, organizirala je info dane za privred-nike na temu „Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji – Izazovi i šanse za privredu Bosne i Hercegovine” u Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru.

Na događaju su privrednicima pre-zentirane aktuelne teme vezane za izvoz proizvoda biljnog i životinjskog pori-jekla, granične inspekcijske prijelaze (BIP), neophodnost što bržeg usvajanja EU standarda i kreiranja zakonodav-nog okvira i odgovarajuće infrastruk-ture koja bi omogućila izvoz svih pro-izvoda u Hrvatsku i nakon pristupanja Evropskoj uniji.

Govorilo se i o drugim aktivnostima koje se poduzimaju u procesu približa-vanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, poput Zakona o sistemu državne pomoći i CE označavanja, odnosno no-vog bh. tehničkog zakonodavstva koje preuzima EU direktive u oblasti odre-đenih grupa industrijskih proizvoda u zakonodavstvo BiH.

Pored toga, prezentirani su očekiva-ni trendovi u vanjskotrgovinskoj raz-mjeni između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

DIHK-CEFTA PROJEKATZajednički nastup komora na sajmu ZEPS 2012

U sklopu pratećih programa 19. međunarodnog sajam ZEPS 2012 i 9. me-đunarodnog sajma ZEPS Intermetal 2012, na kojem je učestvovalo oko 405 izlagača i suizalagača iz 27 zemalja svijeta, a u okviru DIHK-CEFTA projek-ta, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizirala je nastup komora članica CEFTA 2006 i zajedničko predstavljanje komorskog sistema Bosne i Hercegovine.

Pored zajedničkog predstavljanja privrednih potencijala Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska komora BiH je organizirala i seminar „Kako izvoziti metalne proizvode u Njemačku“ na kojem je predavač ing. Hatto Brener iz Njemačke na vrlo jednostavan način predstavio prisutnim privrednicima način, mogućnosti, ali i potrebu za većim povezivanjem s njemačkim tržištem. Kroz razgovor i konkretna pitanja o porezima, carini, EU regulativi, normama i standardima, marketingu, osnivanju preduzeća u Njemačkoj, pravnom okviru za osnivanje preduzeća, izboru i prilagođavanju proizvoda, zaključeno je da su šanse privrede zemalja regije najveće u koo-peraciji s proizvodima u kojima je najveće učešće rada u cijeni proizvoda. Drugi dio seminara je obuhvatio predavanje i raspravu o deset koraka za unapređenje poslovanja, i to: priprema ugovora, marketinške aktivnosti, pro-dajna dokumenta, dizajniranje proizvoda, određivanje cijene, uvjeti dostave, učešće na sajmovima i izrada budžeta.

Predstavnici privrednih komora članica CEFTA 2006 su tokom međusob-nih razgovora konstatirali da je unaprjeđenje privredne saradnje sa zemlja-ma regije, pored povećanja robne razmjene, realno u organiziranju zajednič-ke proizvodnje, kooperacije, realizaciji zajedničkih projekata, prvenstveno infrastrukturnih i iz oblasti energetike, ekologije, inovacija i dr., kao i kod zajedničkih nastupa na trećim tržištima. Jedna od tema međukomorskih razgovora odnosila se i na efekte ulaska Hrvatske u EU. Naime, ulaskom Hrvatske u EU jedan dio robe iz oblasti agroindustrije Hrvatska će plasirati u zemlje članice CEFTA 2006 s carinama, što je velika šansa za naše proizvo-đače čije će robe time postati konkurentnije nego do sada.

Brojni posjetitelji komorskih štandova dobili su sve neophodne informa-cije, kao i promotivni materijal (katalozi, brošure, CD) i povezani su s po-tencijalnim partnerima u BiH ili s nekom od komora članica CEFTA 2006, a zajednički štand je iskorišten i za organizaciju B2B susreta između zaintere-siranih kompanija iz CEFTA 2006 regije.

VTK BiH i Ekonomski fakultet potpisali Sporazum o saradnji Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Bruno Bojić i dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Željko Šain potpisali su Sporazum o naučno-stručnoj i poslovnoj saradnji dviju institucija.

Na ceremoniji potpisivanja istaknuto je da Sporazum ide u pravcu preporuka i principa EU te da je posebno dobro što je njim predviđen početak rada dva studija, odnosno dvije škole: Studija/škole vanjskotrgovinskog poslova-nja i Studija/škole ekonomske diplomatije. Ocjenjeno je da će rad škola biti od izuzetnog značaja za privre-du, promociju i plasman roba na inostranim tržištima i kreiranje novih radnih mjesta.

Svojim prisustvom ceremoniji, Sporazum su po-držali i šef Odsjeka za ekonomsku diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Mile Sadžak, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Ermina Salkičević-Dizdarević i savjetnik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Lazar Prkačin.


Prepoznavši sve navedene probleme s kojima su domaći izvoznici konstantno suočeni, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, kao jedini autentični zastupnik interesa cijele privrede, a posebno izvoznog sektora, organizirala konferenciju „Uklanjanje barijera izvozu“, koja je održana 23. oktobra 2012. godine u Sarajevu. Na ovom skupu su vodeći domaći izvoznici otvoreno govorili o barijerama i drugim poteškoćama u poslovanju.

Liberalizacija vanjske trgovine putem ugovora o slobodnoj tr-govini i drugih preferencijalnih

aranžmana u prethodnim godinama je rezultirala značajnim promjenama u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine. Ukupan izvoz višestruko je uvećan, pojedini sektori ostvarili su izvanredne pozitivne trendove, ali uve-ćan je i inače prekomjeran uvoz u nekim drugim sektorima. Pojedine izvozne grane su, iako i tehnološki i organiza-cijski unaprijeđene, ostale svedene na uske okvire susjednih zemalja, bez mo-gućnosti izvoza u Evropsku uniju i dru-ga tržišta. Osnovni uzrok takvog stanja jesu brojne vanjske i unutarnje barijere, kojima su ovi izvoznici izloženi.

Naši izvoznici nailaze na brojne teh-ničke, administrativne i druge netarif-ne barijere trgovini (TBT i NTB) koje onemogućavaju naš izvoz, ali jednako tako i unutarnje barijere uzrokovane manjkavostima u vlastitom sistemu. One barijere s kojima se suočavaju u Evropskoj uniji su i najrazumljivije, jer realno sistem infrastrukture kvaliteta u našoj zemlji još uvijek nije potpuno usklađen s onim u Evropskoj uniji (što ne znači da nemamo vrhunskih tije-la za ocjenu usklađenosti koja rade po najvišim evropskim standardima ili da naše institucije iz ove oblasti ne slijede ove standarde, ali proces usklađivanja i ispunjavanja zahtjeva u ovoj oblasti za-htjeva i dosta vremena i koordinacije, a mi zbog opće neefikasnosti nadlež-nih vlasti nedopustivo dugo kasnimo). Mnoge proizvode već odavno uspješno izvozimo u Evropsku uniju i njihov kva-litet je neupitno potvrđen, ali za najveći dio naših prehrambenih proizvoda, po-

sebno animalnog porijekla, potrebno je mnogo rada nadležnih institucija na iz-gradnji jedinstvenog i funkcionalnog si-stema i složenog dokazivanja i provjera da bi Evropska unija prihvatila ovaj naš sistem pouzdanim i sigurnim, odnosno potpuno usklađenim s njihovim zahtje-vima. Do sada smo uspješno zadovoljili sve kriterije za izvoz ribe, a u procesu smo ispunjavanja uvjeta za izvoz meda, jaja i pilećeg mesa i prerađevina, dok će za izvoz većine ostalih proizvoda ani-malnog porijekla trebati više vremena.

Tržište Evropske unije je jedno od najzaštićenijih, a ova zaštita se realizira putem vrlo sofisticiranog sistema za-štitnih mjera, količinskih ograničenja, carinske zaštite, tehničkih i drugih ba-rijera. Naše pristupanje Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) nam je uklonilo jedan dio tih barijera. Iako nam je još ranije bio omogućen bescarinski izvoz mnogih proizvoda, u praksi su ite-kako prisutne prepreke našem izvozu. Ove prepreke su najizraženije u agro-industrijskom sektoru, koji u Evropskoj uniji uživa najjaču zaštitu, a jedini način za njihovo trajno uklanjanje je usklađi-vanje cjelokupnog sistema infrastruk-ture kvaliteta u Bosni i Hercegovini s onim u Evropskoj uniji. Naravno, očita je i (ne)fleksibilnost Evropske unije ovi-sno o vrsti proizvoda, pa tako oni čiji uvoz iz Bosne i Hercegovine je u intere-su njihovih velikih kompanija, posebno sirovine i poluproizvodi, mogu slobod-no da se izvoze, a onima kojima bi mo-gli biti konkurentni i na najzahtjevnijim tržištima se stavljaju najveće zapreke. Zato dominantan udio našeg izvoza u Evropsku uniju imaju proizvodi nižih faza prerade i male dodane vrijednosti,

a većina složenijih izvoznih proizvoda mora se proizvoditi u sistemu tzv. „unu-trašnje obrade“.

Necarinske barijere

Necarinske barijere, kako tehničke tako i administrativne, još su prisutnije na tržištima CEFTA 2006, a najizraženije upravo u Srbiji i Hrvatskoj. Za razli-ku od neželjenih ali često razumljivih prepreka Evropske unije, barijere od strane ovih zemalja ne samo da su naj-većim dijelom potpuno neopravdane već predstavljaju i otvoreno kršenje principa slobodne trgovine definiranih sporazumom CEFTA 2006. Hrvatska u većoj mjeri koristi tehničke barijere, zloupotrebljavajući svoj realno viši ste-pen usklađenosti s Evropskom unijom, dok u Srbiji dominiraju administrativne barijere, ali zajednički rezultat je ote-žavanje ili potpuno onemogućavanje plasmana naših proizvoda. Ove su bari-jere najjače u onim oblastima gdje smo i najkonkurentniji njihovim proizvođa-čima, prije svega agroindustrijskom sek-toru. Među najčešćim barijerama ističu se prekomjerna zadržavanja naše robe na graničnim prijelazima (od nekoliko dana, pa do nekoliko desetina dana), nepriznavanje nalaza, izvještaja i certifi-kata o ispravnosti i kvalitetu naših pro-izvoda i upućivanje uzoraka svakog pa-kovanja svakog proizvoda na dugotrajne i preskupe kontrole (cijena ovih vanred-nih i neopravdanih kontrola je toliko visoka da svaka profitabilnost takvog izvoza biva uništena), i najmanji teh-nički propust u dokumentaciji se koristi kao izgovor za onemogućavanje izvoza, nameću se obaveze u izgledu i sadrža-

Uklanjanje barijera izvozu iz Bosne i Hercegovine

TEMA


ju deklaracija kakve nemaju ni njihovi proizvođači, jednostavno se svjesno i sistemski na sve načine diskriminira i otežava plasman naših proizvoda.

Postojanje spomenutih barijera je-dan je od osnovnih uzroka dugogodiš-njeg enormnog deficita u našoj vanj-skotrgovinskoj razmjeni, pogotovo sa susjednim zemljama i drugim članica-ma CEFTA 2006. Broj proizvoda koji se u ovakvim uvjetima mogu konkurentno izvoziti na ova tržišta je vrlo ograničen te se veliki broj naših proizvođača de-stimulira da i pokuša izvoziti. Time se onemogućava realizacija realnog po-tencijala naše privrede koja može u rav-nopravnim uvjetima ponuditi i mnogo kvalitetnije i konkurentnije proizvode od onih koji trenutno dominiraju i na-šim i susjednim tržištima. Nažalost, naši proizvođači nisu ravnopravni ni na domaćem tržištu, jer naš sistem u bolji položaj stavlja uvoznike i stranu robu, uz poguban utjecaj stranih trgovačkih lanaca.

Smetnja našem većem izvozu u Evropsku uniju nisu same realne neu-sklađenosti mnogih proizvoda s tamoš-njim standardima već i nemogućnost priznavanja usklađenosti i onih koji je potpuno zadovoljavaju. Naime, sama usklađenost ni savršen kvalitet nisu do-voljni, bez priznavanja u Evropskoj uniji, a za priznavanje je u većini oblasti neop-

hodan jedinstven sistem infrastrukture kvaliteta usklađen s ovim standardima. Institut za akreditiranje BiH (BATA) nedavno je potpisao i bilateralni spo-razum (BLA) s Evropskom akreditaci-jom (EA), a akreditirana tijela za ocjenu usklađenosti u Bosni i Hercegovini već sada u svom radu primjenjuju najviše evropske standarde, što je jedan od naj-većih pomaka u odnosu na višegodišnje zaostajanje.

Broj akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti u Bosni i Hercegovini je višestruko manji nego u susjednim ze-mljama, a neusporedivo manji nego u članicama Evropske unije, što je po-sebno izraženo upravo u najpotrebni-jim laboratorijskim kapacitetima. Ipak, i ovaj broj akreditiranih tijela može zadovoljiti veliki dio potreba naše pri-vrede, posebno izvoznika, uz širenje obima akreditacije i svojih kapaciteta. U određenim oblastima, posebno pro-izvodnji neprehrambenih industrijskih proizvoda, proizvođači neophodne cer-tifikate dobijaju od akreditiranih tijela u Evropskoj uniji i prevazilaze barijere tim putem. Također, neovisno o ukupnom nacionalnom sistemu, neke je proizvode dovoljno da sam proizvođač uskladi sa zahtjevima tzv. direktiva novog pristu-pa, ali bez priznatog nacionalnog siste-ma oni nikada neće biti jednako prihva-ćeni i uvijek će biti podvrgavani češćim

kontrolama i provjerama dok se cijeli sistem ne uskladi.

Značajan uzrok aktualnih manjkavo-sti i nerazvijenosti našeg sistema infra-strukture kvaliteta, kašnjenja u preuzi-manju direktiva novog pristupa i drugih propisa Evropske unije i odsustva bilo kakve stimulacije procesu akreditira-nja u Bosni i Hercegovini je u ranije uspostavljenom haotičnom stanju, gdje ogroman broj tijela nedovoljne ili nika-kve kompetentnosti za validnu ocjenu usklađenosti dobio „ovlaštenje“ od stra-ne različitih nižih nivoa vlasti (najče-šće entitetskih ministarstava). Ovakvih „ovlaštenih“ tijela imamo u višestru-ko većem broju od akreditiranih, ali je njihova kompetentnost vrlo upitna i u većini slučajeva nije utemeljena na pro-fesionalnim i stručnim kriterijima koje akreditacija podrazumijeva. Jedini lijek za rješavanje ovog „haosa“ je insistiranje na sistemu akreditiranja kao jedinom validnom za utvrđivanje kompetentno-sti, jer će samo na taj način naš sistem biti izgrađen i ustrojen na pravi način i najskorije se našoj privredi omogućiti nesmetan izvoz na sva tržišta i osigurati našim građanima sigurnost i ispravnost svih uvoznih proizvoda.

Nažalost, nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini naše izvoznike podržava-ju tek simbolično i deklarativno, dok sistemski pristup u tom smjeru apso-

TEMA


1. Vodeći bh. izvoznici su pozdravili održavanje skupa i izrazili nadu da će ovakvi skupovi ishoditi željno očekiva-ne promjene glede statusa izvoznog sektora bh. ekonomije.

2. Odlučeno je da se novi skup izvo-znika održi za tri mjeseca kada će izvo-znicima biti prezentirano što je urađe-no u svezi s njihovim zahtjevima glede uklanjanja barijera (što se može, kako i u kojem roku riješiti).

3. Na skupu su razmotrene brojne barijere izvozu, koje se mogu grupi-rati u četiri temeljne skupine: stepen umreženosti, definiranost pravila dje-lovanja izvoznika, dostatnost resursa i razvijenost komunikacijskih vještina.

4. U vezi s pristupom ino tržištu po-trebno je:

– osigurati bolje informacije o trži-štima putem ekonomske i komercijal-ne diplomacije

– identificirati vodeće izvozne lan-ce vrijednosti bh. ekonomije (u sekto-rima metal, drvo, agro-prehrambeni sektor i sl.) sa svrhom osiguranja pot-pore njihovom razvoju i nastupu na ino tržištu

– popravljati imidž zemlje u inozemstvu

– poboljšati promociju u inozem-stvu (primjerice, receptivni turizam;

prezentacije proizvođača vina u BiH i u inozemstvu), posebice koordinira-nost bh. subjekata (npr. ministarstva, turističke zajednice, izvoznici)

– otežan izvoz zbog ino proce-dura (npr. izvoz herbalnih preparata na UNMIK/Kosovo zbog traženja ra-dioloških analiza na granici od Srbije traje i do sedam dana; nepriznavnje uvoznih dozvola i end user dozvola s područja UNMIK/Kosova, što ote-žava mogućnost dobijanja izvoznih dozvola)

– omogućiti bolji nastup na izvje-snim ino tržištima (npr. osigurati veće izvozne kvote za izvoz ribe u EU, naro-čito u svjetlu ulaska Hrvatske u EU; po-boljšati tretman na ino tržištu spram firmi drugih zemalja koje imaju zaklju-

čene sporazume koji im osiguravaju niže carinske stope, primjerice izvoz papira za cementne vreće u Egipat, gdje EU proizvođači imaju carinsku stopu od 1,25 %, a bh. izvoznici 10 %; osigurati nastup u Rusiji kakav je osi-gurala Srbija itd.)

– poboljšati informatiziranost logistike, osigurati odvijanje kargo prometa

5. U vezi s pravilima nužno je: – donijeti odgovarajuće zakone

koji osiguravaju formalno-pravne uvjete za osiguranje inputa, primje-

lutno izostaje. Pozitivni pomaci u pravom smjeru vidljivi su tek od-nedavno, aktivnijim djelovanjem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje je u saradnji s Vanjskotrgovinskom ko-morom BiH pokrenulo više aktiv-nosti u cilju direktne podrške izvo-znicima. Od posebnog značaja je bio rad na zaključenju sporazuma o uzajamnom priznavanju izvještaja akreditiranih tijela za ocjenu uskla-đenosti sa Srbijom i Hrvatskom, ko-jim bi se eliminirala većina aktuel-nih netarifnih barijera ovih država, čiji je rezultat potpisan i implemen-tiran Protokol sa Srbijom (potrebno ga je dodatno proširiti i dopuniti, ali već sada daje dobre rezultate), usklađivanje Carinske tarife BiH sa tarifnim stopama u Evropskoj uniji za uvozne komponente izvan EU, što će omogućiti značajne uštede i konkurentnu proizvodnju i izvoz brojnim domaćim firmama iz tek-stilne, metalske i autoindustrije. Konačno, nakon višegodišnjeg kaš-njenja, uočljivi su pozitivni pomaci u djelovanju nekih naših institucija, pa je usvojen i tzv. „higijenski pa-ket“ propisa, ali sistemska podrška još uvijek nije dovoljna, a raznovr-sni poticaji privredi koji se mjere stotinama miliona, pa i milijardama KM, u susjednim zemljama u našim uvjetima se svode na simbolične iznose. Potrebno je uraditi mnogo više, ali iskazana spremnost nadlež-nog ministarstva, parlamentarnih komisija i drugih institucija da u saradnji s Vanjskotrgovinskom ko-morom BiH kreira rješenja kojim će se podržati privredi konkret-nim mjerama i aktivnostima ipak je ohrabrujuća. Naravno, ona mora biti sistemska, a ne da paralelno privreda u nekim segmentima ima izvanrednu podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih od-nosa BiH a u drugim otvorenu op-strukciju i nespremnost da se zaštiti od očiglednog prekomjernog uvoza i ogromne štete koja joj se godina-ma nanosi (slučaj prekomjernog uvoza piva zbog kojeg je Grupacija pivarske industrije podnijela za-htjev za primjenu zaštitnih mjera, a koji je neopravdano odbijen i ak-tualne pozitivne promjene u smislu prihvaćanja prijedloga za izmjenu Zakona o akcizama BiH vezanim za istu industriju).

ZAKLJUČCI

11INFOKOM – broj 54 – decembar/prosinac 2012.

rice Zakon o šumama ili djelovanje izvjesnih sektora npr. Zakon o vinu; nemogućnost korištenja alternativ-nog goriva u BiH, bolju usklađenost s bh. praksom (primjerice, kod odla-ganja otpada životinjskog porijekla) i EU zakonodavstvom (npr. odluka Evropskog parlamenta i Vijeća o zajed-ničkom okviru za trgovanje proizvoda br. 768/2008/EZ, Uredba Evropskog parlamenta i Vijeća br. 765/2008 – za-htjevi za akreditaciju i nadzor nad tr-žištem; Uredba Evropskog parlamenta i Vijeća br. 764/2008 – međusobno priznavanje tehničkih propisa između zemalja članica)

– pojednostavljivati administrativ-ne procedure (carinskih npr. pokrenuti inicijativu za izmjenu pravilnika o do-kazivanju istupa robe iz BiH; uvoznih, bankarskih kod razvojnih banaka; po-jednostaviti izvozne procedure npr. rokovi dobijanja izvoznih dozvola, nemogućnosti dobijanja izvozničkog broja; određivanja količina koje se smiju izvoziti na određenim granič-nim prijelazima; otkloniti problem koji se javljaju kod neredovitih aktivnosti (povrat robe na popravku; uvoz stroje-va na određeno vrijeme); neprihvata-nje carinjenja roba s EU obrascima iz općina koje ne pripadaju Sarajevu ili Banjoj Luci; pojednostavljivanje dobi-vanja bh. vize za poslovne svrhe (MIP))

– poboljšati djelovanje fiskalnog sektora (ukidanje svih carina za izvo-znike koji rade po proceduri uvoza radi izvoza; smanjenje ili ukidanje carina na uvoz sirovina, ukidanje poreza na uvoz sirovina; nepotrebnost carinskih garancija, nesubvencioniranje izvoza, nedestimuliranje pojedinih vrsta uvo-za, npr. piva; poboljšati učinkovitost postojećih izvoznih poticaja (dijeliti ih prema veličini ostvarenog izvoza, po-boljšati transparentnost davanja)

– poboljšati certificiranost (C/CE znak, nepriznavanje bh. certifikata; mogućnost dobivanja certifikata samo u drugoj državi, visoka cijena certifika-cije; certificiranost domaćih subjekata, npr. javnih šumskih poduzeća i kom-panija za preradu drveta) i akreditira-nost (osigurati akreditirane laboratori-je i laboratorijska dokumenta)

– dosljedno provoditi odredbe ugovora o CEFTA-i

– povećati efikasnost javne admi-nistracije, posebice

– Uprave za indirektno oporeziva-nje glede carinske službe i po-

vrata PDV-a – Ureda za veterinarstvo glede ne-

usklađenost njenih dokumenata s uredima drugih zemalja, ne-mogućnost dobijana certifikata za želatin; kašnjenje uvođenja monitoringa za krompir, sanitar-ni pregledi

– koordiniranje djelovanje carin-skih organa i organa granične policije

– kraće zadržavanje vozila na granici

– smanjiti preučestalost inspekcij-skih kontrola (poreznih, ekološ-kih, vodnih, radnih i sl.)

– osigurati bolju i fer konkurenci-ju na bh. tržištu (monopolski položaj dobavljača; bolja zaštita od nekvali-tetnog uvoza u BiH (unatoč zakonskoj obavezi uvoznici u velikoj mjeri ne cer-tificiraju svoje proizvode u bh. institu-cijama), osigurati kontrolu uvoza vina u BiH, regulirati tržište trupaca)

6. U vezi s resursima nužno je: – osigurati inpute proizvodnje za

proizvođače-izvoznike (sirovine po-put trupaca, energiju za proizvodnju aluminija, poticaje za uzgoj vinove loze i sl.)

– osigurati bolje finansiranje izvo-za (finansiranje nabave inputa; desti-mulirati izvoz inputa, primjerice trupa-ca; subvencioniranje kamata; kreditne linije za finansiranje izvoza kod razvoj-nih banaka, adekvatnije djelovanje IGA-e)

– formirati državnu banku za po-državanje izvoza (formiranje kreditnih linija za pripreme izvoza i izvoza, izda-vanje garancija, servisiranje izvoznika)

– utemeljiti bh. brodsku kompani-ju (posebice riječnu)

– osigurati bolje vještine i veća znanja

– pomoći na uklanjanju komuni-kacijskih barijera (jezik, elektronsko komuniciranje i sl.)

– poraditi na smanjenju transpor-tnih troškova poradi udaljenosti ma-njih mjesta od zbirnih centara za tran-sport (npr. Bileća)

7. Vanjskotrgovinska komora BiH će u aktivnostima uklanjanja barijera usko sarađivati s Ministarstvom vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa radi lakšeg ostvarivanja kontakata s odnosnim bh. institucijama.

Ni izvoznicima ni cjelokupnoj privredi nema perspektive razvoja bez drastičnog poboljšanja posto-jećih uvjeta poslovanja u Bosni i Hercegovini, koji ne omogućavaju ni djelomično iskorištavanje svih naših objektivno impozantnih pri-vrednih potencijala.

„Uklanjanje barijera izvozu“

Prepoznavši sve navedene probleme s kojima su domaći izvoznici kon-stantno suočeni, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, kao jedini autentični zastupnik interesa cijele privrede, a posebno izvoznog sektora, organizirala konferenciju „Uklanjanje barijera izvozu“, koja je održana 23. oktobra 2012. godine u Sarajevu. Na ovom skupu su vodeći domaći izvoznici otvoreno govorili o barijerama i drugim poteškoća-ma u poslovanju, a osigurano je prisustvo i potpora predstavnika relevantnih domaćih, koji su tako odmah dobili i „zadatke“ za svoj rad. Rezultati su već vidljivi, jer su u periodu koji je uslijedio odmah po-krenute brojne aktivnosti, a svakako je najznačajnije konačno usvajanje tzv. ‘’higijenskog paketa’’ propisa vezanih za agroindustrijski sektor te zajednička priprema svojevrsne platforme za djelovanje na sistem-skom rješavanju problema barije-ra, u saradnji Vanjskotrgovinske komore BiH i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Najveći je pomak što je Vanjskotrgovinska komora BiH svoju zakonsku ulogu na najkon-kretniji način implementirala i povezala privredu i institucije te pokrenula akciju za poboljšanje njihovih uvjeta poslovanja. Ovakve aktivnosti već su poduzete i u sekto-ru prijevoza, a poduzimaju se i po-duzimat će se i u ostalima, u okviru nove strategije djelovanja Komore u interesu svojih članica i cjelokupne privrede Bosne i Hercegovine.

Igor Gavran, dipl. oec.


Arbitražni sud je nezavisan organ, samostalan u svom radu i odlučivanju. Arbitraža je nadležna za rješavanje

sporova koji ispunjavaju sljedeće uvjete:1. da se radi o trgovačkom sporu u kojem stranke mogu slo-

bodno disponirati predmetom spora, gdje Arbitraža može, na zahtjev jedne ili obje stranke, da posreduje radi mirenja,

2. da za tu vrstu spora nije predviđena isključiva nadležnost redovnog suda,

3. da su se stranke sporazumjele o nadležnosti Arbitraže.

Zašto arbitraža?

Arbitraža (izabrano suđenje) je alternativni način rješava-nja sporova pred trećim, nezavisnim i nepristranim tijelom (Arbitražni sud) čija se nadležnost izvodi iz volje stranaka i koje je ovlašteno donijeti za stranke obavezujuću odluku. Arbitraža se temelji na volji stranaka, a ne na ovlasti države.

Stranke imaju široka ovlaštenja u izboru arbitara. Lista ar-bitara na kojoj se nalaze domaći i strani arbitri sa specijalizi-ranim znanjima iz određene oblasti prava i poslovnih odnosa predstavlja garanciju kvaliteta arbitriranja.

Postupak je fleksibilan, neformalan i jednostepen. Postupak nije javan. Bez pristanka stranaka ne može se otkriti njihov identitet, rasprave se održavaju samo uz prisustvo stranaka i od njih ovlaštenih lica, a arbitražne odluke se ne objavljuju.

Postupak je brz i efikasan, a dužina trajanja postupka je maksimalno do godinu dana od momenta konstituiranja Arbitražnog vijeća ili izbora arbitra pojedinca.

Arbitražna presuda je konačna i na nju se ne može žaliti. Ona ima snagu pravosnažne presude redovnog suda.

Ko su arbitri?

Arbitri mogu biti domaći i strani državljani. Arbitražni sud pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH ima dvije liste arbitara, i

to: – Listu arbitara Arbitražnog suda u kojem barem jedna

strana ima sjedište, odnosno boravište na području druge države,

– Listu arbitara Arbitražnog suda u kojem obje stra-ne imaju sjedište, odnosno boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Lista arbitara se usvaja na period od četiri godine, sa mo-gućnošću izmjena i obnovom mandata. Prilikom utvrđivanja listi arbitara vodi se računa da to budu visokostručne osobe koje posjeduju specijalizirana znanja iz određene oblasti pra-va i poslovnih odnosa.

Brz način rješavanja privrednih sporova

Pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, kao instituciji čija je osnovna uloga da zastupa i štiti interese privrednih subjekata, postoji Arbitražni sud koji je nadležan za arbitražno rješavanje sporova u privrednim i drugim imovinsko-pravnim stvarima. U odnosu na redovni sudski postupak, postupak pred Arbitražnim sudom je jeftiniji, brži, neposredniji, manje formalan i kao takav preporučljiv.

Preporučena klauzula u ugovorima„Stranke su saglasne da svaki spor u vezi zaključenog ugovora bude konačno riješen od strane Arbitražnog suda pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine uz primjenu Pravilnika o organizaciji i radu Arbitražnog suda.“

ARBITRAŽNI SUD PRI VTK BiH

INFOKOM – broj 54 – decembar/prosinac 2012.

Bh. kompanije učestvovale u humanitarnim akcijama Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u sarad-nji s Ministarstvom vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, organizirala je prikupljanje i transport proizvoda iz naše zemlje za humanitarne akcije u Briselu, Varšavi, Budimpešti i Ljubljani. Bila je ovo izuzetna prilika da se predstavi i promovira dio baštine, tradicionalna hrana, piće i drugi proizvodi iz BiH i time učestvuje u pažnje vri-jednim humanitarnim aktivnostima.

Bh. kompanije učestvovale su na NATO Charity Bazaaru 2012 koji su u sjedištu NATO-a u Briselu organizirali pri-padnici Misije Bosne i Hercegovine pri NATO-u i članovi njihovih porodica, 5. međunarodnom dobrotvornom bazaru u Varšavi koji su organizirale supruge šefova misija (SHOM) te 2. diplomatskom sajmu u Budimpešti, u orga-nizaciji Udruženja supružnika diplomata (DSB) i 19. me-đunarodnom dobrotvornom bazaru koji je organiziralo Slovenačko međunarodno udruženje žena (SILA).

Veliki broj posjetitelja, uključujući članove diplomatskog kora, strane diplomate te uvažene ličnosti iz političkog, poslovnog i kulturnog života zemalja u kojima su orga-nizirane humanitarne akcije, pokazao je zavidan interes za izložene proizvode kao i turističku ponudu Bosne i Hercegovine.

U humanitarnim akcijama, između ostalih, učestvovale su bh. kompanije Ekor Komerc d.o.o. iz Zenice, Alma Ras iz Olova, Klas iz Sarajeva, vinarije Andrija iz Čitluka, Tvrdoš iz Trebinja, Carski Vinogradi iz Mostara i Podrum Grge Vasilija iz Međugorja, Vispak iz Visokog, mljekare Meggle iz Bihaća i Milkos iz Sarajeva, Krin d.o.o. Zenica, Faveda d.o.o. Sarajevo i Velvet trade Sarajevo.

Sredstva prikupljena tokom humanitarnih akcija bit će dodijeljena za odabrane humanitarne projekte u zemlja-ma gdje su održane akcije. NATO Charity Bazaar 2012 je, pored 22 druga, odabrao i dva projekta iz Bosne i Hercegovine: Udruženje građana - Budućnost iz Modriče i Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka iz Sarajeva, koji su ušli u najuži izbor nagrađenih.

13

Na trenutno važećoj listi arbitara Arbitražnog suda pri Komori u kojem barem jedna strana ima sjedište, odno-sno boravište na području druge države, zastupljeno je 75% arbitara sa područja Bosne i Hercegovine i 25% arbi-tara sa područja druge države.

Arbitar mora biti nezavisan i nepristrasan u odnosu na svaku od stranaka. Lice koje bi moglo biti imenovano za arbitra pismeno izjavljuje da se prihvata dužnosti i treba da saopći svaku okolnost koja bi mogla izazvati opravda-nu sumnju u njegovu nepristrasnost i nezavisnost.

Troškovi arbitraže

Za provođenje postupka mirenja i arbitražnog postup-ka pred Arbitražom plaća se, na ime administrativnih troškova:

– za vrijednost spora do 25.000,00 € iznos od 150,00 €, – za vrijednost spora preko 25.000,00 € iznos od 30%

honorara arbitra.

Arbitri imaju pravo na honorar prema sljedećoj tabeli:

Vrijednost predmeta spora (od – do) u €

Honorar arbitrima – iznos u € - osnovica (C) i po-stotak (D) za svotu iznad A

Od – A Do – B Osnovica (C) % - D25.000 200

25.000 50.000 250 350.000 100.000 1.500 2100.000 250.000 3.000 1250.000 500.000 5.000 0,8500.000 1.000.000 7.000 0,31.000.000 na više 10.000 0,2

Honorar arbitrima podrazumijeva iznos koji se plaća arbitrima za njihov rad, s tim da u slučaju kada odlučuje Arbitražno vijeće iznos iz tabele pod tačkom 2. se množi brojem arbitara. Honorar predsjednika arbitraže i hono-rar arbitra pojedinca uvećava se za 20% u odnosu na iznos utvrđen za arbitra.

Više informacija o Arbitražnom sudu zainteresirani mogu dobiti u Službi za pravne poslove Vanjskotrgovinske komore BiH putem e-maila [email protected] i/ili [email protected].

Pripremile: Sabrina Teskeredžić i Belma Šabić

Akti Arbitražnog suda Sporove koji su mu povjereni, Arbitražni sud rješava u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i radu Arbitražnog suda, Tarifama troškova arbitraže, Listom arbitara Arbitražnog suda pri VTK-u BiH u kojem barem jedna strana ima sjedište, odnosno boravište na području druge države, te Listom arbitara Arbitražnog suda pri VTK-u BiH u kojem obje strane imaju sjedište, odnosno boravište na teritoriji Bosne i Hercegovine. Svi akti Suda dostupni su na zvaničnoj stranici Vanjskotrgovinske ko-more BiH (www.komorabih.ba).

ARBITRAŽNI SUD PRI VTK BiH


Usporavanje privrednog rasta, posebno u zemljama Evropske unije, ima direktan negativan

utjecaj na netransformiranu privredu Bosne i Hercegovine. Ovakva nega-tivna međunarodna kretanja Bosnu i Hercegovinu suočavaju sa dugoročnim rizicima, kao što su:

– nizak nivo izvoza uslijed utjecaja eksternih faktora na izvoznu tražnju, a time i privrednog rasta;

– nizak nivo priliva stranih direk-tnih investicija, rast cijena kapitala i otežano zaduživanje realnog sektora i države jer je Bosna i Hercegovina viso-ko zavisna od uvoza kapitala;

– dominantno prisustvo banaka čije su centrale u zemljama eurozone koje su pogođene dužničkom krizom, dodatno može doprinijeti prenošenju krize na Bosnu i Hercegovinu;

– visoka javna potrošnja i njena ne-odgovarajuća struktura, kao i sve veća zaduženost države.

Prisustvo ovih rizika direktno utječe na ekonomski rast i zaposlenost, kao i finansijsku stabilnost. Globalna kriza samo je iznijela na površinu decenij-ske strukturne probleme bh. privrede i društva. Izostanak blagovremenih eko-nomskih i strukturnih reformi kumuli-rao je duboke strukturne probleme na svim nivoima. Dosadašnji pokušaji da se zaduživanjem osigura funkcioniranje sistema rezultirali su dolaskom na gra-nicu prezaduženosti i države i privrede i povećanja rizika servisiranja obaveza i države i privrede.

Negativni trendovi prisutni u 2011. zadržani su i u 2012. godini, a u odnosu na isti period prethodne godine došlo je do realnog pada BDP-a, industrijske proizvodnje, smanjenja izvoza, rasta vanjskotrgovinskog deficita i smanje-nja zaposlenosti. To ukazuje na to da će naredna godina biti puna izazova i da je potrebno sve aktivnosti usmjeriti na smanjivanje javne potrošnje, održanje makroekonomske stabilnosti i ekonom-ski oporavak.

Nelikvidnost u privredi Bosne i Hercegovine predstavlja rak-ranu koja prijeti kolapsu. Sada svako svakome duguje, jer firme redovne platiše bez obrtnih sredstava u vidu kredita i same postaju dužnici čime se stvara lančana reakcija. Pri blokiranju računa zbog neplaćanja obavezan prioritet imaju banke i poreske uprave, pa tek onda privrednici.

Neplaćanje dugova ugrožava poslo-vanje mnogih do jučer prosperitetnih preduzeća, a uz kamatne stope veće od 10% sve više preduzeća ne može vraćati ni postojeće kredite, a kamoli podiza-ti nove. Prema podacima objavljenim za novembar 2012. godine, blokirani su računi 58.054 poslovna subjekta iz Bosne i Hercegovine. Prema popisu koji je objavila Centralna banka BiH, 35.693 poslovna subjekta u BiH imaju blokiran barem jedan bankovni račun. Privredna aktivnost u BiH snažno opada, poseb-no od druge polovine prošle godine. Rezultat toga je gašenje kompanija, ne-mogućnost izvršenja obaveza pojedinih

preduzeća i kao posljedica takvog stanja na kraju blokiranje njihovih računa. Jedan od najvećih problema jesu pri-spjele a neizmirene obaveze, uglavnom prema državi (po osnovu indirektnih i direktnih poreza), ali i prema radnici-ma, dobavljačima i drugima.

Ekonomske mjere za ublažavanje problema nelikvidnosti mogu ići u dva pravca: Prvi čini mjera koja direktno utječe na povećanje likvidnosti putem povoljnih kredita privredi. Druga gru-pa ekonomskih mjera za ublažavanje problema nelikvidnosti mogla bi obu-hvatiti nekoliko ključnih koraka koji imaju indirektan efekat na ublažavanje ovih problema, a tu spadaju: subvencio-niranje dijela kamatne stope na kredite za likvidnost, reprogram dugova, pri-vremena konverzija dugova u kapital i multilateralna kompenzacija.

Polaznu osnovu u oživljavanju pri-vrednih aktivnosti činili bi potezi na po-dizanju konkurentnosti privrede Bosne i Hercegovine. Konkurentnost se može popraviti stvaranjem uvjeta za otvore-niju trgovinu i investicije, poboljšanje efikasnosti i produktivnosti. Bosna i Hercegovina je zemlja s najnižom efika-snošću i slabom produktivnošću. S dru-ge strane, podaci govore da su smanjenje investicija i pogoršanje naplate najčešće i najteže posljedice krize koja će se naj-vjerovatnije protegnuti i kroz 2013., pa i kroz 2014. godinu. Ekonomska kriza u Bosni i Hercegovini je najviše pogodi-la građevinsku industriju, proizvođače automobilskih dijelova te trgovce auto-

Okvir za mjere ekonomske politike u 2013. godiniMakroekonomski okvir za narednu 2013. godinu mora biti zasnovan na otklanjanju ključnih dispariteta, prisutnih između ukupne proizvodnje i potrošnje, domaće štednje i nivoa neophodnih investicija, uvoza i izvoza koji stvara jaz koji se pokriva zaduživanjem, razvijenih i nerazvijenih regija, odnosa između aktivnog i izdržavanog stanovništva, broja zaposlenih i nezaposlenih, broja zaposlenih u administraciji i proizvodnom sektoru, kao i odnosa broja zaposlenih i broja penzionera.

Piše: Prof. dr. Duljko Hasić

ANALIZA


mobilima, dok su utjecaj krize najmanje osjetili farmaceutska industrija i zdrav-stvo te energetski i komunalni sektor.

Na lošu situaciju u BiH ponajviše su utjecali neefikasni i visoki troškovi vlasti, loši zakoni i raširena korupcija. Odgovornost za ove probleme ne snosi samo globalna recesija nego nadležne institucije vlasti koje su svojim greška-ma i inertnošću kreirale vrlo nepovolj-no poslovno okruženje i onemogućile domaćim proizvođačima ravnopravan položaj na domaćem i stranom tržištu. Ključni problemi i dalje su nizak nivo proizvodnje, posebno one izvozno kon-kurentne, i loša struktura bh. izvoza, koju karakterizira izvoz sirovina i po-luproizvoda, a manje gotovih, finalnih proizvoda.

Problem prekomjernog uvoza i, s tim u vezi, ogromnog trgovinskog deficita, nije moguće riješiti nikakvim palija-tivnim mjerama. Rješavanje, odnosno njegovo ublažavanje, zahtijeva sistem-ski i sveobuhvatan pristup ovom pita-nju. Prije svega, nužno je nastaviti sa dosljednim provođenjem privrednih i političkih reformi i usklađivanjem bh. propisa sa propisima Evropske unije, stalno jačati institucionalni okvir BiH kako bi se uklonile prepreke koje stoje na njenom putu ka evropskim integra-cijama, odnosno kako bi se osigurao i omogućio lakši pristup naših roba tr-žištu Evropske unije uz primjenu do-nesenih zakona i podzakonskih akata. Država mora pružiti podršku svojoj izvozno orijentiranoj industriji i trgovi-ni sa ciljem da se poveća udio u izvozu tehničkih, industrijskih i prehrambenih proizvoda, te smanji udio sirovina i po-luproizvoda. Prioritet treba biti ukida-nje tehničkih barijera trgovini za robe iz Bosne i Hercegovine putem preuzima-nja i provođenja tehničkih propisa EU i izgradnja sistema ocjenjivanja uskla-đenosti (akreditiranje, standardizacija, mjeriteljstvo, ispitivanje i certificiranje). U tom cilju u BiH treba izgraditi sistem besplatne ili po pristupačnim cijenama pružene obuke i konsultacija u kompa-nijama za provođenje tehničkih propisa i standarda EU.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine – Institut za edukaciju pri-prema sveobuhvatan program edukaci-je privrednika za narednu 2013. godinu kako bi privrednim subjektima, prven-stveno izvozno orijentiranim, pomogla u ovim poslovima.

Ključni uvjeti za napredak u oblasti privrede i uspješne ekonomske saradnje

s EU predstavljaju intenziviranje privat-nih, a posebno ino investicija, uz uskla-đivanje legislative i preuzimanje eko-nomskog suvereniteta od strane države Bosne i Hercegovine. Kao ključno, po-stavlja se pitanje kako biti dio evropskih integracija ako nema integracija unutar vlastitih granica?

Zato je potrebno poduzeti hitne mje-re koje će zaustaviti daljnji pad ekonom-ske aktivnosti i stvoriti preduvjete za neodložne strukturne i sistemske refor-me u cilju osiguranja makroekonomske stabilnosti kako bi se izbjegli rizici da se ponovo pod izgovorom krize odlože ne-ophodne reforme.

Prioriteti su: rješavanje problema nelikvidnosti i uspostavljanje finansij-ske discipline, stvaranje uvjeta za jaču kreditnu aktivnost prema privredi i snižavanje cijena kapitala, povećanje in-vesticija u infrastrukture koje angažuju domaću privredu, proizvodnja namije-njena izvozu, poljoprivreda i energeti-ka, smanjenje troškova poslovanja kroz ukidanje nepotrebnih administrativnih procedura, ukidanje ili smanjenje poje-dinih parafiskalnih nameta, donošenje programa reforme inspekcija i prevo-đenje sive ekonomije u legalne tokove i povećanje efikasnosti javnih nabavki. U kratkom roku, što je prije moguće, Bosna i Hercegovina mora smanjiti jav-ne rashode, i to upravo one najveće, tj. plaće u javnom sektoru i socijalne na-knade koje iznose 80% ukupnih držav-nih rashoda. Gomilanje daljnjih dugova u doba vrlo skupog kapitala krajnje je neodgovorno prema budućim, brojča-no sve manjim generacijama poreskih obveznika.

Dugoročno, cilj treba da bude dosti-zanje godišnje stope rasta od oko 4-5% u uvjetima makroekonomske stabilno-sti. Za ostvarenje ovog cilja neophodno je sljedeće:

– konsolidacija javnih finansija, smanjenje javne potrošnje do nivoa zemalja na sličnom stepenu razvoja, tj. na učešće od oko 35% BDP-a, kao i promjena strukture javne potrošnje. To

praktično podrazumijeva izgradnju no-vog koncepta države primjerenog finan-sijskim mogućnostima privrede,

– reforma javnog sektora čiji su pri-oriteti: penzioni sistem, sistem zdrav-stvenog osiguranja, javna preduzeća u pogledu depolitizacije i profesionalnog upravljanja a u cilju povećanja efikasno-sti i monitoringa troškova, kao i kontrola rasta plaća zaposlenih u administraciji,

– kompletirati regulativu i izgra-diti infrastrukturu za privatno javno partnerstvo i koncesije, s obzirom na nisku efikasnost, zastarjelu i nerazvije-nu infrastrukturu, nisku produktivnost javnih preduzeća i javnih komunalnih preduzeća u cilju stvaranja uvjeta za efi-kasnije investiranje u javni sektor,

– poreska reforma koja bi uskladila poresko opterećenje sa ekonomskom snagom poreskih obveznika, kao i sma-njenje troškova kroz reformu poreskih postupka i poreske administracije,

– reforma tržišta rada i povećanje mobilnosti radne snage, kao i reforma obrazovanja i njegovo stavljanje u funk-ciju ekonomske politike i potreba tržišta rada.

U dugom roku, vlasti Bosne i Hercegovine se moraju usredotočiti na strukturne reforme u zapošljavanju, otpuštanju i nagrađivanju zaposlenih u javnom sektoru te na reforme socijalne zaštite, zdravstva, obrazovanja, penzija, državnih potpora, lokalne i regionalne samouprave. Država također mora bolje planirati svoje finansije, prestati ih vodi-ti od danas do sutra i prekinuti s popu-štanjem pritiscima različitih interesnih skupina. Kratkoročna smanjenja javnih rashoda neće biti dovoljna bez dugoroč-nih reformi.

Da bi se ublažio ovaj negativni trend, ne ulazeći u probleme koji su od rani-je prisutni a ne rješavaju se, kao što su: nedostatak jasne vizije razvoja industri-je BiH, odnosno, nedostatak strategije razvoja, neujednačenost poreza i dopri-nosa na cijelom području BiH, nedosta-tak ekonomske politike nejedinstvenog ekonomskog prostora i tako dalje, ne-ophodno je da država, odnosno vlade svih nivoa, ponude, prije svega, jeftinije kredite za investiranje i praćenje proi-zvodnje, poticaj izvoza, smanjenje pore-za i doprinosa, izmjenu carinskih tarifa i pravila porijekla. Svi ovi potezi morali bi biti definirani jednim godišnjim eko-nomskim planom zvanim ‘’Mjere eko-nomske politike’’.

ANALIZA


Država, kao subjekt izgradnje privredno-sistemskog ambi-jenta, skoro da ne čini ništa na

ovom planu. Ona je zapravo tolerirajući višegodišnju aktuelnu praksu neplaća-nja značajnog iznosa poreskih obaveza od strane velikog broja povlaštenih su-bjekata podstakla postojeću finansijsku nedisciplinu. Značajnim otpisom nena-plaćenih poreskih obaveza polovinom 2012. godine u Federaciji BiH dodatno je diskriminirala odgovorne subjekte koji su svoje poreske obaveze uredno izmirivali. U ovakvoj haotičnoj situa-ciji, kojoj se u političkoj trgovini pozi-cijama, tj. „foteljama“ uskoro ne nazire kraj, odgovornim i fer i korektnim subjektima kao učesnicima kupo-prodajnih robno-novčanih odno-sa ostaju na raspolaganju slijedeće mogućnosti koje ne zavise od volje države, tj. koje su u njihovoj isklju-čivoj nadležnosti:a) Da koristeći mjesečne ažurira-

ne izvještaje Centralne banke Bosne i Hercegovine o blokira-nim računima, koji su prvi put objavljeni 2. novembra 2012. godine, izbjegavaju robno-nov-čane transakcije s nelikvidnim partnerima;

b) Da u međusobnim poslovnim transakcijama s provjerenim partnerima koriste asignaciju,

cesiju i kompenzaciju kao savreme-ne nenovčane instrumente izmirenja međusobnih obaveza i potraživanja, o kojima će biti više riječi u nastav-cima serijala na temu nelikvidnosti privrede Bosne i Hercegovine.

Rastuća nelikvidnost privrede Bosne i Hercegovine kao “problem broj 1”

Zakonski propisi i dobra poslovna praksa fer i korektnih, tj. pouzdanih poslovnih partnera zahtijevaju plaćanje obaveza u rokovima njihova dospijeća. Nerealne razvojne ambicije i neprimje-

njivanje zahtjeva pravila finansiranja, prezaduženost i insolventnost, tržišni poremećaji i pad prihoda, poslovanje s gubicima, smanjenje kapitala i nelikvid-nost kupaca i ostalih dužnika, niske za-konske sankcije za neplatiše i neefikasni sudovi u slučajevima prinudnih naplata ugrožavaju likvidnost i vremenom do-vode do nelikvidnosti. Nelikvidnost kao nesposobnost plaćanja obaveza u ro-kovima njihova dospijeća dalje dovodi subjekte pod udar zakonskih sankcija i rezerviranost dobavljača i ostalih po-vjerilaca prema njihovim narudžbama i partnerskim ponudama. Ovo dovodi do otežanog snabdijevanja energentima,

sirovinama, materijalima i ostalim inputima i time ugrožava normal-no odvijanje poslovnih procesa, ostvarivanje potrebnog obima pri-hoda i uspješnost poslovanja. Ovo dalje, logikom obrtnog ciklusa kao bumeranga, ima za posljedicu daljnji lančani rast nelikvidnosti. S rastom nelikvidnosti opada kredit-na sposobnost i time mogućnost zaduživanja, odnosno obnavljanja postojećih i uzimanja novih kre-dita u cilju investiranja i održava-nja i povećanja postojećeg obima poslovanja. Ovo dalje, po principu domino efekta, ima za posljedicu još veću nelikvidnost i u krajnjem trajnu blokadu žiroračuna i nemo-

Zabrinjavajuće rastuća nelikvidnost privrede Bosne i Hercegovine i kako se s njom nositiOvo je uvodni članak na aktuelnu temu rastuće nelikvidnosti privrede BiH koja poprima zabrinjavajuće razmjere. Njime se želi ukazati na njene dalekosežne multiplicirajuće negativne posljedice, koje se ogledaju u otežanoj naplati potraživanja, velikom broju pravnih lica s blokiranim žiroračunima, rastućem broju stečaja i likvidacija pravnih lica, smanjenju broja zaposlenih i povećanju broja nezaposlenih, smanjenju stranih i ukupnih ulaganja i time razvoja.

Prema podacima Centralne banke BiH, na dan 2. novembra

2012. godine u BiH je po osnovu kašnjenja u

otplati kredita, poreskih dugovanja i dugovanja

prema dobavljačima 35.693 pravnih lica

imalo 58.054 blokirana žiroračuna.

Piše: Prof. dr. sci. Dževad Šabić

ANALIZA


gućnost bilo kakvih plaćanja. Ovo, pak, dalje dovodi do tužbi i pokretanja ste-čajnih postupaka od strane dobavljača i ostalih povjerilaca u cilju prinudne na-plate njihovih nenaplaćenih potraživa-nja. Prinudne naplate i stečajni postupci obezvređuju postojeću imovinu i uma-njuju kapital vlasnika i po pravilu dovo-de do totalne prodaje i time promjene vlasnika. Novi vlasnici u većini slučajeva napuštaju postojeću djelatnost, otpušta-ju zaposlene i okreću se unosnijoj i br-žoj zaradi. I to tako što postojeću opre-mu prodaju kao staro gvožđe i podižu stambene zgrade i stanove za tržište, grade trgovačke, sportske, rekreativne, zabavne i druge centre, mijenjajući kako privrednu tako i urbanu sliku naselja i gradova, uspostavljajući tako nova pra-vila rada i življenja i delegirajući na taj način značajan dio problema društvenoj zajednici. U još gorem slučaju, po osno-vu zemljišta, građevinskih objekata i nepokretne opreme kupljenih subjekata kao hipoteka uzimaju kredite koje kori-ste u ostalim organizacionim dijelovima svojih složenih holding i drugih kompa-nija, ostavljajući tako na kupljenim su-bjektima samo dugove. Zbog navedenih dalekosežnih višestruko štetnih poslje-dica, nelikvidnost privrede BiH se s ra-zlogom i pravom može i treba označiti kao problem broj 1.

Rastuća nelikvidnost privrede Bosne i Hercegovine kao značajna kočnica ekonomskog razvoja sve više poprima zabrinjavajuće razmjere. Prema posljed-njim objavljenim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, na dan 2. novembra 2012. godine u BiH je po osnovu kašnjenja u otplati kredita, po-reskih dugovanja i dugovanja prema dobavljačima osiguranih instrumen-tima prinudne naplate 35.693 pravnih lica imalo 58.054 blokirana žiroraču-na. Ovim je stotinama hiljada zaposle-nih zaustavljena i do daljnjeg odložena isplata plaća, a također i onemoguće-no uredno snabdijevanje inputima, što ozbiljno ugrožava normalno odvijanje proizvodnje i prometa. Ovo iz razloga što je ovim ne samo zaustavljen razvoj i time otvaranje novih radnih mjesta već su ugroženi i postojeća proizvodnja i radna mjesta, tako da galopirajuća ne-zaposlenost prijeti da se izjednači sa za-poslenošću. Ono što je u svemu ovome dodatno zabrinjavajuće jeste činjenica da se broj blokiranih žiroračuna iz mje-seca u mjesec povećava.

Nažalost, ni posljednji kao ni rani-ji izvještaji Centralne banke BiH nisu

alarmirali nadležne institucije i orga-ne države da poduzmu, u finansijskoj teoriji i razvijenoj evropskoj poduzet-ničkoj praksi primijenjene, efikasne sistemske mjere i aktivnosti kako bi se zaustavili postojeći negativni trendovi i koliko-toliko ublažile njihove negativne posljedice. Ohrabruje, međutim, od-luka Centralne banke BiH da, po ugle-du na višegodišnju praksu u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, početkom svakog mjeseca objavljuje ažurirane po-datke o pravnim licima koja imaju blo-kiran jedan i/ili više žiroračuna. Ovo bi, promatrano dugoročno, trebalo smanji-ti ukupnu lančanu nelikvidnost pravnih lica koja uspješno posluju i istovreme-no, putem izbjegavanja zasnivanja ku-poprodajnih odnosa s pravnim licima koja imaju blokirane žiroračune kao i pokretanja stečajnih postupaka smanji-vati broj pravnih lica s blokiranim žiro-računima, kao i broj pravnih lica koja posluju s gubitkom.

Premda je kašnjenje u plaćanju pro-blem i u zemljama okruženja, a također i u Evropskoj uniji, ogromna je razlika u tome kako se nadležne institucije od-nose prema tom problemu. Članice EU već devetu godinu, tj. od 2004. godine primjenjuju Direktivu o sprečavanju kašnjenja plaćanja u komercijalnim transakcijama. Prema ovoj Direktivi, sva plaćanja u komercijalnim transakci-jama se imaju izvršiti u roku do 30 dana, u kom roku se ne zaračunavaju kama-te. Ukoliko dužnik ne izvrši plaćanje u tom roku, nakon što primi fakturu ili drugi adekvatan zahtjev za plaćanjem, predviđeno je automatsko, tj. obavezno naplaćivanje kamata. Ovo u visini zbira referentne kamatne stope Evropske cen-tralne banke (ECB), uvećane za najma-nje sedam posto, što iznosi minimalno 10%. Evropska unija je također najavila i daljnje pojednostavljenje procedu-

ra naplate potraživanja. Primjena ove Direktive u Bosni i Hercegovini bi, uz ostale mikro i makro mjere značajno poboljšala ukupnu likvidnost, posebno malih preduzeća, koja monopolskim položajem i pozicijama liderstva „finan-sijski terorišu veliki pravni subjekti“, na-turajući im avansne i gotovinske uplate isporuka svoje robe i usluga i višemje-sečne rokove plaćanja nabavki njihovih roba i usluga.

Kako je vidljivo, likvidnost kao spo-sobnost plaćanja obaveza u rokovima njihova dospijeća predstavlja mjerilo kvaliteta finansiranja i temelj njegove uspješnosti, kako na nivou svakog poje-dinačnog subjekta tako i na makro ni-vou. Iz ovih razloga se treba i mora kon-tinuirano pratiti i analizirati. Tim više iz razloga što je u razvijenoj Evropskoj uniji, kojoj Bosna i Hercegovina teži, nepojmljivo neplaćanje preuzetih oba-veza nakon isteka zakonski određenih ili ugovorima reguliranih rokova pla-ćanja i što EU u cilju zaštite od mogu-će nelikvidnosti novih članica primje-njuje posebnu direktivu o sprečavanju kašnjenja plaćanja u komercijalnim transakcijama.

Kako se Bosna i Hercegovina nalazi u procesu približavanja i time integriranja u EU i kako se, pored niza drugih nepo-voljnih okolnosti broj pravnih lica i broj zaposlenih kontinuirano smanjuju i kao posljedica rastuće nelikvidnosti i steča-ja, nadležni državni organi i institucije bi pod hitno trebale i morale posvetiti više pažnje rješavanju ovoga problema. I to na način da na bazi finansijske te-orije i uspješne poduzetničke prakse Evropske unije uspostave sistem za nje-govo kontinuirano praćenje i efikasno obuzdavanje i kontroliranje, kakve s više ili manje uspjeha primjenjuju skoro sve zemlje okruženja.

ANALIZA


Kako je već općepoznato, Bosna i Hercegovina je 16.6.2008. godine potpisala Sporazum o

stabilizaciji i pridruživanju (u daljnjem tekstu: SSP). Pored ovog osnovnog, ta-kođer je potpisan i dodatni Sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, koji je stupio na snagu 1.7.2008. godine. Ovim Sporazumom koji regulira slobodno kretanje roba i koji predstavlja dru-gu fazu liberalizacije trgovine između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, budući da je EU kao izraz dobre volje ukinula sve carine na uvoz proizvoda iz BiH, Bosna i Hercegovina je preuzela obavezu postepene liberalizacije trgovi-ne s Evropskom unijom i stvaranja zone slobodne trgovine najkasnije 1.1.2013. godine. I to na način što je ukinula sve carine na izvoz bh. roba na tržište Evropske unije i što je preuzela obave-

zu postepenog ukidanja carina na uvoz roba porijeklom iz Evropske unije, tako što su carinske stope važeće Carinske tarife Bosne i Hercegovine za značajan broj industrijskih i proizvoda poljopri-vrede i ribarstva ukinute u potpunosti sa 1.7.2008. godine, dok su za ostale postepeno smanjivane početkom svake godine, s tim što su sa 1.1.2013. trebale biti ukinute u potpunosti.

Sporazumom je također bilo pred-viđeno da Bosna i Hercegovina do 1.1.2013. godine u potpunosti preuzme pravnu regulativu EU, čime bi ispunila uvjete za potpisivanje novog Sporazuma o članstvu u Evropskoj uniji i time stva-ranju zone slobodne trgovine i usposta-vu ravnopravnih partnerskih odnosa sa EU. Kako regulativa nije preuzeta, to ni sve carine nisu ukinute, premda je u protekle četiri godine carina ukinuta

na uvoz preko 99% proizvoda iz zemalja EU. Naredna, 2013. godina također do-nosi daljnje, ali ne i potpuno ukidanje carina na uvoz roba iz EU, što će dalje li-beralizirati trgovinu i podstaći njen rast.

Cjenovni i budžetski efekti ukidanja carina

Od 1.7.2008. godine, kao dana počet-ka primjene Privremenog sporazuma između BiH i EU, do kraja 2012. godi-ne nije došlo do značajnijeg smanjenja cijena proizvoda na koje je ukinuta ili pak smanjena carina. Imajući ovo u vidu, nije realno očekivati adekvatno smanjenje cijena na naprijed navedene proizvode porijeklom iz EU na koje se sa 1.1.2013. ukida carinska stopa. I to iz razloga što je formiranje cijena na trži-štu u BiH slobodno i isključivo zavisno od odnosa ponude i potražnje. U situ-aciji nedovoljne domaće proizvodnje i time manje ponude, monopolskih i oligopolskih pozicija brojnih ponuđača i nepostojanja značajnih robnih rezervi, uvoznici i domaći proizvođači koriste postojeće stanje za zadržavanje važećih cijena, povećavajući tako vlastitu maržu i sa njom profit. Ovo odgovara i budžet-ski strogo usmjerenoj državi koja zadr-žavanjem postojećih cijena također za-država i dostignuti nivo naplate PDV-a i time ublažava pad prihoda od carina. Država nije u proteklom periodu uspje-la izgraditi neadministrativne mehaniz-me regulacije i samoregulacije tržišta kakvi se kao faktori stabilnosti ponude i cijena koriste u razvijenim tržišnim privredama.

Pored negativnog efekta na cijene i time građane i privredu kao potrošače,

Predfinalni korak ka potpunoj liberalizaciji trgovine

Daljnje ukidanje carina na uvoz proizvoda porijeklom iz EU

U protekle četiri godine carina je ukinuta na uvoz preko 99% proizvoda iz zemalja EU. Naredna, 2013. godina također donosi daljnje, ali ne i potpuno ukidanje carina na uvoz roba iz EU, što će dalje liberalizirati trgovinu i podstaći njen rast.

REGULATIVA


ukidanje carina na uvoz proizvoda porije-klom iz EU također ima negativne efekte i na budžetske prihode. Ovo se manifestuje kroz pad prihoda od carina koji su, promatrano po godinama primjene SSP-a, iznosili:

– u 2007. godini 655 miliona KM, – u 2008. godini 650 miliona KM, – u 2009. godini 345 miliona KM, – u 2010. godini 302 miliona KM, – u 2011. godini 281 milion KM, – u prvih devet mjeseci 2012. godine 166

miliona KM.Kako cijene uvezenih proizvoda nisu ade-

kvatno snižavane, pozitivne efekte ukidanja carina na uvozne proizvode porijeklom iz EU mjerene stotinama miliona KM imali su očito samo trgovci.

Efekti primjene SSP-a

Promatrano u cjelini, ukupni efekti primjene SSP-a su više nego skromni i za većinu građana i privredu BiH razočaravajući. Liberalizacija trgovine i s njom ukidanje carina, zadržavanje cijena i pad budžetskih prihoda nije pratilo adekvatno preuzimanje pravne regulative EU i time ispunjavanje ostalih potrebnih uvjeta za pristup EU grantovima i EU fondovima za tehnološka i strukturna prilagođavanja privrede i time podsticanje razvoja i s njim otvaranja novih radnih mjesta, rast plaća za-poslenih i budžetskih prihoda i prihoda soci-jalnih fondova, a time i penzija i ostalih soci-jalnih primanja kao glavnih elemenata rasta životnog standarda. Umjesto toga, evidentan je porast stečajeva i likvidacija poslovnih su-bjekata, opadanje zaposlenosti i kontinuiran rast nezaposlenih i opće siromaštvo, što prijeti njihovom skorom izjednačavanju.

Krajnje je vrijeme da nadležni organi i in-stitucije države iz postojeće defanzivne pozi-cije konačno pređu u ofanzivu i intenziviraju aktivnosti na preuzimanju pravne regulative EU i ispunjavanju ostalih uvjeta za pristup EU grantovima i razvojnim fondovima i u ko-načnici za pristup BiH u punopravno članstvo EU.

Naredni koraci

Kako prema SSP-u Bosna i Hercegovina ima obavezu daljnjeg i time potpunog ukidanja svih carina na uvoz proizvoda porijeklom iz EU, to je Vijeće ministara formiralo pregova-rački tim koji će već početkom 2013. godine započeti novu fazu pregovora sa EU o carina-ma koje su još uvijek ostale na uvoz navede-nih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU.

Prof. dr. sc. Dževad Šabić

Robe na čiji uvoz se od 1.1.2013. godine

carine ukidaju u potpunostiPrimjenom SSP-a, sa 1.1.2013. godine carine se u potpunosti ukidaju na uvoz slijedećih proizvoda i grupa proizvoda:

� korištene automobile, � bezolovni benzin sa oktanskim brojem manjim od 95 i motorna ulja, � određene tekstilne proizvoda, tj. kapute, ogrtače, odijela od vune,

jakne, sakoe i pantalone, kostime od vune, pamuka i sintetičkih vla-kana, bluze i košulje od pamuka ili sintetičkih vlakana,

� određene vrste mliječnih proizvoda, u zavisnosti od sadržaja mliječ-ne masti u njima, tj. jogurte i namaze,

� teleće i juneće meso, � određene vrste voća, tj. jabuke, kruške, breskve i šljive, � određene vrste povrća, tj. paradajz, � određene vrste prerađevina od voća i povrća, tj. džemove, marme-

lade i sokove, � kafu, � određene draguljarske i proizvode zlatarstva.

Robe na čiji uvoz se od 1.1.2013. godine

carine ne ukidajuU cilju zaštite domaće proizvodnje, na uvoz određenih vrsta proizvoda koji imaju porijeklo iz EU carine će se i dalje plaćati. To su:

� određene vrste voća, tj. višnje, maline, ribizle, brusnice, kupine, lubenice,

� određene vrste povrća, tj. patlidžan, grah, grašak, celer, mrkva, krompir,

� određene vrste mesa i proizvoda od mesa, � određene vrste mlijeka i mliječnih proizvoda, � određene vrste šećera.

Carina na ove proizvode porijeklom iz EU bit će predmet daljnjih pre-govora BiH s EU.

REGULATIVA


“Higijenski paket” je napokon usvo-jen. Šta podrazumijeva ovaj set propisa?

‘’Kao što Vam je poznato, na prijed-log Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara BiH je na 25. sjednici održanoj 29.10.2012. godi-ne donijelo Pravilnik o higijeni hrane i Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi verificiranja postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja. Navedeni propisi zajedno sa Pravilnikom o higijeni hra-ne životinjskog porijekla i Pravilnikom o organizaciji službenih kontrola proi-zvoda životinjskog porijekla namijenje-nih ishrani ljudi koji su doneseni na pri-jedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Pravilnikom o mikrobiološkim kriterijima u hrani, koji je u završnoj fazi donošenja, čine tzv. „higijenski paket“. Zakon o hrani („Službeni glasnik BiH“, broj 50/04) i propisi tzv. ‘’higijenskog paketa’’ us-postavljaju horizontalni zakonodavni okvir te osiguravaju integrirani pristup funkcioniranja sistema sigurnosti hra-ne koji je neophodan za svaku zemlju koja želi izvoziti na tržište EU. Isto tako garantira ispravnost cjelokupnog lan-ca prehrambenih proizvoda od mjesta gdje se obavlja primarna proizvodnja sve do momenta stavljanja u promet ili izvoza. Iskustvo pokazuje da su proce-dure definirane ovom propisima osnov za osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane. Spomenuti propisi i procedure sadrže zajedničke principe, naročito kada je riječ o odgovornosti proizvođa-ča i nadležnih organa, te građevinskim,

operativnim i higijenskim uvjetima za objekte, kao i uvjetima skladištenja, transporta i zdravstvenih oznaka.’’

Od kakvog utjecaja su ovi propisi na privredu BiH?

‘’Budući da Bosna i Hercegovina ima sve pretpostavke za proizvodnju i izvoz kvalitetne i sigurne hrane, mišljenja smo da je usvajanje podzakonskih akata iz predmetne oblasti od izuzetnog zna-čaja za subjekte u poslovanju sa hranom u Bosni i Hercegovini, zato što će uskla-đivanjem poslovanja sa odredbama ovih propisa postati konkurentniji, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu. Isto tako, ovi pravilnici će po-moći proizvođačima da implementiraju odredbe Zakona o hrani, koji ih čini od-govornim za stavljanje sigurne hrane na tržište BiH. Implementacija ovih propi-sa, zajedno sa ostalim vertikalnim propi-sima o hrani, otvara subjektima u poslo-vanju sa hranom iz Bosne i Hercegovine bogato tržište Evropske unije koje ima preko 500 miliona potrošača. Pritom uvijek treba imati na umu da je primar-ni cilj donošenja i harmonizacije pro-pisa o hrani sa legislativom Evropske unije, koja je zasnovana na najnovijim naučnim saznanjima, osiguranje viso-kog nivoa zaštite zdravlja potrošača, jer smo svi mi potrošači. U proteklom pe-riodu Agencija za sigurnost hrane BiH je uložila poseban napor kako bi od-mah po donošenju ˝higijenskog paketa˝ nadležne institucije i subjekti u poslo-vanju sa hranom mogli isti na što bolji i efikasniji način implementirati. S tim u vezi, Agencija je u saradnji sa nadlež-nim domaćim i međunarodnim institu-

cijama organizirala 23 obuke, radioni-ce i seminara na temu higijene hrane i službene kontrole na kojima je izvršena doedukacija 885 predstavnika nadlež-nih institucija i subjekata u poslovanju sa hranom. Također, zbog složenosti i obimnosti pravilnika koji reguliraju po-jedine oblasti, a u cilju što kvalitetnije i jednostavnije implementacije istih, kao i doedukacije subjekata u poslovanju s hranom i potrošača, Agencija je u prote-klom periodu pripremila i distribuirala svim zainteresiranim stranama u siste-mu sigurnosti hrane 13 različitih vrsta vodiča/smjernica, dok je na osnovu Programa rada za 2012. godinu pripre-mljeno još osam vrsta vodiča.’’

Da li će “higijenski paket” omogućiti lakši izvoz proizvoda biljnog i živo-tinjskog porijekla?

‘’Kao što je poznato, nedostatak “hi-gijenskog paketa” jedna je od osnovnih primjedbi u Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko godina. Da bi se hrana životinjskog po-rijekla izvozila u zemlje Evropske unije neophodno je usaglasiti propise o hrani i uspostaviti službenu kontrolu koja je u skladu sa zahtjevima Evropske unije. Kada se govori o izvozu hrane, pored “higijenskog paketa”, subjekti u poslo-vanju sa hranom moraju primjenjiva-ti i tzv. ‘’vertikalne propise’’, zavisno od vrste hrane koja je predmet izvoza. Ovom prilikom želimo naglasiti da je na prijedlog Agencije za sigurnost hra-ne BiH, u saradnji sa nadležnim orga-nima entiteta i Brčko distrikta BiH, Vijeće ministara BiH donijelo propise o medu, jajima, mlijeku i mliječnim

INTERVJU>>> Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine

˝Higijenski paket˝ - osiguranje izvoza iz BiHUsvajanje četiri pravilnika iz tzv. “higijenskog paketa” koji su potrebni kako bi se ispunile obaveze u usklađivanju propisa sa onim EU i omogućio izvoz proizvoda iz naše zemlje te njihov značaj za privredu Bosne i Hercegovine, glavni su povod za razgovor sa doc. dr. sci. Sejadom Mačkićem, direktorom Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.


proizvodima, koji su definirani kao pri-oritetni za osiguranje izvoza iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske uni-je. U proteklom periodu objavljeno je ukupno 99 propisa, koji su pripremlje-ni i predloženi od strane Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u saradnji sa nadležnim organima en-titeta i Brčko distrikta BiH. Također, imajući u vidu činjenicu da je Bosna i Hercegovina bogata vodom, želimo da upoznamo javnost da je Agencija u sa-radnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko distrikta BiH pripremila i pred-ložila, a Vijeće ministara BiH još 2010. godine donijelo Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vo-dama (“Službeni glasnik BiH”, br. 26/10 i 32/12), Pravilnik o stolnim vodama (“Službeni glasnik BiH”, broj 40/10) i Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (“Službeni glasnik BiH”, br. 40/10 i 30/12), koji su usaglašeni sa legislativom Evropske unije te otva-raju mogućnost izvoza vode iz Bosne i Hercegovine. Na osnovu navedenih propisa, na prijedlog Agencije, Vijeće ministara BiH je imenovalo Komisiju za priznavanje prirodnih mineralnih i pri-rodnih izvorskih voda u BiH, na osnovu čijeg prijedloga je Agencija dosad izdala ukupno 16 rješenja o priznavanju pri-rodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda.’’

Kakva će biti uloga Agencije u imple-mentaciji higijenskog paketa?

‘’Kada je riječ o implementaciji ‘’hi-gijenskog paketa’’, najvažnija je uloga subjekata u poslovanju s hranom koji su odgovorni da na tržište stavljaju zdravstveno ispravnu hranu. Subjekti u poslovanju sa hranom moraju uskladiti svoje proizvodne procese sa odredbama Pravilnika o higijeni hrane i Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla, tj. trebaju osigurati potpunu sljedivost svojih proizvoda te uspostaviti efikasan sistem samokontrole proizvodnog pro-cesa koji se bazira na analizi rizika i ko-jim mogu dokazati da na tržište stavljaju zdravstveno ispravnu hranu ili hranu za životinje. Odgovornost nadležnih or-gana je provođenje službenih kontrola kojima je cilj verificirati da li se subjekt u poslovanju sa hranom pridržava pro-pisanih odredbi, tj. da li na tržište stav-lja zdravstveno ispravnu hranu i hra-nu za životinje. U cilju uspostavljanja efikasnog kontrolnog sistema obaveza nadležnih organa je efikasna imple-mentacija Pravilnika o organizaciji služ-benih kontrola proizvoda životinjskog porijekla namijenjenih ishrani ljudi i Pravilnika o službenim kontrolama koje se provode radi verificiranja postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za životinje, te propisa o zdrav-lju i dobrobiti životinja. Za efikasnu

implementaciju navedenih pravilnika potrebno je osigurati jedinstven sistem koordinacije i međusobnog izvršavanja zadataka i izvještavanja između nad-ležnih organa svih nivoa vlasti u BiH. Shodno propisima iz ‘’higijenskog pa-keta’’, za službenu kontrolu subjekata u poslovanju sa hranom životinjskog po-rijekla nadležni su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo BiH, nadležni organi entiteta i Brčko distrikta BiH definirani važećim propi-sima iz oblasti veterinarstva, te nadležni inspekcijski organi entiteta i Brčko dis-trikta BiH. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, zajedno sa nadlež-nim organima entiteta i Brčko distrikta BiH koji su odgovorni za prehrambeni sektor i provođenje zdravstvenog nad-zora nad proizvodnjom i prometom hrane koja nije životinjskog porijekla, nadležna je za službene kontrole subje-kata u poslovanju sa ostalom hranom.’’

VTK BiH je zainteresirana za uređe-nje ambijenta privređivanja. Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju sa Komorom?

‘’Agencija je odmah na početku svog rada prepoznala značaj i ulogu privred-nih komora u sistemu sigurnosti hrane te je uspostavila veoma dobru sarad-nju sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH i privrednim komorama entiteta i Brčko distrikta BiH. Navedena saradnja odvija se na dnevnoj bazi kroz učešće predstavnika Agencije na svim bitnim sastancima, seminarima i konferencija-ma koje privredne komore organiziraju u cilju podrške subjektima u poslovanju sa hranom. Agencija, također, prilikom izrade godišnjeg Programa rada vrši konsultacije sa predstavnicima privred-nih komora kako bi isti Agenciji pred-ložili propise koje smatraju prioritet-nim i značajnim za njihovo poslovanje. Agencija je i ubuduće na raspolaganju za svaki oblik saradnje koji će doprini-jeti poboljšanju poslovnog ambijenta za subjekte u poslovanju sa hranom, kako Vanjskotrgovinskoj komori BiH tako i privrednim komorama entiteta i Brčko distrikta BiH.’’

Razgovarao: Zvonimir Papoči

INTERVJU>>> Sejad Mačkić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine


Na poslovnom forumu je uče-stvovalo 8 bh. kompanija iz oblasti metalne industrije, gra-

đevinarstva, energetike, telekomunika-cija i inžinjeringa (Eding telecom d.o.o. Sarajevo, Energoinvest d.d. Sarajevo, Prominvest d.o.o. Konjic, Studio Ort d.o.o. Sarajevo, Umel d.o.o. Tuzla, Širbegović inženjering d.o.o. Gračanica,

Unis tok d.o.o. Kalesija i Dženemi d.o.o. Sarajevo), čiji su predstavnici imali priliku razgovarati sa predstavnicima 43 zainteresirane azerbejdžanske kom-panije. Pored navedenih kompanija, u bh. delegaciji su bili i predstavnici VTK BiH, Privredne komore FBiH i USAID-Sida FIRMA projekta.

Tokom održavanja foruma, pred-

stavnici VTK BiH su održali prezen-taciju o mogućnostima privredne sa-radnje između Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana, kao i prezentaciju o mogućnostima investiranja u BiH. Istodobno, azerbejdžanskim privred-nicima su predstavljeni projekti iz oblasti energetike, turizma, poljopri-vrede i prehrambene industrije Bosne i Hercegovine.

Drugog dana posjete bh. delegacija je obišla Tehnološko-industrijski park “Sumgait” (STP) koji je otvoren 2009. godine, a smješten je na površini od 45 ha. STP je industrijska zona specijalizi-rana za proizvodnju visokonaponskih kablova, transformatora, generatora, solarnih panela, dalekovodnih stubova i drugih srodnih proizvoda. Azerbejdžan konstantno radi na otvaranju indu-strijsko-tehnoloških zona u kojima država za kompanije osigurava potreb-no zemljište i cjelokupnu infrastruk-turu bez ikakvih naknada. Do sada je Azerbejdžan uspješno razvio proizvod-nju u oblasti elektroindustrije i energe-tike koja je stacionirana u industrijskim zonama, a trenutno isti recept primje-njuje i za razvoj zona u kojima bi se smjestila proizvodnja iz oblasti hemij-ske industrije. Budući da se ekonomski razvoj Azerbejdžana temelji na eksplo-ataciji i prodaji nafte i plina, država želi strateški pristupiti rješavanju pitanja ovisnosti razvoja zemlje o datim ener-gentima, te potiče i širi proizvodnju i u drugim industrijskim granama u zemlji.

Posjeta privrednika iz BiH Azerbejdžanu

Potpisana tri sporazuma Predsjedavajući Predsjedništva BiH i ministar ekonomskog razvoja Azerbejdžana obratili su se okupljenim biznismenima na forumu i informi-rali ih o potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazuma o saradnji u oblasti obrazovanja, te Sporazuma o viznim olakši-cama za nositelje diplomatskih i službenih pasoša. Memorandum o razumi-jevanju između Vanjskotrgovinske komore BiH i Azerbejdžanske fondacije za promociju izvoza i investicija (AZPROMO) potpisan je u prisustvu visokih zvaničnika dviju zemalja.

Privredna delegacija Bosne i Hercegovine, u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, 18. i 19. oktobra 2012. godine boravila je u posjeti Azerbejdžanu, a u sklopu zvanične posjete predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića. Tom prilikom, održani su bilateralni susreti privrednika dviju zemalja, kao i poslovni forum.

TRŽIŠTA


Nominalna vrijednost GDP-a u 2011. godini iznosila je 63,6 milijardi USD, u čemu je in-

dustrija učestvovala sa 53,9%, poljopri-vreda sa 5,5%, građevinarstvo sa 8,3%, transport i komunikacije sa 6,6%, tr-govina, hotelijerstvo i ugostiteljstvo sa 7,2%, a ostalo sa 19%. GDP po glavi sta-novnika iznosio je 7.003 USD.

Centar azerbejdžanske ekonomije je Baku, glavni grad ove zemlje, u kojem je smješteno blizu 3.500 industrijskih

poduzeća. Najviše poduzeća djeluje u oblasti eksploatacije nafte, metalurgiji, preradi aluminija, petrohemiji i hemij-skoj industriji, prehrambenoj i tekstil-noj industriji te proizvodnji vina.

U 2011. godini ukupne investicije u Azerbejdžan su iznosile 21,6 milijar-di USD, od čega je 8,6 milijardi stra-nih investicija, a 13 milijardi domaćih investicija. Azerbejdžan je zemlja sa finansijskom stabilnošću, povoljnom geografskom lokacijom, dobro razvije-nom infrastrukturom, povoljnom po-slovnom klimom, značajnim prirodnim resursima, konkurentnim troškovima proizvodnje i niskom cijenom rada. Svi navedeni faktori povoljno utječu na privlačenje inostranih investicija u Azerbejdžan, ali i na reinvestiranje dobiti domaćih kompanija u prošire-nje postojećih proizvodnih kapaciteta i pokretanje novih proizvodnih po-gona. Sektori u kojima su ostvarene najveće investicije su poljoprivreda, prehrambena industrija, alternativni izvori energije, turizam, usluge, ICT, transport i logistika, građevinarstvo, hemijska industrija i drugi. Od stranih investitora najveća ulaganja su ostvari-li Velika Britanija (45%), SAD (14%), (Japan 9%), Norveška (5%), Turska (4%), Češka Republika (4%), Francuska (2%) i Republika Koreja (1%), dok osta-le zemlje učestvuju sa 16% u ukupnim stranim investicijama.

S obzirom na značajne rezerve nafte i plina Azerbejdžan je u 2011. godini ostvario izvoz od 26,6 milijardi USD. Proizvodi koji su najzastupljeniji u azerbejdžanskom izvozu su sirova naf-ta i proizvodi petrohemijske industrije, voće i povrće, biljne i životinjske masti, željezo i proizvodi od željeza, hemijski proizvodi, pamuk, aluminij i proizvo-di aluminija, alkoholna i bezalkoholna pića, duhan i dr. Ovi proizvodi su pla-sirani na tržišta Italije (35%), Francuske (15%), SAD-a (7%), Ruske Federacije (4%), Izraela (3%) i Ukrajine (3%).

Azerbejdžan je u 2011. godini najviše uvozio mašine i njihove dijelove, vozila

i rezervne dijelove, određene prehram-bene proizvode, farmaceutske proi-zvode te drvo i proizvode od drveta. U ukupnom uvozu od 9,7 milijardi USD u 2011. godini najveći uvoz je ostvaren iz Ruske Federacije (16%), Turske (13%), Njemačke (8%), Kine (6%), SAD-a (6%), Francuske (6%) i Ukrajine (5%).

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana

U 2011. godini nije zabilježen uvoz proizvoda iz Azerbejdžana u Bosnu i Hercegovinu, dok je istodobno Bosna i Hercegovina u Azerbejdžan izvezla 726.156,34 KM.

Za prvih šest mjeseci 2012. godine vrijednost izvoza BiH u Azerbejdžan iznosila je 260.436,83 KM, a vrijed-nost uvoza iz Azerbejdžana dosegla je 51.954.319,08 KM.

Za ostvarivanje značajnije saradnje između BiH i Azerbejdžana neophod-no je zaključiti još niz sporazuma iz ekonomske domene kako bi se privred-nicima dviju zemalja pružila šansa za značajnije poslovanje. U što skorijem periodu treba pokrenuti aktivnosti na potpisivanju sporazuma o trgovinskoj saradnji i zaštiti investicija između Bosne i Hercegovine i Azerbejdžana.

Prateći vanjskotrgovinsku razmjenu Azerbejdžana sa svijetom, kao i interes azerbejdžanskih kompanija za forum i bilateralne susrete sa bh. firmama, vidljivo je da Bosna i Hercegovina ima potencijala za trgovinsku saradnju sa Azerbejdžanom, posebno u oblasti ma-šinogradnje, elektroindustrije, energeti-ke i građevinarstva. Ipak, treba imati na umu da je dodatan ograničavajući faktor za izvoz bh. kompanija u Azerbejdžan suočavanje sa jakom i mnogobrojnom konkurencijom iz najrazvijenijih svjet-skih zemalja.

Pripremila: Eldina Begović

Tržište Azerbejdžana

Skromna vanjskotrgovinska razmjenaU prvih šest mjeseci 2012. godine u vanjskotrgovinskoj razmjeni iz-među dviju zemalja dominirali su sljedeći proizvodi:

- Uvoz BiH iz Azerbejdžana: nafta i ulja dobivena od bitumenskih minerala, lampe i druga svjetleća tijela, dijelovi za mašinsku industri-ju itd. Nafta i ulja od bitumenskih minerala učestvuju sa 99% u uku-pnom uvozu BiH iz Azerbejdžana, dok ostali proizvodi čine svega 1% u strukturi uvoza.

- Izvoz BiH u Azerbejdžan: pre-hrambeni proizvodi iz tarife 2106, kozmetički proizvodi, lampe i ra-svjetna tijela i dr. U strukturi izvoza BiH u Azerbejdžan prehrambeni proizvodi iz tarife 2106 učestvuju sa 70%, kozmetički proizvodi sa 24,5%, dok svi ostali proizvodi čine 5,5%.

Azerbejdžan je jedna od najbrže rastućih ekonomija u svijetu. Usprkos svjetskoj ekonomskoj krizi čije posljedice stalno osjećamo u posljednjih nekoliko godina, GDP Azerbejdžana je rastao po prosječnoj stopi od 7%.

TRŽIŠTA


Pakistanska ekonomska snaga tra-dicionalno leži u poljoprivredi (citrusi, riža, pamuk) koja čini

više od jedne petine ukupne proizvod-nje i dvije petine zaposlenosti, odnosno 24% ukupnog BDP-a, pri čemu je 44% pakistanskog stanovništva direktno ili indirektno zavisno od poljoprivrede.

Tekstilna industrija donosi zemlji oko 60% izvoznih prihoda, učestvuje u proizvodnji s 46% i osigurava zapo-slenje za 38% proizvodne radne snage. Performanse ovog sektora su se pobolj-šale zahvaljujući povećanju globalnih cijena i blagom povećanju proizvodnje sektora.

Usprkos poteškoćama s kojima se zemlja susreće, Pakistan je preduzeo korake za liberalizaciju trgovine i inve-sticija u kontekstu obaveza preuzetih prema STO-u, MMF-u i Svjetskoj banci. Udio vanjske trgovine u BDP-u zemlje je oko 35%.

Procjenjuje se da će realni BDP u narednom periodu rasti zahvaljujući dobrim performansama sektora usluga.

Vrijednost izvoza IR Pakistan je u 2011. godini iznosila 25,79 milijardi US$. U izvozu su dominirali pamuk, tekstil (odjeća, posteljina, pamučna odjeća, predivo), žitarice (riža), proi-zvodi od kože, hemikalije, tepisi, ćilimi itd. Najveći dio izvoznih proizvoda je završio na tržištima slijedećih izvoznih partnera Pakistana: SAD-a (15,1%), Afganistana (10,5%), Ujedinjenih Arapskih Emirata (7,6%), NR Kine (6,6%), SR Njemačke (5,2%).

U ukupnom uvozu IR Pakistan ostvarenom 2011. godine (44,04 mili-jarde US$) dominirali su nafta, naftni derivati, mašine, plastika, transportna oprema, jestiva ulja, papir i karton, že-ljezo i čelik, čaj. Najveći uvozni partneri

Islamska Republika PakistanEkonomija Pakistana je 47. po veličini u svijetu, nominalno, a 27. po veličini u smislu pariteta kupovne moći. Pakistan ima poluindustrijaliziranu ekonomiju koja, uglavnom, obuhvata tekstilnu, hemijsku i prehrambenu industriju, kao i poljoprivredu i druge grane industrije. Stub rasta pakistanske privrede nalazi se duž rijeke Ind, raznovrsne privrede urbanih centara Karačija i Pandžaba koji koegzistiraju s manje razvijenim područjima u drugim dijelovima zemlje.

Aktuelni ekonomski pokazatelji (2007. – 2012. godina)

Pokazatelji: 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.*

GDP (mld US$) (tekuće cijene): 143,2 163,9 161,8 176,9 210,6 233,5GDP PPP (mld US$): 408,6 433,0 445,1 467,2 488,6 511,7GDP po glavi stanovnika (US$): 905 1.018 962 1.030 1.201 1.305GDP po glavi stanovnika PPP (US$): 2.583 2.690 2.647 2.721 2.787 2.860Rast realnog GDP (% promjene) 6,8 3,7 1,7 3,8 2,4 3,4Balans tekućeg računa (mil US$): -6.878 -13.874 -9.261 -3.946 437 -4.457Balans tekućeg računa (% GDP): -4,8 -8,5 -5,7 -2,2 0,2 -1,9Izvoz (% GDP): 15,3 15,5 13,8 15,9 14,2 11,1Inflacija (% promjene) 7,8 10,8 17,6 10,1 13,7 12,0

*podaci za 2012. godinu su procijenjene vrijednosti pokazatelja

TRŽIŠTA


Pakistana bili su Ujedinjeni Arapski Emirati (15,6%), Kina (14,8%), Saudijska Arabija (10,7%), Kuvajt (8,9%)i Malezija (6,3%).

Vanjskotrgovinska saradnja Bosne i Hercegovine i IR Pakistan

Bosna i Hercegovina je sa IR Pakistanom pot-pisala slijedeće sporazume iz ekonomskog domena:

– Trgovinski sporazum između BiH i IR Pakistan,

– Sporazum o unapređenju i zaštiti investicija,

– Ugovor o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja i prevenciji izbjegavanja poreskih obaveza u pogledu poreza na dohodak.

Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine i Islamske Republike Pakistan, u 2011. godini BiH je u IR Pakistan izvezla robu u vrijednosti od 569.808 KM, a uvezla iz IR Pakistana robu u vrijednosti od 999.572 KM.

U razmjeni su dominirali slijedeći proizvodi:

Uvoz BiH iz Pakistana: posteljno, stolno, toaletno i kuhinjsko rublje; pamučne tkanine; potkošulje, majice bez rukava i ostale majice, veš, pidžame, ogrtači; odjeća i pribor za odje-ću od kože ili umjetne kože; riža itd.

Izvoz BiH u Pakistan: kraft-papir i karton nepremazani, u rolnama ili listovima; mašine za štampanje pomoću ploča, valjaka i drugih štamparskih formi; proizvodi od stakla koji se koriste za stolom, u kuhinji, za toaletnu upo-trebu, u kancelarijama itd.

Za prvih devet mjeseci 2012. godine vri-jednost izvoza BiH u IR Pakistan iznosi 104.373 KM, a vrijednost uvoza iz IR Pakistan 1.562.708 KM. Evidentno je da je vanjskotr-govinska razmjena simbolična.

S obzirom da ove dvije poslovne zajednice imaju malo informacija i slabo se međusobno poznaju, potrebno je uložiti dodatne napore u povezivanje njihovih firmi i upoznavanje sa mogućnostima saradnje, koja postoji ne samo u oblasti namjenske industrije i građevinskog sektora (što je potvrđeno prilikom posljednje poslovne posjete Pakistanu) te tekstilne indu-strije već i u drugim oblastima (što je vidljivo iz dosadašnje saradnje, kao i strukture uvoza Pakistana):

– metalurgija (željezo i proizvodi od željeza),

– rudarstvo (ugalj), – auto industrija (auto dijelovi), – elektroindustrija (sklopovi, dijelovi), – papirna industrija (natron), – proizvodi naftne industrije itd.

Ivana Dobrilović

Saradnja Bosne i Hercegovine i Islamske Republike Pakistan

Poslovna posjeta bh. privrednika Pakistanu

U okviru zvanične posjete predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića Islamskoj Republici Iran, Vanjskotrgovinska komora BiH je u periodu od 8. do 11. 10. 2012. godi-ne organizirala poslovnu posjetu privrednika naše zemlje.

Cilj poslovne posjete Pakistanu je bilo učestvovanje na poslovnom fo-rumu privrednika dviju zemalja te potpisivanje Sporazuma o saradnji između Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Federacije privrednih komora IR Pakistan.

Privrednu delegaciju Bosne i Hercegovine su činile bh. kompanije iz oblasti građevinarstva, namjenske industrije i bankarstva, odnosno kompanije Unis-Udružena metalna industrija, Unis-pretis, GP Put, Dominvest, BBI banka, kao i predstavnici Agencije za unapređenje stra-nih investicija u BiH (FIPA) i VTK BiH. Pored predstavnika privrede, dele-gaciju su činili i rektori Američkog univerziteta u BiH i Međunarodnog univerziteta Sarajevo (IUS).

Prvog dana posjete Pakistanu realiziran je Poslovni forum Bosna i Hercegovina – Islamska Republika Pakistan, u organizaciji Pakistanske direkcije za unapređenje trgovine (PATD). Tom prilikom, privrednicima se obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je istakao dobre političke odnose dviju zemalja te pozvao pakistanske biznismene da investiraju u BiH. Zatim je uslijedilo obraćanje domaći-na, predsjednika Pakistanske direkcije za unapređenje trgovine (PATD), potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH Amira Zukića, te niz prezentacija o mogućnostima trgovine i ulaganja, kako u BiH tako i u Pakistanu.

Poslije plenarnog dijela Foruma uslijedili su bilateralni susreti paki-stanskih i bh. privrednika koji su omogućili predstavnicima bosansko-hercegovačkih kompanija da obave poslovne razgovore sa kolegama iz 56 pakistanskih kompanija. Na prijemu upriličenom u predsjed-ničkoj palati, u prisustvu predsjednika Pakistana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH potpisana su dva sporazuma - Sporazum o saradnji između ministarstava odbrane dviju zemalja i Sporazum o saradnji iz-među Vanjskotrgovinske komore BiH i Federacije privrednih komora IR Pakistan.

Poslije potpisivanja sporazuma, potpredsjednik VTK BiH je održao bi-lateralni sastanak sa predsjednikom Federacije privrednih komora IR Pakistan Haji Fazal Kadir Khan Sheranijem, na kome se razgovaralo o mogućnostima saradnje između dviju zemalja. Potpredsjednik Zukić je pozvao predsjednika Sheranija da posjeti Bosnu i Hercegovinu sa privrednom delegacijom pakistanskih privrednika.

Posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i privredne delegacije može se ocijeniti uspješnom, jer je osim potpisivanja sporazuma o saradnji otvorila vrata i plasmanu proizvoda bh. namjenske industrije u Pakistan. Pored toga, i firme iz građevinskog sektora su uspostavile veoma ozbiljne kontakte i očekuju poslove na ovom tržištu.

TRŽIŠTA


Uspostavom Carinske unije su regulirane jedinstvene proce-dure vezane za vanjskotrgo-

vinsko poslovanje. Također, na snazi je jedinstvena carinska politika kojom su definirane carinske tarife za uvoz robe iz inostranstva na jedinstveno tržište Golfa.

Jedinstveni carinski zakon odnosi se na sljedeće:1. harmonizaciju carinskih propisa koji

se primjenjuju u svim zemljama čla-nicama GCC-a,

2. uspostavljanje jedinstvene carinske, finansijske i administrativne proce-dure vezane za izvoz, uvoz i re-ex-port proizvoda iz zemalja GCC-a,

3. omogućavanje slobodnog prome-ta robe unutar zemalja GCC-a bez carinskih ograničenja, uzimajući u obzir poštivanje svih veterinarskih i fitosanitarnih pravila, ali i definiranje prometa robe dozvoljene u pojedi-nim zemljama, dok u ostalim zemlja-ma može postojati zabrana uvoza,

4. uspostavljanje nacionalnog tretmana za robu proizvedenu u bilo kojoj čla-nici GCC-a.

Carine kod uvoza robe u GCCCarinska unija ovih zemalja djelu-je na istim ili sličnim principima kao Carinska unija zemalja EU. Naime, pri-likom uvoza robe iz inostranstva kom-

pletna carinska procedura se vrši na prvoj carinskoj ispostavi neke od zema-lja članica, a potom roba ima slobodan protok na cijelom teritoriju Golfa.

Roba se prilikom uvoza u GCC treti-ra na tri načina:1. Roba široke potrošnje na koju se pla-

ća carina: a) za većinu ovih proizvoda primje-

njuje se jedinstvena carinska stopa od 5%,

b) za neke od ovih proizvoda (za koje postoji supstitucija u domaćoj proi-zvodnji) primjenjuju se carinske sto-pe od 12 do 20%,

c) za proizvode iz tarifne glave 24 (duhan i duhanski proizvodi) carina iznosi 100%.

2. Roba na koju se ne plaća carina, tj. carinska stopa je 0% (uz uvjet da je prate potrebni dokumenti za uvoz – certifikati, dozvole i sl.):

a) bazični proizvodi (pšenica, riža, brašno, žitarice za stočnu hranu i mlijeko u prahu);

b) mašine i komponente mašina; c) rezervni dijelovi; d) sirovine, poluproizvodi i ambalaža

potrebni za industrijsku proizvodnju.3. Proizvodi čiji je uvoz dozvoljen samo

u određene zemlje članice, sa carin-skom stopom od 100%:

a) Proizvodi koji u sebi sadrže alkohol;

b) Proizvodi koji u sebi sadrže svinjetinu.Ova roba se direktno uvozi samo na

propisanim carinskim ispostavama ze-mlje u kojoj je dozvoljen promet ovih proizvoda (uz velike restriktivne mje-re i kontrolu) i ne može ići u slobod-nu prodaju na cijelu teritoriju Golfa. Analogno, prihodi od carine za ovu vr-stu proizvoda se ne raspodjeljuju među

Zahtjevi tržišta zemalja GCC-aVijeće golfskih zemalja (GCC: Kuvajt, Katar, Oman, Saudijska Arabija, Bahrein i UAE) je 2003. godine uspostavilo Carinsku uniju kojom se definira jedinstveno tržište u smislu carinske i trgovinske politike.

Potpisani međukomorski sporazumi i prijedlog za potpisivanje međudržavnih sporazuma

Do sada, VTK BIH je s komorama zemalja GCC-a potpisala sljedeće sporazume:

KUVAJT Protokol o kooperaciji sa Kuvajtskom trgovinskom i industrij-skom komorom.

KATAR Sporazum o saradnji sa Trgovinskom i industrijskom komorom Katara, Memorandum o razumijevanju s Katarskom trgovinskom i industrijskom komorom,Zajednički poslovni savjet između Katarske CCI i VTK BiH.

UAE Sporazum o saradnji i formiranju zajedničkog tehničkog komiteta s Trgovinskom i industrijskom komorom Abu Dabija.

Potrebno je da se u što skorije vrijeme potpišu sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa zemljama Golfa s kojima to do sada nije učinjeno (Saudijska Arabija, Bahrein i Oman). Potrebno je, također, potpisati i sporazu-me o zaštiti investicija s navedenim zemljama. Pored ovih sporazuma, a radi omogućavanja izvoza robe iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, neop-hodno je čim prije započeti aktivnosti na međusobnoj saradnji i priznavanju certifikata i dokumenata koje izdaju veterinarski uredi Bosne i Hercegovine i veterinarski uredi zemalja Golfa.

U FOKUSU >>> Mogućnosti poslovanja sa zemljama Golfa


zemljama članicama, već su dio prihoda samo one zemlje koja dozvoljava njihov uvoz i promet.

Specifični uvjeti za trgovinu na tržištu zemalja Golfa

Pored standardne dokumentacije koja prati robu prilikom izvoza (carinska

deklaracija, faktura, certifikati, dokaz o porijeklu i sl.), postoje određene speci-fične procedure koje se moraju uzeti u obzir prilikom izvoza na tržište GCC-a.

Određena ograničenja važe za sve ze-mlje Zaljeva, a neka od njih su:

– Dokumentacija za sve uvozne proizvode mora biti ovjerena od strane konzulata zemlje uvoza, u nekim slu-

čajevima priznaje se i ovjera konzulata druge arapske (GCC) zemlje. Za proi-zvode animalnog porijekla i žive životi-nje primjenjuju se pravila WTO-a (SPS sporazuma), tj. ove proizvode mora pratiti sanitarni certifikat. Zemlje uvoza i same dodatno vrše analize i kontrole ovih proizvoda. Halal certifikat je ta-kođer neophodan za sve proizvode koji u sebi sadrže komponente animalnog porijekla. Za proizvode biljnog porije-kla, zahtijeva se fitosanitarni certifikat, a za farmaceutske proizvode – certifikat o cijeni proizvoda koji izdaje ovlašteno tijelo zemlje porijekla;

– Etikete na uvoznim proizvodima moraju biti na arapskom jeziku, iako manji broj proizvoda s oznakama samo na engleskom jeziku može biti odobren, od slučaja do slučaja, samo u marketinš-ke svrhe testiranja (uzorci). Kod hrane, etiketa mora dodatno sadržavati i infor-maciju o sadržaju i strukturi masti;

– Distribuciju i komercijalnu proda-ju u zemljama Golfa je moguće ostvariti samo preko lokalnog agenta – državlja-nina zemlje uvoza (u nekim slučajevima može i preko zajedničke kompanije for-mirane s najmanje 51% vlasništva lokal-nog državljanina). Uvoznici su obavezni posjedovati dozvolu za uvoz koje izdaju nadležna ministarstva. Stoga se prepo-ručuje pronaći pouzdanog domaćeg partnera, zastupnika ili distributera (po mogućnosti s dobrim pristupom držav-nom vodstvu), a to u ovim zemljama može potrajati duži vremenski period (stjecanje povjerenja).

Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama Golfa

Ukupan uvoz Bosne i Hercegovine iz zemalja GCC-a u prvih 6 mjeseci ove godine iznosio je 1,3 miliona €. U istom periodu izvoz iz Bosne i Hercegovine u navedene zemlje bio je 13,4 miliona €. Najviše smo izvozili u Saudijsku Arabiju (8,9 miliona €), a potom UAE (3,2 mi-liona €) i Kuvajt (1,1 milion €). Izvoz u ostale zemlje GCC-a je zabilježio veoma niske vrijednosti.

U 2011. godini ukupan izvoz Bosne i Hercegovine u zemlje Golfa iznosio je 15,2 miliona €, pri čemu 7,7 miliona € u Saudijsku Arabiju, 5,6 miliona € u Kuvajt i 1,5 miliona € u UAE. Uvoz iz zemalja GCC-a u Bosnu i Hercegovinu u istom periodu iznosio je 52, pri čemu samo iz UAE oko 5 miliona €. Uvoz iz ostalih zemalja GCC-a je minoran.

Sektori i proizvodi koji imaju potencijal za unapređenje saradnje između Bosne i Hercegovine i zemalja GCC-a Uzimajući u obzir gore navedene zahtjeve tržišta, dosadašnju vanjskotrgo-vinsku razmjenu Bosne i Hercegovine sa GCC zemljama, kao i potencijal za uvoz određenih proizvoda na tržišta Golfa, sljedeći sektori i proizvodi imaju šansu za izlazak na spomenuta tržišta:

1. Proizvodi drvne industrije (visokokvalitetni dizajnirani namještaj i oprema-nje interijera).

2. Mogućnosti za namještaj serijske proizvodnje i niže cjenovne kategorije su ograničene zbog prisustva konkurencije iz geografski mnogo bližih azij-skih zemalja (udio istih u uvozu ovih proizvoda u GCC trenutno iznosi oko 50% i konstantno raste).

3. Proizvodi namjenske industrije Carina za ove proizvode je 0% a postoji i tradicija saradnje u ovoj oblasti. Međutim, bh. poduzeća moraju imati eko-nomsku snagu da mogu na vrijeme izvršiti isporuke. Također je potrebna velika politička podrška za ove poslove, jer je uvoz proizvoda namjenske industrije strogo kontroliran.

4. Građevinarstvo Sve zemlje GCC-a, posebno Katar i Saudijska Arabija, doživljavaju ekspanziju u ovom sektoru i podržavaju investicije u stam-bene, poslovne i infrastrukturne objekte izdvojenim visokim budžetima. Međutim, u posljednjoj deceniji ove su zemlje razvile vlastite građevin-ske firme i sve više traže radnu snagu, a ne nositelje ili podizvođače za realizaciju građevinskih projekata. Da bi se građevinska operativa Bosne i Hercegovine mogla pojaviti kao podizvođač u ovim projektima, neop-hodna je maksimalna politička podrška, lobiranje, kao i finansijska snaga samih poduzeća da mogu izdržati troškove prijavljivanja na tendere i troš-kove ostalih pripremnih radnji za realizaciju projekata.

5. Proizvodi metalne industrije koji se vežu za građevinski sektor (čelične konstrukcije, građevinske skele, saobraćajni znaci, Al-profili...) i proizvodi mašinske industrije (dijelovi za mašine, odljevci, otkivci).

6. Prehrambeni proizvodi kod kojih BiH već zadovoljava zahtjeve tržišta EU (finalni organski proizvodi, konditorski program).

Drugi proizvodi prehrane (prerađevine od voća i povrća, sokovi, vode i sl.) mogu zadovoljiti zahtjeve tržišta, ali je zbog troškova transporta i postoja-nja ogromne konkurencije vodećih svjetskih brendova nerealno očekivati njihov prodor na ovo tržište. Dosadašnji pokušaji bh. firmi iz ove oblasti su se završili neuspješno.

Proizvodi animalnog porijekla, iako već imaju ili mogu dobiti halal certifi-kat, ne ispunjavaju sanitarne norme koje ovo tržište propisuje (gore pome-nuta pravila WTO-a).

7. Turizam Odnedavno se realiziraju određeni turistički programi između BiH i zemalja GCC-a za dovođenje organiziranih grupa arapskih turista (uveliko podstaknuti otvaranjem direktne avionske linije Kuvajt-Sarajevo), što je potvrda da se ovakvi aranžmani mogu i dalje razvijati.

U FOKUSU >>> Mogućnosti poslovanja sa zemljama Golfa


Nastupi na prestižnim međunarodnim sajmovima svakako su najbolja prilika za bosanskohercegovačke kompanije da internacionaliziraju svoje poslovanje i svoje usluge i proizvode predstave stranim kupcima. Istina, ovakva vrsta marketinga je relativno skupa, pa Vanjskotrgovinska komora BiH kroz organiziranje zajedničkih nastupa nastoji domaćim kompanijama što je moguće više olakšati i omogućiti nastupe na svjetskim sajmovima.

Jedan od ovakvih zajedničkih na-stupa je i izlaganje na sajmu BAU 2013 – najvećem međunarodnom

sajmu arhitekture, materijala i sistema u svijetu, koji će biti održan u Minhenu (Njemačka) u periodu od 14. do 19. januara 2013. godine. Ovaj nastup će Vanjskotrgovinska komora BiH reali-zirati uz svesrdnu pomoć USAID-Sida FIRMA projekta. Tako će na zajednič-kom izložbenom prostoru od 40 m2 u izložbenoj hali B2 na paviljonu broj 529

svoje usluge i proizvode predstaviti če-tiri bosanskohercegovačke firme iz gra-đevinskog i metalnog sektora:1. Hering d.d. Široki Brijeg (projekto-

vanje i građevinski radovi), 2. Inox Ajanović d.o.o. Tešanj (proi-

zvodnja inox ograda, kapija, roletni, nosača stakla...),

3. MP Pandurević d.o.o. Modriča (ko-vana i inox bravarija) i

4. Ingplast d.o.o. Cazin (plastična i alu-minijska stolarija).

Sajam BAU 2013 se odr-žava na prostoru Novog minhenskog sajma, a uče-snicima će na raspolaganju stajati paviljonski prostor od 180.000 m2, te dodatnih 3.500 m2 otvorenog izlož-benog prostora.

Sajam BAU je obavezna odrednica najvećih svjet-skih brendova u oblasti gra-đevinarstva i arhitekture. Broj izlagača na sajmu pre-mašuje dvije hiljade a dola-ze iz cijeloga svijeta. Koliki je interes pokazuje i činjeni-ca da je Sajam već od 2005. godine trajno rezerviran, a da se na listi čekanja tre-nutno nalazi čak 400 kom-panija. Kompanije iz BiH su se do sada uglavnom samostalno pojavljivale na sajmu BAU, tako da će ovo

biti njihov prvi kolektivni nastup.Broj posjetilaca Sajma je od 1964.

godine u stalnom porastu, a 2011. go-dine je dostigao rekordnih 238.000. Najviše su prisutni posjetitelji iz susjed-nih zemalja, kao što su Austrija, Italija, Švicarska, a iz godine u godinu pove-ćava se i broj posjetitelja iz Turske. Na prošlogodišnjem sajmu BAU bila su 362 posjetitelja iz BiH, a najmanje toliko ih se očekuje i ove godine.

Izlagači će na predstojećem Sajmu predstaviti arhitekturu, materijale i si-steme za poslovnu i stambenu gradnju, kao i enterijer u novim i starim objek-tima. Glavne teme će biti održiva grad-nja, intergeneracijska gradnja (za sve starosne strukture stanovnika nekog objekta), energetski efikasna gradnja i razvoj gradova u 21. stoljeću. Vodeći stručnjaci će razmatrati pitanja u vezi sa budućnošću svjetskog građevinarstva, inteligentnim povezivanjem objekata, demografskim promjenama.

Sajam okuplja najveći broj arhitekata i projektanata na svijetu, a ono što je za-nimljivo je i da se na njemu svake druge godine predstavljaju inovativna rješenja čak prije nego se lansiraju na tržište.

Predstavništvo njemačke privrede u BiH, kao kontakt Minhenskog sajma, svim zainteresiranim kompanijama može pružiti dodatne informacije o uvjetima izlaganja te o mogućnostima posjete nekom od sajmova u Minhenu.

Tarik Kovač

Zajednički nastup bh. firmi na minhenskom sajmu BAU 2013

SAJMOVI


U pripremi je treći zajednički nastup bh. firmi na Međunarodnom sajmu namještaja i interijera IMM COLOGNE u Kelnu (Njemačka), koji će biti održan u periodu od 14. do 20. januara 2013. godine.

Kao i prethodnih godina, sveukupnu organizaci-ju nastupa vodi Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agencija za promociju izvoza BiH

(BHEPA), u partnerstvu i ko-sponzorstvu s USAID-Sida FIRMA projektom i Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO).

Partneri su, kroz subvencioniranje troškova zakupa pro-stora i izgradnje štanda, omogućili predstavljanje sedam bh. kompanija, i to: ECONOMIC d.o.o. Vitez, FIS d.o.o. Vitez, GMP KOMPANI d.o.o. Laktaši, IP KRIVAJA d.o.o. Zavidovići, IZAZOV d.o.o. Kalesija, PRAKTIK d.o.o. Vogošća i STANDARD a.d. Prnjavor.

Pod sloganom Tradition for Future, bosansko-hercegovačka postavka će ovoga puta pokazati širok asortiman proizvoda: od tradicionalnog ma-siva, preko tapeciranih garnitura i pločastog namje-štaja široke namjene, do namještaja od metala.

Zajednički paviljon Bosne i Hercegovine, po-vršine 209 m2, bit će smješten u prostoru hale 1, u okviru segmenta „European Lifestyles“ koji oku-plja grupne i individualne izložbe iz drugih evrop-skih zemalja, poput Rumunije, Estonije, Hrvatske, Švicarske, Njemačke, Nizozemske itd.

Njemačka je prvi partner u izvozu namješta-ja iz Bosne i Hercegovine, a prema dosadašnjim iskustvima i rezultatima prethodnih nastupa bh. izlagača, IMM COLOGNE predstavlja vodeću ma-

nifestaciju za izlaganje bh. namještaja u Njemačkoj i EU. To je jedan od najvećih svjetskih sajmova u ovoj oblasti, a njime tradicionalno započinje nova godina dizajna, uređenja interi-jera i kompletne ponude industrije namještaja – od noviteta do masovne proizvodnje.

Posljednji sajam, održan januara 2012. godine, okupio je 1.157 izlagača iz 54 zemlje, a posjetilo ga je oko 115.000 po-sjetitelja – većinom iz inostranstva.

Lejla Međedović

Bh. namještajci će ponovno izlagati na sajmu IMM 2013 u Kelnu

Prijavite se u bazu izvoznikaRegistrirajte Vašu kompaniju u direktorij izvoznika i tako direktno dobijajte informacije o svim aktivnostima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i Agencije za promociju izvoza – BHEPA (aktuelnim programima, saj-movima, poslovnim forumima, prezentacijama i sl.). Istovremeno, podaci o Vašoj kompaniji bit će u bazi na internet stranici BHEPA-e, gdje Vas potencijalni partneri mogu lako i brzo naći, kao i na CD-u „Direktorij izvoznika 2013“ koji se distribuira svim zainteresiranim institucijama i poten-cijalnim partnerima. Informacije na telefon 033 566-237.

Registracija se može izvršiti i elektronski na www.bhepa.ba

SAJMOVI


Namještaj iz BiH konkurentan kvalitetom, dizajnom i cijenom

Zajednički nastup pet bosan-skohercegovačkih firmi na 39. međunarodnom sajmu na-

mještaja unutrašnjeg uređenja i pra-teće industrije AMBIENTA organi-zirala je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine u partnerstvu s USAID-Sida FIRMA Project Bosnia & Herzegovina. Na izložbenom štandu BiH, ukupne površine 252 m2, pred-stavile su se kompanije Economic d.o.o. Vitez (namještaj za kuhinje i kupaone), Eden Garden d.o.o. Istočno Sarajevo (vrtni suncobrani), Izazov d.o.o. Kalesija (namještaj za dnevne sobe, predsoblja i spavaće sobe), Rattan Sedia d.o.o. Brčko (pleteni aluminijski namještaj za vrt i ugostiteljstvo) i Zedex d.o.o. Zenica (namještaj za trpezarije od punog drve-ta s eko-finišem).

AMBIENTA, kao mjesto okupljanja svih značajnih subjekata iz drvnopre-rađivačke industrije i industrije namje-štaja u Hrvatskoj i šire, dobro je poznata

bh. privrednicima. Mnogi su tu sudjelo-vali, bilo samostalno, bilo u sklopu ra-nijih zajedničkih nastupa bh. privrede održavanih do ekonomske krize, kada naglo padaju performanse ovog sajma, a tako i interes bh. firmi.

Razlog ponovnog pokretanja nastu-pa na sajmu AMBIENTA, nakon pet godina, nastavak je pružanja podrške bh. kompanijama iz sektora proizvodnje namještaja da se uspješno promoviraju i prezentiraju svoje proizvode na tržištu Hrvatske, a u cilju učvršćivanju posto-jećih i uspostavljanju novih poslovnih kontakata i konačno povećanju izvoza na ovo tržište.

Da je zajednički nastup polučio po-zitivne efekte pokazala je i anketa pro-vedena među bh. učesnicima. Naime, firme su izrazile zadovoljstvo vlastitim nastupom i brojem ostvarenih konta-kata te ocijenile da su njihovi proizvodi konkurentni na tržištu, kako po kvalite-tu i dizajnu tako i po cijeni.

Da proizvođači iz BiH mogu biti konkurentni na tržištu drugih zemalja svojim kvalitetom i dizajnom potvrđuje dodijeljeno priznanje Zlatna medalja za dizajn i kvalitet proizvoda za kompaniju Rattan Sedia iz Brčkog.

‘’Rattan Sedia je kvalitetom svo-jih proizvoda visoko pozicionirana u Hrvatskoj, što znači da mi već imamo svoje klijente, a to su veliki lanci hote-la koji kupuju kvalitetne proizvode. Na AMBIENTI smo privukli veliku pozor-nost posjetitelja s atraktivnim proizvo-dima iz nove kolekcije OPLETTI koja je dobila Zlatnu medalju za dizajn i kvali-tetu proizvoda. Sajamska nagrada povi-sit će naš rejting kod klijenata koji će re-zultirati većom prodajom. Očekujemo da će rezultat ovog sajma biti povećana prodaja u nastupajućoj sezoni jer je bit ovakvih manifestacija biti viđen i po-kazati novi proizvod kroz koji se može vidjeti rezultat rada kompanije. Ništa se ne smije prepustiti slučaju. Stalno se

Zagrebački sajam AMBIENTA 2012, održan od 10. do 14. oktobra 2012. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, okupio je 341 izlagača iz 25 zemalja svijeta. Najznačajnije grupne izložbe imale su Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina, a interesantan nastup pokazale su i firme iz Slovenije.

SAJMOVI >>> Uspješan nastup bh. privrede na sajmu AMBIENTA 2012


mora pratiti tržište, biti inovativan i kre-ativan, čime se zaokuplja pažnja klijena-ta-korisnika, što smo mi i pokazali na ovogodišnjem sajmu, a rezultati su du-goročni’’, kazala je Nermina Taletović, direktorica predstavništva Rattan Sedia u Hrvatskoj.

Kvalitet ostvarenih kontakata

Evidencijom ostvarenih kontakata i an-ketiranjem učesnika bh. štanda o zado-voljstvu nastupom, evidentirano je da su, prema prvim pokazateljima, firme ostvarile 96 kontakata, od čega se preko

Predsjednik VTK BiH dr. sc. Bruno Bojić otvorio prezentaciju

Ministar poljoprivrede Hrvatske g. Tihomir Jakovina na bh. štandu

80 odnosi na kontakte s novim potenci-jalnim kupcima i agentima. Bh. kompa-nije su primile i određeni broj zahtjeva za ponudu, zaključile ugovore o prodaji te primile zahtjeve za saradnju. Za neke firme sajam je bio prilika da se ugoste postojeći kupci i nastave ranije započeti pregovori.

‘’Posjeta sajmu je bila prilično loša, ali mi smo zabilježili određeni broj upi-ta krajnjih kupaca, koji nisu naša ciljna skupina na sajmu. Osim toga, ugosti-li smo određeni broj naših postojećih kupaca iz regije te smo imali priliku prezentirati im neke novitete u ponu-

di, kao i naš novi katalog. Ono što je za mene značajno jeste aktivnost koju smo u Economicu započeli još u febru-aru 2012. godine - pregovori s austrij-skom grupacijom XXXLutz. Jedan dio razgovora s predstavnicima grupacije XXXLutz obavljen je i na našem štandu na AMBIENTI. Ti razgovori rezultira-li su potpisivanjem ugovora o isporuci kupaoničkog namještaja s austrijskom grupacijom XXXLutz, najvećim malo-prodavcem namještaja u svijetu nakon švedske IKEA-e. Tako će se kupaonički namještaj iz Bosne i Hercegovine pod Economicovim brendom „Framini” naći u 50-ak XXXLutz i Lesnina XXXL prodavnica u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj već u decembru 2012. godi-ne’’, kazao je Lordan Iličić, brand mana-ger u Economicu.

Reprezentativno predstavljanje BiH

Štand BiH, prema mišljenju posjetite-lja, bio je sajamska atrakcija i plijenio je veliku pažnju, kako zbog svog izgleda tako i zbog izloženog namještaja. Osim toga, predstavnici BiH imali su zapažen nastup u okviru pratećeg programa saj-ma kroz promotivnu događaj na temu „Design i brandiranje – budućnost in-dustrije namještaja BiH“, koji je organi-zirala Vanjskotrgovinska komora BiH i USAID- Sida FIRMA projekt u cilju što boljeg predstavljanja bh. potencijala u drvnoj industriji.

U okviru prezentacije upriličena su izlaganja „Potencijali drvne industrije BiH – mogućnosti i interesi za sarad-nju s ino partnerima“, „Izazovi izgrad-nje brenda Framini“, „Kako je nastao brend Rukotvorine“ i „ Dizajn proizvo-da i brendiranje kompanije“. Na kraju, o natjecanju za mlade dizajnere Querqus koje se svake godine održava u sklopu sajma INTERIO u Sarajevu, govorile su pobjednice u 2012. godini iz design stu-dija Vile iz Zagreba.

Za saradnju i uspješnu organizaciju nastupa izlagača iz Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinskoj komori BiH Zagrebački velesajam je dodijelio po-sebnu zahvalnicu.

Paviljon BiH su, između ostalih, po-sjetili i ministar poljoprivrede Republike Hrvatske Tihomir Jakovina, ambasado-rica Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj Azra Kalajdžisalihović te direktorica Sektora za sajmove Zagrebačkog vele-sajma Vesna Cvitanović.

Lejla Međedović i Aida Alić

Sa potpisivanja ugovora između Economic i austrijske grupacije XXXLutz

SAJMOVI >>> Uspješan nastup bh. privrede na sajmu AMBIENTA 2012


Bosna i Hercegovina ima uku-pno pet fabrika za proizvod-nju piva koje su organizovane

u Spoljnotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine u interesnu asocijaciju – Grupaciju proizvođača piva u BiH. Samo jedna od njih, Pivara Grude, je re-lativno mlada. Ostale četiri: Sarajevska, Banjalučka, Tuzlanska i Bihaćka pivara su proizvodni kapaciteti sa stogodiš-njom tradicijom. Iako brojčano mala, ova grupa proizvođača svojim kapacite-tima, ali i kvalitetom proizvoda može na adekvatan način podmiriti tržište Bosne i Hercegovine.

Ipak, u 2011. godini Bosna i Hercegovina proizvela je samo 862.675 hektolitara piva, što nije ni trećina od mogućnosti. Istovremeno, u BiH je to-kom 2011. godine uvezeno piva u vri-jednosti od oko 136 miliona KM.

Pivarska industrija BiH neposredno zapošljava preko 1.100 radnika, kao i veliki broj ostalih indirektno zaposle-nih kroz rad s dobavljačima i podugo-

varačima. Promet od 108 miliona KM u 2011. godini čini je veoma važnim fak-torom koji doprinosi domaćoj ekono-miji, mada ova industrija radi samo sa 32% raspoloživih kapaciteta. Na ovako niskom nivou zaposlenosti kapaciteta postaje skoro nemoguće da ova predu-zeća pokriju svoje fiksne troškove pro-izvodnje, uslijed čega pivarska industri-ja BiH u cjelini bilježi gubitak veći od 5.000.000 KM u 2011. godini.

Navedeni podaci pokazuju da pivar-ska industrija gubi utakmicu s velikim kompanijama koje su svoju proizvodnju stacionirale u zemljama okruženja, a koje uvoz piva u Bosnu i Hercegovinu vrše po cijeni koja je niža od tržišne ci-jene, ili pak od proizvodnih troškova u zemlji izvoza. Pri tome, postoje ozbiljne indicije da se u BiH uvozi pivo koje po kvalitetu ne odgovara navodima na de-klaraciji tog proizvoda, što dodatno sni-žava cijenu koštanja uvoznog proizvo-da. Svakako da ovako realizovan uvoz ostavlja značajan prostor za fleksibilnije

formiranje cijene koja je konkurentna domaćem proizvodu.

Kada se ovom doda snažan marke-tinški nastup kome naše pivare ne mogu parirati naprosto zbog neuporedivo sla-bije ekonomske snage, kao i činjenice da potrošač u BiH bira proizvod koji je ili jeftiniji ili približne cijene kao domaći, a koga je „pun“ ekran, jasno je da domaća industrija piva ne može izdržati u ova-kvoj „tržišnoj“ utakmici.

Jedan od načina kako pomoći ovoj grani privrede je i zadržavanje uvoznih dažbina na pivo uvezeno iz Evropske unije u visini od 6% carine plus pre-levman od 0,10 KM po litru, a sve do momenta dok BiH ne uđe u Evropsku uniju.

Ovaj zahtjev Odbor proizvođača piva u BiH je uputio Ministarstvu spoljne tr-govine i ekonomskih odnosa BiH koje će u narednom periodu vršiti pregovore s Evropskom unijom.

Postepeno smanjenje uvoznih daž-bina na pivo proizvedeno u EU sa po

Već nekoliko godina proizvodnja piva u domaćim fabrikama stagnira. Istovremeno, tri najveće multinacionalne kompanije povećavaju uvoz i prodaju piva u Bosni i Hercegovini, pri tome ne ulažući nikakva sredstva, bilo u izgradnju nove fabrike, bilo u poslovne aranžmane s domaćim pivarama. Da li ova kampanja vodi ka gašenju domaće proizvodnje i da li je na pomolu tiho, ali neumitno odumiranje još jedne privredne grane? Imaju li nadležni državni organi odgovor i mogu li zaštititi pivarsku industriju od nelojalne konkurencije?

Da li propada industrija piva u BiH?

REGULATIVA


3% godišnje otpočelo je 2008. godine. Tokom 2012. godine uvozne dažbine iznose 6%, u 2013. godini će iznositi 3%, a potpuno će se ukinuti 1. januara 2014. godine. Ovaj model je u BiH pri-hvaćen, istina ne i od same pivarske in-dustrije BiH, zbog interesa koji se ogle-daju u zajedničkoj trgovini i privlačenja investicija iz Evropske unije. Smatralo se da je postepeno smanjenje koje vodi ka potpunom ukidanju uvoznih dažbi-na od nacionalnog interesa za Bosnu i Hercegovinu.

Razvoj bilateralne trgovine s Evropskom unijom nije evoluirao kao što je to bilo predviđeno prilikom usva-janja navedenog smanjenja carinskih dažbina.

Svako daljnje smanjenje uvoznih ca-rina dovešće do znatnog povećanja uvo-za piva u limenkama po veoma niskim cijenama, prvenstveno iz zemalja poput Mađarske, Slovenije i Poljske, a što će se u konačnici krajnje negativno odraziti na domaću industriju. Ovaj trend je već počeo, tako da se u velikim supermar-ketima koji uvoze i stavljaju u promet pivo iz EU ono prodaje po niskim cije-nama, što vodi ka dodatnom pritisku na domaće proizvođače da smanje cijene svojih proizvoda.

Ocjena je da daljnje smanjenje ca-rina i uvoznih dažbina nije u intere-su niti Evropske unije, niti Bosne i Hercegovine. Stoga je opravdan zahtjev pivarske industrije BiH da uvozne cari-ne od 6% koje se sada primjenjuju i pre-levman od 0,10 KM po litru ostanu ne-promijenjene do trenutka kada se BiH pridruži Evropskoj uniji, kada se bude vidjela recipročna korist od otvaranja

tržišta.Poznat je model prema kome se ca-

rinska opterećenja na robe iz Evropske unije zadržavaju do ulaska određene zemlje u Uniju. Na ovakav način zašti-ćena je pivarska industrija Rumunije, Bugarske i Slovačke. U ovim zemljama su carine i druge uvozne dažbine na pivo iz EU bile zadržane do momenta kada su one postale punopravne člani-ce Evropske unije, tako da je negativan uticaj povećanja uvoza proizvoda niskih cijena bio spriječen širom ekonomskom dobiti koju je industrija dobila član-stvom u Evropskoj uniji.

Zahtjev pivarske industrije BiH

Zahtjev pivarske industrije BiH za zadr-žavanjem carina i uvoznih dažbina na nivou iz 2012. godine je posebno oprav-dan zbog neispunjenja pretpostavki na kojima se zasnivala mjera postepenog smanjenja carina i uvoznih dažbina, a to su:

– da će Bosna i Hercegovina biti bli-zu prijemu u Evropsku uniju 2014. ili 2015. godine;

– da će u pivarsku industrija putem direktnih investicija iz Evropske unije biti investiran značajan kapital koji će ovu industriju osnažiti;

– da će tokom procesa otvaranja gra-nica i omogućavanja trgovine sveukupni nivo uvoza piva opasti jer će kompanije iz Evropske unije, poput Heinekena, Starbeva i Carlsberga, premjestiti pro-izvodnju i u Bosnu i Hercegovinu, kao što je bila praksa i u svim drugim ze-mljama u regionu (Rumunija, Bugarska, Mađarska, Hrvatska, Srbija);

– da će se nivo izvoza piva iz BiH u Evropsku uniju povećati te će odnos uvoza i izvoza biti uravnotežen tokom vremena.

Niti jedna od navedenih pretpostavki nije se ostvarila. Naprotiv, desilo se su-protno očekivanom.

Bosna i Hercegovina je ušla u proces veoma brzog otvaranja svojih granica, uslijed čega je došlo i do brzog povećanja uvoz piva. Velike kompanije iz Evropske unije u zadnjih pet godina nisu investi-rale niti jedan euro u proizvodnju piva u Bosni i Hercegovini. U stvarnosti, one su iskoristile prednost otvoreno-sti Bosne i Hercegovine i u potpunosti izbjegle bilo kakvu formu ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. U ovakvim uslo-vima BiH nije ostvarila nikakvu korist za svoju pivarsku industriju. Naprotiv, oštećena je neprekidnom erozijom do-maće proizvodnje i zapošljavanja.

Zahtjev pivarske industrije BiH je tim prije opravdan i zbog činjenice što se on ne odnosi na povećanje carina, nego na zaustavljanje daljnjeg smanje-nja i održavanja ravnoteže trenutnih stopa u 2012. godini. On se prvenstveno odnosi na ponovno razmatranje eko-nomske stvarnosti koja danas postoji u Bosni i Hercegovini, a u cilju zaustavlja-nja ulaska veoma jeftinog piva iz EU na bh. tržište, čime bi se očuvala pivarska industrija u postojećem, mada uveliko smanjenom stanju, te bi joj se omogućio oporavak prije nego se počne sa primje-nom potpuno otvorenog tržišta.

Nedavno objavljena inicijativa Ministarstva spoljne trgovine i ekonom-skih odnosa BiH o pokretanju postupka izmjene Zakona o akcizama BiH takođe u određenoj mjeri može doprinijeti po-voljnijem položaju domaćih proizvođa-ča, pogotovu onih sa manjim proizvod-nim kapacitetima. Prema toj inicijativi predviđeno je plaćanje akcize na pivo u odnosu na godišnju proizvodnju. Pivare sa manjim proizvodnim kapacitetom do iznosa od 400.000 hl bi plaćale ma-nju akcizu, i to u iznosu od 20 KM po jednom hektolitru, dok bi pivare sa pro-izvodnjom preko ovog cenzusa na ime akcize plaćale 35 KM po hektolitru. Na ovakav način njihov položaj na tržištu, makar sa aspekta plaćanja nacionalnih fiskalnih obaveza, biće približen položa-ju kakav imaju manje pivarske kompa-nije u Evropskoj uniji.

Zdravko Marinković


Drvna industrija Bosne i Hercegovine je u 2011. godini učestvovala sa 10% u ukupnom izvozu privrede BiH, 1,8% u uvozu, a pokrivenost uvoza izvozom je bila 316%.

Bosna i Hercegovina se ubraja u šumovita područja, obzirom da je 53% njene ukupne površine

pod šumom ili oko 2,7 miliona hektara. Na postojećoj sirovinskoj osnovi izgra-đeni su brojni prerađivački kapaciteti drvne industrije.

Drvna industrija Bosne i Hercegovine ima određene prednosti u odnosu na druge grane privrede:

� Domaća sirovinska osnova � Dugogodišnja tradicija u proizvodnji

i izvozu � Vrijednost proizvodnje preko 500

miliona €/god � Raznovrstan asortiman proizvoda:

– rezana građa, masivne ploče, fur-nir

– građevinska stolarija, podovi, parketi

– namještaj, elementi za namještaj

– montažna drvena gradnja – ambalaža, palete, peleti i ostali

proizvodi � Oko 50.000 zaposlenih � Suficit u međunarodnoj razmjeni

Drvna industrija Bosne i Hercegovine je u 2011. godini učestvovala sa 10% u ukupnom izvozu privrede BiH , 1,8% u uvozu, a pokrivenost uvoza izvozom je bila 316%.

Ostvareni proizvodni rezultati

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, proizvodnja šum-skih sortimenata Bosne i Hercegovine je u 2011. godini iznosila 3.500.000 m3 ili 3,2% manje nego 2010. godine. Prodaja šumskih sortimenata u posmatranom periodu iznosila je 3.487.564 m3 ili 4,3% manje nego 2010. godine. Zakon o šu-

mama Federacije Bosne i Hercegovine još nije donesen, a samim ti ni mnogi propisi nižeg nivoa, što svakako nepo-voljno utječe na izvršavanje planiranih sječa, eksploataciju u šumarstvu i uku-pno gazdovanje u preduzećima šumar-stva. Naravno, to se reflektira i na poslo-vanje firmi iz oblasti drvne industrije.

Prema istim izvorima, proizvodnja iz grupe drvo i proizvodi od drveta Bosne i Hercegovine u 2011. godini povećana je za 8,9% u poređenju s 2010. godi-nom, a proizvodnja namještaja i ostalih raznovrsnih proizvoda smanjena je za 3,1%.

Vanjskotrgovinska razmjena drvne industrije

Drvna industrija Bosne i Hercegovine je u 2011. godini ostvarila izvoz od 807.096.553 KM, što je za 12% više nego 2010. godine. U okviru toga, izvoz pro-izvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta (primarni i polufinalni proizvodi od drveta i građevinska stolarija) činio je 62,1%, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 37,9%.

Izvoz proizvoda šumarstva činio je 16,6%, što je 21,3% više nego 2010. go-dine. Proizvodi šumarstva su se najvi-še izvozili u Italiju, Sloveniju, Austriju, Njemačku i Hrvatsku. Tako veliki izvoz proizvoda šumarstva nema opravdanja, jer drvna industrija Bosne i Hercegovine povećava kapacitete finalne i polufinal-ne prerade drveta, tako da bi prioritetno bilo snabdijevanje domaćih kapacite-tom sirovinom, a u izvoz plasirati ono što se ne može preraditi na domaćem tržištu.

Izvoz rezane građe činio je 30,8%

Drvna industrija BiH i u recesiji ostvaruje pozitivne izvozne rezultate

BH PRIVREDA


ukupnog izvoza, što je 18,9% više nego 2010. godine. Najviše građe se izvozilo u Srbiju, Njemačku, Hrvatsku, Italiju, Sloveniju, Austriju, Albaniju, Egipat i Makedoniju. U 2011. godini izvoz ploča i furnira je povećan za 10%, parketa za 11%, dok je izvoz građevinske stolarije povećan za 19% u odnosu na 2010. go-dinu. Furnir i ploče najviše su se izvo-zili u Sloveniju, Njemačku, Austriju, a parket u Njemačku, Srbiju, Holandiju i Italiju. Građevinska stolarija se najviše izvozila u Holandiju, Hrvatsku, Italiju, Srbiju, Crnu Goru i Sloveniju.

Izvoz namještaja činio je 37% uku-pnog izvoza, što je za 6,4% više nego 2010. godine. U njegovoj strukturi naj-više se izvozilo: sjedišta i dijelovi od drveta, namještaj za trpezarije i dnevne sobe, ostali drveni namještaj, namještaj za spavaće sobe i drveni kuhinjski na-mještaj. Sjedala su se najviše izvozila u Njemačku, Hrvatsku, Austriju, SAD, Sloveniju, Srbiju, Italiju, Francusku i Holandiju. Ostali namještaj se naj-više izvozio u Njemačku, Hrvatsku, Holandiju, Francusku, Italiju, Austriju, SAD, Srbiju, Španiju, Rumuniju i Norvešku.

U 2011. godini izvoz montažne drve-ne gradnje je iznosio 7.555.487 KM ili 0,8% više nego 2010. godine. Montažne drvene kuće najviše su se izvozi-le u Hrvatsku, Austriju, Francusku, Švicarsku, Švedsku i Sloveniju.

Uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine u 2011. je iznosio 255.434.624 KM ili 1% više nego 2010. godine. U strukturi ukupnog uvoza naj-značajnija stavka su ploče sa 36,7%, a zatim slijedi namještaj čije je učešće bilo 34, 8%. Ploče su se pretežno uvozile iz Austrije, Hrvatske, Njemačke, Češke, Slovenije, Mađarske i Srbije, dok se na-mještaj najviše uvozio iz Poljske, Srbije, Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije, Kine i Turske.

Podacima o vanjskotrgovinskoj raz-mjeni za cijelu 2012. godinu se ne ras-polaže, ali za devet mjeseci 2012. izvoz

drvne industrije je iznosio 596.790.748 KM, što je za 1,2% više nego u istom pe-riodu 2011. godine. U okviru toga, izvoz proizvoda u skupini drvo i proizvodi od drveta činio je 61%, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 39%, što je povoljnije nego 2011. godine.

U posmatranom periodu 2012. go-dine uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine iznosio je 178.189.587 KM ili 3% manje nego za devet mjeseci 2011. godine, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 334%, što je povoljnije nego u istom periodu 2011.

Prijedlozi mjera za poboljšanje uvjeta poslovanja i izvoza

Iako je drvna industrija jedina grana privrede koja ima suficit u vanjskotr-govinskoj razmjeni, firme su uz velike napore ostvarivale proizvodne i izvozne rezultate i u više navrata na sjednicama Asocijacije drvne industrije i šumarstva su ukazivale na probleme i tražile od nadležnih institucija da preduzmu ak-tivnosti u cilju poboljšavanja uvjeta po-slovanja i otklanjanja barijera u izvozu. Neki od prijedloga su:

– da se insistira kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine na što hitnijem donošenju mjera koje će destimulirati izvoz trupaca;

– da se intenziviraju javni radovi i da domaći proizvođači drvne industrije dobiju prioritet na tenderima za izgrad-nju hotela i ostalih objekata;

– da država iz fiskalnih viško-va doznači sredstva Razvojnoj banci Federacije BiH i Investiciono-razvojnoj banci Republike Srpske kako bi se sub-vencionirale kamate i omogućilo odo-

bravanje kreditnih linija izvoznicima za pripremu izvoza;

– da se preporuči komercijalnim bankama da uzimaju kao hipoteku po-traživanja firmi iz inostranstva (što važi za firme koje imaju dobar rejting i dobre izvozne rezultate);

– da se pojednostavi procedura dobivanja kredita od Razvojne banke Federacije BiH i Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Značajan doprinos VTK BiH

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je obavljala mnoge aktiv-nosti za firme iz drvne industrije u cilju ostvarivanja povoljnijih proizvodnih i izvoznih rezultata. Ona je:

– Utjecala na izmjenu zakonske regulative, ukidanje carina, preuzima-nje standarda, dobivanje potrebnih certifikata;

– Organizirala okrugle stolove na kojima su se obavljale stručne rasprave o drvnoj industriji;

– Organizirala seminare sa aktuel-nim tematikama;

– Promovirala firme drvne indu-strije putem organiziranja posjeta i zajedničkih nastupa na domaćim i ino sajmovima;

– Organizirala poslovne su-srete predstavnika firmi iz Bosne i Hercegovine sa ino partnerima;

– Redovno dostavljala aktuelne in-formacije članicama;

– Obavljala i druge aktivnosti iz svoje nadležnosti.

Selma Bašagić

Pregled ostvarenog izvoza drvne industrije i suficita

God. Izvoz u KM Suficit izvoz/uvoz

2007. 771.073.370 252%2008. 742.907.035 219%2009. 653.913.365 265%2010. 708.744.110 280%2011. 807.096.553 316%

BH PRIVREDA


Telekomunikacije u Bosni i Hercegovini

BiH na 84. mjestu od 142 rangirane države svijetaPrema globalnim izvještajima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o informacijskim tehnologijama Bosna i Hercegovina se nalazi na 84. mjestu od 142 rangirane države svijeta. Pojedine zemlje regije umnogome su konkurentnije u ovoj oblasti. Tako se, npr., Slovenija nalazi na 37. mjestu u svijetu, što je čini najboljom zemljom u regiji. Poslije Slovenije slijede Hrvatska, koja zauzima 45. mjesto, Makedonija (66.), Albanija (68.) i Srbija (85.).

Bosna i Hercegovina je značajno napredovala u odnosu na prethodni izvještaj kada je zauzimala 110. poziciju. Tome je doprinijelo i korištenje nove, bitno izmijenje-

ne metodologije ocjenjivanja i izračuna spremnosti zemalja za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u smislu utjecaja na nacionalnu konkurentnost. Ovakva nova metodologija daje preciznije podatke i omogućava kvalitetni-je mjerenje. Međutim, imajući u vidu različitost metodologija korištenih u prošlosti nije moguće direktno uspoređivanje re-zultata i rangiranja s prethodnim periodom.

Švedska, Singapur i Finska vodeće su zemlje svijeta po spre-mnosti korištenja ICT-a. Značajniji pomak bilježi Holandija s 11. na 6. poziciju, kao i Velika Britanija koja je ušla među prvih 10.

U nastavku teksta dat je grafički prikazi podataka koji se odnose na pružanje usluga fiksne telefonije, mobilne telefonije i internet usluga za teritorij BiH, a dobrim dijelom su utjecali na mjesto na kojem se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina prema spomenutim globalnim izvještajima o informacijskim tehnologijama.

Operateri koji posjeduju Dozvolu za javnog operatera fik-sne telefonijete i pružaju usluge fiksne telefonije na tlu BiH su:

– JP BH Telecom d.d. Sarajevo, – Telekomunikacije RS a.d. Banja Luka, – JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar.

Ovakva dozvola izdaje se od strane Regulatorne agencije za komunikacije.

Broj pretplatničkih linija fiksne telefonske mreže u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu iznosi: BH Telecom - 480.903, Telekom Srpske - 337.991, HT Mostar - 124.462 i alternativni operateri - 12.581, što u zbiru za 2011. godinu čini 955.937 pretplatnika.

Na grafikonu je dat prikaz ukupnog broja fiksnih telefon-skih linija koji predstavlja zbir aktivnih analognih fiksnih li-nija, ISDN (digitalna mreža integriranih usluga) kanala, broja javnih telefonskih govornica i VoIP (Voice over IP) pretplata. Izvor podataka čine izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT Mostar i alternativnih operatera.

Također, u BiH postoje tri operatera koji posjeduju Dozvolu za pružanje GSM usluga. To su:

JP BH Telecom d.d. Sarajevo,JP Telekomunikacije Srpske a.d. Banja Luka,JP Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar.Broj mobilnih pretplatnika sva tri telekom operate-

ra u Bosni i Hercegovini sa krajem 2011. godine je iznosio 3.171.283, od čega je BH Telecom imao 1.331.548 korisnika (156.679 postpaid korisnika i 1.204.869 prepaid korisnika), Telekom Srpske 1.377.769 korisnika (205.099 postpaid ko-risnika i 1.172.670 prepaid korisnika) i HT Mostar 431.966 korisnika (156.424 postpaid korisnika i 275.542 prepaid ko-risnika). Ovaj broj pretplatnika je dobiven u skladu sa jedin-stvenom definicijom aktivnog prepaid i postpaid pretplatnika


za sve SMP operatere u mobilnoj telefoniji, koja je usklađena s normama Evropske komisije i ITU-a. Izvor podataka čine izvještaji BH Telecoma, Telekoma Srpske, HT Mostar i alter-nativnih operatera.

Kao što se može vidjeti na grafikonu, broj prepaid kori-snika je i dalje višestruko veći u odnosu na broj postpaid pretplatnika.

Krajem 2011. godine na prostoru Bosne i Hercegovine dje-lovalo je 80 ISP-ova (Internet servis provajdera).

Po vrsti pristupa Internetu, u Bosni i Hercegovini u upo-trebi su dial-up pristup (putem analognog modema i ISDN) s 85.616 pretplatnika, te širokopojasni pristup (Broadband) s 432.090 pretplatnika. Ovi podaci se odnose na kraj 2011. godine.

Prikazani grafikon predstavlja procentualni prikaz bro-ja korisnika Broadband (plava boja) i Dial-up (crvena boja) pretplatnika, u periodu od 2005. do 2011. godine.

Boris Marković

Evropski sporazumi predstavljaju pravnu osnovu za uspo-stavljanje odnosa između Evropske unije i zemalja centralne i istočne Evrope. Riječ je o sporazumima o pridruživanju koji su tzv. druga generacija sporazuma o pridruživanju. Prve Evropske sporazume potpisale su Mađarska i Poljska 1991. godine, a njih su slijedile Bugarska, Češka, Rumunija i Slovačka 1993. godine, Estonija, Letonija i Litva 1995. godine te Slovenija 1996. godine.

Cilj Evropskih sporazuma bio je da pripreme zemlje centralne i istočne Evrope za pristupanje u Evropsku uni-ju. Evropski sporazumi zasnovani su na principima pošti-vanja ljudskih prava, demokratije, pravne države i tržišne ekonomije.

Evropski sporazumi regulirali su politički aspekt, trgovin-ski aspekt (stvaranje zone slobodne trgovine), ekonomsku, kulturnu i finansijsku saradnju između zemlje potpisnice i Evropske unije, te usklađivanje zakonodavstva zemlje potpi-snice s acquis communautaireom. Evropskim sporazumima prethodili su manje obuhvatni sporazumi o saradnji koji su regulirali, prije svega, trgovinske i ekonomske odnose između Evropske unije i zemalja centralne i istočne Evrope.

EVROPSKI SPORAZUMIEurope Agreements /

Accords Européens

POJMOVNIK EVROPSKIH

INTEGRACIJA


Informacije o projektu

Vlada Sjedinjenih Američkih Država, putem svog Fonda za podršku novim do-natorima (Emerging Donors Challenge Fund - EDCF), i Češka razvojna agencija zajedno će finansirati projekat “Jačanje kapaciteta veterinarskih laboratorija i ve-terinarskih inspekcija u BiH radi implementacije Nacionalnog programa praćenja rezidua (NPPR) u skladu sa EU standardima”.

Program razvoja tržišne poljoprivrede (FARMA), koji zajednički finansiraju USAID i Sida, će sarađivati sa Češkom razvojnom agencijom u implementaciji ovog projekta kako bi se prevazišli nedostaci koje je utvrdila inspekcija Evropske unije. Cilj ovog projekta je podržati i ojačati bh. institucije odgovorne za provođe-nje Nacionalnog programa praćenja rezidua veterinarskih lijekova i drugih štetnih tvari u namirnicama životinjskog porijekla (NPPR) u njihovim naporima da ispune zahtjeve za izvoz proizvoda na tržište Evropske unije.

Aktivnosti projekta će obuhvaćati: – Pružanje stručne podrške Uredu za veterinarstvo BiH (UZV) u

implementaciji NPPR-a; – Pružanje podrške u cilju međuinstitucionalne saradnje u imple-

mentaciji NPPR-a; – Ojačavanje kapaciteta bh. veterinarskih laboratorija kroz obuke

u BiH i Češkoj Republici, uključujući stručnu pomoć u oblastima:• Uvođenjaivalidiranjanovihmetodazakontrolurezidua• Organizacijemeđulaboratorijskihuporednihtestiranja• Pružanjadrugihoblika stručne i tehničkepomoćiuprocesu

akreditacije uvedenih metoda – Pružanje stručne podrške bh. tijelima nadležnim za provođenje

službenih kontrola u skladu sa zahtjevima EU, organiziranjem obuka za trenere u BiH i Češkoj Republici itd.Krajnji korisnici projekta su izvozno orijentirani proizvođači proizvoda životinjskog porijekla, a projekat će doprinijeti

poboljšanju kvaliteta i sigurnosti proizvoda na domaćem tržištu. Implementacija projekta počela je u septembru 2012. godine.

Jačanje kapaciteta veterinarskih laboratorija i veterinarskih inspekcija u BiH

Partneri u projektuUSAID-Sida FARMA projekt je već radio sa nadležnim institucijama na pre-vazilaženju prepreka za izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU. Ovim projektom nastavit će se raniji napori FARMA projekta kao i aktivnosti dru-gih donatora u ovoj oblasti. Za više informacija molimo da posjetite www.bosniafarma.ba

Češka razvojna agencija (CzDA) implementira pomoć Vlade Republike Češke ovom projektu. Institucionalni partner za CzDA u ovom projektu će biti Češki državni veterinarski institut. Za više informacija molimo da posje-tite www.czda.cz

Ured za veterinarstvo BiH (UZV) je ključni partner za realizaciju projekta u Bosni i Hercegovini, tijelo odgovorno za implementaciju Nacionalnog pro-grama praćenja rezidua (NPPR). Za više informacija o Uredu za veterinarstvo BiH molimo da posjetite www.vet.gov.ba

radi implementacije Nacionalnog programa praćenja rezidua (NPPR) u skladu sa EU standardima

PROJEKTI


Vjeruje se da u Bosni i Hercegovini raste više od 700 vrsta ljeko-vitog i aromatičnog bilja, od čega se eksploatira oko 200. Prema procjenama, godišnje se u Bosni i Hercegovini sakupi više od

1.500 tona raznog ljekovitog bilja. To je jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura u BiH koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Zanimanje za plantažni uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja, kao alternative samoni-klom bilju, potakla je potražnja prerađivačke industrije čiji se krajnji proi-zvodi temelje na ljekovitom i aromatičnom bilju, te potreba za sirovinama ujednačene kvalitete i kvantitete.

Usmjerenim uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja smanjuje se ne-kontrolirana berba samoniklog bilja i time sprečava njegov nestanak. USAID-Sida FARMA projekt posvećuje posebnu pažnju uzgoju ljekovi-tog i aromatičnog bilja s ciljem smanjenja sakupljanja samoniklog bilja i osiguranja kvalitetne sirovine za firme koje se bave preradom ljekovitog bilja. Do sada je realizirano preko 60 obuka o uzgoju ljekovitog bilja kako bi se ohrabrilo podizanje novih nasada ljekovitog i aromatičnog bilja, ali i proširenje i poboljšanje postojećih plantaža.

S ciljem razvoja novih plantaža ljekovitog i aromatičnog bilja, USAID-Sida FARMA projekt je organizirao i Školu za uzgoj ljekovitog bilja za 100 žena iz ruralnih područja. Škola je organizirana u dvije faze: prva je podra-zumijevala osnove o ljekovitom bilju i njegovom uzgoju, dok je u drugoj 20 žena imalo priliku napredovati u obuci za uzgoj ljekovitog bilja kroz komercijalni uzgoj za poznatog kupca. Obzirom na dobre rezultate koje je Škola do sada dala, USAID-Sida FARMA projekt nastavlja s ovim vi-dom edukacije u sjevernoj BiH. Kao rezultat napora USAID-Sida FARMA projekta da promovira uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja, do sada je ši-rom BiH različitim biljem zasađeno preko 130 hektara (kamilica, neven, lavanda, nana, smilje i sl.). Napori na promociji uzgoja ljekovitog bilja će se nastaviti do kraja projekta.

Podrška razvoju proizvodnje malina u SrebreniciUSAID-Sida FARMA projekt organizirao je u Srebrenici obuku i podijelio edukativne materijale o tehnologiji uzgoja malina za 21 korisnika koji su od Japanske među-narodne razvojne agencije (JICA) dobili vrijednu donaciju u sadnicama maline. Ukupno je dodijeljena 31.500 sadnica, što je dovoljno da se zasadi površina od 2,1 hektara. Sadnice su podijeljene poljopri-vrednim proizvođačima među kojima je veliki broj povratnika i žena.

JICA je u proljeće i jesen 2012. godine do-nirala ukupno 61.500 sadnica maline (sorte Meeker i Tulameen) za 41 korisnika, kao i 3.200 sadnica borovnice za 28 korisnika. Time će biti zasađeno preko 5,5 hektara površine, što će u punom rodu godišnje davati oko 100 tona jagodastog voća. Partner u realizaciji projekta bila je i Općina Srebrenica koja je odabrala korisnike i osi-gurala prostorije za edukaciju. USAID-Sida FARMA projekt osigurao je u nekoliko na-vrata teorijsku i praktičnu obuku za sve ko-risnike, kao i obilazak zasada na terenu pra-ćen praktičnim savjetima. Tokom zimskih mjeseci planirane su dodatne edukacije i podjela priručnika /brošura za proizvođače malina i borovnica.

Cilj ove podrške, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 100.000 KM, je zapo-sliti ruralno stanovništvo na području Srebrenice i osigurati im redovne izvore pri-hoda. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, iz naše zemlje je u 2011. godi-ni izvezeno preko 3.800 tona malina, u vri-jednosti od preko 13 miliona KM, odnosno 317% više u odnosu na 2010. godinu, dok uvoza gotovo nije bilo.

Uzgoj ljekovitog i aromatičnog biljaLjekovito i aromatično bilje ima potencijal da značajno doprinese razvoju nacionalne i lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini. Čak i danas, i pored postojećih naprednih poljoprivrednih sistema, sakupljanje ljekovitog bilja je značajan ekonomski faktor u ruralnim područjima BiH.

Dvadeset žena potpisalo ugovor sa firmom “Prirodno bilje” iz Banje Luke o otkupu bilja

PROJEKTI


Značajan dio Bosne i Hercegovine čini hercegovački krš koji se od-likuje škrtim zemljištem, obiljem

sunca i oskudicom vode. Takav kraj je i više nego dovoljan za skromne zahtjeve vinove loze. Bosna i Hercegovina ima dva rejonizirana područja za proizvod-nju grožđa i vina – južnu Hercegovinu i sjevernu Bosnu.

Prije rata je ukupna površina pod vinogradima iznosila 5.781 ha, dok je danas smanjena na oko 3.500 ha. Tradicionalno se kod nas uzgajaju au-tohtone sorte Žilavka i Blatina. Kao prateće sorte Žilavke uzgajaju se Bena i Krkošija, a kao prateće sorte Blatine

Alicante Bouschet (Kambuša) i Trnjak. Posljednjih godina u novozasnovanim vinogradima sve češće možemo pro-naći crnogorsku sortu Vranac. Osim navedenih, uzgajaju se sorte Merlot i Cabernet Sauvignon, te u manjoj mje-ri Chardonnay, Frankovka, Zweigelt, Pinot Crni i Plavac Mali.

Na području naše države registrirano je 46 vinarija, međutim nije zanemari-va činjenica da se proizvodnjom vina i grožđa tradicionalno bavi i stotinjak porodičnih gazdinstava na području Hercegovine. Proizvodnja vina u Bosni i Hercegovini u 2011. godini iznosila je 16.175.250 l, dok je izvoz vina u istoj go-

dini iznosio 3.143.563,78 l. Kako su svi privrednici nesporno

zabrinuti činjenicom da Republika Hrvatska ulazi u Evropsku uniju, briga nije zaobišla ni domaće proizvođače vina. Ukoliko nadležne institucije ne uspiju ispregovarati povećanje postoje-će godišnje bescarinske izvozne kvote za vino koje se izvozi u Evropsku uni-ju, izvoz domaćeg vina će biti znatno ugrožen.

S postojećom kvotom od ukupno 16.000 hl, vinari će moći izvesti tek mali dio od 27.000 hl vina koliko se do sada izvozilo u Hrvatsku. Dozvoljenu izvoznu kvotu od 16.000 hl čine kvote za kvalitetno pjenušavo vino i vino od svježeg grožđa (carinskih tarifnih ozna-ka ex. 2204 10, ex. 2204 21 i ex. 2204 29), odnosno 12.800 hl za kvalitetno pjenušavo vino i vino od svježeg grožđa (ex. 2204 10 i 2204 21) i 3.200 hl za vino od svježeg grožđa (ex. 2204 29).

Veliki problem domaćoj proizvodnji predstavljaju i velike količine uvezenog grožđa – samo u prošloj godini uvezeno je 8.172.347,28 kg. Problem uvoza grož-đa će se najverovatnije regulirati novim zakonom o vinu Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina ima dobre ze-mljišne i klimatske uvjete da svoje vino-gradarstvo uveća širenjem na nove po-vršine u Hercegovini, kao i vraćanjem nasada na područja sjeverne Bosne, što domaći proizvođači prepoznaju i teže ka povećanju proizvodnje iz godine u godinu.

Tijana Slagalo

Vino iz BiH na japanskom tržištu Domaća vina mogu se naći na tržištu Hrvatske, Srbije, Italije, Francuske, ali i skandinavskih i mnogih drugih zemalja. Slijedeće godine najkvalitetnija doma-ća vina mogla bi se naći na tržištu dalekog Japana, a sigurno je učešće domaćih vinarija na sajmu FOODEX JAPAN 2013. Na ovom sajmu će biti predstavljena najkvalitetnija domaća vina, zahvaljujući inicijativi i zalaganju Grupacije proi-zvođača vina u BiH Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, Ambasadi Japana u BiH i Japanskoj vanjskotrgovinskoj organizaciji (JETRO).

IN VINO VERITAS

Tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina u našoj zemlji duga je više od 2.000 godina.

BH PRIVREDA >>> Proizvodnja vina u Bosni i Hercegovini


Transportna industrija Bosne i Hercegovine pred novim izazovima

Svijet se mijenja

Zaključna razmišljanja o transportnoj industriji Bosne i Hercegovine, posebno o drumskom transportu, nastaju u periodu velike recesije i surovog tržišta, ali i u vrijeme stasavanja novog profila transportnih kompanija koje nude savremeni pristup menadžmenta i primjenu novih tehnologija i vještina menadžera-logističara, suočenih s izuzetno zahtjevnim, sve složenijim kriterijumima i standardima transportnog tržišta.

Prelazak s klasičnog načina razmi-šljanja o drumskom transportu je u odmakloj fazi; reforma i promjena

pristupa samo su neki od smjernica i iza-zova danas. Zadatak koji se postavlja pred menadžere, arhitekte transporta i logisti-čare je kontinuirano praćenje savremenih tokova, usvajanje i primjena novih vješti-na, a sve kao preduslov za opstanak na za-htjevnom, iz dana u dan sve zahtjevnijem transportnom tržištu.

Svjedoci smo svakodnevnih promje-na u preraspodjeli kvaliteta i kvantite-ta transportnih usluga i samog tržišta. Promjene zahtijevaju svestraniji pristup, kako pojedinca tako i cjelokupnog tima transportne kompanije radi osvajanja ili gubitka, odnosno opstanka u raspodjeli tržišta usluga. Evropska unija, posred-stvom svojih mehanizama, direktiva, pre-poruka ili mišljenja, zaokružuje proces regulative kojim ograničava ili umanjuje mogućnosti improvizacije na drumskom transportnom tržištu. Bilo da je riječ o EU direktivama 96/26, 98/76, 2003/59 ili 1071/09 i njihovim dopunama želi se stvo-riti okruženje u kome ozbiljne kompanije imaju mogućnost napretka i opstanka. U našem objektivu, često na pogrešan način tumačimo pojedina poglavlja i odredbe međunarodnih preporuka. Naprosto, ona su plod kompromisa, nauke, interesa i te-žnje ka uređenju tržišta. Ako je lakše za shvatiti, vječita dilema i otpor se javlja na relaciji „moram“ i „trebam”.

„Pravila igre” se moraju poštovati. Nažalost, nemamo čarobni štapić, ali imamo namjeru da zajednički kreiramo ambijent poslovanja i utičemo na re-alizaciju zahtjeva bh. prevoznika. Broj transportnih kompanija prije ekonomske krize doveo je do inflacije kvaliteta rada, pa su prekobrojnost i nelojalnost bili ne-podnošljivi. Zato se nadamo da će doći do „preslaganja” transportnih kompanija,

a one su rezultate već evidentirale u smje-ru kvaliteta. „Eldorado ekonomske krize“, kako je u jednom momentu označeno iz ekonomskih krugova, za posljedicu ostav-lja trajnu promjenu filozofije transportnih kompanija - bitan je kvalitet rada i elimi-nacija kompanija koje su zalutale na trži-šte usluga.

Menadžer drumskog transporta u oba-vezi je da prati nove promjene i dešavanja, da predviđa, procjenjuje i na kraju odlu-čuje. U obavezi je da kroz cjeloživotno učenje uvijek bude spreman na nove iza-zove, transfer znanja i umijeća, te da uz pomoć vještina svojoj kompaniji ostvari dobit.

Svijet se mijenja! Vrijeme za uspoređi-vanje sa susjedima, evropskim standardi-ma i tržišnim uslovima je prošlo. Došlo je vrijeme za djelovanje i aktivno mijenjanje ka boljem opšteg ambijenta poslovanja transportnih/prevozničkih kompanija u Bosni i Hercegovini. Vrijeme je za:1. Potpunu i cjelovitu koordinaciju svih

nivoa transportne politike sa zahtje-vima transportne industrije s ciljem zaštite domaćih prevoznika;

2. Bezuslovnu primjenu savremene in-formaciono-tehničke podrške u pre-raspodjeli, evidentiranju i distribuciji stečenih prava i raspoloživih resursa prevoznika u BiH;

3. Aktivniju ulogu i saradnju Spoljnotrgovinske komore BiH s re-sornim Ministarstvom komunikacija i transporta BiH na polju poboljšanja i pojednostavljenja procedura proi-zašlih iz zakonskih i podzakonskih okvira;

4. Koordinaciju s kontrolnim organima u BiH s ciljem sprečavanja nelojalnih konkurenata, kako inostranih kompa-nija tako i bh. neupućenih firmi;

5. Definisanje minimalnih tarifnih mo-dela (obaveznog PDV-a na cijenu) s

ciljem stabilizacije i opstanka usluge prevoza;

6. Definisanje zakonskog obavezujućeg okvira naplata potraživanja (po ugle-du na Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i dr.) s ciljem smanjenja unutrašnjeg duga i jačanja konkurentnosti prevoznika;

7. Racionalnije i produktivnije kori-šćenje resursa (dozvole, redovi vo-žnje) primjenom softverskih rje-šenja po ugledu na dobru praksu (primjer Makedonije, put ka ukidanju korupcije);

8. Aktivniju pregovaračku poziciju i saradnju sa zemljama CEFTA-e, te platformu i bilateralne razgovore sa zemljama najvećim trgovinskim partnerima BiH s ciljem prevazilaže-nja postojećih ograničenja pristupa tržištima;

9. Valorizaciju uloženog kapitala i jača-nje pozicije u CEMT-u;

10. Predstavljanje turističkih potencijala kroz formiranje korporativnih i ko-operativnih načina saradnje s ciljem bolje ponude i privlačenja turističkih tokova u BiH;

11. Ubrzani razvoj infrastrukture, defini-sanje prostorno-planskom dokumen-tacijom bitnih tačaka za transportnu industriju (logistički centri, terminali putničkih i robnih tokova);

12. Uklanjanje parafiskalnih nameta tran-sportnim kompanijama;

13. Prihvatanje transportne industrije kao izvozne grane (stimulacijama i olakši-cama učiniti je konkurentnom).

Pred Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine je dosta izazova. Koordinacija i saradnja su ključne rije-či napretka, kako u Bosni i Hercegovini tako i na međunarodnom transportnom tržištu.

doc. dr. Velibor Peulić

BH PRIVREDA >>> Proizvodnja vina u Bosni i Hercegovini


Profesionalne kompetencije u drumskom transportu - zahtjev za cjeloživotnim učenjem!

Pripreme transportnih kompanija za promjene ADR 2013

Transport opasnih materija u organizacionom i teh-ničkom smislu predstavlja konstantnu i kontinuiranu opasnost za sve koji dolaze u posredan ili neposredan

kontakt sa opasnim materijama. Prostori u kojima se opasne materije proizvode, skladište ili pretovaraju, kao i površine po kojima se odvija prevoz ili manipulacije opasnim materi-jama neprestano su izloženi opasnosti od zagađenja, požara, eksplozije, trovanja, radijacije itd. S druge strane, lica koja ru-kuju opasnim materijama ili učestvuju u njihovom transportu u stalnoj su opasnosti od povreda, narušavanja zdravlja ili su u životnoj opasnosti. Upravo zbog navedenih činjenica izgra-đen je međunarodni sistem odnosa u organizaciji i tehnologiji transporta i manipulacija opasnim materijama kojeg se mo-raju pridržavati svi subjekti i pojedinci koji na bilo koji način učestvuju u procesu transporta i manipulacijama opasnim materijama.

Osnov za normativ-no uređenje ovih po-slova i procesa, opštim i posebnim propisima o prevozu opasnih ma-terija, čini Konvencija o međunarodnom tran-sportu opasnih mate-rija u drumskom sao-braćaju - ADR (Accord europeen au transport international des mar-chandises Dangeruses par la Route), donesena u Ženevi 1957. godine, s naknadno prihvaćenim prilozima i dodacima. Na osnovu razmatra-

nja problematike transporta opasnih materija eksperti UN-a dali su osnovne preporuke i smjernice za međunarodne kon-vencije u vezi postupanja s opasnim materijama u pojedinim vidovima transporta (željeznički, drumski, vazdušni, riječni i pomorski). Međunarodni propisi o transportu opasnih mate-rija i opasne robe se mijenjaju dvogodišnje.

Zadnje promjene ADR-a vezuju se za 1.1.2013. godine i tranzitni period do 1.7.2013. godine. Slijedeći slajdovi pružiće pregled ključnih promjena u izdanju ADR sporazuma iz 2013.

Poglavlje 1.2.1Sigurna posuda ozna-čava posudu čiji kapa-citet ne prelazi 1.000 litara vode u kojoj se nalaze oštećene, ne-ispravne posude, pri čemu posude unutar posude mogu da cure ili budu neusklađenog pritiska posuda (a) za potrebe prevoza, npr. za popravak ili odlaganje.

U poglavlju 1.4.2.1 definišu se dopune sigurnosnih oba-veza pošiljaoca, gdje je pošiljalac dužan dostaviti informacije i podatke u propisanoj formi, kao i, ukoliko je to neophodno, potreb-ne prateće dokumente (autorizacije, odobrenja, obavještenja, sertifikate itd.), posebno uzima-jući u obzir zahtjeve iz Poglavlja 5.4 i tabela u Dijelu 3.

Takođe je potrebno da se utvrdi rok za sljedeći test za tank vozila na baterije, , ,, ,, rasklapanje tankova, prenosive cisterne, tank- kontejnere i MEGCs, te provjeri da isti nije istekao.

Nakon popunjavanja rezervoara (izmjene u Poglavlju 1.4.3.3) potrebno je osigurati da su svi zatvarači u zatvo-renom položaju i da nema curenja. U pripremi opasne ma-terije za prevoz treba osigurati da narandžasta ploča/tabla, listići, kao i oznake za povišene temperature supstanci i ekološki opasne supstance, budu propisano pričvršćene na ci-sternama/tankovima, vozilima i velikim i malim kontejneri-ma za prevoz u rinfuznom stanju, a sve u skladu sa zahtjevima.

U izmjenama se definiše i dodatna Odgovornost savjet-nika za ADR - 1.8.3.3 – kojom savjetnik preuzima obave-zu i dužnost u sprovođenju odgovarajuće obuke zaposlenih u preduzeću, uključujući praćenje i kontinuitet promjena u ADR propisima, kao i vođenje zapisnika i evidencija takvog treninga (tabela 1).

Šta je novo u ADR-u 2013.? Mali savjeti i preporuke.

PROPISI

Piše doc. dr. Velibor Peulić


UN broj i slova „UN“ treba da budu najmanje 12 mm vi-sine, osim za pakovanja od 30 litara ili manje ili 30 kg maksi-malne neto mase i za cilindre kapaciteta od 60 litara ili manje, kada će biti najmanje 6 mm visine, i osim za pakovanja od 5 litara ili 5 kg ili manje, kada će biti odgovarajuće veličine.

Promjene se vežu i za Poglavlje 5.3.2.1.1 Ako se prikolica koja sadrži opasne materije odvoji od svog vučnog motornog vozila pri-likom prevoza opasnih materija, obavezno je da narandžasto obojena tabla ostaje pričvr-šćena na zadnjem dijelu prikolice.

Vozila i kontejneri koji sadrže opasne ma-terije koje se koriste za hlađenje ili uređaje moraće biti obilježena znakom upozorenja (kao što je navedeno u 5.5.3.6.2) zalijeplje-

nom na svakom mjestu gde će biti lako vidljiva licima koja otvaraju ili ulaze u vozilo ili kontejner.

Ovaj znak ostaće na vozilu ili kontejneru dok se vozilo ili kontejner ne očisti, odnosno provjetri s ciljem eliminaci-je štetnih koncentracija opasnih materija koje koristimo za hlađenje.

Rizici nastali visokim koncentracijama CO₂: – 2 do 3, vol.%: ubrzanje inhalacione stope, povećanje

krvnog pritiska i otkucaja srca, – 4 do 7 vol.%: naglašena nelagodnost, vrtoglavica, muč-

nina i zujanje u ušima. – 8 do 10 vol.%: povećanje navedenih simptoma. – Iznad 10 vol.%: nesvjestica slijedi smrt.

Tabela 1

Za vozila > 12t nosivosti veće od 8t ili više robe upakovane u LQ prihvaćene su obje dolenavedene oznake

PROPISI

ili


Transport mješovitih opasnih materija u ograničenim ko-ličinama s bilo kojim tipom eksplozivnih materija i članaka, osim onih iz divizije 1.4 i UN br 0161 i 0499, je zabranjeno.

Najveća promjena se odnosi na budući izgled sertifikata nakon završene obuke za vozača. Dosadašnji oblik se može zadržati do 31.12.2012. godine, a isti će sertifikati biti u upo-trebi do isteka važnosti. Na slici je prikaz oblika koji je u pri-mjeni od 1.1.2013. godine.

Sertifikati o završenoj obuci za vozače u skladu s modelom važećim do 31. decembra 2010. izdati do 31. decembra 2012. godine, umjesto onih u skladu sa zahtjevima 8.2.2.8.5, mogu ostati u upotrebi do kraja njihovog važenja od pet godina.

Za lakše i jednostavnije sagledavanje i korišćenje vještina i znanja pri transportu opasnih materija stvorili smo svojevr-stan udžbenik ‚‚Transport opasnih materija – ADR 2013’’, koji s jedne strane predstavlja udžbenik za sagledavanje restruk-

tuiranog ADR-a, a s druge strane udžbenik za obuku profesi-onalnih kadrova u drumskom saobraćaju po programu IRU akademije iz Ženeve. Ovaj udžbenik se takođe može uspješ-no koristiti i za obuku u svim drugim vidovima saobraćaja. Unaprijed smo zahvalni svim korisnicima udžbenika koji nam na bilo koji način daju prijedloge i sugestije za nadograd-nju i poboljšanje sadržaja i kvaliteta.

U pogledu rukovanja i obezbjeđenja tereta - Zahtjevi ovog stava smatraju se da su ispunjeni kada je teret obezbijeđen u skladu sa standardom EN 12195-1:2010 .

Minimalne odredbe za zapaljivost klasa A, B i C

Restrikcione mjere se vezuju za prolaz kroz tunele kategorije E za vozila > 12t, , ,, ,, nosivosti veće od 8t.

Staro Novo


Konferencija je započela okruglim stolom „Validnost bh. certifikata za izvoznike – Akreditacija bh.

laboratorija za prehrambene proizvo-de“, kojem je prisustvovalo više od 30 učesnika, predstavnika institucija in-frastrukture kvaliteta i certifikacijskih kuća iz BiH, kao i gosti iz Republike Hrvatske. Izostalo je očekivano učešće predstavnika privrede, proizvođača-izvoznika jer, kako je rečeno, oni, očito, nisu prepoznali značaj ovog skupa koji je donio brojne zaključke i preporuke.

Učesnici okruglog stola upoznati su s prednostima koje pruža najavljeno pot-pisivanje bilateralnog ugovora (BLA) između Instituta za akreditiranje BiH (BATA) i Evropske akreditacije (EA). Naglašeno je da u zakone i podzakon-ske akte treba uvesti obavezu akreditira-nja laboratorija. Također je nužno kod državnih poticaja za razvoj laboratorija izjednačiti kriterije za javni i privatni sektor o fer uvjetima korištenja poticaja.

Sedmu konferenciju kvaliteta u BiH pozdravnim govorom otvorio je načel-nik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić. Dok je Anita Bešker, dopredsjednica Društva menadžera kvalitete Hrvatske, iskoristila priliku da naglasi da su brojne konferencije kvalitete u regiji i da one ne mogu biti samoodržive. Inicirala je ide-ju da se konferencije koje se održavaju u svim zemljama regije objedine u jednu

na kojoj bi se razmjenjivala iskustva. Za to, kako je istakla, ne treba čekati zakon-sku regulativu i političare. Dodala je da u Hrvatskoj ovakve skupove prate pred-stavnici ministarstava već godinama, ali i da na Konferenciji u Čapljini nema prisutnih predstavnika resornih mini-starstava iz Bosne i Hercegovine.

Prvog dana Konferenciju je pratilo više od 100 učesnika iz oblasti kvaliteta iz BiH i Hrvatske, a glavna tema je bila vezana za sisteme kvaliteta u prehram-benoj industriji.

Kako se moglo čuti tokom Konferencije, BiH ima potrebne kapa-citete, stručnjake, laboratorije, propise, institucije, ali nedostaju dvije ključne stvari. Prva je koordinacija između svih ovih subjekata, uz preklapanje držav-nih, entitetskih i kantonalnih nadlež-nosti. Druga je nedostatak zainteresi-ranosti privrednih subjekata. Istaknuto je da oni nisu svjesni značaja korištenja usluga akreditiranih laboratorija. Važno je upoznati javnost da te usluge na tr-žištu trenutno obavljaju i firme koje ne ispunjavaju osnovne uvjete za validnost rezultata ispitivanja.

Održana je i Osma godišnja skupšti-na Asocijacije za kvalitet u BiH.

Drugog dana Konferencije govori-lo se o temama vezanim za upravljanje znanjem i ljudskim resursima, sigur-nost informacionih sistema (ISO/IEC

27001), legalizaciju softvera i open-source rješenja za privredu, certifici-ranje banaka i drugih finansijskih in-stitucija, te poticaje malim i srednjim poduzećima za certificiranje proizvoda i sistema upravljanja kvalitetom.

Istaknuto je da sigurnost informa-cija postaje sve važniji aspekt poslova-nja. Primjene principa iz standarda za upravljanje kvalitetom kao što je ISO 9001 mogu pomoći organizacijama da očuvaju povjerljivost, integritet i dostu-pnost informacija o poslovanju.

Prikazana su i iskustva organizacija koje su već certificirale sistem za uprav-ljanje sigurnošću informacija u skladu sa standardom BAS ISO 27001.

Predstavnici Federalnog mini-starstva razvoja, poduzetništva i obr-ta i Ministarstva privrede Zeničko-dobojskog kantona prisutnima su prezentirali dosadašnje i planirane buduće poticaje ovih ministarstava za mala i srednja poduzeća. Ovom pre-zentacijom okončana je 7. konferencija kvaliteta u BiH.

Osim druženja struke i razmjene informacija, organizatori su se potru-diti i da prisustvo Konferenciji bude ugodno i zabavno, pa je organizirana i fakultativna posjeta učesnika „Vinskoj cesti Hercegovine“, odnosno Podrumu Andrija.

Zlatni sponzor Konferencije je bio BH Telecom d.d. Sarajevo.

Projekt su medijski podržali: Radio Federacije BiH, Oslobođenje, Fena i Novi Reporter.

Prijatelji Konferencije su: Podravka, Ledo, Lasta, Nestle Dolce Gusto, Podrumi Andrija, Orbico, AD Plus, No+Vello, DM, Nivea, Vina Zadro, Hotel Mogorjelo, Općina Čapljina, Regeneracija, Vinarija Rebac i Vina Matić.

Privredna štampa d.d. Sarajevo

Kvalitet kao ključni faktor poslovanja„Kvalitet kao ključni faktor poslovanja“ naziv je 7. konferencije kvaliteta u BiH koja je od 7. do 9. novembra održana u čapljinskom hotelu Mogorjelo. Organizatori Konferencije bili su Asocijacija za kvalitet u BiH i Privredna štampa d.o.o. Sarajevo, a sve se odvijalo pod pokroviteljstvom Vanjskotrgovinske komore BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

7. KONFERENCIJA KVALITETA U BOSNI I HERCEGOVINI


Mapa proklamira smanjenje emisije stakleničkih plinova između 80 i 95% i povećanje

udjela obnovljivih izvora energije do 2050. godine za dvije trećine.

Iako Mapa nema snagu zakona, ona ipak ukazuje na budući smjer energet-ske politike EU. U tom kontekstu, pri-vredne komore u Bosni i Hercegovini su institucije koje mogu odigrati značajnu ulogu u implementaciji energetske po-litike u zemlji. Jedan od projekata koji Vanjskotrgovinska komora BiH trenut-

no implementira odnosi se upravo na ovu oblast. Naime, od decem-

bra 2010. godine Eurokomora implementira projekat

PACE (Partners for Acquis Compliance and

Energy Efficiency) u partnerstvu s ko-

morama šest zemalja za-

p a d n o g

Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Crna Gora i Srbija). Koordinator projekta za BiH je Vanjskotrgovinska komora BiH, s tim da u njemu učestvuju i sve ostale pri-vredne komore u BiH.

Jedna od implementiranih aktiv-nosti je i obuka uposlenika privrednih komora iz zemalja zapadnog Balkana u oblasti energetske efikasnosti. Od fe-bruara do septembra 2012. godine ovi stručnjaci su proveli istraživanja i oba-vili audite energetske efikasnosti (EE) u 105 kompanija na zapadnom Balkanu, od čega je 21 audit obavljen u kompa-nijama u BiH. Fokus audita je bio na ocjeni nivoa efikasnosti korištenja ener-getskih resursa u poslavanju kompani-ja. Stoga je Vanjskotrgovinska komora BiH u saradnji sa ostalim komorama koje su učestvovale u auditima u BiH (Privredna komora Republike Srpske, Područna privredna komora Bijeljina i Privredna komora Unsko-sanskog kan-tona) 6. novembra 2012. godine javnosti predstavila Izvještaj o rezultatima audi-ta energetske efikasnosti provedenih u okviru PACE projekta. Kompletan tekst

Izvještaja može se naći na web strani-cama navedenih privrednih komo-

ra, a dijelove Izvještaja predstav-ljamo i ovdje.

Ukupna potrošnja energije i vrste

energenata

Kako na nivo efi-

kasno-

sti iskorištavanja energije utječu brojni faktori kao što su djelatnost preduzeća, korištenje različitih energenata, vrsta rasvjete i grijanja, stanje infrastrukture (zgrade, prostorija itd...), auditori su u ovom istraživanju koristili upitnike za sve pomenute varijable. Na ilustracija-ma 1. i 2. se može vidjeti broj kompanija koje su učestvovale po zemljama i sekto-ri koji su bili zastupljeni u istraživanju.

Prosječna potrošnja energije u kom-panijama koje su bile predmet istraživa-nja iznosi 6,38% ukupnog prihoda kom-panije, s tim da kompanije u različitim sektorima imaju i različit udio energet-skih troškova (prehrana 28%, transport 36%, usluge grijanja 50%). Samo 29% ispitanih kompanija energiju koristi efi-kasno, što znači da njihovi ukupni troš-kovi za energiju ne prelaze 3% ukupnog iznosa prihoda.

Kada su u pitanju vrste energenata (slika 3.), u ispitanim kompanijama naj-više se troši električna energija (34%), zatim nafta (29%), obnovljivi izvori energije kao što su drvo i geotermal-na energija (13%) te plin (11%) i ugalj (1%).

Šta su energetska efikasnost i energetski auditi?

Energetski audit je analiza protoka energije u svrhu očuvanja energije u zgradi, procesu ili sistemu, na osnovu mjesta posjete mjestu i pregleda proi-zvodnih postrojenja. Cilj audita je sma-njiti količinu ulazne energije u sistem bez negativnog utjecaja na izlaz (obim proizvodnje). Kako su se povećavali

Energetska efikasnost u zemljama zapadnog BalkanaU kontekstu pretpristupne strategije i pristupnih pregovora s Evropskom unijom, energetski auditi u kompanijama zemalja zapadnog Balkana su koristan alat za postizanje veće energetske efikasnosti. Čak i ako sve zemlje zapadnog Balkana ne budu članice EU do 2020. godine, sigurno će osjetiti utjecaj dugoročne strategije EU, kao što je „Energetska mapa puta 2050“.

ISTRAŽIVANJE


energetski troškovi tokom posljed-njih desetljeća zbog povećane po-trošnje i nivoa cijena, tako da su se povećavali i zahtjevi za smanjenje troškova energije. Energetski audi-ti su se pojavili kao koristan alat za kontrolu i smanjenje ovih troškova, posebno u proizvodnim kompa-nijama gdje potrošnja energije u prosjeku čini više od 10% ukupnih rashoda.

Energetska efikasnost je ogra-ničavanje rasta potrošnje energije na način da se isti proizvodi i uslu-ge dobijaju za manje ulazne energi-je. To je dakle jedan efektivan alat za postizanje održive energetske budućnosti. Poboljšana energetska efikasnost može smanjiti troškove energije, poboljšati konkurentnost, smanjiti potrošačima račune za energiju, umanjiti emisiju štetnih materija i poboljšati energetsku sigurnost. Dobro osmišljen instru-ment za otkrivanje potencijala za poboljšanje energetske efikasnosti zovemo energetski audit.

Termin „energetski audit“ se obično koristi za označavanje širo-kog spektra analiza od jednostav-ne provjere (pre-check) objekta do sveobuhvatne studije. Energetski auditi provedeni u okviru PACE projekta sastojali su se od provjere objekata kako bi se samo identifici-rala glavna problematična područja energetske (ne)efikasnosti i preko-mjerne potrošnje kroz razgovore s osobljem kompanija, kratki pregled samog proizvodnog objekta i troš-kova za energiju. Ovakve provjere omogućavaju prepoznavanje poten-cijalnih korektivnih mjera te mjera uštede energije (ECM) ili moguć-nosti uštede energije (ECO).

Ovi energetski auditi provedeni su u vrijeme EU ambicioznih „20-20-20“ ciljeva Evropske unije, i to:

– smanjenje emisije staklenič-kih plinova za 20%,

– smanjenje ukupne potrošnje ener-gije za 20%,

– postizanje 20% udjela obnovlji-vih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

Kao (potencijalne) buduće drža-ve članice EU, angažman kompanija u zemljama zapadnog Balkana će biti presudan u ispunjavanju ovih ciljeva, kao i u borbi protiv klimatskih promje-na. S druge strane, Evropska unija je u

fazi postizanja dogovora o Direktivi za energetsku efikasnost (EED), za koju se očekuje da će stupiti na snagu početkom 2013. godine.

Ova Direktiva uvodi obavezne mjere koje će doprinijeti ispunjavanju ciljeva EU u vezi smanjenja potrošnje energi-je za 20%. Prema EED-u, kvalificirani i certificirani EE auditori će u velikim firmama svake četiri godine morati pro-voditi energetski audit.

Osim toga, Direktiva od svih država članica nalaže da razviju planove dugo-ročne uštede energije u građevinskom sektoru; energetske kompanije moraju ostvariti 1,5% godišnje uštede u sektori-ma krajnje potrošnje; korištenje energije u zgradama treba biti smanjeno za 3%; predviđa obavezne financijske instru-mente i bolje informacije za potrošače.

Tarik Kovač

Slika 1 - Pregled po državama

Država Broj osposobljenih stručnjaka

Broj auditiranih kompanija

Albanija 2 15

Bosna i Hercegovina 3 21

Hrvatska 4 29

Makedonija 2 9

Crna Gora 1 9

Srbija 4 22

UKUPNO 16 105

ISTRAŽIVANJE


simizirati potencijal rasta evropskih kompanija na način da im se osigura odgovarajući nivo finansiranja i pomoći će se inovativnim malim i srednjim pre-duzećima (MSP) da prerastu u svjetske lidere. Pomoći će kreiranje vodstva u in-dustrijskim tehnologijama sa ciljanom podrškom informacijskim i komunika-cijskim tehnologijama (IKT), nanoteh-nologijama, naprednim materijalima, biotehnologiji, naprednoj proizvodnji i obradi i svemiru.

U smislu kreiranja „boljeg društva”, finansiranje će se fokusirati na: zdrav-lje, demografske promjene i blagostanje, sigurnost hrane, održivu poljoprivredu, pomorstvo i istraživanje mora i priobal-nog područja i bio-ekonomiju, sigurnu, čistu i efikasnu energiju, pametan, „ze-len” i integrirani transport, efikasnost korištenja resursa i prirodnih materijala itd.

Pripremio: Senad Hromić

Program Evropske unije pod nazi-vom „Horizon 2020“ („Horizont 2020“) je finansijski instrument

koji ima za cilj osigurati globalnu kon-kurentnost Evrope. Program će se reali-zirati od 2014. do 2020. godine, s budže-tom od 80 milijardi €, i predstavlja novi program Evropske unije za istraživanje i inovacije koji treba da pomogne kre-iranje ekonomskog rasta i novih radnih mjesta u Evropi.

„Horizon 2020“ uspostavlja jedin-stvena i pojednostavljena pravila za korištenje fondova i istovremeno obje-dinjuje cjelokupnu finansijsku podrš-ku koja se trenutno osigurava putem okvirnih programa za istraživanje i teh-nološki razvoj (FP7), inovacija koje se odnose na aktivnosti u okviru Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i aktivnosti Evropskog instituta za inovacije i tehnologije (EIT).

„Horizon 2020“ će osigurati podršku za istraživanje i inovacije za:

– Jačanje EU pozicije u oblasti nau-ke, s budžetom od 24.598 miliona €, što će dati poticaj vrhunskim istraživanjima u Evropi, uključujući porast finansiranja od 77% za Evropsko istraživačko vijeće (ERC)

– Jačanje industrijskog vodstva u inovacijama u iznosu od 17.938 miliona €, uključujući velike investicije u ključne tehnologije, unaprijeđen pristup kapita-lu i podršci za mala i srednja preduzeća (MSP)

– Rješavanje problema klimatskih promjena, razvoj održivog transporta i mobilnosti, obnovljivih izvora energije, osiguravanje sigurnosti hrane ili rješa-vanje problema starenja populacije će se podržati s 31.748 miliona €.

„Horizon 2020“ će rješavati socijalna pitanja na način da pomaže prevazilaže-nje jaza između istraživanja i tržišta kao,

HORIZON 2020Ekonomski rast, otvaranje radnih mjesta i konkurentnost kompanija u Evropskoj uniji mora se osigurati na bazi inovativnih proizvoda, usluga i poslovnih modela.

npr., da pomaže inovativno preduzeće da razvije svoja napredna tehnološka rješenja u primjenjive proizvode s real-nim potencijalom za komercijalizaciju. Ovaj pristup orijentacije ka tržišnim potrebama će uključivati formiranje partnerstva s privatnim sektorom i dr-žavama članicama kako bi objedinili ne-ophodne resurse.

„Horizon 2020“ će uključiti mjere koje ciljaju na rušenje barijera kako bi se kreiralo istinsko jedinstveno trži-šte za znanje, istraživanje i inovacije. Fokusirat će se na podizanje nivoa iz-vrsnosti u nauci i osigurati stabilan tok istraživanja svjetske klase koja će osigu-rati dugoročnu konkurentnost u Evropi. Podržat će najbolje ideje, razviti talente u Evropi, osigurati istraživačima pri-stup istraživačkoj infrastrukturi i učiniti Evropu atraktivnom lokacijom za naj-bolje svjetske istraživače.

Pored toga, „Horizon 2020” ima za cilj postizanje konkurentnosti industrije na način da učini Evropu atraktivnijom lokacijom za investiranje u istraživanje i inovacije koje su od interesa za kompa-nije. Osigurat će se značajne investicije u ključne industrijske tehnologije, mak-

“Horizon 2020” će biti otvoren za učešće država članica Evropske unije, kao i za države koje to nisu, uključujući države u procesu pri-stupanja Uniji, države kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u Evropskoj uniji i odabrane treće zemlje koje zadovoljavaju propisa-ne kriterije.

Obzirom da Bosna i Hercegovina ima status potencijalnog kandi-data za članstvo u Evropskoj uniji, učešće u ovom programu će biti omogućeno individualnim istraži-vačima, univerzitetima i istraživač-kim institucijama te kompanijama iz Bosne i Hercegovine.

PROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE EU


BiH dobila tim eksperata za ISO 26000

Trening je certificiran od strane ISO organizacije, a organizirao ga je Centar CSRPLUS iz Sarajeva u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine, kao i svjetskom konsultant-skom agencijom CSR company. Trener na treningu bio je Martin Neuriter, jedan od vodećih stručnjaka na temu standarda za društvenu odgovornost (ISO 26000), koji je bio predsjedavajući grupe za implemen-taciju tokom izrade istog.

Lokalni eksperti, tj. zaposlenici koji su certificirani putem ovog treninga, dolaze kako iz velikih tako i malih i srednjih po-duzeća. Trening su uspješno završili zapo-slenici iz sektora za komunikacije, ljudske resurse i kvalitet iz kompanija Bosnalijek d.d. iz Sarajeva i Ganges d.o.o. iz Doboja, mikrokreditnih organizacija „Partner“ i „Eki“, te predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH, Privredne komore Republike Srpske, Centara CSRPLUS i Ekvilib Instituta iz Slovenije.

Osim o principima, okvirima i glav-nim temama standarda, na treningu su se diskusije vodile o izazovima s kojima se susreće Bosna i Hercegovina kada je u pitanju nepostojanje legislativnog okvi-ra za poduzeća koji bi trebao služiti kao podstrijek poduzećima koja žele da usvo-je društveno odgovorne prakse. Mali broj poduzeća u našoj zemlji prihvata društve-nu odgovornost kao dio strategije razvoja i održivosti pouzeća, dok većina ovaj kon-cept sprovodi kroz filantropske aktivnosti i donacije što je u suprotnosti sa standar-dom. Iako ISO 26000 ne spada u grupu obaveznih menadžment standarda on kao dokument sa smjernicama sistematski vodi poduzeća kroz izazove integriranja društvene odgovornosti u svakodnevno poslovanje i procedure rada. Ovaj među-narodni standard pruža smjernice kori-snicima. Međutim, niti mu je namjera niti odgovara svrsi certifikacije.

O ISO 26 000 smjernicama za društve-nu odgovornost

Organizacije širom svijeta, i njihovi

nositelji interesa, postaju sve više svjesni potrebe za društveno odgovornim pona-šanjem i koristi od takvog ponašanja. Cilj društvene odgovornosti je da se doprinese održivom razvoju. Dugoročno, aktivnosti svih organizacija zavise o zdravlju svjet-skih ekosistema. Organizacije su danas pod većom lupom raznih nositelja intere-sa. Percepcija i realnost performanse or-ganizacije u pogledu društvene odgovor-nosti može uticati, između ostalog, i na:

– njene konkurentne prednosti; – njen ugled; – njenu sposobnost da privuče i za-

drži radnike ili članove, kupce, klijente ili korisnike;

– održavanje morala, predanosti i produktivnosti zaposlenih;

– gledišta investitora, vlasnika, dona-tora, sponzora i financijske zajednice; i

– njene odnose sa kompanijama, vla-dama, medijima, dobavljačima, sličnim organizacijama, kupcima i zajednicom u kojoj djeluje.

Osnovna karakteristika društvene od-govornosti (2.18) je spremnost organiza-cije da uvrsti društvena i okolišna pitanja u svoje odlučivanje, i njena odgovornost za uticaj njenih odluka i aktivnosti na društvo i okoliš. Ovo podrazumijeva i transparentnost i etičko ponašanje koji doprinose održivom razvoju, koji su u skladu sa pozitivnim zakonima i koji su konzistentni s međunarodnim normama ponašanja. Ovo također podrazumijeva i da je društvena odgovornost integrirana u čitavu organizaciju, da se primjenjuje u njenim odnosima i da u obzir uzima inte-rese nositelja interesa.

ISO (Međunarodna organizacija za standardizaciju) je svjetska federacija dr-žavnih tijela za standarde (tijela članice ISO). ISO 26000 je pripremila ISO/TMB Radna grupa za društvenu odgovornost koji je usvojen 2010 godine. Ovaj me-đunarodni standard je urađen uz učešće većeg broja interesnih grupa i eksperata iz preko 90 zemalja i 40 međunarodnih ili ši-

roko postavljenih regionalnih organizaci-ja koje su uključene u razne aspekte druš-tvene odgovornosti. Ti eksperti dolaze iz šest grupa nositelja interesa: potrošača; vlasti; industrije; rada; nevladinih organi-zacija (NVO); i usluga, podrške, istraživa-nja, akademske zajednice itd. Osim toga, posebno se vodilo računa o postizanju ravnoteže između razvijenih zemalja i ze-malja u razvoju, kao i rodne ravnoteže u grupama za izradu standarda.

Ovaj međunarodni standard pruža smjernice o osnovnim principima druš-tvene odgovornosti, o priznavanju druš-tvene odgovornosti i angažiranju nositelja interesa, bilo velikih ili malih, o suštin-skim temama i pitanjima koja se odnose na društvenu odgovornost i o načinima integriranja društveno odgovornog po-našanja unutar organizacije. Ovaj među-narodni standard naglašava značaj rezul-tata i poboljšanja performansi u domenu društvene odgovornosti.

Namjera ovog međunarodnog stan-darda je da bude koristan za sve tipove organizacija u privatnom, javnom i ne-profitnom sektoru, bez obzira da li su ve-like ili male, i da li posluju u razvijenim ili zemljama u razvoju. Tokom primjene ovog međunarodnog standarda, savjetuje se svim organizacijama da uzmu u obzir društveni, okolišni, pravni, kulturološki, politički i organizacijski diverzitet, kao i razlike u pogledu ekonomskih uvjeta, a da pritom budu konzistentne sa međunarod-nim normama ponašanja.

Sredinom godine 2013. biti će upriličen još jedan certifikacijski ISO 26000 ekspert trening u organizaciji Centra CSRPLUS. Više informacija možete dobiti na [email protected].

Poduzeća u BiH koja se još uvijek nisu učlanila u vodeću mrežu društveno od-govornih organizacija u BiH, Globalni Sporazum, mogu to uraditi putem www.odgovornost.ba.

Pripremila: Emira Mešanović Mandić

Bosna i Hercegovina je prva zemlja u regiji koja je ugostila ISO 26000 certifikacijski trening i dobila grupu lokalnih eksperata na temu društvene odgovornosti. ISO 26000 je standard, tj. sistem preporuka za organizacije, uključujući i poduzeća koje žele integrirati principe društvene odgovornosti u svoje poslovanje.

STANDARDIPROGRAM ZA ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE EU


Sreću poslovne zajednice određu-je stupanj rasta i stvaranje novih radnih mjesta. Kreatori politike

i administracije u EU, nacionalnog i regionalnog stupnja, moraju se ujedi-niti u odlučnom naporu da primjene Strategiju Europa 2020, osiguravajući instrumente za unapređenje EU po-slovanja, rast i kreiranje novih radnih mjesta.

RAST

Poslovni rast i prosperitet znači iden-tificiranje i hvatanje poslovnih prilika. Sigurno je da će muškarci i žene koji stvaraju, posjeduju i upravljaju poduze-ćima, znati identificirati prilike i zgrabi-ti ih samo ako su sigurni u ekonomsku perspektivu i postojanje svih elemenata neophodnih da se njihove ideje, napori i investicije pretvore u nešto što je ko-mercijalno održivo.

Svaki poslovni poduhvat sadrži ele-ment rizika i europski poduzetnici su svjesni toga. Oni su odgovorni za uspjeh ili propast svojih kompanija. Ali oni neće investirati ili riskirati buduć-nost svojih poslova, svojih uposlenika i socioekonomskog mikrokozmosa koji okružuje svaku kompaniju, bez osjeća-ja da se gospodarstvo kreće u pravom smjeru i da su uvjeti povoljni za privat-no poduzetništvo.

Ovo trenutačno nije slučaj u većem dijelu Europe. Turbulencija financijskog tržišta i kriza eurozone, u kombinaciji sa sumornom klimom javne štednje i uzdržane javne potrošnje, su obveza-le mnoga poduzeća da usvoje planove preživljavanja utemelje na činjenici da ne izlaze iz oluje dok ne prevladaju po-voljniji uvjeti.

Presudno je da ovi povoljniji poslov-ni uvjeti budu brzo uspostavljani.

EUROKOMORA podržava tri ključ-ne političke preporuke da bi stimulirala rast u Europi:

– Žurne i neophodne su efikasne mjere da bi se deblokirao protok ka-pitala i financiranje dugova poduzeći-ma. Moraju se učiniti napori kako bi se osiguralo da garantni instrumenti budu dostupni u svim državama člani-cama. EUROKOMORA posebno po-tiče Komisiju da podrži uspostavljanje Europske garantne platforme kako bi se upotpunile postojeće regionalne i naci-onalne sheme i izbjegao rizik investira-nja ili kreditiranja poduzeća, posebno onih malih.

– Predstojeća diskusija Vijeća o proračunu EU 2014.-2020. će biti test za države članice, kao i za one koji su privrženi provođenju Strategije Europa 2020 i inicijativi kolektivnog rasta na EU razini. Svako umanjenje fondo-va predloženih od strane Komisije za ključne poluge rasta će poslati negativan signal poslovnoj zajednici i potkopati akcije na EU razini. U suštini, glavno

je da proračun za istraživanja i inova-cijski program Horizont 2020 bude u najmanju ruku očuvan na predloženoj razini. U cilju osiguranja olakšica za tržišne politike izvedene iz inovacija koje najviše doprinose rastu, podrška Horizonta 2020 mora doći do malih poduzeća koja obično nisu uključena u istraživanje, što čini da predloženi SME instrument bude od presudnog znača-ja. U međuvremenu, predloženi novi SME program, COSME, koji predstavlja skromnih 0,2% ukupnog nacrta prora-čuna EU 2014. bi trebao značajno biti povećan.

– EU mora postati pravo jedin-stveno tržište, neopterećeno admini-strativnim i zakonskim preprekama. To će imati ogromnu korist za trgo-vinsko poslovanje poduzeća u okviru EU te će ojačati pregovaračku poziciju Europe na svjetskoj sceni. Iako je Zakon o jedinstvenom tržištu većeg opsega, EUROKOMORA pridaje veći značaj nedavnom priopćenju Komisije pod na-zivom „Bolje upravljanje jedinstvenim

IZ EUROKOMORE >>> Obraćanje Europskom vijeću šefova država i vlada

Poslovni plan za EuropuEuropa 2020 je strategija rasta Europske unije ili njen poslovni plan. Možda nije savršen, ali je ustanovljen i politički usvojen. Dok poslovni plan mora biti dovoljno fleksibilan da bi se adaptirao okolnostima koje se mijenjaju, alarmantno je to da, promatrano iz perspektive privatnog sektora, europski lideri troše previše vremena i energije definirajući i redefinirajući prioritete, još uvijek nesposobni ili nespremni da ih primjene. Ovo je, u trenutku kad se Europa suočava s velikim troškovima, recept za ekonomsku stagnaciju, ne za rast.


tržištem“. Ono direktno ističe značajnu korist od dosljedne primjene i pravilnog provođenja postojećeg zakonodavstva unutarnjeg tržišta. Komora podržava preusmjeravanje sredstava Europske komisije na primjenu, usuglašenost i pametniju regulativu u svim državama članicama. Prekršajne procedure prema državama članicama koje nisu uspjele da svoja interna tržišna pravila prenesu u lokalno pravo trebaju biti na posljed-njem mjestu za primjenu, ali Komisija neće oklijevati da, ukoliko je to neop-hodno, upotrijebi i takve procedure.

POSLOVI

Europa se trenutačno suočava sa rastu-ćom nezaposlenošću i visokim stup-njem nepopunjenih radnih mjesta. To je kritično i za europsku konkurentnost i njenu socijalnu stabilnost. Određeni analitičari predviđaju „izgubljenu gene-raciju“ obespravljene omladine koja se temelji na rastućoj proporciji onih koji

nisu niti zaposleni, niti se obrazuju, niti prolaze obuku.

Odgovor zahtijeva mjere na polju po-nude i potražnje. Tražnja za kadrovima u EU će porasti ako zahtjevi europskog tržišta rada budu odgovarali poslovnim potrebama. Predviđanje preciznih bu-dućih tehničkih zahtjeva je sve teže i teže u brzo razvijajućim gospodarstvima na početku 21. stoljeća. Politika obrazova-nja i zapošljavanja mora zato na prvom mjestu osigurati poduzećima rezervni fond uposlenika koji nude širok spektar vještina, poduzetničkog razmišljanja te onih koji posjeduju kapacitet za učenje i sposobnosti adaptiranja promjenama.

EUROKOMORA podržava tri ključ-ne političke preporuke kako bi se krei-rala nova radna mjesta:

– Zapanjujuće je da one europske države koje imaju dobro ustanovljene, na poslovnom principu utemeljene she-me za stručno obrazovanje i osposoblja-vanje (VET), koje provode Komore sa velikim učešćem kompanija, imaju zna-

čajno manju razinu nezaposlene omla-dine. Nažalost, takve sheme nisu us-postavljene u većini članica država EU. EUROKOMORA vjeruje da primjena praktično orijentiranih, poduzetnički utvrđenih VET strategija, uz podršku Komora, mora biti prioritet na razini EU i na državnim razinama. Ukratko, nepotrošena sredstva iz strukturalnih i kohezijskih fondova iz aktualnog EU proračuna bi trebala biti kanalirana kao podrška razvoju/reformama VET su-stava u državama s visokim stupnjem nezaposlenosti omladine. Ova inicija-tiva bi se trebala prenijeti u razdoblje 2014.-2020. i u novi europski program obrazovanja i osposobljavanja omladi-ne. Dugoročni cilj mora biti da se VET stavi u ravnopravan položaj sa univerzi-tetskim obrazovanjem.

– Što je veće i mobilnije tržište rada, to će biti manje nesukladnosti u vješti-nama. EU može imati vodeću ulogu u omogućavanju paneuropske mobilno-sti rada. Mnogo toga je urađeno u ovoj oblasti, ali potpuno slobodan protok radnika još nije postignut. Poslodavac iz jedne države članice može biti zain-teresiran za zapošljavanje uposlenika iz druge države članice ako se sposob-nost kandidata može lako procijeniti. EUROKOMORA zbog toga poziva na ubrzane mjere na EU razini kako bi se poboljšalo prekogranično priznavanje akademskih i stručnih kvalifikacija, kao i vještina koje se zahtijevaju kroz for-malno i neformalno učenje.

– Poduzetničko obrazovanje ima veoma važnu ulogu u stvaranju rasta i novih radnih mjesta. Potencijalni po-slodavci cijene kadrove sa poduzetnič-kim razmišljanjem. Stimuliranje po-duzetničkih stavova će također potaći mnoge osobe da promatraju samoza-pošljavanje kao atraktivnu profesional-nu mogućnost koja je, zauzvrat, često prvi korak u osnivanju novih poduzeća. EUROKOMORA preporučuje da po-duzetništvo postane ključni element u primarnom i sekundarnom nastavnom planu i programu, kao i na tehničkim studijama i VET-u. Ovo neće odmah donijeti olakšanje ekonomskoj slabosti EU, ali je vitalno za razvijanje prijatelj-ske poslovne i poduzetničke kulture u Europi u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Pripremile:

Nermana Bičakčić i Ljubica Petričević

IZ EUROKOMORE >>> Obraćanje Europskom vijeću šefova država i vlada


EEN mrežu sačinjava oko 600 partner-skih organizacija (uglavnom privrednih komora i istraživačkih centara, uni-verziteta, razvojnih agencija) u 52 ze-mlje, uključujući sve članice EU, zemlje kandidate i potencijalne kandidate, ali i druge zemlje Evrope i svijeta, a upo-šljava preko 3.000 iskusnih i stručnih uposlenika.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info ko-respondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine.

Baza poslovne saradnje

Baza poslovne saradnje (Business Cooperation Database – BCD), kao jedan od alata EEN mreže, je elektron-ski sistem putem kojeg se preduzećima otvara mogućnost izlaska na strana tr-žišta. BCD je dvostrani sistem komu-nikacije koji posjeduje informacije o preduzećima iz Bosne i Hercegovine koja traže partnere u inostranstvu i sa-drži profile stranih preduzeća koje traže poslovnu saradnju sa bh. preduzećima. Na ovaj način možemo objaviti ponu-du Vašeg preduzeća koje druge članice EEN preuzimaju direktno iz Baze i da-lje objavljuju u poslovnim magazinima ili web stranicama centara u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se putem cen-

tara u svojim državama obraćaju nama i na taj način Vas direktno povezujemo sa poslovnim partnerom.

Ukoliko želite da stupite u kontakt s preduzećima čije su ponude objavljene

na stranici http://www.een.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=47&Itemid=110&lang=b molimo da ispunite prijavni obrazac. Ako želite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi u Bazi podataka EEN mreže, molimo da ispunite obrazac poslovne saradnje.

Molimo da ispunjene obrasce dosta-vite na sljedeće e-mail adrese: [email protected] ili [email protected]. Naš tim Vam stoji na raspolaganju za sva pitanja u vezi sa ispunjavanjem obrazaca.

Putem mreže EEN i partnera pro-jekta pruža nam se mogućnosti da Vam pronađemo partnera u oblasti tehno-logija i inovacija. Ukoliko posjedujete inovaciju koju biste željeli promovirati u zemljama koje pokriva EEN mreža ili Vam je potrebna inovacija, molimo Vas da kontaktirate naše partnerske organizacije:

– INTERA Tehnološki park u Mostaru, putem e-mail adrese [email protected] ili

– Metalurški institut Kemal Kapetanović u Zenici, putem e-mail adrese [email protected].

Za sva ostala pitanja možete nam se obratiti putem e-mail adrese [email protected].

Naglašavamo da su navedene uslu-ge pronalaska poslovnog partnera besplatne.

Evropska preduzetnička mrežaEvropska preduzetnička mreža (Enterprise Europe Network – EEN) nudi širok spektar poslovnih usluga malim i srednjim preduzećima.

Mreža pruža široki spektar poslovnih i stručnih usluga kao što su:

� pružanje informacija i praktičnih savjeta o tržišnim mogućnostima Bosne i Hercegovine i Evropske unije,

� informiranje o zakonodavstvu i sektorskim politikama Evropske unije od značaja za firme,

� pomoć malim i srednjim predu-zećima da pronađu odgovarajućeg poslovnog partnera,

� pružanje informacija o otvore-nim EU fondovima,

� pomoć malim i srednjim pre-duzećima i drugim organizaci-jama u apliciranju i učešću u EU programima,

� organizacija poslovnih susreta i poslovnih misija,

� organizacija tematskih doga-đaja u vezi sa različitim pitanjima Evropske unije i plasmana bh. pro-izvoda na tržište Evropske unije,

� podrška razvoju istraživačkih i inovativnih kapaciteta preduzeća i unapređenje tehnološke saradnje.

SERVIS PRIVREDE


Poštovani čitaoci,

putem Evropske preduzetničke mre-že (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgova-rajućeg poslovnog partnera u inostran-stvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info korespon-dentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizacija u 51 ze-mlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju Infokoma predstavljamo vam osam novih ponuda za poslovnu sarad-nju. Riječ je o ponudama preduzeća iz razli-čitih zemalja koja su iskazala interes za pro-nalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam putem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i preduzećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj zajedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s preduze-ćima čije ponude objavljujemo u nastavku ili želite da se ponuda Vašeg preduzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-maila: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispu-njavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adrese, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslov-ne saradnje mreže EEN, koja se dalje objav-ljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centara u zemljama u kojima tra-žite poslovnog partnera. Zainteresirana pre-duzeća se putem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj način Vas direktno povezujemo s poslov-nim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

Pripremila Stanislava Sorajić n

EICC BiH PS 1 – novembar 2012.Firma iz Velike Britanije koja se bavi maloprodajom cipela i čizama zainte-resirana je za saradnju s proizvođačima alpinističkih čizama za sva godišnja doba. Firma nudi komercijalni ugovor u svojstvu ekskluzivnog distribute-ra. Zainteresirana je za saradnju s proizvođačima iz Bosne i Hercegovine, Švicarske i Njemačke.

EICC BiH PS 2 – novembar 2012.Hrvatsko preduzeće specijalizirano za proizvodnju metalnih konstrukcija i brava nudi usluge trgovačkog posredništva i saradnju s inostranim firma-ma na bazi recipročne proizvodnje. Glavne prednosti koje ovo preduzeće nudi potencijalnom partneru su stručnost, kvalitet proizvoda i usluga. Ono što se očekuje od potencijalnog poslovnog partnera su interes za dugoroč-nu saradnju, profesionalnost i stručnost.

EICC BiH PS 3 - novembar 2012.Slovensko preduzeće specijalizirano za proizvodnju i distribuciju rekla-mnih proizvoda zainteresirano je za pronalazak proizvođača i dobavljača metalnih dijelova i aluminijskih profila i podizvođača za štampanje tran-sparenata, kao i usluge distribucije.

EICC BiH PS 4 - novembar 2012.Italijanska firma aktivna u području obrade metala, mašinstva, inžinjer-skih postrojenja i reparacije brodova zainteresirana je za zajedničko ula-ganje i podizvođačke usluge. Firma posjeduje tri različita certifikata: ISO 9001/2000, NATO-a AQAP 120 i SOA za ugovore o javnim nabavkama. Od potencijalnog poslovnog partnera očekuju se stručnost i pouzdanost.

EICC BiH PS 5 - novembar 2012.Njemačka firma specijalizirana za uzgoj ribe nudi i zainteresirana je za uslu-ge trgovačkog posredništva, transportne/logističke usluge i mogućnost zajedničkog ulaganja.

EICC BiH PS 6 - novembar 2012.Hrvatska firma specijalizirana za proizvodnju, sušenje i skladištenje žitarica (kapacitet 27.000 t) nudi potencijalnim poslovnim partnerima mogućnost zajedničkog ulaganja.

EICC BiH PS 7 - novembar 2012.Preduzeće iz Velike Britanije koje se bavi organizacijom obuka zainteresira-no je za pronalazak poslovnih partnera u zemljama koje su uključene u EEN mrežu radi saradnje na međunarodnim projektima.

EICC BiH PS 8 – novembar 2012.Njemačka firma specijalizirana za analizu tržišta, benchmarking i trend analizu u potrazi je za dugoročnom saradnjom s partnerima širom Evrope. Firma je zainteresirana za partnerstvo u vidu zajedničkog ulaganja i podu-govaračkih aktivnosti.

EICC BiH PS 9 - novembar 2012.Hrvatska firma specijalizirana za prefabrikovanje cjevovoda i antikorozivnu zaštitu cijevi nudi franšizno partnerstvo i zajedničko ulaganje.

EICC BiH PS 10 - novembar 2012.Škotska arhitektonska firma, među deset najboljih u Škotskoj, s više od 60 godina iskustva, traži lokalne arhitektonske partnere za učešće na zajed-ničkim projektima u zemljama EU i zemljama pristupnicama EU.

Poslovna saradnja

www.een.ba

SERVIS PRIVREDE


BH Telecom je dioničko društvo koje pruža telekomunikacijske usluge na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine te korištenjem savremenih tehnologija, uz poštivanje međunarodnih i domaćih standarda, propisa i normi, predstavlja najjače i najpouzdanije rješenje za ukupne komunikacijske potrebe korisnika na bosanskohercegovačkom tržištu.

Infrastruktura BH Telecoma je dio globalnog telekomunikacijskog si-stema i kao takva bh. građanima i

privrednim subjektima omogućava vi-sokokvalitetno korištenje fiksne i mo-bilne mreže u lokalnom, međumjesnom i međunarodnom saobraćaju, te brojne, različito modelirane pakete usluga i servisa.

Svoju viziju BH Telecom temelji na dugoročnim strategijama koje se reflek-tiraju kroz konstantno smanjenje cijena bazičnih usluga i uvođenje novih usluga, što osigurava lidersku poziciju ovog te-lekom operatora u Bosni i Hercegovini.

Razvoj telekomunikacija

Prije 1992. godine je u Bosni i Hercegovini postojala izgrađena cjelo-vita telekomunikacijska infrastruktura: telefonska, telegrafska i mreža za prije-nos podataka. Ukupan kapacitet bh. te-lefonskih centrala u Bosni i Hercegovini bio je 744.000 telefonskih priključaka.

Tokom rata 1992. – 1995. godine na telekomunikacijskim objektima i infra-strukturi pričinjene su ogromne ma-terijalne štete procijenjene na oko 900 miliona USD. U tom periodu sve bh. telekomunikacijske veze sa svijetom su prekinute. 31. jula 1992. godine u Sarajevu je osnovano Javno preduzeće PTT saobraćaja BiH, sa ciljem hitne us-postave telekomunikacijskog saobraća-ja, kako međugradskih veza tako i me-đunarodnih komunikacija.

Početkom septembra 1993. godine, u najtežim ratnim uvjetima, stručnjaci JP PTT saobraćaja BiH su uspjeli montirati i pustiti u rad međunarodnu satelitsku vezu Bosna i Hercegovina – Švicarska (Sarajevo – Bazel), uz korištenje među-narodnog koda 387, ranije dodijeljenog BiH od strane Međunarodne teleko-munikacijske unije (ITU). Oprema je postavljena u rekordnom roku, veza je uspostavljena 3. septembra i puštena u javni saobraćaj 5. septembra 1993. go-dine. Sve poslovne aktivnosti kompanije

u narednom periodu bile su usmjerene u pravcu brzog obnavljanja, ali i mo-dernizacije sistema telekomunikacija. Odlukom Vlade Federacije BiH od 28. decembra 2001. godine, Javno preduze-će PTT saobraćaja BiH je reorganizira-no i formirana su dva nova pravna su-bjekta: JP BH Pošta i JP BH Telecom, a 2004. godine BH Telecom iz javnog pre-duzeća postaje dioničko društvo, kako i danas posluje.

Tehnološka dostignuća

Kako bi odgovorio potrebama i želja-ma svojih postojećih, ali i potencijalnih korisnika, BH Telecom nudi vrlo široku lepezu od preko 1.000 usluga, servisa i komunikacijskih rješenja u sklopu svo-jih podbrandova BH Line i BH Mobile.

BH Line je tehnološki nasljednik sta-rog telefonskog sistema koji se s vreme-nom i tehnološkim razvojem industrije razvijao i transformirao u izuzetno slo-žen skup podsistema različitih funkcija oslonjenih na fiksne bakarne i optičke mreže. Najznačajniji projekti nadograd-nje i razvoja BH Line-a su:

– Izgradnja PDH sistema prijenosa, 1995. godine;

– Početak implementacije digital-nih komutacija nove generacije, 1996. godine;

– Izgradnja SDH sistema prijenosa, 1996. godine;

– Izgradnja BIHpak mreže za prije-nos podataka, 1996. godine;

– Izgradnja prvog komercijalnog ISP-a u BiH – BIHnet-a, 1997. godine;

– Implementacija prvog širokopo-

BH TELECOM d.d. Sarajevo

PREDSTAVLJAMO


jasnog xDSL pristupnog sistema, 2002. godine;

– Početak procesa tranzicije ka NGN mreži, 2008. godine;

– Izgradnja IP/MPLS mreže, 2006. – 2008. godine ;

– Izgradnja DWDM prijenosne mreže, 2008. godine;

– Izgradnja IPTV i VoIP sistema, 2009. godine.

U toku 2010. godine ponuđena je IPTV usluga pod brandom MojaTV koja danas broji više od 60.000 zadovoljnih korisnika. IPTV je televizija nove gene-racije i podrazumijeva isporuku video, audio, interaktivnih te multimedijal-nih sadržaja putem Internet protokola i bazirana je na širokopojasnom ADSL pristupu. U sklopu MojaTV ponude ko-risnici BH Telecoma po prvi put imaju i mogućnost pristupa Internetu putem TV-a, korištenje VoD i VoIP usluge.

BH Mobile mreža je nastala 1996. godine kao mala organizaciona cjelina pod nazivom GSM BiH, sa maksimal-nim kapacitetom od 20.000 korisnika, da bi danas predstavljala respektabil-nu organizacijsku cjelinu sa 2.000.000 korisnika. Tehnološki sistem mobilne mreže sastoji se iz tri cjeline: pristupne radio mreže, core mreže i servisne mre-že. Izrazito prijelomne godine za razvoj mobilne mreže su:

– Početak razvoja mobilne telefoni-je u Bosni i Hercegovini koja je zvanič-no počela s radom 17. decembra 1996. godine;

– 2000. godina, kada je implementi-ran prvi sistem za prepaid uslugu;

– 2004. godina u kojoj je implemen-tirana VAS platforma za SMS servis sa dodatnom vrijednosti i u kojoj su se počeli implementirati tehničko-tehno-loški preduvjeti za implementaciju 2.5G mobilne mreže, odnosno GPRS/EDGE prijenosa podataka te servisa baziranih na njemu;

– 2006. i 2007. godina kada je imple-mentirano niz platformi poput mCom-merce, LBS i SDP platforme kao osnova za razvoj naprednih usluga;

– 2009. godina u kojoj je realizirana prva investicija u širokopojasnu mo-bilnu mrežu UMTS/HSxPA u Bosni i Hercegovini.

BH Telecom je prvi u Bosni i Hercegovini, u maju mjesecu 2009. go-dine, na Svjetski dan telekomunikacija, pustio u rad novu UMTS/HSPA mobil-nu mrežu treće generacije (3G). Za ko-risnike mobilne telefonije, BH Telecom

je prvi u Bosni i Hercegovini počeo ko-mercijalno primjenjivati sedmocifrenu numeraciju, s novim kodom 060, obzi-rom da je premašio kapacitete šestoci-frene numeracije raspoloživih brojeva koji počinju kodovima 061 (061 xxx xxx) i 062 (062 xxx xxx).

Najvažniji tržišni trendovi koji su obilježili poslovanje BH Telecoma u 2009. i 2010. godini su snažan prirast širokopojasnih ADSL korisnika, uvo-đenje triple play usluga i jačanje trenda korištenja multimedijalnih broadband usluga treće generacije mobilnih mreža. Djelovanje BH Telecoma u 2011. godini obilježeno je aktivnostima tehnološke transformacije koja se odnosi na NGN, kako fiksne i podatkovne mreže tako i mobilne mreže. Transformacija je izvr-šena i u servisnoj ravni gdje je ostvare-na konvergencija fiksne, podatkovne i mobilne mreže. Uvedeni su novi multi-medijalni servisi, posebno IPTV i VoD, koji su omogućili 3-play pakete, zatim mOffice, mCommerce i druge usluge. Integracija IT i TK omogućila je put ka OSS/BSS integraciji koja je pomogla razvoj aplikacija zajedničkog kataloga usluga, jedinstvenog registra korisnika i jedinstvene prodaje i podrške.

Usporedo s tehnološkim razvojem, konstantnim snižavanjem cijena u go-tovo svim segmentima, te uvođenjem novih usluga i stalnim provođenjem prodajno-promotivnih akcija, BH Telecom se nastojao još više približiti svojim korisnicima. Otvaranjem 43 te-lecom shopa na cijeloj teritoriji Bosne i

Hercegovine razvijena je kvalitetna pro-dajna mreža koja je korisnicima olakša-la korištenje usluga BH Telecoma.

Uspješni i društveno odgovorni

Uspjehe BH Telecoma je prepoznala i zajednica koja je generalnog direktora Nedžada Rešidbegovića i BH Telecom nagradila priznanjima „Najmenadžer“ i „Najkompanija“ četiri puta na ni-vou BiH, kao i jugoistočne i srednje Evrope, navodeći dostignuća kao što su značajno povećanje prihoda, dobi-ti i investicija, raznovrsnosti i kvaliteta paketa usluga te povećanja i moderniza-cije telekomunikacijskih kapaciteta BH Telecoma. Prema rang-listi „100 najve-ćih u privredi BiH“, koju svake godine organiziraju Poslovne novine, kompani-ja BH Telecom već tradicionalno zauzi-ma prvo mjesto u Bosni i Hercegovini po ostvarenoj neto dobiti, po ukupnom prihodu drugo i treće, a po investicija-ma drugo, treće i prvo mjesto!

Usporedo s poslovnim uspjesima, kompanija BH Telecom je posebnu pa-žnju usmjerila na društveno odgovorno djelovanje. Važan dio poslovne prakse kompanije je osiguranje podrške druš-tveno korisnim projektima, a koja se ostvaruje realizacijom aktivnosti kao što su donacije, reklamno-propagan-dni ugovori i stipendiranje učenika i studenata. Kao društveno odgovorna kompanija, BH Telecom posredstvom navedenih aktivnosti aktivno učestvuje u organizaciji i promociji društvenih događaja koji za cilj imaju promociju države, bh. kulture i sporta, bh. nauč-nih projekata, kao i realizaciju huma-nitarnih projekata i projekata održivog povratka.

PREDSTAVLJAMO


Kao dio ASBIS grupe od 15. apri-la 2008. godine, Megatrend je ovlašteni distributer najznačaj-

nijih svjetskih proizvođača, kao što su HP, IBM, Lenovo, Apple, Toshiba i Dell. Također je distributer Netgear i Tenda mrežne opreme, Philips monitora i kon-zumne elektronike (LCD TV), Intel, Seagate i Kingston komponenti, raču-narskih periferija, a za printing rješenja zastupnik je renomiranog proizvođača Xerox.

U Bosni i Hercegovini Megatrend je jedini distributer IBM softverskih rješe-nja kojima, uz podršku tima visokoedu-ciranih stručnjaka, može odgovoriti na većinu zahtjeva modernog poslovanja.

ASBIS grupa

ASBIS grupa, osnovana 1995. godine sa sjedištem na Kipru, posluje putem 31 lokalnog skladišta u 25 zemalja svijeta, s prometom od preko 1 milijarde USD

godišnje. Osnovna djelatnost Grupe je distribucija informatičke opreme i komponenti veleprodajnim i malopro-dajnim partnerima.

Svoje djelovanje kompanija je pro-širila na područje centralne i istoč-ne Evrope, baltičkih država, bivšeg Sovjetskog saveza, Bliskog istoka i sje-verne Afrike. ASBIS grupa je trenutno jedna od najvećih distribucija IT kom-ponenti na području istočne Evrope i jedina IT kompanija koja ima moguć-nost distribucije u gotovo svim zemlja-ma istočne Evrope. Grupa se nalazi među top 3 kompanije u distribuciji hard diskova i procesora na području EMEA regije.

ASBIS distribuira i proizvode vlastite robne marke Canyon (PC periferija kao što su slušalice, zvučnici, tastature, mi-ševi, torbe, MP3 playeri, mrežna oprema itd.) i Prestigio (tableti, pametni tele-foni, GPS navigacije, e-book readeri te ostala PC periferija).

MEGATREND d.o.o. SarajevoFirma Megatrend, osnovana 1996. godine, danas je jedna od vodećih kompanija u pružanju inovativnih informatičkih usluga, kao i distribuciji vrhunske informatičke tehnologije na bosanskohercegovačkom tržištu.

PRESTIGIO – na tržištu pametnih telefonaPrestigio je odveć poznat brend po svojim tabletima, e-book re-aderima, GPS navigacijama te raznim računarskim periferijama. Poznati su po odličnom odnosu cijena/kvalitet, a sada su napravili i korak dalje. Njihov najnoviji poslovni potez ulazak je na tržište smartphone mobilnih uređaja. Uz međunarodnu garanciju od 2 godine za sve uređaje, Prestigio kupcima nudi solidne alternati-ve znatno razvikanijim i skupljim uređajima za dosta povoljniju cijenu, pa vjerujemo da će pronaći veliki broj kupaca na našem tržištu.

U 2012. godini u Sarajevu su otvorena dva Prestigio prodajna kutka u kojim možete nabaviti kompletan Prestigio asortiman dostupan za naše tržište, a nalaze se u tržnim centrima Alta na Marindvoru i Mercator na Pofalićima.

Kompanija MEGATREND d.o.o. Sarajevo će od

01.01.2013. godine nositi ime ASBIS.

PREDSTAVLJAMO


Kupcima u BiH Profine nudi kompletan repromaterijal, kao i tehnologiju za proizvodnju

PVC prozora i vrata, roletni i grilja i sav repromaterijal potreban za proizvodnju i montažu istih. Pored trgovine, kompa-nija se bavi i proizvodnjom. Radi se o pogonu za presvlačenje profila folijom, kao i savijanja profila.

Trenutno firma ima 52 zaposlenika, godišnji prihod od cca 30 miliona KM, od čega je 20 % izvoz. Izvozna aktivnost je vezana za projekat u kojem je Profine BH d.o.o. veoma bitan sudionik od nje-govog početka u okviru koncerna.

Sistemi prozora, kombinacija PVC-a i aluminija, je danas vrlo atraktivan i veoma tražen proizvod, kako u Evropi tako sve više i kod nas. Proizvod pred-stavlja novitet u prozorskoj tehnici a s njim je Profine, također, vodeći u branši. Aluminijski profili se proizvode u firmi Feal iz Širokog Brijega i preko firme iz Živinica idu u centralu u Berlin, ali i da-lje po cijelom svijetu.

Profine je jedina firma u branši koja je zastupljena s tri brenda a sva tri su siste-mi PVC prozora i vrata, i to: TROCAL, KÖMMERLING i KBE. Upravo siner-gija tri brenda omogućila je da Profine postane vodeći evropski proizvođač PVC profila. To podrazumijeva veliku inovativnost i spremnost kompanije da stalnim donošenjem noviteta na trži-šte potvrđujete svoju vodeću poziciju a klijentima nudi veću mogućnost ponu-

de i plasmana gotovih proizvoda, kako na domaće tako i na inostrano tržište. Upravo je širina i atraktivnost asortima-na te kvalitet profila i gotovih proizvoda razlog da veliki broj klijenata i poslov-nih partnera Profinea izvozi u gotovo sve zemlje zapadne Evrope.

Iz firme ističu da su na vrijeme edu-cirali i pripremili svoje klijente, od cer-tifikata do svih propisanih procedura, kako bi svojom izjavom uistinu potvr-dili da njihov proizvod ispunjava sve neophodne uvjete da nosi CE oznaku. ‘’Zapadna Evropa nudi brojne razli-čitosti u svakom pogledu pa tako i u prozorskoj tehnici. Puno zemalja ima svoje posebne tradicionalne prozorske sisteme, čime je naša uloga kao dobav-ljača repromaterijala utoliko specifičnija i kompleksnija. Bitan faktor u toj priči igra i naša dijaspora, tj. ljudi koje je rat potjerao širom svijeta i koji pokušavaju, a na sreću i umnogome uspijevaju, sa domovinom praviti poslovne kontak-te i plasirati naše proizvode na tržište zemalja gdje trenutno žive. To je jed-na od rijetkih stvari u kojoj posljedice rata čine nešto dobro za našu državu i privredu! Pionirski posao u ovoj bran-ši smo preuzeli samom činjenicom da smo među prvima došli na tržište BiH. Tada smo zajedno sa našim klijentima, proizvođačima PVC prozora i vrata, gradili jednu, za naše tržište, potpuno novu branšu, s obzirom da prije rata PVC prozor kod nas nije bio uobičajeni

građevinski element. I tada je dijaspora igrala veliku ulogu, kako u ulozi proi-zvođača tako i krajnjeg kupca prozora. Ta iskustva izvana, otvoreno tržište, naš rad i rad naših klijenata na educiranju tržišta „know-how“ su učinili da je PVC prozor danas nezamjenjiv građevinski element. Naši klijenti, kojih danas ima jako puno, u međuvremenu su postali pravi proizvođači, neki i industrijalci kao, npr., firma Herceg iz Srebrenika koja je danas jedna od najvećih u regiji!’’

‘’Naše tržište se razvilo u svom spe-cifičnom obliku, nešto drugačije nego je to uobičajeno u Zapadnoj Evropi. Kod nas ne postoji čitav segment te bran-še a to su trgovci PVC prozora koji na zapadu prodaju i ugrađuju najveći dio prozora. Zato kod nas postoji puno ma-lih proizvođača, često porodičnih firmi, koji su ujedno i proizvođači i prodavači i monteri.

Kao vodeći evropski proizvođač PVC profila mi se trudimo biti prvi i u pri-mjeni novih tehnologija i u zaštiti oko-line, očuvanju resursa, jednom riječju – održivosti. Još od 2004. godine Profine grupa koristi greenline stabilizatore PVC-a na bazi okolišno prihvatljivog kalcij-cinka umjesto olova. Dakle, još prije 8 godina postavili smo standar-de za sve ostale, prije svega njemačke i evropske proizvođače PVC profila, a što je još bitnije, prije bilo kakve EU direk-tive u tom smislu.’’

Profine BH d.o.o. ŽiviniceFirma Profine BH d.o.o. djeluje na području Bosne i Hercegovine od 1996. godine. U početnom periodu djelatnost je obavljala putem predstavnika da bi od 1998. godine postala registrirana firma oformljenog skladišta i zavidnog broja kupaca. Kao firma sa 100 % stranim vlasništvom, tj. kćerka firma njemačke firme Profine GmbH, bavi se plasmanom PVC profila za proizvodnju prozora i vrata.

PREDSTAVLJAMO


Tvrtka Weltplast iz Posušja ute-meljena je 1983. godine i trenut-no je vodeća tvrtka u završnoj

preradi polimernih materijala (polie-tilen PE i polipropilen PP) na prosto-ru Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, odnosno na prostorima jugo-istočne Europe. Zahvaljujući suvreme-noj, kompjutoriziranoj opremi i visokoj stručnosti djelatnika (trenutačno upo-šljava preko 100 djelatnika) već sada go-dišnja proizvodnja prelazi 10.000 tona različitih proizvoda od tlačnih PE cijevi, PP cijevi za kućne instalacije, PE i PP ci-jevi za vanjsku kanalizacijsku instalaciju te konfekcioniranu ambalažu, filmove i industrijske folije.

Jedna od najvažnijih prednosti tvrt-ke Weltplast u odnosu na konkurentne tvrtke je izuzetna kvaliteta proizvoda. Doprinos tom visokom tržišnom ugle-du donio je i Weltplastov QM sustav ISO 9001:2008, koji je uspostavljen 1999. godine.

Kontrolni laboratorij tvrtke Weltplast opremljen je suvremenom laboratorij-skom opremom i uređajima, što u pot-punosti omogućava stalni nadzor nad kvalitetom cijevi i spojni elemenata. Kontrola kvalitete cijevi iznimno je slo-žena i zahtijeva kontinuiranu kontrolu sirovina, gotovog proizvoda kao i kon-trolu cijelog procesa proizvodnje.

Najznačajniji certifikat kompanije

je OFI Technologie. OFI Technologie GmbH je akreditirani laboratorij za ispi-tivanje i nadzorno tijelo u skladu s ISO 17025 / ISO 17020, kao i za certificira-nje u skladu s EN 45011. Akreditacija obuhvaća više od 1.000 ispitnih metoda za različite aplikacije. Kao takav, OFI je osposobljen za obavljanje najrazličitijih testova i metoda. Ispitivanja i izvještaji OFI su službeni dokumenti te nakon akreditacije vrijede u svim državama EU.

Tvrtka Weltplast je prva tvrtka na ovom području koja već duži niz godina ima cjelokupnu tehnologiju za reciklira-nje polimernih materijala, čime značaj-no pridonosi zaštiti i očuvanju okoliša, što potvrđuje certifikat o poslovanju prema međunarodnom sustavu za za-štitu okoliša ISO 14001. U reciklažnom pogonu tvrtke Weltplast godišnje se preradi 2.000 tona otpadne folije koja se reciklira i koristi za proizvodnju am-balaže, što rezultira smanjenjem nepo-voljnih utjecaja na okoliš na najmanju moguću mjeru.

Što se tiče djelatnika, oko 40 % Weltplasta čine žene, ali se njihov broj

Weltplast d.d. PosušjeTvrtka Weltplast iz Posušja utemeljena je 1983. godine i trenutno je vodeća tvrtka u završnoj preradi polimernih materijala (polietilen PE i polipropilen PP) na prostoru Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, odnosno na prostorima Jugoistočne Europe.

Zemlje EU: Njemačka, Austrija, Slovenija, Norveška, Nizozemska, Švedska, Italija.

Jugoistočna Europa: Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Albanija, Kosovo.

Afrika: Libija

BiH

Od cjelokupne proizvodnje Weltplast čak 62% izvozi

PREDSTAVLJAMO

59INFOKOM – broj 54 – decembar/prosinac 2012.

Preduzeće TREASURE d.o.o. Zenica osnovano je 1996. godine kao preduzeće čija je osnovna djelatnost ve-letrgovina proizvodima crne i obojene metalurgije.

Godinama sticanim iskustvom, firma se posebno angažirala da pokriva industrijsku proizvodnju za kompanije koje se bave izradom čeličnih konstrukcija, dalekovodnih stubova,

cjevovoda i održavanja obje-kata energetskog sektora.

Uvođenjem nove opreme i izgradnjom novih proizvodnih hala, osposobljena je, kroz konfekcioniranje, savijanje i bušenje profila i limova, za izra-du novog proizvoda prilagođenog potrebama modernizacije i održavanja opreme rudnika, tunela, željezničkih pruga, te godišnjih održavanja energetskih postrojenja.

Ozbiljnim prilazom poslu, kompletnošću i veličinom asortimana ponude, te poštivanjem rokova, svrstava se u vo-deće firme u Bosni i Hercegovini i regiji.

U prodajnom programu nudi: – čelične limove, – čelične profile: L, UNP, INP, IPE, HEA, HEB i UPE, – cijevi šavne: standardne i zahtjevne dimenzije za spi-

ralno varene, uzdužno varene, kvadratne i pravougaone, – cijevi bešavne: predizolovane i cijevne elemente –

standardne i zahtjevne dimenzije, kao i zahtjevne kvalitete i – plosnate profile, okrugle čelike, gredice, čelične pod-

grade itd. Uprkos recesiji i otežanim uslovima poslovanja, firma za-

država konstantan rast prometa. U cilju zbližavanja i upozna-vanja, dva puta godišnje organiziraju druženje zaposlenika sa strateškim partnerima iz regije. Sponzori su Omladinskog košarkaškog kluba Čelik Zenica i Sportske škole Zenica, te finansijski podržavaju važnije sportske manifestacije.

Proizvodni programProizvodni program se dijeli na tri dijela:

� Proizvodnja cijevi i spojni elementi za kućnu kanalizaciju, kućnu instala-ciju te cijevi za distribuciju vode i plina u primarnoj i sekundarnoj mre-ži (mogu se prepoznati pod brendom Weltplasthome, Weltplastherm, Weltplastwater i Weltplastgas),

� Polietilenska ambalaža i folije, � Recikliranje.

Najprodavaniji pojedinačno proizvod su Weltplasthome cijevi za kućnu ka-nalizaciju. To je proizvod koji ima dugu tradiciju i prepoznatljivu kvalitetu tj. nezaobilazan je proizvod kod svih bolje opremljenih trgovina vodomaterija-lom .Proizvodni proces je organiziran po najvišim EU standardima i odvija se na najboljoj i kompjutoriziranoj opremi. Jedinična proizvodnja po uposleniku je 20% viša od europskog prosjeka prerade u istoj grani industrije.

u najvišim strukturama upravljanja penje na 60 %. Svi djelatnici barem jednom godišnje polaze internu edu-kaciju, a menadžeri tvrtke konstantno se usavršavaju preko različitih stručnih simpozija.

Tvrtka Weltplast planira u slijedećih 5 godina povećati preradu polimera na 20.000 tona godišnje. Ambiciozni se planovi razvoja temelje na učinkovito-sti veze između sofisticirane opreme, stručnog kadra uz ekspertnu potporu domaćih i europskih znanstvenih te ra-zvojnih i tehnoloških centara.

Temeljna želja tvrtke Weltplast je potpuno zadovoljstvo kupca s proizvo-dima kao i stalno unapređenje među-sobnog povjerenja.

TREASURE d.o.o. Zenica

PREDSTAVLJAMO

analize • zakonska regulativa • projekti • u fokusu tržišta • sajmovi ...

Documents

Transcript of analize • zakonska regulativa • projekti • u fokusu tržišta • sajmovi ...