Docent dr. sc. Mile Lasi, Filozofski fakultet Sve - Mo

Svaka usporedna, komparativna analiza pokazuje, dakle, da se snaga EU ne krije samo u njezinom jakom gospodarstvu nego upravo u kombinaciji maksimalne tolerancije i uvaavanja njezinih sastavnica, kao i vrstih pravila i mehanizama koji od EU ine zajednicu sposobnu za odluivanje i samoreformiranje. Utoliko je EU sve ono to BiH, i drave ZB, dakako, nisu, pa bi njezina iskustva, posebice naelo supsidijarnosti, s jedne, i racionalnog organiziranja, s druge strane, mogla pomoi svima da iskorae u pravcu racionalnog organiziranja ve u fazama pribliavanja u kojima se zemlje ZB nalaze; Rjeju, postojei model organiziranja EU i upravljanja unutar EU, ma koliko nesavren, moda je i neto ponajbolje to joj se moglo dogoditi. Jer, upravo ta injenica to je neto izmeu, ni federacija ni ista konfederacija, ni puki savez nacionalnih drava, ali ni super drava, nego nova forma udruivanja suverenih europskih drava, u kojoj one dragovoljno prenose dijelove suverenosti na supranacionalnu razinu, a dijelove zadravaju, i jeste ta mudrost do koje se dolo po osnovu sveukupnoga europskog politikog iskustva ...

I da ostavih kosti u tujini, i tad bi samo Bosnu sanjo (Zapis sa steka iz 1.167.)Uoljivo je da politika povijest BiH nije tekla kao jedan kontinuum koji bi iz jednog stanja prelazio u drugi noen dinamikom vlastitog unutarnjeg drutvenog i kulturnog razvitka. Umjesto toga je BiH tijekom svoje povijesti dobivala radikalne politike i demografske udare izvana, koji su ovu zemlju duboko raslojili. Ta raslojenost silno oteava uspostavu BiH kao moderne demokratske drave, jer nijedna od postojeih politikih tradicija kroz koje je BiH do sada prola nije usidrena ni emocionalno ni memorijski u dananje cjelokupno bh. puanstvo. (Profesor dr. Sreko M. Daja)

Budunost BiH se ne moe graditi na iluziji o njezinoj tisuugodinjoj dravnosti, nego na stvarnom poznavanju i uvaavanju njezine izlomljene prolosti i sadanjosti i na izboru politikog modela koji bi odgovarao njezinoj stvarnosti. Pritom, ipak, ima jedna konstanta koja se provlai kroz bh. povijest, a koju se ne bi smjelo zaboraviti. BiH je, naime, usprkos svim mijenama kojima je kroz svoju povijest bila izloena ostala povijesni krajolik, tj. prostor koji je bio izloen i dramatinim promjenama, ali je sauvao svoje ime i geopolitike obrise. Sreko M. Daja na znanstvenom skupu Stoljee Kraljeve Sutjeske, 18. listopada 2008., kojim su u Kraljevoj Sutjesci zapoele sveanosti obiljeavanja 800. obljetnice utemeljenja Franjevakog reda u BiH (KUN, Osloboenje , 23.10.2008.)

Bosna i Hercegovina (Bosna i Hum) imaju kao geopolitiki prostor i teritorijalno politika cjelina hiljadugodinju povijest; Svoju srednjovjekovnu dravnost BiH gubi tek 1463. godine ali ostaje u teritorijalnom pogledu corpus separatum i u vrijeme otomanske period eu njezinom trajanju;Odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine, Bosna i Hercegovina ne dobija status nezavisne drave, nego tutora u liku Austrogarske carevine i, implicite, meunarodnu potvrdu njezinih historijskih granica;Godine 1908. bit e anektirana u okrilje Austrogarske, a tijekom trajanja prve Jugoslavije vie puta administrativno prekrajana. Bosna i Hercegovina obnavlja njezinu dravnost tek na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, u Mrkonji gradu 25. 11.1943. godine, kojemu se moe zamjeriti eventualno ideoloko-politika uskost njegovih sudionika, a ne nedostatak politike vizije i osjeaja za mjeru stvari

Odravanje ZAVNOBiH-a je kasnilo u odnosu na druge jugoslavenske zemlje zbog razliitih koncepcija o politiko-pravnom statusu BiH u buduoj jugoslovenskoj federaciji. U osnovi su bile u igri dvije koncepcije o statusu BiH:jedna je zagovarala status autonomne pokrajine, bilo u okviru Srbije i Hrvatske ili u okviru Federacije;druga je zagovarala koncepciju da i BiH dobije status federalne dravne jedinice unutar jugoslavenske federacije u svemu ravnopravne Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji;Prema historijskim izvorima Josip Broz Tito je presudno uticao da BiH bude federalna jedinica unutar DFJ

Federalni status BiH unutar DFJ je, dakle, definitivno utvren odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a;ZAVNOBiH, u osnovi, uspostavlja, bolje reeno obnavlja vlastitu dravnost BiH;Odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a BiH je utemeljena kao drava njezinih graana i ravnopravnih naroda: Srba, Hrvata, Bonjaka (tada Muslimana) i pripadnika idovskog i drugih narodaOdluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a bivaju potvrene i kroz odluke Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu 1944. (Vaan momenat u definiranju dravnosti BiH predstavljala je Deklaracija o pravima graana, koju je usvojilo Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a.);Vane su bile i odluke Treeg zasjedanja ZAVNOBiH-a u Sarajevu 1945. godine, kojima se ZAVNOBiH preimenovao u Skuptinu NR Bosne i Hercegovine, a donijet je i Zakon o narodnoj vladi BiH, kojim se Vlada definira kao izvrni i naredbodavni organ dravne vlasti federalne BiH

Nakon to su provedeni izbori za ustavotvornu skuptinu NR BiH 13. 10. 1946. godine, uslijedilo je donoenje prvog Ustava NR BiH 31. 12. 1946. g. Razvoj Bosne i Hercegovine od 1945. do 1990. prolazi kroz dvije faze: U prvoj fazi se odvija postratna obnova i zapoinje elektrifikacija i izgradnja industrije;U drugoj fazi razvoja, koja zapoinje 60-tih godina XX. stoljea BiH politikom oslonca na vlastite snage, uspijeva razviti preraivaku industriju i zaposliti milijun svojih graana. Uspijeva izgraditi asfaltne ceste, otvaraju se srednjokolski centri u veini bh. opina, uz sarajevski otvaraju se i tri nova univerziteta: banjaluki, tuzlanski i mostarski. Podie se 1000 osnovnih kola. U podruju ekonomskih odnosa s inozemstvom BiH ima izvoz vei od uvoza. Neki historiari ovo vrijeme od 1960-1990. godine nazivaju zlatno doba u socijalno-ekonomskom i kulturnom razvoju BiH.

Uz podrku i intervenciju meunarodne zajednice dolo je u prosincu 1995. do potpisivanja Daytonsko/Parikog mirovnog sporazuma, kojim je okonan rat ali nije osigurana funkcionalna struktura unutranjeg dravnog ustrojstva;Ve je 15 godina prolo od kada je skrojen tijesan i skoro nemogu korzet od dva entiteta (jednog centraliziranog i drugog asimetrinog- decentraliziranog) i Distrikta Brko, s nizom pogreaka u unutarnjoj arhitekturi koja kod svih bh. dravljana izazivaju osjeaj tjeskobe i nezadovoljstva, pa se meuetniki rat nastavio samo politikim sredstvima;Ipak, uz mnogo krzmanja upravo potpisivanjem Sporazuma o pridruivanju i stabilizaciji s Komisijom Europske unije u lipnju 2008. godine, i post-daytonska BiH je ula u ugovorni odnos s EU;BiH predstoji ispunjenje niza preduvjeta kako bi mogla izai iz poluprotektorskog statusa i dobiti status kandidata za lanstvo u Europsku uniju

U BiH se i dalje sprovodi tzv. trostruki udar iznutra njezinih etno-elita prema vlastitoj zemlji. One to rade, dakako, na razliite naine; srpske i hrvatske elite preferiraju izgradnju vlastite dravnosti na dijelu teritorija BiH, dakle separatizam, a bonjake izgradnju drave-nacije na cijelom teritoriju, dakle unitarizam. U krajnjem efektu one se udruuju u zavjeru protivu mira i stvarnih interesa veine bh. graana i svih bh. etnija time to odlau pribliavanje BiH euroatlantskim integracijama. Sve su bh. politike elite autistine i iskljuive i svaka na svoj nain: Srbi u RS-u u osnovi trae od Bonjaka definitivno priznanje RS-a kao uvjet njihovog prihvaanja Bosne i Hercegovine;Hercegovaki etno-politiki Hrvati bi trei entitet i po cijenu da RS ostane nedodirnuta te da tobo tako budu ravnopravni s Bonjacima i Srbima kako bi uope mogli prihvatiti BiH kao svoju zemlju. Jednako tako je autistina i bonjaka politika elita koja se barem javno protivi i srpskim i hrvatskim separatizmima uz okupljanje svih Bonjaka oko koncepcije drave-nacije, u kojoj je Bonjacima, dakako, namijenjena uloga glavne nacije, a ostali bi, valjda, trebalo da se asimiliraju ili odsele. S tim u vezi je nedavno umrli akademik Enver Redi uzaludno upozoravao da takav zakanjeli a-historijski projekt nije mogue napraviti drugojaije nego protivu volje dijela Bonjaka, te protivu skoro plebiscitarnog suprotstavljanja takvoj asimilirajuoj koncepciji BiH njezinih Srba i Hrvata ...

Meunarodna zajednica je propustila primijeniti na BiH koncept njemakog ozdravljenja, koji se sastojao u uvena tri d, a koja i ne znae drugo do denacifikaciju, demilitarizaciju i demokratizaciju. Situacija u BiH i ne podsjea na onu u poslijeratnoj Njemakoj, jer godine poslije rata nisu iskoritene za denacifikaciju i ozdravljenje zemlje, nego za produbljivanje ciljeva zacrtanih u ratu, kako Karadievih odnosno Dodikovih Srba, koji grevito brane RS, tako i Izetbegovievih i Silajdievih Bonjaka, ili Bobanovih i ovievih Hrvata, koji isto tako grevito brane svoj ratom steeni politiki posjed u Federaciji. U meuvremenu se iz tog etnokratskog tro-miljea stvorio demokratizacijski privid koji i nije drugo do demokratura pod patronatom meunarodne zajednice, skrbnitvo za maloljetne i neprosvijeene, govorei Kantovim jezikom.

U bh. stvarnim i tobonjim kulturno-politikim centrima ve se cijela dva desetljea dominantno i sustavno njeguju svekolike mogue neistine i zablude o povijesti i kulturi bh. naroda; Zbog toga i nije veliko iznenaenje to ni u jednoj bh. sredini ne postoji dovoljna kritika masa politiki osvjetenog i prosvijeenog graanstva koje bi bilo sposobno nositi se s injenicom da u BiH jo nema ne samo funkcionirajue drave, nego ni (politikog) drutva. Postoje samo enklave slobodnog ljudskog duha i pojedinci, usamljenici; Ima, nasuprot tomu, pra-politikog tribalistikog ponaanja i u izobilju; Iz takvih duhovnih ambijenata se nude umjesto mukotrpne izgradnje moderne drave i demokratskog drutva dimne bombe upakirane kao neupitni nacional-separatizam i lokal-patriotizam (u zapadnoj Hercegovini i u RS-u), ili neupitni supra-patriotizam u formi bosanstva koje i nije drugo do (ne)prikriveni unitariza; Pri tomu bonjaki ideolozi ignoriraju povijesna iskustva koja upozoravaju da je unitarizam - otvoren ili prikriven - rak-rana svakoj vienacionalnoj zajednici.

Mahatma Gandhi je rekao da svaki narod ima onakvu vlast kakvu zasluuje, a ja bih dodao i onakvo drutvo kakvo sam gradi. Drutvo u kome svatko samo svoj osobni interes gleda, a dravu promatra kao samoposlugu, za sve se slui mitom i vezama, a zakone zaobilazi gdje god moe, u kojem gotovo nitko nita osobno ne doprinosi da bi drava profunkcionirala, nema anse za bilo kakvu regionalnu integraciju, a o Eurospkoj uniji da ne govorim. Dakle, budunost BiH ovisi uglavnom o svijesti njenih graana i spremnosti aktivnog uea pri izgradnji drutvenog ureenja, i to svakog pojedinca po svojim sposobnostima. Pogotovo mladima treba rei da nema materijalne sigurnosti bez ureene drave, a odgovornost za to moraju preuzeti sami. A do cilja, pak, e doi samo ako svoju energiju koncentriraju na jedinstvene interese, umjesto da se meusobno inate i time gube dragocjeno vrijeme ukazivajui na meusobne, za moderni svijet nebitne, nacionalne i vjerske razlike. Samo na taj nain moe i meunarodna zajednica biti od stvarne pomoi.(Poslanik u Bundestagu Josip Juratovi)

Onima u BiH, bili nacionalisti ili tzv. liberali, kojima se svaki govor o konsocijaciji ini udarom na Federaciju ili Republiku Srpsku, ili na BiH u cijelosti, sugeriramo dodatno da se prisjete kuda je odvelo a priori odbijanje razgovora na temu preureenja SFRJ u konfederalnu zajednicu. Iako se ne elimo sluiti nesuvislim analogijama, pogotovu to niti Republika Srpska, niti upokojena Herceg Bosna, niti eventualno neto tree, nisu nikada ranije u povijesti bile federalne jedinice, ali zatvaranje oiju pred hrvatskim pitanjem u BiH i pred nemogunou da se BiH uredi kao klasine drave, ne moe voditi niem dobromu. Konsocijacijsko rjeenje nije opcija koja trajno stoji na stolu, moe doi vrijeme kad e biti prekasno i za nju, a bojim se da bi tek tada najvei kritiari konsocijacijske demokracije posegnuli za njom kao jedinim spasonosnim rjeenjem za BiH Prof. dr Mirjana Kasapovi, FPZ Zagreb, autorica knjige BiH - podijeljeno drutvo i nestabilna drava

U BiH bi se graanska i svaka alternativa morala hitno sloiti makar da je u BiH na djelu idealna konsocijacijska situacija. Potom bi se sukladno Lijphartovom "teorijskom modelu" - BiH morala suoiti s tri mogunosti: 1) podjelom postojee drave na homogene, etniki skoro iste drave; 2) preobrazbom podijeljenog drutva u nepodijeljeno putem asimilacije, i 3) prihvatanjem pluralnog drutva i konsocijacijske demokracije. O etvrtoj, trino-pluralnoj demokraciji, nema ni govora, naalost, do daljnjega

Nedavno preminuli akademik Enver Redi: Apsurdna je teza da bonjaki narod, vojno i politiki konfrontiran Srbima i Hrvatima, moe ostvariti ulogu integrativnog faktora BiH. Da bi se ouvao historijski integritet BiH, nuno je da u svim nacionalnim politikama u BiH postanu integrativne tenje. Integritet se ne moe nametati; on se moe uspostaviti samo politikom voljom sva tri BiH naroda. Po Redievom mudrom razumijevanju , gledite da je jedan narod, tj. bonjaki, nosilac i spasilac integriteta BiH podrazumijeva da bonjakom narodu pripada uloga vladajueg naroda. Meutim, nastavlja Redi, integritet BiH, koja je vienacionalna zajednica nespojiv je sa postojanjem vladajueg naroda. Zato, zakljuio je akademik Redi, zastupanje stanovita o vladajuoj ulozi bonjakog naroda izravno vodi u nepovratnu destrukciju i dezintegraciju BiH. Potom e Redi, kako i prilii znanstveniku i ovjeku od integriteta, poentirati u ZAVNOBiH-ovskom duhu: Prividno bosanska koncepcija, po kojoj je tzv. autohtoni narod uvar Bosne, u sutini je antibosansko gledite, jer BiH pripada jednako svim svojim narodima ili je nema

Ja sam, ipak, nepopravljivi optimista i naivac-idealista pa i dalje vjerujem da je pitanje momenta kada e se i u Sarajevu i meu Bonjacima shvatiti da BiH nije i ne moe biti klasina nacija-drava. Uostalom, ne mogu ne vidjeti u prvom redu u bosansko-bonjakoj tvrdoglavosti nepriznavanja realnosti u BiH nita drugo do reprizu srpskih iskustava i zabluda glede bive Jugoslavije. Pri tomu mogu ljudski razumjeti da se nekim vrlo asnim i dragim ljudima bosanstvo iskazuje izlazom iz zamrenog muslimansko-bonjakog ili uope bh. orsokaka, jednako ili slino kako se katolicima ili Hrvatima inio izlaz u prolosti u ilirizmu ili sveslavenstvu, ili, pak, pravoslavnima i Srbima u istom jugoslavenstvo. Pa, ipak, ostajem pri stavu da je nuno i hitno pozabaviti se de-konstruiranjem ovih i drugih ideoloko-politikih magli i zabluda a ne troiti dragocijenu energiju na konstruiranje novih iluzija, ukljuivo putem izrade sve novijih, boljih i ljepih ustavnih prijedloga koji imaju samo jedan veliki problem to se s njima jedva dotie okamenjena bh. zbiljnost...

U Bosni i Hercegovini je na djelu, dakle, nemogui koncept podjele svega i svaega po etno-principu na koji se uzvraa lijevo-liberalnim iluzijama o jednakim individualnim pravima na svakom dijelu teritorija BiH, kao da je ovakva BiH mnogo ta vie od pukog okvira za sveopu manipulaciju i svakojaku makinaciju, ukljuivo tranzicijsko-pljakaku iza koje ne stoji bilo tko nego upravo glavni akteri bh. drame ve dva desetljea. U BiH se nije na razini vlasti, a bojim se ni drugdje, jo ni zapoelo promiljati stvarne uzroke ovakvog stanja i uope (ne)mogunosti izlaska iz or-sokaka putem dosadanjih modela organizacije drave i drutva. S druge strane, narodi i graani su se svikli na svoje nacionaliste, bez njih ne umiju misliti vie ni svoju etniju ni zemlju u kojoj im je ivjeti. Meu etno-nacionalistikim elitama se nije ozbiljno prodiskutiralo ni jedno temeljno pitanje, pa ni ono: je li posljednjim ratom de-konstruirana tisuugodinja dravnost BiH ili samo kratko-povijesna dravnost SR BiH, dakle ona koja je proizila iz duha ZAVNOBiH-a i prema kojem BiH nije niiji ekskluzivni posjed nego dravni okvir za punopravnu i jednakopravnu opstojnost i jednih i drugih i treih i svih ostalih, u pravilu bezgranino potcjenjenih i prisiljenih na asimilaciju u veinsku i dominantnu etniku skupinu u ijem okruenju ive ...

BiH potrebuje kompletno novi ustroj, ukljuivo vlastiti novi ustav, jer nikakvo unutar-entitesko ureivanje postojeeg nereda ili palijativne popravke zemlje ne mogu donijeti dugoronu stabilnost. Naalost, ne vidim skoranji dogovor unutar zemlje a ni poeljnu meunarodnu konferenciju koja bi mogla pomoi napraviti BiH normalnom zemljom;Za poetak upravo poslije nedavnih izbora bi se morale poeti trijezniti od vlastitih zabluda i hrvatske i srpske i bonjako-bosanske poliitke elite, ali i bh. graansko-liberalne opcije. Etnokrate bi morale priznati da su se isuvie uljuljkale u etno-nacionalistike gabaride, a graansko-liberalne u kontraproduktivnu predstavu o BiH kao organskoj cjelini i oduvijek pluralnom drutvu ;Rije je, dakle, o hitnoj potrebi da se bonjaki, srpski i hrvatski (bosanski i hercegovaki) intelektualci susretnu i otvore potenu raspravu o zabludama o zemlji Bosni i zemljici Hercegovini ...

U uvjetima totalne podijeljenosti, dakle, BiH ne moe ozdraviti putem istih modela, bilo modelom graanske drave kakvu predlae SDP, bilo putem troetnokratskog modela, odnosno samo u etnoverziji. Morat e se tragati za mjeovitim modelom, u kojem se uvaavaju sva ona pitanja koja se tiu jednoga naroda i u kojima ne smije biti preglasavanja. Dakle, radi se o modelu traim prava, dajem prava. Odgovorna konsocijacija, a ne ova jaranska, javaluk kakvu dnas bh. elite prakticiraju, moe biti model u kojem se uvaavaju i graanska i nacionalna prava, ma koliko nije idealan model, i moe voditi stabilizaciji;Profesor Hagen Schulze, ugledni njemaki povjesniar, autor knjige Nacija i drava u europskoj povijesti, govori o ruilakom etnokratskom principu upravo na primjerima naroda Balkana. Takav model vodi rasulu, ali i rasulu vodi ako se silom namee koncept koji ne respektira nau bh. stvarnost. Naalost, na bh. malom prostoru vodi se i dalje politika tuk na utuk etnokratskih i deliberativnih koncepcija iste parlamentarno-graansko ideologije za koju danas nema nikakve anse

Znanstvenici govore o fenomenu vertikalnog i horizontalnog povezivanja u procesu pridruivanja EU. Govori se i o EU-izaciji versus europeizaciji pri emu se pojam EUizacija koristi za proces vertikalnog formalno-pravnog pribliavanja, koji se svodi na ispunjavanja uvjeta i obveza iz: a) studije izvodljivosti; b) Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji; c) kandidature; d) pregovaranja lanstva, e) samog lanstva; Ova vrsta pribliavanja se vrti oko konvergencije politika, harmoniziranja zakonodavstva i politike integracije pod kojom se misli na djelomian prijenos suvereniteta na institucije i organe EU, to sve zajedno i nije drugo do ispunjavanje Kopenhagenskih kriterija: a) politiki, b)gospodarski, c) kriteriji Acquisa (plus tzv. administrativni, madridski), emu treba u zemljama JIE dodati i nova dva: monitoring i kontrolu ispunjavanja uvjeta; Vertikalni proces pribliavanja i nije drugo, dakle, do politiki projekt koji mogu podrati i oni politiari koji su u biti anti-Europljani, etnokrate -nacionalisti, jer im slui za produenje ostanka na vlasti. U praksi se vertikalni proces u zemljama ZB, naalost, razumije tek kao nuno zlo za sticanje osnova za korienje sredstava iz predpristupne pomoi (dvije odnosno pet komponenti IPA pomoi)

Znanstvenici i strunjaci za europske integracije govore pak o procesu europeizacije kao procesu putem kojeg se pristupanje EU iz oblasti vanjske politike zemlje kandidata lagano ali sigurno pretvara u unutarnju politiku zemlje-pristupnice EU. Europeizacija ili horizontalno pribliavanje EU zemalja-aspiranata podrazumijeva, naime:dubinske reforme, ubrzavanje zakasnjele tranzicije i korekcije njezinih izopaenosti, konsolidaciju demokracije, (pro)funkcioniranje pravne drave, stvaranje uvjeta za odrivi razvoj;

Europske standarde i norme treba po ovom razumijevanju procesa pribliavanja EU smatrati nekom vrstom putokaza i recepata,ije potovanje i kreativna ugradnja u sumu domaih politika i dovodi do optimalnih lokalnih razvojnih rezultata U kompleksnom procesu pribliavanja EU se, u krajnjem, radi o zakanjelom civilizacijskom iskoraku balkanskih drutava u pravcu normalnih drutava u kojima funkcioniraju pravne norme, pa se uspostava funkcionalne pravne drave i pitanje odrivog razvoja uz pitanja sigurnosti smatraju samom sutinom euroatlantskih pribliavanja. Ovaj horizontalni politiko-pravni, socijalni i gospodarski proces pridruivanja ili europeizaciju domaih politika mogu iznijeti na pleima i provesti u djelo samo nekorumpirane elite (kojih nema na vidiku) i slobodni graani (i oni kao da su se izgubili u bespuima povijesne zbiljnosti); Izuzev RH druge zemlje JIE nisu ni pristupile europeizaciji nego su i dalje tek nevoljni sudionici procesa EU-izacije

Europska komisija je 9. 11. o.g. objavila izvjea o napretku zemalja ZB za 2010.:- Hrvatska je pred vratima EU, ali jo nije dobila datum okonanja pregovora;- Za Crnu Goru je Europska komisija preporuila dodijelu kandidatskog statusa, ali ne i poetak pregovora;- Albanija nije dobila preporuku za kandidatski status, ali joj nisu zalupljena vrata EU;- u Turskoj JE nastavljen reformski politiki proces, ali su potrebni bolji rezultati u pogledu temeljnih prava, a pregovori se odvijaju sporo i zbog ciparskog pitanja;- Makedonija nastavlja ispunjavati politike kriterije, pa je Komisija ponovila svoju prologodinju preporuku da se otvore pregovori s tom zemljom.Meutim, zbog spora s Grkom oko imena zemlje nema potrebne suglasnosti meu lanicama EU;- S Islandom su u srpnju ove godine otvoreni pristupni pregovori i uskoro bi trebao zapoeti proces screeninga (dubinske analize usklaenosti zakonodavstva s europskom pravnom steevinom);- Srbija je uinila vane korake prema pomirenju u JIE, ali EC trai dodatne napore u reformi pravosua i javne uprave, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, kao i potpuna suradnja s Hakim sudom. Od Srbije se trai i konstruktivniji pristup prema sudjelovanju Kosova u regionalnoj trgovini i suradnji;- Kosovo je i dalje primarno protektorat MZ i u posebnom statusu s EU;

Bh. politikim elitama nedostaje zajednika vizija, kazano je u najgorem Izvjetaju o napretku od potpisivanja SSP-a BiH s Europskom unijom, s ime se ulo u partnerski odnos s EU; Zbog toga i niza neispunjenih obveza (implementacija presude Europskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi i Finci, neusvajanje zakona o popisu stanovnitva, kao i zakona o dravnoj pomoi i formiranja Agencije za dravnu pomo, i jo desetine drugih neispunjenih obveza) BiH je lost in space, pa nitko i ne zna mogui moment podnoenje aplikacije, a pogotovu ne za mogui moment dobijanje statusa zemlje-kandidata; BiH je, dakle, jo uvijek poluprotektorat, koji nije u stanju - uslijed nerjeenih politikih i korupcionakih problema ispuniti ni 5+2 uvjete za zatvaranje OHR-a, odnosno njegovo transformoranje u Ured specijalnog predstavnika EU u BiHBila bi, dakle, nuna proeuropska koalicija poslije izbora od 03. listopada o.g., ali je posve neizvjesno hoe li na razini zemlje biti mogue formirati neto vie od tzv. matematike koalicije;BiH prijeti naredni etverogodinji stagnativni period u kojem e se zemlja dalje rastakati po etnikim i socijaln im avovima;U takvoj perspektivi sve su katastrofine opcije otvorene i mogue, naalost

Na meunarodnoj znanstvenoj konferencije Paneuropske unije BiH u Meugorju (od 24. do 26. rujna 2010.) sam govorio i o fenomenu globalizacije, shvaene kao mogunosti zakanjele modernizacije i trans-nacionalizacije, na jednoj strani, i fenomenu nacionalizacije unutar EU pod utjecajima svjetske financijske krize i europske, bolje reeno mediteranske dunike krize. Ali, nisam propustio govoriti ni o euizaciji versus europeizaciji . Rije je, kazao sam, o kontinuiranom varakanja naih politikih elita s EU, pri emu pripadnici i pripadnice ovog parazitskog, povlatenog drutvenog sloja i u BiH i u regiji Boga mole da trenutak pristupa Europskoj uniji ne doe nikada. Jer, znaju da bi u tom sluaju mogla i morala profunkcionirati pravna drava, pa bi i zatvor u Zenici mogao biti prepun bivih dunosnika i tobonjih uglednika kakav je ve Remetinac u Hrvatskoj.

I u Meugorju sluali smo vrlo razlona izlaganja gostiju iz EU o tomu to je nuno initi da bi BiH uhvatila prikljuak za drugim zemljama JIE u procesu pribliavanja EU, jer su sve druge zemlje JIE, s izuzetkom Albanije i Kosova, u prednosti u odnosu na BiH. Naalost, svijest o tomu da smo na samom dnu nije nazona ni meu svim pripadnicima Paneuropske unije BiH. Neki su sudionici konferencije inzistirali i dalje na rairenoj stereotipiji kako EU ve iz moralnih razloga ima obvezu napraviti izuzetak za BiH glede njenog prekorednog prikljuenja EU. Takvima je Visoki predstavnik odgovorio da od sedam zemalja-pretendenata na lanstvo u EU sve misle da zasluuju izuzetak. Intervenirao sam i osobno pojanjenjem kako EU nita ne mora, kako je tvrdio akademik Kasim Trnka, ali da BiH i duge zemlje-aspiranti moraju mnogo toga, jer je rije o procesu dragovoljnog, stupnjevitog i strpljivog ispunjavanja: tri kopenhagenska (politiki, gospodarski i Acquis kriteriji), jednog madridskog (tzv. administartivnog koji podrazumijeva osposobljenu upravu, od ega smo beskrajno daleko) i dva tzv. implicirajua kriterija (monitoring i ispunjavanje preuzetih obveza)

**