U cilju pru`anja cjelovitih informacijapotencijalnim investitorima o uslovima imogu}nostima investiranja na podru~juKantona Sarajevo pripremljen je inoviranVodi~ za investiciona ulaganja.Materijal pored osnovnih podataka oKantonu Sarajevo u 2003. godini, zatimekonomskih resursa Kantona Sarajevo istrate{kih ekonomskih aktivnosti, pru`aodgovor na pitanja ko mo`e ulagati, kakoulagati, na koji na~in ulagati, na koji na~ininvestirati na podru~ju Kantona Sarajevo,kako osnovati privredno dru{tvo, koje supogodnosti investiranja na podru~ju KantonaSarajevo i koja su fiskalna optere}enjaposlovnog sektora. Posebno je obra|enatehnologija dodjele gradskog gra|evinskogzemlji{ta u Kantonu Sarajevo, te pitanjekoncesija i njihovih specifi~nosti.U Vodi~u su apostrofirane potencijalnelokacije za privredne zone, oblastvodosnabdjevanja, javne parking gara`e napodru~ju Kantona Sarajevo i turizam, sport irekreacija.Prema regulacionim planovima u op}iniIlid`a, Vogo{}a, Novo Sarajevo i Novi grad

predvi|eni su prostori za privredne zone.Problem miruju}eg saobra}aja u postratnomperiodu na podru~ju Kantona Sarajevonaro~ito je izra`en. Utvr|eno je preko 40potencijalnih lokacija za izgradnju javnihparking gara`a na podru~ju Kantona.Turizam, sport i rekreacija je strate{ki sektorrazvoja. Podru~je Bjela{nica-Igman zbogsvojih prirodnih resursa predstavlja jednu odnajperspektivnijih destinacija za razvojkontinentalnog turizma sa mogu}no{}uravnopravne zastupljenosti kako zimske, takoi ljetne ponude. Po~etak kori{tenjaraspolo`ivih resursa datira jo{ od odr`avanjaXIV Zimskih olimpijskih igara. Tada otvorenisportsko rekreacioni centar Babin dol tokomagresije je devastiran. Po~etak obnove lociranje na najatraktivnijem dijelu Babin dol, asanacija, rekonstrukcija i izgradnja regulisanaje Urbanisti~kim projektom Babin dol - I faza.

"Razvojni projekti Kantona Sarajevo"

Materijal ima za cilj da prezentira projekteva`ne za dalji razvoj Kantona Sarajevo koji }erazvijati ili potaknuti razvoj u narednomperiodu. Projekti su kandidovani od straneodre|enih ministarstava Kantona Sarajevo ito: ministarstva privrede, ministarstvaprometa i komunikacija i ministarstvastambenih poslova, zatim od nekih javnihkomunalnih preduze}a Kantona Sarajevo:KJKP "Vodovod i kanalizacija", KJKP"Sarajevogas", KJKP "Toplane", KJKP "Park" iKJKP "Rad". Radi preglednosti i pristupa~nijeprezentacije, projekti su razvrstani, na oblastii podoblasti. Treba ista}i da se uglavnom radio infrastrukturnim projektima koji surazvrstani u tri oblasti: stanovanje,

komunalno ure|enje i saobra}aj, te sedampodoblasti: kolektivno stanovanje,vodoprivreda, energetika, zelenilo, komunalnahigjena, javni gradski prevoz i gradskesaobra}ajnice. Projekti su prezentirani u formi"paso{a projekta", u kome se daju elementarnipodaci o samom projektu. Ti podaci su: nazivprojekta, stepen pripremljenosti, tip projekta,status projekta, vrijeme realizacije, cilj i kratakopis projekta, zatim izvor finansiranja,lokacija sa eventualnim grafi~kim prikazom ina kraju kontakt. Materijal je tako|epredstavljen i digitalno na CD-u.Najzna~ajni projekat kojeg ovdje izdvajamojeste projekat rje{avanja problemasnabdjevanja vodom u skoroj i daljojbudu}nosti stanovnika Kantona Sarajevo.Ovaj projekat koji nosi naziv "Vi{enamjenskivodoprivredni podsistem Crna rijeka(VVPCR)" ko{tao bi oko 130 miliona KM, savremenskom realizacijom od 6 godina.Koli~ine vode koje bi se obezbjedile iznosile bi65 % u odnosu na sada{nje koli~ine.

Vodi~ za investiciona ulaganja na podru~ju Kantona Sarajevo

w w w . z a v o d z p r - s a . b a

Arhitektonski paviljon - AICentar asocijacije arhitekataBosne i Hercegovine i SarajevaMladen Jadri} architectsVienna - januar 2004.lokacija: Bentba{a

Sarajevo je grad koji vijekovima `ivi udosluhu sa prirodom, tako da je i sampoprimio njene kontraste.

Husein Tahmi{~i}, Mjera Sarajeva

Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Premijer Kantona Sarajevo Mr. DenisZvizdi} je lobirao ambasadore daanimiraju investitore za kupovinu hotelaMOC, Smuk, Press i Igman.

Osnovni cilj materijala "Sarajevo2003." je da prezentira relevantneinformacije o ekonomskom,socijalnom, prostornom i urbanomrazvoju Kantona Sarajevo, gradaSarajeva i op{tina doma}oj ime|unarodnoj javnosti, tenau~nim i stru~nim krugovima.Materijal sadr`i poglavlja:geopoliti~ki polo`aj, status,pozicija i nadle`nosti,zakonodavna i izvr{na vlast,stanovni{tvo, zaposlenost, vanjskatrgovina, poslovanje pravnih lica u2000. godini, turizam, saobra}aj,banke, obrazovanje, zdravstvo,socijalna za{tita, kultura, sport,stambeni fond, poslovanjekomunalnih preduze}a u 2002.godini. Geopoliti~ki polo`aj Sarajevaodre|en je pozicijom Sarajeva injegovom ulogom glavnog gradaBosne i Hercegovine i FederacijeBosne i Hercegovine, odnosnofunkcijama koje u tom svojstvuobavlja. Sarajevo je pravno-politi~ko, administrativno,privredno i kulturno sredi{te.

Osnovano:

Povr{ina

Administrativna organizacija:

Broj stanovnika, XII 2002.

Stanovni{tvo do 15 godinaRadni kontingent (15-64 godine)Stanovni{tvo preko 65 godina

Gustina naseljenosti (st/km2)

Stepen zaposlenosti ukupnog stanovni{tva (XII 2002.):

Stopa nezaposlenosti (XII 2002.):

Bruto dodana vrijednost za 2002. u 000 US$Uvoz (u hiljadama KM, 2002.):Izvoz (u hiljadama KM, 2002.):Stepen pokrivenosti uvoza izvozom:

1462. Ishakbegovom vakufnamom izgra|eni objekti naprostoru dana{njeg Sarajeva se daju na op{tu korist1477. Naziv Sarajevo prvi put se pominje u jednojvakufnami tada{njeg upravnika bosanskog sand`akaAjas bega koja je napisana na arapskom jeziku1507. Naziv Sarajevo prvi put se pominje na na{emjeziku u pismu bosanskog namjesnika Firuz begaDubrov~anima

1.277,3 km2

Kanton obuhvata podru~je devet op{tina: Stari grad,Centar, Novo Sarajevo, Novi grad, Ilid`a, Vogo{}a, Had`i}i,Ilija{, i Trnovo, od kojih prve ~etri ~ine Grad Sarajevo.

401.118

17,30%69,40%13,30%

314

21,20%

39,90%

2.9301.322.585259.56919,60%

Sarajevo 2003

Centar 17,0%

Novo Sarajevo 18,6%

Novi grad 29,1%

VSS 18,6%

V[S 7,2%

SSS 31,6

NKV 6,2%

PKV 4,4%

KV 20,2%

VKV 6,2%

NSS 5,6%

Stari grad 9,5%

Trnovo 0,2%

Vogo{}a 5,0%

Ilija{ 3,8%

Had`i}i 5,0%

Ilid`a 11,9%

1009080706050403020100

Hrvatska SlovenijaSrbija i CrnaGora

Austrija Italija Njema~ka FrancuskaVelika

Britanija[vajcarska ^e{ka SAD Ostali Ukupno

Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Struktura stanovni{tva Kantona Sarajevo po op{tinama 31.12.2002.

Omjer izvoza i uvoza u vanjsko-trgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo

Struktura zaposlenih prema stepenu obrazovanja

Vlada Kantona je odabrala Zavod zaplaniranje kantona Sarajevo kao nosiocaprojekta povezivanja op}ina na podru~jukantona Sarajevo i Zavoda, u svrhupovezivanja i razmjene potrebnihpodataka putem navedene veze. Cijeli projekat je zami{ljen da kaoprimarni rezultat ostvari vezu svih op}inakantona Sarajevo sa centralnom bazompodataka koja postoji u Zavodu zaplaniranje razvoja kantona Sarajevo.Ovo omogu}ava da svaka op}ina u svakodoba mo`e pristupiti, preko ra~unara, navrlo jednostavan na~in, svim potrebnimpodacima kojima raspola`e ovaj Zavod, tepo potrebi vr{iti i me|usobnu razmjenupodataka.Zna~i potrebno je ukucati broj katastarske~estice u odgovaraju}oj katastarskojop}ini i dobiti istu na ekranu, a potom idruge podatke vezane za izdavanjeurbanisti~kih saglasnosti.Ova ve} instalirana infrastruktura biomogu}avala i realizaciju drugih i sli~nihprojekata u budu}nosti te povezivanjeop}ina na Internet. Projekat se nalazi udrugoj fazi realizacija. U prvoj fazirealizacije ostvareni su sljede}i rezultati,odnosno Zavod za planiranje razvojaKantona Sarajevo, sektor GIS-a, je kaoglavni nosilac ovog projekta izradiosljede}e u protekloj 2003 godini.:

Izrada projekta prostorne bazepodataka i projekta mre`e (WAN) Nabavka komunikacione opreme zapovezivanje Op}ina sa ZavodomNabavka hardverske opremepotrebne za pripremu i smje{tanjepodataka

Nabavka dijela sofvera za pripremupodatakaUskla|ivanje novih softvera sapodacimaNabavka opreme za klijente (op{tine)koja je omogu}ila provezivanje nacentralnu bazu u Zavodu.Organizacija i priprema podataka zasmje{taj u centralnu bazuPovezivanje Zavoda i kantonalnogministarstva za prostorno ure|enje,sa istim ciljemPriprema i raspis tendera za nabavkusoftvera za korisnike Odabir ponu|a~a za izraduaplikacije za korisnike (Op{tine,sektore za urbanizam)Prebacivanje i smje{tanje podatakana server predvi|en za centralnubazu podataka u ZavoduObrada regulacionih planova zaop}ine, skeniranje, geokodiranje ismje{tanje u bazu za pregled(obra|en je manji broj postoje}ihkarata, potrebno je dalje raditi zave}inu op}ina).

Odre|en broj op}ina zbog tehni~kihmogu}nosti koje je potrebno ostvariti jo{nije povezan sa centralnom bazom uZavodu. Cijeli projekat je jedankontinuirani proces koji zahtjevakonstantno razvijanje i pro{irivanje u ciljuefikasnijeg i boljeg rada kako op}ina takoi Zavoda. Saradnja u pojedinim op}inama je bila naizrazito visokom nivou dok u pojedinimna malo ni`em. Sama aplikacija pomo}u koje korisnici

(op}inske slu`be urbanizma i katastra)pristupaju podacima je jednostavna iintegrisana je u internet explorer ipomo}u viewera MapGuide se pristupapodacima. Svrha ovog povezivanja je dostupnostpodataka svima onima koji su za tozainteresiranim, odnosno svima onimakojima su ovi podaci potrebni za rad.GIS sistem (kako mo`emo zvati ovajprojekat povezivanja, globalniinformacioni sistem) zna~i ogromnukoli~inu podataka koje treba na nekina~in filtirati, provesti nad njima nekuanalizu, ispisati neki izvje{taj ili napravititematsku kartu i sl. U lancu korisnika tihpodataka nisu samo GIS stru~njaci ve} iljudi na radnim mjestima koja nezahtjevaju neku GIS stru~nost. Tikorisnici ne poznaju problematiku GIS-aali za potrebe svog posla koriste podatkeiz GIS sistema. Za takve korisnike je bitnoda mogu jednostavno bez dugotrajne ilibilo kakve edukacije, koristiti podatke izGIS sistema koji im trebaju. Ovaj sistemomogu}ava postavljanje GIS baza naInternet/intranet principima.Omogu}en je brz pristup podacima injihovo kori{tenje. Vrlo lako i jednostavnoga mogu koristiti GIS korisnici koji neznaju puno ili ne znaju ni{ta o GIS-u ve}samo poznaju svoj posao za koji koristepodatke iz GIS sistema. Pregledanje karata, crte`a i podataka krozweb okru`enje (Internet explorer).Svim podacima se pristupa direktno,pove}ana je produktivnost, smanjuju setro{kovi i donosi br`e i bolje definisaneodluke sa ve}om sigurno{}u.

MAPGUIDE VIEWER

Kroz ovu aplikaciju (klijenta) omogu}enaje korisni~ka interakcija sa prostorniminformacijama smje{tenim na serveru uZavodu. Omogu}en je pristup rasterskim ivektorskim podacima.

Interaktivan rad sa kartamapristupanje i pregledanje karata ipodataka koji se nalaze na serverudirektan pristup podacima u raznimGIS i CAD formatima i relacijskomprostornim bazama podatakauklju~uju}i DWG, SHP, Oracle8 iSpatial. pristup `ivim, sigurnim rasterskim ivektorskim podacima

Projekat povezivanja Op}ina sa bazom podataka Zavoda za planiranje razvoja kantona Sarajevo

Mre`a veza izme|u op}ina i Zavoda

Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

kreiranje dinami~nih buffer zonaoko odabranih objekatazoom do neke adrese ili imenamjesta (katastarske ~estice)biranje vi{estrukih objekata pomo}uradijusa, poligona, zone, presjeka,popisamjerenje udaljenostiprikaz teksta ili adresa direktno iz`ivih baza podatakaprintanje karata visoke kvalitete saskalom, oznakom sjevera ilegendomu~itavanje, upisivanje i izmjenata~ke, linije i poligona izdoprogramirane aplikacije (npr.katastarske ~estice)

Kvalitetna prezentacija podatakaKontrola prezentiranih podataka prekoautorizacije karata za publiciranje nainternetu/ intranetu

import simbola te kontrola nadnjihovom veli~inom, rotacijom ipreciznim smje{tajemkontrola elemenata za printanjekarata, uklju~uju}i naslov, legendu,skalu, oznaku sjevera, URL, trenutnidatum i vrijeme, logotip. uklju~ivanje lejera prema potrebi izoom-u.

PREGLED PODATAKA

Ovim projektom je omogu}eno da navrlo jednostavan na~in svi zaposleni

pristupaju podacima, da ih pregledaju,{tampaju, da im daju na najbr`i mogu}ina~in informacije. Da bi npr. pregledalipodatke koji se trenutno nalaze uaplikaciji potrebno je otvoriti InternetExplorer i pozvati pripremljen sadr`aj.Informacije koje se mogu pregledati su:

Granice i nazivi op}ina kantonaSarajevoGranice katastarskih op}ina napodru~ju kantona SarajevoKatastarske ~estice na podru~juKanton Sarajevo, jednostavno i lakopretra`ivanje po broju K.^.pregled i podjela po razmjeramasvih planova mjerila od 5000, 2500,1000, 500 u kantonu SarajevoRasterske podloge podru~ja kantonaSarajevo u razli~itim razmjerama(1000, 2500, 5000, 10 000, 250000,50000, 100000 i 200 000)Satelitski snimak za kanton Sarajevo(informativni)Geologija na podru~ju kantonaSarajevo (Aktivna klizi{ta, umirenaklizi{ta i stabilnost terena), postojimogu}nost automatskogprikazivanja podataka (naodre|enoj razmjeri) ili prikazivanapo potrebi. U na{em slu~ajugeologija se uklju~uje ({trihiranjemkvadrati}a pored naziva Geologija)po potrebi.Nazivi i polo`aj naselja na podru~jukantona SarajevoKompletna mre`a saobra}aja napodru~ju kantona Sarajevo

(automatski se pojavljuje narazmjeri ispod 1:20 000)Instalacije, gasne instalacije(podstanice) kao i gasna mre`a napodru~ju kantona (3 bara i 8 bara)Rijeke na podru~ju kantonaSarajevoPokrivenost planskomdokumentacijom (pregledna karta)Urbanisti~ki plan za podru~jekantona SarajevoProstorni plan za podru~je kantonaSarajevoRegulacioni planovi u rasterskomobliku za svaku op}inu

Odabirom nekog (ili svih) lejera za prikazmo`emo pregledati sve podatke.Zadr`avanjem mi{a na odre|enom dijeluprikaza mo`emo dobiti odre|enepodatke. Lejeri koji se nalaze na nivouvi{em od ostalih imaju prednostprilikom prikaza ovih podataka. Vrlobitno je napomenuti da razli~ite vrstepodataka mo`emo preklapati na prikazu.Osim pregleda podataka mo`emo uraditii sljede}e:

{tampanje podataka u prikazu kaona ekranukopiranje prikaza ekrana u nekudrugu aplikacijuzumiranje pomo}u vi{e alata,zumiranje na selektovani objekat,zumiranje pomo}u razmjere, prema{irini i sli~noselektovanje svih podataka iz listeodabranih lejera

Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

KATASTARSKE ^ESTICE

Aplikacija za pretra`ivanje katastarski~estica na podru~ju KS napravljena tako daje vrlo jednostavna za rad. Zaposleni kojirade na ovoj aplikaciji unose katastarske~estice u ta~kastom obliku (klikom naodre|eno podru~je na karti) i unosombroja katastarske ~estice. Vrlo jednostavnose pozicionirati odnosno zumirati ve}unesenu katastarsku ~esticu (ta~ku). Svakakatastarska ~estica ima svoj broj i podbroj.Prilikom zoom-a odre|ene ~esticeautomatski se prikazuju i rasterske podloge(karte na 1:1000). Ve} unesene katastarske~estice se biraju sa spiska, najprije seodabere politi~ka op}ina u kojoj `elimo dana|emo ~esticu, zatim katastarska op}ina inakon toga broj `eljene ~estice (slika).Aplikacija zumira na cijelom ekranukatastarsku ~esticu kao i rastersku podloguu razmjeri 1:500. Informaciju okatastarskoj ~estici mo`emo dobiti iprelaskom mi{a preko odre|ene ~estice. Naisti na~in se mogu dobiti informacije osvim podacima koji su uba~eni u prikaz,kako je gore ve} navedeno.

Parcelacija

U sektoru GIS izme|u ostalog radi seanaliti~ka obrada gra|evinskih parcela igra|evinskih linija. Svakoj lomnoj ta~ki gra|evinske parcele igra|evinske linije pridru`uje se broj lomneta~ke, X i Y u dr`avnom koordinatnomsistemu.Na ovaj na~in parcele su jednozna~noodre|ene koordinatama ( y,x ) I kao takvemogu}e je brzo I ta~no prenositi na teren,a po potrebi i obnavljati ako do|e nonjihovog namjernog ili ne namjernogpomijeranja..Na ovaj na~in izbjegavaju se pogre{ke kojesu se javljale dosada{njim na~inom rada.U posljednje vrijeme ura|ena je analiti~ka

obrada gra|evinskih parcela i gra|evinskihlinija za Regulacione planove:

Hrasno I i II,Riverina-Sastavci, Radava, Robna ku}a,Jagomir, Kvadrant C, Mala Alejaidr.

U planu je uraditi bazu podataka za svakugra|evinsku sa neophodnim podacima {tobi olak{alo posao kod izdavanjaUrbanisti~ke saglasnosti.

\uzo Fahrudin

Podru~je Spomenika prirode Skakavacje {ira zona potoka i vodopada potokaSkakavac ustanovljena i definisanaaktom progla{enja za{ti~enimpodru~jem. Obuhvat u datimgranicama sadr`i 1433,7 ha povr{inezemlji{ta u sastavu 6 katastarskih,odnosno 4 gradskih op}ina-StariGrad,Centar, Vogo{}a i Ilija{. Zadatkuje predhodila izrada "Valorizacijeprirodnih vrijednosti podru~jaSkakavac" od strane Centra zaekologiju i prirodne resurse Prirodno-matemati~kog fakulteta i potom"Separat za{tite {ireg prostornogobuhvata Skakavac" od straneKnatonalnog zavoda za za{titukulturno-historijskog i prirodnognaslije|a nakon ~ega je Sup{tinakantona donijela Odluku oprogla{enju {ireg podru~ja vodopadaSkakavac spomenikom prirode-Slu`bene novine Kantona Sarajevobr.10.-maj 2002. god. U prostorno-planskom smislu rezime ovihistra`ivanja i usvojenog dokumenta jedata granica obuhvata i mjere za{titeod kojih su navedene zoniranjeprostora i prema tome mogu}eintervencije u prostoru. Dalje jenazna~en razvoj i kori{}enje prostora{to je kao zaseban elaborat podnazivom "Plan upravljanja" sada u faziizrade kod istog Centra za ekologiju ....

U na{em Zavodu je u toku izradaProstornog plana posebnog podru~jakoja podrazumijeva izme|u ostalogtimski rad i verifikaciju od straneSavjeta Plana, formiranog iimenovanog ponaosob namjenski ispecifi~no za ovaj zadatak.

Do sada je ura|ena temeljita analizapostoje}eg stanja sa aspekta korisnika istrukture zemlji{ta, karakteristikaterena - nagiba, orjentacije,zastupljenosti i funkcionalnosti naseljai infrastrukturnih elemenata kao {to susela, stanovnici, putevi, dalekovodi,vodotoci, vrela, itd. Sagledana jegeografska i topografska pristipa~nost ipolo`aj unutar {ireg okru`enja tekolsko-saobra}ajni i pje{a~ki kontakt sagradom, odnosno susjednimnaseljenim mjestima. Relevantnipodaci ovih analiza su podloga zaplaniranje vrste i obima posjete,na~inaprihvata i kori{}enju prostora,izgradnji i ure|enju podru~ja,a sve uskladu sa usvojenim mjerama za{tite.Cilj je prona}i i definisati optimumintervencija da se podru~je Spomenikaprirode Skakavac koristi u ekonomskiodr`ivom okviru a istovremeno nenaru{avaju}i prirodni ambijent.

Sirbubalo Hatid`aMulabegovi} Minka

PROSTORNI PLAN POSEBNOG PODRU^JA" SPOMENIK PRIRODE SKAKAVAC "

Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Skup{tina Kantona Sarajevo je 13.03.2001.godine donijela Odluku o pristupanjuIzmjenama i dopunama Urbanisti~kogplana grada Sarajeva, za urbano podru~jeIlija{, za period od 1986. do 2015.godinena osnovu inicijative Skup{tine Op}ineIlija{.

Razlozi za pristupanje Izmjena idopunama Urbanisti~kog plana gradaSarajeva, za urbano podru~je Ilija{ sunastale promjene u prostoru, novonastalepotrebe i razvoj seoskih naselja, devastiranpostoje}i stambeni fond, potrebedomicilnog stanovni{tva vezane zacijepanje doma}instava, izostanakusmjerene kolektivne izgradnje, veliki brojizbjeglica lociran na ovom podru~ju.

Koncept prostorne organizacije je

uva`avao osnovna opredjeljenja izusvojenih Smjernica, a koja su se odnosilana promjenu namjene ve} uzurpiranogpoljoprivrednog zemlji{ta u gra|evinsko,kao i promjenu namjene pojedinoggra|evinskog zemlji{ta u skladu sa novimpotrebama u obimu i veli~ini koje jekandidovala Op}ina Ilija{. Tako|e jeobezbije|en i odre|en broj lokaliteta zamala preduze}a.

U najve}oj mogu}oj mjeri postoje}e stanjebespravne gradnje je prihva}eno kaorealnost i predlo`eno za promjenunamjene u korist gra|evinskog zemlji{ta (-254,3 ha) individualne stambeneizgradnje. S druge strane neanga`ovanagra|evinska zemlji{ta koja se nalaze nakatastarskim poljoprivrednim povr{inamaukinuta su i vra}ena u namjenu

poljoprivrednog zemlji{ta (+75,6 ha).

Pored gore navedenog kroz ove izmjenePlana otklonjeni su i ranije uo~enemanjkavosti Urbanisti~kog plana Ilija{a,kao {to su definisanje koridorainfrastrukturnih sistema sa posebnimpropisima (autoput, gasovod) i sl..

Vlada Kantona Sarajevo u svojstvunosioca pripreme Plana je na sjedniciodr`anoj 25.12.2003. godine utvrdilaPrijedlog nacrta Plana koji je dostavilaSkup{tini Kantona Sarajevo narazmatranje, utvr|ivanje i stavljanje najavni uvid i raspravu. Skup{tina KantonaSarajevo je uputila Nacrt na javnuraspravu.

Dubravka [abi}

Izgradnja ove saobra}ajnice je zaustavljenakod nadvo`njaka preko `eljezni~ke prugena ulazu u Bla`uj idu}i iz Sarajeva premaHad`i}ima.

Za dalji dio njene trase prema raskr{}ugdje se spajaju putevi za Had`i}e iKiseljak isprojektovano je dvadesetakrazli}itih varijanti.

Samo raskr{}e Had`i}kog i Kiselja~kogputa zvano "Mostarsko raskr{}e" premapostoje}im va`e}im planovima je veomarazvu~eno i komplikovano.

Uva`avaju}i gore pomenuta rje{enja velikidio prostora Bla`uja bio je ispresjecan

koridorima zbog kojih je bilo veomate{ko urbanizirati ovaj prostor, a posebnoje te{ko bilo dati veliki broj Mi{ljenja nazahtjeve gra|ana koji `ele graditistambene i poslovne prostore na svojimparcelama.

Da bi se rje{ilo ovo pitanje kao i da bi sedefinisale trase veoma va`nih pravacaMostarsko raskr{}e - Grad i njegova vezasa "Bajpasom" (prolaz dolinom rijekeTrnave pored groblja Vlakovo) koji je dioKoridora VC, u Zavodu za planiranje jeura|ena varijanta koja prolazi kroz Bla`ujsa dogradnjom nove dvije trake i porednjih odvojena kolskopje{a~ka

saobra}ajnica za interno komuniciranjepored postoje}ih objekata koji su danascentralni dio Bla`uja.

Na novoplaniranoj trasi sva raskr{}a sudenivelisana daju}i prvenstvo glavnimtokovima.

Rje{enje je dato Kantonu na razmatranjei usagla{avanje sa Direkcijom zamagistralne puteve obzirom da se radi omagistralnim putnim pravcima.

^ar{imamovi} Muhamed

NASTAVAK ZAPADNOG PRILAZA GRADU - PROLAZ KROZ BLAŽUJ

IZMJENA I DOPUNA URBANISTI^KOG PLANA GRADA SARAJEVA, ZA URBANO PODRU^JE ILIJAŠ, ZA PERIOD OD 1986. DO 2015.GODINE

Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Pristup izradi Idejnog projekta "Lijevaobala Miljacke od Šeher}ehajine }uprijedo mosta ^obanija" oslanja se nastanovi{te da je potrebno promatratielemenat gradskog tkiva kao diourbanisti~kog ansambla kojem pripada.Zbog toga je pored gra|evinskog dijelaura|en separat urbanisti~kog oblikovanjaoboga}en analizama prostornekomponente koje ukazuju na mogu}nostitransformacije i razvoja {etnice uatraktivan gradski sadr`aj, neodvojiv odambijenta kojem pripada.

U gra|evinskom dijelu elaborata dati sutehni~ki elementi: ukupna du`ina {etniceje 1144 m; {irina {etnice varira od 3.5 mdo 9.58 m; na potezu od Šeher}ehajine}uprije do Carevog mosta projektovanesu paralelno jedna uz drugu pje{a~ka ikolska saobra}ajnica; od Carevog mostado mosta ]umurija se kompletan profilpje{a~ke i kolske saobra}ajnice pretvara upje{a~ku saobra}ajnici maksimalnoggabarita izme|u 8.73 - 9.58 m; izme|uJevrejske op{tine i mosta Drvenije {etnicaje rije{ena konzolno; na potezu odDrvenije do ^obanije potrebno jeporu{iti odre|eni broj objekata da bi seizgradila trasa {etnice gabarita 4.5m.Popre~ni profili {etnice sumaksimalnog nagiba do 2%, dok je nagibuzdu`nog profila 4%. Predvi|ena jekolovozna konstrukcija za lakosaobra}ajno optere}enje i povoljnehidrolo{ke uslove i to od kamenih plo~a,cementnog maltera i tampona oddrobljenog agregata. Ukupna vrijednostinvesticije je 988,200 KM.

Separat o urbanisti~kom oblikovanju jeutvrdio generalne urbanisti~ke iprostorne uslove koji bi trebalo dapomognu u diferenciranju pojedinihdijelova {etnice, valorizaciji graditeljskeba{tine, identifikaciji i prepoznatljivostipojedinih dijelova uz puno uva`avanjemorfolo{kih, strukturnih i ekolo{kihspecifi~nosti kao i tradicionalnihvrijednosti. Pri tome je nazna~enakarakteristi~na i prepoznatljiva urbanacjelina koju njeni korisnici mogu lakouo~iti i sa kojom se mogu identifikovatitj. stvoriti jasnu i ~itljivu urbanustrukturu, ~iji segmenat, {etnica,omogu}ava snala`enje i orjentaciju, kakostanovnicima tako i posjetiocima grada.

Šetnica je planirana kao atraktivan iosmi{ljen segment kontinuiranogpje{a~kog toka na lijevoj obali Miljackekoji ima tendenciju produ`avanja kaistoku i zapadu.

Omogu}uje se posredno povezivanje{etnice, na istoku, sa rekreativnomzonom Bentba{a, a na zapadu,neposredno sa ve} postoje}om dionicomispred Akademije likovnih umjetnosti,odakle se pje{ak mo`e kontinuiranokretati zapadno prema novom dijelugrada.

Na prvi pogled mo`e se u~initi da se{etnica naslanja na neatraktivne, ~ak izapu{tene ambijente, me|utim detaljnimanalizama pokazalo se suprotno. Crpe}ipostoje}e elemente ovog dijela grada i {irevidi se da {etnica mo`e biti sastavni diote ponude i kao takva mo`e biti posebnoprivla~na za budu}e korisnike svihstarosnih kategorija.

Analize, koje su sastavni diourbanisti~kog dijela ovog elaboratapromatrane su sa dva aspekta:

funkcionalno i

sa stanovi{ta atraktivnosti.

Sa funkcionalnog stanovi{ta promatranisu slijede}i elementi:

klimatske karakteristike;

morfolo{ke karakteristike;

stanje vodotoka Miljacke;

vegetacija i

pje{a~ki tokovi.

Sa stanovi{ta atraktivnosti i ponudepromatrani su slijede}i elementi:

kulturno - historijsko naslije|e;

vedute i vizure i

slobodna pro{irenja uz {etnicu.

Šetnicu smo podijelili u {est cjelina/sekvenci koje zaokru`uju mostovi. Zasvaku sekvencu date su osnovnekarakteristike urbane kompozicije, koje setemelje na ve} navedenim funkcionalnimi analizama atraktivnosti postoje}ih imogu}ih sadr`aja.

Urbanisti~ki elementi su dati okvirnokako bi se detaljnom razradom pojedinihsegmenata dala sloboda projektantima daprema svom naho|enju oblikuju prostoruva`avaju}i osnovna urbanisti~kausmjerenja i parametre.

Za {etnicu je dat i projekat javne rasvjete,koji je dio "Studije integralne rasvjete zaGrad Sarajevo".

Pelja Nata{a

IDEJNI PROJEKAT: "LIJEVA OBALA MILJACKE OD ŠEHER]EHAJINE ]UPRIJE DO MOSTA ^OBANIJE" -projekat usvojen; realizacija predstoji

Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo usaradnji sa Asocijacijom Arhitekata Sarajevaraspisao javni, anonimni, anketni i jednostepenikonkurs za izradu urbanisti~kog rje{enja BBICENTRA sa ciljem dobijanja {to kvalitetnijihurbanisti~kih uslova za ure|enje, ukupnogprostora dana{njeg kompleksa robne ku}eSarajka, mikrolokacije te horizontalnih ivertikalnih gabarita novog objekta BBICENTRA. Ocjenu prispjelih radova, ukupno devetnaest,izvr{io je `iri u sastavu:

Predsjednik `irija: Andre Van Hoven, generalni direktorBOSNA BANK INTERNATIONAL^lanovi `irija:Igor Grozdani}, dipl.ing.arh. Nihad ^engi}, dipl.ing.arh.Vladimir Leva{ev, dipl.ing.arh.Prof. Dr. Muhamed Hamidovi}, dipl.ing.arh.

Napominjemo da Prof. Dr. Muhamed Hamidovi}, dipl.ing.arh.zbog bolesti nije mogao dati puni doprinos radu `irija.

Rezultat javnog, anonimnog, anketnog i jednostepenog konkursa za izradu urbanisti~kog rje{enja BBI CENTAR Sarajevo - I nagrada An|eli} Slobodan

Vol. 1 No. 1 Sarajevo, januar / februar 2004. Urb Info

Podru~je na koje se odnosi ovaj programograni~eno je zonom "Terme ^ate`" ikompleksom instituta UPI na sjeveru,novoprojektovanom saobra}ajnicom urealizaciji, Ilid`a-Hrasnica (koja ujedno ~inivezu sa planiranim akvatorijem Butmir), naistoku i jugu, te koritom rijeke Željeznice nazapadu.

Generalnom namjenom površina, ovaj prostorje podjeljen u dvije zone:

1. Zona fudbala 15,8 ha2. Zona atletike 12,95 ha

Središnja saobra}ajnica dijeli lokalitet na dvapribli`no jednaka dijela, od kojih je zapadnidio opredjeljen za fudbal, a isto~ni za atletiku.

Kompleks "Park Sportova" je neposredno vezan,podhodnikom ispod saobra}ajnice Ilid`a-Hrasnica, sa podru~jem "Akvatorij-Butmir" gdjesu sadr`aji "Parka Sportova" dopunjenipovršinama za razvoj drugih sportova,prvenstveno sportova na vodi.

PROGRAM RAZVOJA PODRU^JA "PARK SPORTOVA" - ILIDŽA

Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo; Direktor: Said Jamakovi}, dipl.ing.arh. 71000 Sarajevo, Branilaca Sarajeva 26, Centrala: 66 43 47