Z1 3 Ponašanje Potrošača
-
Upload
dinakorent -
Category
Documents
-
view
76 -
download
6
description
Transcript of Z1 3 Ponašanje Potrošača
-
3. poglavlje: Ponaanje potroaa
MIKROEKONOMIJA
Seminarska nastava
-
Zadaci
-
Rijeimo
2. Nacrtajte za sljedee pojedince njihove krivulje indiferencije za dva dobra: hamburgeri i pivo.
a) Al voli pivo, ali mrzi hamburgere. On uvijek preferira jo piva, bez obzira koliko hamburgera ima.
za Al-a su hamburgeri loa dobra (manje je poeljnije nego vie)
njegove krivulje indiferencije imaju nagib prema gore i udesno, a ne dolje i udesno kao to je to uobiajeno za dobra dobra (vie je bolje nego manje)
-
Rijeimo
Hamburgeri
Pivo
Al preferira U1 pred U2 i U2 pred U3
Zato?
fiksirajmo H na H1,
odnosno P na P1
bolje je manje loeg dobra
za dodatno pivo spremni smo prihvatiti loe dobro H
ALI, nagib je sve manji
-
Rijeimo
meutim, ukoliko se pretpostavi da su hamburgeri neutralna dobra, tada bi krivulje indiferencije bile vertikalne i korisnost bi rasla kako bi se Al pomicao udesno i konzumirao vie piva
Hamburgeri
Pivo
U1 U2 U3
Al preferira U3 pred U2 i U2 pred U1
Zato?
fiksirajmo H na H1 odnosno P na P1
-
Rijeimo
b) Betty je svejedno hoe li imati sveanj od tri piva ili dva hamburgera. Njene se sklonosti ne mijenjaju kad konzumira dodatne koliine piva ili hamburgera.
kako je Betty indiferentna (pruaju joj istu razinu korisnosti) izmeu tri piva i dva hamburgera, krivulja indiferencije spaja te dvije toke
Betty-ine krivulje indiferencije su paralelni pravci s nagibom koji je jednak -2/3 (Betty mijenja 2H za 3P)
T (P, H)
T1 (0,2); T2 (3,0)
H/P=(0-2)/(3-0)=-2/3
-
Rijeimo
Hamburgeri
Pivo
-
Rijeimo
c) Chris pojede jedan hamburger, pa ga zatim zalije jednim pivom. On e troiti dodatne koliine piva i hamburgera samo zajedno u toj kombinaciji.
za Chrisa su hamburgeri i pivo savreni komplementi jer ih uvijek troi zajedno, on ih uvijek troi u fiksnoj proporciji (1:1)
krivulje indiferencije su L - oblika (oblik pravog kuta)
-
Rijeimo
Hamburgeri
Pivo
-
Rijeimo
d) Doreen voli pivo, ali je alergina na govedinu. Svaki put kad pojede hamburger od govedine dobije osip.
za Doreen su hamburgeri vie loa dobra no dobra dobra
preferirana pozicija za Doreen nije gore i desno ve dolje i desno
Doreen preferira U1 vie nego U2 i U2 vie nego U3
-
Rijeimo
Hamburgeri
Pivo
-
Rijeimo
3. Cijena audio kaseta je 10$, a cijena CD-a 15$. Philip raspolae budetom od 100$ i ve je kupio tri kasete. Dakle, preostalo mu je 70$ za potronju na dodatne kasete ili CD-e. Nacrtajte njegovu budetsku crtu. Ako Philip preostali novac potroi na 1 kasetu i 4 CD-a, prikaite potroaki izbor na budetskoj crti.
s obzirom na preostali dohodak od 70$, moe si priutiti:
7 audio kaseta ako cijeli preostali dohodak troi na iste (70/10)
4,7 CD-a ako cijeli preostali dohodak troi na iste (70/15)
-
Rijeimo
budetska crta sijee vertikalnu os pri koliini od 7 audio kaseta i horizontalnu os pri koliini od 4,7 CD-a
s obzirom da su cijene konstantne, nagib budetske krivulje je konstantan te je ona stoga ravna linija
Audio kasete
CD-i
potroaki izbor: 1 audio kaseta i 4 CD-a
-
Rijeimo
4. Debra obino kupuje neko bezalkoholno pie prilikom odlaska u kino, te obino moe birati izmeu tri veliine. Pie od 8 unci (1 unca=0,0284 litre) stoji 1,50$, 12 unci 2,00$ dok je cijena pia od 16 unci 2,25$. Opiite budetsko ogranienje s kojim se Debra suoava kad odluuje koju veliinu pia kupiti (pretpostavite da se Debra besplatno moe rijeiti vika pia koji joj preostaje).
primijetite kako cijena po unci pada kako veliina pia raste
pie od 8 unci, stoji 1,50$/8 unci = 0,19 $/unci
pie od 12 unci, stoji 2,00$/12 unci =0,17 $/unci
pie od 16 unci, stoji 2,25$/16 unci = 0,14$/unci
uzimajui u obzir da postoje 3 razliite cijene po unci bezalkoholnog pia budetska krivulja ima dva pregiba tj. koljena
Nacrtajte!
-
Rijeimo
Unce bezalkoholnog
pia
= 0,19
= 0,17
= 0,14
>
>
Sva ostala dobra
-
Rijeimo
5. Pretpostavimo da Bill smatra da su maslac i margarin savreno zamjenjiva dobra, pa jedan paket margarina moe zamijeniti paket maslaca iste teine.
a) Nacrtajte skup krivulja indiferencije koje opisuju Billove sklonosti prema maslacu i margarinu.
Margarin
Maslac
-
Rijeimo
b) Jesu li ove krivulje indiferencije konveksne? Zato?
pojam konveksnosti
nagib krivulje raste (tj. postaje manje negativan) ili se ne mijenja kako se pomiemo niz krivulju prema dolje
f(x) 0 druga derivacija koja pokazuje promjenu nagiba tangente
stroga konveksnost implicira da linija odnosno segment koji povezuje dvije toke na konveksnoj krivulji lei iznad te krivulje
krivulje okrenute prema unutra u odnosu na ishodite
f(x) > 0
-
Rijeimo
s obzirom da korisnik smatra maslac i margarin savrenim supstitutima
nema opadajue granine korisnosti (f(x) = 0)
rezultirajue krivulje indiferencije su ravne linije
ravne linije nisu strogo konveksne
-
Rijeimo
c) Ako je cijena maslaca 2$, a cijena margarina samo 1$ po paketu, te ako Bill raspolae mjesenim budetom od 20$, od koliko e maslaca, a koliko margarina biti sastavljena njegova koara? Moete li svoj odgovor prikazati grafiki?
max korisnosti tangencija krivulje indiferencije i budetske krivulje
budetsko ogranienje PB*B + PM*M = I
I=20$
PB = 2$/kom
PM = 1$/paketu
2*B + 1*M = 20
2B =20 - M /2
B = 10 0,5*M
Nacrtajte budetski pravac i krivulje indiferencije!
Odredite optimalno rjeenje!
M = 0 -> B = 10 T1 (0,10)B = 0 -> M=20 T2 (20,0)
-
Rijeimo
s obzirom da je Bill indiferentan prema maslacu i margarinu, a cijena maslaca je vea od cijene margarina, Bill e kupovati samo margarin
kutno rjeenje optimalno rjeenje nalazi se na osi x Bill maksimalizira korisnost u toki A
Margarin
Maslac
-
Rijeimo
6. Pretpostavimo da su Jones i Smith odluili odvojiti 1.000$ godinje za tekua osvjeenja u obliku alkoholnih i bezalkoholnih pia. Jones i Smith se znatno razlikuju po svojim sklonostima prema ovim dvjema vrstama osvjeenja. Jones je skloniji alkoholnim nego bezalkoholnim piima, dok Smith vie voli bezalkoholna pia.
a) Nacrtajte skup krivulja indiferencije za Jonesa, te jo jedan za Smitha.
-
Rijeimo
Alkoholna pia
Bezalkoholna pia
Jones preferira alkoholna pia (manji MRS)
Smith preferira bezalkoholna pia (vei MRS)
-
Rijeimo
b) Objasnite zato su dva skupa meusobno razliita koristei pojam granine stope supstitucije.
pri bilo kojoj kombinaciji alkoholnih i bezalkoholnih pia:
Jones se je spreman odrei puno bezalkoholnih pia za jedinicu alkoholnog pia
treba puno bezalkoholnih pia kako bi mu se kompenziralo odustajanje od jedne jedinice alkoholnog pia
Smith se je spreman odrei puno alkoholnih pia za jedinicu bezalkoholnog pia
MRS alkoholnih za bezalkoholna pia je manji za Jonesa nego za Smitha (nagib manje negativan)
-
Rijeimo
c) Ako Jones i Smith jednako plaaju za svoja osvjeenja, hoe li se njihove MRS alkoholnih za bezalkoholna pia razlikovati? Objasnite.
kako bi max korisnost potroa mora konzumirati koliine dobara tako da je MRS izmeu dva dobra jednak odnosu cijena
ako su Jones i Smith racionalni potroai, njihova MRS mora biti jednaka s obzirom da se suoavaju s jednakim trinim cijenama
no, kako Jones i Smith imaju razliite preferencije, konzumirat e razliite koliine dva dobra (alkoholnih i bezalkoholnih pia)
bez obzira na razliite razine koliina, MRS e biti jednak
-
Rijeimo
7. Potroai u Georgiji avokado plaaju dvostruko skuplje nego breskve. Meutim, u Kaliforniji je cijena avokada i breskvi jednaka. Ako potroai maksimaliziraju korisnost, hoe li granine stope supstitucije breskvi za avokado biti jednake kod potroaa u obje savezne drave.
MRS breskvi za avokado je koliina avokada (y-os) koju se je osoba spremna odrei za dodatnu breskvu (x-os)
kada potroai maksimaliziraju korisnost, biraju kombinaciju breskvi i avokada tako da je MRS = Pbreskva/Pavokado
u Georgiji je Pavokado = 2*Pbreskva
potroai maksimaliziraju korisnost:
MRS =
MRS = 2
= 1
2
-
Rijeimo
u Kaliforniji je Pavokado = Pbreskva
potroai maksimaliziraju korisnost:
MRS =
MRS =
= 1
MRS nije jednaka u obje savezne drave, odnosno via je u Kaliforniji
-
Rijeimo
8. Anne esto leti, pa lanstvom u frequent flyer klubu zrakoplovne kompanije dobiva kupone koji omoguuju kupnju zrakoplovnih karata po snienim cijenama. Cijene su sniene 25% nakon to Anne sakupi 25.000 milja, te 50% nakon 50.000 milja. Moete li nacrtati budetsku crtu s kojom je Anne suoena pri planiranju svojih letova tijekom godine.
na grafikonu prikaemo koliinu preletenih milja na x-osi, a na osi y sva ostala dobra, u dolarima
budetsko ogranienje: PM*M + PG*G = I
G = I/PG M*(PM/PG)
nagib budetskog pravca: PM/PG
cijena milja (PM) se mijenja kako se mijenja broj skupljenih tj. preletenihmilja (M)
budetska krivulja ima pregibe pri M=25.000 milja i M=50.000 milja
-
0; 50
25; 25
50; 6,25
62,5; 00
10
20
30
40
50
60
0 20 40 60 80Sva
ost
ala
do
bra
(u
00
0 $
)
Milje (u 000)
Budetska krivulja
Rijeimo
pretpostavimo: PM=1$/milji za M 25.000 milja PM=0,75$/milji za 25.000 < M
50.000 milja PM=0,5$/milji za M>50.000 milja
PG = 1,00$ I = 50.000$
Nagib = -1
Nagib = - 0,75
Nagib = - 0,5
nagib budetske krivulje (PM/PG) -1 od A do B -0,75 od B do C -0,5 od B do D
-
Rijeimo
9. Antonio kupuje 8 novih udbenika za prvi razred srednje kole po cijeni 50$ po udbeniku. Rabljeni udbenici stoje 30$ po komadu. Knjiare su najavile da e novi kolski udbenici za sljedeu godinu poskupjeti 20%, a rabljeni 10%. Antonijev otac zbog poskupljenja nudi dodatnih 80$. Hoe li Antoniju nakon poskupljena biti bolje ili gore?
prema aksiomu otkrivenih preferencija, s obzirom da Antonio odluuje kupovati samo nove udbenike kada su dostupni i novi i stari, zakljuuje se da on stare udbenike ne smatra supstitutima po staroj cijeni
nakon poskupljena novi udbenici stoje 60$ (50$+0,20*50$), a stari 33$ (30$ + 0,10*30$)
relativna cijena novih u odnosu na rabljene udbenike raste s 50/30 = 1,67 na 60/33 = 1,82
-
Rijeimo
PRVA GODINA (prije poskupljenja)
+ = 400
50 + 30 = 400
sjecite s y-osi: N=0; R=400/30 =13,33
sjecite s x-osi: N=400/50 =8; R= 0
SLJEDEA GODINA (nakon poskupljenja)
+ = 480
60 + 33 = 480
sjecite s y-osi: N=0; R=480/33 =14,55
sjecite s x-osi: N=480/60 =8; R= 0
Nacrtajte budetske krivulje!
-
Rijeimo
Rabljeni udbenici
(kom)
Novi udbenici
(kom)
13,33
14,55
8
L1 L2
-
Rijeimo
u prvoj godini Antonio je kupovao 8 novih udbenika po cijeni 50$/udbeniku kutno rjeenje
nova cijena novih udbenika je 60$/udbeniku i on i dalje moe kupiti 8 udbenika jer je njihova ukupna cijena 480$ to je upravo jednako ukupnom dohotku (dodatni prihod pokriva rast cijena)
Antoniu definitivno nije loije s obzirom da si i dalje moe priutiti isti broj novih udbenika
njemu ak moe biti i bolje, ako se odlui prebaciti na rabljene udbenike (naravno ako se nove i stare udbenike promatra kao supstitute)
izglednije je da e ostati u kutnom rjeenju
-
Rijeimo
Antonio na poveanje relativne cijene i dodatni prihod moe dakle reagirati na dva naina:
1) Ukoliko novi i rabljeni udbenici za Antonia nisu supstituti on e nakon to cijena udbenika naraste i otac mu da 80$ biti jednako zadovoljan (ista krivulja indiferencije).
dodatni prihod = 80$
(nova cijena novih udbenika stara cijena novih udbenika)*Q
(60-50)*8=80$
dodatni prihod = porastu potroenog iznosa na nove udbenike
2) Ukoliko se, kao odgovor na poveanje relativne cijene i dodatni prihod, odlui kupiti nekoliko rabljenih udbenika, pomaknut e se na viu
krivulju indiferencije i bit e zadovoljniji.
-
Rijeimo
10. Pretpostavimo da i Samantha i Jason troe po 24$ tjedno na iznajmljivanje video kaseta i odlaske u kino. Kad su cijene kino ulaznica i iznajmljivanja kaseta 4$, oboje iznajmljuju 3 kasete te posjeuju kino 3 puta tjedno. Zbog konkurencije meu videotekama dolo je do pada cijena iznajmljivanja na 2$/kaseta, dok je cijena kino ulaznica porasla na 6$/ulaznici. Samantha sada iznajmljuje 6 kaseta i kupuje 2 kino ulaznice, dok Jason odlazi u kino jednom tjedno te iznajmljuje 9 video kaseta.
a) Je li Samanthi nakon promjena cijena bolje ili gore?
da bismo to otkrili nacrtajmo prvo njena budetska ogranienja
-
Rijeimo
budetski pravac L1
Prije promjene cijena
PK= 4$/kaseta
PU= 4$/ulaznica
I=24$
ako kupuje samo kasete:
24$ : 4$/kaseta = 6 kaseta
T1 (0, 6)
ako kupuje samo ulaznice:
24$ : 4$/ulaznica = 6 ulaznica
T2 (6, 0)
budetski pravac L2
Nakon promjena cijena
PK= 2$/kaseta
PU= 6$/ulaznica
I=24$
ako kupuje samo kasete:
24$ : 2$/kaseta = 12 kaseta
T3 (0, 12)
ako kupuje samo ulaznice:
24$ : 6$/ulaznica = 4 ulaznice
T4 (4, 0)
-
Rijeimo
0
2
4
6
8
10
12
14
0 1 2 3 4 5 6 7
Vid
eo
kas
ete
Kino ulaznice
Budetski pravci
L2
L1
-
Rijeimo
Prije promjene cijena
PK= 4$/kaseta
PU= 4$/ulaznica
I=24$
trina koara A
3 video kasete
3 ulaznice za kino
4$/k *3k + 4$/u*3u=12+12= 24$
trina koara B
6 video kaseta
2 ulaznice
4$/k *6k + 4$/u*2u=24+8= 32$
Nakon promjena cijena
PK= 2$/kaseta
PU= 6$/ulaznica
I=24$
trina koara A
3 video kasete
3 ulaznice za kino
2$/k *3k + 6$/u*3u=6+18= 24$
trina koara B
6 video kaseta
2 ulaznice
2$/k *6k + 6$/u*2u=12+12= 24$
-
Rijeimo
Samanthina polazna toka maksimalizacije korisnosti reprezentirana je tokom Ana U1
nakon promjena cijena, Samantha si i dalje moe priutiti trinu koaru A, ali bira B to otkriva da ona trinom koarom B postie viu razinu korisnosti (U2)
grafiki trina koara Bmora se nalaziti na vioj krivulji indiferencije (via razina korisnosti U2)
Video kasete
Kino ulaznice
-
Rijeimo
b) Je li Jasonu bolje ili gore?
da bismo to otkrili nacrtajmo prvo njegova budetska ogranienja
budetski pravac L1 24$ : 4$/kaseta = 6 kaseta
24$ : 4$/ulaznica = 6 ulaznica
budetski pravac L2 24$ : 2$/kaseta = 12 kaseta
24$ : 6$/ulaznica = 4 ulaznice
Prikaite grafiki!
-
Rijeimo
Prije promjene cijena
PK= 4$ /kaseta
PU= 4$/ulaznica
I=24$
trina koara A
3 video kasete
3 ulaznice za kino
4$/k *3k + 4$/u*3u=12+12= 24$
trina koara B
9 video kaseta
1 ulaznica
4$/k *9k + 4$/u*1u=36+4= 40$
Nakon promjena cijena
PK= 2$ /kaseta
PU= 6$/ulaznica
I=24$
trina koara A
3 video kasete
3 ulaznice za kino
2$/k *3k + 6$/u*3u=6+18= 24$
trina koara B
9 video kaseta
1 ulaznica
2$/k *9k + 6$/u*1u=18+6= 24$
-
Rijeimo
Jasonova polazna toka maksimalizacije korisnosti reprezentirana je tokom A na U1
nakon promjena cijena, Jason si i dalje moe priutiti trinu koaru A, ali bira B to otkriva da on trinom koarom B postie viu razinu korisnosti (U2)
grafiki trina koara B mora se nalaziti na vioj krivulji indiferencije (via razina korisnosti U2)
-
Rijeimo
11. Connie raspodjeljuje mjeseni prehrambeni budet od 200$ na dva dobra: meso i krumpir.
a) Pretpostavimo da meso (M) kota 4$/funti, a krumpir (P) 2$/funti. Nacrtajte Connieno budetsko ogranienje.
4*M + 2*P = 200$
4*M = 200$ - 2*P /4
M = 50 - 0,5*P
P = 0; M = 50 T1 (0, 50)
P = 100 ; M = 0 T2 (100, 0)
-
Rijeimo
Krumpir
Meso
Budetsko ogranienje
-
Rijeimo
b) Pretpostavimo da je njena funkcija korisnosti danas jednadbom u(M, P) = 2*M + P. Kojom bi kombinacijom mesa i krumpira Conniemaksimalizirala svoju korisnost? (Naputak: meso i krumpir su savreni suptituti).
max korisnosti tangencija krivulje indiferencije i budetske krivulje
kako pronai krivulju/e indiferencije?
pronalaskom trinih koara koje osiguravaju istu razinu korisnosti (funkcija korisnosti daje isti rezultat)
najviu koja je ostvariva raspoloivim dohotkom > U = 100
Zato ne npr. U = 99? Ili U = 101?
-
Rijeimo
Conniena korisnost jednaka je U=100
kad kupuje 50 funti mesa i ne kupuje krumpir ili
kad ne kupuje meso i kupuje 100 funti krumpira
njena krivulja indiferencije podudara se sa njenim budetskim ogranienjem
bilo koja kombinacija mesa i krumpira du te linije osigurava joj maksimalnu korisnost
-
Rijeimo
Krumpir
Meso
Budetsko ogranienje i krivulja indiferencije
-
Rijeimo
c) U Connienoj trgovini postoji akcijska ponuda: ako Connie kupi 20 funti krumpira (2$/funti), dobiva dodatnih 10 funti besplatno. Ova ponuda se odnosi samo na prvih 20 funti krumpira. Sve daljnje koliine krumpira naplatit e se po cijeni od 2$/funti. Nacrtajte Connieno budetsko ogranienje.
-
Rijeimo
do 20 funti krumpira Connieno budetsko
ogranienje ima nagib -1/2 (- PP/PM = -2$/
4$/= -
1
2)
nakon toga njena budetska linija je ravna od 20 do 30 funti krumpira, jer je dodatnih 10 funti krumpira besplatno i ne mora se odrei ni funte mesa da bi dobila tu ekstra koliinu krumpira
nakon 30 funti krumpira, nagib budetske linije ponovno postaje -1/2 sve dok ne doe do odsjeka na x-osi od 110 funti krumpira
Meso
Krumpir
-
Rijeimo
d) Zbog epidemije truljenja krumpira, cijena raste na 4$ po funti, a trgovina prestaje s opisanom akcijskom ponudom. Kako sada izgleda Connienobudetsko ogranienje? Koja e kombinacija mesa i krumpira Conniemaksimalizirati korisnost?
budetsko ogranienje: 4*M + 4*P = 200
P=0; 4*M=200 -> M=50 T1 (0, 50)
M=0; 4*P=200 -> P=50 T2 (50, 0)
Connie dakle moe kupiti ili 50 funti mesa ili 50 funti krumpira ili sve kombinacije izmeu toga
u(M, P) = 2*M + P
u(M, P)
u(0, 100) = 2*0 + 100 = 100
u(50, 0) = 2*50 + 0 = 100
-
Rijeimo
obzirom je toka tangencije krivulje indiferencije U=100 i budetskog pravca, toka A Connie maksimalizira korisnost u toki A (kutno rjeenje)
Meso
Krumpir
Budetsko ogranienje
Krivulja indiferencije za U=100
-
Rijeimo
12. Korisnost koju Jane dobiva potronjom hrane F i odjee C izraena je jednadbom u(F, C) = F*C.
a) Nacrtajte krivulju indiferencije koja proizlazi iz razine korisnosti 12, te krivulju indiferencije razine korisnosti 24. Jesu li krivulje indiferencije konveksne?
kako bismo pronali trine koare hrane F i odjee C koje osiguravaju zadovoljstvo odnosno korisnost razine 12 odnosno 24 potrebno je rijeiti sljedee jednadbe:
u(F, C) = 12
F*C = 12
C=12/F
u(F, C) = 24
F*C = 24
C=24/F
-
Rijeimo
U=12 U=24
Hrana (F) Odjea (C) Hrana (F) Odjea (C)
1,0 1,0
1,5 2,0
2,0 3,0
3,0 4,0
4,0 6,0
6,0 8,0
8,0 12,0
12,0 24,0
12,0
8,0
6,0
4,0
3,0
2,0
1,5
1,0
24,0
12,0
8,0
6,0
4,0
3,0
2,0
1,0
-
Rijeimo
krivulje indiferencije su konveksne
0
5
10
15
20
25
30
0 2 4 6 8 10 12
Od
jea
(F)
Hrana (F)
U=12
U=24
-
Rijeimo
b) Pretpostavimo da hrana kota 1$ po jedinici, a odjea 3$ po jedinici. Jane moe potroiti 12$ na hranu i odjeu. Nacrtajte budetsku crtu s kojom je suoena.
0
2
4
6
8
10
12
14
0 1 2 3 4 5
Od
jea
Hrana
Budetski pravac PF*F + PC*C = I
1*F + 3*C = 12$
F=0 3*C=12 -> C=4
T1 (0, 4)
C=0 1*F=12 -> F=12
T2 (12,0)
-
Rijeimo
c) Uz koji e izbor Janeina korisnost biti maksimalizirana? (Naputak: rijeite problem grafiki).
02468
1012141618202224
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Od
jea
Hrana
Grafiko rjeenje problema maksimalizacije korisnosti
U=24
U=12
-
Rijeimo
najvea razina zadovoljstva pojavljuje se u toki u kojoj je budetska linija tangenta najvie krivulje indiferencije
toka F=6 i C=2
u toj toki Jane:
troi svoj dohodak 6*1+2*3 = 12
dakle nalazi se na budetskom pravcu
postie korisnost
u(F, C) = F*C=6*2 = 12
dakle nalazi se na krivulju indiferencije U = 12
-
Rijeimo
d) Kolika je granina stopa supstitucije hrane za odjeu kad je korisnost maksimalna?
u toki maksimalizacije korisnosti potronje, nagib krivulje indiferencije jednak je nagibu budetskog ogranienja
MRS = PF/PC
=1$/
3$/=
1
3
dakle, Jane se je spremna odrei 1/3 jedinice odjee za dodatnu jedinicu hrane
-
Rijeimo
e) Pretpostavimo da Jane sa svojim budetom od 12 dolara kupuje 3 jedinice odjee i 3 jedinice hrane. Je li njena granina stopa supstitucije hrane za odjeu u ovom sluaju manja ili vea od 1/3. Objasnite.
ukoliko Jane kupuje 3 jedinice hrane za 1$/jedinici i 3 jedinice odjee po cijeni 3$/jedinici potroit e cijeli budet
3*1 + 3*3 = 3+9 = 12
unato tome, Jane bi postigla razinu zadovoljstva 9, to je suboptimalanodabir
u(F,C)=F*C = 3*3 = 9
iz oitog razloga s obzirom da je najvia ostvariva krivulja indiferencijeu = 12 (to je vie od u = 9)
-
Rijeimo
u toki max korisnosti - krivulja indiferencije ima samo jednu dodirnu toku s budetskim pravcem, a ostale toke krivulje indiferencije lee iznad budetskog pravca
to u ovom sluaju ne vrijedi (Zato?)
uzmimo npr. toku (F, C) = (9, 1)
u(F, C) = F*C
u(F, C) = 9*1=9
nalazi se na krivulji indiferencije u=9 kao i T (3,3)
i takoer se nalazi na budetskom pravcu L = 12 kao i T (3,3)
2 zajednike toke krivulje indiferencije i budetske krivulje
dio dohotka neiskoriten -> mogue je daljnjom potronjom ostvariti viu razinu korisnosti rezultat je suboptimalan
-
Rijeimo
Odjea
Hrana
u toki (3,3)
MRS > PF/PC MRS > 1/3
pa bi se pri tim cijenama Jane bila spremna odrei vie odjee kako bi dobila dodatnu jedinicu hrane
to traje sve dok MRS = PF/PC
-
Potranja i ponaanje potroaa (5. poglavlje Medi, Polovina)
ZADACI
-
ZADACI
Nadopunite!
-
Nadopunite
1. Subjektivni uitak to ga potroa poluuje troei neko dobro naziva se
________
2. Dodatna korisnost to je daje prirast raspoloive koliine za jednu
jedinicu nekog dobra naziva se _______________
4. Krivulja granine korisnosti je ________ zakrivljena prema apscisnoj
osi.
3. Zbroj graninih korisnosti svih raspoloivih jedinica nekog dobra ini
_______________
korisnost.
granina korisnost.
negativno
ukupnu korisnost.
5. Krivulja ukupne korisnosti je ________ zakrivljena prema apscisnoj osi.pozitivno
-
6. Jednakost granine korisnosti po novanoj jedinici za razliite proizvode
je uvjet ___________________
7. Nastojanje potroaa da troi manje dobara ija je cijena relativno
porasla, a vie onih ija je cijena relativno opala zove se
______________
9. Paradoks vrijednosti bio je nerjeiv sve dok se nije utvrdilo da cijena
dobra ovisi o njegovoj ________________
8. Razlika izmeu ukupne korisnosti i trine vrijednosti nekog dobra je
_________ _____
potroaeve ravnotee.
efekt supstitucije.
graninoj korisnosti.
potroaev viak.
10. Kada bi granina korisnost svih jedinica koritenih dobara bila ista, tada
potroaev probitak ____________ne bi postojao.
Nadopunite
-
ZADACI
Tono netono (T-N)
-
1. ___ Korisnost nekog dobra je subjektivna kategorija koja se moe
kvantitativno izraziti kardinalnim brojevima.
N
2. ___ Krivulja potranje ima negativan nagib uslijed djelovanja efekta
dohotka.
N
3. ___ Suma graninih korisnosti jednaka je ukupnoj korisnosti.T
4. ___ Potroaeva ravnotea se postie onda kada se izjednae granine
korisnosti svih dobara.
N
5. ___ Zbroj graninih korisnosti povrh trinih vrijednosti daje potroaev
probitak.
T
Tono netono (T-N)
-
6. ___ Poveanje trine vrijednosti dobra pri nepromijenjenim ostalim
uvjetima poveat e veliinu potroaeva probitka.
N
7. ___ Najracionalnija raspodjela raspoloivog vremena na razliite
aktivnosti postie se tako da se izjednae granine korisnosti posljednje
minute pri svakoj aktivnosti.
T
8. ___ Poveanjem dohotka smanjit e se potronja inferiornih dobara.T
9. ___ Povea li se dohodak, doi e do pomaka po krivulji potranje.N
10. ___ Pri graninoj korisnosti jednakoj nuli ukupna korisnost dosee svoj
maksimum.
T
Tono netono (T-N)
-
ZADACI
Viestruki izbor
-
Viestruki izbor
1. Ako je granina korisnost dobra jednaka nuli tada:
a) je ukupna korisnost tog dobra dosegnula svoj maksimum
b) dotino dobro nema korisnosti, tj. potroai ga vie ne ele koristiti
c) potroa dosie ravnoteu u kupovini tog dobra
d) ukupna korisnost dobra takoer mora biti nula
2. Prema zakonu opadajue korisnosti:
a) ako se koliina potroenog dobra poveava, tada se ukupna korisnost smanjuje
b) ako se koliina potroenog dobra smanjuje, tada se takoer smanjuje i ukupna korisnost
c) ako se dohodak poveava, tada se smanjuje granina korisnost
d) ako se koliina potroenog dobra poveava, tada se smanjuje njegova granina korisnost
e) ako se cijena dobra poveava, tada se granina korisnost smanjuje
-
Viestruki izbor
3. Potroa maksimalizira svoje zadovoljstvo troei dobro A i B kada je:
a) MU (A) = MU (B)
b) MU (A) / P (B) = MU (B) / P (A)
c) MU (A) / P (A) = MU (B) / P (B)
d) P (A) = P (B)
e) nita od navedenog
4. Efekt dohotka se odnosi na sljedea ekonomska dogaanja:
a) ako se dohodak smanjuje, potroai e kupovati manju koliinu odreenog dobra
b) smanjenje cijena ima isti efekt kao i porast dohotka, pa e potroai kupovati vie dobara
c) koliina kupljenog dobra e se smanjiti kako dohodak raste
d) ako se dohoci potroaa poveavaju, oni poveavaju svoju tednju tako da se njihova potronja relativno smanjuje
-
Viestruki izbor
5. Smanjenje trine vrijednosti dobra pri nepromijenjenim ostalim uvjetima dovest e do:
a) smanjenja potroaeva vika
b) porasta potroaeva vika
c) smanjenja granine korisnosti dobra
d) poveanja granine korisnosti dobra
6. Cijena dobra A je 2 kn, a cijena dobra B 5 kn. Ako potroa smatra da je granina korisnost dobra B 25 jedinica i eli maksimalizirati korisnost pri kupnji oba dobra, onda granina korisnost dobra A mora iznositi:
a) 5 jedinica
b) 10 jedinica
c) 15 jedinica
d) zbog nedostatka podataka nije mogue dati odgovor
-
Viestruki izbor
7. Granina korisnost dobra A je 100 jedinica, a dobra B 40 jedinica. Pri cijeni od 4 kn za dobro A u uvjetima ravnotee potroaa, cijena dobra B e iznositi:
a) 1,4 kn
b) 1,5 kn
c) 1,6 kn
d) 2,0 kn
e) zbog nedostatka podataka nije mogue odgovoriti
8. Cijena dobra A iznosi 5 kn, a cijena dobra B 8 kn. Ako potroa smatra da je ukupna korisnost A 150 jedinica i ako eli maksimizirati korisnost pri kupnji oba dobra, onda ukupna korisnost dobra B iznosi:
a) 200 jedinica
b) 240 jedinica
c) 300 jedinica
d) na temelju navedenih podataka nije mogue odgovoriti
-
Viestruki izbor
9. Potroaev viak se definira kao
a) razlika izmeu TU dobra i maksimalnog iznosa kojeg su potroai spremni za njega platiti
b) razlika izmeu TU dobra i trine vrijednosti
c) suma TU dobra i njegova trine vrijednosti
d) TR to ga proizvoa prima za prodaju pojedinog dobra
e) suma MU sviju potroaa tog dobra
10. Koja je od navedenih kombinacija primjer dobra supstituta?
a) govedina i cigarete
b) osobna raunala i televizori
c) automobili i benzin
d) ria i tjestenina
-
Pitanja
-
Hvala Vam na panji!