Questionnaire

PRILOG 1

UPITNIK

Upitnik o dostavi sudskih i izvansudskih pismena u građanskim i trgovačkim

predmetima u Vašoj zemlji

euservicestudy2015.wordpress.com

Upute: Pitanja koje slijede vezana su uz dostavu sudskih i izvansudskih pismena u građanskim i trgovačkim predmetima u Vašoj zemlji, s osobitim naglaskom na domaću dostavu dokumenata. Ako nije drugačije navedeno, pojam "dostava" odnosi se na dostavu sudskih dokumenata, a pojam "osoba" uključuje i pravnu osobu. Primjeri u kurzivu služe kao kratka objašnjenja i ni na koji način ne predstavljaju ograničenje Vašim odgovorima.

Bit ćemo Vam osobito zahvalni ako ispunite cijeli upitnik. Međutim, svjesni smo da je upitnik dugačak i detaljan, zato slobodno odgovorite barem na pitanja iz odjeljaka koji su bliski Vašem izravnom iskustvu ili znanju.

Molimo uvažite činjenicu da je Upitnik razvijen za svih 28 država članica i nije prilagođen iskustvu određenog pravnog sustava. Ako se odgovor na određeno pitanje nalazi u osnovnim zakonskim propisima Vaše države članice, slobodno odgovorite jednostavnim “sukladno zakonu“ ili uputite na članak određenog zakona: projekt ima pristup zakonima svih Država članica. Međutim, možete slobodno dodati bilo kakvo značajno iskustvo ili opasku koju imate, ako je primjenjivo.

Svrha ovog upitnika je prikupiti komparativne podatke o dostavi dokumenata u državama članicama EU-a, a u cilju identificiranja prepreka i problema koji bi se mogli riješiti djelovanjem Europske unije. Odgovori se prikupljaju anonimno, osim ako želite biti uključeni u popis sudionika u ovoj studiji i odgovorite na pitanje br. 1.5. Što se tiče pitanja privatnosti, ako odgovorite na upitnik, pristajete na prikupljanje Vaših odgovora i njihovo korištenje za studiju o dostavi pismena u državama članicama Europske unije (JUST/2014/JCOO/PR/CIVI/0049 - Studija o dostavi pismena - Komparativna pravna analiza relevantnih odredaba i praksi država članica te minimalnim standardima). Ako imate pitanja, molimo kontaktirajte .

Molimo Vas da pažljivo pročitate svako pitanje jer svako od njih može sadržavati više od jednog elementa na koji je potrebno odgovoriti. Molimo da Vaši odgovori budu istovremeno sažeti i točni. Molimo navedite kratke primjere kada ih smatrate potrebnima za pojašnjenje. Na kraju svakog odjeljka ostavljen je prostor za Vaše dodatne komentare namijenjen iznošenju praktičnih problema ili prepreka na koje ste naišli u pogledu teme odjeljka.

Ako je to ikako moguće, a radi lakšeg prikupljanja i tumačenja upitnika, molimo da svoje odgovore unesete na engleskom jeziku. Pružamo Vam i mogućnost popunjavanja ovog upitnika na engleskom jeziku online (poveznici je moguće pristupiti preko naše internetske stranice < euservicestudy2015.wordpress.com >). Ako Vam više odgovara popunjavanje upitnika u elektronskom obliku (word/open office), molimo snimite ga i pošaljite na . U slučaju da se odlučite za papirnatu verziju, molimo da nam na gore navedenu e-adresu dostavite skenirani obrazac. Molimo da zahtjeve za pojašnjenjima također upućujete na navedenu e-adresu.

1. Uvod. Podaci o osobi koja ispunjava upitnik

1Ovaj odjeljak sadrži opća pitanja o Vama.

1.1Vaša dob:

1.2Država članica za koju dajete odgovore:

1.3Vaša kvalifikacija i posao koji obavljate:

1.4Na koji ste način saznali za ovaj upitnik? [npr. primio sam ga preko pošte/ e-pošte; preko internetske stranice (molimo detaljniju informaciju); preko društvenih mreža (molimo detaljnije određenje)]

1.5Ako želite biti uključeni u listu sudionika studije, molimo dostavite podatke o Vašem imenu uz informacije koje želite da budu uključene (odgovor podliježe odobrenju i pregledu od strane članova projektnog tima): [ ]

2. Pismena koja su predmet dostave i u kojim okolnostima.

2. Ovaj odjeljak odnosi se na okolnosti u kojima zakon zahtijeva izvršenje dostave pismena i različite vrste pismena koja podliježu obvezi dostave.

2.1Koje dokumente je potrebno dostaviti tuženiku kako bi ga se obavijestilo o postupcima pokrenutim protiv njega pred sudom, tj. od čega se sastoji “podnesak kojim se pokreće postupak“? (npr. tužba; tužba uz dodatnu relevantnu dokumentaciju; određeni obrazac)

2.2Postoje li posebne vrste građanskih postupaka u okviru kojih se navedena dokumentacija razlikuje od one u uobičajenoj, redovitoj parnici? Ako je tako, molimo pojasnite.

2.3Postoji li uvijek obveza dostavljanja odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva ili odluke kojom inače završava postupak parničnim strankama ili postoje okolnosti u kojima je moguće isključiti obvezu dostave takve odluke? (npr. zbog činjenice da je parnična stranka usmeno na raspravi obaviještena o odluci; zbog činjenice da je stranka prijavila svoje sudjelovanje u postupku)

2.4.Osim dokumenata kojima se pokreće postupak ili odluka o osnovanosti tužbenog zahtjeva, postoje li druge vrste sudskih dokumenata podnesenih tijekom postupka, a za koje postoji obveza izvršenja dostave sukladno pravu države članice? (npr. pozivi na ročište upućeni parničnim strankama ili svjedocima; upućivanje protustranci zaključaka suda vezanih uz upravljanje postupkom; dostava svakog podneska podnesenog sudu)

2.5Jesu li predviđene različite vrste dostave ovisno o prirodi dokumenta koji je predmet dostave? Postoje li u domaćem pravu načini pisane komunikacije između suda koji vodi postupak i parničnih stranaka, a koji se ne kvalificiraju kao dostava dokumenata i ne povlače pravne učinke dostave dokumenta sukladno pravu države članice?

2.6Mora li sukladno nacionalnom pravu pokretanju pojedinačnog ovršnog postupka uvijek prethoditi dostava ovršne odluke (presude) tuženiku (dužniku)? Ako je tako, što je potrebno dostaviti dužniku? Postoji li propisan minimalni vremenski rok između dostave presude dužniku i početka pojedinačnog ovršnog postupaka protiv njega?

2.7Ako u nacionalnom pravu postoje druge ovršne isprave (isključujući privremene mjere), je li njihova prethodna dostava dužniku nužna za početak provedbe ovrhe? Molimo Vas da pojasnite koje ovršne isprave postoje. Je li moguća dostava ovršne isprave dužniku tek u trenutku poduzimanja prve ovršne radnje? Je li moguć nastup zastoja, prekida ili obustave ovršnog postupka jer odluka s učinkom ovršnosti nije prethodno zakonito dostavljena dužniku?

2.8Drugi komentari o ovom odjeljku:

3. Tko inicira dostavu (inicijator dostave)

3Ovaj odjeljak odnosi se na 'inicijatora dostave', a pod tim se pojmom podrazumijevaju osobe zakonom dužne zahtijevati poduzimanje nužnih koraka za izvršenje dostave od strane 'izvršitelja' dostave. U pravilu je riječ o sudioniku u postupku koji nalaže izvršenje dostave ili određuje koji će se način dostave i prijenosa pismena koristiti (ako nacionalno pravo predviđa korištenje nekoliko mogućnosti).

3.1Tko je zakonski obvezan u građanskom postupku zahtijevati poduzimanje nužnih koraka za izvršenje dostave? Navedite sve subjekte. (npr. sud (sudac koji vodi postupak ili sudski službenici), stranke osobno ili druga zainteresirana osoba koja sukladno pravu ima ovlast pokrenuti postupak dostave sudskih ili izvansudskih dokumenata)

3.2 Ovisi li navedeno o vrsti dokumenata koji su predmet dostave ili o predmetu spora? Koja pravna pravila uređuju navedene kriterije? Molimo pojasnite.

3.3Drugi komentari o ovom odjeljku:

4. Tko provodi dostavu (izvršitelj dostave).

4Ovaj odjeljak odnosi se na osobe kojima je povjerena zadaća izvršenja dostave dokumenata (tzv. 'izvršitelj' dostave).

4.1 Kome je povjerena zadaća izvršenja dostave dokumenata? Navedite sve subjekte. (npr. sudski namještenik, sudski službenik, odvjetnici, privatni pružatelji usluga dostave (npr. operator poštanskih usluga), stranke osobno. Ovisi li navedeno o vrsti dokumenata i/ili o tome tko predlaže izvršenje dostave?)

4.2Postoji li mogućnost neposredne dostave dokumenata parničnoj stranci (npr. poštom ili dostavom primatelju osobno), ili je ona dužna zatražiti posredovanje sudskog službenika (namještenika) ili druge nadležne osobe ovlaštene na temelju zakona?

4.3Je li izvršitelj ovlašten izvršavati dostavu na cijelom teritoriju države (i inozemstvu) ili je nadležnost ograničena zakonom? Kako? (npr. namještenik je ovlašten obavljati samo dostave u okviru granica njegove mjesne nadležnosti; odvjetnici mogu vršiti dostavu na cijelom teritoriju; zahtijeva se posebno odobrenje za vršenje dostave) Koje su posljedice izvršenja dostave izvan područja nadležnosti? (npr. dostava je nevaljana; izricanje novčane kazne izvršitelju)

4.4Je li osoba zadužena za dostavu dokumenata primatelju osobno odgovorna za poštivanje pravila i postupaka propisanih nacionalnim pravim tijekom postupka dostave? Ako je tako, koji su zakonom propisani uvjeti i ograničenja odgovornosti?

4.5Mogu li dostavu obavljati privatni subjekti (pružatelji poštanskih usluga, odvjetnici, drugi pružatelji dostavnih usluga ili sama stranka) u slučajevima kada zakon propisuje obvezu dostave dokumenata parničnoj stranci (tj. i inicijator i izvršitelj dostave su privatne osobe ili entiteti, ili obje funkcije izvršava sama stranka u postupku)? Ako je tako, je li opisani način dostave uobičajeno dopušten ili postoje određena zakonska ograničenja ovisna o prirodi postupka ili osobi na koju se odnosi dostav. Postoje li ograničenja na temelju koje druge osnove? Koji uvjeti su propisani zakonom pri korištenju navedene vrste dostave dokumenata? Na koji način je osigurana zakonitost i pravilnost provođenja postupka dostave i kako su osigurana prava obrane?

4.6Drugi komentari o ovom odjeljku

5. Kome je potrebno izvršiti dostavu.

5Ovaj odjeljak se odnosi na osobu kojoj je potrebno izvršiti dostavu.

5.1Kome je potrebno izvršiti dostavu? (npr. stranke, njihov zastupnik, njihov odvjetnik, mješovita rješenja). Ovisi li navedeno o vrsti postupka, predmetu spora i/ili fazi postupka? Kome je potrebno izvršiti dostavu kad je primatelj pravna osoba? (npr. samo zakonskom zastupniku; bilo kojem od direktora; bilo kojem od zaposlenika; samo ovlaštenom agentu ili zaposleniku)

5.2Jesu li stranke obvezne u postupku odrediti ovlaštenog zastupnika za potrebe dostave dokumenata u postupku? Pod kojim uvjetima i u kojim vrstama postupaka?

5.3Postoje li posebne odredbe za dostavu adresatu koji je maloljetnik, odnosno primatelju koji je parnično nesposoban ili na drugi način u nemogućnosti primati dostavu? Što ako je primatelj preminuo? (npr. dostava se može izvršiti zajednički svim nasljednicima u roku od jedne godine od smrti primatelja; dostavu nije moguće izvršiti primatelju, ali mora biti izvršena svakom od nasljednika pojedinačno)

5.4Postoje li posebne odredbe o dostavi u slučaju kada postoji više od jednog primatelja? (npr. u Bugarskoj sud može naložiti suparničarima da imenuju jednog od njih za potrebe dostave ili imenuju zajedničkog zastupnika)

5.5Kome se mora/može izvršiti osobna dostava u slučaju kad primatelj ima zakonskog zastupnika u postupcima koji je ovlašten primiti dostavu dokumenata u ime primatelja? Postoje li slučajevi u kojima zakon propisuje dodatnu dostavu dokumenata primatelju ili dostavu obavijesti primatelju o dostavi dokumenata unatoč činjenici da je dokument već dostavljen ovlaštenom zastupniku?

5.6Može li se dostava izvršiti odvjetniku stranke? U kojim slučajevima?

5.7Drugi komentari o ovom odjeljku

6. Dopušteni načini izvršenja dostave dokumenata.

6Ovaj odjeljak se odnosi na načine izvršenja dostave dokumenata dozvoljene u Vašoj zemlji.

6.1Koji načini dostave postoje u Vašoj zemlji?

6.2Prema Vašem mišljenju, koje su najpoželjnije (najčešće korištene) metode za izvršenje dostave? Koje su najučinkovitije?

6.3Jesu li dopuštene posebne metode dostave osim onih propisanih zakonom? (npr. e-poštom ili preko društvenih mreža). U kojim situacijama? Na koji način je moguće takve načine dostave dopustiti ili koristiti? (npr. isključivo na zahtjev stranaka na temelju posebnog naloga suda; kad službenik suda smatra navedeno primjerenim)

6.4Ako je na temelju zakona dopušteno nekoliko načina dostave istovremeno, tko je ovlašten odabrati jedan od njih? Postoji li pravna hijerarhija između nekoliko načina dostave?

6.5. Jesu li stranke ovlaštene sporazumjeti se, na primjer ugovorom, o posebnom načinu dostave koji će se koristiti? Može li odabrani način dostave biti drugačiji od načina dostave propisanog zakonom? Može li isti biti ugovoren kao isključiv način dostave?

6.6Ako je inicijator dostave sud, koje načine isporuke je ovlašten koristiti za dostavu dokumenata primatelju?

6.7Koje su mogućnosti ako je stranka postupka inicijator?

6.8Ako je izvršenje dostave dokumenta u nadležnosti sudskog službenika ili namještenika, je li on u mogućnosti izvršiti dostavu putem pošte/elektroničkim putem, ili je on obvezan osobno uručiti dokument?

6.9O dostavnici. Na koji način se evidentira dostava dokumenta adresatu? Koje informacije je potrebno zabilježiti vezano uz dostavu? Postoje li uobičajeni načini za evidentiranje rezultata dostave? Ako je tako, jesu li navedene informacije propisane zakonom ili pravilima koja nemaju zakonodavni karakter? U okviru čijih ovlasti je donošenje ili promjena navedenih obrazaca? Kakva je pravna snaga dostavnice? Može li ista biti osporena ili proglašena lažnom u kasnijoj fazi? Zahtijeva li se od primatelja polaganje potvrde dostave nadležnom tijelu? Kada i na koji način?

6.10Postoje li načini dostave gdje postupak, odnosno ishod dostave nije evidentiran, odnosno o kojemu sud ili sudsko tijelo koje vodi određeni postupak u okviru kojeg je postojala obveza izvršenja dostave dokumenata nije obaviješten? Ako je tako, na koji način se vrši očuvanje prava obrane tijekom postupka?

6.11Kad se dostava smatra pravno valjanom u slučaju osobne dostave? A u slučaju posredne dostave?

6.12Ako se dostava izvrši fizičkim uručenjem dokumenta, što se zapravo dostavlja adresatu? Može li se uručiti samo izvorni dokument ili ovjerena kopija, ili je moguće dostaviti jednostavni (neovjereni) primjerak i navedeno smatrati valjanom dostavom? Tko ovjerava izvornost primjerka?

6.13Ako ne postoje posebni uvjeti vezano uz izvornost dokumenata koji su predmet dostave, na koji način se osigurava istinitost i vjerodostojnost dokumenata koji se primaju?

6.14Ako su dopušteni drugi načini dostave (npr. faks ili elektronička komunikacija), koji su zakonski uvjeti propisani vezano uz vjerodostojnost dokumenta koji je potrebno dostaviti (na koji način se osigurava da sadržaj dostavljene preslike odgovara originalu)?

6.15 Je li osigurana povjerljivost dokumenata koji su predmet dostave? Na koji način? (npr. isti su zapečaćeni u omotnici bez ikakvih identifikacijskih oznaka; privatnost nije osigurana, dokumenti se jednostavno dostavljaju i mogu biti pročitani od strane bilo kojeg primatelja)

6.16Drugi komentari o ovom odjeljku

7. Osobna dostava i posredna dostava. Mjesto/adresa dostave.

7Ovaj odjeljak odnosi se osobito na osobnu dostavu tj. slučajeve kad se dokumenti dostavljaju neposredno (osobno) od strane izvršitelja adresatu, i na posrednu dostavu, kad se dokumenti dostavljaju drugoj osobi na način propisan zakonom. Također se odnosi na mjesto u kojem je potrebno izvršiti dostavu.

7.1Je li osobna dostava dokumenata adresatu zakonom dopušten način dostave? Ako je tako, na koji način se ista izvršava i od strane koga?

7.2Gdje se vrši dostava? Može li se dostava sukladno nacionalnim pravilima izvršiti pojedincu samo u mjestu njegova prebivališta (ili u mjestu gdje on stvarno živi), ili se dostava može izvršiti u drugim mjestima određenim zakonom (npr. na radnom mjestu, mjestu gdje se isti fizički nalazi u trenutku dostave)? (npr. mjestu stanovanja/domu, drugoj poznatoj lokaciji, bilo gdje je nađen) Tko odlučuje gdje će se izvršiti dostava? Može li se dostava izvršiti u mjestu prebivališta ili mjestu koje odredi primatelj u ugovoru ili drugom dokumentu? Je li potrebno izvršiti dostavu u mjestu stvarnog ili prijavljenog (tj. službeno određenog) prebivališta, ako se ista razlikuju? Smatra li se dostava izvršena na prijavljenoj adresi prebivališta uvijek valjanom, uključujući i slučaj u kojem postoji jasan dokaz da primatelj više ne boravi na navedenoj adresi? (vidjeti pitanje 10.1. niže u tekstu)

7.3Postoji li obveza parničnih stranaka da odrede adresu za svrhe dostave procesnih dokumenata? Pod kojim uvjetima i u kojim vrstama postupaka? Je li dostava na adresu koju su odredile parnične stranke uvijek valjana tijekom postupka do trenutka kad je adresat ne promijeni?

7.4
Postoje li odredbe u nacionalnom pravu koje određuju adresu za svrhu dostave dokumenata u slučajevima kad je primatelj pravna osoba ili trgovačko društvo, tj. postoji li mjesto u kojem se pravnoj osobi ili trgovačkom društvu mogu valjano dostaviti dokumenti, a koje je propisano zakonom?

7.5Ako je tako, mora li se mjesto adrese uvijek podudarati s mjestom sjedišta odnosno poslovnom adresom upisanim u sudskom registru pravne osobe ili trgovačkog društva, ili je moguće izvršiti dostavu takvom adresatu u drugom mjestu? (npr. određenu činjeničnim okolnostima, kao što je obavljanje profesionalnih ili radnih aktivnosti)

7.6Na koji način se vrši dostava ako adresat nije nazočan u mjestu gdje je pokušana dostava? Mora li se pokušati izvršiti dostava u drugom mjestu/primjenom drugog načina dostave? Tko odlučuje na koji način postupiti? (npr. dokumenti ostavljaju u poštanskom sandučiću; ponovni pokušaj dostave je potrebno izvršiti u roku nekoliko dana; pokušaj dostave u drugom mjestu; pokušaj dostave primjenom drugog načina dostave; dokumenti se vraćaju inicijatoru koji je ovlašten odlučiti o daljnjim koracima).

7.7Mogu li se dokumenti dostaviti samo adresatu osobno (osobna dostava) ili zakon dozvoljava uručenje dokumenata drugim osobama ili na drugi način (posredna dostava)? Kojim drugim osobama? Može li navedena druga osoba biti maloljetna (mlađa od 18 godina)?

7.8Na koji način se izvršava posredna dostava? (npr. dostava drugoj osobi koja živi na istoj adresi, stavljanjem dokumenta u poštanski sandučić koji pripada adresi) Moraju li se poduzeti ikakvi dodatni koraci? (npr. službenik je dužan poslati ovjerenu pošiljku primatelju navodeći tko je prihvatio dostavu u ime njega)

7.9Postoje li okolnosti u kojima zakon nameće obvezu izvršenja osobne dostave? Ako je tako, da li navedene situacije ovise o predmetu slučaja, prirodi dokumenta ili statusu osobe u postupku? (npr. u Italiji, u slučaju iseljenja stanara, dostava mora biti osobna; u Austriji se osobna dostava posredovanjem službenika provodi zatvorenicima)

7.10Ako postoje alternativna mjesta dostupna za svrhu dostave sukladno zakonu države članice, jesu li trgovačko društvo ili pravna osoba ovlašteni odrediti jedno od njih i na taj način ograničiti mjesta u kojima je moguće pravovaljano izvršiti dostavu dokumenata?

7.11Drugi komentari o ovom odjeljku

8. Dostava poštom.

8Ovaj odjeljak odnosi se na poštansku dostavu (tj. putem pošte), kad se dostava povjerava izvršitelju (npr. sudskom službeniku ili namješteniku) ili izravno od strane inicijatora poštanskoj službi, a zadatak je pošte da dostavi dokumente na određenu adresu.

8.1Je li dostava dokumenata putem pošte dopuštena? Je li ova vrsta dostave regulirana posebnim pravilima? Molimo pojasnite.

8.2Provode li dostavu putem pošte bilo koji pružatelji poštanskih usluga ili samo određeni ovlašteni pružatelji usluga? (npr. samo javni državni pružatelj poštanskih usluga; bilo koji ovlašteni pružatelj usluga, uključujući privatne)

8.3Tko dostavlja dokumente pružatelju poštanskih usluga? (npr. inicijator dostave; izvršitelj dostave; bilo koja osoba)

8.4Ako se dostava izvršava putem pošte, je li pružatelj poštanskih usluga obvezan poštovati određena pravila ili slijediti određene procedure različite od onih koja se odnose na isključivo privatne pošiljke? Molimo pojasnite. Tko je odgovoran za obavještavanje pružatelja poštanskih usluga o osobitoj prirodi dokumenta? Postoje li određeni standardi za dostavu putem pošte? (npr. korištenje određene vrste omotnica, s određenim natpisima)

8.5Na koji način se izvršava uručenje primatelju ako on nije nazočan u domu? Može li se uručenje dokumenta izvršiti drugoj osobi? Ako je tako, postoji li obveza poduzimanja dodatnih mjera? (npr. pružatelj poštanskih usluga je dužan poslati ovjerenu pošiljku primatelju kojim ga obavještava tko je preuzeo pošiljku njegovo ime) Na koji način se izvršava dostava ako ne postoji osoba koja bi mogla preuzeti dokumente? (npr. dokumenti se ostavljaju u poštanskom sandučiću i dostava se smatra izvršenom; dokumenti se određeni vremenski period čuvaju u poštanskom uredu, a obavijest o prispijeću pošiljke se ostavlja u poštanskom sandučiću; dokumenti se vraćaju izvršitelju ili inicijatoru dostave)

8.6Na koji način se postupa ako ime primatelja nije vidljivo nigdje na adresi naznačenoj za dostavu? Je li pružatelj poštanskih usluga dužan poduzeti dodatne napore da ga locira?

8.7Na koji način je osigurana dokazivost primitka dokumenta? Koristi li se određeni standardizirani obrazac? Na koji način se vrši dostava dokaza o primitku inicijatoru dostave? Koja je pravna snaga potvrde o primitku? Može li ista biti osporena ili proglašena lažnom? Tko potvrđuje dostavu (npr. pružatelj poštanskih usluga; izvršitelj dostave)

8.8Smatrate li dostavu putem pošte učinkovitom? Postoje li problem ili zapreke s ovom vrstom dostave? Molimo pojasnite. (npr. u određenim slučajevima pružatelj poštanskih usluga propusti na odgovarajući način pronaći primatelja na specificiranoj adresi; ne postoji jasan pravni propis koji bi pružatelj poštanskih usluga bio dužan slijediti; gubitak dokumenata; zakašnjenja u dostavi; potvrda o primitku se ne vrati pošiljatelju)

8.9Ako se dostava sudskih ili izvansudskih dokumenata izvršava pomoću pružatelja poštanskih usluga, postoji li dužnost korištenja određenih standardnih obrazaca različitih od onih korištenim u slučajevima redovitih preporučenih pošiljki? Koje dodatne podatke takvi obrasci sadrže u odnosu na obrasce korištenje za redovite preporučene pošiljke (“dokaz o primitku“)? Postoje li posebni obrasci regulirani zakonodavstvom države članice? Prilaže li navedene posebne obrasce omotnici pošiljatelj dokumenta ili pružatelj poštanskih usluga? Ako su predviđeni posebni obrasci, jesu li pružatelji poštanskih usluga u praksi u odgovarajućoj mjeri osposobljeni za popunjavanje navedenih obrazaca? Je li poštar dužan slijediti posebne procedure tijekom izvršavanja dostave u odnosu na postupak koji slijedi prilikom dostave redovitih preporučenih pošiljki? Ako je tako, koje su osobitosti takve vrste dostavnog postupka? Na koji način se vrši provjera usklađenosti s takvim zahtjevima u slučaju dostave u inozemstvu?

8.10Na koji se način u državi članici rješavaju problemi vezani uz prijevod i transkripciju u slučajevima kad je pružatelj poštanskih usluga obvezan izvršiti dostavu dokumenata sudova drugih država članica?

8.11Drugi komentari o ovom odjeljku

9. Odbijanje dostave. Izostanak parničnih stranaka. Neuspjela dostava.

9Ovaj odjeljak odnosi se na odbijanje primitka dostavljene pošiljke, izostanak parničnih stranaka (npr. propust stranaka da se pojave pred sudom u slučajevima kad je dostava valjano izvršena) i druge aspekte neuspjele dostave, uključujući informacije o tome kada i na koji način je moguće ispraviti neuspjelu dostavu. Pod pojmom “nevaljana“ dostava podrazumijevamo dostavu koja nije izvršena poštujući sve propisane zakonske uvjete i koja ne povlači pravne posljedice koje inače prate dostavu dokumenata. Ovisno o zakonu, nevaljanost dostave može biti rezultat svakog, ili samo određenih, ozbiljnijih nedostataka.

9.1Na temelju kojih valjanih razloga je primatelj ovlašten odbiti primitak dostave dokumenata? Na koji način se izvršava odbijanje i preuzima teret odgovornosti za odbijanje? (tj. vraćanjem obrasca ili i dokumenta, i koji je način, tj. poštom ili osobnom dostavom)? Je li primatelj dužan obavijestiti izvršitelja dostava o mogućnosti i posljedicama odbijanja primitka? Je li propisan vremenski okvir u kojem je moguće odbiti primitak pošiljke? Koje su posljedice opravdanog odbijanja dostave?

9.2Koje su posljedice neopravdanog odbijanja dostave? (npr. dostava se smatra izvršenom, dostavu je potrebno ponoviti primjenom posebnog načina dostave)

9.3Što se događa ako se primatelj ne pojavi pred sudom? Ima li sud obvezu provjeriti je li dostava valjano izvršena ili je neuspjela? Što se događa u slučaju neuspjele dostave? (npr. potrebno je ponoviti dostavu; postupak se obustavlja)

9.4Postoji li mogućnost ispravljanja neuspjele dostave? Na koji način? (npr. nazočnošću na raspravi, ponavljanjem dostave temeljem sudskog naloga) Ima li ispravljanje neuspjele dostave retroaktivni učinak? Je li moguće ispraviti neuspjelu dostavu u korist tužitelja? (npr. ako se tuženik pojavi pred sudom ili prizna dostavu, svaki nedostatak može biti otklonjen i tužitelj nije dužan poduzimati daljnje korake; ako tužitelj ponovi dostavu unutar sudskih rokova, nedostaci se smatraju otklonjenima s materijalnim i procesnim učinkom od dana prve neuspjele dostave)

9.5U kojim slučajevima se može smatrati da je primatelj 'izostao' (tj. primatelj se ne pojavi pred sudom zbog čega nastanu određene pravne posljedice koje uključuju mogućnost nastavka tijeka postupka ili ovlaštenje suca na donošenje presude na štetu stranke koja je izostala)? Koje su posljedice za stranku koja se ne pojavi, a radilo se o valjanoj dostavi? Kad je riječ o izostanku stranke, utječe li navedeno na način izvršenja buduće dostave? (npr. dostava se vrši fingiranjem podnošenjem dokumenata koji su predmet dostave sudu)

9.6Daje li zakon mogućnost sudu da izda presudu zbog izostanka protiv stranke koja je izostala? U kojim slučajevima?

9.7Može li stranka koja je izostala kasnije stupiti u postupak? Koje radnje je ona dužna poduzeti? Ovisi li navedeno o tome je li dostava bila valjana ili neuspjela? (npr. ovlaštena poduzimati samo radnje koje nisu zabranjene u navedenoj fazi postupka; ovlaštena je poduzimati sve radnje; nije u mogućnosti koristiti određene vrste obrane). Može li stranka koja je izostala preispitivati valjanost dostave temeljem činjenice da joj nije izvršena dostava dokumenta na način primjeren njezinu pravu na obranu (vidjeti pitanje 11.3.)?

9.8Postoji li mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv odluka, uključujući pravomoćne odluke, donesenih nastavno na postupak u okviru kojeg je dostava bila neuspjela iz razloga što primatelj nije zaprimio odgovarajuću obavijest o postupku? Molimo pojasnite.

9.9Drugi komentari o ovom odjeljku:

10. Nepoznata adresa.

10Ovaj odjeljak odnosi se na dva različita pitanja: (a) dostavu primatelju koji ima adresu, ali ona nije poznata inicijatoru i/ili izvršitelju dostave i istu je moguće istražiti – u odnosu na navedeno u nekim zemljama postoji značajna razlika između pronalaženja stvarne adrese, i oslanjanja isključivo na prijavljenu adresu ; (b) različita pitanja dostave primatelju koji nema adresu prebivališta te čije boravište je nepoznato.

10.1Na koji se način vrši dostava primatelju koji ima adresu, ali je ona nepoznata inicijatoru i izvršitelju dostave (adresa je postojeća, ali nepoznata)? Kome se povjerava zadatak istraživanja i pronalaženja adrese? (npr. sudskom službeniku, inicijatoru dostave; također molimo navedite provodi li u praksi navedenu zadaću treća osoba) Koje mjere je potrebno poduzeti u cilju pronalaska primatelja? Je li dovoljno pronaći prijavljenu adresu, ili je potrebno pronaći stvarno mjesto stanovanja (vidjeti pitanje 7.2. gore u tekstu)

10.2Ako nije poznato gdje se nalazi primatelj, poduzimanje kojih mjera se zahtijeva zakonom kako bi se mogla izvršiti valjana dostava? (radi se o slučaju kad primatelj nema nikakvu, odnosno nikakvu službenu adresu)

10.3Je li osoba s pravnim interesom pronalaska boravišta primatelja ovlaštena obratiti se sudu ili drugim sudskim tijelima u cilju dobivanja pomoći pri lokalizaciji navedene osobe? Ako su takve vrste postupanja dostupne zainteresiranim osobama, pod kojim uvjetima su iste ovlaštene pokrenuti postupke? Ako ne stoje na raspolaganju takve formalne vrste sudskog postupka, koje druge načine zainteresirana osoba može koristiti za pronalazak primatelja (usluge privatnog sektora, dostupne baze podataka, registri)?

10.4Koji je prosječni trošak korištenja takvih usluga privatnog sektora ili pretraživanja registara?

10.5Jesu li sudovi ili druga tijela obvezni na temelju zakona poduzeti određene mjere po službenoj dužnosti kako bi se utvrdilo boravište tuženika kojem je potrebno izvršiti dostavu u sudskom postupku? Ako je tako, u kojim uvjetima postoji dužnost izvršenja navedenih obveza (ovisi li navedena obveza o predmetu spora, prirodi dokumenta koje je potrebno dostaviti ili svojstvu primatelja (fizička ili pravna, itd.))? Ovisi li postupanje suda ili drugih tijela po službenoj dužnosti o situaciji koja je dovela do nedostatka informacija o lokaciji primatelja? (npr. informacija o adresi je nepotpuna ili netočna; adresa je točna, ali osoba više ne živi tamo – “posljednja poznata adresa“; ne postoje podaci o adresi gdje se osoba nalazi, ali su dostupni drugi podaci kao što su e-adresa ili telefonski broj pomoću kojih je moguće kontaktirati navedenu osobu; uopće ne postoje informacije o mogućem mjestu na kojem se primatelj nalazi).

10.6Na koji se način vrši dostava osobama čija je lokacija nepoznata? Izvršava li se dostava primjenom fiktivne, odnosno konstruirane metode dostave? Kako i pod kojim uvjetima?

10.7Što ako osoba kasnije stupi u postupak? Postoje li posebna pravila za parnične stranke koje se nisu pojavile kao što je gore spomenuto u točki 9.7.?

10.8Drugi komentari o ovom odjeljku:

11. Fingirana ili konstruirana dostava. Prijevara u dostavi.

11Ovaj odjeljak odnosi se na fingirane ili konstruirane metode dostave, tj. načine dostave kod kojih se dostava dokumenata temelji na pravnoj fikciji i ne postoje činjenični dokazi da je dokument koji je predmet dostave zaista uručen primatelju.

11.1Koji su fingirani ili konstruirani načini dostave dokumenata dostupni u nacionalnom pravu? Kada je moguće koristiti navedene metode? (npr. samo nakon što se ostale metode pokažu neuspješnima; samo u slučajevima nepoznate adrese boravišta primatelja; ako je primatelj osoba s prebivalištem u inozemstvu; kad postoji previše adresa) Treba li sudac posebno ovlaštenje? Može li se fingirana dostava izvršiti dostavljanjem dokumenata sudu?

11.2Kada se dokument smatra dostavljenim u slučajevima uporabe navedenih načina dostave? (npr. nakon 30 dana posredna dostava smatra se izvršenom; nakon isteka 10 dana od dana kad je primatelj primio obavijest o prispijeću pošiljke kojom ga se obavještava da može podići dokumente u poštanskom uredu)

11.3Koji su pravni lijekovi za zaštitu prava obrane dostupni u nacionalnom zakonodavstvu u slučaju posredne, odnosno fingirane dostave? Postoji li poseban pravni lijek usmjeren poništavanju valjanosti konkretnog dostavnog akta dokumenta, ili postoje prigovori protiv provedenog postupka dostave koje je moguće podnijeti tijekom postupka po pravnom lijeku podnesenom protiv presude/konačne odluke koja je rezultat postupka u kojoj je došlo do pogrešne dostave?

11.4Postoji li u nacionalnom pravu posebna vrsta revizije na raspolaganju primatelju koji nije bio u mogućnosti osigurati svoja prava obrane u postupku, a upravo zato što je o postupku obaviješten tek nakon isteka dostupnih rokova za podnošenje redovnih pravnih lijekova? Ako takva posebna revizija (npr. može sličiti onoj predviđenoj člankom 19(4) Uredbe o dostavi dokumenata) postoji, koje su njezine glavne karakteristike?

11.5Na temelju kojih pravnih osnova je primatelj ovlašten osporavati presumpciju valjane dostave u slučajevima posredne dostave, odnosno u slučajevima primjene fingirane dostave? Koje su procesne obveze primatelja koji želi osporavati presumpciju dostave dokumenta (što je dužan dokazati ili podastrijeti sudu, vremenski rokovi za podnošenje zahtjeva)? Koje pravne posljedice nastupaju u slučaju primateljeva uspjeha s uporabom navedenog pravnog sredstva?

11.6Koje su mogućnosti na raspolaganju sudu ili tijelu u čijoj je nadležnosti provođenje postupka ako se utvrdi da stranka u postupku namjerno izbjegava dostavu? Postoje li postupovne mjere ili sankcije kojima je moguće sankcionirati takvo ponašanje?

11.7Postoje li postupovne mjere koje je moguće poduzeti u slučaju prijevare vezane uz dostavu dokumenata koju počini inicijator dostave (npr. u namjeri korištenja fingirane dostave, tužitelj namjerno prikrije adresu primatelja pred nadležnim sudom), ili izvršitelja dostave (npr. sudski službenik ili poštanski operator ne pokušaju izvršiti dostavu pošiljke, već povratno lažno obavijeste o neuspjeloj dostavi dokumenta; ili poštar tijekom postupka dostave ne poštuje posebno propisana pravila)?

11.8Drugi komentari o ovom odjeljku

12. Korištenje tehnologije u postupku dostave.

12Ovaj odjeljak se odnosi na korištenje tehnologije za izvršenje dostave dokumenata (npr. e-pošta, certificirana e-pošta ili platforme informacijsko-komunikacijske tehnologije)

12.1Može li tehnologija (npr. informatička i komunikacijska tehnologija) biti uporabljena u svrhu dostave dokumenata u Vašoj zemlji? Molimo pojasnite. Je li elektronička pošta dopuštena metoda dostave? Postoji li domaća platforma ili domaći načini dostave koji se odnose na korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije?

12.2Ako je tako, za koje vrste postupaka je predviđen taj način dostave? Postoje li ograničenja (općenito ili za određene vrste postupaka) vezana uz dostupnost/pristup ovoj metodi dostave dokumenata ovisno o vrsti osoba (npr. pravni stručnjaci, pravne osobe, trgovačka društva ili drugi sudionici tržišta poslovanja, itd.)

12.3Postoji li postupak u nacionalnom pravu u kojem postoji obveza korištenja elektroničke dostave (ne postoji alternativni tradicionalni način dostave dokumenata primatelju, već je primatelj obvezan prihvatiti elektroničku dostavu i u tijeku postupka nije u mogućnosti promijeniti način dostave u fizičku dostavu dokumenata), i, ako je tako, za koje vrste stranaka (odvjetnici, poduzeća, itd.)?

12.4Postoje li okolnosti/postupci propisani nacionalnim pravom gdje se elektronička dostava može izvršiti bez prethodnog pristanka primatelja? U slučajevima kad je prethodno dan pristanak primatelja preduvjet za vršenje elektroničke dostave u sudskim ili izvansudskim postupcima, može li se navedeni pristanak dati općenito (za bilo koje buduće postupke) ili samo za određeni već pokrenuti postupak?

12.5Postoje li posebne mjere osiguranja predviđene u nacionalnom pravu u smislu izvršenja elektroničke dostave? (npr. nemogućnost primjene presumpcije određivanja datuma i valjanosti dostave, mehanizmi pravnih lijekova kojima bi se osporila valjanost dostave)

12.6Na koji je način elektronička dostava dokumenata tehnički riješena? (npr. primjenom unaprijed registriranih korisničkih računa, putem kojih se dokumenti preuzimaju s platforme namijenjene takvoj svrsi ili preko e-pošte) Na koji se način određuje datum izvršenja elektroničke dostave?

12.7Na koji način je zajamčena sigurnost prijenosa dokumenata primatelju? Ako se dokumenti dostavljaju e-poštom, zahtijeva li se uporaba kvalificiranog elektroničkog potpisa ili je moguće dostaviti dokumente uporabom obične e-poruke? Ako je potonje moguće, na koji način je moguće utvrditi vjerodostojnost poruke, odnosno na koji se način otklanja sumnja u izvornost poruke?

12.8Postoje li ograničenja koja predstavljaju zapreku uporabi elektroničkog načina dostave osobama s prebivalištem u drugim zemljama, koje nisu zemlja u kojoj se vodi postupak (npr. prethodna registracija na platformi je predviđena samo za osobe s prebivalištem u zemlji) i na koji način se opravdavaju? Postoje li u praksi druge zapreke za elektroničku dostavu u drugoj zemlji različitoj od države članice u kojoj se vodi postupak? Ako je osobama s prebivalištem u drugoj državi članici moguće izvršiti dostavu primjenom nacionalnih načina elektroničke dostave, hoće li se s njima u postupku dostave postupati na drugačiji način u odnosu na nacionalne rezidente?

12.9Ako u Vašoj zemlji nije dopuštena dostava informacijsko-komunikacijskom tehnologijom, postoji li trenutno plan za uvođenje te dostave dokumenata? U svakom slučaju, postoji li plan tog razvoja koji će se implementirati u bliskoj budućnosti?

12.10Prema Vašem mišljenju, omogućuje li dostava putem sredstava informacijsko-komunikacijske tehnologije veću učinkovitost, brzinu i/ili ekonomičnost? Koje su glavne prednosti i nedostaci elektroničke dostave?

12.11Drugi komentari ovom odjeljku

13. Troškovi dostave

13Ovaj odjeljak odnosi se na troškove dostave.

13.1Na koji način se određuju troškovi dostave dokumenata? (npr. propisan je fiksni iznos, ovisno o načinu dostave, a također i ovisno o udaljenosti mjesta primatelja). Razlikuju li se troškovi povezani s dostavom izvansudskih dokumenata od troškova dostave sudskih dokumenata? Ako je tako, molimo pojasnite.

13.2Koji je prosječan trošak domaće dostave sudskih dokumenata (ako iznos ovisi o načinu dostave, molimo navedite prosječan trošak za svaki od načina dostave)

13.3Koji je prosječan trošak međunarodne dostave sudskih dokumenata? (Molimo razmotrite međunarodnu dostavu s polazištem u Vašoj zemlji usmjerenu u inozemstvo i međunarodnu dostavu s polazištem u inozemstvu i izvršenu u Vašoj zemlji. Ako iznos troškova ovisi o načinu dostave, molimo odredite svaki prosječni trošak.)

13.4Ovise li troškovi dostave o nacionalnosti inicijatora dostave?

13.5Određuje li se trošak dostave prije ili nakon izvršenja dostave? Je li predvidiv ex ante prije izvršenja dostave?

13.6Tko je dužan snositi teret troškova dostave? (npr. jedna od parničnih stranaka, sud; uvijek inicijator dostave; primatelj) Jesu li troškovi dostave uključeni u sudske troškove i/ili pristojbe koje je dužna snositi stranka koja pokreće postupak ili ih snosi svaka od stranaka zasebno? Kada se plaća trošak dostave, prije ili nakon izvršenja dostave? Ako teret troška prethodno tereti jednu od stranaka, može li ona povratiti navedeni trošak u slučaju uspjeha u sporu?

13.7.Postoji li u građanskom postupku opće dostupan način dostave primjenom kojeg bi bilo moguće izvršiti dostavu sudskog ili izvansudskog dokumenta uz niske troškove?

13.8Postoje li odredba za oslobođenje od obveze snošenja troškova dostave? U kojim slučajevima? (npr. posebne kategorije sporova su izuzete; stranke s niskim prihodima su oslobođene; stranke s pravom na besplatnu pravnu pomoć su oslobođene; ovisno o inicijatoru dostave)

13.9Drugi komentari o ovom odjeljku

14. Vrijeme izvršenja dostave.

14Ovaj odjeljak odnosi se na trajanje dostave i druge pravne aspekte vezane uz vrijeme izvršenja dostave.

14.1Koliko dugo, u prosjeku, traje izvršenje domaće dostave u Vašoj zemlji? (Ako navedeno ovisi o načinu dostave, molimo naznačite prosječno vrijeme za svaki od načina dostave)

14.2Koliko dugo, u prosjeku traje međunarodna dostava s polazištem u inozemstvu, a koju je potrebno izvršiti u Vašoj zemlji? (Ako navedeno ovisi o načinu dostave, molimo naznačite prosječno vrijeme za svaki od načina dostave.) Koliko dugo, u prosjeku, traje međunarodna dostava s polazištem u Vašoj zemlji, a koju je potrebno izvršiti u inozemstvu (Ako navedeno ovisi o načinu dostave, molimo naznačite prosječno vrijeme za svaki od načina dostave, uvažavamo činjenicu da odgovor može značajno ovisiti o suradnji stranih tijela, međutim Vaš odgovor nam ipak predstavlja vrijednu informaciju)

14.3Je li trajanje dostave moguće predvidjeti ex ante? Je li predviđeno maksimalno trajanje dostave? Što se događa u slučaju isteka roka maksimalnog trajanja?

14.4U slučaju kašnjenja, koji su, prema Vašem mišljenju, najuobičajeniji uzroci kašnjenja? U slučajevima kašnjenja s dostavom ima li zakašnjenje pravnih posljedica u sudskom postupku? Može li zakašnjenje u dostavi prejudicirati pravni položaj koje od parničnih stranaka? U slučaju kašnjenja, je li moguće ispitati uzroke kašnjenja i/ili primiti obavijest o statusu dostave?

14.5Sukladno zakonu, na koji način se određuje 'datum izvršenja dostave'? (Kada se sukladno zakonu dostava smatra izvršenom; ovisi li navedeno o načinu dostave, molimo naznačite datume za svaki od načina dostave) 'Datum izvršenja dostave' se određuje na jednak način za stranku koja upućuje podnesak i za stranku primatelja? (Ili zakon propisuje različite datume dostave za stranku pošiljatelja i primatelja? Vidite npr. članak 9. Uredbe o dostavi)

14.6Može li se dostava izvršiti bilo kojeg dana i u bilo koje vrijeme? (npr. dostavu je moguće izvršiti samo radnim danima od 7 do 19 sati; dostavu je moguće izvršiti bilo kojeg dana uključujući neradne dane, ali samo od 8 do 20 sati; dostavu je moguće izvršiti bilo kojeg dana i u bilo koje vrijeme)

14.7Određuje li vrijeme izvršenja dostave podneska kojim se pokreće postupak početak tijeka postupka?

14.8Drugi komentari o ovom odjeljku:

15. Pitanja jezika dostave

15Ovaj odjeljak odnosi se na jezik dostave, potrebu prevođenja i poznavanja jezika u Vašoj zemlji.

15.1Na kojem jeziku je moguće izvršiti domaću dostavu dokumenata u Vašoj zemlji? (molimo uzmite u obzir i jezik zahtjeva za dostavom i jezik dokumenta koji je predmet dostave)? Na kojem jeziku je moguće izvršiti međunarodnu dostavu dokumenta u Vašoj zemlji?

15.2Koje su pravne posljedice dostave dokumenta na jeziku različitom od onog (onih) koji je službeni? Može li sud ili stranka podastrijeti dokaze da je primatelj poznavao jezik na kojem je izvršena dostava?

15.3Ako se zahtijeva prijevod na službeni jezik, treba li on biti ovjeren, potvrđen i/ili sastavljen od strane ovlaštenog tumača? Koje dijelove dokumenta je potrebno prevesti? (npr. samo elementi koji su relevantni za razumijevanje zahtjeva; cijeli tužbeni zahtjev; tužbeni zahtjev i popratnu dokumentaciju)

15.4Prema Vašem mišljenju, vezano uz međunarodnu dostavu, koji je stupanj poznavanja jezika nacionalnih tijela ili osoba koje obavljaju dostavu? (molimo uzmite u obzir također strane jezike koji, sukladno izjavi države na temelju Uredbe o dostavi također mogu biti korišteni za dostavu)

15.5Imate li iskustva s problemima vezanim uz jezične zapreke? Jeste li razmatrali jezik kao jednu od zapreka provođenju postupaka dostave? Molimo pojasnite.

15.6Drugi komentari o ovom odjeljku.

16. Međunarodna dostava. Poznavanje pravila EU-a i drugih pravnih instrumenata.

16Ovaj odjeljak odnosi se na Vašu upućenost i upućenost Vaše zemlje u nenacionalna pravila o procesnoj dostavi (npr. pravila EU-a i druga međunarodna pravila).

16.1Slijedi li međunarodna dostava dokumenata jednaka pravila kao i domaća dostava dokumenata? Ako nije tako, molimo ukratko iznesite razlike. (npr. dostava izvan nadležnosti zahtijeva određenu vrstu ovlaštenja ili dozvole) Koji su dopušteni načini za izvršenje međunarodne dostave? Je li neposredna dostava međunarodnom poštom dopuštena? Prema Vašem mišljenju, koje su najčešće korištene metode međunarodne dostave?

16.2Jeste li ikad izvršavali ili zahtijevali izvršenje međunarodne dostave dokumenata? Je li bilo učinkovito ili ste iskusili određene probleme? Molimo pojasnite. (npr. jezične zapreke ili problemi s troškovima; nejasna pravila; dokaz o primitku međunarodne dostave putem pošte se nije vratio ili je izgubljen)

16.3Može li se dostava osobama s prebivalištem u inozemstvu, uključujući pravne osobe, izvršiti primjenom fingiranog načina dostave? (npr. remise au parquet u Francuskoj)? Pod kojim uvjetima? (npr. fingirana dostava, kao što je dostava objavom, može se koristiti samo nakon pokušaja izvršenja stvarne dostave na adresu u inozemstvu koji se pokazao neuspješnim) Može li se dostava takvoj osobi izvršiti putem posrednika s kojim ili putem kojeg je sklopljen ugovor u Vašoj zemlji, neovisno o tome je li posredniku dana određena vrsta odvjetničke punomoći ili pravo zastupanja? U kojim slučajevima? Postoje li dodatne aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se obavijestila takva osoba?

16.4Postoji li u Vašem nacionalnom pravu pravilo koje omogućuje primjenu fingiranog načina dostave u slučajevima u kojima primatelj prebiva u inozemstvu, ili nema nikakvu adresu za potrebe izvršenja dostave u državi članici u kojoj se vodi postupak? U kojem trenutku se dostava dokumenta smatra izvršenom u slučaju primjene takvog načina dostave?

16.5Može li strani izvršitelj dostave obavljati dostavu na području Vaše zemlje? Treba li za navedeno neku vrstu posebnog ovlaštenja?

16.6Je li dostava osobama nazočnim na području države članice u okviru pružanja međunarodne pravne pomoći dopuštena? Izvršavaju li sudovi države članice upite o adresama na osnovi zaprimljenih zahtjeva (u obliku pravne pomoći pružene sudu države moliteljice)? Ako je tako, pruža li se ova vrsta pravne pomoći na jednak način unutar zemlje i u međunarodnim odnosima? (npr. ako je sud molitelj sud strane države)?

16.7Ako se dostava obavlja u okviru postupaka pružanja međunarodne pravne pomoći u među-graničnim odnosima s drugom državom članicom, primjenjuje li se Uredba (EC) br. 1206/2001 o uzimanju dokaza od strane zamoljenog suda za pravnu pomoć, ili se takvi zahtjevi izvršavaju na temelju druge pravne osnove (ili na osnovi učtivosti)?

16.8Uvažavaju li se i izvršavaju posebni zahtjevi stranih tijela? (npr. u slučajevima kad inicijator dostave ili strano tijelo zahtijeva primjenu specifičnog načina dostave kako bi se zadovoljili strani uvjeti valjanosti ili načina izvršenja procesne dostave)

16.9Jeste li upoznati s Uredbom 1393/2007 o dostavi u državama članicama sudskih i izvansudskih dokumenata u građanskim i trgovačkim predmetima i njezinoj preteči Uredbi 1348/2000? Jeste li u obavljanju svoje profesionalne dužnosti koristili neku od njihovih odredaba?

16.10Postoje li domaće odredbe koje implementiraju Uredbu 1393/2007 u Vašoj državi članici? Molimo navedite koje.

16.11Prema Vašem mišljenju, posjedujete li dovoljan stupanj poznavanja pravila EU-a o procesnoj dostavi? Prema Vašem mišljenju, posjedujete li dovoljno znanje o drugim međunarodnim pravilima o procesnoj dostavi? (npr. kao što je Haška konvencija o dostavi iz 1965.).

16.12Prema Vašem mišljenju, posjeduju li nacionalna tijela dovoljan stupanj poznavanja pravila EU-a o procesnoj dostavi? Jeste li se ikad susreli s nemogućnošću izvršenja dostave zbog nedostatka upućenosti u pravila EU-a?

16.13Jeste li se ikad suočili sa zaprekama vezanim uz poznavanje pravila dostave EU-a? Jeste li ikad razmatrali poznavanje pravila EU-a kao zapreku izvršenju svrhe dostave? Molimo pojasnite.

16.14Drugi komentari o ovom odjeljku.

17. Dostava državi i državnim subjektima

17Ovaj odjeljak odnosi se na dostavu državi, državnim subjektima ili stranim državama i njihovim subjektima.

17.1Na koji način se izvršava dostava državi i/ili državnim subjektima? (npr. korištenjem redovitih načina dostave; samo određenih načina dostave; mora se nužno provesti samo određenim subjektima – kao što je Ministarstvo pravosuđa) Ako postoji, koja je razlika u odnosu na redovitu dostavu?

17.2Razlikuje li se vrsta dostave državi ovisno o vrsti spora? (npr. uvažavajući razliku između acta iure imperii i acta iure privatorum)

17.3Na koji način se izvršava dostava stranim državama (uključujući druge države članice) ili subjektima stranih država članica? Zahtijeva li se ovlaštenje vlasti ili uprave ili uporaba posebnog postupka?

17.4Drugi komentari o ovom odjeljku.

18. Dostava izvansudskih dokumenata. Materijalni učinci dostave općenito.

18Ovaj odjeljak odnosi se na dostavu izvansudskih dokumenata i, općenito, na učinke dostave dokumenta (inače promatranih kao postupovno pitanje) na materijalno pravo I materijalne odnose.

18.1Je li dostava izvansudskih dokumenata dopuštena? Koji izvansudski dokumenti mogu biti predmet dostava? (npr. obavijest o plaćanju; javnobilježnički akti; bilo koje isprave)

18.2U kojim okolnostima je potrebno izvršiti formalnu dostavu izvansudskog dokumenta (sukladno domaćim pravilima o dostavi dokumenata) iako se ne vodi pravni postupak?

18.3.Može/mora li namjera pokretanja arbitražnog postupka biti dostavljena kao sudski dokument?

18.4Podliježe li dostava izvansudskih dokumenata posebnim pravilima različitim od onih propisanih za dostavu sudskih dokumenata te drugim troškovima? Ako je tako, molimo ukratko pojasnite kako.

18.5Ima li dostava dokumenata, općenito, ikakve posljedice koje se temelje na materijalnim pravnim propisima? Koje i na koji način? Koji je učinak dostave na materijalna vremenska ograničenja ili rokove? Ima li retroaktivni učinak? (pojam 'materijalno' je potrebno tumačiti u širem smislu, uključujući na primjer pravila o prekluziji/zastari)

18.6Ima li neuspjela dostava ikakav materijalni učinak? U kojim okolnostima?

18.7Drugi komentari o ovom odjeljku.

19. Sudska praksa.

19Ovaj odjeljak odnosi se na odluke s učinkom presedana koje su tumačile, stvorile ili promijenile odredbe vezane uz dostavu dokumenata.

19.1Možete li navesti odluke presedana koje su poslužile tumačenju ili primjeni odredaba o dostavi dokumenata ili koje su stvorile/poništile/promijenile pravila o dostavi dokumenata, a koje su, prema Vašem mišljenju relevantne za ovu studiju? Molimo navedite relevantne slučajeve s evidencijskim brojevima uz kratko objašnjenje njihovih izreka.

Zahvaljujemo Vam na utrošenom vremenu i sudjelovanju u istraživanju o dostavi dokumenata u državama članicama EU-a!

JUST/2014/JCOO/PR/CIVI/0049

Page 4 sur 9