UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR...

51
2 BROJ 267 IHS 13. VI. 2000. UVODNIK UREDNIKA SADR@AJ Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica politi~kih tjednika nego {to je to bio ranijih godina, no nakon Sve~ane sjednice Zastupni~kog i @upanijskog doma odr‘ane 30. lipnja 2000. godine ponovno smo do‘ivjeli kritiku i to neosnovanu, kao {to je to naj~e{}e bilo i nekada. Prigovoreno je Protokolu {to je na zgradi Sabora bila izvje{ena za- stava predsjednika Republike Hrvatske. Me|utim, ne radi se o pogre{ci, ve} o neukosti novinara. Naime, predsjedni~ka zastava je ustanovljena Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, donesenog u Saboru 22. prosinca 1990. Zakon, koji je na snazi u neizmijenjenom tekstu, u ~lanku 23. propisuje oblik zastave, a u ~lanku 24. se navodi kako se zastava isti~e, uz ostalo, u sve~anim prilikama. Deseta obljetnica Dana dr‘avnosti je nedvojbeno bila takva prigoda. Osim toga u informativnim televizijskim emisijama mogli smo vidjeti kako predsjednik Republike Stjepan Mesi} i njegovi gosti daju izjave pred velikom tapiserijom na kojoj je utkana zastava predsjednika Re- publike Hrvatske. Stoga ne samo da nije bilo pogre{ke u isticanju zastave nad ulazom u Sabor, ve} je to bilo ispunjenje obveze propisane zakonom. @. S. Predsjedni~ka zastava na zgradi Sabora – Uvodnik urednika 2 – Dopuna dnevnog reda 3 Izvje{}e Dr‘avnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji poslovanja RH – Alana, d.d. za 1997., 1998. i 1999. godinu 3 – Prijedlog i Kona~ni prijedlog zakona o pravima zastupnika u Hrvatskom dr‘avnom saboru 13 – Prijedlog i Kona~ni prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske za osnivanje Fundacije za provedbu me|unarodnih programa za poticanje povratka 26 – Prijedlog i Kona~ni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvr{avanju kazne zatvora 28 – Prijedlog zakona o radnom vremenu prodajnih mjesta trgovine na malo 28 – Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvr{enju sankcija izre~enih za krivi~na djela 31 – Prijedlog zakona o popisu stanovni{tva, ku}anstava i stanova 2001. godine 32 – Kona~ni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu 33 – Nacrt kona~nog prijedloga zakona o dopuni Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove 35 – Prijedlog poslovnika Zastupni~kog doma Hrvatskoga dr‘avnog sabora 35 – Izvje{}e o radu Dr‘avnog pravobraniteljstva Republike Hrvatske za 1999. godinu 36 – Izvje{}e o radu Agencije za za{titu tr‘i{nog natjecanja (za razdoblje o‘ujak 1999. – travanj 2000. godine) 42 – Izvje{}e o upravljanju dr`avnim robnim rezervama u 1999. godini 44 _ Izbori _ imenovanja _ razrje{enja 46 _ Rezolucije Interparlamentarne unije 47 Stranica

Transcript of UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR...

Page 1: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

2

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABORUVODNIK UREDNIKA SADR@AJ

Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e metakriti~kih strelica politi~kih tjednika nego {to je to bio ranijih godina,no nakon Sve~ane sjednice Zastupni~kog i @upanijskog doma odr‘ane30. lipnja 2000. godine ponovno smo do‘ivjeli kritiku i to neosnovanu,kao {to je to naj~e{}e bilo i nekada.

Prigovoreno je Protokolu {to je na zgradi Sabora bila izvje{ena za-stava predsjednika Republike Hrvatske. Me|utim, ne radi se opogre{ci, ve} o neukosti novinara. Naime, predsjedni~ka zastava jeustanovljena Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske tezastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, donesenog u Saboru22. prosinca 1990. Zakon, koji je na snazi u neizmijenjenom tekstu, u~lanku 23. propisuje oblik zastave, a u ~lanku 24. se navodi kako sezastava isti~e, uz ostalo, u sve~anim prilikama. Deseta obljetnica Danadr‘avnosti je nedvojbeno bila takva prigoda.

Osim toga u informativnim televizijskim emisijama mogli smo vidjetikako predsjednik Republike Stjepan Mesi} i njegovi gosti daju izjavepred velikom tapiserijom na kojoj je utkana zastava predsjednika Re-publike Hrvatske. Stoga ne samo da nije bilo pogre{ke u isticanjuzastave nad ulazom u Sabor, ve} je to bilo ispunjenje obveze propisanezakonom.

@. S.

Predsjedni~ka zastavana zgradi Sabora

– Uvodnik urednika2

– Dopuna dnevnog reda3

– Izvje{}e Dr‘avnog ureda zareviziju o obavljenoj revizijiposlovanja RH – Alana, d.d. za

1997., 1998. i 1999. godinu3

– Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o pravima zastupnika uHrvatskom dr‘avnom saboru

13

– Prijedlog i Kona~ni prijedlogzakona o ovlasti Vlade Republike

Hrvatske za osnivanje Fundacijeza provedbu me|unarodnihprograma za poticanje povratka

26

– Prijedlog i Kona~ni prijedlog

zakona o izmjeni Zakona oizvr{avanju kazne zatvora

28

– Prijedlog zakona o radnomvremenu prodajnih mjestatrgovine na malo

28

– Prijedlog zakona o izmjeni

Zakona o izvr{enju sankcijaizre~enih za krivi~na djela

31

– Prijedlog zakona o popisustanovni{tva, ku}anstava i stanova2001. godine

32

– Kona~ni prijedlog zakona o

izmjenama i dopunama Zakona okomunalnom gospodarstvu

33

– Nacrt kona~nog prijedloga zakonao dopuni Zakona o posebnimporezima na osobne automobile,

ostala motorna vozila, plovila izrakoplove

35

– Prijedlog poslovnika Zastupni~kogdoma Hrvatskoga dr‘avnog sabora

35

– Izvje{}e o radu Dr‘avnogpravobraniteljstva Republike

Hrvatske za 1999. godinu36

– Izvje{}e o radu Agencije za za{titutr‘i{nog natjecanja (za razdobljeo‘ujak 1999. – travanj 2000.

godine)42

– Izvje{}e o upravljanju dr`avnim

robnim rezervama u 1999. godini44

_ Izbori _ imenovanja _ razrje{enja46

_ Rezolucije Interparlamentarneunije 47

Stranica

Page 2: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

3

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

Zastupnici Zastupni~kog domajednoglasno su, nakon dugotrajnerasprave, odlu~ili primiti na znanjeIzvje{}e Dr‘avnog ureda za revizijuo obavljenoj reviziji poslovanja RH-Alan, d.o.o. za 1997., 1998. i 1999. go-dinu, te da se ono uputi nadle‘nimorganima sudbene i izvr{ne vlasti,kako bi se utvrdilo postoje lislu~ajevi nezakonitog poslovanja.Ujedno se obvezuju da, u roku 3mjeseca izvijeste Zastupni~ki dom opoduzetim mjerama.

O IZVJE[]U

Prikaz Izvje{}a temelji se na obraz-lo‘enju glavne dr‘avne revizorice, [i-me Krasi}, koja je govorila pred za-stupnicima Zastupni~kog doma.

Svake se godine obavlja revizijadr‘avnog prora~una jedinica lokalnesamouprave i uprave, fondova na razi-ni dr‘ave i Hrvatske narodne banke, aobuhva}a oko 600 subjekata. Revizijauklju~uje korisnike koji se djelomiceili u cijelosti financiraju iz prora~unana svim razinama, javna poduze}a ipravne osobe u kojima RepublikaHrvatska ili jedinice lokalne samou-prave imaju ve}insko vlasni{tvo naddionicama i udjelima, a obavlja seprema Programu rada ureda. Uobi-~ajeno je da se obavlja svakih 4 do 6godina jer se radi o velikom brojusubjekata. Svi subjekti koji ra~uno-vodstvo vode prema Zakonu o ra~uno-vodstvu i ra~unovodstvenim propisi-ma, kao i neprofitne organizacijesvoja temeljna financijska izvje{}adostavljaju Dr‘avnom uredu za revi-ziju, a ostali poduzetnici, odnosno

Izvje{}e pred sudbenei izvr{ne organe

IZVJE[]E DR@AVNOG UREDA ZA REVIZIJU O OBAVLJENOJREVIZIJI POSLOVANJA RH-ALANA, d.o.o. ZA 1997., 1998.I 1999. GODINU

profitne organizacije dostavljaju izvje-{}a ZAP-u i Poreznoj upravi premapropisima Dr‘avnog ureda za reviziju.

RH-Alan je dru{tvo osnovano odlu-kom Vlade Republike Hrvatske i upi-sano u sudski registar Trgova~kogsuda u o‘ujku 1993. godine kao dio-ni~ko dru{tvo, a tijekom 1997. godineuskla|eno je sa Zakonom o trgova~-kim dru{tvima. Vlasnik i osniva~dru{tva je Republika Hrvatska. Orga-ni upravljanja su Skup{tina i Uprava.Skup{tinu ~ine tri ~lana – ministarobrane, ministar unutarnjih poslova iministar financija, a uprava ima jed-nog ~lana, direktora.

Osnovna djelatnost dru{tva je na-mjenska proizvodnja za potrebe Re-publike Hrvatske, na podru~ju proiz-vodnje i prometa sredstvima posebnenamjene, uvoz i izvoz sredstava po-sebne namjene, davanje suglasnostitrgova~kim dru{tvima koja se baveprometom ili proizvodnjom sredstavaposebne namjene.

Dru{tvo je, kao i sva druga dru{tvakoja djeluju na profitnoj osnovi, du‘-no voditi ra~unovodstvo i poslovatiprema Zakonu o ra~unovodstvu i me-|unarodnim ra~unovodstvenim stan-dardima. Svoja temeljna financijskaizvje{}a du‘no je dostavljati ZAP-u,Zavodu za platni promet, a temeljnafinancijska izvje{}a Dr‘avnom ureduza reviziju, kao i sva dru{tva kojapodlije‘u obvezi revizije.

Revizija je izvr{ena za 1997., 1998. i1999. godinu. Za razdoblje od 1993. do1996. godine dru{tvo nema finan-cijsku dokumentaciju. Prema tomerevizija nije mogla biti izvr{ena za tajperiod.

PRIKAZ RADA:– 41. SJEDNICE @UPANIJSKOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA ODR@ANE 9.,

10. I 11. SVIBNJA 2000.– 42. SJEDNICE @UPANIJSKOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA ODR@ANE 23.

I 24. SVIBNJA 2000.– 4. SJEDNICE ZASTUPNI^KOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA ODR@ANE

10., 11., 12., 17., 18., 19., 24., 25., 26. I 31. SVIBNJA TE 1. LIPNJA 2000.

Dopuna dnevnog redaPredsjednik Zastupni~kog do-

ma Hrvatskoga dr‘avnog sabora,

Zlatko Tom~i}, u nastavku zasje-

danja, predlo‘io je dopunu dnev-

nog reda Kona~nim prijedlogomzakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o komunalnom go-spodarstvu (predlagatelj je DinoDebeljuh u ime Kluba zastup-nika IDS-a), Prijedlogom i Ko-na~nim prijedlogom zakona oizmjeni Zakona o izvr{enjusankcija izre~enih za krivi~nadjela, Prijedlogom i Kona~nimprijedlogom zakona o popisustanovni{tva, pu~anstva i stano-va, Prijedlogom i Kona~nim pri-jedlogom zakona o radnom vre-menu prodajnih mjesta trgovi-na na malo, Prijedlogom zakonao izmjenama i dopunama Zako-na o Dr‘avnoj reviziji (predlaga-telj je Vladimir [eks u ime Klu-ba zastupnika HDZ-a), te Prijed-logom zakona o reviziji pretvor-be i privatizacije (isti predlaga-telj).

Mr. Mato Arlovi} nije podr‘ao

predlo‘eni hitni postupak za sva

tri zakonska prijedloga, jer @u-

panijski dom jo{ nije razmatrao

te to~ke dnevnog reda. Rasprava

u Zastupni~kom domu pomo}i

}e pri izradi kona~nih prijedlo-

ga, a @upanijski bi dom imao

dovoljno vremena da uputi svoje

mi{ljenje do rasprave u drugom

~itanju.

Kako je pokazalo glasovanje

(samo su dvojica zastupnika bila

za primjenu hitnog postupka, i

to kod Prijedloga zakona o rad-

nom vremenu prodajnih mjesta

trgovina na malo), zastupnici su

se slo‘ili s Arlovi}evim prijedlo-

gom.

Budu}i da nije bilo primjeda-ba, dnevni je red Zastupni~kogdoma usvojen zajedno s pre-dlo‘enim dopunama. I. K.

REVIZIJA POSLOVANJA RH-ALANA, d. o. o.

Page 3: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

4

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Revizijom je utvr|eno da ~lan upra-ve, direktor, nije zaposlenik dru{tva{to nije u skladu s odredbama Zakonao trgova~kim dru{tvima; da godi{njiplanovi poslovanja nisu doneseni naSkup{tini, {to je tako|er obveza; pri-hodi i izdaci iskazuju se prema na-~elu dospjelosti pla}anja umjesto dase iskazuju prema na~elu nastankadoga|aja tako da je u kona~nici toutjecalo na iskazani rezultat, odnosnona osnovicu poreza na dobit koji jepogre{no obra~unat. Godi{njim popi-som nije evidentirana cjelokupnaimovina. Vrijednost gra|evinskihobjekata sadr‘i i vrijednost zemlji{ta,{to nije uobi~ajeno jer je amortizacijaobra~unata na ukupnu vrijednost.Isto tako, kod nabave roba i usluganisu uvijek po{tivane odredbe Zako-na o nabavi roba i usluga.

Prihodi u 1997. godini iznose 201milijun 945 tisu}a kuna, u 1998. 165milijuna 706 tisu}a 369 kuna, a u1999. 172 milijuna kuna. Najve}im sudijelom ostvareni prodajom proizvodau zemlji i inozemstvu, te pru‘anjemusluga na izgradnji cesta u RepubliciHrvatskoj.

Kod izgradnje cesta ukupno je ugo-voreno radova u vrijednosti 578 mi-lijuna 408 tisu}a, a obavljeno je rado-va u vrijednosti 339 milijuna 124tisu}e.

Nisu izvedeni ugovoreni radovi uvrijednosti 240 milijuna 951 tisu}u499 kuna, jer su ugovori razvrgnutiprije nego {to su radovi dovr{eni.Razloge za to revizori nisu mogliotkriti. Prema izjavi uprave radovi surazvrgnuti jer nisu podmirene obvezeza do tada obavljene radove, tako daRH-Alan nije mogao dalje obavljati tedjelatnosti.

Pru‘anjem usluga na izgradnji ce-sta ostvaren je prihod od 266 milijuna581 tisu}u kuna, glavnom temeljem 7ugovora s Hrvatskom upravom za ce-ste za izvo|enje radova na izgradnjicesta. Napla}eno je 163 milijuna 287tisu}a kuna. Razlika od 103 milijuna294 tisu}e jo{ nije napla}ena i ona jeutu‘ena. Tre}ina radova, premaodlukama Vlade nije se napla}ivala.

Dru{tvo je postupkom izravnogugovaranja zaklju~ilo ugovor sa 66.Pukovnijom Hrvatske vojske, koja jeizvodila radove na izgradnji cesta.

Revizori su tako|er utvrdili da su urashodnoj strani iskazani odre|enitro{kovi koji vjerojatno nisu trebalibiti financirani putem RH-Alana, paje zato posebno istaknuto da su od1996. do 1998. godine za odvjetni~keposlove za obranu generala Bla{ki}ana sudu u Haagu pla}eni tro{kovi i tostranom odvjetni~kom dru{tvu za {topostoji ugovor s doma}im odvjetni~-kim dru{tvom, a neki su tro{kovi pla-

}ani preko hrvatskog veleposlanstva,poglavito za osiguranje posebnihuvjeta smje{taja osu|enika u Haagu.Isto tako, revizori su utvrdili da jeRH-Alan, prema odluci Vlade nabavioza potrebe predsjednika avion kojinije pla}ao RH-Alan vjerojatno, negoje obavio prodaju. Odluka Vlade jebila da }e RH-Alan obaviti sve poslo-ve oko prodaje, me|utim, pla}anja suvr{ena jednim dijelom preko Mini-starstva obrane, a drugim dijelompreko Ministarstva financija koje jepo~etkom 1999. godine preuzelo svudokumentaciju i daljnju otplatu tro{-kova, jer se Vlada zadu‘ila u inozem-stvu pa je redovito trebala otpla}ivatisvoje obveze.

RADNA TIJELA

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA zaunutarnju politiku i nacionalnu si-gurnost proveo je raspravu o Izvje{-}u, nakon {to su glavna dr‘avna revi-zorica, [ima Krasi} i ministar obraneJozo Rado{ detaljnije upoznali ~lano-ve Odbora s radom tvrtke RH-Alan, tes nalazom Dr‘avnog ureda za reviziju.

^lanovi Odbora ponajvi{e su se za-nimali za na~in osnivanja tvrtke idjelokrug rada. Tom je prilikom uka-zano na mo‘ebitno odstupanje poslo-vanja tvrtke, koju je osnovala VladaRepublike Hrvatske, od njezine osno-vne djelatnosti, koja se sastoji u ugo-varanju i prezentaciji vojne proizvod-nje. RH-Alan je, naime, u okviru svo-jih djelatnosti, a temeljem odluke ta-da{nje Vlade, obavljao i poslove ugo-varanja cestovnih radova u RepubliciHrvatskoj, obavljao isplate dijela tro{-kova odvjetni~kih ku}a u inozemstvui zemlji koje su zastupale interesehrvatskih optu‘enika u Haagu, kao itro{kove smje{taja, te ugovaranjeuvoza i kreditiranja kupnje zrakoplo-va Challenger 604 za potrebe Vlade iUreda Predsjednika Republike.

U raspravi je istaknuta i proble-mati~na uloga 66. pukovnije Hrvatskevojske, te pitanje vlasni{tva strojevakori{tenih u izgradnji cesta, a u svezis ~injenicom da je izvr{itelj radovatemeljem ugovora bilo poduze}e »Mo-nitor« iz Gruda. Problemati~no je iobvezivanje tvrtke RH-Alan u obavlja-nju djelomi~nih isplata sredstava zaodvjetni~ke usluge za obranu genera-la Bla{ki}a, koja su transferirana naMinistarstvo vanjskih poslova, odno-sno Veleposlanstvo Republike Hrva-tske u Kraljevini Nizozemskoj kaokrajnjem raspolagatelju tih sredstava.Nabavka zrakoplova tako|er je pred-stavljala odstupanje od primarnedjelatnosti, za koju su ~lanovi Odborapredlo‘ili zasebno razmatranje, budu-

}i da je nagla{eno kako je tvrtkaposlovala prema odlukama tada{njeVlade i da je nu‘no cjelokupnoposlovanje u~initi transparentnim jerse jedino tako mogu sagledati sveradnje vezane uz njegovo poslovanje irazotkriti mo‘ebitna kr{enja zakon-skih i drugih obvezuju}ih akata. Zbogtakvih je poslova i do{lo do kr{enjafinancijskih propisa, odnosno nepla-}anja poreza na dobit, PDV-a i ostalihdugovanja, o ~emu bi tako|er trebalo,prema mi{ljenju ~lanova Odbora, pro-vesti raspravu i procesuirati kr{enjafinancijskih propisa. Odbor za unu-tarnju politiku i nacionalnu sigurnostodlu~io je predlo‘iti Zastupni~komdomu dono{enje Odluke o skidanjuoznake tajnosti s navedenog Izvje{}a,a samo Izvje{}e Dr‘avnog ureda zareviziju o obavljenoj reviziji poslova-nja RH-Alan, d.o.o. za 1997., 1998. i1999. godinu primiti na znanje uz pre-poruku da Zastupni~ki dom, na teme-lju rasprave provedene u Odboru iDomu, predlo‘i modalitete provo-|enja daljnjih rasprava o poslovanjute tvrtke koje nije obuhva}enonjegovom temeljnom djelatno{}u, akoje je tvrtka obavljala temeljem od-luka tada{nje Vlade Republike Hrva-tske.

^lanovi Odbora Zastupni~kogdoma za financije i Dr‘avni prora-~un posebice su se osvrnuli na ~i-njenicu da Izvje{}e ne sadr‘i nalazrevizije za period od 1993. do 1996.godine, jer, prema obrazlo‘enju glav-ne revizorice [ime Krasi}, za taj pe-riod nije vo|ena ra~unovodstvena evi-dencija, a nisu sastavljani ni finan-cijski izvje{taji. To su ~lanovi Odboraocijenili neprihvatljivim, ne uma-njuju}i pritom zna~enje te tvrtke uratnim okolnostima i postojanje em-barga na uvoz oru‘ja, kao i iskaziva-nje manjih prihoda i manje osnoviceporeza na dobit, neevidentiranje tu|eimovine u poslovnim knjigama iizvanbilan~noj evidenciji, kr{enjeZakona o nabavi roba, usluga iustupanju radova, te nepravilnosti uvo|enju materijalnih tro{kova i sl. Nasjednici Odbora zauzet je stav premakojemu bi tijela sudbene i izvr{ne vla-sti, temeljem Izvje{}a revizije, u okvi-ru svojih nadle‘nosti trebala poduzetimjere u smislu sankcioniranja svihnezakonitih radnji. Tako|e je postav-ljeno pitanje opravdanosti anga‘ira-nja tvrtke RH-Alan pri kupnji zrako-plova i izgradnji cesta u RepubliciHrvatskoj, to vi{e {to su i u tom dijeluuo~ene nepravilnosti. Predlo‘eno je ida ubudu}e problematika obrane hr-vatskih dr‘avljana pred sudom u Haa-gu bude transparentno ure|ena dr‘av-nim prora~unom, budu}i da je upitna

Page 4: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

5

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

potreba za anga‘iranjem trgova~kogdru{tva RH-Alan u toj stvari.

Odbor za financije i Dr‘avni pro-ra~un jednoglasno je odlu~io predlo-‘iti Zastupni~kom domu dono{enjezaklju~ka prema kojemu se prihva}apredmetno Izvje{}e, a koje je potreb-no dostaviti na uvid Dr‘avnom odvjet-ni{tvu, Dr‘avnom pravobraniteljstvu,Ministarstvu unutarnjih poslova i Fi-nancijskoj polciji. Navedene se insti-tucije obvezuju na procjenu postoje lislu~ajevi nezakonitog poslovanja, teda postupe u skladu sa svojim du‘no-stima i ovlastima, a o poduzetim }emjerama izvijestiti Zastupni~ki domHrvatskoga dr‘avnog sabora u rokuod tri mjeseca.

MI[LJENJE VLADE

Vlada Republike Hrvatske primana znanje Izvje{}e o obavljenoj revi-ziji poslovanja RH-Alan d.o.o. za1997., 1998. i 1999. godinu, te konsta-tira da za iskazivanje prihoda od pro-daje proizvoda u poslovnim knjigamanedostaje dokumentacija iz koje bibilo razvidno iz ~ega je ostvarenprihod.

Prema nalazu Dr‘avne revizije zapojedina trgovanja u inozemstvu nisusklopljeni ugovori o prodaji, pa nijemogu}e utvrditi me|usobna prava iobveze ugovornih strana, a osobitonabavnu cijenu robe koja je bila pred-metom prodaje. Tako|er, ne postojipotrebna dokumentacija temeljemkoje bi se mogli utvrditi to~ni iznosina predmetnim stavkama. OcjenuDr‘avne revizije da se radi o pojedi-nim slu~ajevima odstupanja od za-konskih odredaba i Me|unarodnihra~unovodstvenih standarda Vlada nemo‘e prihvatiti, a protivi se prejudici-ranom izra~unu rezultata poslovanjaDru{tva u 1997. i 1998. godini teme-ljeno na uklanjanju jedne od uo~enihnepravilnosti, a zanemaruju}i u~inakdrugih nepravilnosti, koje ukazujumogu}nost iskazivanja negativnog fi-nancijskog rezultata.

RASPRAVA

Sumnjivi potezi Uprave RH-Alana

U ime Kluba zastupnika IDS-a go-vorio je Damir Kajin koji je ocijenio

kako je sve {to se do sada govorilo oRH-Alanu bilo obavijeno velom tajne.Iako je to poduze}e formalno bilo podVladinom nadle‘no{}u, biv{i pred-sjednik Vlade, Zlatko Mate{a, izjavioje u jednom intervjuu kako je onozapravo bilo u nadle‘nosti Predsjed-nika Republike.

Iz nalaza Dr‘avne revizije ne mo‘ese procijeniti pravo stanje stvari, okojemu je najrje~itije progovoriobiv{i ministar obrane, Andrija He-brang, odgovaraju}i na pitanje jednenovinarke, kako je podnio ostavkuupravo zbog situacije u RH-Alanu.Kajin, prepri~avaju}i intervju, navodikako ta izjava upu}uje na zalju~akkako nije bilo mogu}e sprovesti kon-trolu nad radom tog trgova~kogdru{tva. Hebrang je predlo‘io zatva-ranje poduze}a, s ~ime se slo‘io i Zla-tko Mate{a, a ni predsjednik Tu|mannije odbio tu ideju. Nakon toga je,me|utim, do{lo do razlaza izme|uAndrije Hebranga i Predsjednika, kojije htio za{tititi generala Zagorca.

Damir Kajin ocjenjuje kako iskazAndrije Hebranga vjerojatno najpre-ciznije ocrtava ono {to se doga|alo utom poduze}u. ^ak je i ministarRado{, na sjednici Odbora za unutar-nju politiku i nacionalnu sigurnost,izjavio kako uprava RH-Alana nijepovla~ila poteze koje nisu odobrilanajvi{a dr‘avna tijela.

• Mo‘da je temeljna svrharevizorskog Izvje{}a upravoza{tita stvarnog nalogodavca– biv{eg Predsjednika.

»Mo‘da je temeljna svrha i ovogrevizorskog izvje{}a upravo za{titastvarnog nalogodavca – biv{eg pred-sjednika Republike«, kazao je Kajin idodao kako je najintrigantnija naba-vka aviona Challenger, zatim, finan-ciranje Bla{ki}eve obrane (za {to jeAlan isplatio prema nalozima biv{egministra obrane i uz suglasnost osta-lih ministara biv{e Vlade 3,37 miliju-na dolara, a nedavno je na naplatuprispio ~ek na jo{ 5 milijuna dolara,tako da je Republika Hrvatska dosada u tu svrhu utro{ila 20 milijunadolara), te financiranje 66. pukovnije,kojoj je zapovijedao Ljubo ]esi}-Rojs.

Dr‘ava je ostala bez 50 milijunadolara jer su strojevi u Hercegovini, ain‘enjerci pukovnije bez pla}a. Dobroje jedino to da su sada hrvatski gra|e-vinari pak malo odahnuli od nelojal-ne konkurencije. Sve je po~elo odlu-kom Vlade da bez natje~aja radove naizgradnji prometnica povjeri Mini-

starstvu obrane, odnosno RH-Alanu,koji je kasnije te radove ustupio bo-sansko-hercegova~kom poduze}u»Monitor«, poduze}u u vlasni{tvu Hr-vatske zajednice Herceg-Bosna. Ocije-nio je drskima navode generala Rojsakako su ceste izgra|ene na taj na~inzapravo poklon hrvatskog naroda izBiH Republici Hrvatskoj. »Monitoru«je tada bio transferirano 285 milijunakuna, a dr‘ava im jo{, tobo‘e, duguje200 milijuna. U isto se vrijeme tra‘ina~in kako tu pukovniju inkorporira-ti u sastav Hrvatske vojske i kako osi-gurati pla}e za oko 200 in‘enjeraca.Revizija koju je potpisala [ima Krasi}pokazuje kako su 1997. godine priho-di od izgradnje cesta ~ak 47 milijunakuna ve}i no {to su realno bili, a1998. godine 30 milijuna ve}i, a sve tozato da bi se iskazala manja poreznaosnovica. Sumnjivo je i to {to nitkone zna za{to je Ministarstvo obraneuplatilo 40 milijuna kuna na ra~unRH-Alana. 1998. godine ministar He-brang zatra‘io je povrat 140 milijunakuna, da bi krajem 2000. godine pra-va Alana, pod nadzorom tada{njegministra obrane Pavla Miljavca odba-cila taj zahtjev. Tada{nja Vlada Repu-blike Hrvatske oslobodila je podu-ze}e od vo|enja ra~unovodstvene evi-dencije u razdoblju od 1993. do 1996.godine, izvijestio je Kajin hrvatskujavnost, u skladu sa zahtjevima Odbo-ra. Zastupnik dr‘i kako bi to podu-ze}e trebalo likvidirati i iznosi kakoosobno nema veliko povjerenje uDr‘avnu reviziju, poglavito zbog na-~ina na koji se obavlja revizija u Istar-skoj ‘upaniji, te dr‘i kako bi te poslo-ve trebala obavljati paralelno nekanezavisna institucija. RH-Alan je tvr-tka za pranje novca, kao i njen herce-gova~ki pandan »Monitor«; jedan odna~ina za dodatno odlijevanje novcahrvatskih poreznih obveznika. Za-stupnik je na kraju svog izlaganjapredlo‘io formiranje posve noveagencije za trgovinu oru‘jem i predlo-‘io provesti reviziju poslovanja RH-Alana od nezavisne saborske skupineza period od 1993. do 1996. godine.

Izgradnja cesta u suradnji s»Monitorom«

Ljubo ]esi}-Rojs (HDZ) ‘elio je is-praviti neto~ne navode prethodnoggovornika, budu}i da nije istina da jeRepublika Hrvatska poklonila Hrvat-skoj zajednici Herceg-Bosni strojeveu vrijednosti od 50 milijuna njema~-kih maraka, kako je to prezentirano,jer ne postoje darovnice koje bi topotvrdile. »Monitoru« nije transferira-no 280, nego 80 milijuna kuna, avrijednost radova iznosi 550 milijuna

REVIZIJA POSLOVANJA RH-ALANA, d. o. o.

Page 5: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

6

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

kuna. Iako je to poduze}e iz drugedr‘ave, za taj je spor nadle‘an sud uZagrebu, pa 66. pukovnija i »Monitor«mogu tu‘iti Republiku Hrvatsku za545 milijuna kuna. Strojevi se ne na-laze u BiH, ve} u vojarnama Croatia iu Delnicama, a 2 tisu}e 312 pripad-nika 66. pukovnije ne dobivaju pla}u.

Pavao Miljavac (HDZ) je tako|er‘elio ispraviti neto~ne navode, jerdr‘i kako nije to~no da je skup{tinaRH-Alana odbacila zahtjev kojim Mi-nistarstvo obrane potra‘uje 140 mi-lijuna kuna, jer je problem bio zapis-ni~ki konstatiran, ali se to nije moglou~initi zbog podmirivanja dugova na-stalih zbog operacija »Bljesak« i»Oluja«. To~no je da strojevi stoje, aliu Republici Hrvatskoj, i ~ekaju da serije{i vlasni~ki odnos. 66. pukovnijanije predstavljala nelojalnu konku-renciju hrvatskim gra|evinskim po-duzetnicima, jer je izvodila svega 30posto dionica, i to onih najte‘ih.

Damir Kajin dr‘i kako je zastupnikMiljavac samo potvrdio ono {to je oniznio, jer je priznao dugovanje Mini-starstvu u iznosu od 140 milijunakuna, te je citirao dijelove ~lanka ukojemu stoji kako je Rojs izjavio da»Monitor« jest 66. pukovnija, te da jehrvatska dr‘ava zaradila 535 milijunakuna, jer je platila 285 milijuna, avrijednost izvedenih radova iznosi820 milijuna.

Predsjednik je apelirao na zastup-nike da odustanu od ispravljanjaneto~nih navoda, jer }e rasprava kre-nuti u krivom smjeru.

Ljubo ]esi}-Rojs ipak je ‘elioispraviti neto~an navod da je hrva-tska dr‘ava darovala strojeve u vrijed-nosti 50 milijuna maraka Hrvatskojzajednici Herceg-Bosna. Slo‘io se sinicijativom za osnivanjem povjeren-stva koje bi pomoglo u rje{avanju for-malnopravnog statusa tih strojeva iljudi koji rade na njima, jer se onivode u Hercegovini, ali gdje buduljudi, tu }e i}i i strojevi.

Budu}i da postoji potpisana darov-nica, kad se rije{i problem oko statu-sa in‘enjeraca 66. pukovnije, i stroje-vi prelaze u vlasni{tvo Ministarstvaobrane ili nekog poduze}a kojeg }eformirati Vlada.

U ime Kluba zastupnika HSLS-agovorio je Jo{ko Konti}. Zastupnici-ma HSLS-a je stalo do toga da pravaistina kona~no iza|e na vidjelo, ko-liko god ona bila neugodna, da seutvrde stvarna dugovanja, identitetpotpisnika ugovora koji su doveli dotih zadu‘ivanja, te da odgovaraju onikoji nisu po{tovali zakonske odredbe.Klub zastupnika HSLS-a podr‘ao biprijedlog Damira Kajina o osnivanjusaborskog povjerenstva, koje bi ispi-

talo sve {to se doga|alo u RH-ALANUod 1993. do 1996. godine, kad bi toimalo smisla; to bi, me|utim, bilobespredmetno jer nije vo|ena ra~uno-vodstvena evidencija. Bez obzira narat i tajnost pri kupnji oru‘ja, bilo jepotrebno voditi evidenciju, kako bi ses povijesne distance mogli valorizira-ti odre|eni projekti, to vi{e {to su uSkup{tini RH-Alana sjedili ministriobrane, financija, te unutarnjih poslo-va. Dr‘avna revizija nije postavilapitanje za{to se evidencija nije vodila,trgodi{nji period i dalje je misterio-zan, pa je i rasprava koja se vodi uZastupni~kom domu zapravo prazna.

• U Republici Hrvatskojnedostaje reda i odgovornos-ti, po{tovanja zakonske re-gulative, {to ne ~udi, budu}ida je iz slu~aja s RH-Alanomvidljivo kako se tih pravila nepridr‘avaju ni najvi{i dr‘avnidu‘nosnici.

Iz Izvje{}a je vidljivo samo to da uRepublici Hrvatskoj nedostaje reda iodgovornosti, po{tovanje zakonskeregulative, {to ne ~udi, budu}i da je izslu~aja s RH-Alanom vidljivo kako setih pravila ne pridr‘avaju ni najvi{idr‘avni du‘nosnici. Revizija za 1997.,1998. i 1999. godinu pokazala je nekenepravilnosti, pa Klub zastupnikaHSLS-a podr‘ava stajali{ta odborakoji su predlo‘ili da izvr{na i sudskavlast poduzmu korake iz svoje nad-le‘nosti, a u skladu sa zakonskom re-gulativom.

Nepravilnosti u raduNeshvatljivo je posredni{tvo RH-

Alana pri kupnji predsjedni~kog avio-na i zaklju~ivanje ugovora za izgrad-nju ceste, budu}i da postoji transpa-rentniji i konkretniji na~in za to.Poduze}e ne mo‘e obavljati posloveza koje nije registrirano.

[to se suradnje s »Monitorom« ti~e,najva‘nije je rije{iti status 2 tisu}e312 pripadnika 66. pukovnije.

Me|u nepravilnostima koje jeDr‘avna revizija uo~ila u poslovanjuRH-Alana, jednako su va‘ne i utajaporeza i ~injenica da direktor dru{tvanije bio njen zaposlenik. Nije mogu}eda se nije mogla prona}i osoba za tufunkciju, a koja bi bila prijavljena, pase name}e zaklju~ak kako je natje~ajza to radno mjesto raspisan upravo zatu osobu. Moralna dimenzija slu~ajaRH-Alan aludira na cjelokupni na~in

poslovanja u Hrvatskoj tijekom pos-ljednjih 10 godina, a {to potvr|uje i~injenica da su kreditne karticedru{tva koristile osobe koje nisu za-poslenici, a za tro{kove reprezenta-cije ne mogu podastrijeti ra~une.

»Nepo{tivanje slova zakona je pre-kr{aj koji podlije‘e sankcioniranju;nema malih ili velikih prekr{aja«, iz-nosi Konti}, dodaju}i kako je sramot-no da su o svemu bili obavije{teni~lanovi Skup{tine dru{tva, odnosno 3hrvatska ministra. Mo‘da }e dio hrva-tske javnosti biti razo~aran nedosta-tkom senzacionalisti~kih elemenata,za koje su pretpostavljali da }e seotkriti, nakon {to je s nalaza revizijeskinuta oznaka tajnosti, ocijenio jeKonti}.

Zastupnik je zatim iznio dijelovenalaza revizije koja se odnosila naiskazivanje manje osnovice poreza nadobit na {tetu dr‘ave (1997., 1998. i1999. godine) u iznosu od ukupno 38milijuna kuna.

Kao rje{enje za to, Dr‘avni ured zareviziju predla‘e Ministarstvu finan-cija prebijanje dugova, a »{to je spoduze}ima koja se zatvaraju i otpu{-taju radnike upravo zbog dugova kojedr‘ava ima prema njima«, pita se Kon-ti}.

^lanak 51. Ustava govori o ravno-pravnosti subjekata na tr‘i{tu, pa RH-Alan ne mo‘e biti »ravnopravniji« odnekog privatnog poduze}a. To jene{to {to se mora po{tovati, ako Hrva-tska ‘eli u}i u europske integracije.

Izravno ugovaranje radova kr{iodredbe Zakona o nabavi roba, uslu-ga i ustupanju radova, jer se prijetoga mora pribaviti suglasnost Mini-starstva financija. Dokumentacija onabavci robe posebne namjene uvrijednosti od 35 milijuna kuna iz1998. godine uop}e ne postoji. Konti}stoga predla‘e da se Ured za dr‘avnureviziju ovlasti da jasnije i konkret-nije u svojim nalazima preporu~ujedaljnji postupak vezano uz prona|enenepravilnosti u radu.

Odgovornosti nema jer je lo{azakonska regulativa, mi{ljenja je ovajHSLS-ovac. Zaklju~ci prija{njih sa-borskih saziva bili su da Dr‘avnopravobraniteljstvo, Financijska poli-cija i Ministarstvo unutarnjih poslovamoraju izvijestiti Zastupni~ki dom opostupcima nakon {to Dr‘avna revi-zija utvrdi nepravilnosti. To se, me-|utim, nikada nije po{tovalo, pa jezastupnik upitao one koji se brinuho}e li Koalicija {est stranaka ispuni-ti svoja obe}anja, {to je sa zaklju~-cima kojima je Sabor tra‘io dokumen-taciju od biv{e Vlade, a koju nikadanije dobio na uvid. Zada}a je aktualne

Page 6: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

7

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

Vlade da se pona{a upravo suprotno,kako bi se uveo nekakav red.

Kazna za kr{enje odredbe zakona onabavi roba, usluga i ustupanju rado-va, koja prohibira izravno ugovaranje,iznosi od 5 do 25 tisu}a kuna, {to jesmije{no malo. Stajali{te je Kluba dase tom iznosu mora dodati barem jo{jedna nula. Hrvatski dr‘avni sabormora se druga~ije postaviti premaorganima izvr{ne vlasti, kako bi bilomogu}e za{tititi dignitet tog zakono-davnog tijela.

Ivan Peni} (HDZ) ispravljaju}ineto~an navod, tvrdi kako je Ministar-stvo unutarnjih poslova postupalo ponalozima Sabora i procesuiralo prekr-{itelje, o ~emu je izvijestila Vladu,koja je to trebala proslijediti Zastup-ni~kom domu.

Biv{a je Vlada sasvim sigurno usvojm primopredajnim dokumentimao tome izvijestila sada{nju Vladu.

Jo{ko Konti} ponovio je kako Mini-starstvo nije ispunilo svoju obvezuprema Saboru, s ~ime se Ivan Peni}nije slo‘io, budu}i da je zatra‘ene in-formacije trebala proslijediti Vlada.Konti} je ustvrdio kako Zastupni~kidom nije dobio izvje{}e o poduzetimkoracima. Ivan Peni} je ponovno ‘e-lio ispraviti neto~an navod Jo{kaKonti}a da Ministarstvo unutarnjihposlova nije poduzelo korake, na {toje Konti} reagirao i kazao kako otome nije ni govorio, ve} da Ministar-stvo nije ispunilo svoju obvezu premaZastupni~kom domu.

Tko je obavljao kontroluposlovanja?

U ime Kluba zastupnika SDP-a go-vorio je Ivan Nini}. Ponovio je osnov-ne nepravilnosti koje je u poslovanjuRH-Alana uo~ila Dr‘avna revizija(nepla}anje poreza, iskazivanje ma-nje dobiti, ugovaranje poslova bez ja-vnog natje~aja, nevo|enje poslovnihknjiga). Nezakonitosti su bile pravda-ne temeljnom zada}om tog poduze}a,odnosno proizvodnjom, izvozom iuvozom sredstava posebne namjene,uklju~uju}i i nevo|enje evidencije zaperiod od 1993. do 1996. godine, pa jepotpuna revizija poslovanja nemogu-}a.

• Potpuno je neprihvatljivoda se razlog za nepostojanjera~unovodstvene evidencijetra‘i u embargu na uvozoru‘ja, ratnim uvjetima itajnosti djelovanja.

Klub zastupnika SDP-a zatra‘it }eda se i za taj period izvr{i, u specifi~-nim uvjetima, revizija, jer je potpunoneprihvatljivo da je razlog za nepos-tojanje ra~unovodstvene evidencijeembargo na uvoz oru‘ja, ratni uvjeti itajnost djelovanja.

Potrebno je naglasiti kako u dr‘avinema nedodirljivih subjekta i nezako-nitih postupaka koji ne}e biti sank-cionirani.

Nini} je ponovio i da se RH-Alanbavio i specijalnim poslovima; pla}a-nje tro{kova Bla{ki}eve obrane, anga-‘iranje 66. pukovnije u izgradnji ce-sta, kupnje predsjedni~kog zrakoplo-va, ugovaranje poslova s »Monito-rom«, pri ~emu su se odlijevali miliju-na kuna iz dr‘avnog prora~una, bezikakvog nadzora.

^injenica da se sve to doga|alo uzsuglasnost ministara, ~lanova Skup-{tine, vjerojatno i o na~inu poslova-nja u tim ministarstvima. Takvi supostupci u najmanju ruku neodgovor-ni. Za kupnju aviona Challenger uze-ta su 2 inozemna kredita, bez sugla-snosti Hrvatske narodne banke. Zaotplatiti je ostalo jo{ 110 milijunakuna, pa dolazi u pitanje plemenitanamjera da se novac od prodaje togzrakoplova uplati u korist humanitar-nih udruga. Milijuni kuna ispla}ivanisu za odvjetni~ke usluge, na usmeninalog ministra obrane.

Nini} je upitao tko je obavljao kon-trolu astronomski skupe satnice (3200 kuna) odvjetnika Davida Rivkina,s obzirom na nepostojanje evidencije,dodaju}i kako bi bilo interesantno~uti i o kori{tenju kreditnih karticapoduze}a od nezaposlenih osoba.

»Da li je to bio model vladanja ilisprega ne~uvenih razmjera?« – zani-malo je Nini}a.

Klub zastupnika SDP-a podr‘avaprijedlooge Odbora koji se odnose nasankcioniranje prekr{aja. Uslijedio jeniz ispravaka neto~nih navoda iposlovni~kih primjedaba.

Prvi je na redu bio Ljubo ]esi}-Rojs koji je zastupniku Nini}u zamje-rio {to ne suosje}a sa 20 pripadnika66. pukovnije, rodom iz ^apljine, sobzirom na to da mu je supruga iztoga kraja. »Monitor« nije neko tajan-stveno hercegova~ko poduze}e i danije bilo te suradnje, ne bi bilo izgra-|eno ni 100 kilometara autoceste i350 kilometara lokalnih cesta, to vi{e{to je ponu|ena cijena za te radovebila 50 posto manja.

Ivan Nini} ocijenio je povredu Po-slovnika spominjanjem njegove su-pruge i njezina porijekla, a predmetrasprave bio je Izvje{}e Ureda Dr‘av-ne revizije.

Nenad Stazi} reagirao je na ]esi-}ev odgovor zastupniku Nini}u, jedr‘i da bi za to trebalo zastupnikaopomenuti, to vi{e {to je Ivan Nini}govorio u ime Kluba zastupnika SDP-a, a ne u svoje osobno ime.

]esi}-Rojs opravdavao je svojeizlaganje potrebom da obrani herce-gova~ki narod, odnosno pripadnike66. pukovnije, koji su naporno radili,a za svoj rad nisu primili pla}u. Upra-vo ta ~injenica u~inila mu se sramot-nom.

Ivan Nini} dr‘i kako su navodi za-stupnika ]esi}a neto~ni jer on nijerekao ni{ta protiv gra|ana Herce-govine, ve} protiv prekr{itelja zakon-ske regulative u slu~aju RH-Alana.

@eljko Pavlic (HSLS) dodaje kako igra|evinski radnici iz Me|imurske,Zagorske i Vara‘dinske ‘upanijete{ko ‘ive jer ni oni ne mogu naplatitipotra‘ivanja prema dr‘avi u iznosuve}em od 140 milijuna kuna.

Ljubo ]esi}-Rojs ispravio je IvanaNini}a da se ne radi o gra|animaHercegovine, ve} o dijelu hrvatskognaroda.

Poslovanje RH-Alana nijeo{tetilo dr‘avu

Luka Bebi} govorio je u ime Klubazastupnika HDZ-a, koji prihva}aIzvje{}e Dr‘avne revizije za 1997.,1998. i 1999. godinu, iz kojega je vid-ljivo da Republika Hrvatska zbogposlovanja RH-Alana nije pretrpjelanikakvu {tetu. Oni koji tvrde suprot-no imaju pravo pokrenuti mehanizmepravne dr‘ave, slu~aj do kraja ispitatii o tome izvijestiti Sabor. Osvrnuo sei na izlaganja prethodnih govornikakoji su izrazili svoje nezadovoljstvo irazo~aranje nedostatkom senzaciona-listi~kih elemenata u Izvje{}u, vje-rojatno zato {to je hrvatska javnostpripremana na takve nalaze.

Bebi} podsje}a na okolnosti uo~ipo~etka oru‘anih sukoba 1991. godi-ne, te na inicijativu da se tada osnujesaborsko povjerenstvo koje bi ispitalo»na koji na~in se naoru‘ava HDZ«,opravdavaju}i postupak na koji seoru‘je pribavljalo, mehanizam kon-trole i nadle‘nosti za taj posao.

Poslovanje RH-Alana u periodu od1993. do 1996. godine mogu}e je razja-sniti druga~ije, a ne pau{alnim napa-dima u sabornici. Zastupnici HDZ-aspremni su na suradnju kako bi serazjasnile nejasno}e, a i u samomIzvje{}u stoji kako su odaslane faktu-re za nenapla}ene iznose, na koji }ese obra~unati PDV. Sa svoje }e straneu~initi sve kako bi se i u ovomslu~aju dokazalo da pravna dr‘avafunkcionira. Na primjedbe da mini-

REVIZIJA POSLOVANJA RH-ALANA, d. o. o.

Page 7: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

8

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

starstva nisu podnijela izvje{}a kojaje Sabor zatra‘io, Bebi} je odgovoriokako se sada taj propust mo‘e nadok-naditi tako da se od sada{njih mini-starstava ona ponovno zatra‘e.

Uveli~avanje problemati~nih situa-cija u naoru‘anju dr‘ave za koju jeuveden embargo za uvoz oru‘ja, po-ma‘e u pre‘ivljavanju nekih politi-~kih snaga. Stoga }e se HDZ zauzetiza jasno dimenzioniranje i definiranjeproblema.

Vrijeme je da se skine »veo tajno-sti« s mogu}ih dugovanja jer su onive} nekoliko mjeseci alibi za neizvr-{avanje predizbornih obe}anja. Istovrijedi i za slu~aj RH-Alan. Svatko }eodgovarati za svoje postupke.

Nenad Stazi} (SDP) dr‘i da je na-vod Luke Bebi}a, prema kojem dr‘avanije pretrpjela {tete zbog na~inaposlovanja RH-Alana, neto~an, jer jenepla}anje poreza o~ito nano{enje{tete.

Jo{ko Konti} odgovorio je aluzijiLuke Bebi}a o razo~aranju zbog ne-postojanja senzacionalisti~kih eleme-nata nazvav{i je neto~nom. On je izra-zio vrijednosni sud, a ne svoje razo-~aranje, koje se temelji na ~injenicida su kriteriji ispolitizirane hrvatskejavnosti vrlo visoki.

Stjepan Henezi (SDP) ocjenjujeneto~nim povezivanje nezakonitogposlovanja trgova~kog dru{tva s pro-blemima u organizaciji obrane jer jeRH-Alan osnovan 1993. godine, kad jeRepublika Hrvatska ve} bila priznata,a revizija obuhva}a razdoblje nakon»Bljeska« i »Oluje«.

Dr. Vesna Pusi} (HNS) kazala jekako je neto~no da ova rasprava slu‘iza politi~ko pre‘ivljavanje.

Luka Bebi} odgovorio je NenaduStazi}u kako pretrpljene {tete Repu-blika Hrvatska mo‘e utvrditi tek kadse sve zbroji i oduzme. Dodao je kakomu nije bila namjera povezivati pred-metno Izvje{}e s okolnostima u 1990.i 1991. godini, ve} o potrebi naoru‘a-nja nakon {to je Hrvatskoj oduzetooru‘je uo~i Domovinskog rata. VesniPusi} je kazao kako nije samo RH-Alan bio predmet ove rasprave, ve} ineka druga poduze}a.

Slavko Koji} (SDP) iznio je kako se{tete ustanovljuju kad nastaju minu-si, »jer bi u suprotnom bilo prihvat-ljivo da onaj tko napravi plus mo‘enakon toga raditi minuse, sve do izno-sa plus«.

Luka Bebi} ponovio je svojestajali{te o »plusevima i minusima«.

Ante Markov (HSS) ‘elio je ispra-viti oba navoda, jer se ne radi ni okakvim plusevima i minusima, ve} ozakonima koji se moraju po{tovati,

nakon ~ega je Luka Bebi} ostao prisvom stajali{tu.

Izvje{}e na uvid organimasudbene i izvr{ne vlasti

U ime Kluba zastupnika HSS-a go-vorio je Luka Roi}. Diskusija o ovojtemi bila je iscrpna i zanimljiva. Radise, me|utim, o poslovanju u mra~nojzoni gospodarstva. Uva‘avaju}i sve{to je u~injeno u interesu hrvatskognaroda, Roi} ocjenjuje nedopustivimnepo{tovanje zakona i neodgovornopona{anje. RH-Alanom rukovodi ~o-vjek koji nije ~ak ni zaposlenik tvr-tke, a tvrtka se bavi djelatno{}u zakoju nije registrirana; cestogradnja,kupovina zrakoplova, transferiranjetro{kova Bla{ki}eve obrane i ~i-njenica da se nije vodila ra~unovod-stvena evidencija u periodu od 1993.do 1996. godine ukazuju na vjerojat-nost doga|anja svakojakih poslova,{to posebice zanima i hrvatsku jav-nost i zastupnike Hrvatskoga dr‘av-nog sabora. Roi} dr‘i da, iako cijenisve pozitivno {to je HDZ napravio uvrijeme Domovinskog rata, opravda-nja o vi{em interesu nikako ne mogubiti izgovor za sve uo~ene prijestupe,pa stoga podr‘ava prijedlog da seIzvje{}e uputi odre|enim organimaizvr{ne vlasti, s ciljem pokretanjamehanizma pravne dr‘ave.

Zastupnik je ponovio kako podu-ze}e nije djelovalo u okviru svoje re-gistracije na trgova~kom sudu, atome se pribrajaju i iskazivanje ma-nje osnovice za porez, obra~unavanjeamortizacije zemlji{ta, nepla}anje po-reza, neevidentiranje tu|e imovine uposlovnim knjigama i izvanbilan~nojevidenciji, nepravilnosti u vo|enjumaterijalnih tro{kova, ustupanje jav-nih radova bez raspisivanja javnognatje~aja te veliki iznosi rashoda naime reprezentacije, bez uvida u ra-~une.

Stajali{te HSS-a je da se Izvje{}emo‘e samo primiti na znanje, budu}ida je njegov sadr‘aj upitan, ne sum-njaju}i u profesionalnost ljudi koji suga izradili.

Podupire zahtjev da se Izvje{}e do-stavi na uvid dr‘avnom odvjetni{tvu,dr‘avnom provobraniteljstvu, Mini-starstvu unutarnjih poslova i Finan-cijskoj policiji, kako bi se moglo utvr-diti postoje li nezakonitosti u poslova-nju i kako bi mogli postupiti u skadusa svojim du‘nostima i ovlastima, o~emu su du‘ni izvijestiti Zastupni~kidom u roku od tri mjeseca.

Branislav Tu{ek (SDP) tvrdi kakorasprava o poslovanju RH-Alana ide uprilog navodima kako je u posljednjihdeset godina promovirana vladavina

bez kontrole proizvode}i povla{tenegrupe koje su zloupotrebljavale po-lo‘aj i protuzakoniti postupak.

O rezultatima poslovanja RH-Alanakazao je kako nije ispunjen onaj diorada za koji je dru{tvo osnovano jernije do{lo do unapre|enja sustavaobrane, od ostvarene dobiti, ali je zatoutro{eno 100 tisu}a njema~kih ma-raka za kupovinu slika i kupljeno 7slu‘benih automobila za 6 zaposle-nika, {to predstavlja jedinstven slu-~aj, kao i postojanje 10 deviznihra~una. Tako|er, nije mogu}e oprav-dati 300 tisu}a kuna za tro{kove re-prezentacije. Sve to dovodi do zak-lju~ka da su u okviru poslovanja mo-gu}e nezakonite i kriminalne radnje.

Zastupnik je svoj navod potkrijepio~injenicom da su kupljene dionice uvrijednosti 87 milijuna kuna, ali se nezna koje banke su te dionice, dodaju-}i kako bi o tome mo‘da ne{to vi{emogli re}i ~lanovi biv{e Vlade, te onabavi roba vrijednosti 35 milijunakuna, o ~emu postoji dokumentacija.Zastupnik ocjenjuje sumnjivim i 20milijuna kuna vanjskih usluga, bezsuglasnosti Ministarstva financija,objavljenog natje~aja i pristiglih po-nuda, {to je grubo kr{enje zakona onabavi roba i usluga.

Nisu poznati ni razlozi za raskidugovora s investitorima u izgradnjiautocesta, kao ni iznosi ostvarenihprihoda.

»Pri~a o RH-Alanu je pri~a o zadu-‘ivanju Republike Hrvatske, putemdiskrecionog dogovora predsjednikaVlade, ministra financija i direktoraRH-Alana o podizanju deviznog zajmau visini od 5 milijuna dolara, bez kon-trole i naknada od kuda }e se vra}atikredit«, iznio je Tu{ek.

Sredstvima se raspolagalo usme-nim dogovorima i nalozima za {to jenajbolji primjer financiranje obranegenerala Bla{ki}a, a »rekao bih i dasu neki dobro zaradili na tom su|e-nju«.

Po~initelji protuzakonitih djelamoraju biti ka‘njeni, te ispitati tran-sakcije u vrijednosti od oko 150 mi-lijuna kuna, koje su vrlo sumnjive.Nadle‘ni bi organi o svom postu-panju trebali izvijestiti Zastupni~kidom.

Nedostaje temeljnaevidencija o poslovanju

Zastupnik Nenad Stazi} (SDP)smatra da je ovo dr‘avno poduze}egodinama poslovalo po usmenim na-lozima ministara obrane i mimozakonskih propisa. Tvrtka je u‘ivalaza{titu najja~ih ljudi u dr‘avi, anjezina su vrata bila do pred kraj

Page 8: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

9

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

pro{le godine zatvorena za Dr‘avnureviziju, ali i za druge vidove kontro-le. Posve je jasno da su se za vrijemeDomovinskog rata pojedine stvarimorale rje{avati na specifi~an na~inzbog postojanja embarga na uvoz rat-ne opreme. Hrvatska se morala nao-ru‘ati, ali nije dobro {to ne postojenikakvi dokumenti niti ra~uni okotoga {to je kupljeno i koliko jeko{talo. Nigdje nije ostalo ni{ta zapi-sano, osim u sje}anju generala Zagor-ca i njegovih suradnika, {to on i sampotvr|uje u svojim novinskim istupi-ma. Razlog ovoga »zida {utnje« za-stupnik pronalazi u mogu}im provi-zijama prilikom transakcija vojneopreme. Smatra da je na odre|enenepravilnosti upozorio i donedavniministar obrane, a sada{nji zastupnik– Pavao Miljavac. Nalazi revizije go-vore da je »Alan« poslovao izvan pra-vila i zakonskih normi, kao parazitkoji je preko MORH-a i drugih mini-starstava isisavao prora~unski novac,nikome ne pola‘u}i ra~une. Nastav-ljaju}i izlaganje, upozorio je kako je ibiv{i ministar obrane, dr. AndrijaHebrang govorio o propustima pri-likom poslovanja, a istaknuto je da jeova tvrtka bila po{te|ena svih zakon-skih obveza i formalnosti. Te su sepogodnosti odnosile na obveze okoporeza, javnih natje~aja i zakonskognadzora poslovanja. Dr‘avnoj su revi-ziji za oko zapeli izdaci oko kupovineaviona Challanger i pla}anje Bla{ki-}evih odvjetnika te specifi~an na~inugovaranja poslova za Rojsovu 66.pukovniju. U~injeni su i ozbiljni pro-pusti oko pripreme obrane generalaBla{ki}a, jer su stvarni po~initeljiostali neotkriveni, prvenstveno zbogdvostruke linije zapovijedanja. Poredsvih potrebnih i nepotrebnih rashodaoko pla}anja odvjetnika, nije povu~enniti nov~ani depozit od 100 tisu}aameri~kih dolara, kojim se jam~ilouredno pla}anje nastalih tro{kova.

• RH-Alan je poslovao iz-van pravila i zakonskih nor-mi, kao parazit MORH-a inikome nije polagao ra~une.

Posebno su poglavlje, nastavio jezastupnik Stazi} zauzeli javni radovi,gdje je glavnu ulogu igrao Ljubo]esi}-Rojs i njegova 66. pukovnija. Uodnosu s Vladom, RH-Alan se tu jav-lja kao posloprimalac koji odmahpotpisuje ugovor s tvrtkom Monitor, aradove trebaju provesti vojnici idjelatnici 66. pukovnije HV. No, ta is-ta pukovnija, svu je logistiku i stro-

jeve osiguravala preko MORH-a, dak-le iz prora~una Republike Hrvatske.Od 1996. do 1999. godine za te je svr-he potro{eno vi{e od 164 milijuna ku-na, upozorio je zastupnik.

Revizija je prona{la i niz drugihnepravilnosti, zaklju~io je zastupnikStazi}. Primjerice, djelatnici RH-Alanobilato su se koristili kreditnim karti-cama, a samo na reprezentaciju je u1998. godini potro{eno 191 tisu}akuna, a ni~im nisu dokumentiranitro{kovi za ove rashode. Predlo‘io jeda se u ovu tvrtku {to hitnije po{aljupripadnici financijske i krimina-listi~ke policije jer }e se time spozna-ti puna istina o jednom vremenu.

Ispravak neto~nog navoda zatra‘ioje zastupnik Ljubo ]esi}-Rojs (HDZ).Upozorio je da 66. pukovnija HV nijebila Rojsova jer u vojsci nema privat-nih postrojbi. Ocijenio je da je slu‘bakoja je pripremala podatke za sabor-sku raspravu, dostavila neto~ne i ne-potpune podatke. Smatra ujedno, daspomenuti strojevi nisu kupljeni izdr‘avnog prora~una, a manji dio no-vca dostavljen je radnicima da imajuod ~ega ‘ivjeti i pla}ati nastale tro{-kove. Podsjetio je da je 2312 ljudi u~etiri godine izgradilo 100 kilometaraautocesta, 350 kilometara lokalnihcesta, a prosjek pla}a bio je svega oko2.700 kuna. Predlo‘io je da se uteme-lji objektivno i stru~no povjerenstvo,koje }e utvrditi cjelokupnu istinu okore~enih zbivanja. Dodao je ujedno dase ljudi mogu promatrati jedino uzpostoje}e strojeve, a nikako odvojenojer im je to jedini izvor prihoda. Pri-likom obavljanja gra|evinskih poslo-va nije se gledalo tko je u HV-u, a tkou HVO-u, jer je prioritet bio ratni za-datak, zaklju~io je zastupnik Ljubo]esi}-Rojs.

• Prosjek pla}a in‘enje-raca 66. pukovnije iznosio jesvega oko 2.700 kuna.

Zastupnik Stazi} zatim se ispr~ao,jer nije mislio na privatnu pukovniju,a termin »Rojsova pukovnija«, izrekaou kolokvijalnom zna~enju. I ukolikosu ti strojevi kupljeni iz prora~unabiv{e »Herceg-Bosne«, taj je novacopet pristigao iz hrvatskog prora-~una. Ponovno se za ispravak javiozastupnik ]esi}-Rojs i rekao da jein‘enjerija zapo~ela s radom 1992.godine u VII. mjesecu kada je po~elaprobijati cestu spasa sa 70 do 80tisu}a Muslimana koji su dolazili spodru~ja Jablanice. Strojevi su mobi-lizirani iz rudnika boksita u Posu{ju,

Mostaru [irokom Brijegu, i to jepredstavljao temelj in‘enjerije. Upo-zorio je zatim da zbog politi~kih prije-pora, dio mehanizacije koji se nalaziu vojarni »Croatia« trune i propada.Pozvao je da se okon~aju besplodnerasprave, a ljudi i strojevi upute naterene da rade poslove za koje supla}eni.

Treba izbjegavatigeneraliziranje prilikomrasprave

Zastupnik Milan Kova~ (HDZ) upo-zorio je da pojedini doga|aji izvu~eniiz konteksta i nakon proteka odre-|enog vremena, dobivaju potpunodrugi smisao. Smatra da u kritikamatreba izbjegavati generalizaciju jersvaki posao i tvrtka imaju imenom iprezimenom odgovorne i nadle‘neosobe. Zamjerio je ujedno da se argu-menti za kritiku pronalaze na stupci-ma novina koje predstavljaju slaboslonac za utvr|ivanje cjelokupneistine. Smatra da treba postaviti pita-nje o tome, je li avion »Challanger«kupljen prema tr‘i{noj cijeni i podkojim uvjetima. Sli~no bi se trebalopostaviti i prilikom ocjenjivanja tro{-kova obrane za generala TihomiraBla{ki}a. Smatra da nadle‘na dr‘av-na tijela trebaju samostalno rije{itiproblem, jer u ovom trenutku u Hrva-tskoj ne vlada HDZ koji bi to osujetio.Govorio je zatim o ratnim zadacima iuspjesima zastupnika Ljube ]esi}a-Rojsa, koji je uz zastupnika dr. Ivi}aPa{ali}a, sigurno najvi{e neopravda-no prozivana osoba u politi~kom ‘ivo-tu Republike Hrvatske.

U ratnom mete‘u koji je godinamavladao, nisu se mogle pojedine stvariraditi na transparentan na~in, ali akose ‘eli napakostiti HDZ-u, onda semo‘e na}i tisu}u razloga, ocijenio jezastupnik Kova~.

• U~injeni su brojni pro-pusti, a odgovornost bi treba-li preuzeti krivci za olakotro{enje novca poreznih ob-veznika.

Upozorio je zatim na pojedine neja-sne nastupe zapadnih politi~ara kadagovore o podru~ju Balkana. Naveo jeprimjer gospodina Romana Prodijakoji je rekao kako se zemlje na Balka-nu trebaju ujediniti ili je sve izgub-ljeno. O takvim tezama treba obavitiozbiljan politi~ki razgovor u Saboru.

Slijede}i zastupnik koji je dobiorije~ bio je @eljko Malevi} (SDP).

REVIZIJA POSLOVANJA RH-ALANA, d. o. o.

Page 9: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

10

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Ocijenio je da su oko poslovanjapoduze}a »Alan« u~injeni brojni pro-pusti, koji se ne bi trebali zata{kavatiizvrtanjem ~injenica. Odgovornost bitrebale preuzeti osobe koje su naj-ve}om non{alancijom tro{ile novacosiroma{enih poreznih obveznika ila‘no smanjivale brojke kod prika-zivanja dobiti. I on se pridru‘io zah-tjevima da se ovim problemima pr-venstveno pozabave nadle‘na tijela ukriminalisti~koj policiji, pravobra-niteljstvu, tu‘iteljstvu i financijskojpoliciji. Ocijenio je ujedno da se voj-na obavje{tajna slu‘ba trebala nazakonski propisan na~in skrbiti okoutro{ka svih prihoda koji su seslijevali za potrebe obrane. Ocijenioje da se ovi problemi ipak ne bi treba-li prelamati na le|ima po‘rtvovnihpripadnika 66. pukovnije HV, koji supo{teno radili povjerene ratne i mir-nodopske obveze.

Smatra da Hrvatskoj ne treba ni-kakav darovni ugovor za strojeve kojinisu njeni, ve} ih treba vratiti u rud-nike boksita gdje bi se obnovionekada{nji posao.

Ponovo se za ispravak neto~nognavoda javio zastupnik Ljubo ]esi}-Rojs i napomenuo da radnici nisudobili svoje zakonom propisane pla-}e, a {to se ti~e razli~ito interpretira-nih podataka oko nastalih tro{kova,treba zatvoriti financijsku kostruk-ciju koja je propisana potpisanimugovorima. Postoje}a potra‘ivanja za-poslenika iznose oko 400 milijunakuna i to bi trebalo rije{iti na na~inkojim se ne bi ugrozila pozicija sada{-nje Vlade Republike Hrvatske. Vladabi trebala donijeti program na teme-lju kojega bi trebalo zaposliti ljude naonim poslovima za koje su itekakostru~ni i kvalificirani. I sam je ponu-dio pomo} oko izlaska iz sada{njegstanja, jer se, kako navodi, kao opera-tivac najbolje snalazi i najkorisniji jeza dr‘avu.

O{te}en je Prora~unSada se za ispravak neto~nog navo-

da javio zastupnik @eljko Malevi},koji se za~udio upornim obranamaodgovornih osoba u poduze}u RH-Alan, premda je dokazano da su o{te-tili dr‘avni prora~un. Zastupnik mr.sc. Ivo [krabalo (HSLS) dao je pos-lovni~ku primjedbu jer smatra da tre-ba omogu}iti svim zainteresiranimosobama koje se osje}aju prozvanepovodom izvje{}a u RH-Alan, naizno{enje cjelovitih izlaganja. Smatrada se svojim ~estim i gromkim javlja-njima zastupnik Ljubo ]esi}-Rojsosje}a prozvanim, pa valja saslu{atisve zna~ajne i relevantne argumente.

Zastupnik Mario Kova~ (HSLS)ocijenio je da je i tvrtka RH-Alan, tre-bala poslovati na temelju Zakona otrgova~kim dru{tvima. Posebno trebapripomenuti kako na pretpostavljanuzakonitost poslovanja ne smije utjeca-ti ~injenica da je vlasnik i osniva~tvrtke, Republika Hrvatska. Na‘alost,nastavio je, ovo dru{tvo nije ispo{-tovalo niti najelementarnije obvezekoje name}u pozitivni zakonski pro-pisi, {to zapanjuje i podsje}a nanekada{nje pona{anje mo}nika uzemljama iza »‘eljezne zavjese«. Govo-rio je zatim o pojedinim prijepornimdetaljima prilikom poslovanja, teistaknuo da se u poslovnim knjigamane vidi temeljem ~ega je ostvarenpojedini prihod. I on je naveo spornopla}anje akontacije prilikom ugovara-nja poslova, a takvim je ugovorimadru{tvo izlagano velikim i bezrazlo‘-nim poslovnim rizicima. Smatra dasu revizijom na neupitan na~in, utvr-|ena brojna kr{enja zakona i drugihpropisa, a dodao je i da se roba nabav-ljala suprotno uredbama o postupkunabave roba i usluga. Na kraju navo-|enja uo~enih nepravilnosti, zastup-nik je istaknuo kako je zate~en odno-som Dr‘avne revizije koja dobrohotnosavjetuje retroaktivno kompletiranjeposlovne dokumentacije, sklapanjeugovora i prelamanje nastalih dugo-vanja. Podr‘ao je stav zastupnikaKonti}a, a to je i stav Kluba zastupni-ka HSLS-a, da se na ovaj na~in poti~eneravnopravnost gospodarskih su-bjekata na tr‘i{tu. Predlo‘io je da sezakonski sankcioniraju sve navedeneneregularnosti kako bi se izme|uostaloga, uputilo poruku mladoj gene-raciji da Republika Hrvatska nijezemlja u kojoj su afirmirane nezako-nitosti i nepo{teno poslovanje.

^udne igre oko ugovoraGovorio je zatim i zastupnik Ivan

[tajduhar (SDP) te u kratkim crtamapodsjetio na osnovne zada}e RH-Ala-na, koje su utvr|ene prilikom osniva-nja. Svakako treba napomenuti da jeova tvrtka bila nadle‘na za davanjesuglasnosti za uvoz i izvoz sredstavaposebne namjene, te odre|ivanje iz-nosa nov~anih sredstava za dru{tvakoja su se bavila proizvodnjom oru‘jai vojne opreme. Analizirao je zatimsastav i na~in odlu~ivanja Skup{tine iUpravnog odbora, te upozorio napojedine propuste ovih tijela okonepridr‘avanja zakonskih odredbi.Istaknuo je da dru{tvo za prve tri go-dine nema urednu, odnosno nikakvufinancijsku dokumentaciju. Za periodod 1993. do 1996. godine nije bilo mo-gu}e provesti postupak revizije, jer za

dru{tvo nije vo|ena niti elementarnara~unovodstvena evidencija. Bez obzi-ra na tada{nje ratne uvjete, zamjerioje nadle‘nim osobama {to nisu vodileosnovne podatke o svom poslovanju.

Rezimiraju}i sve nabrojane propu-ste i kr{enje zakonskih propisa, za-stupnik je ustvrdio da ostaje dojamnedore~enosti, tajnovitosti i neobi~-nosti, kada je u pitanju poslovanjere~enog dru{tva. Podsjetio je i napojedine ugovore oko modernizacijeratne tehnike, te napomenuo da seprilikom sklapanja takvih ugovora,uvijek krije i odre|ena provizija. Sma-tra da su nadle‘ne vojne institucijeubrzavale sklapanje nepovoljniharan‘mana za Republiku Hrvatsku,jer su se bojale da }e nova vlastnakon izbora, tra‘iti reviziju nepotpi-sanih ugovora. Ovu je tvrdnju pot-krijepio ocjenom da memorandumi iprijedlozi ugovora, ne sadr‘e ina~euobi~ajenu klauzulu i za hrvatskustranu. Izrazio je o~ekivanje da sabor-ska rasprava rasvijetli sva spornapitanja i donese jasne ~injenice okoposlovanja u RH-Alan.

U skladu s donesenim zaklju~cima,treba predlo‘iti nadle‘nim dr‘avniminstitucijama da pokrenu pitanje od-govornosti organa upravljanja i poje-dinaca.

• Saborska rasprava treba-la bi rasvijetliti sva spornapitanja oko na~ina poslova-nja tvrtke RH-Alan.

Ispravak neto~nog navoda zatra‘ioje zatim zastupnik mr. Zlatko Mate{a(HDZ). Smatra da nije bilo nikakvihubrzavanja i na{timavanja ugovorazbog blizine predstoje}ih parlamen-tarnih izbora. U dogovoru s ljudimakoji su trebali preuzeti vlast nakonizbora, dogovoreno je da se ne odobripostoje}i ugovor jer se smatralo da bibilo nekorektno unaprijed stvaratiobveze novoj administraciji.

Zatim je izme|u zastupnika [tajdu-hara i Mate{e uslijedilo kra}e razja{-njavanje kako se vode i sklapaju ugo-vori, te kakve su razlike izme|u ugo-vora i memoranduma. Nakon toga, zarije~ se javio zastupnik @eljko Pavlic(HSLS). Govorio je o pojedinim deta-ljima izgradnje cesta koje je ugovara-la tvrtka RH-Alan i posredovanja tvr-tke Monitor. Prilikom po~etka radovaizgradnje autoceste u Gori~anu, ta-da{nji resorni ministar, dr. JureRadi} istaknuo je da }e se »ova cestaizgraditi na najjeftiniji na~in«. O naja-vi uklju~enja vojske u radove cesto-

Page 10: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

11

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

gradnje bilo je dosta rije~i i u pro{-lom sazivu Sabora, a iznijeta upozore-nja, ocijenio je zastupnik, pokazala suse opravdanima. Analizirao je zatim iuspore|ivao iznijete statisti~ke poka-zatelje oko tro{kova koji su pratiliposlovanje ove tvrtke, te upozorio napojedine nelogi~nosti. Tako je pri-mjerice za pla}e u periodu od 1996.do 1999. godine izdvojeno ~ak 279milijuna kuna. Postoje}i tro{kovinisu prezentirani na ispravan na~injer su iz vojske stizale smiruju}e in-formacije kako }e se zara~unati samotro{kovi goriva i odr‘avanja. Na‘a-lost, do toga nije do{lo, jer je vojskazara~unavala sve nastale tro{kove pasada pojedinci barataju kako jedr‘ava du‘na ~ak 400 milijuna kuna.Predlo‘io je ujedno da se istra‘e sveokolnosti i saznaju imena najodgo-vornijih osoba, a ne samo operativacakoji su izvodili odre|ene poslove naterenu.

Sada je reagirao zastupnik dr. JureRadi} (HDZ) te zatra‘io ispravak ne-to~nog navoda. Na po~etku je ispra-vio citat koji je govorio o najjeftinijojizgradnji ceste Gori~an–Zagreb. Sma-tra da nije rekao kako su na toj dioni-ci sru{ili rekord u cijeni, ve} da su natoj dionici postigli najni‘u mogu}ucijenu, koja je njemu poznata. [to seti~e radova HV-a, smatralo se, da }eukupna cijena tro{kova biti zatre}inu jeftinija ukoliko se pojediniposlovi prepuste in‘enjerijskim jedi-nicama.

Netko mora preuzetiodgovornost

Zastupnik Ton~i @uvela (SDP)smatra da su Izvje{}e o obavljenojreviziji poslovanja RH-Alan, napravilivrhunski stru~njaci, pa treba respek-tirati njihove tvrdnje kako sve vrvi odnepravilnosti. Smatra da se morajurespektirati postoje}i zakonski propi-si o poslovanju, a posebno Zakon ora~unovodstvu. I on je naveo nekenepravilnosti iz Izvje{}a o kojima jebilo rije~i i u ovom tekstu, a upozorioje i na neprihvatljiva vrludanja okoiskazivanja dobiti.

Nepravilno je obra~unavan porezna promet, amotrizacija na zemlji{te,evidentiranje osnovnih sredstava, apropusta je bilo i prilikom sklapanjaizravnih pogodbi kod cestogradnje.Sve u svemu, mo‘e se zaklju~iti da sumnoga knji‘enja i pla}anja obavljanabez vjerodostojne dokumentacije, {toje nedopustiva i ‘alosna ~injenica.Kada se sagledaju sve ove nepravilno-sti, rezimirao je zastupnik, jedno ve-liko pitanje ostaje bez odgovora. Po-stavio je pitanje zbog kojih razloga

dr‘avni tu‘itelj nije istra‘ivao nitijedan, od brojnih uo~enih propustakoji su otkriveni prilikom rekon-strukcije rada ove tvrtke.

Treba za{tititi djelatnike imehanizaciju

Ponovno je govorio zastupnik Lju-bo ]esi}-Rojs ponoviv{i ve} iznijetepodatke vezane uz osnivanje i po~e-tak rada 66. pukovnije. Osobito jenaglasio ulogu in‘enjerije u presud-nim bitkama tijekom Domovinskograta kada je na ku{nji bio opstanak i‘ivot Republike Hrvatske i njenihgra|ana. Upozorio je i na poginulebranitelje i in‘enjerce, te zatra‘io dase tim herojima i njihovim obiteljimazajam~i odgovaraju}a zakonska satis-fakcija. Govorio je i o pojedinim deta-ljima kojima je nazo~io pokojni mini-star obrane RH, Gojko [u{ak koji jebio impresioniran po‘rtvovno{}u ivelikim brojem poginulih branitelja uBiH, iz Hrvatskog zagorja i Me|imu-rja. Zatra‘io je da se oda priznanjebrojnim znanim i neznanim branite-ljima iz 66. bojne Hrvatske vojske,koji su obavljali sve svoje ratne i mir-nodopske zadatke u izuzetno te{kimuvjetima. Govorio je zatim i o pojedi-nim detaljima izgradnje auto-ceste naliniji Gori~an – Zagreb. Vrijednostradova na dionici Gori~an – ^akoveciznosi 67 milijuna kuna, a preko Mo-nitora je ispla}en jedino tro{ak zapla}e – 3 milijuna kuna. Govorio je io neopravdanim napadima zbog va|e-nja {ljunka, te ocijenio ove kritikeneutemeljenima. Ne mogu se ljudioptu‘ivati zbog dobrog, brzog i sa-moprijegornog posla, ocijenio je za-stupnik te upozorio da svaki mjesecimaju velikih nevolja zbog pla}anjazaposlenih. Tijekom cestovne izgrad-nje deset je osoba poginulo, a njihovadjeca nemaju nikakvih primanja. Po-dsjetio je zatim i na najave biv{egministra obrane, dr. Hebranga, koji jeobe}ao da }e se na pravedan i zakon-ski na~in urediti sva ova pitanja. To jezna~ilo da }e i pripadnici ove pukov-nije imati ista statusna prava kao iostale pukovnije u Ministarstvu obra-ne Republike Hrvatske. Radne k-nji‘ice i svi dokumenti in‘enjeraca66. pukovnije, ve} se dvije godinenalaze u Ministarstvu, ali se ni{ta dodanas nije rije{ilo.

Govorio je zatim i o nov~anim vri-jednostima izvedenih radova, o vrijed-nosti mehanizacije te jo{ jednom za-tra‘io da se rije{i profesionalna imaterijalna pozicija ovih ljudi. Za-tra‘io je pomo} i od predsjednikaSabora Republike Hrvatske, kako bise postoje}i problemi zakonski ra-

zrije{ili. Ocijenio je da zbog raspravene bi trebala trpjeti proizvodnja, kaoni zaposleni djelatnici koji ‘ele raditiposlove za koje su pla}eni i osposob-ljeni.

Reagirao je potom zastupnik @elj-ko Pavlic i zatra‘io ispravak neto~-nog navoda. Smatra da su napla}enitro{kovi za gradnju dionice ^akovec– Gori~an u vrijednosti od 38 miliju-na i 385.000 kuna, a o tim podacimasvjedo~i i tablica br. 4. postoje}egIzvje{}a.

Za ispravak neto~nog navoda odlu-~io se ponovno javiti zastupnik Ljubo]esi}-Rojs i naveo vi{e broj~anihpokazatelja za koje je rekao da potvr-|uju njegove rije~i. Ponovo je konsta-tirao kako je pla}eno svega 3 milijunakuna na spomenutoj dionici. I zastup-nica Dragica Zgrebec (SDP) se uk-lju~ila u raspravu, te navela podatakkako RH-Alan, nije pla}ao eksploata-ciju {ljunka na podru~ju Me|imurske‘upanije. Istovremeno u ovu cijenunije ukalkulirana ni sanacija lokalnihcesta koje su bile o{te}ene prilikomizgradnje autoceste.

Nema nejasno}a oko kupnjezrakoplova

Nakon nekoliko javljanja u kojimasu sudjelovali ve} vi{e puta imenova-ni zastupnici, koji su iznova ponav-ljali iznijete argumente ili ukazivalina neke nove podatke, za rije~ se po-novno javio zastupnik mr. ZlatkoMate{a. Predlo‘io je da se prihvatipodneseno Izvje{}e koje se ina~emo‘e podijeliti na ~etiri dijela. Prvidio odnosi se na sve nabrojane nepra-vilnosti koje se ti~u uobi~ajenog pos-lovanja svakog trgova~kog dru{tva.Drugi dio odnosi se na financiranjeobrane u Haagu, gdje postoje rele-vantni ugovori i to mo‘e predstavljatipoliti~ko pitanje. Kada se govori okupnji zrakoplova, treba imati naumu da svaki legalno izabrani pre-dsjednik dr‘ave, mora imati na ras-polaganju odre|ena sredstva za svojrad. Kada se govori o kori{tenju zra-koplova, rije~ je o funkciji predsjed-nika dr‘ave, a ne o odre|enoj osobi.Ovaj zrakoplov kupljen je na temeljukanadskog kredita, a odluka o tomebila je objavljena u »Narodnim novi-nama«, nakon koje je zrakoplov re-gistriran prema postoje}im zakon-skim propisima u Republici Hrva-tskoj.

[to se ti~e rada in‘enjerije, ne tre-ba zaboraviti da je VONS, kao ustav-no tijelo, donijelo odluku da se pristu-pi ubrzanju izgradnje prometnica uRepublici Hrvatskoj. Zastupnik mr.Mate{a, istovremeno je podsjetio da

REVIZIJA POSLOVANJA RH-ALANA, d. o. o.

Page 11: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

12

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

su zaposlenici u 66. pukovniji po‘rt-vovno obavljali svoje ratne i mirno-dopske zadatke te ‘ivjeli i spavali uneprimjerenim improviziranim objek-tima i kamp ku}icama. Zaklju~io jeda nikada ne bi bila izgra|ena cestaZagreb – Gori~an, bez velikog i mjer-ljivog graditeljskog doprinosa in‘e-njeraca Hrvatske vojske.

• In‘enjerija Hrvatske voj-ske zaslu‘na je za pravovreme-ni zavr{etak dijelova dioniceautoceste Zagreb – Gori~an.

Govorio je zatim i zastupnik mr.Zorko Vidi~ek (SDP), koji je napo~etku konstatirao kako je RH –Alan imao specifi~nu poziciju. Istak-nuo je da se 90% poslova ove tvrtkeodnosilo na cestogradnju. Ova djelat-nost, ocijenio je zastupnik, ne bi tre-bala biti unutar resora Ministarstvaobrane, policije i financija koji scestogradnjom nemaju nikakve veze.Analizirao je zatim podnijeto Izvje{}eo poslovanju ove tvrtke i upozorio napojedine zakonske nedosljednosti ipropuste koji su pratili sve segmenteposlovanja.

Iako je bilo rije~i o tro{kovima kojise mjere u stotinama milijuna kunagodi{nje, nadle‘ni direktor nije vodioniti temeljnu financijsku evidenciju,a nedostaje i druga dokumentacijakoja bi bolje osvijetlila pojedine po-slovne doga|aje. Nisu se provodili po-stupci javnog nadmetanja za nabavuroba i usluga, te za izbor najpovo-ljnijeg ponu|a~a za vrijednost ve}uod 400 tisu}a kuna.

Vo|enje tvrtke na ovakav na~in jed-nostavno nije dopustivo i to u vezire~enog Izvje{}a treba jasno re}i, na-glasio je zastupnik. Govorio je zatim io promjeni koja je do{la nakon pos-ljednjih demokratskih, parlamentar-nih izbora, te slikovito pozvao da seo~isti platno kako bi nove slike bile~iste i bez mutnih »detalja«. Ocijenioje na kraju, da svoj pravorijek oposlovanju RH-Alan svakako morajuiskazati i dr‘avne slu‘be nadle‘ne zautvr|ivanje prekr{aja i odgovornosti.

Zatim je govorila zastupnica Ja-dranka Katarin~i}-[krlj (HSLS), kojaje ocijenila da velikosrpska agresija iDomovinski rat ne smiju slu‘iti kaopokri}e za krupne propuste. Zapitalaje za razloge zbog kojih su odre|enidokumenti bili pod embargom vojnetajne, te istovremeno poslu‘ili kaopokri}e za nepo{tivanje zakonskih

propisa. Smatra da se polako otkriva,ne siva nego crna zona poslovanja inekada{njih dr‘avnih financija. Citi-rala je zatim pojedine ulomke izIzvje{}a u kojima se govorilo o nepos-tojanju bilo kakve dokumentacije ve-zane uz poslovanje ove tvrtke. Poslo-vanje dominantno po~iva na poslovi-ma izgradnje cesta koji su dobiveniizravnom pogodbom. Istim putem,bez suglasnosti Uprave za nabavuMinistarstva financija ili javnog nad-metanja, anga‘irano je i poduze}eMonitor. Drugi skup zna~ajnih poslo-va odnosi se na tro{ak odvjetni~kihusluga oko su|enja generalu Bla{-ki}u, ponovila je zastupnica, te zatimnapomenula, kako je ovo dru{tvo pro-pustilo uplatiti dr‘avi zna~ajna porez-na sredstva. Na kraju je upozorila daje zabilje‘ila kako je prilikom ~itanjaIzvje{}a zabilje‘ila kr{enje ~ak 15zakona koji su prekr{eni tijekomposlovanja tvrtke RH – Alan.

Tko je razoru‘ao TORepublike Hrvatske?

Zastupnica Zdenka Babi}-Petri-~evi} (HDZ) na po~etku svoga izlaga-nja, iznijela je podatak da je u prvojpolovini 1990. godine bilo oduzetooru‘je teritorijalne obrane RH, dostat-no za naoru‘anje 250 tisu}a ljudi.Podsjetila je zatim na detalje vezaneuz po~etak velikosrpske agresije uRepublici Hrvatskoj i ukazala nanedosljedno pona{anje Me|unarodnezajednice prema Hrvatskoj. Usprkossvim te{ko}ama, hrvatski narod uRepublici Hrvatskoj, kao i u dijaspori,pristupio je naoru‘avanju svojihbranitelja, ~esto puta pod te{kim ineizvjesnim uvjetima. Ako se ‘eliizvr{iti revizija toga vremena, trebaimati na umu sve prepreke koje su sestavljale kako pred branitelje, tako ipred one slu`be koje su bile nadle`neza nabavku oru`ja i ratne opreme.Okolnosti su bile jo{ te‘e jer se ~estoputa nailazilo na zakonske barijere iprepreke drugih dr‘ava, koje su pro-vodile embargo u naoru‘avanjuzara}enih strana. Napomenula je daje re~eni propis najvi{e poga|ao ‘rtvuagresije – Republiku Hrvatsku. Ovoizlaganje na trenutak je prekinuosvojim javljanjem zastupnik LukaRoi} (HSS). Smatra da nitko nije do-veo u pitanje ovaj te{ki i ~astan pe-riod po~etka borbe, ve} se prozivajunadle‘ni za propuste na gospodar-skom i financijskom podru~ju.

Nastavila je zastupnica ZdenkaBabi}-Petri~evi}, koja je upozorila dapodr‘ava reviziju, ali na drugi na~in

jer uvijek postoje dokumenti koji seodnose na za{titu vojne tajne. Ovih sena~ela na pridr‘avaju pojedina nad-le‘na tijela, jer se neovla{teno objav-ljuju fonografski zapisi. Ponovno sejavio zastupnik Ljubo ]esi}-Rojs iponovio da osje}a duboku odgovor-nost prema ljudima u 66. pukovnijikoji su izlo‘eni materijalnoj i profe-sionalnoj neizvjesnosti. Podsjetio jezatim na detalje oko osnivanja Moni-tora koji je utemeljen u trenutkuga{enja tijela HR »Herceg-Bosne«.

• Treba utvrditi istinu, alitreba i zaposliti ljude tesa~uvati skupu mehanizaciju.

Istaknuo je zatim da dijelovi ovepostrojbe u zadnje vrijeme rade nadionici Kupjak – Vrbovsko, te zatimnaveo nekoliko statisti~kih podatakavezanih uz ovu gradnju. Jo{ je jednomapelirao da se istra‘i istina, ali da sesa~uvaju strojevi koji ubrzano propa-daju zbog neodgovaraju}eg nadzora iodr‘avanja. Ponovo je pozvao svenazo~ne da upotrijebe svoj utjecaj izaposle ljude i strojeve. Ukolikonema posla u Hrvatskoj treba prihva-titi poslovne ponude iz drugih dr‘ava,va‘no je da se oprema i ljudi zaposle.Zastupnica Jadranka Katarin~i}-[krlj javila se zbog ispravke ne-to~nog navoda. Izjavila je da ne trebabraniti ljude iz 66. pukovnije jer ihnitko ne napada niti proziva. I samase u vi{e navrata zalagala da se oviljudi zaposle i nagrade, a kritike jeuputila zbog kr{enja zakonskih propi-sa tvrtke RH – Alan, koju trebajuprihvatiti ~elni ljudi zadu‘eni zapo{tivanje i provo|enje zakonskihpropisa prilikom poslovanja.

Revizija ukazuje, ali neka‘njava prekr{itelje

Na kraju je rije~ uzela i glavnadr‘avna revizorica, gospo|a [imaKrasi}. Zahvalila je na kvalitetnoj ra-spravi, ali i na kritikama koje bi tre-bale trasirati put prema boljembudu}em radu. Osvrnula se na pri-mjedbu Kluba zastupnika IDS-a, kakoje cilj revizije za{tita RH – Alana.Ponovila je tvrdnju da su revizori sa-mostalni u radu, a poslove obavljajuna temelju postoje}e i dostupne fi-nancijske dokumentacije. Jo{ se jed-nom osvrnula na vi{egodi{nje nepos-tojanje pisanih tragova, za {to se nemo‘e prozivati postoje}a slu‘baDr‘avne revizije. Odgovorila je zatim ina prozivke i kritike od zastupnika

Page 12: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

13

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HSLS-a, koji su postoje}i prijedlogoko me|usobnih prebijanja dugovanazvali protuustavnim. Ocijenila je dabi ova mjera bila najsvrsishodnija jerMinistarstvo financija unutarnja du-govanja mo‘e razrje{avati i ovakvimputem. [to se ti~e primjedbi o savjeto-davnom karakteru revizije, gospo|aKrasi} je podsjetila da prema postoje-}im zakonima i prihva}enim me|u-narodnim deklaracijama, revizijamo‘e dati nalog i preporuku nadle‘-nim dr‘avnim tijelima koje nakontoga mogu poduzeti odre|ene zakon-ske mjere.

Nakon toga predsjedavaju}i jepozvao zastupnike da prihvate zak-lju~ke. Predlo‘io je da se prvo primina znanje Izvje{}e Dr‘avnog uredaza reviziju o obavljenoj revizijiposlovanja RH-Alan, d.o.o. za 1997.,1998. i 1999. godinu.

Predlo‘io je i drugi zaklju~ak,prema kojem bi se Izvje{}e o obav-ljenoj reviziji poslovanja RH Alan,d.o.o. za 1997., 1998. i 1999. godinukoje je Zastupni~kom domu Hrva-tskoga dr‘avnog sabora dostavioDr‘avni ured za reviziju, dostavilona uvid Dr‘avnom odvjetni{tvu,Dr‘avnom pravobraniteljstvu, Mini-starstvu unutarnjih poslova i Finan-cijskoj policiji.

Predlo‘io je da se izglasa i zak-lju~ak kojim se zadu‘uju navedeneinstitucije da uvidom u Izvje{}e oobavljenoj reviziji poslovanja RH-Alan, d.o.o. za 1997., 1998., i 1999.godinu, procijene postoje li slu~ajevinezakonitog poslovanja, te da utakvim slu~ajevima postupe u skla-du sa svojim du‘nostima i ovlastima.

Kao ~etvrti zaklju~ak, predlo‘io jeda se zadu‘i Financijska policija da

obavi kontrolu materijalnog i finan-cijskog poslovanja RH-Alan, d.o.o.,od njegovog osnivanja do danas, te osvojim nalazima, u skladu sa zako-nom i ovim zaklju~cima, izvijestenadle‘na tijela i Zastupni~ki domHrvatskoga dr‘avnog sabora u rokuod 3 mjeseca.

Na kraju je predlo‘io da se nave-dene institucije zadu‘e da Zastupni-~kom domu Hrvatskoga dr‘avnogsabora, u roku od 3 mjeseca podnesuizvje{}a o poduzetim mjerama povo-dom Izvje{}a o obavljenoj revizijiposlovanja RH-Alan, d.o.o. za 1997.,1998. i 1999. godinu.

Pozvao je zatim zastupnike da seo~ituju o predlo‘enim zaklju~cima inakon brojanja glasova utvrdio, dasu jednoglasno prihva}eni.

I. K; V. @.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O PRAVIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKOMDR@AVNOM SABORU

Otklanjaju se ustavnopravne manjkavostiUz dva usvojena amandmana,

ve}inom glasova zastupnici @upa-nijskog doma podr‘ali su ovajzakonski prijedlog, a protiv prijedlo-ga novoga zakona izjasnilo se petzastupnika. Smisao prvog amandma-na je da zastupnik nakon prestankaobna{anja zastupni~ke du‘nosti imapravo na mjese~nu pla}u u visinineto prosje~ne ostvarene pla}e u RHdok se ne zaposli ili dok ne ispuniuvjete za zastupni~ku mirovinu.Drugim je amandmanom zatra‘enobrisanje odredbe po kojoj pravo nazastupni~ku mirovinu imaju dele-gati iz RH u Saveznom vije}u iVije}u republika i pokrajina Skup-{tine biv{e SFRJ koji su te du‘nostiobna{ali u interesu neovisnosti RHod 25. lipnja do 8. listopada 1991.godine.

Ve}inom glasova 72 »za«, 4 »pro-tiv« i 20 »suzdr‘anih«, zastupniciZastupni~kog doma donijeli suZakon o pravima zastupnika u Hrva-tskom dr‘avnom saboru, u tekstupredlagatelja, zajedno s prihva-}enim amandmanima te prethodnimmi{ljenjem @upanijskog doma.

Zastupnici oporbe upozoravali suda su im i zbog ranijih pogre{akaoko ovih zakonskih prijedloga,gra|ani Republike Hrvatske »ispo-ru~ili ra~un« 3. sije~nja. Ove poruke

imale su odjeka i u amandmanima, apredsjednik Kluba SDP-a, mr. MatoArlovi} poru~io je zastupnicima datrebaju voditi ra~una o raspolo‘enjujavnosti, ali i o trenutno skromnimgospodarskim mogu}nostima R. Hr-vatske.

O PRIJEDLOGU

Prava i obveze zastupnika u Hrvat-skom dr‘avnom saboru ure|ena suUstavom, poslovnicima domova Sabo-ra, a materijalna prava Zakonom opravima zastupnika u Saboru i Zako-nom o obvezama i pravima dr‘avnihdu‘nosnika. Odre|ena prava timzakonima nisu, me|utim, dostatno irazvidno utvr|ena {to je nakonvi{ekratnih izmjena i dopuna uvelikeote‘alo njihovu primjenu. Uz to, u tadva zakona odre|ena prava su re-gulirana na isti na~in a neka irazli~ito.

Na pote{ko}e u primjeni ovih zako-na ukazuju i brojni upiti zastupnika ibiv{ih zastupnika, zahtjevi za davanjemi{ljenja, tuma~enja i vjerodostojnihtuma~enja pojedinih odredaba. Na-gla{ava se da je zahtjeve za davanjemi{ljenja uputio Odbor Zastupni~kogdoma za izbor, imenovanja i upravneposlove, koji izravno sudjeluje u pro-

vedbi spomenutih zakona, a posebnose ukazuje na poticaj Predsjedni{tvaZastupni~kog doma upu}en Odboruza zakonodavsto, s prijedlogom daOdbor razmotri probleme koji nastajuu primjeni i provedbi tih zakona ipodnese zakonski prijedlog kojim bise otklonili uo~eni nedostaci i nesu-glasja.

Nakon svega Odbor za zakonodav-stvo prosudio je nu‘nim dono{enjenovog zakona kojim bi se utvrdilaprava zastupnika u Hrvatskom dr‘av-nom saboru kao posebni zakon u od-nosu na Zakon o obvezama i pravimadr‘avnih du‘nosnika.

Prijedlogom ovoga zakona ure|ujuse prava zastupnika u Saboru kojanisu ure|ena Zakonom o obvezama ipravima dr‘avnih du‘nosnika i to:

• pravo na pla}u odnosno razlikupla}e ako je manja pla}a koju zastup-nik ostvaruje po drugoj osnovi;

• pravo na naknadu pla}e nakonprestanka obna{anja zastupni~kedu‘nosti;

• pravo na naknadu materijalnihtro{kova u mjese~nom, pau{alnomiznosu (zastupni~ki pau{al);

• naknadu tro{kova prijevoza u ja-vnom prometu (‘eljezni~kom, rije~-nom, pomorskom i zra~nom) na pod-ru~ju RH, te gradskom prometu (be-splatan prijevoz);

PRAVA ZASTUPNIKA

Page 13: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

14

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

• pravo na zastupni~ku mirovinuprema uvjetima utvr|enim ovimZakonom;

• pravo na otpremninu i• druga prava utvr|ena ovim Zako-

nom.Prijedlogom zakona otklanjaju se

manjkavosti ustavnopravne naravi inesuglasja sa Zakonom o mirovin-skom osiguranju i drugim zakonimanpr. glede prava na pla}u nakon pre-stanka obna{anja zastupni~ke du‘no-sti zastupnici su mogli ostvariti pravona naknadu pla}e pod uvjetom da suzastupni~ku du‘nost obna{ali najma-nje 18 mjeseci neprekidno, a taj uvjetnije utvr|en za druge dr‘avne du‘no-snike, pa se izostavlja.

Nadalje, utvr|eno je pravo zastup-nicima na invalidsku mirovinu madatakav pravni institut ne postoji premaop}im propisima u podru~ju mirovin-skog osiguranja, te se ovo pitanjeure|uje na poseban na~in. Tako|erse jasno odre|uje pojam visinezastupni~ke mirovine i mirovinskeosnovice, vode}i ra~una da iznos mi-rovine ne mo‘e biti ve}i od iznosakoji predstavlja 85 posto mirovinskeosnovice. Utvr|uje se pravo zastupni-cima kojima je priznato svojstvopoliti~kih zatvorenika na ura~unava-nje vremena provedenog u zatvoru ilipritvoru u ukupni mirovinski sta‘ zaostvarivanje prava na zastupni~kumirovinu.

Predla‘e se pravo na razliku pla}ezastupniku koji ne ostvaruje pla}utemeljem obna{anja zastupni~kedu‘nosti, ve} po drugoj osnovi sukla-dno ~lanku 4. stavku 2. Zakona, priz-naje se povratno od 1. o‘ujka 2000.Naime, od toga datuma dvojbena jeprimjena ovoga instituta za zastup-nike, jer je to pravo ~lankom 3. Zako-na o izmjenama i dopunama Zakonao obvezama i pravima dr‘avnihdu‘nosnika ukinuto za dr‘avnedu‘nosnike. Budu}i da to pravoomogu}uje u{tedu sredstava dr‘av-nog prora~una ovim se Zakonomotklanjaju dvojbe glede primjene ovo-ga instituta, poja{njava Odbor.

Nagla{ava jo{ da su za provedbuovoga Zakona u 2000. godini dostatnasredstva koja su za te namjene osigu-rana u Dr‘avnom prora~unu za ovugodinu.

RADNA TIJELA

Predlagatelj je svojim amandmani-ma izmijenio ve}inu odredbi Prijedlo-ga zakona na koje su iznesene pri-mjedbe u dosada{njoj raspravi tezna~ajno pobolj{ao prvobitni tekst,

istaknuo je Odbor ZASTUPNI^KOGDOMA za Ustav, Poslovnik i politi~kisustav. S tim u svezi Odbor je po-dr‘ao dono{enje Zakona po hitnompostupku i predlo‘io preciziranjeodredbe koja ure|uje duljinu obna{a-nja zastupni~ke du‘nosti kao uvjetaza stjecanje zastupni~ke mirovine teje s tim u svezi utvrdio amandman na~lanak 9. Kona~nog prijedloga zako-na. Amandmanom se predla‘e odgo-varaju}i na~in ure|ivanja odredbe otrajanju zastupni~kog mandata kaouvjeta za stjecanje zastupni~ke miro-vine. Ovo radno tijelo, naime, pred-la‘e da se zastupniku u vrijeme traja-nja mandata ura~unava i vrijeme ukojem mu je mandat mirovao jer jekao zastupnik bio izabran ili imeno-van na du‘nost ~ije je obavljanje ne-spojivo s obna{anjem zastupni~kedu‘nosti u skladu sa zakonom. Odbornagla{ava da ustavna odredba da za-stupnici nemaju obvezuju}i amand-man ne zna~i da zastupnici u obna{a-nju zastupni~ke du‘nosti nemajuobveza nego da ih bira~i ne moguopozvati prije isteka mandata. Odbordr‘i da mogu}nost poja~avanja odgo-vornosti zastupnika za obna{anjezastupni~ke du‘nosti te eventualnestegovne mjere za neispunjavanjezastupni~ke du‘nosti ne treba ureditizakonom ve} poslovnicima domovaSabora.

U raspravi u Odboru za izbor,imenovanja i upravne poslove istak-nuto je da se ovim zakonskimprijedlogom ure|uje materija koja jedosad regulirana u Zakonu o pravimazastupnika u Hrvatskom dr‘avnomsaboru i u Zakonu o obvezama i pra-vima dr‘avnih du‘nosnika. Istaknutoje da nisu ponu|ena odgovaraju}a,niti kvalitetnija rje{enja, ve} je mate-rija predlo‘enog Zakona dobrimdijelom prepisana iz sada ve‘e}ihodredbi Zakona, a tako|er se u Zako-nu utvr|uju i odre|ena prava koja suve} regulirana Zakonom o obvezama ipravima dr‘avnih du‘nosnika, kao{to je to pravo na pla}u, naknadupla}e nakon prestanka obna{anjazastupni~ke du‘nosti i zastupni~kipau{al, te se utvr|uje razlika pla}ekoja je dosad bila utvr|ena u Zakonuo obvezama i pravima dr‘avnihdu‘nosnika, pa je logi~no da i nadaljebudu regulirana tim Zakonom. Osimtoga, Prijedlogom prava zastupnikane rje{avaju se cjelovito, ve} se i daljeupu}uje na Zakon o obvezama i pravi-ma dr‘avnih du‘nosnika i druge po-sebne propise, {to se ne smatra kori-snim, ako se ve} donosi novi zakon opravima zastupnika izabranih u Hr-

vatskom dr‘avnom saboru. Odbordr‘i da je neprihvatljiv i redoslijedprava koji je predvi|en Zakonom, tebi ga trebalo utvrditi na na~in da senajprije utvrde prava koja zastupniciimaju za vrijeme obna{anja du‘nosti iprava koja zastupnici imaju nakonobna{anja du‘nosti.

Na sam tekst zakona Odbor je imaovi{e primjedbi, a prva je da predlo‘enizakon ne rje{ava kvalitetno prava za-stupnika na zastupni~ku mirovinu ina~in na koji se ta mirovina odre|uje,{to je utvr|eno kao problem u dosada-{njoj primjeni zakona od Hrvatskogzavoda za mirovinsko osiguranje. I da-lje se upotrebljava pojam mirovinskeosnovice koji ne postoji u Zakonu omirovinskom osiguranju, upozoravaOdbor, te je upravo iz toga razloganu‘no ostvarivanja prava na zastup-ni~ku mirovinu kao i izra~un zastup-ni~ke mirovine, uskladiti terminolo{-ki s pojmovima iz Zakona o mirovin-skom osiguranju.

Istaknuta je i primjedba na ~lanak8. da se pravo na zastupni~ku mirovi-nu ostvaruje bez obzira na duljinuobna{anja zastupni~ke du‘nosti, te jepredlo‘eno da se uz uvjet koji supredvi|eni u Prijedlogu zakona utvr-di da zastupnik mora biti najmanjejednu polovinu mandata zastupnik uSaboru da bi navedeno pravo mogaoostvariti.

Tako|er je istaknuta primjedba na~lanak 10. koji govori o invalidskojmirovini zastupnika, jer je osim poj-ma ozljede koja je nastupila tijekomobna{anja zastupni~ke du‘nosti tre-balo uvesti i pojam bolesti. Osimtoga, nije odgovaraju}e rje{enje da sevisina invalidske mirovine utvr|ujena isti na~in kao i starosne zastup-ni~ke mirovine.

Nadalje, ukazano je da je nepri-hvatljivo uvo|enje prava zastupnikana otpremninu u visini {estero-strukog iznosa neto pla}e, obraz-la‘u}i da se uvo|enjem toga pravaizjedna~uje materijalni polo‘aj za-stupnike koji idu u mirovinu sa za-stupnicima koji ostvaruju naknadupla}e po prestanku zastupni~kedu‘nosti, budu}i da se radi o neracio-nalnom raspolaganju nov~anim sred-stvima poreznih obveznika.

Jednako tako neprihvatljivo je toda zastupnik ima pravo na zastup-ni~ki pau{al od najmanje 10 dnevni-ca, jer se postavlja pitanje na kolikonajvi{e prava ima.

Zatim, pro{iruje se i krug osobakoje imaju pravo na zastupni~ku mi-rovinu, te se nepotrebno isti~e da pra-vo na zastupni~ku mirovinu imaju i

Page 14: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

15

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

biv{i delegati u Vije}u republika ipokrajina biv{e SFRJ, jer je to dele-gacija Sabora izabrana iz reda zastup-nika, pa ve} po toj osnovi ostvarujupravo na zastupni~ku mirovinu.

S obzirom na navedeno Odbor jeraspravljao o amadmanima klubovazastupnika HSLS-a i SDP-a, koji suusugla{eni na Odboru za zakonodav-stvo, te je tako utvr|en novi tekstKona~nog prijedloga zakona kojim segotovo u cijelosti otklanjaju navedeninedostaci. ^lanovi Odbora slo‘ili suse da je predlagatelj Zakona brzopletopoku{ao rije{iti materiju koja se od-nosi na prava i obveze zastupnika, aliju nije dovoljno doradio, pa je nepo-trebno stvorena slika u javnosti da sezastupnici bave samo vlastitim pravi-ma i povlasticama.

Nakon svega Odbor je predlo‘ioDomu da donese Zakon po hitnompostupku i njegovu retroaktivnu pri-mjenu te utvrdio dva zaklju~ka zbogkojih se na to odlu~io. Ponajprije zatojer je ovaj Odbor u suradnji s Odbo-rom za zakonodavstvo usuglasioamandmane klubova zstupnika SDP-ai HSLS-a i tako utvrdio tekstKona~nog prijedloga zakona o pravi-ma i du‘nostima zastupnika u Hrva-tskom dr‘avnom saboru. A kaomati~no radno tijelo, Odbor za izbor,imenovanja i upravne poslove pre-dlo‘io je da se materija o obvezama ipravima zastupnika – dr‘avnihdu‘nosnika ‘urno rije{i jedinstvenimzakonom.

AMANDMANI

Vi{e amandmana na Kona~niprijedlog zakona podnijeli su SDP-ovizastupnici Dragica Zgrebec i mr.Mato Arlovi}.

Tako se amandmanom na ~lanak 8.stavak 2. utvr|uje visina mirovinezastupnika, koji ispunjava uvjete izstavka 1. tog ~lanka u odre|enompostotku od osnovice (65 posto odosnovice i pove}ava se za 2 posto zasvaku daljnju navr{enu godinu miro-vinskog sta‘a). Tako|er je izostavljendio teksta koji propisuje na~in na kojise utvr|uje osnovica zastupni~ke mi-rovine, jer se to ~ini u ~lanku 12. sta-vku 1. ovoga Zakona. Jednako takozastupnici su postupili i u slu~aju~lanka 9. stavka 2. Amandmanom sutako|er utvrdili visinu zastupni~kemirovine zastupnika koji ispunjavajuuvjete iz stavka 1. ~lanka 9. uodre|enom postotku od osnovice (55posto od osnovice i pove}ava se za 2posto za svaku daljnju navr{enu godi-nu mirovinskog sta‘a).

Amandmanom na ~lanak 10. ja-snije se utvr|uje pravo na invalidskumirovinu zastupniku kojem uslijedbolesti tijekom obna{anja zastup-ni~ke du‘nosti nastupi op}a nespo-sobnost za rad, a novim ~lankom 10a.predla‘e utvr|ivanje prava zastup-nika na zastupni~ku mirovinu zbogozljede prouzro~ene obna{anjemzastupni~ke du‘nosti. Pravo na pre-dlo‘enu mirovinu stekao bi zastupnikneovisno o godinama mirovinskogsta‘a, godinama ‘ivota i vremenuobna{anja zastupni~ke du‘nosti.

Posljednjim amandmanom na ~la-nak 12. stavke 1. i 3. zastupniciutvr|uju mirovinsku osnovicu kakoza zastupnike koji odlaze u mirovinusa zastupni~ke du‘nosti, odnosnonakon proteka odre|enog vremenaod prestanka obna{anja zastupni~kedu‘nosti. Za zastupnike koji odlaze umirovinu s mjesta zastupnika, osnovi-cu ~ini neto pla}a koju je ostvario kaozastupnik u mjesecu koji prethodipodno{enju zahtjeva. A za zastupnikakoji odlazi u mirovinu nakon protekaodre|enog vremena od prestankaobna{anja zastupni~ke du‘nosti osno-vicu ~ini aktualna zastupni~ka netopla}a, odnosno neto pla}a koju biostvario da obna{a zastupni~ku du‘-nost, iz mjeseca koji prethodi danupodno{enja zahtjeva za zastupni~kumirovinu. Amandmanom se tako|erpreciznije utvr|uje maksimalni iznoszastupni~ke mirovine (ne mo‘e bitive}i od 85 posto od osnovice).

Ustavom je propisano vrijeme nakoje se biraju zastupnici u Hrvatskomdr‘avnom saboru, a nije odre|enotrajanje njihovog mandata, ka‘e se uobrazlo‘enju amandmana {to ga je na~lanak 8. stavak 1. podnio dr. BorisKandare (HSP). Naime, mandat za-stupnika mo‘e trajati i kra}e od vre-mena na koje je izabran, pa bi u tomslu~aju polovica vremena od vremenatrajanja njegovog zastupni~kog man-data, mogla iznositi i kra}e vrijemeod onog vremena za koje je on dobiomandat na izborima, upozorava za-stupnik.

Temelj za stjecanje prava na zas-tupni~ku mirovinu predstavlja poseb-nost za osobu koja je kao zastupnikbila na parlamentarnim izborima iza-brana u Hrvatski dr‘avni sabor;du‘ina njegovog mirovinskog sta‘a injegove godine ‘ivota, mogu u trenu-tku prestanka njegova mandata bitikra}e od vremena predlo‘enog uodredbi ~lanka 8. stavka 1. U takvomslu~aju biv{i zastupnik koji jeobna{ao du‘nost zastupnika dulje odpolovice vremena trajanja njegovog

zastupni~kog mandata, trebao bimo}i realizirati zastupni~ku mirovinuonda kada stekne oba uvjeta koja seodnose na duljinu mirovinskog sta‘a(20 godina) i godina ‘ivota (55/50),upozorava ovaj zastupnik i s tim usvezi odgovaraju}e intervenira uzakonskom tekstu bri{u}i rije~i: »pro-pisanog Ustavom RH« i navo|enjemrije~i: »kada ispuni« umjesto rije~i»ima« u petom redu ~lanka 8. stavka1. Identi~ni razlozi ponukali su ovogzastupnika da amandmanom interve-nira i u ~lanku 9. stavak 1.

Amandmanom na ~lanak 11. stavak2. predlo‘io je da se zastupniku ko-jemu je priznato svojstvo politi~kogzatvorenika prema Zakonu o pravimabiv{ih politi~kih zatvorenika, i ilisvojstvo hrvatskog branitelja po Zako-nu o pravima hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i ~lanova njihovihobitelji priznaje u mirovinski sta‘ udvostrukom trajanju ukupno vrijemeprovedeno u zatvoru ili pritvoru, od-nosno u redovima hrvatskih branite-lja. Zastupnik Kandare smatra da biiste pravne standarde trebao sa-dr‘avati i ovaj Zakon.

A predlo‘enim amandmanom na~lanak 17. posve se izjedna~uje mate-rijalni polo‘aj onog zastupnika, kojipovodom prestanka svog mandatapodnese i zahtjev za odlazak u osob-nu mirovinu, s onim zastupnikomkoji po ~lanku 5. stavku 1. ovog zako-na poslije zavr{etka svog saborskogmandata ostvaruje pravo na naknadupla}e nakon prestanka obna{anjazastupni~ke du‘nosti.

Smisao njegova posljednjeg aman-dmana je da pravo na zastupni~kumirovinu po ovom zakonu ima samoonaj zastupnik, koji je zastupni~kudu‘nost obna{ao neprekidno najma-nje {est mjeseci. Kada u Zakonu ne bibilo tako predlo‘ene odredbe, tada bipravo na mirovinu mogao imati i onajzastupnik, koji je zastupni~ku du‘-nost obna{ao i tek koji dan, {to ne bibilo pravedno, upozorava zastupnikKandare.

Smisao amandmanskog zahtjevaJadranke Kosor (HDZ) na ~lanak 14.je da pravo na zastupni~ku mirovinupod uvjetima utvr|enim ~lankom 8.stavkom 1. Zakona imaju zastupniciiz Sabora SRH u Vije}u republika ipokrajina Skup{tine biv{e SFRJ kojisu te du‘nosti obna{ali u interesuneovisnosti Republike Hrvatske urazdoblju od 25. lipnja do 8. listopada1991. godine. S tim u svezi podnosite-ljica amandmana upozorava da suzastupnici Sabora SRH imalizastupni~ki mandat te da ih je Sabor

PRAVA ZASTUPNIKA

Page 15: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

16

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

SRH izabrao u Vije}e republika i po-krajina, a delegati u Saveznom vije}ubirani su na neposrednim izborima inisu imali veze sa Saborom SRH.

Ako je predlagatelj zakona imaonamjeru utvrditi odre|enu iznimkukod utvr|ivanja mirovinske osnoviceu ~lanku 12. stavku 2. tada bi se taiznimka trebala sastojati u pravu za-stupnika kojima je prestao zas-tupni~ki mandat da u vrijeme pod-no{enja zahtjeva za ostvarivanje pra-va na zastupni~ku mirovinu osnovicaza tu mirovinu bude visina aktualneneto pla}e zastupnika odnosnodu‘nosnika u Hrvatskom dr‘avnomsaboru u vrijeme podno{enja togazahtjeva, smatra Mladen Godek(HSLS) i u tom smislu amandmanskiintervenira u spomenutoj zakonskojodredbi. A amandmanom na ~lanak21. zatra‘io je da se svim korisnicimazastupni~ke mirovine ostvarene dostupanja na snagu ovoga Zakona visi-na iznosa mirovine obvezno uskladi sodredbama ovoga Zakona. A Hrvatskizavod za mirovinsko osiguranje bi poslu‘benoj du‘nosti obavio uskla|iva-nje u roku od {est mjeseci od danastupanja na snagu ovoga Zakona.Ovakvo rje{enje, dr‘i zastupnik, uskladu je s ustavnim na~elom jed-nakopravnog polo‘aja i to poglavito izrazloga {to su zastupni~ke mirovineiznimka od sustava mirovina utvr-|enog op}im propisima o mirovin-skom osiguranju. Dakle, ne zadire seu prava na zastupni~ku mirovinuste~enu do stupanja na snagu ovogaZakona, ali se zato utvr|uje obvezauskla|ivanja visine iznosa takvih mi-rovina. Na taj na~in bi se ostvarilo dasvi korisnici na temelju istih uvjetaimaju i istu visinu mirovine.

Dosada{njim ~lankom 19. ovogaZakona zastupnici Zastupni~kog do-ma koji nisu predsjednici ili potpre-dsjednici saborskih odbora dovedenisu u neravnopravan polo‘aj jer im se,u slu~aju da nema raspolo‘ivog rad-nog prostora u zgradi Sabora ne osi-gurava nikakav radni prostor, upozo-rava Miroslav Korenika (SDP). Sto-ga amandmanski intervenira u~lanku 19. tra‘e}i da se novim sta-vkom precizira da u takvom slu~ajuzastupniku prostor osigurava jedinicalokalne samouprave i uprave, ili uzparticipaciju dijela tro{kova politi~kastranka koja ga je kandidirala naizborima.

Ka‘imo jo{ da se sa devet amand-mana na tekst Kona~nog prijedlogazakona javio i Klub zastupnika SDP-a ali je tijekom rasprave odnosno

izja{njavanja Klub odustao od tihamandmana.

RASPRAVA

O predlo‘enom zakonu uvodno jegovorila Ingrid Anti~evi}-Marinovi},predsjednica Odbora Zastupni~kogdoma za zakonodavstvo. U odnosu nadosada{nji, rekla je, predlo‘eni jezakon restriktivniji i postro‘ujeuvjete za ostvarenje zastupni~ke mi-rovine, a neke se zakonske odredbena razvidniji i transparentniji na~inure|uju. Pravo na zastupni~ku miro-vinu neovisno o godinama ‘ivota uslu~aju obna{anja zastupni~ke du‘no-sti tri mandata uzastopce ograni~avase novim dodatnim uvjetom, objasni-la je ova zastupnica. Naime, to pravomo‘e se ostvariti s najmanje 15 godi-na mirovinskog sta‘a uz uvjet da je usvakom mandatu zastupnik obna{aozastupni~ku du‘nost dulje od polovi-ce vremena trajanja mandata.

Pravo na zastupni~ku mirovinu bezposebnih ograni~enja imao bi zastup-nik kod kojega zbog ozljede tijekomobna{anja zastupni~ke du‘nosti na-stupi trajni gubitak radne sposobno-sti te nastupi op}a radna nesposob-nost.

Nadalje, ovim se zakonskim prijed-logom, ka‘e, zadr‘ava va‘e}e rje{enjeu odnosu na mirovinski sta‘ ostvarenu inozemstvu, s tim da sada pravo naura~unavanje u mirovinski sta‘ radiostvarivanja prava na zastupni~kumirovinu stje~u zastupnici koji imajusvojstvo politi~kog zatvorenika i to uodnosu na svo vrijeme provedeno uzatvoru ili pritvoru.

Na razvidan i nedvojbeni na~in, {toranije nije bio slu~aj, odre|uje semirovinska osnovica i utvr|uje damirovina zastupnika ni drugog dr‘av-nog du‘nosnika ne mo‘e iznositi vi{eod iznosa mirovinske osnovice, dakle,85 posto iznosa posljednje du‘nos-ni~ke pla}e.

Ovim se zakonskim prijedlogom,nastavila je predstavnica predlagate-lja, zadr‘ava rje{enje koje je utvr|enova‘e}im Zakonom glede zastupnikakoji mogu ostvariti pravo na zas-tupni~ku mirovinu (~lanak 14). Odre-dbom stavka 2. to pravo pro{iruje sena biv{e delegate iz Republike Hrva-tske u Saveznom vije}u i Vije}u repu-blika i pokrajina Skup{tine biv{e

SFRJ koji su te du‘nosti obna{ali uinteresu neovisnosti RH u razdobljuod progla{enja neovisnosti RepublikeHrvatske Ustavnom odlukom o suve-renosti i samostalnosti RH 25. lipnja1991. do 8. listopada 1991. kada jedonesena Odluka kojom RH tim da-nom raskida dr‘avno-pravne sveze natemelju kojih je zajedno s ostalim re-publikama i pokrajinama tvoriladotada{nju SFRJ. Predlagatelj sepritom rukovodio na~elom pravedno-sti, a kriterij od kojeg se po{lo bio jeda su se te osobe stavile u slu‘bu in-teresa neovisnosti Republike Hrva-tske, a ne u slu‘bu jedne partije, od-nosno jedne stranke, zaklju~ila je za-stupnica Anti~evi}-Marinovi}.

Po rije~ima dr. Jure Buri}a (HDZ)ne mo‘e se re}i da ovo nije jedan re-lativno dobar zakon, ali bi, ka‘e, volioda se u njemu osim prava zastupnikana|u i njihove obveze i du‘nosti pada se na kraju mandata podvu~e crtatj. vidi ukupna aktivnost zastupnika.Od predstavnice predlagatelja zakonazatra‘io je da mu pojasni nekenejasno}e u svezi s osnovicom zaodre|ivanje zastupni~ke mirovine.

A zastupnik Ivan Novosel (HDZ)zatra‘io je da mu se pojasni ~lanak 8.Kona~nog prijedloga zakona gledeuvjeta za ostvarivanje prava nazastupni~ku mirovinu. Bilo bi, ka‘e,jasnije kada bi se kazalo, ba{ kao {tose navodi u ~lanku 12. da je osnovicaza odre|ivanje zastupni~ke mirovine85 posto iznosa neto pla}e zastup-nika, a kod toga trebalo bi posebnonaglasiti {to je to puna mirovina.

Mr. Vlado O{ust (HDZ) tako|ersmatra da bi ovaj zakon uz pravamorao sadr‘avati i obveze zastupnikaHrvatskoga dr‘avnog sabora te za-tra‘io da se odrede i sankcije(nov~ana kazna ili ne{to sli~no) zaone u njihovim redovima koji neopra-vdano izostanu sa sjednice. Amand-manom je predlo‘io da zastupnicinakon prestanka mandata, umjestopredvi|enih {est mjeseci, primajunaknadu u visini mjese~ne netoprosje~ne ostvarene pla}e u Republi-ci Hrvatskoj sve dok ne po~nu ostva-rivati pla}u po drugoj osnovi ili doispunjavanja uvjeta za mirovinu.

Glede iznesenih prijedloga u svezis pona{anjem zastupnika u parlamen-tu mr. Vladimir Mesari} (KDM) sma-tra da su najbolji institut kazne ili na-grade za takvo pona{anje izbori, te daje to ono {to funkcionira u demokra-tskom sustavu. Stvar je parlamentar-nih stranaka, kako }e se odnositi pre-ma disciplini ili bolje re}i nediscipli-ni svojih zastupnika, a ne nekakvoguniverzalnog zakona.

Page 16: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

17

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

• Netko tko je bio zastupnikjedan sat ili jedan dan nemo‘e imati prava kao onajtko je tu du‘nost obna{aopuni mandat.

»Ovaj je zakon isti onaj HDZ-ovskikoji je bio prije odre|enog vremena iu njemu se ni{ta bitno ne mijenja«,rekao je Emil Soldati} (IDS) dodav{i:»Bio sam protiv prije, pa sam i sada«.

Izrazio je nezadovoljstvo mogu}-no{}u da netko tko je bio zastupnikjedan sat ili jedan dan budeizjedna~en u pravima s ostalim za-stupnicima. Takav zastupnik mo‘eimati ista prava po Zakonu o radu,koji je jedan op}i zakon, ali ne i poovom zakonu, koji na neki na~inodre|uje povlastice koje se isto takomoraju odrediti po nekim kriterijima.Ovim je Prijedlogom utvr|eno novopravo zastupnika, pravo na otpremni-nu, a zastupnik Soldati} se zala‘e zato da se otpremnina ne daje onometko ide u povla{tenu mirovinu.Zastupni~ki pau{al ure|ivao se Zako-nom o pravima i obvezama du‘no-snika, ali i zakonom o pravima za-stupnika, ka‘e ovaj zastupnik, i za-la‘e se za jedan globalan i cjelovitzakon o svim du‘nosnicima gdje }ese na jedan razvidan na~in urediti tamaterija sa svim povlasticama kojemoraju imati du‘nosnici i saborskizastupnici, primjerena, dakako, ovomtrenutku i socijalnom stanju u Hrva-tskoj.

»Dok mi ovdje razgovaramo osvojim pla}ama, barem nekoliko de-setaka tisu}a ljudi ostalo je bez poslai to ukazuje na socijalnu osjetljivostpitanja«, zaklju~io je Soldati}.

^iji je predlo‘eni zakon?Radi ispravka krivog navoda javio

se Dragutin Bra~un (HDZ). Dr‘i kakose ovdje ne radi o HDZ-ovom zakonuo pravima zastupnika ve} o SDP-ovom zakonu. Potkrijepio je to ~i-njenicom da u HDZ-ovom zakonu za-stupnik nije ostvarivao pravo ve}nakon jednog dana boravka u Saboru,a to pravo nisu ostvarivali zastupnicikoji su zastupali neke interese na{edr‘ave u Beogradu, zaklju~io jeBra~un.

Zastupnik Soldati} odgovorio je daga zastupnik Bra~un ~esto krivo razu-mije, a {to se ti~e biv{ih delegata uSkup{tini SFRJ podsje}a da su bilibiv{i saborski zastupnici i po toj logi-ci imaju pravo, ali dr‘i da je dubiozan

na~in rje{avanja tog pitanja u pre-dlo‘enom zakonu. U tom se trenutkujavio Ratko Mari~i} (SDP) naglasiv{ida se ovdje radi o Prijedlogu OdboraZastupni~kog doma za zakonodavstvou kojem sjede zastupnici svih parla-mentarnih stranaka, i koliko je onobavije{ten, takav je prijedlog jedno-glasno utvr|en. Upozorio je zastup-nika Bra~una da to ima u vidu te datendenciozno govori te ga zamolio dato vi{e ne ~ini.

U ponovnom istupu zastupnikBra~un (HDZ) za~udio se ovakvomreagiranju zastupnika Mari~i}a. Pri-sjetio se potom vremena kada je HDZpredstavljao parlamentarnu ve}inu ikada su se svi tada doneseni zakoninazivali HDZ-ovskim zakonima. I upi-tao »kako to najedanput kada je SDPve}ina mi iz oporbe ne mo‘emo prozi-vati njihove prijedloge kao SDP-ovezakone«.

Na to je Emil Soldati} (IDS) ustvr-dio kako SDP ipak nije ve}ina niti ujednom domu Sabora, pa se radi okrivom navodu, zaklju~io je ovajIDS-ov zastupnik.

U nastavku sjednice dr. Pa{ko Bu-balo (HDZ) zatra‘io je od predstavni-ce predlagatelja zakona da mu poja-sni {to konkretno zna~i prestanakzastupni~kog mandata nakon kojegazastupnik ima pravo na zastupni~kumirovinu.

Predstavnica predlagatelja zakonatrebala bi uva‘iti sve primjedbe iz ra-sprave kako bi se izbjegao poku{ajdopunjavanja zakona, mi{ljenja jeBranko Mo~ibob (HDZ). Nije mupotpuno jasan prijedlog u svezi sosnovicom za odre|ivanje zastupni~-ke mirovine pa je u tom smislu za-tra‘io obja{njenje gospo|e Anti~evi}-Marinovi}.

Miroslav Prpi} (HDZ) podr‘ao jezahtjeve kolega koji smatraju da bizakon uz prava morao sadr‘avati iobveze zastupnika i dr‘i kako se naro-du moraju polagati ra~uni za rad inerad jo{ tijekom mandata. Me|utim,dr‘i kako se pitanje zastupni~kihobveza ne bi trebalo rje{avati ovimzakonom jer za to postoji nizmogu}nosti, a on predla‘e da se upitanje rije{i Zakonom o pravima iobvezama dr‘avnih du‘nosnika kojinije ukinut ovim Prijedlogom. Uz to,slijedi i rasprava o Poslovniku Domagdje postoji niz mogu}nosti da se za-tra‘e sankcije u slu~aju neodgovor-nog pona{anja zastupnika.

Na kraju upozorio je na nepreciz-nost ~lanka 7. Kona~nog prijedlogazakona glede prava na besplatanprijevoz. Predlagatelj zakona nagla-

{ava da je tu zadr‘ao rje{enja izva‘e}eg Zakona, a zastupnik upozora-va na nepreciznost. Uz predo~enjezastupni~ke iskaznice zastupnik imapravo na besplatan prijevoz u ‘e-ljezni~kom, cestovnom, rije~nom ipomorskom te javnom gradskomprijevozu, a prema spomenutom~lanku 7. i u zra~nom prometu. Upraksi se, ka‘e, tolerira besplatanprijevoz u zra~nom prometu ako sezastupnik uputio na sjednicu domovaili radnih tijela Sabora. Stoga bi tunepreciznost valjalo objasniti, zak-lju~uje zastupnik Prpi}.

Raspravom o ovom zakonu na{ separlament pribli‘ava europskom par-lamentu, istakao je @arko Kati}(HSLS). Obja{njavaju}i to prisjetio sesvog boravka u Europskom parlamen-tu prije godinu i pol dana gdje se naodborima i klubovima parlamentara-ca, koje je on posjetio, ~ak 80 postovremena tro{ilo na temu o putnimtro{kovima i naknadama istih. Ina~e,dr‘i da je odredbe ovoga zakona tre-balo ukomponirati u Zakon o pravimai obvezama du‘nosnika, i na taj na~injednostavno smanjiti broj zakona kojireguliraju ovo podru~je. Zastupnik nevidi razlog hitnosti u dono{enju pre-dlo‘enog zakona. Tek ne{to ve}u hit-nost vidi kod stavka 2. ~lanka 4.Kona~nog prijedloga zakona gdje sepored postoje}ih prava utvr|uje i pra-vo na razliku pla}e zastupniku kojipla}u ne ostvaruje na temelju obna{a-nja zastupni~ke du‘nosti ve} po dru-goj osnovi.

Zastupnik je u pravilu protivpovla{tenih mirovina ali i ranijeg od-laska u mirovinu i dr‘i da bi tu taksa-tivno trebalo nabrojati pojedinedjelatnosti koje bi to pravo ostvariva-le. Jednako je tako pravo otpremnina,a jubilarne nagrade, ka‘e, imaju smi-sla samo kod privatnika koji takonagra|uju svoje djelatnike za vjernostfirmi, ali ne i kada su u pitanju dr‘av-ne slu‘be i oni koji se financiraju izdr‘avnog prora~una.

Na~elno je protiv cijelog ~lanka 9.Kona~nog prijedloga zakona. Prematoj odredbi zastupnik koji je zastup-ni~ku du‘nost obna{ao tri mandatauzastopce i ako je u svakom mandatuobna{ao zastupni~ku du‘nost duljeod polovice vremena od vremenatrajanja mandata ima pravo nazastupni~ku mirovinu ako ima najma-nje 15 godina mirovinskog sta‘a. Za-stupnik misli da bi rije~i: »vremenaod vremena trajanja mandata« trebalozamijeniti rije~ima: »punog mandata«.Ako se to ne u~ini, ka‘e, mo‘e se ui-stinu dogoditi da se zastupniku sa

PRAVA ZASTUPNIKA

Page 17: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

18

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

»kratkim mandatom« od svega neko-liko dana npr. to ra~una kao tre}imandat i da ostvari uvjete na jo{povla{teniju mirovinu.

Osvrnuo se i na zakonsku odredbupo kojoj se zadr‘ava pravo zastupnikana radni prostor koje je sadr‘ano i usada va‘e}em Zakonu. Zastupniku sekonkretno osigurava, prema mogu}-nostima i redoslijedu zastupni~kihdu‘nosti iz ~lanka 12. Zakona o obve-zama i pravima dr‘avnih du‘nosnika,radni prostor u Saboru, a zastupnikuizabranom u izbornoj jedinici u @upa-nijskom domu, u radnom prostorujedinice lokalne samouprave i upra-ve. Zastupnik Prpi} dr‘i da bi ovdjetrebalo izbaciti rije~i »izbornoj jedini-ci«, a dodavanjem veznika »i«, precizi-rati da se zastupniku izabranom u@upanijskom domu osigurava, ako jeto mogu}e, i prostor u jedinici lokal-ne samouprave i uprave, a ne samo uSaboru. Tako bi se zastupniku @upa-nijskog doma olak{ao kontakt sgra|anima. S ustavnog stajali{ta dvoj-beno je propisivati kazne za zastup-nike koji po npr., {est mjeseci ili godi-nu dana ne dolaze na sjednice Doma,ali je tu zato eti~ko povjerenstvo kojebi trebalo objaviti javnosti imenatakvih zastupnika.

Neprecizan i dvojben stavak2. ~lanka 14.

Zastupnik Mario V~elik (HDZ)smatra da nije dobra formulacija sta-vka 2. ~lanka 14. kojom se pro{irujepravo na ostvarivanje zastupni~kemirovine na osobe koje su kao biv{idelegati iz RH bili u Saveznom vije}ui Vije}u republika i pokrajinaSkup{tine biv{e SFRJ. Iz na~ina nakoji je formulirana ta odredba nijemu jasno je li mo‘da ve} unaprijedstvorena presumpcija da su svi onisamim time {to su bili delegati RH uSkup{tini biv{e SFRJ obna{ali svojefunkcije u interesu Republike Hrvat-ske ili to nisu ~inili, a ako nisu ~iniliu interesu RH pita na koji na~in, ukojem postupku i koje }e tijelo toutvrditi. Primijetio je tako|er kakotreba uskladiti ~lanak 17. sa ~lankom12. Kona~nog prijedloga zakona tako{to }e se precizirati da zastupnik imapravo na otpremninu u visini {estoro-strukog iznosa neto pla}e ispla}eneza posljednji mjesec obna{anjanjegove zastupni~ke du‘nosti ili tre-nutno neto pla}e aktualnog zastup-nika, ovisno o tome {to je za njegapovoljnije.

A zastupnica mr. Ankica Mami}(LS) smatra da stavak 2. ~lanka 14.

jednostavno ne bi trebao biti u pre-dlo‘enom zakonu jer je ovdje rije~ oZakonu o pravima zastupnika u Hrva-tskom dr‘avnom saboru, i zato ga jed-nostavno treba brisati iz predlo‘enogzakonskog teksta.

Prema predlo‘enom zakonu svi po-stupci pokrenuti prije stupanja nasnagu ovoga zakona zavr{it }e se pozakonima koji su vrijedili u vrijemepokretanja postupka, a dr. KaticiIvani{evi} (HDZ) nije posve jasno nakoga i na {to se ta definicija odnosi.Zakonodavac je tako|er utvrdio pravokorisnika zastupni~ke mirovine nautvr|ivanje prava na tu mirovinu i nanjezino ponovno odre|ivanje premaodredbama ovoga zakona i u roku od{est mjeseci od stupanja na snaguovoga Zakona. Dr. Ivani{evi} zala‘ese za to da se iz teksta bri{e rok od{est mjeseci i tako uvijek ostavi pravoponovnog odre|ivanja zastupni~kemirovine.

• Za one koji ne dolaze nasaborske sjednice zatra‘enesu sankcije, pa i nov~ane ka-zne, ali je re~eno da mandatzastupnika nije obvezuju}i.

Potom je na prijemjdbe zastupnikaodgovarala predstavnica predlagate-lja zakona Ingrid Anti~evi}-Marino-vi}. Ovdje se ne radi o zakonskomprijedlogu SDP-a, nego OdboraZastupni~kog doma za zakonodav-stvo, gdje je on jednoglasno utvr|en.Osobno, ka‘e, mo‘e se slo‘iti sprijedlogom o ukidanju otpremnineza prora~unske korisnike (uprava),ali upozorava da svi prijedlozi i zako-ni moraju biti u skladu s Ustavom. Atu je i odredba Zakona o radu po kojojsvatko ima pravo na otpremninu.

Pitanje zastupni~kog pau{ala ovdjeje izrijekom rije{eno, a glede prijedlo-ga da se odrede i sankcije za zastup-nike koji ne dolaze na sjednice, obja-snila je da to nije u skladu s Ustavomu kojem pi{e da je zastupni~ki man-dat neobvezuju}i. Priznaje da jemogu}a zloporaba prava zastupnikana besplatan prijevoz u zra~nom pro-metu, ali nagla{ava da se ne moguograni~avati prava koja zastupnikmora imati da bi obna{ao zastup-ni~ku du‘nost samo zato {to bi ta pra-va netko mogao zloupotrijebiti.

Na pitanje o tome kada prestajezastupni~ki mandat odgovara da onredovno istje~e nakon ~etiri provede-ne godine u zastupni~kim klupama,ali do toga mo‘e do}i i u izvanrednim

slu~ajevima – prijevremeni izbori,raspu{tanje parlamenta, vlastita voljazastupnika, smrt zastupnika itd.

A glede osnovice za odre|ivanjezastupni~ke mirovine upu}uje na ~la-nak 12. gdje se navodi da je ta osnovi-ca 85 posto iznosa neto pla}e zastup-nika odnosno pla}e koju je zastupnikostvario kao du‘nosnik u Saboru umjesecu koji je prethodio vremenupodno{enja zahtjeva za utvr|ivanjeprava na zastupni~ku mirovinu. Upra-vo je sintagmom vremena podno{enjazahtjeva ozna~ena ta odrednica oveosnovice za odre|ivanje zastupni~kemirovine. No, iznimno, ako je to zazastupnika povoljnije, osnovica zaodre|ivanje zastupni~ke mirovine je85 posto neto pla}e ostvarene za pos-ljednji mjesec njegova zastupni~kogmandata, upozorila je g|a Anti~evi}-Marinovi}.

Neke su se primjedbe odnosile naodredbu stavka 2. ~lanka 14. – pravona zastupni~ku mirovinu biv{ih dele-gata iz RH posljednjeg sazivaSkup{tine biv{e SFRJ. S obzirom nanaziv zakona neki zastupnici sma-traju da toj odredbi nije mjesto u pre-dlo‘enom zakonu, a zastupnicaAnti~evi}-Marinovi} isti~e da sam na-ziv zakona ne mora u potpunosti od-govarati njegovom sadr‘aju. Me|u-tim, predlagatelj je ‘elio ispraviti ne-pravdu nanesenu tim osobama kojesu se stavile u slu‘bu Hrvatske idjelovale u interesu neovisnosti Re-publike Hrvatske, a ne u slu‘bi jednepartije i stranke. Kona~no, do{lo je,ka‘e, vrijeme da jedna stranka nedonosi zakone protiv druge strankenego da se zajedni~ki donose zakoniza sve gra|ane. Ponovila je potom da}e svi postupci pokrenuti prije stupa-nja na snagu ovoga zakona zavr{iti pozakonima koji su vrijedili do trenutkastupanja na snagu predlo‘enog zako-na, ukoliko ovaj dobije »zelenosvjetlo« saborskih zastupnika. A {tose ti~e primjedbe na ~lanak 21. pokojem se zahtjev za utvr|ivanje pravana zastupni~ku mirovinu i za ponov-no odre|ivanje zastupni~ke mirovinemo‘e podnijeti u roku od {est mjeseciod dana stupanja na snagu ovogazakona, dr‘i kako stvarno treba raz-misliti o brisanju predlo‘enog rokaod {est mjeseci, pa }e u tom smislu,ka‘e, nastupiti i u Odboru za zakono-davstvo.

U nastavku sjednice mr. VladoO{ust (HDZ) precizirao je svoj aman-dman na ~lanak 5. Zatra‘io je da sedoda novi stavak u kojem bi se naveloda zastupnik, kojem nakon prestankaobna{anja zastupni~ke du‘nosti dopo~etka ostvarivanja pla}e po drugoj

Page 18: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

19

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

osnovi ili do ispunjavanja uvjeta zazastupni~ku mirovinu nakon istekavremena iz stavka 1. ovog ~lanka, imapravo na mjese~nu pla}u u visinineto prosje~ne ostvarene pla}e u RH.Obrazla‘u}i taj amamdman samo jekratko ustvrdio da je materijalna neo-visnost, odnosno sigurnost, prednostslobode govora.

Uslijedili su istupi jo{ nekih za-stupnika koji su mahom tra‘ili poja{-njenje nekih zakonskih odredbi, pa jetako Miroslav Prpi} (HDZ) pitao usvezi s osnovicom za odre|ivanjezastupni~ke mirovine, dok je @arkoKati} (HSLS) zatra‘io od predstavni-ce predlagatelja da odgovori na dvanjegova ranije postavljena upita usvezi s pravom na zastupni~ku miro-vinu (~lanak 9.) te prava zastupnikana radni prostor (~lanak 19).

Glede ~lanka 9. predstavnicapredlagatelja je upozorila kako je onznatno restriktivniji u odnosu na ra-nije rje{enje, ali }e se ova odredbazakona jo{ jednom razmatrati kaouostalom i sve primjedbe i prijedloziiz rasprave. [to se ti~e ~lanka 19. mi{-ljenja je da ga ne treba dopunjavatidodavanjem veznika »i« jer pre-dlo‘ena odredba odnosi se na zastup-nike oba doma Hrvatskoga dr‘avnogsabora.

U tom je trenutku Branko Mo~ibob(HDZ) zatra‘io dodatno poja{njenje~lanka 12. o osnovici za odre|ivanjezastupni~ke mirovine. Takav jezahtjev podupro i Miroslav Prpi}(HDZ), a zatim je podnio amandmantra‘e}i brisanje stavka 2. u ~lanku 14.uz obrazlo‘enje da je isti napisan ne-precizno i dvojbeno pa se u primjenimo‘e tuma~iti da su svi koji su bilidelegati u to vrijeme, ve} samim timeobna{ali svoju du‘nost u interesuRepublike Hrvatske. Osim toga, ka‘e,nisu navedena tijela koja }eodlu~ivati tko je od navedenih u tomstavku radio u interesu RH, a tkonije.

Mario V~elik (HDZ) slo‘io se smi{ljenjem zastupnice Mami} da~lanku 14. stavka 2. uop}e nije mjestou ovom zakonu, a nije bio zadovoljanodgovorom predstavnice predlagate-lja da }e o tome tko je radio u intere-su RH, a tko nije, odlu~ivati ona istatijela koja su i 1990. odlu~ivala o po-dobnosti tih pojedinaca. Taj ga odgo-vor kao zastupnika ne zadovoljava,podvukao je V~elik, jer ne zna okojim se to tijelima radi. Ukoliko,me|utim, predlo‘eni stavak u ~lanku14. i pro|e tada ostaje pitanje kako }ese takvim osobama ra~unati mirovinai je li to jugo dinar budu}i da oninikada nisu bili zastupnici u Hrvat-skom dr‘avnom saboru, a ovdje se

kao osnovica uzima upravo zastup-ni~ka pla}a u Saboru.

Vi{e nije bilo zainteresiranih zaraspravu pa se pristupilo glasovanjuo podnesenim amandmanima. Uz 31glas »za«, ~etiri »protiv« i jedan»suzdr‘an« zastupnici @upanijskogdoma prihvatili su amandman za-stupnika Vlade O{usta na ~lanak 5.,a jednako tako prihvatili su i aman-dman zastupnika Miroslava Prpi}a(31 glas »za« i pet »suzdr‘anih«).Nakon toga ve}inom glasova (31 »za«i pet »protiv«) zastupnici @upa-nijskog doma podr‘ali su dono{enjeZakona o pravima zastupnika u Hr-vatskom dr‘avnom saboru, sukladnoprijedlogu Odbora za zakonodavstvoZastupni~kog doma Hrvatskogadr‘avnog sabora, s dva spomenutaizglasana amandmana.

Odgoda raspraveNajprije je Mladen Godek (HSLS)

predlo‘io da se ova to~ka dnevnogreda prebaci na slijede}i tjedannaglasiv{i da se radi o temi kojanesumnjivo izaziva javni interes, aipak nema televizijskog prijenosa.Pristupi li se ipak raspravi mogli bise pojaviti zlobni napisi u tisku da suzastupnici iskoristili upravo tu situa-ciju kako bi sami sebi iskrojili zakon,a javnost nema uvida u sve to. Zaodgodu rasprave je i Klub zastupnikaHSLS-a i zbog ~injenice da }e ve} uju-tro (dan kasnije) ova stranka imatisvoj Sabor, pa su zbog toga neki za-stupnici HSLS-a napustili sjednicuDoma.

Prijedlog zastupnika Godeka po-dr‘ao je dr. Vilim Herman (HSLS),ali u ime Odbora za izbor, imenovanjai upravne poslove. Dvorana Domadramati~no je poluprazna pa nije do-bro da se u takvom ozra~ju raspravljao ovoj temi, dr‘i ovaj zastupnik.

U ime zastupnika HDZ-a s prijedlo-gom prethodnika suglasila se potomJadranka Kosor izraziv{i ‘elju da serasprava o pla}i, mirovini i drugimpravima zastupnika odvija predjavno{}u.

Rasprava o ovoj to~ki dnevnog redave} je jedanputa odgo|ena, podsjetioje mr. Mato Arlovi} (SDP), koji jepredsjedao ovim dijelom sjednice. [to}e se, pak, prenositi na televiziji ovisio samoj Hrvatskoj televiziji, primjetioje Arlovi} i iznio zatim vi{e razlogazbog kojih smatra da bi se o ovojto~ki trebala provesti rasprava. Naj-

prije, ka‘e, u prethodna dva danaizgubljeno je jako puno vremena,izme|u ostalog, i zbog na~inaraspravljanja o pojedinim to~ka dnev-noga reda. Uz to, zastupnici imajurazne strana~ke obveze koje }e ihvoditi na razne strane i putove, ali jeto na~in njihova ‘ivota, primjetio jeArlovi}. Dnevni je red dopunjen sa19 to~aka, a s obzirom na na~in radave} je nekoliko to~aka dostatno da seza raspravu potro{i cijeli slijede}itjedan, upozorio je predsjedatelj sjed-nice. Dr‘i kako se zastupnici morajunau~iti raditi i bez prisustva televi-zije.

Radi ispravka neto~nog navoda ja-vila se Ljerka Mintas-Hodak (HDZ).Zastupnici nije jasno za{to se u Sabo-ru uporno inzistira na neovisnosti te-levizije u smislu da HTV procjenjujekoje }e to~ke dnevnog reda prenositi,a koje ne}e dok istodobno direktorHTV Mirko Gali} jasno govori da jespreman u dogovoru sa ~elni{tvomSabora direktno prenositi zasjedanjeHrvatskoga dr‘avnog sabora. Jedinapretpostavka za to je da su te to~ke udnevnom redu sjednice Doma, i da sezna kada }e se o njima voditi raspra-va.

Odgovorio joj je zastupnik Arlovi}rije~ima da u tome i jest problem.Sada{nje ~elni{tvo Sabora ne smatrada treba dogovarati sa direktoromHTV-a koje }e teme prenositi ve} bi tuodluku trebala donositi sama televi-zija. Ukoliko, pak, ~elni{tvo Saborabude odre|ivalo {to je od interesa zahrvatsku javnost samim time negirat}e se ‘elja o pretvorbi HTV-a u javnuteleviziju, zaklju~io je Arlovi}.

Dr. Zlatko Kramari} (LS) dr‘i kakose predsjedatelju ovoga dijela sjedni-ce omaklo kada je konstatirao kakose »zastupnici trebaju nau~iti raditi«.Dr‘i kako to nije korektno prema za-stupnicima koji upravo sjede u dvora-ni Zastupni~kom doma u petak po-slije 17 sati, a bilo je re~eno da }e sepetkom uglavnom raditi do 17 sati.Arlovi}eva se konstatacija mo‘e od-nositi na zastupnika kojih sada nemau zastupni~kim klupama, primjetio jezastupnik Kramari}. Primjetio je datelevizija prenosi tek dijelove nekerasprave kao {to je to bio slu~aj sazakonima o obnovi i podru~jima odposebne dr‘avne skrbi. Smatra da sene mo‘e ostaviti diskreciono pravodirektoru Gali}u u dono{enju odlukeo tome koje }e se to~ke s dnevnogreda prenositi, a koje ne}e. Dr‘i kakoto pravo mo‘e imati samo hrvatskajavnost tj. porezni obveznici kojipla}aju TV pretplatu.

PRAVA ZASTUPNIKA

Page 19: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

20

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Odmah je reagirao zastupnik Arlo-vi} zanijekav{i da je rekao kako sezastupnici moraju nau~iti raditi. Tvr-di da je samo rekao kako se zastupni-ci moraju nau~iti raditi i bez tvprijenosa.

Ispravljaju}i navod zastupnice Min-tas-Hodak zastupnik mr. Ivo [kraba-lo (HSLS) prijestio se rije~i direktoraGali}a kako je televizija voljna preno-siti raspravu ali po unaprijed poz-natom dnevnom redu, a napose to~kena koje se uka‘e da su va‘ne. Kodtoga se mora voditi ra~una ospecifi~noj tehnologiji televizije kojanije na raspolaganju 24 dana dnevnosamo za televizijski prijenos iz Sabo-ra. Zastupnik [krabalo se boji da seniti jedna televizija ne bi mogla prila-goditi neurednom odvijanju dnevnogreda sjednice Doma, i promjenjljivomkvorumu.

U ponovnom istupu Mladen Godek(HSLS) podupro je stav zastupnikaKramari}a da je apsolutno nedopusti-vo da HTV prenosi samo dijeloveneke rasprave tj. prekine prijenoskao npr. u slu~aju rasprave o Zakonuo obnovi (poslijepodnevni dio sjedni-ce) kada su primjerice istupali za-stupnici vladaju}e koalicije brane}ipredlo‘eni zakonski prijedlog.

Televizija ima svoju tehnologiju, atehnologija svoju cijenu kao i pro-gramsku shemu, primjetio je JosipLeko (SDP). U najve}em postotku te-levizijski program pla}aju gledateljipa u tom smislu Sabor ne mo‘e bitiodlu~uju}i u dono{enju odluke gledeprijenosa, bez obzira na to tko je ime-novao Upravo vije}e HRT-a.

U ponovnom istupu Ljerka Mintas-Hodak (HDZ) reagirala je na neto~annavod zastupnika [krabala ponoviv{ida je direktor Gali} bio spreman nadogovor u svezi televizijskih prijeno-sa iz Sabora pod uvjetom da se televi-ziji na vrijeme dostavi dnevni redsjednice Doma, i da se taj dnevni redne mijenja. Uz to, ne sla‘e se sa mi{-ljenjem zastupnika Leke da zastupni-ci u Saboru nemaju nikakve mogu}-nosti utjecati na odluku o prijenosi-ma. Upravo obrnuto dr‘i da zastupni-ci naroda mogu dati sugestiju o tome{to je od interesa, a {to nije za jav-nost. Nevjerojatnim dr‘i ~injenicu datelevizija nije prenosila raspravu oUstavnom zakonu o ljudskim pravimai slobodama. Na kraju se zalo‘ila za toda se zastupnici glasovanjem izjasneo tome kakav }e se odnos uspostavitisa HRT-om oko prijenosa sjedniceZastupni~kog doma. Dr‘i da je to uinteresu svih zastupnika bez obzirakojoj stranci pripadaju.

Dr. Vesna Pusi} (HNS) reagirala jena istup zastupnika Leke ustvrdiv{ida djelomi~no preno{enje raspraveneke to~ke dnevnog reda predstavljasamo djelomi~nu informaciju, a tozna~i neto~nu informaciju pa dr‘ikako zastupnici na to ne bi trebalipristati. Zastupnica misli kako jeprijeko potrebna rasprava o funkcio-niranju HRT-a, a teme koje su sadapokrenute trebale bi biti u okviru terasprave. Na kraju je u ime Klubazastupnika HNS-a i LS-a podr‘alaprijedlog zastupnika HSLS-a o odgodiove rasprave nabrojiv{i tri razloga zato: rije~ je o kontroverznoj temi pa jepotreban kvorum, a po‘eljno bi biloda toj raspravi budu nazo~ni svi za-stupnici. Uz to, ve} sutradan HSLS iHSS imaju Sabor svojih stranaka, pasu radi pripreme zastupnici tih stra-naka oti{li sa sjednice Zastupni~kogdoma. A zaklju~uju}i istup podsjetilaje na dogovor da se petkom radi do 17sati.

Za razliku od zastupnika Leke, za-stupnica Jadranka Kosor (HDZ) dr‘ida su zastupnici Sabora meritorniodlu~iti {to HRT treba prenositi izHrvatskog dr‘avnog sabora, a {to ne.S tim u svezi podsje}a na ~injenicuda programsko usmjerenje HRT-aodre|uje Vije}e Hrvatske radiotelevi-zije, a prema va‘e}em zakonu posto-je}e ~lanove Vije}a potvr|uje Hrva-tski dr‘avni sabor. Rekla je zatimkako je na Vije}u HRT-a dogovorenoda }e se ve} na njegovoj slijede}ojsjednici dogovoriti ~vrsta pravila igreoko prijenosa rasprava na televiziji.

Ne sla‘e se sa predsjedateljemMatom Arlovi}em da je u protekladva dana izgubljeno jako puno vreme-na u Saboru na raspravu o samo dvijeto~ke dnevnog reda. Zastupnica Ko-sor smatra da niti jedna minuta kojase provode u Saboru ne mo‘e bitiizgubljena kada se radi o tako va‘nimtemama.

Najzad, u ime Kluba zastupnikaHSS-a Luka Trconi} podr‘ao jeprijedlog zastupnika Godeka o odgo-di ove rasprave.

Predsjedatelju ovog dijela rasprave,mr. Mati Arlovi}u ostalo je samo dakonstatira da su zastupnici zapravona neobi~an na~in, kroz ispravakneto~nih navoda zapravo zatra‘ili od-godu rasprave o ovoj to~ki dnevnogareda i to po mogu}nosti kada budeprenosila televizija.

Smanjuju se sada{nja pravaU Zastupni~kom domu najprije je u

ime predlagatelja govorio MladenGodek (HSLS), potpredsjednik Odbo-

ra za zakonodavstvo podsjetiv{i da jeovo tre}i poku{aj s ovom to~kom dne-vnog reda. Naime, u dva navrataodgo|ena je rasprava jer nije biloizravnog televizijskog prijenosa a in-teres javnosti za ovu temu je velik.Prvotni tekst zakona nai{ao je na vrlonegativne reakcije, pristigli su aman-dmani klubova zastupnika i to jepredlagatelj sve razmotrio i pripre-mio pro~i{}eni tekst zakona.

U javnosti su tri bitna pitanja izovog zakonskog prijedloga izazvalanajvi{e pozornosti – zastupni~ke mi-rovine, pravo na zastupni~ku mirovi-nu biv{ih delegata iz Hrvatske u Sa-veznom vije}u republika i pokrajinabiv{e SFRJ koji su obna{ali du‘nost uinteresu neovisnosti Republike Hrva-tske te institut otpremnine, naglasioje potpredsjednik Odbora te {ire go-vorio o tim zakonskim rje{enjima. [tose ti~e opremnina, u potpunosti smoprihvatili glas javnosti i ne samo danismo uveli institut otpremnine ve}izri~itu zabranu da se taj institut zazastupnike ne mo‘e nikako uvesti(»razmi{ljaju}i da bi on mogao u}i namala vrata«), rekao je.

• [to se ti~e otpremnina, upotpunosti smo prihvatili glasjavnosti i ne samo da nismouveli institut otpremnine ve}izri~itu zabranu uvo|enja toginstituta za zastupnike, rekaoje predstavnik predlagatelja.

Govorio je i o tome zbog ~ega jeuop}e do{lo do ovog zakona koji uodre|enom dijelu smanjuje sada{njaprava zastupnika. Zlurado se govoriloda se mi ovdje bavimo samo svojimpravima ali s ovim zakonom to nijeslu~aj. Predsjedni{tvo Sabora prak-ti~ki je naredilo Odboru za zakonoda-vstvo da pripremi zakon, a na taj sekorak odlu~ilo zbog brojnih upita za-stupnika biv{eg saziva Sabora, @upa-nijskoga i Zastupni~kog doma, koji-ma njihova prava nisu bila definitiv-no rije{ena. Dakle, bili smo prisiljenireagirati na ovaj na~in i predlo‘itinovi tekst zakona da se sve dilemeotklone, naglasio je, nadaju}i se da }erasprava pomo}i da nestane i svakitrag sumnje da se radi o nekimnovoste~enim privilegijama ili da seste~ene privilegije pro{iruju.

Od izvjestitelja radnih tijela jedinoje rije~ zatra‘io dr. Vilim Herman(HSLS), predsjednik Odbora za izbor,imenovanje i upravne poslove. To ra-

Page 20: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

21

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

dno tijelo imalo je niz primjedbi,po~ev{i od one da se prava zastup-nika ovim zakonom ne rje{avajucjelovito do brzopletosti predlagate-lja. Me|utim, s predlagateljem je usu-glasio amandmane Kluba zastupnikaSDP-a i HSLS-a i odlu~io je podr‘atidono{enje ovog zakona. Ujedno jepredlo‘io da se materija o obvezama ipravima zastupnika, dr‘avnih du‘no-snika ‘urno rije{i jedinstvenim zako-nom.

Zatim su govorili predstavnici klu-bova zastupnika.

Klub zastupnika HSLS-a upozorioje na brojne nedostatke predlo‘enogzakona ne natje~u}i se tko je i kolikosocijalniji u vezi s pitanjima iz ovogzakona, rekao je dr. Vilim Herman,govore}i u ime tog Kluba zastupnika.Nema politi~kog poentiranja no imaiskrene ‘elje da se razumijesiroma{tvo koje hara Hrvatskom i nemo‘e se stvarati dvojba da se u Hrva-tskoj stvara politi~ka klasa, elitapotpuno odvojena od gra|ana Hrva-tske. Doslovce se na svakom zakonupa i na ovom mjeri koliko su suo~enis hrvatskom socijalnom zbiljom.

Uz na~elnu primjedbu da zakon nerje{ava cjelovita prava zastupnika ve}i dalje upu}uje na Zakon o obvezamai pravima du‘nosnika i druge propisete da se pro{iruje krug korisnika kojiimaju pravo na zastupni~ku mirovinupostavlja se pitanje sredstava potreb-nih za provedbu ovog zakona.

Klub zastupnika HSLS-a imao je ikonkretne primjedbe odnosno nizamandmana koji su usugla{eni, na-glasio je, rekav{i u tom okviru da jeneprihvatljivo uvo|enje prava zastup-nika na otpremninu u visini {estero-strukog iznosa neto pla}e tezastupni~ki pau{al od najmanje desetdnevnica. Predlo‘enu novu verzijuzakona uz prijedloge, prije svega dase ta materija rije{i jedinstvenimzakonom, Klub zastupnika HSLS-aspreman je podr‘ati.

Potrebno vi{e senzibilitetaStavove Kluba zastupnika HSS-a

iznio je Ante Markov (HSS). Ovakavtrend tzv. materijalnih zakona o~i-gledno ne}e nailaziti na odu{evljenjejavnosti {to je i razumljivo u ovoj so-cijalnoj situaciji tako da bi trebalovi{e senzibiliteta glede njihovog stav-ljanja na dnevni red (usugla{avanjeklubova zastupnika). Posebice nijedobro da se kroz amandmane pojavisasvim novi zakon u odnosu na prvot-ni.

Klub zastupnika HSS-a smatra daovakav zakon treba biti prije svega

cjelovit i objedinjavati ukupnu mate-riju, rekao je zastupnik te iznio iodre|ene primjedbe. Tako je naveoda nema odredbi o tome u kojimslu~ajevima i uz koje uvjete saborskizastupnici imaju pravo na naknadumaterijalnih tro{kova (a prema~lanku 13. Zakona o obvezama i pra-vima dr‘avnih du‘nosnika).

Amadmanima je zna~ajno poprav-ljen Zakon i Klub zastupnika HSS-ane protivi se njegovu dono{enju, na-glasio je zastupnik jo{ jednom nagla-{avaju}i da Dom mora biti osjetljiv nasocijalne probleme slo‘iv{i se s izne-senim da se prava zastupnika smanjei prilagode vremenu i trenutku.

Vladimir [ep~i} (SDP) i JadrankaKatarin~i}-[krlj (HSLS) ispravili suneto~an navod predgovornika da jepredlagatelj ovog zakona Vlada Repu-blike Hrvatske (uz navod o nedosta-tku senzibiliteta) ve} da je predlaga-telj Odbor za zakonodavstvo.

Mr. Drago Kraljevi} (SDP) prenioje stajali{te Kluba zastupnika SDP-akoji je na prvobitni zakonskiprijedlog podnio deset amandmana.Sada predlo‘eni tekst usugla{en je sKona~nim prijedlogom zakona oobvezama i pravima dr‘avnih du‘no-snika, restriktivniji je od va‘e}egzakona i prvobitnog prijedloga, pri-mjeren materijalnim mogu}nostimana{e zemlje i socijalnim prilikama.Klub zastupnika SDP-a povla~i svojeamandmane s obzirom na to da ih jepredlagatelj obuhvatio pro~i{}enimtekstom, i podr‘at }e Kona~niprijedlog ovog zakona.

Jadranka Kosor (HDZ) govore}i uime Kluba zastupnika HDZ-a iznijelaje brojne primjedbe na predlo‘enizakon te na kraju rekla da }e ovajKlub zastupnika glasovati za ovajzakon ako se prihvate njegovi amand-mani koje }e podnijeti.

Prvi prigovor se odnosi na nazivovog zakona jer se trebao osvrnuti ina du‘nosti, {to prije svega podrazu-mijeva nazo~nost sjednicama odborai Doma i sudjelovanje u radu(»najlak{e biti zastupnik koji ni{ta negovori«), po{tivanje zakona, a nesamo prava zastupnika. Dr‘imo da biu jednom ovakvom zakonu koji re-gulira pravo na pla}e zastupnika, namirovinu trebale biti regulirane ba-rem u na~elnim dijelovima i obvezezastupnika, naglasila je. Osvrnula se ina navod zastupnika Godeka koji jeza va‘e}i Zakon rekao da je to ZakonHDZ-a. To nije to~no jer kad se Zakonizglasa u Hrvatskome dr‘avnom sabo-ru to vi{e nije zakon jedne stranke itakvih se kvalifikacija treba ~uvati,rekla je.

Opovrgnula je i navode iz tiska pre-dsjednice Odbora za zakonodavstvoIngrid Anti~evi}-Marinovi}, »koja jebranila ovaj zakon«, da premava‘e}em Zakonu godine ‘ivota nisubile uvjet za dobivanje mirovine a bilesu, i po postoje}em Zakonu i po onomiz 1995., rekla je, me|u ostalimosvr}u}i se i na druge navode pre-dsjednice Odbora za zakonodavstvo.

Klub zastupnika HDZ-a slo‘io se snekim amandmanima Kluba zastup-nika SDP-a i HSLS-a na Odboru zazakonodavstvo, ali upozorava da biprema predlo‘enom zakonu bezamandmana zastupnici imali pravooti}i u mirovinu bez ikakvog vremen-skog ograni~enja.

Povreda PoslovnikaDr. Zdravko Tomac (SDP) upozo-

rio je da je predgovornica povrijedilaPoslovnik jer da je ve}inu svog vre-mena, govore}i u ime Kluba, posveti-la stavovima jedne zastupnice u tiskukoja uz to nije nazo~na sjednici. Sma-tra da ne bi trebalo uvesti praksu dase sa saborske govornice polemizira snovinskim ~lancima ve} da to trebau~initi u novinama gdje su ~lanciobjavljeni. Dao je i ispravak neto~nognavoda predgovornice – nije obvezazastupnika a i ne mo‘e se propisatida govori na sjednici, jer njegova sevrijednost ne mo‘e tuma~iti time ko-liko govori. Obveza zastupnika je daprovodi Ustav i zakone i da rje{avaprobleme, rekao je.

Jadranka Kosor odgovorila je da usvom izlaganju ni na koji na~in nijeuvrijedila kolegicu Anti~evi}-Marino-vi}, a niti joj je to bila namjera, i danije polemizirala te da ne vidi povre-du Poslovnika. Drugo je bio ispravakmi{ljenja (da bi zastupnici trebali go-voriti) a ne neto~nog navoda, rekla je.

Dr. Boris Kandare (HSP) govorioje u ime Kluba zastupnika HSP-a iHKDU-a, konstatiraju}i da jepro~i{}eni tekst predlo‘enog zakonaosjetno bolji od prvog teksta. Ovajzakon izazvao je brojne javne komen-tare, pozitivne i negativne, {to dodat-no tra‘i specijalnu pozornost zastup-nika. Radi se o pravno vrlo delikatnojmateriji kojoj je ovaj Klub zastupnikaposvetio punu pozornost pa je podniopisane amandmane.

Odnose se na odredbe o stjecanjuprava na zastupni~ku mirovinu (dauvjet bude polovica efektivnog traja-nja mandata; po prestanku mandatamanje od 20 godina mirovinskogsta‘a ili 55 godina ‘ivota odnosno‘ene 50 godina ‘ivota i da se ura~unanju mirovinskog sta‘a hrvat-

PRAVA ZASTUPNIKA

Page 21: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

22

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

skim braniteljima ura~una vrijemeprema osnovnom Zakonu u dvo-strukom trajanju).

Zastupni~ka mirovina je priznanjehrvatskoga dru{tva ljudima koji suizabrani i kao zastupnici obna{alinajve}u politi~ku ~ast, rekao je za-stupnik na kraju.

Ne izglasati zakon ve}raspravljati o va‘nijimtemama

Dr. Vesna Pusi} (HNS) iznijela jemi{ljenje Kluba zastupnika HNS-a iLS-a: nije dobro da je do{lo do overasprave i nije bila dobra ideja inici-rati raspravu o pravima zastupnika,ve} je treba odgoditi za drugo vrijemea raspraviti o puno va‘nijim temamaza ovu zemlju.

• Nije dobro da je do{lo doove rasprave i nije bila dobraideja inicirati raspravu opravima zastupnika, ve} jetreba odgoditi za drugo vri-jeme, a raspraviti o punova‘nijim temama za ovu zem-lju.

Treba se prisjetiti da se radi o za-stupnicima koji su svojom slobodnomvoljom izabrali politi~ki anga‘man.Za tu slobodnu volju i odluku ne tre-baju nikakve posebne nagrade nitistatus (u pravima na mirovinu ili dru-go), ne trebaju sebe smatrati velikom‘rtvom ili zaslu‘enikom za domovinu.

Pro~i{}eni tekst predlo‘enog zako-na je u velikoj mjeri bolji od prvotnogi daje zapravo novi prijedlog zakonano bez obzira na to usvoji li se ili nemo‘e biti samo privremen jer }e po-novno do}i na dnevni red radiuskla|ivanja sa Zakonom o dr‘avnimdu‘nosnicima, rekla je zastupnica.Predlo‘ila je da se zakon sada ne iz-glasa, a Klub zastupnika HNS-a i LS-a ne podr‘ava njegovo dono{enje.

Da se sada ne izglasa ovaj zakon ida se o tome raspravlja kad bude pri-mjeren datum predlo‘io je i DinoDebeljuh (IDS) govore}i u ime Klubazastupnika IDS-a. Klub zastupnikaIDS-a pridru‘uje se svim onimgra|anima koji opravdano negoduju{to je ovaj zakon uop}e do{ao u pro-ceduru (brzopleto i neodgovorno).

U ~lanku 1. Kona~nog prijedlogapi{e da se ovim zakonom odre|ujuprava i du‘nosti zastupnika a u

cijelom zakonskom prijedlogu govorise samo o pravima, nigdje o du‘nosti-ma, potkrepljuje zastupnik nezadovo-ljstvo ovim zakonom. Ako je ve}netko ‘elio mijenjati postoje}i Zakononda treba po~eti propisivati du‘nostii prestati ve} jednom govoriti o pravi-ma, rekao je nagla{avaju}i da iz ra-sprave ne vidi niti jedan osnovnimotiv koji je nekoga naveo da idemijenjati postoje}i zakon.

Ne prihva}a niti razloge koje je iz-nio zastupnik Godek kao predlagateljjer je govorio o prijedlogu koji jedo‘ivio amandmanske izmjene zako-na {to je javnost opravdano reagiralaa nije govorio o prvom Kona~nomprijedlogu u kojem je prije svegado{lo do promjene odredbe koja re-gulira pravo zastupnika na mirovinutako da bi zastupnik mogao i}i u mi-rovinu nakon jednog dana u Saboru.Kroz izmjenu postoje}eg Zakonanetko je poku{ao pove}ati prava za-stupnicima {to je neprimjereno i neo-dgovorno bez obzira na to iz kojestranke ili od kojeg ~lana Sabora todo{lo. To nije nikome potrebno,rekao je, uz uvjerenost da ve}ina za-stupnika ne ‘eli ve}a prava. Akonetko vidi opravdan razlog da se mije-njaju postoje}a prava zastupnikaneka to ka‘e, ali to mora biti mnogoja~e od svih onih zakona koji su uproceduri i koji mu~e gra|ane na{edr‘ave.

Stjecanje politi~kih poenaMladen Godek, potpredsjednik

Odbora za zakonodavstvo, osvrnuo sena raspravu u ime predlagatelja ne‘ele}i, kako je rekao, ulaziti u pole-miku u smislu stjecanja politi~kihpoena na jeftin na~in. No protestiraoje zbog o{trih rije~i zastupnice Pusi}i zastupnika Debeljuha. Da se ne do-nosi ovaj predlo‘eni zakon na snazibi ostao postoje}i Zakon, koji jenedore~en, zbrkan, ne mo‘e se to~notuma~iti i zato ga fondovi mirovin-skog osiguranja ne primjenjuju ve}donose privremena rje{enja o mirovi-nama zastupnika. To je bio razlog zadono{enje ovog zakona a po nastupi-ma spomenutih zastupnika ispada dami sada stvaramo neka prava kojihnema.

To nije istina i bitno je, rekao jepotpredsjednik Odbora za zakonodav-stvo Godek, da smanjujemo dosada{-nja prava. Primjerice, po va‘e}emZakonu biv{i zastupnici imaju doslo-vce mirovinu za 15 posto vi{u odpla}e sada{njeg saborskog zastup-nika.

Predlo‘eni zakon ima ograni~enidomet (ne treba govoriti vi{e o prvot-nom prijedlogu ve} o pro~i{}enomtekstu) i neki od prijedloga koje jeiznijela zastupnica Kosor ne mogu seugraditi, rekao je, me|u ostalim.Prijedlog Kluba zastupnika HSP-a iHKDU-a o hrvatskim braniteljimaprocjenjuje politi~kim no upu}uje dase ta materija rje{ava drugim zakoni-ma (Zakon o mirovinskom osigura-nju).

Ispravci neto~nih navodaDino Debeljuh je prigovorio pred-

govorniku na rije~ima da se raspra-vom ‘ele ste}i politi~ki poeni. Raspra-va je bila jasna i ne radi se ni okakvim politi~kim poenima negoopravdanom negodovanju koje dijeli-mo s gra|anima. Tim navodom gospo-din Godek je rekao uvredu ~ak zacijeli Klub zastupnika IDS-a, rekao jezastupnik te poku{ao objasniti da imapravo raspravljati i o prvotnomzakonskom prijedlogu.

Prigovorio je predsjedatelju, mr.Arlovi}u, {to nije upozorio zastupnikaGodeka radi uvrede Klubu zastupnikaIDS-a na {to je mr. Mato Arlovi},predsjedatelj i potpredsjednik Saboraodgovorio da se u sabornici, me|uostalim, i skupljaju politi~ki poeni.Dino Debeljuh je odvratio da ne morato raditi zbog politi~kih poena nego izbog pravde. Mr. Mato Arlovi} zamo-lio je zastupnika da se dr‘i Poslov-nika i objasnio mu da ne mo‘e podispravkom neto~nog navoda ulaziti uraspravu. Dino Debeljuh je objasnioda je ispravio neto~an navod jer da jegospodin Godek govorio da zastupni-ci nemaju pravo govoriti o prvotnomKona~nom prijedlogu a imaju to pra-vo.

Jadranka Kosor se tako|er javilaradi ispravka neto~nog navoda tvr-de}i da nije to~no da se predlo‘enimzakonom (objasnila je da govori oizvornom prijedlogu a ne o »~u{pajzu«koji je nastao nakon svih amandma-na«) smanjuju prava zastupnika izpostoje}eg Zakona. I dr. Vesna Pusi}imala je ispravak neto~nog navodarekav{i da njena rasprava nije bilastjecanje politi~kih poena ve} izno{e-nje mi{ljenja. Upravo da se ne bi za-stupnici doveli u neugodan polo‘ajpredlo‘ili smo da se ova to~ka skine sdnevnog reda i da se o njoj sada neizja{njava, rekla je. Predsjedavaju}imr. Mato Arlovi} je objasnio da jetakav prigovor trebalo dati kodutvr|ivanja dnevnog reda a sada bi gatrebalo dati u pismenoj formi da biDom mogao o njemu odlu~ivati.

Page 22: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

23

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

Mladen Godek zatra‘io je rije~ irekao kako »stalno lo{e prolazi snekim opomenama« i da mu jepredsjedatelj zamjerio tuma~enje uosvrtu na amandman zastupnika Kan-darea o hrvatskim braniteljima (mr.Arlovi} je prigovorio njemu kao i za-stupniku Kandareu {to kao pravnicine znaju da po Zakonu o pravimahrvatskih branitelja svi braniteljiimaju pravo na dvostruki sta‘). –Rekao sam jednostavno da seprijedlog ne mo‘e prihvatiti jer mate-rija ne spada u ovaj zakon a vjerujtemi da dovoljno poznajem zakone damogu sudjelovati u raspravama i mi-slim da sam nepravedno opomenut,objasnio je mr. Mato Arlovi},predsjedatelj objasnio je da se nijeradilo o opomeni.

O obvezama zastupnika sene ~uje

Dr. Zlatko Kramari} (LS) rekao jeda }e nastaviti s govorom tamo gdjeje stala zastupnica Pusi} u ime Klubazastupnika HNS-a i LS-a. Premda jepro~i{}eni tekst predlo‘enoga zakonabolji od prvotnog ne mo‘e ispravitipercepciju javnosti da se zastupniciod velja~e do sada bave svojim pravi-ma. Ta percepcija nije sjajna pa trebana nju na neki na~in odgovoriti jer nakraju mi od te javnosti ovisimo, rekaoje zastupnik upozoriv{i da }e se im-provizacije i propusti doga|ati uvijekkada se zakonski prijedlozi ne buduradili s dovoljno stru~ne i politi~kepozornosti. Stoga trebamo odgovoritisami sebi pa onda i javnosti za{to seuop}e i{lo s ovakvom inicijativom itko je stvarni inicijator.

I sada kao i u srpnju 1998. prilikomdono{enja va‘e}eg Zakona zastupniknagla{ava, ka‘e, da se mora voditira~una o ~injenici da imamo milijunumirovljenika, 360.000 nezaposlenih,rad bez pla}a i da zastupnik moradijeliti sudbinu s ostalim gra|animaRepublike Hrvatske. Stoga ovakvimtemama treba pristupiti serioznije.Svaka dva mjeseca imamo na dnev-nom redu samo na{a prava, a o obve-zama se ne ~uje, prigovorio je za-tra‘iv{i odustajanje i od ovog zakon-skog prijedloga (ra|en ‘urno, s punoimprovizacija) ako se moglo odustati,veli, od prava na dje~ji doplatak.Neka Stru~ne slu‘be Sabora poradena njemu tako da se uskoro dobijezakonski tekst kojeg se ne}emo mora-ti stidjeti i dogra|ivati u ovom ali nitiu sljede}em sazivu.

• Svaka dva mjeseca imamona dnevnom redu samo na{aprava, a o obvezama se ne~uje, prigovor je iz rasprave.

Mladen Godek podnio je dvaamandmana na predlo‘eni zakon(~lanci 12. i 21. _ prikaz amandmana)kojima se, kako ka‘e, pobolj{ava kva-liteta predlo‘enog zakona, ali i bitnozadire u ste~ena prava zastupnika(korekcija mirovina na ni‘e). Jo{ jed-nom je naglasio i poru~io javnosti daovaj zakon zastupnici ne donose zbogsvojih prava i da ni{ta sebi ne stva-raju.

Miroslav Korenika (SDP) smatrada je nesporna ~injenica da je najte‘eraspravljati o sebi samima ali i da je~injenica da Sabor mora zagristi ukisele jabuke i raspravljati o stvarimakoje se ne svi|aju dijelu zastupnika.O~ito je da i svoje du‘nosti ba{ neshva}aju najbolje (bio bi red da ba-rem pro~itaju kako taj zakon glasi)jer mogli su predlo‘iti skidanje oveto~ke s dnevnog reda kad se dnevnired usvajao, a sasvim je sigurno daoni koji najvi{e prigovaraju ~estonisu u sabornici, rekao je, me|u osta-lim, spomenuv{i zloupotrebljavanjegovornice radi jeftinog stjecanjapoliti~kih bodova. Slo‘io se s onimakoji govore da trenutno ima va‘nijihtema i problema od ove.

Predlo‘io je da naziv ovog zakonabude zakon o du‘nostima i pravimazastupnika a da se njegovo dono{enjepodupre jer se njime prije svega sma-njuju privilegije zastupnika. Osvrnuose i na ~lanak 19. koji govori o pravuzastupnika na kori{tenje prostora uSaboru te je u vezi s tim zamoliopredlagatelja da se vidi mogu}nost dato pravo dobiju i oni zastupnici kojinisu predsjednici ili potpredsjedniciodbora. Isto tako zanimalo ga je kada}e na dnevni red do}i pitanje kori{te-nja slu‘benih stanova jer zagreba~kisu hoteli skupi i svakako da bi zadr‘avni prora~un bio manji tro{ak dasu zastupnici smje{teni u tim stanovi-ma.

Ivan [kari} (HSLS) rekao je pakda nije jeftino politi~ko stjecanje poe-na ako se saborska govornica iskori-sti za upozoravanje javnosti na ono{to se na terenu doga|a, a »na terenugovore daj prekinite vi{e« i ovu pri~utreba skratiti, smatra zastupnik. Po-dr‘ao je predlagatelja ukoliko mu jecilj bio ispraviti nepravde i nedo-re~enosti te apelirao da se predlo‘eni

zakon ne povla~i iz procedure ve} {toprije s amandmanima usvoji a otvorirasprava o socijalnoj i gospodarskojsituaciji jer narod to o~ekuje.

Jadranka Katarin~i}-[krlj istaknu-la je da predlagatelj prvu verziju ovogzakona nije mogao braniti niti obrani-ti kao {to je poku{ao obja{njenjima opotrebi dono{enja ovog zakona. A tepotrebe su u tome da se, smatra za-stupnica, ovim zakonom precizno de-finira mirovinska osnovica za zastup-nike i na jednom mjestu sistematizi-raju prava ali i obveze zastupnika. Noto nije opravdanje za pro{irivanje pra-va zastupnika koje je predvi|ala prvaverzija zakona i kao novinu nudilaotpremninu u visini {esterostrukogiznosa neto pla}e, rekla je, me|u osta-lim zastupnica podsje}aju}i na rje{e-nja prvobitnog teksta.

No kako u ovoj novoj varijantinema ovih pro{irenja prava zastup-nika ovaj je zakon prihvatljiv ali gatreba doraditi (barem) s du‘nostimazastupnika. Nedolazak zastupnika nasjednice odbora ali i Doma trebasankcionirati, pa i materijalno, reklaje, me|u ostalim smatraju}i da se una{em okru‘enju posao zastupnikane mo‘e dobro obavljati kao dodatniili usputni posao pa bi time dobivanjerazlike pla}e (~lanak 4.) ukoliko jezastupni~ka ve}a od one druge treba-lo predvidjeti samo u iznimnimslu~ajevima.

Umjesto o ovom raspravljatio Zakonu o revizijipretvorbe

Dr. Ivan ^ehok (HSLS) najprije seispri~ao hrvatskoj javnosti koja pratiprijenos {to se uop}e razgovara oovom zakonskom prijedlugu. – Govo-riti o ovom prijedlogu je protiv svihmojih politi~kih i moralnih i osnov-nih ljudskih na~ela. O~i javnosti upr-te su u nas jer se o~ekuje da Hrvatskakona~no postane parlamentarna de-mokratska dr‘ava a mi se bavimopretjerano sobom, naglasio je zastup-nik poktrijepiv{i to i vlastitom malomanalizom rasprava u Saboru (na osno-vi Izvje{}a Hrvatskoga dr‘avnog sabo-ra). Ona pokazuje da se silne raspravei replike ne vode da bi se osporiliideolo{ki, politi~ki i drugi stavovi ne-go naj~e{}e {to su zastupnici osobnouvrije|eni i {to misle da su nekenjihove kvalitete dovedene u pitanje.

[to se ti~e predlo‘enog zakona za-lo‘io se da se odmah prekine s ra-spravom o njemu (ne da se skine sdnevnog reda) a najprije da se ukine

PRAVA ZASTUPNIKA

Page 23: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

24

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

postoje}i Zakon. Postoje}i Zakon a iovaj predlo‘eni nisu izvedeni ni izkakve ideje pravednosti i nema razlo-ga da zastupnici imaju posebna prava(mirovine itd.) koja nemaju primjeri-ce lije~nici, znanstvenici, profesori.Ne bi se trebali vi{e zamarati samisobom ve} umjesto toga danas po~etirazgovarati o zakonu o revizijipretvorbe, rekao je, me|u ostalim.

Vladimir [ep~i} (SDP) je rekao daje mogu} razli~it pristup bilo kojojtemi koja je na dnevnom redu u Sabo-ru pa tako i kritizirati, stjecati u jav-nosti poene, no zadatak je zastupnikada donose jasne i primjenjive zakone.Va‘e}i Zakon nije primjenjiv jer biv{izastupnici ne mogu dobiti mirovinuve} samo privremeno rje{enje i pre-ma tome postoji razlog za{to je Odborza zakonodavstvo predlo‘io novi. Akose ostavi postoje}i Zakon nije ni{tarije{eno a mi smo tu da pomognemoi da se nekvalitetno ispravi i prihvati{to kvalitetniji zakon, rekao je, me|uostalim.

Za rije~ se zatim javio zastupnik dr.Jure Radi} (HDZ) koji je ocijenio dase uz prava trebaju precizirati i du‘-nosti zastupnika. Zbog ovih manjka-vosti ocijenio je da predlo‘eni zakon-ski tekst treba do‘ivjeti zna~ajneispravke. Osobito je va‘no da zastup-nici sudjeluju u radu prilikom raspra-va oko pojedinih zakonskih prijedlo-ga. Umjesto toga saborska vije}nica~esto puta je poluprazna. Javnostmo‘e, ali i ne mora, prihvatiti ~i-njenicu da postoje i druga zadu‘enja iobveze zastupnika, jer ocjenjuje da bizakonodavni rad morao imati priori-tet. Ocijenio je da se rad svakog za-stupnika najbolje ocjenjuje na izbori-ma, a unutar Poslovnika svakako tre-ba preciznije definirati zastupni~keobveze, a sli~na o~ekivanja upu}uje ihrvatskoj javnosti. Istaknuo je ujednoda treba razmisliti o davanjuodre|ene stimulacije koja bi zastup-nike odvratila od odlazaka u mirovi-nu sa svega 55 godina starosti.

Razraditi i du‘nostizastupnika

Zastupnik @elimir Janji} (HSLS)smatra da je sada{nji prijedlog zako-na napredak u odnosu na prethodni,jer ipak pokazuje odre|ene re-strikcije, a to se poglavito odnosi napitanje oko otpremnine zastupnikaprilikom odlaska u mirovinu. I on sezalo‘io da se jasnije razrade du‘nostisaborskih zastupnika, te je apeliraoda se ne smiju ponoviti situacije ukojima se nisu mogli izglasati va‘ni

zakonski prijedlozi zbog nedostatkakvoruma.

Zastupnik Drago Krpina (HDZ)smatra da nije dobro {to se {iri krugosoba koje mogu ra~unati nazastupni~ke privilegije. Rezolutno jenaglasiti da pojedini delegati uSkup{tini biv{e SFRJ ne bi trebalira~unati na ova prava, a dodao jekako se i pojedini zastupnici izvladaju}e koalicije zgra‘aju zbog ovihzakonskih prijedloga. Osvrnuo se za-tim i na inicijatore ovih prijedloga tepro~itao imena i strana~ku pripad-nost ~lanova nadle‘nog Odbora zazakonodavstvo. Podsjetio je zatim daje i njegova stranka grije{ila na ovompitanju, a rezultati posljednjih izborajasno ukazuju da bira~i nisu ‘eljelidati podr{ku HDZ-u zbog prijedlogakoji daju prevelika prava i privilegijezastupnicima.

• Rezultati posljednjih izbo-ra pokazuju da su bira~i ka-znili HDZ zbog dono{enjazakona koji daje prevelikeprivilegije saborskim zastup-nicima.

Usporedio je zatim ovaj zakonskiprijedlog s temeljnim politi~kim po-rukama na osnovi kojih je sada{njavlast dobila izbore. Rezimiraju}i ovajnesklad najava i poruka, ocijenio jeda stvarnost i socijalni problemi ja-sno demantiraju sada{nju vlast kojanije uspjela u potpunosti realiziratiniti jedno svoje predizborno obe}a-nje. Na kraju je podsjetio da predstojebrojna poskupljenja va‘nih proizvo-da, a prognanicima su zna~ajno sma-njena sredstva za obnovu. Problemioko obnove su i ve}i, ako se zna da nanju sada mogu pretendirati i osobekoje su se oru‘jem protivile utemelje-nju Republike Hrvatske. Zaklju~io jeporukom predlagateljima da zbogbrojnih propusta i primjedbi, povukuovaj zakonski prijedlog.

Za ispravak neto~nog navoda javilase zatim zastupnica prof. dr. VesnaPusi} (HNS) koja je ocijenila da sepro~i{}enim tekstom ograni~avajudosada{nja prava zastupnika. Upozo-rila je zatim da je zastupnik Krpinaiznio niz neto~nih tvrdnji, izdvajaju}ikao najve}u da se novim zakonskimprijedlozima izjedna~avaju prava‘rtve i agresora.

Ispravak neto~nog navoda zatra‘ioje i zastupnik Dragutin Vuku{i}(SDP). Smatra da je HDZ izgubio izbo-

re zbog niza odluka kojima jeosiroma{io svoje gra|ane i u~inionedozvoljene radnje unutar procesaprivatizacije i pretvorbe. I zastupnikmr. sc. Marin Jurjevi} (SDP) bio jeponukan na ispravak, te ocijenio dasu radnici splitskog »Diokoma« bilipred ste~ajem jo{ u periodu vladanjaHDZ-a jer je ~ak 10 do 12,5 tisu}a ra-dnika u tom periodu izgubilo radnomjesto.

Sada se zastupnik Drago Krpinajavio kako bi ispravio neto~ne navodenavedenih zastupnika. Ocijenio je dasu predlo‘enim Zakonom o obnovi,ipak izjedna~ena prava hrvatskih pro-gnanika i onih koji su razarali Hrva-tsku. [to se ti~e razloga zbog kojih jeHDZ izgubio izbore, zastupnik Krpinaje ponovio da su prijedlozi o pravimazastupnika bili jedni od pogre{nihzakonskih prijedloga zbog kojih subira~i isporu~ili ra~un HDZ-u. Ponov-no se osvrnuo na probleme radnika»Diokoma«, te ocijenio da se ova tvr-tka uistinu nalazi pred ga{enjem.Te{ko stanje potvrdio je i splitskigradona~elnik, koji je tra‘e}i rje{enjeza nastalu situaciju u sada{njem pe-riodu, podnio ostavku.

Zastupnik dr. sc. Vilim Herman(HSLS) smatra pak da nisu uteme-ljene prozivke ~lanova Odbora zazakonodavstvo, a zastupnik DinoDebeljuh (IDS) smatra da sezastupni~ka prava smanjuju a ne,kako je ustvrdio zastupnik Krpinaopet pove}avaju. Smatra ujedno da jeprija{nja vladaju}a garnitura odgo-vorna za propast gospodarstva uk-lju~uju}i i agoniju »Diokoma«. I za-stupnik Ivan Nini} (SDP) smatra dazastupnik Krpina namjerno nije pre-poznao namjere predlagatelja koji susmanjili dosada{nje zastupni~ke pri-vilegije. Sada je u obranu strana~kogkolege ustao zastupnik Vladimir[eks (HDZ) koji je upozorio da sekriti~ka rasprava zastupnika HDZ-ane smije nepotrebno etiketirati. Svizastupnici imaju ista prava i moraju~uvati dignitet svojih kolega ilira~unati da im se verbalno odgo-varaju}e uzvrati istom mjerom.

Nastavljeno je s primjedbama iispravcima neto~nih navoda. Tako jezastupnik @eljko Malevi} (SDP)zamjerio zastupniku Krpini {to nijenaveo i imena zastupnika HDZ-a, rav-nopravnih ~lanova Odbora za zakono-davstvo, koji je kao jedno od nad-le‘nih tijela, sudjelovao u izradire~enog zakonskog prijedloga. Javiose zatim i zastupnik Milan \uki}(SNS) koji je ispravio navod da navod-

Page 24: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

25

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

no, Zakon o obnovi, izjedna~ava pra-va zlo~inca i ‘rtve. Srbi u Hrvatskojkao gra|ani Hrvatske nisu zlo~inci,stoga ovaj zakonski prijedlog isprav-lja dosada{nju nepravdu u jednakomzakonskom pravu na obnovu.

Zatim je zastupnik @eljko Malevi}kao poslovni~ku primjedbu i upozo-rio predsjedavaju}ega da onemogu}ivrije|anja koja dolaze od zastupnikaHDZ-a, a sli~nu zamjerku na ra~unzastupnika ove stranke uputio je izastupnik Ivan Nini} u svom ponov-nom javljanju.

Izbjegavati vrije|anja ietiketiranja

Rasprava je nastavljena govoromzastupnika Milana Kova~a (HDZ)koji je ocijenio da je HDZ u~inionajve}u pogre{ku kada zbog poznatihpoliti~kih problema i »balvan revolu-cije« nije proveo inventuru u gospo-darstvu. Zastupnica dr. sc. VesnaPusi} ocijenila je da u vrije|anje tre-ba uvrstiti i izreku zastupnika [eksakoji je naveo, »da bi bio najve}a huljakada bi glasovao za ovaj zakon«,(Prijedlog zakona o obnovi – op. a.).Takve te{ke rije~i izravno vrije|ajusve one zastupnike koji }e s razlogompodr‘ati dono{enje re~enog zakon-skog prijedloga. Kao dodatni primjer,navela je obrazlo‘enje prvog amand-mana oko istog zakonskog prijedloga,a kojega je obrazlagao zastupnik Dra-go Krpina. Javio se zastupnik Vladi-mir [eks i potvrdio da ostaje kod ovihodlu~nih formulacija jer ne ‘eli dahrvatski porezni obveznici izdvajajusredstva za obnovu ku}a onih osoba,koje su razarale Hrvatsku tijekomrata. Zastupnik @eljko Malevi}poku{ao je prekinuti daljnje nateza-nje i ispravljanje neto~nih navoda,iznose}i konstataciju kakoposlovni~ke primjedbe nemaju veze sutvr|enim dnevnim redom. Ovakavna~in rasprave dodatno }e smanjitiugled i renome saborskih zastupnika,ocijenio je na kraju. Ovaj apel ipaknije zaustavio zastupnika Krpinu, kojise po ocjeni predsjedavaju}ega, Bal-tazara Jal{ovca, po peti puta javio zarije~ zbog ispravaka neto~nih navoda.Sada je rezimirao rasprave i primjed-be svih zastupnika koji su se javilinakon njegovog izlaganja, te ocijenioda nisu uspjeli osporiti njegoveutemeljene tvrdnje. S novim seocjenama oko nepravilnosti biv{e vla-sti javio zastupnik RomanoMe{trovi} (SDP), koji je ustvrdio dasu pogoni biv{e »Jugoplastike« u Za-

dru prebacivani u Benkovac kako bise nagradili sljedbenici HDZ-a. Ova jetvrdnja ponovno navela zastupnikaDragu Krpinu na ispravak neto~nognavoda, koji je zatim rekao da je po-slovodstvo »Diokoma« samostalno do-nosilo odluke o ulaganjima na po-dru~jima od posebne dr‘avne skrbi.

Prije toga iznio je statisti~kepokazatelje o stradanjima RepublikeHrvatske u minulom ratu. O ma-njkavostima ranije raspravljanogPrijedloga o obnovi, po~eo je govoritizastupnik Vladimir [eks, a ispravakneto~nog navoda zatra‘io je zatimzastupnik @eljko Malevi}. On je po-novno upozorio predsjedavaju}ega dazastupnici HDZ-a zlorabe Poslovnik ive} 15 minuta govore mimoutvr|enoga dnevnog reda.

Prava svesti u razumneokvire

Slijede}i govornik bio je zastupnikmr. sc. Mato Arlovi} (SDP). On jepodsjetio da je Prijedlog zakonado{ao od Odbora za zakonodavstvo, aprije po~etka rasprave po hitnom po-stupku, prispjeo je i ~itav set amand-mana. Napomenuo je zatim da }e go-voriti o pro~i{}enoj verziji ovog za-konskog prijedloga prema kojemu }eosnovica za mirovinu biti netto pla}ai to mjesec dana prije isplate. Iz togaslijedi da }e najve}a mirovina iznositi85% od najvi{e du‘nosni~ke pla}e.Tko ne uvi|a da je rije~ o restrikciji,taj ne ‘eli biti objektivan u svomradu, ocijenio je zastupnik Arlovi}.

Pored ovih restrikcija, dodatno setra‘i i odgovaraju}i radni sta‘. Tozna~i da u mirovinu ne}e i}i one oso-be koje su odradile samo zastupni~keobveze, ve} }e se tra‘iti i mirovinskista‘ na temelju radnoga odnosa. Do-dao je da zastupnici po ovom zakonune}e mo}i ra~unati na bilo kakvu ot-premninu, a to je pitanje uzvitlalodosta pra{ine u na{oj javnosti.Ocijenio je da se ovaj zakonskiprijedlog na kraju sveo u one okvirekoje mo‘e prihvatiti javnost, te pod-nijeti hrvatsko gospodarstvo.

• Ovaj zakonski prijedlogsveo se na kraju u one okvirekoje mo‘e prihvatiti javnost,te podnijeti hrvatsko gospo-darstvo.

Zastupnik dr. Ante Simoni} (HSS)ocijenio je zatim da u Hrvatskoj ima

~itav niz prioriteta i da nije odabrandobar trenutak za raspravu o ovojtemi. Zalo‘io se da se ova rasprava{to prije zaklju~i, te predlo‘io da seusvoji Zakon sa nizom amandmanakoji na prihvatljiviji na~in ure|ujuovu zakonsku materiju. I zastupnikMladen Godek (HSLS), kao jedan odpredlagatelja, uzeo je rije~ te pozvaoautore amandmana da se okupe nazajedni~kom sastanku, kako bi se unastavku rasprave moglo o~itovati oamandmanima.

O^ITOVANJE OAMANDMANIMA

U nastavku rasprave predstavnikpredlagatelja, zastupnik Mladen Go-dek o~itovao se o amandmanima.

Prije toga je zastupnik Arlovi} do-datno obrazlo‘io amandmane koje jepodnio u ime Kluba zastupnika SDP-a. Napomenuo je da su svi amandma-ni Kluba zastupnika SDP-a zapravopovu~eni. Oni su ostali u tabeli, apredlagatelj ovoga zakona je na osno-vi amandmana klubova SDP-a i HSLS-a prihvatio veliki broj re~enih amand-mana. Ocijenio je da nema potrebe dase jo{ jednom izja{njava o amandma-nima SDP-a. I predstavnik predlagate-lja, zastupnik Godek, potvrdio je kakosu uz ove, prihva}eni i amandmaniOdbora za zakonodavstvo koji se nala-ze na ~elu liste o amandmanima. Onisu tako postali sastavni dio zakon-skog prijedloga, a odmah zatim seo~itovao o amandmanu pod rednimbrojem 3., kojega je predlo‘io zastup-nik Miroslav Korenika (SDP). Nijega prihvatio jer je ocijenio da trebaostati kod postoje}eg naziva Zakona.Zastupnik je povukao ovaj amand-man. Amandmani pod rednim bro-jem: 4., 5., 6., i 7. postali su sastavnimdijelom zakonskog prijedloga zbograzloga koji su prethodno obja{njeni,dok je amandman pod rednim brojem8., kojega je predlo‘io @upanijskidom, odbijen. U obrazlo‘enju jere~eno da nije prihvatljiv ovaj prijed-log »jer bi se utvrdilo pravo, koje bimoglo trajati gotovo neograni~eno«.U glasovanju koje je uslijedilo, aman-dman @upanijskog doma nije prihva-}en.

Uslijedilo je o~itovanje o slijede}ihpet amandmana koji su prihva}eni, azatim se zastalo kod amandmana podrednim brojem 14. kojega je potpisaozastupnik dr. Boris Kandare (HSP).Za predstavnika predlagatelja, ovajprijedlog nije prihvatljiv jer je u vi{e

PRAVA ZASTUPNIKA

Page 25: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

26

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

ovom slu~aju nije do{lo do glasovanjajer su amandmani pod rednim brojem34. i 35., od istoga zastupnikapovu~eni iz procedure. I amandmanpod rednim brojem 36., Odbora zazakonodavstvo je povu~en, a o~itova-nje predstavnika predlagatelja uslije-dilo je kod amandmana pod rednimbrojem 37., kojega je potpisao zastup-nik Miroslav Korenika. Odbor jeodlu~io da ne mo‘e prihvatiti ovajamandman, a zastupnik ga je nakontoga povukao. Predstavnik predla-gatelja zastupnik Mladen Godek, za-tim se pozitivno o~itovao i o vlastitomamandmanu te konstatirao da tajamandman (pod rednim brojem 38.),ba{ kao i slijede}i amandman, Odbo-ra za zakonodavstvo, postaje sastav-nim dijelom predlo‘enog zakonskogteksta.

Predsjedatelj je zatim dao na gla-sovanje zaklju~ak kojim se utvr|ujeda za povratno djelovanje ~lanka 20.postoje osobito opravdani razlozi.Utvrdio je zatim da je ve}inom glaso-va, uz jedan »suzdr‘ani«, donesenre~eni zaklju~ak. Dao je nakon togana glasovanje prethodno mi{ljenje@upanijskog doma i Kona~ni pri-jedlog zakona. Ve}inom glasova: 71»za«, 4 »protiv« i 20 »suzdr‘anih«, za-stupnici Zastupni~kog doma donijelisu Zakon o pravima zastupnika uHrvatskom dr‘avnom saboru, u tek-stu kako ga je predlo‘io predlagate-lj, zajedno s prihva}enim amandma-nima te prethodnim mi{ljenjem@upanijskog doma.

J. [.; \. K.; V. @.

navrata re~eno da se prava moguostvarivati samo s vi{e od dvije godi-ne mandata plus jedan danzastupni~kog sta‘a. Amandman nijeprihva}en. Prihva}en je zatim amand-man pod rednim brojem 15., kojegasu podnijeli zastupnica Dragica Zgre-bec (SDP) i zastupnik mr. Mato Arlo-vi} (SDP). Odbor je prihvatio re~eniamandman, jer je njihov prijedlograzvidniji i olak{at }e izra~un mirovi-na. Prihva}en je zatim i slijede}i, 17.amandman Odbora za zakonodavstvo,koji je postao sastavni dio pre-dlo‘enog zakona, ali ne i onaj kojegaje podnio zastupnik dr. Boris Kanda-re. Obrazlo‘enje je bilo kao i u prvomslu~aju, a budu}i da je zastupniktra‘io o~itovanje Doma, pristupilo seglasovanju. Amandman nije prihva-}en.

Zastupnik Godek prihvatio je zatimamandman pod rednim brojem 18.kojega je predlo‘io Odbor za Ustav,Poslovnik i politi~ki sustav. Upozorioje istovremeno da je do{lo do ne-namjerne pogre{ke, jer se sadr‘ajamandmana zapravo odnosi na ~la-nak 8. iza stavka 1., a ne na ~lanak 9.Ovaj je amandman postao sastavnimdijelom Zakona. Prihvatio je zatim islijede}a tri amandmana (amandman19., 20. i 23.), zastupnice Zgrebec izastupnika Arlovi}a, te dodao da oviamandmani pridonose kvalitetnijemrje{enju tehni~kih dijelova ovogzakonskog prijedloga. Ponovno nijeusvojio amandman zastupnika Kan-darea jer se njegov amandman pomi{ljenju predlagatelja, ne uklapa u

predlo‘eni zakonski tekst. Ponovno jeuslijedilo glasovanje – amandmanponovno nije dobio potreban brojzastupni~kih glasova.

Amandman pod rednim brojem 28.,kojega je uputio Odbor za zakonodav-stvo, povu~en je iz ranije opisanihrazloga, a slijede}i amandman kojegaje uputila zastupnica Jadranka Ko-sor, u ime Kluba zastupnika HDZ-a,nije podr‘an od predstavnika predla-gatelja jer se radio o svega nekolikozastupnika iz biv{e Skup{tine SFRJ.Zastupnica je dala i dodatno obra-zlo‘enje, te podsjetila da delegati uSaveznom izvr{nom vije}u nisu iza-brani na neposrednim izborima, pane mogu ra~unati na ista prava kao iizabrani zastupnici. I zastupnik Dra-go Krpina javio se za rije~, te istak-nuo da ovi delegati ne mogu ra~unatina pogodnosti kao i zastupnici,budu}i da nisu izabrani na neposred-nim izborima, ve} su birani na teme-lju delegatskih izbornih propisa. Upo-zorio je zatim, da se ova napomena neodnosi na zastupnike u Vije}u repu-blika i pokrajina, koji su istovremenobili i zastupnici u Saboru. ZastupnicaKosor nije odstupila od svog amand-mana, pa se pristupilo glasovanju.Amandman nije prihva}en, ba{ kaoni slijede}i 30. amandman, kojega jeuputio @upanijski dom. I o njemu seglasovalo – amandman nije prihva-}en, a prethodno je konstatiranokako nema ni njegovog predlagatelja.Ni slijede}i amandmani zastupnikadr. Kandarea nisu bili prihvatljivi zapredstavnika predlagatelja, ali u

Poticati povratak i reintegracijupovratnika

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O OVLASTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZAOSNIVANJE FUNDACIJE ZA PROVEDBU ME\UNARODNIH PROGRAMA ZA POTICANJEPOVRATKA

@upanijski je dom razmotrio i po-dr‘ao ovaj zakonski prijedlog u hit-nom postupku (uz amandman),kojim se ovla{}uje Vlada RepublikeHrvatske da u ime Republike Hrva-tske osnuje Fundaciju za provedbume|unarodnih programa za potica-nje povratnika.

Zastupni~ki dom ovaj zakonskiprijedlog nije razmotrio premda ga jeuvrstio u dnevni red. Naime, u me-|uvremenu je predlagatelj, Vlada Re-publike Hrvatske povukla iz proce-dure ovaj zakonski prijedlog jer }edostaviti Prijedlog i Kona~ni prijed-log zakona o osnivanju Fundacije za

provedbu me|unarodnih programa zapoticanje povratka.

O PRIJEDLOGU

Zakonom o zakladama i fundacija-ma (»Narodne novine«, broj 36/95),

Page 26: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

27

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

~lanak 17. stavak 2. propisano je dadr‘ava mora biti osniva~ ili suosniva~zaklade odnosno fundacije samo natemelju posebnog zakona.

Uprava za prognanike, povratnike iizbjeglice Ministarstva za javne rado-ve, obnovu i graditeljstvo, dostavila je»Projekt povratka iz SRJ i BiH – krozPakt o stabilnosti«. Ujedno je VladiRepublike Hrvatske predlo‘eno osni-vanje »Fundacije za provedbu me|u-narodnih programa za poticanjepovratka«.

Fundacija bi se osnovala sporazu-mom, kao aktom o osnivanju Funda-cije, izme|u Vlade RH i drugih osni-va~a koji se priklju~uju na projektnojosnovi, na pr. UNHCR, Pakt o stabil-nosti, Europska komisija i razni do-natori.

Svrha Fundacije bila bi prikuplja-nje sredstava za organizaciju i finan-ciranje provedbe povratka prognanihi izbjeglih hrvatskih dr‘avljana, obno-ve privatnih obiteljskih ku}a i stano-va povratnika, osiguranje privreme-nog smje{taja povratnika, povrata uposjed imovine vlasnicima, stambe-nog zbrinjavanja izbjeglica iz BiH idrugih stradalnika-privremenih kori-snika imovine koja se mora vratiti uposjed privatnim vlasnicima, demini-ranje mjesta povratka, nastavakfinanciranja obnove i razvitka komu-nalne i socijalne infrastrukture, tepoticanje poljoprivrede i malog podu-zetni{tva u svrhu samozapo{ljavanjapovratnika.

Ocjenjuje se kako bi osnivanje Fun-dacije za provedbu me|unarodnihprograma za poticanje povratka ~ijabi svrha bila poticanje povratka ireintegracije povratnika, obnova iizgradnja, kako obiteljskih ku}a i sta-nova, tako i komunalne i socijalne tegospodarske infrastrukture, predstav-ljalo razlog koji bi opravdao dono{e-nje Zakona o ovlasti Vlade RepublikeHrvatske za osnivanje Fundacije zaprovedbu me|unarodnih programa zapoticanje povratka po hitnom postup-ku.

Predlo‘eni zakon sastoji se od tri~lanka i njihovim odredbama ovla{-}uje se Vlada Republike Hrvatske da,u ime Republike Hrvatske, osnujeFundaciju za provedbu me|unarod-nih programa za poticanje povratkapod uvjetima i na na~in propisanZakonom o zakladama i fundacijama.

Vlada Republike Hrvatske koristit}e ovu ovlast u cilju poticanja povra-tka i reintegracije povratnika; organi-ziranja povratka izbjeglica iz inozem-

stva i tuzemstva; obnove i izgradnjeobiteljskih ku}a i stanova, objekatakomunalne i socijalne infrastrukture;deminiranje mjesta povratka; krediti-ranja obnove poduzetni{tva i po-ljoprivrednih gospodarstava te drugihciljeva odre|enih aktom o osnivanju istatutom Fundacije.

Ovaj Zakon stupa na snagu danomobjave u »Narodnim novinama«.

RADNA TIJELA

Odbor @UPANIJSKOG DOMA zazakonodavstvo u raspravi je izraziostajali{te da Vlada mo‘e osnovatiFundaciju i bez ovog zakona. Nakonnjegova dono{enja Vlada }e moratiizraditi akt o osnivanju Fundacije ukojem }e biti odre|ena tijela koja }edonijeti statut. Odbor je jednoglasnoutvrdio da nema ustavnopravnih za-preka za dono{enje ovog zakona ipredlo‘io je @upanijskom domu da gapodr‘i.

Takav prijedlog dao je @upa-nijskom domu i Odbor za gospodar-stvo i financije.

RASPRAVA

Niz dilema i pitanjaU @upanijskom domu nakon kra-

tke uvodne rije~i predstavnika pred-lagatelja Venka ]urlina, zamjenikaministra za javne radove, obnovu igraditeljstvo, Ivana Su~ec-Trako{ta-nec (HDZ) prenijela je stajali{te Klu-ba zastupnika HDZ-a.

Naglasila je da je ovaj Klub zastup-nika dugo razmatrao ovaj predlo‘enizakon, premda se sastoji od formalnosamo dva ~lanka no skriva niz dilemai otvara pitanja. Znalo se da }eodre|ena sredstva kao pomo} stizatiiz me|unarodnih programa hrvatskojdr‘avi i ‘elja je ovog Kluba zastup-nika da iznos tog novca bude poznatonima kojima je namijenjen i javnostikao i na~in tro{enja te da prolazi krozlegalna tijela hrvatske dr‘ave. I tonije sporno no pitanje je za{to se sadaza fundaciju predla‘e zakon kadpostoje}i zakonski propisi omogu-}avaju provesti takav postupak, reklaje zastupnica. Zatra‘ila je obja{njenje

u vezi s predlo‘enom odredbom pre-ma kojoj se ovla{}uje Vlada Repu-blike Hrvatske da u ime RepublikeHrvatske osnuje ovu Fundaciju. Dobi-va se dojam, rekla je, da je Vlada isk-lju~ivi akter u toj Fundaciji a na nekina~in upozoravaju}i je i dio iz uvod-nog dijela gdje se ka‘e da bi se Fun-dacija osnovala sporazumom izme|uVlade Republike Hrvatske i drugihosniva~a, kao na primjer UNHCR-a,Pakta o stabilnosti. Hrvatski dr‘avnisabor trebao bi imati kontrolu nadtom Fundacijom pa stoga Klub za-stupnika HDZ-a (razmatrao i amand-man zastupnika ^obankovi}a iO{usta) prihva}a predlo‘eni zakonjedino uz (taj) amandman da »Akt oosnivanju i statut Fundacije naprijedlog Vlade Republike Hrvatskedonosi Hrvatski dr‘avni sabor«.

• Hrvatski dr‘avni sabortrebao bi imati kontrolu nadtom Fundacijom pa stogaKlub zastupnika HDZ-aprihva}a predlo‘eni zakonjedino uz amandman da »Akto osnivanju i statut Fundaci-je na prijedlog Vlade Repub-like Hrvatske donosi Hrvat-ski dr‘avni sabor«.

Akt o osnivanju neka donosiSabor

Petar ^obankovi} (HDZ) ponovioje taj svoj amandman i naglasio da oni zastupnik O{ust dolaze iz Vukovar-sko-srijemske ‘upanije koja je pretr-pjela velika ratna razaranja u Domo-vinskom ratu i dobar dio sredstava izFundacije trebalo bi upravo potro{itina tom podru~ju. Aktom o osnivanju istatutom Fundacije uredit }e se i na-cionalna prava odnosno odre|enaprava i slobode etni~kih i nacional-nih zajednice ili manjina u RepubliciHrvatskoj a preno{enje takvih ovlastina Vladu Republike Hrvatske bilo biu suprotnosti s odredbom ~lanka 83.stavak 1. Ustava Republike Hrvatskete je potrebno da Hrvatski dr‘avnisabor donese taj akt, obrazlo‘io jezastupnik. Aktima Fundacije trebaposebice omogu}iti ravnomjeran sta-tus svim skupinama gra|ana Repu-blike Hrvatske, rekao je.

Mr. Franjo Kri‘ani} (HDZ) mislida nema posebnog razloga da se ovajzakon ne prihvati iako ostaje dilema

POTICANJE POVRATKA

Page 27: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

28

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

za{to takvo financiranje nije datokroz posebne stavke dr‘avnoga prora-~una na prihodovnoj strani. Prora~unprolazi saborsku proceduru i tada jerazvidno u koje se svrhe tro{i takvanov~ana potpora.

Ministarstvo za javne radove, obno-vu i graditeljstvo ima ve} sredstva izdr‘avnog prora~una za takve namje-ne, rekao je zastupnik smatraju}i daje rije~ o dualizmu. Pitanje je ho}e lii sredstva iz prora~una, dakle hrva-tskih poreznih obveznika, i}i u ovuFundaciju, rekao je zastupnik za-tra‘iv{i o tome obja{njenje.

Zlatko Komadina (SDP) javio seponukan raspravom predgovornika iustvrdio da u toj Fundaciji ne}e bitiprora~unska sredstva. Predlo‘eni za-kon je nastavak Zakona o obnovi

(radi se o tome tko }e platiti obnovu)i jasna je poruka i me|unarodnojzajednici da ne bje‘imo od obvezakoje je preuzela jo{ biv{a vlast, rekaoje, me|u ostalim.

Ivana Su~ec-Trako{tanec prigovo-rila je na stalnu pri~u o tome {to jeu~inila biv{a Vlada a {to ova. Sla‘e seda je biv{a Vlada donijela Zakon oobnovi ali i kriterije na osnovi redaprvenstva i mi na tome upravo inzisti-ramo. U ovom predlo‘enom zakonuoni su se obrnuli i potpuno su druga-~iji, rekla je.

Rasprava je zatim bila zaklju~ena.Venko ]urlin, zamjenik ministra

osvrnuo se na raspravu i podneseniamandman (ne mo‘e ga prihvatiti).Mnoge stvari su ve} jasne iz samognaslova Fundacije i radi se o finan-

ciranju me|unarodnih programa i nevjerujem da sumnjate da }e se raditineki tajni programi, dodao je. Radi seo sredstvima donatora a donatoromse ne smatra prora~un RepublikeHrvatske, no postoji mogu}nost da unekim donatorskim programima su-djeluju i sredstva iz dr‘avnog prora-~una (primjerice, sada se dovr{avaspecijalna {kola u Vukovaru ali mo-gu}e je da donatorska sredstva ne}ebiti dovoljna) ali uvijek }e to bitiusvojeno teku}im prora~unom.

S obzirom na to da predstavnikpredlagatelja nije prihvatio predlo-‘eni amandman o njemu se glasovaloi amandman je pro{ao.

Ve}inom glasova @upanijski jedom podr‘ao dono{enje ovog Zako-na zajedno sa svojim amandmanom.

\. K.

PRIJEDLOG I KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IZVR[AVANJU KAZNEZATVORA

Zastupnici Zastupni~kog domaHrvatskoga dr‘avnog sabora jedno-glasno su prihvatili pozitivno mi{lje-

nje zastupnika @upanijskog doma idonijeli Zakon o izmjeni Zakona oizvr{avanju kazne zatvora.

Zakon je predlo‘eno donijeti pohitnom postupku kako bi se odgodilostupanje na snagu Zakona o izvr{ava-nju kazne zatvora, koji se trebaopo~eti primjenjivati od 1. lipnja 2000.godine, do 1. sije~nja 2001. godine,radi obavljanja svih pripremnih rad-nji.

Odbor @UPANIJSKOG DOMA zapravosu|e, izbor i imenovanja iOdbori ZASTUPNI^KOG doma za

zakonodavstvo i za pravosu|e podu-prli su dono{enje Zakona o izmjeniZakona o izvr{avanju kazne zatvora.

Pred zastupnicima @upanijskogdoma zakonski je prijedlog obrazlo‘iopredstavnik predlagatelja, zamjenikministra pravosu|a, uprave i lokalnesamouprave, Vjekoslav Jazbec. Su-dionika u raspravi nije bilo, pa jejednoglasno odlu~eno predlo‘itiZastupni~kom domu dono{enje Za-kona, {to su zastupnici Zastupni~-kog doma uva‘ili i donijeli Zakon oizmjeni Zakona o izvr{avanju kaznezatvora.

PRIJEDLOG ZAKONA O RADNOM VREMENU PRODAJNIH MJESTA TRGOVINE NA MALO

Jedinstveno radno vrijeme umaloprodaji

Jedinstveno radno vrijeme trgovi-na na teritoriju cijele dr‘ave, izu-ze}a u slu~aju blagdana, neradnihdana te potreba turizma, ovla{tenjajedinica lokalne samouprave za pro-pisivanje radnog vremena u poseb-nim slu~ajevima i inspekcijski nad-zor nad provedbom navedenih odre-dbi, osnovne su zna~ajke predlo-

‘enog Zakona kojeg je Zastupni~kidom jednoglasno prihvatio. Predla-gatelj je Vlada Republike Hrvatske.

O PRIJEDLOGU

^injenica da u Republici Hrvatskojpostoji 400 op}ina koje prema va‘e-

}im zakonima samostalno ure|ujuradno vrijeme ima za posljedicu razli-~ito vrijeme rada trgovina {to uzro-kuje niz negativnih posljedica kakoza zaposlenike u trgovinama, tako iza same gra|ane. Radi toga se pre-dlo‘enim Zakonom ‘eli rije{iti:

1. jedinstveno radno vrijeme pro-dajnih mjesta za prehrambene i ne-

I. K.

Page 28: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

29

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

prehrambene proizvode na teritorijucijele dr‘ave;

2. izuze}a za radno vrijeme u danetjednog odmora i dr‘avnih blagdana;

3. izuze}a od propisanog radnogvremena za prodajna mjesta u turi-sti~kim mjestima za vrijeme turi-sti~ke sezone;

4. ovla{tenja jedinica lokalne sa-mouprave za propisivanje radnog vre-mena u odre|enim slu~ajevima;

5. inspekcijski nadzor nad prove-dbom odredaba Zakona te

6. sankcije i visinu nov~ane kazneza postupanje suprotno odredbamaZakona.

• Zakon je proiza{ao izpotrebe intenzivnijeg poslo-vanja trgovina, s obzirom napredstoje}u turisti~ku sezo-nu.

Prodajna mjesta za prehrambeneproizvode bila bi du‘na radnim da-nom zapo~eti radom najranije u {esta najkasnije u osam sati odnosno uturisti~kim mjestima u vrijemeturisti~ke sezone najkasnije u sedamsati. S radom bi se zavr{ilo najranijeu 20 sati odnosno u turisti~kim mje-stima u vrijeme turisti~ke sezonenajranije u 22 sata, a najkasnije zasva prodajna mjesta u 24 sata. Dnev-no bi se radilo minimalno osam sati,a u turisti~kim mjestima deset sati.Prodajna mjesta za neprehrambeneproizvode zapo~ela bi radom najra-nije u osam, najkasnije u deset, a uturisti~kim mjestima najkasnije u de-vet sati. Rad bi im prestao najranije u21, u turisti~kim mjestima u 23, a zasva prodajna mjesta najkasnije u 24sata. Radilo bi se minimalno osamodnosno deset sati na dan za potrebeturizma. Iznimno od ovih odredbi rad-nim danom uo~i dr‘avnih blagdana ineradnih dana najranije vrijemezavr{etka rada za sva prodajna mjestaje 17 sati. Radi nu‘ne opskrbe gra-|ana nedjeljom i blagdanom du‘ne suraditi prodavaonice kruha od sedamdo 21 sat te kiosci za prodaju novinaod sedam do 14 sati. Gradska odno-sno op}inska vije}a mogu na prijed-log @upanijske komore Hrvatske go-spodarske komore propisati da pro-dajna mjesta mogu raditi i vi{e.Odre|eno je i da }e se nov~anom kaz-nom u iznosu od 5 do 20 tisu}a kunakazniti prekr{aj ako fizi~ka ili pravnaosoba radi suprotno ovom Zakonu.

Ocjenjuju}i objektivnu potrebu inten-zivnijeg poslovanja trgovina s obzi-rom na predstoje}u turisti~ku sezo-nu, kao i iskustva zemalja u okru‘e-nju Republike Hrvatske, predlagateljje zaklju~io da postoji opravdanaosnova za dono{enje predlo‘enog Za-kona o hitnom postupku.

RADNA TIJELA

Odbori ZASTUPNI^KOG DOMA zagospodarstvo, razvoj i obnovu te zarad, socijalnu politiku i zdravstvopodr‘ali su i predlo‘ili Domu da gaprihvati. Prijedlog zakona o radnomvremenu prodajnih mjesta trgovinena malo.

RASPRAVA

Kako prijedlog Vlade da se Zakondonese po hitnom postupku nije uva-‘en, Zastupni~ki dom je proveo ra-spravu u prvom ~itanju.

Uvodno se za rije~ javio ministargospodarstva, Goranko Fi‘uli}. Poja-snio je predlo‘ene zakonske odredbeukazav{i na nu‘nost dono{enja ovak-vog Zakona. Naglasio je da na{oj zem-lji manjka prihoda i rada i sve {toomogu}ava produ‘eni rad koji je do-bro pla}en dr‘i da je korisno za go-spodarstvo i za svakog pojedinca uHrvatskoj te da su nevjerojatni prigo-vori na Zakon koji su do{li s besmi-slenih mjesta kao {to je sindikatName. Uz to je naveo primjere nekihzemalja u Europi koje su sli~nimzakonima uspje{no rije{ile ovaj pro-blem.

Branislav Tu{ek (SDP) u izjaviministra da je sindikat Name besmi-slen uo~io je krivi navod. Rekao je daje to poni‘avaju}e prema ljudima kojive} dugo ~ekaju pla}u, a u takvu si-tuaciju su ih doveli odre|eni pojedin-ci.

Ministar Goranko Fi‘uli} mu jeodgovorio da nije rekao da je sindikatName besmislen, nego da je kritikana Zakon do{la sa, za to besmislenih,mjesta na kojima se uop}e ne radi.Ovaj Zakon omogu}ava novo zapo{-ljavanje te bolju sudbinu onih koji suzaposleni u Nami, zaklju~io je mini-star gospodarstva.

U ime Odbora za rad, socijalnu po-litiku i zdravstvo govorila je Snje‘anaBiga-Friganovi}. Mi{ljenje je Odborada je bilo nu‘no zadovoljiti potrebegra|ana i turista za opskrbom te rad-nim vremenom omogu}iti ve}i pro-met trgovinama, uz to voditi ra~una opravnoj za{tititi radnika u trgovinamai predvidjeti sankcije za kr{enjenjihovih prava. Za drugo ~itanjeOdbor je predlo‘io da se pripreme ineki pokazatelji npr. {to bi Zakonzna~io za konkretna turisti~ka mjestai za koji broj zaposlenih. Pri izradiKona~nog prijedloga bilo bi dobrouskladiti odredbe Zakona o radu,Zakona o blagdanima, spomendani-ma i neradnim danima s predlo‘enimZakonom, smatra Odbor. Na kraju jeg|a Biga-Friganovi} istaknula daOdbor prihva}a Prijedlog zakona oradnom vremenu prodajnih mjestatrgovine na malo.

Dragica Zgrebec je iznijela stavOdbora za gospodarstvo, razvoj i ob-novu da je bilo nu‘no dono{enjeovakvog Zakona. Smatra, me|utim,da u predlo‘enom materijalu trebau~initi neke korekcije. Prvo, {to seti~e duljine radnog vremena trgovinaradi nu‘ne opskrbe gra|ana. Dr‘i dabi tu trebalo dati ovlasti lokalnoj sa-moupravi koja bi najbolje mogla odre-diti to radno vrijeme. Mi{ljenja jetako|er, da bi bilo dobro smanjiti ra-dno vrijeme nedjeljom. Na kraju jezaklju~ila da Odbor prihva}a Prijed-log ovog zakona.

Zakon je podr‘ao i Klub zastupnikaHSLS-a, rekla je u ime Kluba DarinkaOrel (HSLS). Razlog za to je, ka‘e, {tose kona~no utvr|uje jedinstveno rad-no vrijeme za sve trgovine na malo,~ime }e se omogu}iti da zaposleniciostvaruju pravo na pla}u, legalizirat}e se rad i poslodavci }e se dr‘atipropisa. Istaknula je da Klub ima inekoliko primjedaba. Dr‘i da }e rad-no vrijeme najkasnije do 24 sata mno-gima stvoriti probleme i da bi onomoralo biti dulje. [to se ti~e najra-nijeg vremena zavr{etka rada zavrijeme blagdana i neradnih danakoje zavr{ava u 17 sati, Klub je pre-dlo‘io, da se bri{e rije~ »najranije« ilida se zamijeni rije~ju »najkasnije«~ime bi zavr{etak rada blagdanima ineradnim danima bio u 17 sati. Kadaje nu‘na opskrba u pitanju, Klub je zato da prodavaonice rade od 7 do 11,kao i kiosci i ljekarne. Trebalo bi ijasnije odrediti i ovlasti, koje pred-vi|a ovaj Zakon, da jedinice lokalnesamouprave mogu po svom naho|e-nju promijeniti radno vrijeme trgovi-na, zaklju~ila je g|a Orel.

RADNO VRIJEME U MALOPRODAJI

Page 29: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

30

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

• Zakonom }e se omogu}itida zaposlenici ostvaruju pra-vo na pla}u, legalizirat }e serad i poslodavci }e se dr‘atipropisa.

Motivi predlaganja ovog Zakona sujasni, to je potpora turizmu, rekao jeu ime Kluba zastupnika HSP-a iHKDU-a Ton~i Tadi} (HSP). Ako je totako, nije mu jasno za{to je Zakonograni~en samo na trgovine, a ne i nasve druge uslu‘ne djelatnosti koje~ine cjelovit hrvatski turisti~ki proiz-vod. Smatra, dalje da je Zakon ~istacentralizacija, jer da ceh trgovaca ilokalna samouprava znaju bolje odministarstava, Dr‘avne uprave ili Sa-bora od kada do kada se isplati raditi,jer su trgovine radi kupaca, a ne radizakona. Sankcije su, nagla{ava, u tomsmislu besmislene. Dr‘i da pri-mjenom ovog zakona ne}e do}i dopove}anja zaposlenosti, jer da brojzaposlenih u trgovinama ne ovisi oradnom vremenu, nego o broju kupa-ca i njihovoj kupovnoj mo}i. [to seti~e radnog vremena trgovina ne-prehrambenih proizvoda, pita tko }eod turista u 21 sat kupovati bijelu teh-niku ili }e mo‘da kao suvenir ponijetivodokotli} ili sjekiru. Smatra danedjeljom ne bi trebalo raditi dulje od12 sati, o ~emu }e se, ka‘e, o~itovati ibiskupska konferencija, jer je nedje-lja sveti dan za vjernike. Zamjerio je i{to se kod izrade Zakona nije konzul-tiralo Gospodarsko-socijalno vije}e.Napomenuo je da bi umjesto ovakvepotpore turizmu bio sretniji da su seosigurali uvjeti za dolazak turista pu-tem kredita za pripremu sezone, krozbolji prometni sustav i bolju promi-d‘bu. Zaklju~io je da se mora vidjetije li ovo pravi na~in da se pomognena{em turizmu te uzeti u obzir mi{lje-nje sindikata zaposlenih, jer, dr‘i,nema nikakvih gospodarskih reformibez zadovoljnih radnika {to je u skla-du s Europskom socijalnom pove-ljom.

Nije dobro da se generalizira kakoje vjernicima nedjelja sveti dan, jernisu svi vjernici u Hrvatskoj kr{}ani,primijetio je predsjedatelj mr. MatoArlovi}.

Mr. Zdravka Bu{i} (HDZ) je ispra-vila neto~ni navod i rekla da nedjeljanije praznik, nego blagdan.

Za one koji nisu kr{}ani nedjelja jepraznik, a u vjerskom smislu ona jeblagdan, pojasnio je mr. Mato Arlo-vi}.

Nedjelja nije blagdan, nego danodmora koji se tako|er svetkuje,ispravila je Ingrid Anti~evi}-Marino-vi} (SDP).

Ja i dalje tvrdim da je nedjelja bla-gdan, tako pi{e u zakonima Repu-blike Hrvatske i tak smo svi nau~eni,rekla je mr. Zdravka Bu{i} (HDZ).

Nema smisla da se dalje o tomeraspravlja, bilo bi bolje da se dr‘imoteme, predlo‘io je predsjedatelj, mr.Arlovi}.

Vi|enje Zakona, za koji ka‘e da jeoduzimanje prava lokalnoj samoupra-vi da odredi radno vrijeme, MiroslavKorenika (SDP) poku{ao je dati sastanovi{ta potro{a~a, poslodavca i za-poslenika. Potro{a~i su u svakomslu~aju za ovaj Zakon jer, ka‘e, svatkood nas ‘eli imati mogu}nost kupovi-ne u bilo koje doba dana ili no}i.Smatra da se na taj na~in ‘eli le-galizirati ono {to je na lokalnoj razinibilo vrlo razli~ito i gdje su u ve}inislu~ajeva zakazale inspektorskeslu‘be. Shva}a da se ovim Prijedlo-gom ‘eli pomo}i turisti~koj sezoni ituristi~kim djelatnicima, no dodatnozapo{ljavanje uslijedit }e tek kadakupovna mo} stanovni{tva bude ve}a,konstatira gosp. Korenika. Nastavlja,da }e poslodavcima ovaj Zakon sigur-no zna~iti dodatne tro{kove, a i crkve-ni krugovi ne}e blagonaklono gledatina rad nedjeljom i blagdanima. [to sepak ti~e zaposlenika, zastupnik ka‘e,da su oni i prije bili zakinuti te da sene}e ni{ta promijeniti. Radi toga pre-dla‘e da se do drugog ~itanja u Zakonuvrste odredbe koje bi davale ovlastiinspekcijama da utvrde jesu li zapo-slenici u trgovinama adekvatno pla-}eni za svoj rad. ^ini mu se da nijenajbolje rje{enje da se istim radnimvremenom radi u turisti~koj sezoni,predsezoni ili posezoni te predla‘e dase to definira. Mi{ljenja je da na rad-no vrijeme mora utjecati i lokalitettrgovine. Ukazao je na potrebu da ra-dno vrijeme tr‘nica odre|uju lokalnevlasti prema obi~ajima i veli~inimjesta. Kada se govori o du‘ini rada,smatra da bi tu bilo dobro definirativrste trgovina, jer nema smisla dacvje}arnice rade cijelu no}. U dijeluZakona koji daje mogu}nost ‘upa-nijskim gospodarskim komorama dapropi{u radno vrijeme, predlo‘io jekonzultiranje i sa ‘upanijskim obrt-ni~kim komorama te cehovima trgo-vaca.

Mr. Mato Arlovi} je ispravio da seZakonom ne oduzima nikakvo pravolokalnoj samoupravi, jer da joj jeostavljena mogu}nost da propi{e

druga~ije radno vrijeme ukoliko je tood lokalnog interesa.

Mr. @eljko Glavan (HSLS) dr‘i dabi o ovoj temi trebao govoriti netko izturisti~kih krajeva. Mi{ljenja je daZakon ne oduzima prava lokalnoj sa-moupravi i da je nu‘no da u turisti~-kim krajevima trgovine na malo radeu, otprilike, isto vrijeme. Smatra dase u odredbama previ{e koristi izraz»du‘ni su raditi« te da je lo{e {to }emnoge trgovine izvan turisti~ke sezo-ne nepotrebno raditi. Zamjerio jepredlagatelju da je Zakon ra|en sgledi{ta velikih gradova te predlo‘ioda prodavaonice neprehrambenihproizvoda rade do 20, a ne do 21 sat,jer bi to moglo izazvati kontraproduk-tivan efekat. Ne protivi se da propisibudu u cijeloj dr‘avi jednaki, ali,nagla{ava, da za podru~ja Hrvatskekoje dijele godinu na sezonu i vanse-zonu mora se na}i nekakvo razumnorje{enje.

Neto~ni navod da bi o Zakonu tre-bao govoriti netko iz turisti~kog krajaispravio je Miroslav Korenika (SDP).Smatra da je Vara‘din, grad iz kojegdolazi, itekako turisti~ko sredi{te,kao i cijela sjeverozapadna Hrvatskas termalnim rivijerama, dvorcima ikurijama, a ne da je to samo obala.

Mr. @eljko Glavan (HSLS) se ispri-~ao i rekao da nikoga nije misliouvrijediti. Kako se gro hrvatskog tu-rizma ostvaruje na Jadranu, pojasnioje, vezao je taj kraj za turizam.

• Bilo bi dobro da nakonturisti~ke sezone Vlada sagle-da rezultate ovog Zakona.

Na po~etku izlaganja Hrvoje Zori}(HSLS) se osvrnuo na rije~i gosp.Tadi}a te rekao da su njegovi navodikontradiktorni, jer da je u jednommomentu pozdravio zakon, a onda seokomio na njega. Konstatirao je daZakon daje mogu}nost dvokratnogradnog vremena kad ka‘e da se u ra-sponu od 12 sati mora odraditi osam,te predla‘e, kako se ta odredba ne bituma~ila previ{e neujedna~eno, da seodredi da to mora biti 5 sati ujutro itri popodne. Pitanje rada tr‘nica pre-pustio bi u potpunosti lokalnoj sa-moupravi. O iznimci rada na blagda-ne do 17 sati ka‘e da nije potrebno umjestima koja nisu u turisti~kimpodru~jima ili kada nije turisti~kasezona. [to se ti~e radnog vremenatrgovina radi nu‘ne opskrbe gra|anai tu bi dao ovlasti jedinicama lokalnesamouprave, dok za kioske, iz istog

Page 30: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

31

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

razloga, predla‘e da rade od osam do11 sati. Na kraju se zalo‘io za to daZastupni~ki dom obve‘e Vladu kakobi nakon isteka turisti~ke sezone raz-motrila rezultate ovog Zakona i pre-dlo‘ila eventualne izmjene.

Ton~i Tadi} (HSP) samo je poja-snio da je uvodno podr‘ao Zakon, akasnije ukazao na niz besmislenosti inelogi~nosti.

Tibor Santo (zastupnik pripadnikama|arske nacionalne manjine) napo~etku izlaganja govorio je o pri-mjeru kako na ovaj Zakon reagirajuzaposlenici u trgovinama. Rekao je daljudi govore kako dono{enje ovakvihzakona uvijek osjete na svojimle|ima i da na kraju oni ispa{taju tenemaju slobodne nedjelje ni praz-nike, jer da nitko ne prati provedbuzakona koji reguliraju ova pitanja.Smatra da je predlo‘enim zakonskimrje{enjima samo ukinuta jo{ jednaingerencija gradovima i op}inama teka‘e, da ovo ukazuje na potrebu {toskorijeg dono{enja Zakona o lokalnojsamoupravi i time utvrditi puno vi{e

prava i obveza gradovima i op}inama.Lokalna samouprava bi, kao najboljipoznavatelj potreba u svojoj sredinina najbolji na~in mogla rije{iti pita-nje rada trgovina – zaklju~uje zastup-nik. Misli da nije dobro obrazlo‘enjeda se ovaj Zakon donosi zato {to nekine po{tuju postoje}i Zakon, negosmatra da se on predla‘e radi turis-ti~ke sezone. Dobro je na taj na~in i}iu susret potro{a~ima, ali samo tamogdje za to postoji ‘elja, volja i potreba,ka‘e g. Santo. Predlo‘io je da se pri-likom izrade Kona~nog prijedlogazakona vodi ra~una o onome {to jespomenuo na po~etku, za{tita rad-nika u trgovini, te dr‘i da je sindikattaj koji direktno treba provoditi ovajZakon. Zaklju~io je da ako nisu svi,na koje se neki zakon odnosi, zanjega, da }e on te{ko funkcionirati napravi na~in.

U ovom Prijedlogu zakona nemaodredbi koje bi uva‘avale posebnostipojedinih dijelova Republike Hrva-tske, konstatirao je @elimir Janji}(HSLS). Misli da se nikako ne mogu

Zastupni~ki dom jednoglasno je ibez rasprave prihvatio Prijedlogzakona o izmjeni Zakona o izvr{enjusankcija izre~enih za krivi~na djela,privredne prijestupe i prekr{aje,proslijediv{i predlagatelju primjed-be i prijedloge iz rasprave u radnimtijelima radi pripreme Kona~nogprijedloga zakona.

Rije~ je o izmjeni stavka 2. ~lanka291. na na~in da se omogu}i da plovi-la oduzeta u prekr{ajnim postupcimaprema Zakonu o morskom ribarstvune moraju biti prodana, ve} da semogu – u skladu sa ~lankom 287, sta-vak 2, istog zakona – prodati ili daro-vati tijelu dr‘avne vlasti, ustanovi iliorganizaciji.

Prema predlo‘enom, kupac plovilamo‘e biti i osoba kojoj je plovilo odu-zeto, jer je ona najvi{e zainteresiranaza kupnju. Nerijetko se, naime,doga|a da se oduzeto plovilo i nakonnekoliko poku{aja ne mo‘e prodatijer nema zainteresiranih kupaca.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IZVR[ENJU SANKCIJA IZRE^ENIH ZAKRIVI^NA DJELA

Izmjene Zakona nu‘ne su i stogada bi ministar uprave i lokalne sa-mouprave mogao donijeti pravilnik oraspolaganju predmetima ve}e vrijed-nosti oduzetim u prekr{ajnim po-stupcima. Potreba za njegovimdono{enjem javila se jo{ prije dvijegodine, kada se aktualizirao problem~uvanja plovila oduzetih talijanskimribarima koji su bespravno lovili ribuu hrvatskom moru. Nije bilo propisa-no tko ~uva takvo plovilo, tko gaodr‘ava, a nije bilo ni kadrova ni sre-dstava za to. Takva bi se plovila, pre-ma predlo‘enom, mogla darovatizainteresiranim ustanovama, naposeonima koje upravljaju nacionalnimparkovima ili humanitarnim ustano-vama.

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMAza zakonodavstvo podr‘ao je dono{e-nje zakona uz upozorenje da u nazivu,a i u cijelom tekstu zakonskogprijedloga, valja rabiti pojam kazne-nog djela i kaznene odgovornosti(sukladno posebnim zakonima) teprijedlog da predlagatelj preispitamogu}nost ograni~enja stranompo~initelju kaznenog djela, prijestupa

odnosno prekr{aja da u postupkudra‘be zaplijenjenog plovila kupi plo-vilo po cijeni koja bi bila ni‘a odpo~etne.

I Odbor za pravosu|e smatra da surazlozi predlagatelja opravdani s timda mu je uputio nekoliko primjedbiradi za{tite hrvatskih ribara i ribljegfonda. Izra‘ena je dvojba okorazli~itog statusa plovila i mogu}egkruga korisnika plovila od oduzima-nja do pravomo}nosti rje{enja oprekr{aju te statusa plovila nakonpravomo}nosti rje{enja o prekr{aju.Trebalo bi, nadalje – upozorava –onemogu}iti da ovr{enik koji mo‘ebiti kupac plovila (obi~no strani ri-bar) mo‘e plovilo u ponovnompoku{aju kupiti po cijeni ni‘oj odistaknute u prvom poku{aju prodaje.Uz primjedbu o nu‘nosti izmjene na-ziva predmetnog zakona iodgovaraju}ih odredbi (»krivi~no« u»kazneno«) Odbor je podr‘ao dono{e-nje zakona hitnim postupkom.

Zastupni~ki dom prihvatio jePrijedlog, a primjedbe proslijediopredlagatelju.

J. R.

M. S.

izjedna~iti turisti~ka mjesta Podunav-lja i Istre, jer u Vukovaru, ka‘e, s pr-vim sumrakom nema vi{e nikoga naulicama i nema smisla da radnicisjede u trgovinama do 23 ili 24 sataako prometa nema. Takve zakonskeodredbe samo bi {tetile, zaklju~ujezastupnik i dodaje da se nada kako }eu Kona~nom prijedlogu predlagateljuva‘iti posebnosti Hrvatske.

Mr. Zorko Vidi~ek (SDP) dr‘i da jepredlo‘eni Zakon dobar kada su upitanju i srednji gradovi, ali da }e umalima napraviti zna~ajnu pomutnju.[to se ti~e rada nedjeljom te rada jed-ne prodavaonice za opskrbu kruhom inovinama, predla‘e da se ta odlukaprepusti op}inama i gradovima. Uz tosmatra da bi trebalo uvesti mogu}-nost rada trgovina od 0 do 24 sata.

Zastupni~ki dom je tada jednogla-sno prihvatio Prijedlog zakona o ra-dnom vremenu prodajnih mjesta tr-govine na malo, a sve primjedbe,prijedloge i mi{ljenja uputit }epredlagatelju zbog pripreme Kona~-nog prijedloga.

SANKCIJE ZA KRIVI^NA DJELA

Page 31: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

32

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Bez ve}e rasprave zastupniciZastupni~kog doma prihvatili suPrijedlog zakona o Popisu stanov-ni{tva, ku}anstava i stanova 2001.godine – predlagatelja Vlade RH.Tijekom rasprave ~ulo se kako jepredstoje}i Popis, koji }e se provestiu razdoblju od 1. do 15. travnja 2001.,prilika da se najbr‘e dobiju podaci obroju osoba s pojedinim vrstama in-validiteta, te kako je, na‘alost, ve}propu{tena prilika da se u poku-snom Popisu stanovni{tva uvrsti ipitanje o invalidnosti osoba. U tomsmislu Dom je jednoglasno prihvatiozaklju~ak, zapravo zahtjev Vladi dau Zakon uvrsti i pitanja o invalidno-sti.

O PRIJEDLOGU

U uvodnom dijelu svoga izlaganjamr. Ivan Rusan, ravnatelj Dr‘avnogzavoda za statistiku govorio je o ovomPrijedlogu zakona, pa smo se njimeposlu‘ili u prikazu materijala. Popisstanovni{tva, ku}anstava i stanovaredovno je statisti~ko istra‘ivanjekoje se obavlja u svakoj dr‘avi svakih10 godina, podsjetio je Vladin pred-stavnik te dodao kako je to prepo-ruka, ali ne i obveza Ujedinjenih na-roda. Predvi|eno desetogodi{nje raz-doblje u~estalosti popisa, naime,kompromis je izme|u potreba za rele-vantnim i aktualnim podacima i rela-tivno velikih financijskih sredstavakoja su potrebna za popis. Posljednjipopis stanovni{tva obavljen je 1991.,a predstoje}i popis obavit }e se od 1.do 15. travnja 2001. godine. Kod pri-preme za predstoje}i Popis Vladu suvodila dva na~ela. Prvo je na~elo kon-tinuiteta, a to zna~i da predstoje}i po-pis treba slijediti popis stanovni{tvaproveden 1991. godine kako bi seuo~ile promjene koje su se dogodile una{oj dr‘avi. U popisu 1991. jedinicepopisa bili su stanovnici, ku}anstva,stanovi i poljoprivredna gospodar-stva, a sada }e se, kako je i sugerira-no naslovom zakona, provoditi popisu samo tri jedinice (stanovni{tvo,ku}anstva i stanovi). Zbog preop-{irnog sadr‘aja i objektivnog optere-}enja osoba koje }e idu}e godine pro-vesti popis, odustaje se od ~etvrte je-

dinice popisa, ali }e se i taj zasebanpopis obaviti nakon godinu, rekao jegosp. Rusan.

Drugo je na~elo na~elo uvo|enjame|unarodnih standarda i prepo-ruka, a Vlada je pritom po{la od Pre-poruke Ekonomske komisije UN zaEuropu i Statisti~kog ureda Europskeunije, Eurostata. Iz navedenih Prepo-ruka preuzet je kompletan »core-topi-cs« tj. »obvezatan sadr‘aj« kako bi seprikupili i obuhvatili svi podaci pred-vi|eni u tablicama definiranim zajed-ni~ki u suradnji UN i Eurostat, teve}ina toga {to se nalazi u izbornomdijelu.

Dr‘avni zavod za statistiku odre-|uje se stru~nim organizatorom popi-sa, a u okviru svog djelokruga rada, uorganizaciji i provo|enju popisa su-djeluju jo{ Ministarstvo vanjskih po-slova, Ministarstvo obrane, MUP iMinistarstvo pravosu|a, uprave i lo-kalne samouprave. Sve zemlje u svije-tu rade svoj popis, a na{ }e popis bitiprilago|en na{im potrebama, ali }eistodobno zadovoljiti me|unarodnestandarde i preporuke. Popis 2001.vrlo je skup projekt vrijedan192.000.000 kuna u kojem }e sudjelo-vati veliki broj ljudi (njih vi{e od27.000), a cilj svakog popisa pa tako ipredstoje}eg je da osigura podatke obroju i teritorijalnom rasporedu sta-novnika, te o dru{tveno-gospodar-skim strukturama prikupljenih obi-lje‘ja. Istodobno }e se osigurati poda-ci o ku}anstvima i obiteljima, o povr-{ini raspolo‘ivog i poljoprivrednogzemlji{ta, sto~nom fondu i skupina-ma uzgojenih poljoprivrednih proiz-voda, te o broju stanova, njihovojveli~ini i opremljenosti, kvaliteti i sta-rosti stambenog fonda na svim razi-nama obrade (Hrvatska, ‘upanije,Grad Zagreb, gradovi, op}ine i nase-lja).

RADNA TIJELA

O predlo‘enom zakonskom tekstuo~itovao se Odbor ZASTUPNI^KOGDOMA za zakonodavstvo. Odbor jepodupro dono{enje ovoga Zakona uprvom ~itanju, a na tekst Prijedlogazakona nije imao primjedbi. Primije-}eno je, me|utim, da tekst Prijedloga

zakona ne sadr‘i potvrdu ovla{tenogtijela da je jezi~no pregledan odnosnoispravljen.

RASPRAVA

Nakon uvodnog izlaganja Vladinapredstavnika u Zastupni~kom domuSnje‘ana Biga-Friganovi} (SDP) pre-dsjednica Odbora za rad, socijalnupolitiku i zdravstvo prenijela je staja-li{te toga radnog tijela.

Odbor je, ka‘e zastupnica, proveoraspravu prvenstveno imaju}i u vidu~injenicu, da bi se predstoje}im Popi-som mogli najbr‘e dobiti podaci obroju osoba s pojedinim vrstama inva-liditeta, a o ~emu danas ne postojepotpuni i objedinjeni podaci. Takodobiveni podaci bili bi podloga za da-ljnja istra‘ivanja i uspostavu jedin-stvenog registra osoba s invalidite-tom za {to se brojne udruge invalidazala‘u ve} dulje vrijeme. Odbor dr‘ida bi takav pristup doveo i do podiza-nja javne svijesti i promjene odnosaprema osobama s invaliditetom. Dobi-veni podaci dopunjavali bi se sveo-buhvatnim i kontinuiranim poime-ni~nim prikupljanjem i pra}enjemvrste, stupnja i te‘ine o{te}enja, po-duzetim mjerama lije~enja, rehabilita-cije, osposobljavanja i dr.

Podatak o broju osoba s invalidi-tetom izuzetno je va‘an, prije svega,za takve osobe, ali je od zna~ajnoginteresa i za dr‘avu i dr‘avna tijelakoja rade ili vode skrb o tim osoba-ma. Na temelju tako dobivenih poda-taka mo‘e se kreirati politika, ali iprogrami i mjere za pomo} osobama sinvaliditetom i, {to je najva‘nije pla-nirati potrebna sredstva za te aktivno-sti, upozorava zastupnica Biga-Friga-novi}. Jednom rije~ju neophodno je{to prije do}i do {to relevantnijih po-dataka o broju osoba s invaliditetom,da bi se moglo kvalitetno raditi naostvarivanju i o~uvanju njihovih pra-va. Danas nigdje ne postoje jedinstve-ni objedinjeni podaci s evidencijama

PRIJEDLOG ZAKONA O POPISU STANOVNI[TVA, KU]ANSTAVA I STANOVA 2001. GODINE

U Popis uvrstiti i pitanjao invalidnosti

Page 32: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

33

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

invalidnosti ve} se oni nalaze nanekoliko mjesta po razli~itim osnova-ma (Ministarstvo rada i socijalne skr-bi, Ministarstvo zdravstva, Hrvatskizavod za mirovinsko osiguranje, Hr-vatski zavod za javno zdravstvo i dr).Udruge invalida ve} dugo vremenaupozoravaju na ovaj problem, tesna‘no podupiru nastojanje da sepredstoje}im Popisom stanovni{tvaobuhvati i ovaj vrlo zna~ajan dio po-pulacije, do sada, na‘alost, prili~nomarginaliziran.

Po mi{ljenju ~lanova Odborapropu{tena je, na‘alost, prilika da seu pokusnom Popisu stanovni{tva uvr-sti i pitanje o invalidnosti osoba iste~ena iskustva iskoriste pri izradiKona~nog prijedloga zakona.

Hrvatski savez udruga tjelesnih in-valida predlo‘io je da se u Popis uvr-ste samo dva pitanja o invalidnosti(postojanje invalidnosti i uzrok nas-tajanja invalidnosti) a za osobe kojesu dale potvrdan odgovor i pitanje onjihovoj fizi~koj pokretljivosti sa ilibez pomagala, odnosno nepokret-ljivosti.

Neki ~lanovi Odbora dr‘e da bidobiveni podaci predstavljali zapravoosobni stav, a ne medicinski pojam,ali ve}ina ~lanova Odbora dr‘i da bioni predstavljali svakako dobar okvir-ni podatak koji bi bio pribli‘an odgo-varaju}em stvarnom stanju. Bitan in-teres na{e zemlje je da, nakon izlaskaiz Domovinskog rata, kada na‘alostimamo ve}i postotak invalidnih oso-ba, toj populaciji posvetimo ve}u pa‘-nju utvr|ivanjem to~nog broja invali-da. ^lanovi Odbora su mi{ljenja da jepri izradi Kona~nog prijedloga zako-na, a posebno pri formuliranju pita-nja za osobe s invaliditetom nu‘nasuradnja s Hrvatskim zavodom za jav-no zdravstvo i s udrugama invalida, anapose sa Savezom invalida Hrvatskei Hrvatskim savezom tjelesnih invali-da.

Jednoglasnom odlukom ~lanoviOdbora predlo‘ili su Domu da prihva-ti Prijedlog zakona, a sve primjedbe,

prijedloge i mi{ljenja dostavi predla-gatelju za izradu Kona~nog prijedlogazakona. Posebnim zaklju~kom Odbo-ra predlo‘eno je da Vlada kod izradeKona~nog prijedloga zakona razmotrimogu}nost da se u popisu stanov-ni{tva, ku}anstava i stanova 2001.uvrste i pitanja o invalidnosti, u tek-stu kako je to predlo‘io Hrvatski sa-vez tjelesnih invalida.

Registar poljoprivrednihproizvo|a~a

U ime Kluba zastupnika HDZ-a, dr.Juraj Njavro podr‘ao je prihva}anjePrijedloga zakona kao i spomenutizaklju~ak Odbora za rad, socijalnupolitiku i zdravstvo. S tim u svezi pod-vla~i nu‘nost da se u Kona~ni prije-dlog zakona uvrste i pitanja o invalid-nosti, jer danas ne postoji to~an popistakvih osoba pa se barata razli~itimpodacima. Pritom valja koristiti isku-stva drugih zemalja, s kojima se mi‘elimo mjeriti, te vidjeti na koji suna~in one to rije{ile. Uostalom, porje{enju toga pitanja poznaje se civili-zacijski standard jedne zemlje, zak-lju~io je ovaj zastupnik.

U ponovnom istupu Snje‘ana Biga-Friganovi} ustrajala je na zaklju~kuOdbora. Dr‘i kako predstavnik pred-lagatelja zakona nije iznio niti jedanuvjerljiv argument da se ne prihvatiprijedlog Odbora. Obrazlo‘enje da bitakva pitanja za invalidne osobe mo-gla izazvati nelagodu kod gra|anakoji su invalidi ne stoji kada se znada na tome ba{ inzistiraju udruge in-valida. Ne stoji niti Vladin argument

da bi se pritom mogli dobiti ne-pouzdani i ne ba{ precizni podaci.Uostalom, u Popisu te{ko da se mo‘ena}i i jedno pitanje na koje se mo‘eprecizno i pouzdano odgovoriti, do-daje ova zastupnica. A na obrazlo‘e-nje predlagatelja zakona da bi prihva-}anje zahtjeva udruga invalidazahtijevalo dodatnu edukaciju popisi-va~a, zastupnica odgovara da su pita-nja te vrste vrlo jednostavna i zah-tijevaju jednostavan odgovor, a ne tre-ba zaboraviti niti iskustvo nekih dru-gih zemalja koje upitnike {alju u ku-verti gra|anima pa se postavlja pita-nje kako takvi gra|ani bez dodatneedukacije odgovaraju na upu}ena impitanja.

Berislav Ron~evi} (HDZ) podr‘aoje prihva}anje Prijedloga zakona izalo‘io se za formiranje tzv. registrapoljoprivrednih proizvo|a~a, a s timu svezi istaknuto je, ka‘e, nekolikoideja u Odboru za poljodjelstvo, selo iselja{tvo. Zastupnik ka‘e kako bipredlagatelj trebao razmisliti da seve} ovim zakonom odredi rok zaprovo|enje toga dodatnog popisa. Stim, dakako, ne bi trebalo dugo ~ekative} s takvim popisom krenuti odmahnakon Popisa 2001. Ideja o formira-nju registra poljoprivrednih proizvo-|a~a bitno }e pridonijeti unapre|enjustanja u poljoprivrednoj proizvodnji uHrvatskoj, zaklju~io je zastupnik Ron-~evi}.

Vi{e se nitko nije javio za raspravu,pa su zastupnici Zastupni~kog domajednoglasno prihvatili Prijedlogovog zakona, a sve primjedbe, prije-dlozi i mi{ljenja upu}eni su pred-lagatelju radi pripreme Kona~nogprijedloga zakona. Tako|er je jedno-glasno donesen zaklju~ak dapredlagatelj kod izrade Kona~nogprijedloga zakona razmotri mogu}-nost da se u Zakon o Popisu stanov-ni{tva, ku}anstava i stanova 2001.uvrsti i pitanje o invalidnosti, kakoje to predlo‘io Odbor za rad, socijal-nu politiku i zdravstvo, na poticajHrvatskog saveza tjelesnih invalida.

J. [.

KONA^NI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMUNALNOMGOSPODARSTVU

Do kraja godine – Vladin prijedlog izmjena

• U predstoje}i Popis sta-novni{tva svakako uvrstiti ipitanja o invalidnosti osoba,a dobiveni podaci bili bi do-bar okvirni podatak koji bibio pribli‘an odgovaraju}emstvarnom stanju.

@upanijski dom jednoglasno jepodr‘ao, a Zastupni~ki izglasao ovajzakon kojim se sa {est na 12 mjeseciprodu‘uje rok u kojem su jedinice

lokalne samouprave du‘ne uskladitiop}e akte sa Zakonom o izmjenama idopunama Zakona o komunalnomgospodarstvu izglasanim u studeno-

me 1999. godine. Predlagatelj {irihizmjena (Dino Debeljuh, u ime Klu-ba zastupnika IDS-a) o kojima seraspravljalo u prvoj fazi odustao je

POPIS STANOVNI[TVA

Page 33: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

34

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

od prvotnih prijedloga jer je nakonrasprave u odborima i konzultacija sVladom dogovoreno da se u ovoj faziizmijeni samo ~lanak 25., a da Vladado kraja godine ponudi potpuno noviprijedlog izmjena Zakona o komu-nalnom gospodarstvu. (O PrijedloguZakona o izmjenama i dopunamaZakona o komunalnom gospodar-stvu pisali smo u IHS-u broj 264., nastr. 44, pod naslovom: »odgoda pri-mjene zakona«)

(O Prijedlogu zakona o izmjenamai dopunama Zakona o komunalnomgospodarstvu pisali smo u IHS-u, broj264., na str. 44, pod naslovom: »Odgo-da primjene zakona.«)

RADNA TIJELA

Najnoviji prijedlog Dine Debeljuhadobio je podr{ku u Odboru @UPA-NIJSKOG DOMA za gospodarstvo ifinancije te u Odboru ZASTUP-NI^KOG DOMA za zakonodavstvo,koji je zamijetiv{i tehni~ku gre{ku –da je rije~ o Kona~nom prijedlogu ane Prijedlogu – amandmanom uskla-dio sadr‘aj zakona i njegov naziv te uOdboru za gospodarstvo, razvoj iobnovu, koji je predlo‘io da Zastup-ni~ki dom obve‘e Vladu RH da dokraja godine predlo‘i izmjene i dopu-ne Zakona o komunalnom gospodar-stvu.

MI[LJENJE VLADE RH

Vlada Republike Hrvatske u svommi{ljenju Domu konstatira da nemo‘e podr‘ati izmjene i dopune napredlo‘eni na~in jer je ovaj zakon stu-pio na snagu 1. sije~nja 2000., te dastoga vi{e nije mogu}e odga|atinjegovu primjenu. Podr‘ava, me|u-tim, razloge predlagatelja o neprove-divosti Zakona o izmjenama i dopuna-ma Zakona o komunalnom gospodar-stvu, odnosno o negativnim u~incimanjihove primjene na podru~ju jedini-ca lokalne uprave i samouprave. Sto-ga smatra da bi trebalo izmijeniti isk-lju~ivo ~lanak 25. stavak 1, tj. pro-du‘iti rok jedinicama lokalne upravei smouprave za uskla|ivanje akata sodredbama Zakona za narednih {est

mjeseci (do 31. prosinca 2000.). U tombi roku Vlada predlo‘ila novi, cjelovittekst Zakona.

RASPRAVA

Obrazla‘u}i Prijedlog, Dino Debe-ljuh (IDS) upozorio je najprije natehni~ku gre{ku – rije~ je o Kona~-nom prijedlogu zakona, a zatim izvije-stio zastupnike o dogovoru (predla-gatelj, odbori, Vlada) da se izmijenisamo ~lanak 25. U ime Odbora zagospodarstvo i financije, mr. FranjoKri‘ani} (HDZ) objasnio je da je rije~o kompromisnom rje{enju koji mo‘ebiti jedan napredak, ali upozorio daOdbor ne odgovara za formalnoprav-nu proceduru (jedan je prijedlog biona prvom ~itanju, za drugi je dobivendrugi tekst, a na kraju se glasuje otre}em).

• Sa {est na dvanaestmjeseci produ‘en rok u ko-jem su jedinice lokalnesamouprave du‘ne uskladitiop}e akte sa Zakonom o iz-mjenama Zakona o komu-nalnom gospodarstvu izgla-sanima u studenome 1999.

Unato~ podatku (i dogovoru) da semijenja samo jedan ~lanak, RatkoMari~i} (SDP) govorio je i o drugimrje{enjima iz Kona~nog prijedloga,podr‘av{i ideju dono{enja posve no-vog zakona. Prije toga je napomenuokako predlo‘eni zakon prakti~ki ni-kad ne}e biti u primjeni. Zastupnikpodr‘ava ve}u autonomiju jedinicalokalne samouprave kad je rije~ oodre|ivanju visine cijena komunal-nih usluga, ali ukazuje kako bi ipakvaljalo nekim institutima osiguratinjihovo ujedna~avanje za podru~jeRepublike. Izostavljene su, upozorioje, odredbe o uskla|ivanju cjenika

komunalnih usluga, zatim one kojesu osiguravale da cijena komunalnihusluga sadr‘i i iznos za novu gradnjuobjekata i ure|aja komunalne infra-strukture. Ostaje fakultativna mogu}-nost jedinicama lokalne samoupraveda to utvrde svojim propisima, ali }eu tom slu~aju nastati {arolikost, od-nosno u nekim }e jedinicama togabiti, a u nekim ne}e. Izostavljene su iodredbe o koeficijentu zone te na-mjene, a upravo oni su razlikovaliprostor. Prema Kona~nom prijedlogu,komunalni doprinos pla}a vlasnikgra|evinske ~estice (dosad – investi-tor), {to je velika razlika upozorio jezastupnik – jer vlasnik gra|evinske~estice nije morao biti investitor. Ovi-me ga se, na neki na~in, upu}uje da~estica bude izgra|ena, rekao je za-stupnik napomenuv{i zatim kako jenajve}a razlika prema va‘e}im rje{e-njima to {to bi se komunalni dopri-nos pla}ao prema m² bruto razvijenepovr{ine gra|evine koja se mo‘e iz-graditi na parceli.

U novom javljanju, mr. FranjoKri‘ani} upitao je Marini}a za{to jeuop}e raspravljao o Kona~nomprijedlogu iako je predlagatelj sve topovukao te zatim ispravio njegov na-vod – nije to~no da zakon ne}e stupi-ti na snagu – neke jedinice lokalnesamouprave uskladile su svoje akte, asada se samo produ‘uje rok onimakoji to nisu u~inili sa 6 na 12 mjeseci.

Zlatko Komadina (SDP) upozorioje da Dom samo mo‘e podr‘ati zaklju-~ak Odbora za gospodarstvo »s obzi-rom da predlagatelj ne mo‘e dopunitiono {to je povukao, mora dati novizakon, izmjenu ~lanka 25, ili }e jedati Vlada«.

Dino Debeljuh izvijestio je zastup-nike da je izradio Kona~ni prijedlog ukojem se samo predla‘e izmjena~lanka 25. i zamolio za razumijevanje,naglasiv{i kako je rije~ samo o »vatro-gasnim mjerama«.

@upanijski dom jednoglasno jepodr‘ao (izmijenjeni) Kona~niprijedlog zakona, a Zastupni~ki domga je, uva‘iv{i to mi{ljenje, izglasao– obvezav{i Vladu RH da, u skladu sprijedlogom Odbora za gospodar-stvo, razvoj i obnovu (~iji je stavobrazlo‘ila Dragica Zgrebec) pre-dlo‘i izmjene i dopune Zakona okomunalnom gospodarstvu. J. R.

Page 34: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

35

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

NACRT KONA^NOG PRIJEDLOGA ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O POSEBNIM POREZIMA NAOSOBNE AUTOMOBILE, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE

Ve}inom glasova @upanijski dom

Hrvatskoga dr‘avnog sabora utvrdio

je Nacrt kona~nog prijedloga zakona

o dopuni Zakona o posebnim porezi-

ma na osobne automobile, ostala

motorna vozila, plovila i zrakoplove,

kojeg je sam bio predlagatelj.

O Nacrtu prijedloga zakona pisali

smo u IHS-u br 263. od 10. svibnja

2000. godine. U Nacrtu kona~nog

prijedloga nije bilo nikakvih pro-

mjena.

Vlada je predlo‘ila Zakon istog tek-sta, konstatirao je dr. Branko Sruk(SDP). Smatra da sada @upanijskidom svojim prijedlogom ne}e ni{taposti}i jer }e odgovor Vlade i Zastup-ni~kog doma biti da je u izradi noviZakon koji }e rije{iti navedenu pro-blematiku. Predlo‘io je zato da Domputem amandmana svoje prijedloge

poku{a ugraditi u Vladin Zakon kakobi se do{lo do najboljeg rje{enja.

Predsjednica Doma dr. KaticaIvani{evi} mu je odgovorila da bi tozna~ilo zaustavljanje Prijedloga zako-na u drugom ~itanju {to ne bi odgova-ralo proceduri. Dr‘i da Zastupni~kidom mo‘e pozvati Vladu i @upanijskidom kako bi uskladio prijedloge ina{ao neko rje{enje.

Zastupnici su tada ve}inom glaso-va utvrdili Nacrt Kona~nog prijedlo-ga zakona, te ga poslali u daljnjusaborsku proceduru.

@upanijski dom razmotrio jePrijedlog poslovnika Zastupni~kogdoma i s tim u svezi uputio Zastup-ni~kom domu (Zastupni~ki dom je ume|uvremenu Prijedlog Poslovnikarazmotrio i prihvatio na 3. sjednici o~emu smo pisali u broju 264. na stra-ni 50, pod naslovom: »Umjesto ak-tualnog sata aktualno prijepodne)«sljede}e mi{ljenje, koje su na prijed-log predsjednice Doma, utvrdili pre-dsjednici klubova zastupnika:

Hrvatski dr‘avni sabor sastoji se

od dva doma koji svaki za sebe imaju

svoju ustavnu ulogu u procesu dono-

{enja zakona. Kako je odnos obaju

domova Hrvatskoga dr‘avnog sabora

u toj proceduri djelomi~no odre|en

Ustavom, taj se odnos ne mo‘e mije-

njati ili regulirati Poslovnikom jed-

nog od Domova.

1. U svezi s odredbama Prijedloga

Poslovnika Zastupni~kog doma koje

se odnose na Hrvatski dr‘avni sabor

kao cjelinu predla‘e se:

1.1. izostaviti nere~ene odredbe iz

Poslovnika Zastupni~kog doma i iz

Poslovnika @upanijskog doma i do-

nijeti ih u posebnom aktu Hrvatsko-

ga dr‘avnog sabora; ili 1.2. takve

odredbe usugla{eno u identi~nom

tekstu donijeti u oba Poslovnika.

2. Razmotriti to~ku 1. ovoga Mi{lje-

nja na Predsjedni{tvu Hrvatskog dr-

‘avnog sabora.

PRIJEDLOG POSLOVNIKA ZASTUPNI^KOG DOMA HRVATSKOGA DR@AVNOG SABORA

Odnos domova ne mo‘e se mijenjatiposlovnikom jednog od njih

Predla‘e se da Zastupni~ki dom za-

stane s postupkom dono{enja svoga

Poslovnika do dono{enja zaklju~ka

Predsjedni{tva Hrvatskoga dr‘avnog

sabora o ovome Mi{ljenju. Obrazlo‘e-

nje: U Prijedlogu Poslovnika utvr-

|eno je nekoliko institucija koje se

odnose na Hrvatski dr‘avni sabor

kao na cjelinu. To su primjerice: pot-

predsjednici Sabora, tajnik Sabora i

zamjenik tajnika Sabora, {to nije

Ustavom rije{eno kao za predsjed-

nika Sabora, zatim postupak dono{e-

nja Zakona – naro~ito dio postupka

koji se odnosi na instituciju vra}anja

zakona na ponovno odlu~ivanje. Vra-

}anje zakona na ponovno odlu~ivanje

nije primarni odnos dvaju domova,

nego je to institucija sudjelovanja

dvaju domova u dono{enju zakona. S

time treba povezati institucije dava-

nja prethodnog mi{ljenja, mi{ljenja i

amandmana @upanijskog doma na

pojedini prijedlog zakona.

Odbor za Ustav i Poslovnikocijenio je da nema ustavnopravnih iposlovni~kih zapreka za dono{enjePoslovnika Zastupni~kog doma, pre-dlo‘iv{i izmjene u tri ~lanka Prijedlo-ga Poslovnika Zastupni~kog doma.Zatra‘eno je da obrazlaganje amand-mana, izja{njavanje ili glasovanje oamandmanima ima prednost (u redo-slijedu), da zajedni~ki odbor ~ine pre-dsjednici i potpredsjednici Zastup-

ni~kog i @upanijskog doma, predsjed-nici Odbora @upanijskog doma zaUstav i Poslovnik i Odbora Zastup-ni~kog doma za Ustav, Poslovnik ipoliti~ki sustav te po ~etiri zastup-nika iz jednog i drugog doma.

RASPRAVA

Kra}a rasprava zapo~ela je izlaga-njem predsjednika Odbora za Ustav iPoslovnik, Milana Gali}a. ^uo se za-tim Prijedlog da se Zastupni~komdomu sugerira da ide u dva ~itanjakako bi i @upanijski dom mogao zau-zeti stav odnosno zahtijevati da neidu s nekim rje{enjima koja, kakore~e, bri{u mogu}nost suradnje me|udomovima. Predsjednica Doma, prof.dr. Katica Ivani{evi}, naglasila je daZastupni~ki dom autonomno donosisvoj Poslovnik te da tu @upanijskinema {to re}i, mo‘e samo dati svojeprimjedbe, a o njima ovisi ho}e li ihZastupni~ki dom uva‘iti. Iz redovazastupnika uslijedila je ocjena kakonije logi~no da Zastupni~ki odlu~ujeo svom Poslovniku hitnim po-stupkom. Upozoreno je, uz to, kako je

POSLOVNIK ZASTUPNI^KOG DOMA

M. S.

Page 35: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

36

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

alternativnim prijedlogom predvi-|eno brisanje rje{enja prema kojemse na temelju dogovora predsjednikadomova zbog rje{avanja pojedinihpitanja utemeljuje zajedni~ki odbor.

Ratko Mari~i} (SDP) upozorio jekako u Poslovniku Zastupni~kogdoma ne bi smjele biti i odredbe kojese ti~u Hrvatskoga dr‘avnog saborajer Hrvatski dr‘avni sabor ima dvadoma te ustvrdio da bi trebalo promi-sliti o posebnom aktu koji bi re-gulirao ono {to se odnosi na obadoma. Zastupnik se ne sla‘e ni, kakore~e, s te‘njom da se na druga~ijina~in tretiraju amandmani @upa-nijskog doma, jer to nisu amandmanini pojedinog zastupnika ni radnogtijela ve} drugog doma Hrvatskogadr‘avnog sabora.

Kad je rije~ o instituciji ponovnogodlu~ivanja Poslovnik to tretira kaoodnos dvaju domova, a to je institu-cija koja spada u dio Poslovnika kojigovori o tome kako se donosi zakon –rekao je Ratko Mari~i}, upozoriv{ikako se ne}e sve {to se ti~e Saboramo}i rije{iti u Poslovniku @upanijs-kog doma.

Uz ocjenu da je zastupnik Mari~i}dotakao sr‘ problema, predsjednicaDoma predlo‘ila je da se na|u pre-dsjednici klubova i na~ine prijedlog

koji }e se uputiti Zastupni~kom do-mu.

Napomenuv{i kako predstavnikapredlagatelja nema upravo zato da@upanijski dom ne bi o tome rasprav-ljao, mr. Miroslav Ro‘i} (HSP) pre-dlo‘io je da Dom ne ide s amandmani-ma ve} s autonomnom svojom odlu-kom, jer }e se ina~e na}i u poziciji dapostane (marginalni) odbor Zastup-ni~kog doma.

I prof. dr. Tereza Ganza-Aras (LS)bila je za to da se na dnevni red stavipitanje odnosa dvaju domova, odno-sno pitanja parlamentarnog ‘ivota uHrvatskoj. Uloge dvaju domova su, ponjezinoj ocjeni, to~no odre|ene, ali tonije provedeno u praksi jer Zastup-ni~ki nikad nije smatrao da je mi{lje-nje @upanijskog doma za njega ne{toobvezuju}e. Oni mogu, naglasila je, tomi{ljenje odbaciti obrazlo‘eno, ali nei kao neobvezuju}e. Za svako mi{lje-nje s kojim se ne sla‘u trebali bi datidobre argumente – rekla je zastupni-ca i zatim ukazala na razlog koji jedoveo do ovakve situacije.

U ~lanku 72. Ustava stoji da je pred-sjednik Zastupni~kog doma ujedno ipredsjednik Sabora i iz te jedne usta-vne odrednice izvedeno je to da je@upanijski dom do{ao u potpunopodre|eni polo‘aj. Ta bi se odredba

mogla, po ocjeni zastupnice, tuma~itikao da je rije~ o po~asnom predsjed-niku, a ina~e to ne bi smjelo biti jerUstav izri~ito ka‘e da nitko ne mo‘ebiti zastupnik u oba doma. A to se,fakti~ki, u praksi primjenjivalo s obzi-rom na to da predsjednik doma nemo‘e biti nitko tko nije iz reda za-stupnika. Kako, dakle zastupnik izZastupni~kog doma mo‘e biti pred-sjednik zastupnicima @upanijskogdoma – upitala je zastupnica, ustvr-div{i da Zastupni~ki dom ne bi smiodonijeti svoj Poslovnik dok se to nerije{i. Slo‘ila se sa zastupnikomMari~i}em da bi, mo‘da, trebalo utvr-diti statut Sabora pa iz njega izvu}ioba poslovnika.

Prof. dr. Katica Ivani{evi} domet-nula je kako Hrvatski dr‘avni saborjedini parlament u svijetu s takvomodrednicom te upozorila kako seustavna sfera mo‘e rje{avati samopromjenom ustava.

U raspravi se zatim ~uo prijedlogda Odbor za Ustav i Poslovnik razmo-tri mogu}nost da se zatra‘i tuma~enjeod Ustavnog suda je li mogu}e dapredsjednik jednog doma bude i pred-sjednik parlamenta. Uputi li se tosamo kao mi{ljenje Zastupni~kom do-mu pro}i }e nezapa‘eno.

J. R.

IZVJE[]E O RADU DR@AVNOG PRAVOBRANITELJSTVA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 1999.GODINU

Nezadovoljstvo Izvje{}emi radom Pravobraniteljstva

Izvje{}e Dr‘avnog pravobranite-ljstva, sukladno zaklju~ku radnihtijela, koja su svoj stav obrazlo‘ila,Zastupni~ki dom odbio je, ve}inomglasova.

O PRIJEDLOGU

U dostavljenom Izvje{}u koje obuh-va}a radnje u protekloj godini ka‘e se

da je institucija ustrojena 1995. godi-ne kao jedinstveno dr‘avno tijelo koje

obuhva}a teritorij Republike Hrva-tske, podru~je Grada Zagreba, i 20

‘upanijskih dr‘avnih pravobranite-ljstava.

• Djelokrug Dr‘avnog pra-vobraniteljstva, prema odred-bi ~lanka 12. Zakona o dr‘a-vnom pravobraniteljstvu ~ine– poslovi zastupanja pred su-dovima i drugim javnim tije-lima u za{titi njezinih intere-sa, davanje pravnih mi{ljenjate poslova koje nala‘e VladiRepublike Hrvatske.

Djelokrug dr‘avnih pravobranite-ljstava prema odredbi ~lanka 12.

Zakona o dr‘avnom pravobranite-ljstvu ~ine – poslovi zastupanja predsudovima i drugim javnim tijelima uza{titi njezinih imovinskih prava iinteresa, davanje pravnih mi{ljenja teposlova koje nala‘e Vladi RepublikeHrvatske.

Ovo Izvje{}e sadr‘i naslove podkojima se govori o poslovima zastupa-nja obavljenima tijekom pro{le godi-ne, poslovima koji se obavljaju pri-mjenom posebnih zakona, o datimpravnim mi{ljenjima. Nadalje, govorise o kadrovskoj i materijalnoj oprem-ljenosti, o postupcima pred sudovimau inozemstvu, te postupcima i sudovi-ma i upravnim tijelima u tuzemstvu.

Page 36: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

37

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

Izvje{}e sadr‘i podatke o potra‘iva-njima s osnova sukcesija, naknade{tete po~injene direktnim ili indirek-tnim ratnim djelovanjem, o potra‘iva-njima naknade {tete na predmetimanaknade {tete, na predmetima i sred-stvima koja potpadaju pod materijal-nu obvezu prema odredbama Zakonao obrani, o naknadi {tete temeljemteroristi~kih akata, javnih demonstra-cija, ili manifestacija, o potra‘iva-njima naknade {tete temeljem neo-pravdano osu|enih ili neutemeljenouhi}enih osoba, o potra‘ivanjimanaknade {tete koju su po~inileza{ti}ene vrste ‘ivotinja, o obvezamapo zatvaranju Koksare Bakar, obveza-ma s osnova pla}anja komunalnenaknade, stambenim odnosima i pro-daji stanova, o ugovorima o zakupuprostora, ugovorima o koncesiji po-morskog dobra, tu‘bama radi pla}a-nja naknada za kori{tenje pomorskogdobra, naknadama »ekolo{ke {tete«na pomorskom dobru, potra‘ivanjimaRH u postupku ste~aja ili likvidacije.

Izvje{}e se odnosi na podatke o po-ljoprivrednom zemlji{tu, upise stvar-nih prava na nekretninama kojih jenositelj RH, pretvorbi dru{tvenogvlasni{tva nad imovinom udruge ibiv{ih dru{tveno-politi~kih organiza-cija, postupcima radi utvr|enja,izvla{enja i uknji‘be pomorskog do-bra te uzurpacije i hipoteke na po-morskom dobru.

Od ostalih pojava navode se konva-lidacije akata donesenih na podru-~jima RH koja su bila pod upravomUN-a, radni odnosi, sporovi u svezi sisplatom pla}a po Zakonu o podru-~jima od posebne dr‘avne skrbi,zapa‘anja u primjeni Zakona o nak-nadi za imovinu oduzetu za vrijemejugoslavenske komunisti~ke vladavi-ne, granice pomorskog dobra, vode ivodno dobro, pravna za{tita prirode,nezakonita eksploatacija mineralnesirovine te postupanje s predmetimave}ih vrijednosti oduzetih u prekr-{ajnim postupcima.

RADNA TIJELA

Odbor ZASTUPNI^KOG DOMA zapravosu|e je izvje{}e razmatrao kaomati~no radno tijelo.

U raspravi koja je uslijedila nakonuvodnog izlaganja podnositelja Izvje{-}a, iznijeto je vi{e primjedbi i prijed-loga. Iznijeto je mi{ljenje da je ura{~lambi ovog Izvje{}a nu‘no po}iod njegova kraja, odnosno glave kojanosi naslov »Prijedlog zaklju~aka«.

Upravo predlo‘eni zaklju~ci, biloda se tra‘i potvrda Hrvatskoga dr‘av-

nog sabora, bilo da se radi o predlo-‘enim zadu‘enjima Vlade RepublikeHrvatske ukazuju na manjkavostiovoga Izvje{}a pa prema tome i radaDra‘avnog pravobraniteljstva u pret-hodnoj godini. Radi se upravo o akti-vnostima i zadacima koje je po priro-di posla i zakonskim ovlastima treba-lo obavljati i inicirati samo pravobra-niteljstvo a ne ih naknadno, u ovak-vom Izvje{}u, samo konstatirati.

Pobli‘e primjedbe odnosile su sena sljede}e dijelove Izvje{}a, stoji uo~itovanju Odbora – iz pregleda rada@upanijskih dr‘avnih pravobranite-ljstava nije razvidan stupanj rje{e-nosti predmeta pred sudbenim i upra-vnim tijelima te u tom dijelu nijemogu}e ispitati i ocijeniti rad pravob-raniteljstva;

– na podru~ju dono{enja i davanjapravnih mi{ljenja i pravnih stajali{ta,ona nisu uvijek bila utemeljena napravnim na~elima, ve} na izvjestanna~in »tuma~enje nezadovoljenog«{to je za posljedicu u konkretnim po-stupcima imalo nepotrebno dodatnooptere}ivanje stranaka, poglavitokroz pove}ane tro{kove za stranke,daljnje ulaganje pravnih lijekova itd.;uz nu‘nu reafirmaciju institucijeDr‘avnog pravobraniteljstva naglasakmora biti na pove}anoj za{titi intere-sa dra‘ave na podru~ju preventivnogdjelovanja kako bi se izbjegli kasnijivisoki tro{kovi postupaka i dugotraj-nost anga‘iranja stru~nih i materijal-nih kapaciteta, a djelovanje nije bilouvijek po znanju i savjesti ve} na tra-gu nastojanja dr‘ave kojima se bezodgovaraju}eg mehanizma nije mo-glo oduprijeti; Izvje{}e je u nekimdijelovima »prazno« jer samo doti~epravnu i »djelatnu« problematiku aline pru‘a odgovore i inicijative; udijelu koji govori o zastupanjima Re-publike Hrvatske u inozemstvu mno-go je toga nejasno, od toga o kakvojvrsti sporova se radi, kolika je vrijed-nost sporova zatim ne postoje podacio ugovorima o zastupanjima sa stra-nim odvjetni~kim tvrtkama, ve} spoz-naja o usmenim sporazumima i pla}a-njima po ispostavljenim ra~unima;pitanje sukcesije biv{e SFRJ, Uredbio preuzimanju sredstava JNA i SSNOte biv{e SFRJ iz 1991., kao mi{ljenje iodluke Ustavnog suda iz 1999. godineo preuzimanju obveza a ne samo pra-va i imovine, ostavlja Dr‘avno pravo-braniteljstvo u {tetnoj i nekonzistent-noj poziciji u odnosu na ove proble-me; pitanje neodre|enog broja pred-meta u prekidu po ~lanku 184.a Zako-na o obveznim odnosima koji dovodiu pitanje na~elo jednakosti gra|ana ipravnih osoba pred sudovima; pitanje

stambene problematike ostaje netran-sparentno, poglavito u odnosima sMinistarstvom obrane Republike Hr-vatske i u odnosu na Stambeni fondMinistarstva, bez obzira na obvezudovr{etka zapo~etih postupaka postarom Zakonu o stambenim odnosi-ma, a vezano se otvara i pitanje pravaiz Zakona o naslje|ivanju s obziromna to da se uz stvari naslje|uju i pra-va, pa dugotrajni prekidi u postupci-ma {tete eventualnim nasljednicima.

Nakon provedene rasprave, Odborza pravosu|e je odlu~io ve}inom gla-sova predlo‘iti Zastupni~kom domuHrvatskoga dr‘avnog sabora da neprihvati Izvje{}e o radu Dr‘avnogpravobraniteljstva Republike Hrva-tske za 1999. godinu.

Odbori ZASTUPNI^KOG DOMA zaUstav, Poslovnik i politi~ki sustav teza zakonodavstvo ne prihva}ajuIzvje{}e o radu Dr‘avnog pravo-braniteljstva Republike Hrvatske za1999. godinu.

Izvje{}e sadr‘i, kako se u poglavljuV. i zove, prikaz »prou~avanja pravnihpojava i odnosa«, ali i ocjene politi~-kih stajali{ta, stajali{ta sudova, Ustav-nog suda, pa i Hrvatskoga dr‘avnogsabora. Pored ukazivanja na nekedvojbe u provedbi propisa, postupakai akata sudbenih i upravnih tijela,Izvje{}e ne sadr‘i pregled mjera iaktivnosti koje je Dr‘avno pravobra-niteljstvo poduzimalo da bi se ma-njkavosti smanjile odnosno otklonile.

Nedostatni su prikazi u~inka uza{titi interesa Republike Hrvatske,jednako u sprje~avanju mogu}e {tete,ostvarivanju naknade {tete.

Nedovoljan je prikaz poduzetihmjera na pobolj{anju organizacija ra-da, zapo{ljavanja, bolje opremljenostite mjera za osposobljavanje djelatni-ka.

Nerazvidno je dan prikaz broja pre-dmeta koji su u radu u odnosu nabroj rije{enih odnosno nerije{enihpredmeta. Nije obrazlo‘ena tvrdnjada broj predmeta po djelatniku »vi{e-struko prema{uje« kriterije Ministar-stva pravosu|a. Naime, u tri godineukupno je u radu bilo 211 tisu}a pre-dmeta, pa proizlazi da je svaki djelat-nik (bez namje{tenika i vje‘benika)trebao rije{iti godi{nje oko 300 pred-meta. No, kako je u Dr‘avnom pravo-braniteljstvu u tri godine rije{eno oko8 tisu}a predmeta, proizlazi da jesvaki djelatnik godi{nje rije{io oko 60predmeta. Uz mogu}e slo‘enosti poje-dinih predmeta ovi podaci ukazuju ina odugovla~enje postupaka.

Stoji i prigovor da za dr‘avnapravobraniteljstva po ‘upanijama ne-

DR@AVNO PRAVOBRANITELJSTVO

Page 37: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

38

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

ma podataka o ukupno rije{enim od-nosno nerije{enim predmetima.

Pored bitnih nedostataka ovogIzvje{}a ukazuje se i na izostalu re-dakturu teksta, jer se za isti pojmovnisklop rabe razli~iti izri~aji, neujed-na~eno ali i pogre{no, (primjerice:postupci koji ulaze u sferu sukcesije– postupci s osnove sukcesije).

Prijedlog zaklju~aka koje Dr‘avnopravobraniteljstvo predla‘e Saboruda ih donese nije prihvatljiv jer su to,po sadr‘aju, mjere koje je Dr‘avnopravobraniteljstvo trebalo samo podu-zeti ili da ih poduzme Vlada Repu-blike Hrvatske.

Radi navedenog odbori su pre-dlo‘ili da se ovo Izvje{}e ne prihvati.

RASPRAVA

Djeluje u interesu afirmacijeprincipa zakonitosti

Raspravu u Zastupni~kom domuzapo~eo je dr‘avni pravobranitelj Pe-tar [ale uvodnim slovom, upoznav{izastupnike sa sadr‘ajem svoga Izvje{-}a.

Petar [ale je nazna~io {to podrazu-mijeva Zakon o Dr‘avnom pravobra-niteljstvu i koje su obveze ove institu-cije.

Dr‘avno pravobraniteljstvo, rekaoje, ne obavlja samo poslove zastupa-nja RH pred sudom, upravnim i dru-gim javnim tijelima u za{titi njenihimovinskih prava i interesa, kako seto ~esto smatra, nego daje brojna pra-vna mi{ljenja u svezi s prometom ioptere}enjima nekretnina u vlasni{-tvu RH. Posebnim propisima kao pri-mjerice Zakonom o naknadi za imovi-nu oduzetu za vrijeme jugoslavenskekomunisti~ke vladavine, Zakonom okonvalidaciji, Pomorskim zakonikomi sli~no, Dr‘avnom pravobraniteljstvuRH dat je polo‘aj stranke sui generiskoja se ne pojavljuje samo u za{titiimovinskih interesa RH ve} prije sve-ga djeluje u interesu afirmacije prin-cipa zakonitosti u tim postupcima.

Dr‘avnim pravobraniteljstvima ‘u-panija pored toga jedinice lokalnesamouprave, op}ine i gradovi veoma~esto, temeljem generalnih puno-mo}i, povjeravaju zastupanja za kojata pravobraniteljstva imaju pravo naodgovaraju}u nadoknadu.

[to se ti~e kadrovske opremlje-nosti, navodi se u Izvje{}u, protekloizvje{tajno razdoblje karakteriziralaje velika fluktuacija visoko stru~nihkadrova savjetnika i vi{ih savjetnika.

Od toga broja bio je 121 pravosudnidu‘nosnik, dr‘avni pravobranitelj injegovi zamjenici, i 29 savjetnika ilivi{ih savjetnika. Preostali broj odnosise na slu‘benike i namje{tenike.Uspore|uju}i ukupan broj predmeta,u Dr‘avnom pravobraniteljstvu Repu-blike Hrvatske, brojem djelatnika kojineposredno rade na tim predmetima,zamjenici dr‘avnih pravobranitelja isavjetnici, znatno prema{uju utvr-|ene kriterije Ministarstva pravo-su|a.

Tijekom 1999. godine zaprimljenoje 22 tisu}e 761 predmet, a u radu jebilo 67 tisu}a 305 predmeta.

Glede dinamike rje{avanja predme-ta, navodi pravobranitelj, valja voditira~una da Pravobraniteljstvo u su-dskim i upravnim postupcima imapolo‘aj stranke, te da ne mo‘e bitnijeutjecati na dinamiku rje{avanja jer suu nadle‘nosti tijela koje vode postu-pak.

Ukupno gledaju}i radi se o hetero-genoj grupi predmeta s obzirom napravni temelj potra‘ivanja te je svakipredmet specifi~an, navodi pravo-branitelj.

U 1999. godini, u Dr‘avnom pravobra-niteljstvu RH zaprimljeno je novih 3693 predmeta radi naknade {tete od~ega je 940 predmeta u kojima je Re-publika Hrvatska tu‘itelj a 2753 pred-meta u kojima je RH tu‘ena.

Ukupno je u radu 9550 predmetaradi naknada {tete. Od svih predmetakoji su u tijeku iz podru~ja obveznihodnosa, potra‘uje se iznos od milijar-du 328 milijuna 784 tisu}e i 113 kuna,a od RH se potra‘uje tri milijarde 339tisu}a 574 tisu}e i 770 kuna. Zna~ajnasu potra‘ivanja naknade {tete odza{ti}enih ‘ivotinja, a najve}e {teteod za{ti}enih ptica koje ‘ive kraj rib-njaka.

Me|u predmetima koji ~ine naj-brojniju grupu spadaju postupci kojise vode u svezi sa stambenim odnosi-ma. Tijekom 1999. godine u Dr‘av-nom pravobraniteljstvu bilo je ukup-no 1857 predmeta od ~ega je novozap-rimljenih bilo 1226 predmeta. Repu-blika Hrvatska je tu‘ena strana u1130 predmeta a u 685 postupakatu‘bu je pokrenula Republika Hrva-tska. Iako je taj broj predmeta u stal-nom padu (prestao va‘iti Zakon ostambenim odnosima) glavninu pred-meta ~ine tu‘be gra|ana radi utvr|e-nja ni{tavosti odnosno djelomi~neni{tavosti ugovora o prodaji tzv. dr‘a-

vnih stanova. U proteklih nekolikogodina samo za stanove u vlasni{tvuRepublike Hrvatske datih na uprav-ljanje Ministarstvu obrane vo|eno je12140 predmeta a rije{eno je 9249predmeta. U radu je 2894 predmeta.

Zna~ajan i opse‘an posao u nad-le‘nosti Dr‘avnog pravobraniteljstvaje upis stvarnih prava na nekretnina-ma ~iji je nositelj Republika Hrva-tska. Naime, Zakonom o zemlji{nimknjigama zadu‘eno je Dr‘avno pravo-braniteljstvo da u roku 5 godina oddana stupanja na snagu Zakona po-krene postupak za upis stvarnih pra-va na tim nekretninama kojih jenositelj Republika Hrvatska ali istotako pomorskog dobra te op}eg do-bra.

Iz podataka o broju predmeta vid-ljivo je da veliki broj upravnih pred-meta otpada na one koji se odnose naprovedbu Zakona o naknadi za imovi-nu oduzetu za vrijeme jugoslavenskekomunisti~ke vladavine. To~nije, od1997. godine do zaklju~enja izvje{-tajnog razdoblja, zaprimljeno je ukup-no 29158 predmeta koji se odnose nanavedeni Zakon. Od ukupno zaprim-ljenih predmeta do kraja izvje{tajnograzdoblja pravomo}no je okon~anoukupno 1857 predmeta. U usporedbi sprethodnim izvje{tajnim razdobljemu kojemu je bio pravomo}no dovr{ensvega 41 predmet, radi se o znatnomporastu dovr{enih predmeta, ali uodnosu na ukupan broj podnesenihzahtjeva takvo se stanje ne mo‘e sma-trati zadovoljavaju}im, rekao jepravobranitelj.

U ovim postupcima Pravobranite-ljstvo ima polo‘aj stranke u po-stupku, odnosno sudjeluje u prvos-tupanjskom postupku, podnosi prav-ne lijekove te sve druge radnje kojeima stranka u postupku. Me|utim, nedonosi odluke, {to se krivo interpreti-ra pa se mnogi obra}aju Dr‘avnompravobraniteljstvu zbog sporosti uradu upravnih organa koji donoserje{enja o povratku imovine.

Jedan od najve}ih problema je ov-last pomorskog dobra, radi izuzetneva‘nosti i vrijednosti ove kategorije,za{tite s jedne strane i velikog brojaposlovnih i pravnih odnosa.

Cijela serija postupaka koja se vo-dila radi eliminiranja zate~enih stvar-nih prava na pomorskom dobru, ugla-vnom sudskih a manje upravnih,optere}ena je nizom pravnih dvojbi otome kada i uz koje pretpostavke priz-nati ili negirati pravo na pomorskodobro. U postupcima radi utvr|ivanjagranica pomorskog dobra bilo je nizpravnih dvojbi te odsustva kriterija zaodre|ivanje granica te sustavnog pri-

Page 38: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

39

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

stupa ovom problemu. Posebno nedo-staju evidencije pomorskog dobra ukatastru i zemlji{nim knjigama kojutek treba uspostaviti. Unato~ takvojsituaciji Dr‘avno pravobraniteljstvoje u suradnji s drugim nadle‘nimtijelima, ka‘e dr‘avni pravobranitelj,uspostavilo okvirne kriterije gledeodre|ivanja granica pomorskog do-bra, prvenstveno vode}i ra~una oza{titi interesa Republike Hrvatske.

U tijeku je ve}i broj postupaka ukojima su podnijete tu‘be radi nakna-de koristi odnosno ispunjenja ugovo-ra radi nezakonitog kori{tenja pomor-skog dobra od ~ega se na utu‘enje zaproteklu godinu odnosio iznos od 380tisu}a kuna sa zateznim kamatama.

Zapo~eto je procesuiranjem masov-nih ilegalnih eksploatacija mineral-nih sirovina koje ~ine ogromne {teteu prirodi Republike Hrvatske. Inicira-na je suradnja sa svim nadle‘nimdr‘avnim tijelima radi prevencije isprje~avanja ove pojave, a tu‘be sepodnose nakon {to se pribave svi po-trebni podaci. Do sada je ostvaren iz-nos od milijun i 128 tisu}a kuna, apro{le godine utu‘eno je 8 milijuna i200 tisu}a kuna.

Uporno se nastavlja procesuiratitzv. ekolo{ke {tete na flori i faunimora i krajoliku. Ocjenjuje se da pra-vnu za{titu prirode treba poja~ati te jeu sudskoj praksi tretirati ka ona dru-gim dobrima i nadokna|ivati po uzo-ru na napredna gra|anska dru{tva.Naglasiv{i da je rad ote‘an i slo‘en,ustraje se u nastojanju da se realizi-raju kvalitetni pomaci u sudskojpraksi, radi ostvarenja na~ela op}egdobra.

Potom je stav Odbora za pravosu|eiznio Luka Trconi}.

Prikaz je op}enitPrvi sudionik rasprave bio je dr.

Vilim Herman (HSLS). Primijetio jeda je prikaz op}enit, da nisu navedenikonkretni problemi i da dr‘avnopravobraniteljstvo nije sudjelovalo upravnim situacijama. [to se ti~e zapo-slenih, smatra da bi s obzirom na ve-liki broj predmeta bilo potrebno zapo-sliti mlade ljude koji bi s vi{e energijei poduzetnosti zastupali interese iprava Republike Hrvatske (upu}ujeprimjedbu {to je zaposlen podjednakbroj slu‘benika i stru~nih osoba). UIzvje{}u se navodi kako nije bilo pre-ventivne aktivnosti u velikim ulaga-njima (izgradnja prometnica, zdrav-stvenih objekata), nego su sklapaniugovori bez pravne pomo}i. U sporo-vima koji su iz toga proiza{li dr‘avnopravobraniteljstvo nailazi na te{ko}ei ka‘e da mo‘e tek ograni~eno djelo-

vati. Radi toga, zastupnik smatra datreba {to prije uspostaviti suradnju stijelima s kojima to nije uspjelo, kakobi se ubudu}e izbjegle i smanjile{tete po Republiku Hrvatsku.

• Za{to se dr‘avni pravo-branitelj nije pobrinuo dabude aktivniji i ozbiljniji uprevenciji?

Stoga otvoreno pita – za{to sedr‘avni pravobranitelj nije pobrinuoda bude aktivniji i ozbiljniji u preven-ciji. Ako u Izvje{}u stoji da je nenap-la}enih potra‘ivanja gotovo dvostru-ko vi{e nego nepla}enih, a ne navodese razlozi, upitao je za{to se nije ni{tapoduzelo da se {to prije naplate.

U slu~ajevima naknade za konce-sije pomorskog dobra, prava lova,zakupa i sli~noga, ocjenjuje dapravobraniteljstvo nije bilo dovoljnoaktivno, iako se radi o naplatamakoje su prora~unski prihod Repu-blike Hrvatske. Naime, zbog nedos-ljednog provo|enja starog zakona inepostojanja sustavnog pomorskogdobra u katastru i zemlji{nim k-njigama, javlja se pravna nesigurnost{to rezultira {tetom po RepublikuHrvatsku.

Prigovaraju}i Izvje{}u pravobra-niteljstva zastupnik ocjenjuje da semoglo u~initi mnogo vi{e u oblikova-nju autoriteta institucije a time istvaranju slike o Hrvatskoj kao prav-noj dr‘avi.

U ovakvom obliku, smatra ga samoalibijem pravobranitelja za svojenedjelovanje. Klub smatra da pravo-branitelja treba razrije{iti du‘nosti, aIzvje{}e ne prihvatiti.

U ime Kluba zastupnika HSS-a go-vorio je Ante Markov. Ne mo‘e datipozitivnu ocjenu efikasnosti radapravobraniteljstva i pridru‘uje seocjeni da je Izvje{}e uop}eno, da obi-luje tuma~enjima pojedinih zakona,mi{ljenjima koja su ponekad u su-protnosti sa sudskom praksom, pa iodlukom Upravnog suda.

Ponovio je prigovor na veliki brojuposlenih slu‘benika i namje{tenika,te smatra kako je o~ito da se radi ovelikom ali neefikasnom dr‘avnomtijelu, u kojem su se ~esto obavljale inezakonite radnje.

Neprihvatljiva je konstatacija uIzvje{}u o postojanju ukupnih tra‘bi-na, a da im nisu prethodile mjereza{tite imovinskih prava i interesaRH, nego se tek utvr|uje nemogu}-nost naplate.

Postoje}a dinamika rje{avanjaslu~ajeva primjenom Zakona o nak-nadi za imovinu oduzetu za vrijemejugoslavenske komunisti~ke vladavi-ne (od 29 tisu~a 158 zahtjeva rije{enoje 1.857 predmeta) mo‘e rije{iti pos-toje}i broj predmeta tek za petnaestgodina, {to Klub smatra neprihvat-ljivim.

Neopravdano je onemogu}avanjeostvarivanja prava biv{ih vlasnika, tezbog toga, te ocjene da je Izvje{}epreop}enito, globalizirano i na~elno,te da ne daje cjelovitu sliku o za{titiimovinskih prava i interesa RH, izno-si da ga ne mo‘e podr‘ati.

Niz pitanjaU ime Kluba zastupnika SDP-a Jo-

sip Leko je rekao da je Dr‘avnopravobraniteljstvo trebalo djelovatitemeljem Zakona, Ustava i me|una-rodnih obveza, te naloga i uputa Vla-de.

U Izvje{}u nema naznaka o tomejesu li interesi Republike Hrvatske{ti}eni sukladno nalozima i uputamaVlade, ili je ono samo ocjenjivalo kojaimovinska prava i interese treba {titi-ti i kako. Ako se postupalo po prvo-me, tada je nu‘no da se nova Vladao~ituje prihva}a li sve naloge biv{eVlade ili }e dati svoje naloge.

Ako je imovinska prava i interese{titilo prema svojoj ocjeni tada jenu‘no da o tome informira Vladu, aona }e odlu~iti ho}e li donositi noveupute ili materiju ostaviti u isk-lju~ivoj nadle‘nosti dr‘avnog pravo-branitelja.

U Izvje{}u se ne navodi jesu li nad-le‘na dr‘avna tijela tra‘ila od dr‘av-nog pravobraniteljstva pravna mi{lje-nja o pitanjima koja se ti~u imovin-sko-pravnih poslova – za{tite imovi-ne, prirodnih bogatstava, dijelova pri-rode, nekretnina, stvari i prava odinteresa za RH. Ako nisu, Zastupni~kidom mora znati razloge kako bi mo-gao donijeti valjane zaklju~ke.

Ako su pak, nadle‘na dr‘avna tijelazatra‘ila pravna mi{ljenja, Dom trebaznati jesu li dobili ispravna pravnami{ljenja, ako jesu kako glasi, a akonisu koji su razlozi za {utnju.

Izvje{}e tako|er ne sadr‘i navodeiz kojih bi se moglo vidjeti pravnostajali{te Dr‘avnog povjerenstva ougovorima koje bi se moglo ocijeniti{tetnima po Republiku Hrvatsku. Akoje Dr‘avno pravobraniteljstvo o potpi-sanim ugovorima imalo druga~ijepravno mi{ljenje bilo bi dobro znatiza{to nije kori{tena mogu}nost prav-nog pobijanja takvih ugovora, {to jetemeljem Zakona mogu}e.

DR@AVNO PRAVOBRANITELJSTVO

Page 39: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

40

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Zbog svega re~enoga i razloga za-{to nije navedena kao dioba, suradnjas Ministarstvom gospodarstva, teza{to nije predlo‘ilo na~in za{tite ievidentiranja imovine Republike Hr-vatske, Klub zastupnika SDP-a ne mo-‘e podr‘ati Izvje{}e dr‘avnog pravo-branitelja za proteklu godinu, rekaoje izvjestitelj.

Za raspravu u trajanju od desetminuta javio se Branislav Tu{ek.Osvrnuo se na dio Izvje{}a koji se ti~edijela koji se odnosi na pavnu za{tituprirode. U ovom se slu~aju radi onezakonitoj eksploataciji mineralnihsirovina koji su poprimili dramati~nerazmjere. U tom smislu Dr‘avnopravobraniteljstvo je odr‘alo samosavjetovanje s temom o vodnom do-bru a trebalo je – smatra – provestikvalitetniji nadzor i naplatu na~i-njene {tete.

Za to je drasti~an primjer sje~a{ume u Kopa~kom ritu, te podatak daje najve}e uzurpacije napravilo Mini-starstvo obrane i Ministarstvo obnovei razvitka.

Zastupnik je posebno upozorio nadio Izvje{}a u kojem Dr‘avno pravo-braniteljstvo na masovnu pojavu de-vastacije prirode, odnosno pomor-skog dobra i korita rijeka odgovarada je »uspostavilo u~inkoviti sustavdojave« i podnijelo dvije tu‘be protivdr‘avnih poduze}a, ali ne i protiv pri-vatnih osoba. U svezi s time bi bilozanimljivo ~uti {to je s objektimaizgra|enim u podsljemenskoj zoni tebespavnom gradnjom u podru~juIstre, [ibenika, Dubrovnika u za{ti-}enim dijelovima obale.

Nepravovremeno reagiranje[to se ti~e eksplatacija {ljunka,

pijeska i kamena re~eno je da Repu-blika Hrvatska dnevno gubi oko 40tisu}a DEM. Takve nezakonite ek-sploatacije naru{avaju krajolik istrukturu podzemnih voda, ka‘e za-stupnik, a istovremeno Dr‘avnopravobraniteljstvo reagira tek na no-vinske napise i isti~e kako je pod-nijelo 25 tu‘bi. Proizlazi da sustavdojave ba{ nije dobar, jer ni toga ne bibilo da nije bilo novinara. Skon~alo jesve jednom nagodbom u iznosu mi-lijun kuna i jednom presudom u izno-su od 28 tisu}a kuna, na ime obe{te-}enja.

Ono {to nije re~eno a trebalo je,smatra zastupnik, to je analiza stanjarijeke Save u okolici @upanje ili Sla-vonskog [amca, pa i Slavonskog Bro-da u zahvatima u podzemnim tokovi-ma Save. Napla}uju se samo kazna zanezakonite radnje koja iznosi 5 kuna.

Ipak prihva}a stav iz zaklju~ka daje jedna od najaktualnijih {teta zaHrvatsku eksploatacija mineralnihsirovina, jer se prema procjeni radi ogubitku za Repubiku Hrvatsku kojiiznosi 25 do 30 milijuna DEM godi{-nje.

Glede Izvje{}a, smatra da se nedo-statno ukazivalo na konkretne mjerei poduzete aktivnosti u za{titi intere-sa RH. Nesumnjivo je, ka‘e zastup-nik, da je za ovakvo stanje odgovornoDr‘avno pravobraniteljstvo i samdr‘avni pravobranitelj, a {to se ti~e tefunkcije i njegova zamjenika trebapreispitati primjenu ~lanka 60. Zako-na u kojem se ka‘e da dr‘avni pravo-branitelj i njegov zamjenik ne mogupripadati nijednoj politi~koj stranci.

Marijan Mar{i} (HSS) je sa ‘alje-njem ispravio kolegu da se radi osje~i {ume u Spa~vanskom bazenukoja podlije‘e kontroli ali smatra dase radi o temi o kojoj treba raspav-ljati, i odgovoriti na pitanje tko gospo-dari, odnosno upravlja za{ti}enimobjektima i parkovima prirode. Na tosu {umari kao i on osobno vi{e putaupozoravali.

Bo‘idar Kalmeta (HDZ) ovoIzvje{}e ocjenjuje naboljim do sada,jer je preglednije, sistemati~nije,objektivnije i prvi put samokriti~no.^udi se {to nije dobilo prolaznu ocje-nu radnih tijela ne nalaze}i unjihovim izvje{}ima prave razloge zaodbijanje.

U njemu (Izvje{}u) se jasno govorio zastupanjima RH u inozemstvu, tesmatra da treba odgovoriti na pitanjeje li odgovorno Dr‘avno pravobranite-ljstvo za postoje}u praksu ili jedinicelokalne samouprave koje nemaju no-vca. U Izvje{}u postoje podaci i o ak-tivnostima koje prelaze okvir zastupa-nja Republike Hrvatske.

Zastupnik je ukazao na podatak daje Pravobraniteljstvo preuzelo nasebe i te{ku zada}u koordiniranjabrojnih dr‘avnih tijela, primjerice nasprje~avanju nezakonitog iskori{tava-nja mineralnih sirovina i da za to za-slu‘uje pohvalu, dvoje}i je li odgovor-no stoga {to ukazuje na ~injenicu dase ne osnivaju nadle‘na dr‘avnatijela.

Ono je tako|er ukazalo na potrebuza{tite pomorskog dobra, te odgovor-no tvrdi da bi situacija bila mnogogora da pravobraniteljstvo to nijeu~inilo. Iz toga proizlazi ~injeniica dasu svi uzurpatori tu‘eni a daljnji po-stupci ostaju na drugim dr‘avnimtijelima.

Dr‘avno pravobraniteljstvo nije na-dle‘no za bespravnu izgradnju, a po-

gotovo ne ako se radi o privatnimparcelama. Naime, du‘nost mu je {ti-titi dr‘avnu imovinu, a privatnaizgradnja je u domeni gra|evinskeinspekcije.

• Dr‘avno pravobranitelj-stvo nije nadle‘no za be-spravnu izgradnju, a pogo-tovo ne ako se radi o privat-nim parcelama. Naime, du‘-nost mu je {tititi dr‘avnuimovinu, a privatna izgradnjaje u domeni gra|evinske ins-pekcije.

Prihva}aju}i konstataciju da treba{tititi pomorsko dobro, jer je poznatoda ima puno bespravno izgra|enihobjekata, ne mo‘e prihvatiti stav dasu ih gradile dr‘avne institucije, negoda se radi o privtnim objektima.Tako|er odgovorno tvrdi da bi ih bilomnogo vi{e da nije bilo Dr‘avnogpravobraniteljstva. Koliko mu je poz-nato svi su uzurpatori tu‘eni, u okvi-ru nadle‘nosti pravobraniteljstva bezkojega ne bi bilo aktivnosti u jedini-cama lokalne samouprave.

Smatra kako nema valjanih razlogada se izglasa nepovjerenje dr‘avnompravobranitelju, nego da se ono isk-lju~ivo temelji na politi~kim razlozi-ma. Ako je uistinu tako da se tra‘ismjena ~elnog ~ovjeka, to treba gla-sno re}i i ne dovoditi u pitanje digni-tet cijele institucije.

Bilo je i nebrigeMiroslav Korenika (SDP) je, su-

protno prethodnom govorniku naveorazlog zbog kojih smatra da ne trebaprihvatiti Izvje{}e, a ka‘e – nisu nipoliti~ki motivirani. Tako primjericeu Izvje{}u, nisu navedeni podaci obroju sporova koje je Dr‘avnopravobraniteljstvo dobilo a koje izgu-bilo, iako se znade da ima slu~ajevada je upravo nebrigom pravobranite-ljstva do{lo do zastare rokova.

Smatra da se samo na jednom pri-mjeru mo‘e vidjeti da je Dr‘avnopravobraniteljstvo poku{alo legali-zirati plja~ku, a to je zamjena po-ljoprivrednog zemlji{ta (du‘nosnikajedne od stranaka) za dr‘avno gra-|evinsko zemlji{te, te je izvr{ena uk-nji‘ba temeljem neodgovaraju}eg or-gana. Time je legalizirana otima~ina{to je dokaz kako pravobraniteljstvonije radilo u interesu RH, dok je novaVlada odbila legalizirati taj slu~aj.

Page 40: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

41

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

Osobno ne mo‘e podr‘ati Izvje{}ejer je neosporna ~injenica da –na‘alost – u instituciji koja mora {ti-titi interes ima (namjernih ili ne), aliipak zloupotreba.

Berislav Ron~evi} (HDZ) je rekaoda Izvje{}e nikada ne mo‘e dati svepodatke, a ovo je sa‘etije i opse‘nijeod prethodnih. U raspravi se ‘eli na-glasiti da je bilo malo rije{enih pred-meta a zaboravlja na ~injenicu da jedr‘avni pravobranitelj samo zastup-nik dr‘ave koja se u postupku pojav-ljuje kao stranka.

Ono ni na koji na~in ne smijeutjecati na dinamiku rje{avanja sud-benog, odnosno upravnog akta jer bise time povrijedili drugi propisi.Pravobraniteljstvo daje mi{ljenja skojima stranka mo‘e biti zadovoljnaili ne, ali to ne zna~i da ne preostajedruga pravna mogu}nost, tj. ospora-vanje mi{ljenja pravobraniteljstva.Stoga ne vidi u ~emu je gre{ka, a pri-govara se tuma~enju nedozvoljenoga.Kada bi bilo samopotvr|ivanje dozvo-ljenoga postavlja si pitanje bi lipravobranitelj zastupao interes dr‘a-ve.

Prihva}aju}i stav da ulogu dr‘av-nog pravobranitelja treba redefiniratiu dijelu koji se odnosi na zastupanjau sporovima u inozemstvu, te daju}ina znanje da je Izvje{}e hvaljeno iusvojeno a istovremeno napadano,name}e se zaklju~ak da se o~ekujeizvje{}e novog Dr‘avnog pravobra-niteljstva {to je, uostalom nedvosmi-sleno i re~eno.

Branislav Tu{ek (SDP) smatra dasustavno nije bilo kontrole okoli{a ida je uni{tavan i devastiran te Zastup-ni~ki dom mora – smatra on – do-nijeti zaklju~ke vezane uz tu proble-matiku. Prvenstveno je potrebno pri-premiti materijal o stanju prirode iokoli{a vezano uz {ume, vode, parko-ve prirode, i uspostaviti kvalitetnusuradnju s nevladinim organizacija-ma za za{titu okoli{a.

Tako|er treba zatra‘iti da Vladapredlo‘i bolji na~in financiranjaudruge i dru{tva koje sudjeluju i pro-vode programe za{tite okoli{a i priro-de. Nevladine organizacije morajubiti ravnopravni partner u ovoj izuzet-no zna~ajnoj temi da bi se {to br‘esavladali postoje}i problemi.

Odgovor kolegi Ma{i}u – govorioje o nekontroliranoj sje~i {uma i uParku prirode Kopa~ki rit a za Spa~-vanski bazen se borio protiv {umar-skih lobija, {to }e i nastaviti.

Ispravak neto~nog navoda zatra‘ioje Marijan Mar{i}, rekav{i da se{umari zala‘u za {umu i da bi bio sre-

tan da se na{a sirovina mo‘e prera-|ivati u na{oj industriji.

Neprihva}anje trebaargumentirati

Vladimir [eks (HDZ) je rekao da jeDr‘avni pravobranitelj odvjetnik kojizastupa RH u za{titi njezinih prava iinteresa temeljem zakona i punomo-}i.

Smatra da bi uz neprihva}anjeIzvje{}a trebalo navesti koje su toprotupravne radnje, a njih smatra onnema, te misli da se »ubija glasnikkoji donosi lo{e vijesti kao u Otoman-skoj imperiji«. Odbijanjem Izvje{}astvara se pravni prostor da bi serazrije{ila osoba koja se nalazi namjestu pravobranitelja, zaklju~eno jeprigovorom.

• Odbijanjem Izvje{}a stva-ra se pravni prostor da bi serazrije{ila osoba koja se na-lazi na mjestu pravobranite-lja.

Ovime je rasprava bila zavr{ena pase o njoj o~itovao dr‘avni pravo-branitelj Petar [ale.

Da bi se ~ula javnost, u pravo-braniteljstvu 300 djelatnika izvanred-no radi svoj posao i do sada suIzvje{}a dobro prihva}ena. [to se ti~e‘upanijskih izvje{}a, nema ih zato {too~ekuje da Vlade da dade naputakkako se pona{ati u slu~aju du‘nika.

Kao {to je rekao zastupnik [eksni{ta se ne mo‘e dok se ne prijavi{teta, a kada je o kazni rije~ njuodre|uje inspektor a pravobranite-ljstvo podnosi tu‘bu. Ovog trenutkapotra‘uje nekoliko milijuna kuna. Napitanje za{to se ne utu‘uju koncesije,pravobranitelj odgovara informaci-jom da se ne utu‘uje dok Ministar-stvo koje vodi evidencije o koncesija-ma ne izvijesti da netko nije platio.

Objasnio je slijed postupanja priutvr|ivanju nezakonitog rada na {ljun-~arama. U iznijetom slu~aju ka‘e damu je poznat ali da se radi o osobnimstvarima.

U slu~aju zamjene zemlje podnijetaje tu‘ba, a budu}i da je tre}i s dobromnamjerom kupio zemlju nije mogu}eprotiv njega podnijeti tu‘bu. Zato jeVladi preporu~eno da bude legalizi-rano, ili se posi‘e za nadoknadom{tete onoga tko je prodao zemlju, a netre}ega.

Obveza je pravobraniteljstva daizvijesti Sabor o u~injenom, i o odre-

|enim pojavama koje mogu biti {tet-ne za Republiku Hrvatsku kao {to jeslu~aj sa sukcesijom.

Kada je rije~ o broju predmeta, uIzvje{}u se navodi broj rije{enihslu~ajeva i onih koji su u postupkunaglasiv{i da nije mogu}e utjecati narad suda i upravnog organa.

Odgovaraju}i na primjedbe dvajuodbora, pravobranitelj je rekao daupravo oni preko Ministarstva pravo-su|a tra‘e da se poduzmu odre|enemjere i izmjene zakona, ali da se utom smislu ne poduzimaju odre|eneradnje, a {to se ti~e prigovora da sepostupa u politi~kom smislu daje doznanja da se postupalo u svrhu za{titedr‘avnog prora~una.

Miroslav Korenika se javio radiispravka dva neto~na navoda. Prvi narije~i pravobranitelja da su sastavi‘upanijskih skup{tina uglavnomsli~ni sastavu Sabora. To nije tako jeru ve}ini ‘upanija druga stranka imavlast. Drugi se ti~e slu~aja zamjenedr‘avnog zemlji{ta za privatno – bilobi za o~ekivati da pravobraniteljstvoulo‘i tu‘bu i ospori protuzakonitodobiveno, a ne da kao institucija pre-dla‘e naknadnu legalizaciju. Kada seve} govori o prora~unu ne treba zabo-raviti da se prodajom dr‘avnog zem-lji{ta, prema najnovijim zakonimapune prora~uni lokalne samouprave~ime je o{te}ena lokalna samoupra-va. Izrazio je nadu da }e ovim poni{te-njem lokalna samouprava dobitipripadaju}e joj zemlji{te.

Mladen Godek ne mo‘e ali bi ‘elioprigovoriti o{trom tonu kojim je govo-rio pravobranitelj i kao pravnik seosjetio pozvanim da odgovori na pita-nje o tome mo‘e li vlasnik ustatitu‘bom protiv tre}e osobe. To jemogu}e, rekao je, ali je ne ‘ele}i go-voriti kao drugi o Izvje{}u, izraziouvjerenje da u proteklih godina dr‘av-na imovina nije bila dovoljno {ti}ena.

Poslovni~ku primjedbu stavio jeVladimir [eks {to je zastupnik Godekprigovorio tonu, te zatra‘io ispravakneto~nog navoda – istina je da vla-snik mo‘e ustati tu‘bom, ali savjestanodvjetnik to ne}e u~initi ako postojimogu}nost da bude odbijena.

Predsjedavaju}i mr. Mato Arlovi}je na ovu poslovni~ku primjedbu od-govorio da se nalazi u neugodnoj si-tuaciji, ocijeniv{i da kolega Godekmo‘da i nije povrijedio Poslovnik jerse i tonom mo‘e povrijediti.

Ispravak neto~nog navoda zatra‘ioje Ivan [uker, i rekao da je jo{ uvijekna snazi zakon po kojem se dijeli

DR@AVNO PRAVOBRANITELJSTVO

Page 41: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

42

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

prihod izme|u jedinica lokalne sa-mouprave i dr‘ave, a ministar Crkve-

nac je nazna~io da bi mogao i}i samojedinicama lokalne samouprave.

Mladen Godek je upitao u ~emu jeispravak neto~nog navoda gospodina

[eksa. Proizlazi da se pravobraniteljbrinuo o dr‘avnoj imovini zakonito i

dobro, pa ga pita bi li se i sam brinuoo svojoj imovini na isti na~in.

Vladimir [eks je u okviruposlovni~ke primjedbe rekao da za-stupnik ne mo‘e postavljati pitanjezastupniku, osim retori~ki, a ne poto-nje pitanje, mo‘e odgovoriti u prosto-rijama Kluba zastupnika gdje }e mudati savjet.

Ovo je najbolji na~in da se zavr{iova rasprava – primijetio je pred-sjedavaju}i mr. Mate Arlovi} i zak-lju~io je.

O Izvje{}u se glasovalo u nasta-vku sjednice. Sukladno prijedlozimaradnih tijela ponu|en je zaklju~akprema kojima se ne prihva}a Izvje{-}e o radu Dr‘avnog pravobranite-ljstva Republike Hrvatske za 1999.godinu. Takav stav je dobio ve}inuzastupni~kih glasova: 60 »za«, nas-pram 22 »protiv« i jednim suzdr-‘anim.

IZVJE[]E O RADU AGENCIJE ZA ZA[TITU TR@I[NOG NATJECANJA(O@UJAK 1999. – TRAVANJ 2000. GODINE)

Porast zahtjeva za pomo} AgencijeZastupni~ki je dom nakon kra}e

rasprave primio na znanje Izvje{}e oradu Agencije za za{titu tr‘i{nognatjecanja za (razdoblje o‘ujak1999. – travanj 2000. godine). U ras-pravi je potvr|ena opravdanostosnivanja Agencije ali i ukazano nanedostatke u njenom radu.

Izvje{}e obuhva}a vi{e od 150 stra-nica uklju~uju}i Izvje{}e o postupci-ma pokrenutim na temelju Zakona oza{titi tr‘i{nog natjecanja u ovomrazdoblju.

U dopisu uz Izvje{}e ravnateljicaAgencije dr. De{a Mlikotin-Tomi}izrazila je spremnost da trenutnopodnese osobne konsekvence sobzirom na koncepcijske razlike uodnosu na tr‘i{no natjecanje u Re-publici Hrvatskoj izme|u nositeljaizvr{ne vlasti i djelovanja Agencije.

O IZVJE[]U

U proteklom izvje{tajnom razdob-lju zna~ajno je pove}an opseg, ali islo‘enost poslova Agencije. To proi-zlazi ne samo iz pove}anja broja pred-meta prikazanih nastavno u tabelamai postupcima, ve} prije svega iz ve}ihzahtjeva koji se postavljaju na slu‘beAgencije kada vodi postupke u koji-ma su uklju~eni veliki i najve}ipoduzetnici.

Naime, osnovno obilje‘je stanja natr‘i{tu u odnosu na prethodnu god-inu jest da je utvr|eno vi{e zloporabavelikih i najve}ih poduzetnika protivkojih je Agencija vodila, i dovr{ila ilijo{ uvijek vodi postupke. To su npr.Hrvatske telekomunikacije, INA,Tvornica duhana Rovinj, Narodne no-

vine, American express, Diners,Zagreba~ka banka i dr.

Istodobno Agencija je ocjenjivalavelike projekte spajanja i preuzima-nja poduzetnika i banaka i to onih nahrvatskom tr‘i{tu i na me|unarod-nom tr‘i{tu a koji su prijavili koncen-tracije Agenciji.

Pravilno rje{avanje takvih predme-ta zahtijeva provo|enje ekonomskihspecijalisti~kih i pravnih analizatr‘i{ta i analizu obilne stru~ne doku-mentacije. Tako|er se mora stru~no ianaliti~ki odgovoriti na u~estale zah-tjeve i tvrdnje poduzetnika u postup-ku.

U odnosu na izvje{}e za prethodnugodinu, nastavili su se slu~ajevi ukojima se poduzetnici obra}aju Agen-ciji s prigovorima da ih u poslovanjuograni~avaju njihovi takmaci i toputem razli~itih odluka, suglasnosti,

odobrenja i sl. U provo|enju takvihupravnih postupaka utvr|uje se slije-de}e: odre|eni poduzetnici, me|unjima ve}ina i privatizirani, imajuistodobno odre|ene ovlasti kojima re-guliraju djelatnost, daju odobrenja zaotvaranje poslovanja (stanice zatehni~ki pregled) ili izdaju ateste(HT), odre|uju cijene i uvjete kori{te-nja bitnih poslovnih prostora (auto-busni kolodvori) ili kao imalac konc-esije na pomorskom dobru odobra-vati tko }e i pod kojim uvjetima da-vati usluge turistima i dr.

Osnovni problem u takvim tr‘i{-tima jest da su ti ovla{tenici istodob-no i, ~ak {tovi{e, glavni isporu~iocitih usluga, pa prema tome i takmacisvim drugim manjim i novoprido{limpoduzetnicima. U konkretnom postu-panju se utvr|uje da oni svoje ovlastikoriste tako da pogoduju svojoj djelat-nosti, a ograni~avaju poslovanje ipoduzetni{tvo drugih. U takvim slu-~ajevima djelovanje Agencije ograni-~ava se na davanje mi{ljenja, surad-nju s Vladom RH i tijelima dr‘avneuprave kao i prijedlozima izmjenapropisa. U nekim slu~ajevima pri-mjedbe i mi{ljenja Agencije uzeti suu obzir, te su u predstoje}im izmjena-ma zakona i uva‘eni (prodaja osigura-nja na stanicama za tehni~ki pregled,peljarenje, pravilnici o nacionalnimparkovima, Zakon o telekomunikaci-jama).

Trend sveop}e globalizacije nasvjetskom tr‘i{tu primje}uje se i natr‘i{tu RH, na kojem se okrupnjava-nja doga|aju iz naj~e{}e dva interesa.Prvi je prisutan kod poduzetnika,posebice banaka te veleprodajnih i

• Osnovno obilje‘je stanjana tr‘i{tu u odnosu na pret-hodnu godinu jest da je utvr-|eno vi{e zloporaba velikih inajve}ih poduzetnika protivkojih je Agencija dovr{ila ilijo{ uvijek vodi postupke. Tosu, naprimjer, Hrvatske tele-komunikacije, INA, Tvornicaduhana Rovinj, Narodne no-vine, American express, Di-ners, Zagreba~ka banka idruge.

M. P.

Page 42: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

43

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

maloprodajnih trgova~kih lanaca,koji se na taj na~in poku{avaju, prijeulaska Hrvatske u europske i svjetskeintegracije, za{tititi pred ulaskommo}nih internacionalnih korporacija.Drugi trend je onaj, kojemu pribje-gavaju poduzetnici manje ekonomskemo}i i poduzetnici koji se nalaze ufinancijskim te{ko}ama, a u viduspa{avanja od ekonomske propasti,bankrota i ste~aja, putem pronala‘e-nja strate{kih partnera i investitora izinozemstva. Tako ostaju prisutni nahrvatskom tr‘i{tu, postaju konkurent-niji ~ak i u svjetskim razmjerima, tepostaju zna~ajan izvozni potencijal.

Ukoliko se promotri broj predmetapokrenutih radi zloporabe vladaju}egili monopolisti~kog polo‘aja odnosnoradi naru{avanja slobodnog tr‘i{nognatjecanja (1997. – 55, 1998. – 376,1999. – 724 predmeta), vidi se da seradi o prili~no velikom problemu hr-vatskog gospodarstva. Razloge takvogstanja treba tra‘iti u naslje|u, koji jeod mnogih poduze}a svjesno naprav-io monopolista, a koji sada to ~injen-icu uvelike koriste. Tako|er, moramouzeti u obzir da u Republici Hrvatskojdo 1995. godine nije postojalo dr‘av-no tijelo odnosno institucija, koje bireguliralo i navodilo gospodarstvo igospodarsku politiku u smjeru slo-bodnog tr‘i{nog natjecanja.

Mo‘e se zaklju~iti da je pove}anjebroja predmeta u 1999. godini u odno-su na 1998. godinu, koje je postotnoznatno manje od pove}anja u 1998. au odnosu na 1997. godinu, rezultatnestabilne gospodarske situacije uzemlji, hrvatske »bankarske krize« u1999., te rata na Kosovu, a {to je sverezultiralo strate{kim uzmakom stra-nih investitora od ulaganja u RH uproteklom razdoblju.

Ako se promotri trenuta~na situaci-ja u zemlji, zamje}uje se da je Hrvats-ka postala vrlo atraktivna stranim in-vestitorima. Obzirom na geografski,geopoliti~ki te geostrate{ki polo‘ajHrvatske, te uzimaju}i u obzir inicija-tivu za smanjenjem kamatnih stopana realne i prihvatljive, za pretpostav-iti da }e u budu}em razdoblju Hrvats-ka do‘ivjeti svojevrsni »boom«, velikuinjekciju stranog kapitala, {to }e umnogome zna~iti i nova naru{avanjaslobodnog tr‘i{nog natjecanja, noveprijave koncentracija, nova prethod-na stru~na mi{ljenja… – ukratko –pove}anje obujma djelovanja Agen-cije za za{titu tr‘i{nog natjecanja Re-publike Hrvatske, stoji zaklju~no uIzvje{}u.

RADNA TIJELA

Izvje{}e je razmotrio OdborZASTUPNI^KOG DOMA za gospo-darstvo i nakon provedene raspravejednoglasno je odlu~io Zastupni~komdomu Hrvatskoga dr‘avnog saborapredlo‘iti zaklju~ak da se prima naznanje Izvje{}e o radu Agencije zaza{titu tr‘i{nog natjecanja (o‘ujak1999. – travanj 2000. godine).

RASPRAVA

U Zastupni~kom domu o Izvje{}u jeuvodno govorila dr. De{a Mlikotin-Tomi}, ravnateljica Agencije za za-{titu tr‘i{nog natjecanja. Izvje{}e jepodneseno u skladu sa Zakonom, aobavje{tavanje javnosti o svom raduAgencija je obavljala putem medija,svog Glasnika i Narodnih novina isve to slu‘i transparentnosti rada in-stitucije koja je oblikovana na na~e-lima nekih svjetskih i europskih sus-tava.

Za{tita malih dru{tava ipoduzetnika

Osnovni rad Agencije bio je za{titanatjecanja odnosno organiziranja dana tr‘i{tu ostane {to je vi{e mogu}enatjecatelja (barem dva). U svom do-sada{njem trogodi{njem radu Agen-cija je zapravo {titila mala dru{tva imale poduzetnike od ve}ih poduzetni-ka koji su ih nastojali isklju~iti. Po-rast zahtjeva i obra}anja poduzetnikaAgenciji cijenimo kao priznanje iipak su stvorene navike da obra}a-njem Agenciji mogu dobiti pomo} usvom djelovanju. U protekloj godiniAgencija je vodila nekoliko predmetaprotiv najve}ih poduzetnika (ti supredmeti opteretili malu ekipu od 18zaposlenih u Agenciji a i ina~e jepove}an opseg poslova, rad pod izn-imnim pritiskom), no uzvra}ali suodre|enom arogancijom smatraju}ida imaju odgovornost za ~itavu granui djelatnost. ^esto taj koji prije~idrugog poduzetnika djeluje u skladus nekim podzakonskim aktom a javljase kao takmac na tr‘i{tu i odlu~uje odrugom takmacu kako }e preras-podijeliti taj zajedni~ki kola~ tr‘i{ta ikupovne mo}i, rekla je, me|u ostalimravnateljica Agencije.

• Postoje i koncepcijske ra-zlike u gospodarskom dijeluizme|u Vladinog programa iovog Izvje{}a. Procjenjujemoda to nije dobro i stoga Klubzastupnika SDP-a ne mo‘eprihvatiti Izvje{}e ve} gaprimiti samo na znanje, iz-neseno je u raspravi.

Zatim se pre{lo na raspravu i prvaje rije~ zatra‘ila Dragica Zgrebec(SDP) u ime Kluba zastupnika SDP-a.Izvje{}e potvr|uje opravdanost osni-vanja Agencije ali su iz njega i uo~-ljive odre|ene nedore~enosti u Za-konu za za{titu tr‘i{nog natjecanjakoje }e trebati otkloniti. Agencija jevodila postupke i ocjenjivala monop-olski polo‘aj komunalnih poduze}a injihovih javno-pravnih ovlasti prem-da tu nije trebala postupati ve} sedr‘ati izuzetka iz ~lanka 4. Zakona,odnosno trebala je inicirati zakonskeizmjene, navela je zastupnica kaomi{ljenje ovog Kluba zastupnika.

Tu je i pitanje Agenciji za{to nijepreispitala i ocijenila povezanostpoduze}a odnosno sustave nastaleprije dono{enja Zakona i osnivanjaAgencije, primjerice Globus grupe iliGuci} grupe i druge, od kojih su nekeproizvele ekonomske i socijalne prob-leme. Ocjenjuje se da je to nedostatakIzvje{}a ali i rada same Agencije.

U ispitivanju konkretnih pojedina-~nih slu~ajeva i odnosa izme|u na{ihtrgova~kih dru{tava i nositelja multi-nacionalnih kompanija Agencija utvr-|uje monopol i zloporabu u pravilu zana{u tvrtku. To naizgled mo‘e bitito~no ali time Agencija ja~a multina-cionalni monopol u Hrvatskoj {tomo‘e imati utjecaja na ulazak stranogkapitala na {tetu na{ih tvrtki (duhan-ska industrija, proizvodnja {e}era, tr-govina), rekla je zastupnica.

Na znanje }e ovo Izvje{}e primiti iKlub zastupnika HSS-a. Za Izvje{}ene mo‘e glasovati s obzirom na to daima dosta nedostataka u radu Agen-cije iako njen rad podr‘ava, iznio jeStjepan Dehin (HSS) u ime Klubazastupnika HSS-a. Osnovno obilje‘jestanja na tr‘i{tu u odnosu na prethod-no razdoblje je pove}anje zloporabavelikih i najve}ih poduzetnika protivkojih je Agencija vodila i vodi postup-ke. Radi se o te{koj situaciji i proble-mu hrvatskog gospodarstva a razlogje naslije|e koje je od nekih poduze}asvjesno stvorilo monopoliste. Ulas-

ZA[TITA TR@I[NOG NATJECANJA

Page 43: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

44

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

kom o~ekivanog stranog kapitalado}i }e do jo{ ve}eg uru{avanja slo-bodnog tr‘i{nog natjecanja, rekao je,me|u ostalim.

Nepostojanje tr‘i{ne kultureTon~i Tadi} (HSP) javio se u ime

Kluba zastupnika HSP-a i HKDU-akoji }e podr‘ati ovo Izvje{}e, koje je,kako je rekao, zna~ajno. Rad Agencijeje koristan za razvoj tr‘i{nog gospo-darstva u Hrvatskoj i Agencija je bi-tan ~imbenik njegovog razvoja. Tr‘i{-nom gospodarstvu nepoznat je divljikapitalizam odnosno bezobzirno zati-ranje konkurencija i takvo {to jenedopustivo u zemljama koje se zakli-nju na tr‘i{no gospodarstvo i u ve}ininjih postoje agencije poput ove.

Me|utim, dovoljna pozornost nijepru‘ena u povezivanju poduzetnika istjecanju ve}inskih udjela, primje-rice, kod postupka privatizacije i tu jeAgencija bila nedovoljno u~inkovita,posebice kad je rije~ o vlasni{tvu umedijima, dr‘i ovaj Klub zastupnika.Ukazuju}i da je jedan od fatalnihproblema nepostojanje tr‘i{ne kul-ture u Hrvatskoj smatra nu‘nim da setemeljem Izvje{}a pristupi dopuniZakona o za{titi tr‘i{nog natjecanja.

Nu‘no je i oja~ati ovu Agenciju jer}e upravo Republika Hrvatska biti

sve izlo‘enija ulasku stranog kapitalai ve} sada 70 posto financijskog tr‘i{-ta nadziru stranci. Ostavimo li taj sus-tav bez kontrole mogu}e je neogra-ni~eno zatiranje doma}e konkuren-cije {to bi ujedno zna~ilo i katastrofubrojnih malih poduzetnika, rekao je,me|u ostalim zastupnik.

Rasprava je zatim bila zaklju~ena(nakon iznesene primjedbe jednog odzastupnika da je zada}a Agencije {titi-ti sve sudionike tr‘i{ne utakmice a nesamo male poduzetnike) a rije~ jezatra‘ila dr. De{a Mlikotin-Tomi},ravnateljica Agencije. Objasnila je daZakon izri~ito ka‘e da se ne primje-njuje na poduze}a koja obavljaju jav-ne slu‘be odnosno da se ne primje-njuje ako bi to prije~ilo obavljanjenjihovih zada}a. Agencija je imalavelik pritisak zbog komunalnogpoduze}a Komunalac iz Opatije kojije podizao cijene i 300 posto da bi isk-lju~io jednog drugog poduzetnika uodvozu otpada. Smatramo da na{imodlukama nismo ugrozili obavljanjezadataka komunalnog poduze}a, ob-jasnila je ravnateljica. Slo‘ila se sazastupnicom Zgrebec da Agencija uovom kratkom razdoblju nije uspjelanametnuti op}u raspravu o pitanjimatr‘i{nog natjecanja, kontrole monopo-la i na~ina organiziranja te djelatnos-

ti. Potpuno smo svjesni, rekla je, dajedna Agencija ma kako velika bilane mo‘e sama obavljati i regulirationo {to se doga|a na tr‘i{tu. Agencijanije nadle‘na za privatizaciju, dakleniti za {irenje Guci} niti Globusgrupe, ali Hrvatski fond za privatiza-ciju i drugi fondovi mogu tra‘iti mi{-ljenje Agencije. Koncentraciju Dioneu Splitu kada je zahvatila, preuzima-njem Dalme, Jadrantekstila i Kotek-sa, 80 posto maloprodajne mre‘eocijenili smo prevelikom i zabranilismo je. [to se ti~e medija postupalismo strogo po zakonu, rekla je, me|uostalim ravnateljica Agencije nagla-siv{i da se sve pobli‘e informacijemogu na}i u Glasniku Agencije.

Na kraju je zahvalila na izrazimapodr{ke Agenciji i naglasila da osob-nom odgovorno{}u smatra sve ono{to nije bilo dobro u radu Agencije i uIzvje{}u a da Agencija ima osnovu zarad i uklju~ivanje u europske inte-gracije.

Zastupni~ki je dom sukladno pri-jedlogu svog Odbora za gospodarst-vo, razvoj i obnovu jednoglasno pri-mio na znanje Izvje{}e o radu Agen-cije za za{titu tr‘i{nog natjecanja(za razdoblje o‘ujak 1999. – travanj2000. godine).

\. K.

IZVJE[]E O UPRAVLJANJU DR@AVNIM ROBNIM REZERVAMA U 1999. GODINI

O~ekuje se izvje{}e opotra‘ivanjima od skladi{ta

Zastupni~ki dom razmotrio je ovoIzvje{}e, uz prethodnu podr{kuOdbora toga doma za gospodarstvo,razvoj i obnovu, koji je zatra‘io dase naknadno dostavi kompletnoizvje{}e s potra‘ivanjima premaskladi{tima dr‘avnim robnim rezer-vama.

O IZVJE[]U

Uvodno je o Izvje{}u govoriopomo}nik ministra za gospodarstvoKamilo Vrana. Podsjetio je kako jeZakon o dr‘avnim robnim zalihama,na temelju kojega je izra|eno izvje{-}e, stupio na snagu u svibnju 1998.,da su Programom, iz o‘ujka 1999.odre|ene vrste i nazivi roba koje ~ine

stalne robne zalihe, dok su odlukomVlade iz travnja iste godine odre|enikoli~ina i razmje{taj po mjestimaskladi{tenja. Te godine obavljena jepodjela postoje}ih dr‘avnih zaliha nastalne i tr‘i{ne te u vo|enju knjigo-vodstva pre{lo se na na~in evidentira-nja za korisnike Dr‘avnog prora~una.Krajem 1999. Ministarstvo financijazauzelo je stajali{te da se, od 1. sije~-nja 2000., na dr‘avne robne zalihe neprimjenjuju odredbe Zakona o porezuna dodanu vrijednost.

U Izvje{}u je dat skra}eni prikazgodi{njeg popisa sredstava robnihzaliha te prikaz upravljanja robnimzalihama prema vrsti i namjeni, a iprikaz financiranja i tro{kova poslo-vanja od 1993. do 1999.

• Preispitat }e se uloga stal-nih i tr‘i{nih robnih zaliha tepredlo‘iti zakonska rje{enjaza njihovo stvarno i institucio-nalno razdvajanje

Redoviti godi{nji popis (u kojemve} tre}u godinu, uz inventurne ko-misije tvrtki i skladi{tare, sudjeluju ipredstavnici ‘upanijskih ureda za go-spodarstvo te, po potrebi, predstavni-ci Uprave za veterinarstvo i Dr‘avnoginspektorata) obavljen je kod ukupno173 pravne osobe na 197 lokacija.Utvr|eni su inventurni manjkovi robedr‘avnih robnih zaliha na teret

Page 44: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

45

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

skladi{tara u iznosu od 11 milijuna i5.669 kuna, koji su rje{avani u uprav-nom postupku izdavanjem rje{enjakojima je nalo‘en povrat robe ilipokri}e financijske vrijednosti inven-turnog manjka. Protiv pravnih osobapokrenuti su kazneni i prekr{ajnipostupci.

• Utvr|eni inventurni ma-njkovi na teret skladi{tara uiznosu od 11 milijuna i 5669kuna.

Sveukupna vrijednost roba i skla-di{ta s 31. prosinca 1999. iznosila je916 milijuna i 36.351,87 kuna. Tr‘i{nerobne zalihe ~ine 72 posto ukupnihzaliha, dok je 79 posto njih – p{enicaiz otkupa. Stalne zalihe, koje bi –kako je naglasio pomo}nik ministra– po funkciji trebale zapravo biti ijedino {to robne zalihe dr‘e, ~ine 21posto i u odnosu na program stalnihzaliha nedostaje robe u vrijednosti odoko 595 milijuna kuna.

Pomo}nik ministra za gospodar-stvo upoznao je zastupnike sa zak-lju~kom Vlade RH kojim se Ravnate-ljstvo Ministarstva gospodarstva zarobne zalihe zadu‘uje da u suradnji snadle‘nim ministarstvima preispitaulogu stalnih i tr‘i{nih robnih zalihate da Vladi RH predlo‘i zakonskarje{enja za njihovo stvarno i institu-cionalno razdvajanje te da Ministar-stvo poljoprivrede i {umarstva izradiprijedlog utemeljenja Agencije zatr‘i{nu i strukturnu potporu poljo-privredi.

RASPRAVA

Stjepan @ivkovi} (HSS) izvijestio jezastupnike da }e Klub zastupnikaHSS-a primiti Izvje{}e na znanje, ali

da zahtijeva da se naknadno dostavikompletno izvje{}e, s potra‘ivanjimaprema skladi{tima i skladi{tarimadr‘avnih robnih zaliha. Podsjetiv{i na»p{eni~nu aferu«, ustvrdio je zatim dai dandanas postoje sumnje »da tune{to ne {tima najbolje ili da, unajmanju ruku, u protekle dvije godi-ne puno tih stvari nije bilo na svommjestu«.

Zastupnik je, nadalje, upozorio dase ne vidi tko je, za{to i pod kojimuvjetima (osim »VUPIK-u« i »Belju« inekim manjim firmama dao p{enicuna zajam (ima naznaka – po vrlopovoljnim uvjetima – na pet ili ~akdeset godina, uz male kamate). Upo-zorio je, uz to, da Hrvatska osimp{enice nije imala dovoljno i drugihstrate{kih proizvoda (napose svinj-skog i june}eg mesa).

Iz izlaganja ovog zastupnika jo{izdvajamo: upit dobivaju li svi naskladi{tenje dr‘avnu p{enicu pod jed-nakim uvjetima (raspisuje li senatje~aj) i upozorenje kako se izIzvje{}a ne vidi treba li Hrvatskoj »se-lja~ka p{enica«.

Ton~i Tadi} (HSP) izvijestio je za-stupnike da Klub zastupnika HSP-a iHKDU-a ima ~itav niz zamjerki naIzvje{}e. Neshvatljivo im je da jeRavnateljstvo za robne zalihe cijelugodinu uskla|ivalo svoje poslovanjesa zakonskom rgulativom. Nedopusti-ve su, ka‘u isprike da je Ministarstvofinancija tek krajem 1999. na mnogo-brojne zahtjeve Ministarstva gospo-darstva zauzelo stajali{te da se nadr‘avne robne zalihe ne primjenjujuodredbe Zakona o PDV-u (to je jedanod odraza stanja u zemlji, u kojoj sePDV uveo, a da nije bilo jasno na {tose sve moraju primijeniti). Nevjerojat-no je, pak, kako re~e, da u zemlji svrlo razvijenom revizorskom slu‘bomnetko obavlja samokontrolu. (»na tra-gu iz pretpro{log sustava – kritike idrugarske samokritike«). Ako se mo-glo pregledati 96 posto imovine mo-glo se i tih 4 posto, dometnuo je za-stupnik.

Zanimalo ga je, nadalje, je li itkoodgovarao za inventurni manjak nateret skladi{tara, kakvi su nalazi revi-

zije za 1998. (kakav je bio prijenos u1999.) poznati po »p{eni~noj aferi« teda li se kod razmatranja poticaja zaovu godinu imalo u vidu naslije|enostanje u robnim zalihama i ne}e li bezjasnog plana razvoja poljoprivrededo}i do skladi{tenja vi{kova (kojenetko ipak treba otkupiti od po-ljoprivrednika) uz istodobne ma-njkove koje ova zemlja sebi ne mo‘edopustiti. Zabrinjava, rekao je jo{Ton~i Tadi}, ~injenica da nema dovo-ljno stalnih robnih zaliha.

Klub zastupnika HSP-a i HKDU-azalo‘io se za {to tje{nju vezu Dr‘av-nog ravnateljstva za robne rezerve sMinistarstvom gospodarstva i Mini-starstvom poljoprivrede, kako se nebi doga|ali propusti.

Marko Bari~evi} (HSLS) uvodno jenapomenuo da izvje{}e nije komplet-no – da je rije~ o izvje{}u o inventu-rama u robnim zalihama nego oupravljanju dr‘avnim robnim zaliha-ma te da bi zastupnici morali dobitisve podatke. Prigovorio je, nadalje,{to raspravi ne prisustvuju predstav-nici Ministarstva poljoprivrede i{umarstva, upitao kako nama}i sred-stva ako nisu u Prora~unu te pre-dlo‘io da se u Bosnu i Hercegovinuumjesto novca po{alje p{enica kaopomo} a za predvi|enih 300 milijunada se otkupe tr‘ni vi{kovi p{enice.

U ime predlagatelja Kamilo Vrana,pomo}nik ministra za gospodarstvo,izvijestio je zastupnike da se nazahtjev mogu dobiti i detaljniji poda-ci. Kad je rije~ o otkupu ovogodi{njihtr‘nih vi{kova u Prora~unu za to nisupredvi|ena sredstva. Plan je da sepravovremenom naplatom ranijihtr‘nih vi{kova namaknu sredstva zaotkup ovogodi{njih, a {to se ti~e na-plate – napla}eno je ono {to je proda-no.

Ovim je rasprava bila zavr{ena.Potpredsjednik Zastupni~kog doma,mr. Mato Arlovi} izvijestio je zastup-nike da }e se o ovoj to~ki dnevnogreda glasati naknadno, {to je i u~i-njeno. Dom je Vladu obvezao da do-stavi kompletno izvje{}e s potra‘iva-njima prema skladi{tima dr‘avnihrobnih zaliha.

J. R.

DR@AVNE ROBNE REZERVE

Page 45: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

46

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Izbori _ imenovanja _ razrje{enjaZastupni~ki dom donio je vi{e odlu-

ka na prijedlog Odbora za izbor, ime-novanja i administrativne poslove:

• Miroslav Furdek izabran je za~lana Odbora Zastupni~kog doma zaratne veterane. Te du‘nostirazrije{en je @eljko Ledinski.

• Stjepan Dehin izabran je za ~lanaOdbora Zastupni~kog doma za izbor,imenovanje i upravne poslove.

• U Nadzorni odbor Hrvatskebanke za obnovu i razvitak imenova-ni su: (za ~lanove) Ante Grabovac, dr.\uro Njavro i dr. Zvonimir Sabati, te(za zamjenike) Valter Drandi}, MateGrani} i dr. Boris Kandare.

• U Savjet za robne zalihe imeno-vani su: iz redova zastupnika MarkoBari~evi}, Zorko Vidi~ek i Stjepan@ivkovi}, a iz redova uglednih gospo-darstvenih stru~njaka prof. dr. Milo-van Jovanovi} i dr. Ivo Krpina.

• U Nadzorni odbor Hrvatskogfonda za privatizaciju imenovani su:iz reda zastupnika Mario Kova~,Luka Roi}, Ivan [uker i Ton~i @uve-la, a iz reda uglednih financijskihstru~njaka Milivoj Brozina i Vesna@elje‘njak.

Novi ravnatelj Agencije zaza{titu tr‘i{nog natjecanja

• Mr. Hrvoje Mom~inovi} imeno-van je (85 glasova »za«, 11 »suzdr‘a-nih«) za ravnatelja Agencije za za{ti-tu tr‘i{nog natjecanja. Te du‘nostirazrije{ena je (63 glasa »za«, 22 »pro-tiv« i jedan »suzdr‘an«) prof. dr. De{aMlikotin-Tomi}.

S obzirom na neslaganje Kluba za-stupnika HDZ-a razrje{enjem dosada-{nje ravnateljice i njihov prijedlog dase to skine s dnevnog reda u cijelostinajprije donosimo obrazlo‘enje Pri-jedloga o razrje{enju, a zatim i prikazrasprave koja je s tim u svezi uslijedi-la.

Obrazlo‘enje razrje{enjaRaspravljaju}i o »Izvje{}u o radu

Agencije za za{titu tr‘i{nog natjeca-nja« radna tijela i klubovi Zastup-ni~kog doma zaklju~ili su Zastup-ni~kom domu predlo‘iti razrje{enjeravnateljice Agencije za za{titu tr‘i{-nog natjecanja zbog toga {to »imanedostataka u radu Agencije i {topostoje koncepcijske razlike gledetr‘i{nog natjecanja«, odnosno postojerazlike izme|u Vladinog programa i

rada Agencije. Osim toga i samaravnateljica je zbog navedenih razlikaizrazila »spremnost da trenutno pod-nese osobne konzekvence s obziromna svoj mandat«.

Klubovi zastupnika cijene da jenedopustivo postojanje »koncepcij-skih« razlika izme|u izvr{ne vlasti idjelovanja Agencije, poglavito ako seima u vidu da Savjet Agencije ime-nuje Vlada Republike Hrvatske. Svemogu}e razlike je potrebno i mogu}eukloniti putem Savjeta, a da se osigu-ra razvoj tr‘i{nih odnosa i za{tita odmonopolskog polo‘aja uz ostvariva-nje funkcije pravne dr‘ave. Za klubo-ve zastupnika (SDP-a, HSLS-a, HSS-a,IDS-a, HNS-LS-a) nedvojbeno je da jeza »koncepcijske razlike« izme|unositelja izvr{ne vlasti i djelovanjaAgencije, na strani Agencije najodgo-vornija ravnateljica, te sukladno ~lan-ku 29. Zakona o za{titi tr‘i{nog natje-canja predla‘u njezino razrje{enje.

Primjedbe na razrje{enjeU ime Kluba zastupnika HDZ-a,

Vladimir [eks, je ustvrdio kako nijeto~no, kako stoji u obrazlo‘enjuPrijedloga za razrje{enje, da su radnatijela i klubovi Zastupni~kog domapredlo‘li razrje{enje. Klub zastupnikaHDZ-a nije to predlo‘io, a napomenao koncepcijskim razlikama – uo~e-nim na temelju rasprave o Izvje{}u oradu Agencije za za{titu tr‘i{nognatjecanja – izme|u Vladinog progra-ma i rada Agencije samo su pukatvrdnja bez obrazlo‘enja – rekao jezastupnik, napomenuv{i kako bi bilozanimljivo znati u ~emu se ogledajute koncepcijske razlike.

Nekorektno je i krajnje neodgovor-no na temelju nekih »navodnih kon-cepcijskih razlika« donijeti uistinunepravednu odluku, koja bi, jednosta-vno, bila na tragu najobi~nijeg smje-njivanja u korist vladaju}ih struktura– rekao je Vladimir [eks.

Dr. Vilim Herman,(HSLS) pred-sjednik Odbora za izbor, imenovanja iupravne poslove rekao je kako je izduha teksta posve jasno da se radilo okonzultiranju klubova {estorice, a za-tim dodao kako je razli~itost konce-pcija o~itovala sama De{a Mlikotin-Tomi} u svom Izvje{}u (tada je bilaprilika, napomenuo je, da zastupnik[eks osobno ili u ime Kluba zastup-nika HDZ upita {to to zna~i, po sa-

dr‘aju i formi) te da nema razloga zapovla~enje ove to~ke.

Napomenuv{i kako politika svr{e-nog ~ina ne}e biti dobra i kakonajve}a oporbena stranka nije o~itobila vrijedna konzultacija, Vladimir[eks je ostao kod svog zahtjeva,ustvrdiv{i kako je rije~ o smjeni da bise udovoljilo zahtjevima {est politi~-kih stranaka vladaju}e ve}ine.

Radi ispravka neto~nog navoda zarije~ se javio Branimir Tu{ek (SDP)upozoriv{i kako je u radu Odbora zaizbor, imenovanja i upravne poslovesudjelovao zastupnik HDZ-a Ivan Jar-njak. Prof. dr. Vesna Pusi} (HNS)pojasnila je kako nije rije~ o »navod-nim« koncepcijskim razlikama ve} sunavodni znaci zato jer je rije~ o citatuonoga {to je napisala sama gospo|aTomi} te da se na temelju njezine vla-stite izjave de facto ovo predla‘e odklubova.

Drago Krpina (HDZ) upitao je da libi se, analogno, moglo tra‘iti izglasa-vanje nepovjerenja Vladi zato jer sekoncepcijski ne sla‘e s jednom dru-gom intitucijom, koja isto tako odgo-vara Zastupni~kom domu. Upozorioje zatim kako u obrazlo‘enju nije na-vedeno o kakvim je koncepcijskimrazli~itostima rije~. Po ocjeni zastup-nika, ne postoje nikakvi stvarni razlo-zi za razrje{enje osim politi~kih odno-sno rije~ je, kako re~e, o najobi~nijojpoliti~koj smjeni koja se uklapa u{iru pojavu politi~kih ~istki u Hrva-tskoj.

Vilim Herman je na to izjavio kakose posve razumije »ova gotovo neopi-siva koli~ina bri‘nosti kolege Krpi-ne«, ali da je obrazlo‘enje dovoljnoutemeljeno, dok je Josip Leko (SDP)rekao kako zastupnik Krpina neto~noi neprimjereno sugerira izjedna~ava-nje statusa Vlade i Agencije s obzi-rom na to da Sabor nije, prihvationjezinu koncepciju, a Vladinu jest –prihvativ{i njezin Program.

Drago Krpina odgovorio je Herma-nu kako nije na njemu da ocjenjujenjegovu (ne)bri‘nost, a Leki kako nijeto~no da se ne mogu povla~iti analo-gije. Agencija je du‘na provoditizakon, a ne nikakvu koncepciju, a ine zna se sadr‘aj tih navodnih konce-pcijskih razloga.

Potpredsjednik Doma, mr. MatoArlovi} (SDP), napomenuo je kako susvi zastupnici mogli pitati o kakvim

Page 46: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

47

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

je razlikama rije~ prilikom rasprave oradu Agencije (»jer je u popratnomdopisu to tako napisano«) te podsjetiokako su predstavnici Kluba zastup-nika HSS-a u svojoj diskusiji navelinedostatke u radu Agencije.

Dragutin Vuku{i} (SDP) javio seradi ispravka navoda kolege Krpine.Nije to~no da su nastale politi~ke~istke, rekao je, potkrijepiv{i to tvrd-njom o nekoliko ‘upanija u kojimanitko nije smijenjen, kako re~e, nipoliti~ki ni na drugi na~in.

Drago Krpina nazvao je to notor-nom neistinom, podsjetiv{i zastup-nika na dokument koji su, prije mje-sec i pol dana, svojim lokalnim orga-nizacijama uputili tajnici {est vladaju-

}ih stranaka. Po njegovim rije~ima,rije~ je bila o uputama za politi~kesmjene i imenovanje strana~kih ljudipo strana~kom klju~u. Zar nisupoliti~ke ~istke, dometnuo je, smjenasvih upravnih vije}a svih hrvatskihbolnica i Povjerenstva za dodjelu na-grade »Vladimir Nazor« (u kojem jebio i Ranko Marinkovi}).

Milan Kova~ (HDZ) naglasio je »dase ne bi stekao krivi dojam« kako jedosada{nja ravnateljica uva‘ena pro-fesorica na Ekonomskom fakultetu,nestrana~ka osoba, uz upit – {to ondamogu o~ekivati ~lanovi HDZ-a nafunkcijama.

Nenad Stazi} (SDP) napomenuo jena to kako je nestrana~ka osoba i

Hrvoje Mom~inovi} te da se radi ostru~nosti, na {to je Milan Kova~uzvratio kako je Mom~inovi} magi-star, a De{a Mlikotin-Tomi} prof. dr.znanosti. Ovime je rasprava o, zaHDZ, spornom razrje{enju bila zavr-{ena i uslijedilo je imenovanje novogravnatelja.

Ostala imenovanja• Za ~lanove Vije}a HINA-e imeno-

vani su: dr. Borislav Graljuk, @elimir

Janji}, dr. Zlatko Kramari}, Ljubica

Lali}, Dorica Nikoli}, Vesna Podli-

pec, Nenad Stazi}, mr. Nevio [eti},

Vesna [kare-O‘bolt, dr. Ton~i Tadi}.

J. R.

Vi{estrana~ko izaslanstvo Hrvat-skoga dr‘avnog sabora, koje je pre-dvodila zastupnica u Zastupni~komedomu i predsjednica Izvr{nog odboraHrvatske interparlamentarne grupeprof. dr. Vesna Pusi}, sudjelovalo je uradu 103. konferencije Interparla-mentarne unije u Ammanu (30. 4. – 6.5. 2000.). U nemirnoj regiji Bliskogaistoka, u kojoj stabilan i siguran Jor-dan ima ulogu posrednika, vi{e od130 parlamentarnih izaslanstava izzemalja ~lanica IPU raspravljalo je idonijelo rezoluciju o »Postignu}umira, stabilnosti i sveobuhvatnograzvitka u svijetu te kovanju bli‘ihpoliti~kih, gospodarskih i kulturnihveza me|u narodima.« O drugoj glav-noj temi – »Dijalogu me|u uljud-

Rezolucije 103. interparlamentarnekonferencije

bama i kulturama« – tako|er pri-mjerenoj mjestu odr‘avanja konferen-cije zbog su‘ivota triju etni~kih i vjer-skih zajednica u Jordanu, usvojena jedosad najopse‘nija rezolucija IPU ocivilizacijskim i kulturolo{kim pita-njima me|uparlamentarne svjetskesuradnje; kanadski prijedlog ove re-zolucije kosponzorirao je i Hrvatskidr‘avni sabor. Tema »Potpora parla-menata pravima izbjeglica i osobaraseljenih zbog ratova i okupacije, teu korist me|unarodne suradnje radirazrade i provo|enja strategija uborbi protiv krivi~ne djelatnostikrijum~arenja ljudima« naknadno jestavljena na dnevni red konferencije(dobiv{i potrebnu dvotre}insku ve}i-nu glasova parlamentaraca), zbog ak-

tualnosti i urgentne potrebe rje{ava-nja pitanja sve ve}ega broja izbjeglicate krijum~arenja ljudima koje se sve~vr{}e povezuje s organiziranimme|unarodnim kriminalom.

Sve tri rezolucije donosimo u prije-vodu u ovome broju IHS-a. Amman-ska konferencija ispunila je jo{ jednuistaknutu i sve va‘niju zada}u Inter-parlamentarne unije kao zagovornikajednakopravnosti ‘ena u politi~komu,kao i u drugim segmentima ‘ivota; ujordanskome dru{tvu, koje se smatranaprednim u regiji, ‘ene ula‘u velikenapore u borbi za ljudska i ‘enskaprava, ali sada{nji saziv (dvodomnog)parlamenta ima samo tri zastupnice.

A. P.

REZOLUCIJA USVOJENA NA 103. KONFERENCIJI

REZOLUCIJE INTERPARLAMENTARNE UNIJE

Page 47: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

48

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

Postignu}e mira, stabilnosti i sveobuhvatnograzvitka u svijetu te kovanje bli‘ih politi~kih,gospodarskih i kulturnih veza me|u narodima

103. interparlamentarna konferen-cija:

U uvjerenju da parlamenti, kaopredstavnici naroda, igraju va‘nu ulo-gu u promicanju dijaloga i ja~anjusrda~nih veza me|u nacijama i naro-dima na politi~kom, gospodarskom ikulturnom podru~ju, u cilju stjecanjaglobalne stabilnosti i mira,

uvjerena u to da su Ujedinjeni na-rodi i regionalne organizacije {to senalaze u Povelji UN potrebniji negoikad kako bi se obuzdavali i rje{avalisukobi me|u nacijama, te da UNmora ostati kamenom temeljcemsna‘ne globalne suradnje, a pozdrav-ljaju}i, u ovome kontekstu, reforme{to su u tijeku u OUN,

zabrinuta zbog akcija Svjetskebanke i MMF-a koje nisu polu~ileuspjeh u su‘avanju jaza izme|u boga-tih i siroma{nih zemalja,

u uvjerenju kako – iako globaliza-cija gospodarstva, pove}anje trgovinei ubrzanje tehni~kog napretka, svaka-ko hrane razvitak – oni i pogor{avajuneravnote‘u izme|u najbogatijih inajsiroma{nijih zemalja utoliko {todaju prednost, iznad svega drugoga,tr‘i{nim silama,

uvjerena u to da su nepravednaraspodjela bogatstva me|u zemljamai znatni raskorak u ‘ivotnom standar-du ljudi glavni ~imbenici neravnote‘ei izvor sukoba me|u nacijama,

uvjerena, tako|er, u to kako nejed-nakosti u jednoj zemlji sprje~avajuodr‘ivi razvitak,

svjesna da je istinski i trajni mirneophodno potreban za odr‘iv gospo-darski, socijalni i kulturni razvitakusredoto~en na ljudska bi}a i namije-njen svima,

podsje}aju}i na to da je sudjelova-nje ljudi u odlukama koje ih se ti~uneophodno za uspjeh svakoga projek-ta,

isti~u}i da ‘ene ne sudjeluju ravno-pravno s mu{karcima u politi~kome,gospodarskom i socijalnom odlu~iva-nju te da ~esto diskriminacija spram‘ena, uklju~uju}i siroma{tvo, uskra}i-vanje njhovog pristupa izobrazbi,nasilje i spolno iskori{tavanje, ogra-ni~ava njihovu sposobnost da prido-nosi previranju i rje{avanju sukobaunutar dr‘ava i me|u njima,

potvr|uju}i da je parlamentarnademokracija zasnovana na po{tivanjuljudskih prava najbolje sredstvo da seosiguraju transparentnost, pravda,

sloboda narodâ i sloga me|u nacija-ma,

isti~u}i da transparentnost u odlu-~ivanju i pun pristup informacijamaprivla~e ve}u obvezanost involviranihosoba,

zabrinuta zbog prevelikog naoru‘a-nja, {to stvara nepovjerenje me|uzemljama i izaziva financijsko rasipa-nje,

jako zabrinuta da siroma{tvo sasvojim posljedicama, uklju~uju}iglad, neishranjenost i nepismenost,izaziva bespomo}nost i marginaliza-ciju, {to predstavljaju zapreku zasudjelovanje u dru{tvu i u procesimaodlu~ivanja,

reafirmiraju}i va‘nost rezolucijeIPU o »Parlamentarnoj akciji potica-nja svih zemalja da potpi{u i ratifici-raju Sveobuhvatni sporazum o zabra-ni pokusa, kojim se zabranjuju svinuklearni pokusi, da poti~u mjereop}ega i nediskriminativnog nuklear-nog ne{irenja, te a djeluju u smjerukona~nog uklanjanja svega nuklear-nog oru‘ja«; rezolucija je usvojena na101. konferenciji IPU (travanj 1999.,Bruxelles) s krajnjim ciljem ukidanjasvih oblika nuklearnog naoru‘anja;

1. Pozdravlja proklamaciju Ujedi-njenih naroda – godinu 2000. pro-gla{enu Me|unarodnom godinom zakulturu mira;

2. Preporu~uje da sve vlade provo-de politiku i usvoje mehanizme zaiskorjenjivanje siroma{tva i smanje-nje nejednakosti, te u tome kontekstuponavlja kako se obvezala provestizaklju~nu Deklaraciju usvojenu naspecijaliziranoj Interparlamentarnojkonferenciji o ostvarenju ciljevaSvjetskoga summita o hrani s po-mo}u strategije odr‘ivog razvitka,koja je odr‘ana u Rimu, 1998. godine;

3. Tra‘i od nacija i me|unarodnihorganizacija da dadu prvenstvo razra-di programâ u svezi sa ‘enama idjecom;

4. Podsje}a na to da je Glavnaskup{tina UN preporu~ila darazvijene zemlje povise iznos vlastiteslu‘bene pomo}i za razvitak na 0,7posto bruto nacionalnog proizvoda;

5. Zahtijeva od me|unarodnih fi-nancijskih organizacija da pru‘ajupotporu programima za borbu protivsiroma{tva i marginalizacije, danepovoljne u~inke programâ prilago-dbe ograni~e na najranjivije sektore

pu~anstva i pru‘e prednost socijal-nim ciljevima;

6. Tra‘i, nadalje, od me|unarodnezajednice da dalje provodi nastojanjau svezi s preustrojem sustava trgovi-ne u skladu s na~elima nediskrimina-cije i me|usobne koristi;

7. Pru‘a potporu odlukama oanuliranju inozemnog duga jako pre-zadu‘enih siroma{nih zemalja (engl.»HIPCs«) i poziva na {irenje kriterijaprihvatljivosti (zemalja koje bi u{le uobuhvat) za takve mjere, sukladnorezoluciji IPU o ovome predmetu,usvojenoj na 101. konferenciji IPU uBruxellesu;

8. Zagovara pretvaranje inozemnogduga zemalja u nastanku u projektesocijalnog razvitka;

9. Podsje}a na to da su o~uvanjeokoli{a i razvitak od bitne va‘nosti zaodr‘ivi razvitak, mir me|u narodima iopstanak budu}ih nara{taja;

10. Poziva sve dr‘ave da proveduAgendu 21 koja je usvojena na Sum-mitu o planetu Zemlji 1992. godine aa‘urirana 1997.;

11. Reafirmira va‘nost rezolucijeIPU o »Suradnji u korist svjetske i re-gionalne sigurnosti i stabilnosti, kao iradi po{tivanja svih oblika suvereni-teta i neovisnosti dr‘ava«, {to jeusvojena na 97. konferenciji IPU(travanj 1997., Seoul);

12. Smatra kako su mjere izgradnjepovjerenja dobro sredstvo za ja~anjesigurnosti i stabilnosti u me|unarod-nim odnosima, poglavito s pomo}uaktualnog dijaloga o koncepcijamaobrane i sigurnosti te o doktrinama;

13. Zahtijeva ukidanje onih tipovasankcija {to najte‘e poga|aju civile,poglavito djecu;

14. Ne odobrava gomilanje oru‘jaza masovno uni{tenje i konvencional-nog naoru‘anja, te naglo pove}anjenezakonitog trgovanja sitnim oru‘-jem koje predstavlja sve ve}u prijet-nju;

15. Odlu~no tra‘i od svih dr‘ava daograni~e vlastite oru‘ane snage strik-tno na sigurnosne potrebe te da kori-ste na taj na~in oslobo|ena sredstvaza ciljeve mira i suradnje;

16. Preporu~uje da sve dr‘avepotpi{u i ratificiraju Sporazum one{irenju nuklearnog oru‘ja;

17. Izra‘ava nadu da }e sve oru‘jeza masovno uni{tenje – bilo ono kon-vencionalno, biolo{ko, kemijsko ilinuklearno – nestati {to prije budemogu}e.

REZOLUCIJE INTERPARLAMENTARNE UNIJE

Page 48: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

49

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

Dijalog me|u uljudbama i kulturama103. interparlamentarna konferen-

cija:Reafirmiraju}i ciljeve i na~ela

Povelje Ujedinjenih naroda,Pozdravljaju}i ~injenicu da je glav-

na skup{tina UN-a proglasila godinu2001. »Godinom Ujedinjenih narodaza dijalog me|u uljudbama«,

Pozdravljaju}i, ujedno, odluku gla-vnoga tajnika UN-a o imenovanjuosobnog predstavnika za Godinu UN-a za dijalog me|u uljudbama,

Podsje}aju}i na osnovnu uloguUNESCO-a u me|unarodnoj suradnjina kulturnom podru~ju, te zamje-}uju}i sa zadovoljstvom njegov va‘andoprinos provo|enju ciljeva GodineUN-a za dijalog me|u uljudbama, na-pose s pomo}u njegovih interkultu-ralnih projekata,

Podsje}aju}i na to da je, temeljemStatuta IPU, jedna od namjera Inter-parlamentarne unije djelovati u ko-rist mira i suradnje me|u narodima,

Podsje}aju}i, nadalje, kako je IPUsredi{nja to~ka za svjetski parlamen-tarni dijalog,

Prepoznav{i va‘nu ulogu {to jemo‘e igrati IPU u unapre|ivanju inte-rakcije me|u dru{tvima i narodima ipromicanju dijaloga me|u razli~itimuljudbama,

Reafirmiraju}i stajali{te da su svaljudska bi}a univerzalna, nedjeljiva ime|uovisna,

Svjesna toga da su svaka uljudba ikultura jedinstvene i nezamjenjive,

Svjesna toga da su sve kulture i u-ljudbe dio zajedni~kog naslije|a~ovje~anstva,

Zamje}uju}i kako rekurentni pro-blemi {to ih stvaraju sukobi – kao {tosu humanitarne krize, kr{enjaljudskih prava i rijeke izbjeglica, teglobalna pitanja – uklju~uju}isiroma{tvo, me|unarodni organizira-ni kriminal, terorizam i problemeokoli{a {irom svijeta – stvarnougro‘avaju svako ljudsko bi}e, tevjeruju}i kako su tolerancija ipo{tivanje kultura drugih preduvjetiza trajni mir,

Isti~u}i kako se usredoto~enost nadijalog izme|u uljudbi i kultura nesmije tra‘iti kao opravdanje diskrimi-nativnim zakonima i praksi unutarkultura i uljudbi, poglavito u svezi sa‘enama, niti se ona smije koristiti dabi se manje stremilo za ljudskim pra-vima,

Isti~u}i, nadalje, kako su po{tiva-nje razlika i tolerancija spram drugihu dru{tvu, bez obzira na njihovu spol-nu, rasnu, vjersku ili politi~ku pripa-

dnost, jednako va‘ni kao po{tivanje itolerancija spram kultura i uljudbidrugih,

Uvjerena u to da dijalog me|urazli~itim kulturama i uljudbama –unutar dr‘ava kao i me|u njima –mo‘e pridonijeti da se lak{e uo~enjihove zajedni~ke vrijednosti, uk-lju~uju}i op}a ljudska prava,

Prepoznaju}i kako pozitivna ime|usobno korisna interakcija me|uuljudbama pridonosi, tijekom ljudskepovijesti, mirnom su‘ivotu nacija ikulturnom oboga}enju ljudi,

Tvrde}i da je kulturna raznolikostblago ~ovje~anstva i preduvjet zaljudski razvitak, isto tako kao {to ibiolo{ka raznolikost oboga}uje na{uprirodnu sredinu i bitna je za njezinuza{titu,

Nagla{avaju}i va‘nu ulogu dijalo-ga u svim porama dru{tva: me|u poje-dincima, vladama, nevladinim udru-gama, te nacionalnim i me|unarod-nim organizacijama,

Uvjerena u to da izobrazba mo‘epridonijeti boljem razumijevanju kul-tura i uljudbi drugih,

Zamje}uju}i kako tolerancija ipo{tivanje raznolikosti olak{avajupuno u‘ivanje svih op}ih prava svimpojedincima,

Podsje}aju}i na ~lanak 27(1) Op}edeklaracije o ljudskim pravima, pre-ma kojoj »svatko ima pravo na slobo-dno sudjelovanje u kulturnom ‘ivotuzajednice, u‘ivanje u umjetnosti iudio u znanstvenom napretku i kori-stima {to ih on donosi«,

Prepoznaju}i da me|unarodne kul-turne i znanstvene razmjene vodeusa|ivanju me|usobnog po{tovanja ipovjerenja u razli~ite kulture i u-ljudbe te dobroj volji za me|usobnimdijalogom,

Svjesna toga da tehnolo{ka ek-spanzija medija, poglavito Internet,jo{ ~vr{}e povezuje razli~ite kulture iuljudbe, te da se to – iako pove}avamogu}nosti vo|enja dijaloga – mo‘epercipirati i kao prijetnja kulturnojraznolikosti,

Podsje}aju}i na izjavu Stockhol-mske konferencije o kulturnoj politi-ci u cilju razvitka: kako bi se »kultur-na dobra i usluge trebalo u cijelostipriznati i tretirati ne na na~in kao daje rije~ o drugim oblicima robe«,

Potvr|uju}i kako bi se mogle una-prijediti mogu}nosti {to ih nudi glo-balizacija na na~in da se primjerenovodi ra~una o raznolikosti kultura iuljudbi,

Svjesna toga da su u socijalnimpromjenama koje prate globalizacijusadr‘ani rizici, kao i mogu}nosti, tesu one, stoga, za neke, izvorom zabri-nutosti ili straha,

Zamje}uju}i da u globaliziranomdru{tvu zajedni~ko djelovanje svjet-ske zajednice ovisi o razumijevanjukoje nadilazi razlike ukorijenjene u u-ljudbama i kulturama,

Isti~u}i kako bi se dijalogom me|ukulturama i uljudbama trebalo nje-govati razumijevanje zajedni~kih vri-jednosti i pridr‘avanje op}ih ljudskihprava,

1. Odlu~uje promicati dijalog me|uuljudbama i kulturama;

2. Poziva parlamente na poduzima-nje u~inkovitih mjera u cilju o~uva-nja i promicanja kulturne raznoliko-sti na nacionalnoj i me|unarodnojrazini te, preciznije, na poticanjeostvarenja svih kultura {to postoje nanjihovom teritoriju, me|u ostalim spomo}u dono{enja zakona koji osigu-ravaju slobodu izra‘avanja i stvara-nja, pluralizam medija javnogpriop}avanja, sudjelovanje svih ‘ena imu{karaca u kulturnom i politi~kom‘ivotu, te za{titu manjinskih kultura;

3. Poziva parlamente da se bore zaotvoren i {iroko zasnovan interkultu-ralni dijalog kojim se prepoznajeva‘nost intelektualnih, umjetni~kih ikreativnih doprinosa;

4. Poziva parlamente da svima osi-guraju slobodu sudjelovanja u kultur-nom i politi~kom ‘ivotu zajednice;

5. Poziva parlamente da svakakozahtijevaju od vlada da djeluju u ko-rist slobodnog pristupa izobrazbi zasvakoga, kao i jednakih mogu}nostipristupa za djevoj~ice i dje~ake, napo-se u tehnolo{kim i komunikacijskimmedijima;

6. Poziva dr‘ave da se pobrinu daizobrazba, osposobljavanje i {kolova-nje poma‘u promicanju me|usobnogpo{tovanja i povjerenja me|u kultura-ma i uljudbama, da u programe izo-brazbe i osposobljavanja uklju~ujupouku o interkulturalnom dijalogu, teda poti~u gra|ane na u~enje nekolikojezika;

7. Poziva nacionalne/dr‘avne par-lamente i parlamentarce na djelatnosudjelovanje u programima UN-a iUNESCO-a u korist dijaloga me|u u-ljudbama i kulturama, te da poti~uvlade da pridonose takvim programi-ma;

8. Poziva dr‘ave na poduzimanjeakcija promicanja raznolikosti, vode-}i pritom brigu da se temeljna

REZOLUCIJE INTERPARLAMENTARNE UNIJE

Page 49: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

50

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

ljudska prava po{tuju i budu svimazajedni~ka, te da izna|u politiku koja{titi manjinske skupine i zakone kojijam~e puno ostvarivanje njihovihtemeljnih prava;

9. Zahtijeva od svih dr‘ava koje tojo{ nisu u~inile da ‘urno ratificirajuKonvenciju o eliminaciji svih oblikadiskriminacije spram ‘ena (CEDAW)ili da joj pristupe, te da se bezrezerv-no pridr‘avaju svih obveza slijedomte konvencije, te da ratificiraju Ne-obvezni protokol DEDAW; tako|erpoziva sve dr‘ave na eliminaciju tra-dicionalne prakse {kodljive za ‘ene idjecu, nasilja, spolne zloporabe iiskori{tavanja;

10. Poziva vlade da priznaju ~estakr{tenja ljudskih prava djece, {torezultira njihovom fizi~kom i spol-nom zloporabom, te da poduzmuprakti~ne mjere u borbi protiv takvihzloporaba; tako|er predla‘e osnutakme|uparlamentarne mre‘e za borbuprotiv zloporabe djece, pod pokrovite-ljstvom Interparlamentarne unije;

11. Poziva vlade da zatra‘e pomo}od UN-a i drugih relevantnihme|unarodnih tijela u svezi spromicanjem i za{titom svih ljudskihprava za sve ljude;

12. Poziva dr‘ave da uklone za-preke izravnom pristupu novim me-dijima kako bi se zajam~ile jednakemogu}nosti informiranja za sve, uznastojanja da se uvedu mehanizmikoji bi {titili djecu;

13. Predla‘e da se programimarazvojne suradnje obuhvati vi{e kul-turnih projekata, kao {to su inicijati-ve za stimuliranje kulturnih indu-strija {to se po~inju razvijati u zem-ljama u razvoju, te potcrtava potrebu

da se povede vi{e ra~una o kultur-nom identitetu njihovih korisnika, upripremi i provo|enju tih programa;

14. Poziva dr‘ave da olak{aju pre-govore o novim me|unarodnim trgo-vinskim sporazumima i instrumenti-ma {to promi~u, {tite i ~uvaju kultur-nu i jezi~nu raznolikost tako da dopu-ste zemljama da pru‘aju potporu vla-stitim kulturnim industrijama iproizvodima, te nagla{ava kako bi setrebalo priznati da kulturna dobra iusluge nisu poput drugih oblika robete ih ne treba tretirati kao takve;

15. Poziva dr‘ave na kori{tenjetehnolo{kog potencijala tih novihmedija za promicanje razumijevanjame|u kulturama i uljudbama;

16. Poziva nacionalne/dr‘avne par-lamente, vlade, sve pripadnike gra-|anskog dru{tva, nacionalne i me|u-narodne institucije, na djelatno sudje-lovanje u dijalogu me|u kulturama iuljudbama;

17. U cijelosti podr‘ava apel Glav-ne skup{tine Ujedinjenih naroda ukorist organiziranja primjerenih kul-turnih, obrazovnih i socijalnih pro-grama tijekom Godine za dijalogme|u uljudbama, s preporukom dase odnosna tijela ne ograni~e tek nadjelatnosti izgradnje svijesti u ciljupromicanja zamisli o dijalogu me|uuljudbama, ve} da iskoriste GodinuUN-a kao priliku za lansiranje ilipoticanje prakti~nih dijaloga me|ukulturama ili uljudbama na lokalnoj,nacionalnoj, regionalnoj ili svjetskojrazini {to se mogu nastaviti i nakongodine 2001.;

18. Poziva vlade da pozitivno odgo-vore na ponude pomo}i, napose kad

posebni izvjestitelji UN-a te radneskupine i druge organizacije ili poje-dinci zatra‘e posjete njihovih zem-ljama, u cilju vo|enja daljnjegaznakovitog dijaloga;

19. Kategori~ki zahtijeva od parla-menata i parlamentaraca:

a) da preuzmu odgovornost u ciljupostignu}a ciljeva politike dijalogame|u uljudbama i kulturama, pogla-vito s pomo}u dono{enja zakonodav-nih mjera te dodjelom tra‘enihprora~unskih sredstava;

b) da u~vrste parlamentarni dijalogme|u uljudbama i kulturama u okvi-ru Interparlamentarne unije, s po-mo}u takvih inicijativa kao {to jeosnutak skupina me|uparlamentar-nog prijateljstva;

20. Isti~e potrebu za tim da sedr‘ave pobrinu kako bi im nacional-ne nastavne osnove na svim razinamaizobrazbe, a poglavito u ranim stadiji-ma, pru‘ale mogu}nosti u~enicima istudentima za stjecanje znanja i po{-tovanja spram svih kultura, vjera i u-ljudbi te promicale op}u kulturu mirai tolerancije; nagla{ava potrebu da seosobita pozornost posveti uklanjanjuseksisti~kih stereotipa i seksisti~kogjezika, poglavito iz {kolskih ud‘be-nika;

21. Preporu~uje da tajni{tvo Inter-parlamentarne unije i nacionalni/dr‘avni parlamenti, u koordinaciji stajni{tvom Ujedinjenih naroda, UNE-SCO-m i drugima relevantnim organi-zacijama, pripreme doprinos IPU-aprogramima za godinu 2001., Godinudijaloga me|u uljudbama Ujedinjenihnaroda.

Potpora parlamenata pravima izbjeglica i osoba raseljenih zbogratova i okupacije, pomo} u cilju njihove repatrijacije, te koristme|unarodne suradnje radi razrade i provo|enja strategija uborbi protiv krivi~ne djelatnosti krijum~arenja ljudima

A. IzbjegliceDuboko zabrinuta zbog sve ve}eg

broja izbjeglica i osoba raseljenihzbog okupacije, ratova i razmirica urazli~itim dijelovima svijeta,

Reafirmiraju}i temeljnu va‘nostKonvencije iz 1951. {to se odnosi nastatus izbjeglica te njezin Protokol iz1967.,

Podsje}aju}i na na~elo neforsira-nja povratka (»non-refoulement«) izme|unarodnog prava, kojim se tra‘ida ni jedna dr‘ava ne vrati ni na kojina~in izbjeglice u zemlju u kojoj im‘ivot ili sloboda mogu biti ugro‘eni, auklju~uje neodbijanje na granici,

Izra‘avaju}i duboku zabrinutostzbog bijednih uvjeta {to poga|aju

izbjeglice i raseljene osobe, te zbognjihove te{ke patnje,

Svjesna kako ve}inu izbjeglica~ine ‘ene, djeca i stariji, kojima supotrebni posebna briga i pomo},

Podsje}aju}i na to da problemizbjeglica i raseljenih nije samoljudski problem, ve} je blisko pove-

REZOLUCIJE INTERPARLAMENTARNE UNIJE

Page 50: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

51

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

zan uz regionalnu stabilnost ime|unarodnu sigurnost,

Zamje}uju}i kako velike izbje-gli~ke populacije mogu negativnoutjecati na zemlje i zajednice u koji-ma su dobile uto~i{te, optere}uju}iresurse, socioekonomsku i prirodnusredinu, te socijalnu i politi~ku stabil-nost,

Uvi|aju}i potrebu poduzimanjasvih neophodnih mjera da bi sezajam~ila za{tita za sve izbjeglice iraseljene osobe kojima je ona ‘urnopotrebna,

Potvr|uju}i potrebu za koordina-cijom nacionalnih, regionalnih ime|unarodnih napora u cilju uobli~a-vanja politike i zakona {to jam~epru‘anje me|unarodne pomo}i sva-koj osobi ili skupini osoba kojima jeona ‘urno potrebna,

Afirmiraju}i uvjerenje da je pri-marna obveza vlada sprje~avati stva-ranje tokova izbjeglica okretanjemnjihovim uzrocima i korijenovima,poglavito endemskom siroma{tvu, su-kobima, politi~kim progonima i re-presiji, te etni~koj i rasnoj diskrimi-naciji,

Podsje}aju}i na to da je pravo svihosoba, uklju~uju}i izbjeglice i osoberaseljene zbog ratova i okupacije, po-vratak u vlastitu zemlju – temeljnopravo ugra|eno u Op}u deklaraciju oljudskim pravima,

Zamje}uju}i da je raseljavanje civi-lnih pu~anstava u vrijeme rata, oku-pacije ili sukoba, nemoralno i nezako-nito, te da predstavlja ozbiljno kr{e-nje me|unarodnoga prava i ljudskihprava,

Smatraju}i kako je priznavanjemoralne i pravne odgovornosti zaraseljavanje izbjeglica va‘an korak usmjeru pomo}i i pomirbe,

Uvi|aju}i da repatrijacija nenaru{ava pravo izbjeglica na tra‘enjenaknade za fizi~ku, materijalnu ipsiholo{ku {tetu,

Zabrinuta zbog sve ve}ih opasnostii fizi~kih rizika {to ugro‘avaju osobljeUNHCR-a i druge humanitarne agen-cije {to provode, posao za{tite na tere-nu,

1. Zahtijeva od svih onih zemaljakoje to jo{ nisu u~inile da pristupeKonvenciji iz 1951. u svezi sa statu-som izbjeglica i njezinome Protokoluiz 1967. godine, te drugim op}im in-strumentima me|unarodnoga huma-nitarnog prava i zakona o ljudskimpravima, te poziva sve dr‘ave na ispu-njavanje obveza {to proizlaze iz toga;

2. Poziva sve dr‘ave da podr‘e pra-vo na azil svih onih kojima je potre-ban i da u potpunosti po{tuju na~eloneforsiranja (»non-refoulement«);

3. Zahtijeva od dr‘ava da se poza-bave korijenima i uzrocima oru‘anihsukoba kako bi osigurale dugoro~nuza{titu civila, me|u ostalimapromi~u}i gospodarski rast, iskorje-njivanje siroma{tva, odr‘ivi razvitak,nacionalnu pomirbu, kvalitetnu vla-davinu, demokraciju, vladavinu pra-va, te po{tivanje i za{titu ljudskih pra-va;

4. Poziva dr‘ave, sve strane uoru‘anim sukobima i tijela Ujedi-njenih naroda te druge organizacijeda ‘urno posvete pozornost za{titi ipomo}i u korist najranjivijih me|upu~anstvima izbjeglica i interno rase-ljenih, poglavito ‘ena i djece kojimogu biti podvrgnuti spolnom nasi-lju, zloporabi ili eksploataciji iizlo‘eni rizicima {to proizlaze izoru‘anih sukoba, uklju~uju}i prisilnonova~enje djece;

5. Potcrtava va‘nost toga da huma-nitarno osoblje ima siguran ineograni~en pristup civilima postra-dalima zbog oru‘anog sukoba, uk-lju~uju}i izbjeglice i interno raseljeneosobe, te da im se osigura za{titahumanitarne pomo}i; ujedno pozivasve dr‘ave i strane kojih se to ti~e dapoduzmu sve mogu}e mjere kako bise humanitarnom osoblju iz UN-a ipridru‘enim humanitarcima zajam~i-la sigurnost i sloboda kretanja;

6. Isti~e va‘nost me|unarodne soli-darnosti i podjele tereta u u~vr{}iva-nju me|unarodne za{tite za izbje-glice; zahtijeva od dr‘ava i relevant-nih nevladinih i drugih organizacija,u dogovoru s UNHCR-om, da sura-|uju kako bi mobilizirale sredstva ucilju smanjenja tereta nametnutogadr‘avama, poglavito dr‘avama urazvoju, koje su primile velik broj azi-lanata i izbjeglica, te poziva UNHCRda i dalje igra ulogu katalizatora umobiliziranju pomo}i za bavljenje pri-tiscima {to ih stvaraju velike izbje-gli~ke populacije: gospodarskima, so-cijalnim i na okoli{;

7. Ne gube}i iz vida probleme izbje-glica u drugim dijelovima svijeta,izra‘ava sna‘nu potporu svim nas-tojanjima glede postizanja pravedno-ga, trajnog i sveobuhvatnog mira naBliskom istoku, uklju~uju}i pravopalestinskih izbjeglica na povratak,sukladno rezoluciji 194 UN-a, na~elu

Madridske konferencije o Zemlji zamir, te provo|enju rezolucija 242,338, 425 Vije}a sigurnosti Ujedinjenihnaroda i Sporazumima iz Osla;

8. Poziva UN i njegove specijalizi-rane agencije te sve vlade da pru‘eprednost pitanju izbjeglica i rase-ljenih osoba, ubrzaju tra‘enje rje{e-nja za sporove {to su doveli donjihovog izgona i migracija, te da osi-guraju neophodnu pomo} za zadovo-ljavanje njihovih elementarnih potre-ba.

B. Krijum~arenje ljudima

Prepoznaju}i prijetnju {to se {irisvijetom zbog brzog porasta organizi-ranog krijum~arenja ljudima i vezâtoga krijum~arenja s organiziranimkriminalom,

Podsje}aju}i na to kako krijum-~arenje ljudima mo‘e, u zemlji doma-}inu azilantima, dovesti do spolneeksploatacije, prisilnog rada, prisil-nih brakova, prisilnog usvojenjadjece, prosja~enja ili krivi~nih djelat-nosti {to ih name}u krijum~ari isli~ni ranjivim skupinama ilegalnihmigranata, poglavito ‘enama i djeci,

Prepoznaju}i da se korjeniti uzrocinereguliranih migracija i krijum~are-nja ljudima nalaze u raskoraku izme-|u ‘ivotnog standarda i mogu}nostite ~estom neuspjehu me|unarodnezajednice i dr‘ava u sprje~avanjusukoba, politi~kih progona i razdorau zajednici,

Prepoznaju}i, nadalje, teret nere-guliranih migranata i izbjeglica {toga nose zemlje davateljice prvoga azi-la, kao i druge zemlje koje se koristekao tranzitne, potrebu za ve}om po-djelom tereta na me|unarodnoj razi-ni, te vezu izme|u neprimjerenostime|unarodnih nastojanja u ciljuiznala‘enja trajnih rje{enja za izbje-glice i zloporabe doma}ih sustava azi-la putem krijum~arenja ljudima,

Zabrinuta jer protuzakonito kri-jum~arenje ljudi potkopava primjere-no provo|enje nacionalnog suvereni-teta, vodi u zloporabu migracijske iazilantske procedure i name}e gole-me tro{kove za sve doti~ne zemlje,

Zabrinuta, nadalje, da su konsen-zus zajednice glede su}utnog po-stupka spram izbjeglica i uvjerenje ukorisnost pravnih i regularnih seobaljudi naru{eni zbog neregularnihkretanja i krijum~arenja ljudima,

Smatraju}i moralno gnusnim dakrijum~ari ljudima zara|uju velike

REZOLUCIJE INTERPARLAMENTARNE UNIJE

Page 51: UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR 2UVODNIK UREDNIKA SADR@AJHRVATSKI DR@AVNI SABOR Hrvatski dr‘avni sabor je nakon parlamentarnih izbora rije|e meta kriti~kih strelica

52

BROJ267

IHS13. VI. 2000.

HRVATSKI DR@AVNI SABOR

svote novaca eksploatacijom ranjivihskupina te isti~u}i brigu nacijasvijeta da se iskorijeni krijum~arenjeljudskih bi}a,

Shva}aju}i kako ni jedna zemlja nemo‘e sama rije{iti taj problem tekako su me|unarodna partnerstva isuradnja jedino sredstvo za suprot-stavljanje svjetskim mre‘ama organi-ziranih skupina kriminalaca uk-lju~enih u aktivnosti krijum~arenjaljudima,

1. Poziva parlamente da zahtijevajuod vlastitih vlada da donesu i striktnoprovode sankcije protiv krijum~araljudima, te da udru‘e snage s drugim

zemljama i me|unarodnim agencija-ma da bi obustavile i sprje~avalekrijum~arenje ljudima;

2. Poziva parlamente i vlade daosiguraju dru{tvenu reintegracijunjihovih povratnika,

3. Apelira na parlamente da provo-de kooperativnu i inovativnu akciju sUNHCR-om u cilju iznala‘enja ekspe-ditivnih i trajnih rje{enja za izbjeglicei ja~anja okvira me|unarodne za{titete bi se, na taj na~in, smanjio a – imanade za to _ i zastavio priljev ljudikoje bi mogli eksploatirati krijum~ariljudima;

4. Poziva parlamente da zahtijevajuod vlada da sura|uju u svezi s bavlje-

njem korjenitim uzrocima prisilnihseobi ljudi – preveniranjem sukoba,smanjivanjem siroma{tva i po-stupkom temeljem me|unarodnihsporazuma o ljudskim pravima ime|unarodnoga humanitarnog pra-va;

5. Poziva dr‘ave da odigraju djelat-nu ulogu u dovr{avanju prijedlogaKonvencije Ujedinjenih naroda protivtransnacionalnoga organiziranog kri-minala i njezinih Protokola u svezi skrijum~arenjem osobama, uklju~u-ju}i useljenike, poglavito ‘ene idjecu, te da se pobrinu da isti brzostupe na snagu.

• GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:

dr. @eljko Sabol

* OSNIVA^ I IZDAVA^: Hrvatski dr‘avni sabor, 10000 Zagreb, Trg Sv. Marka 6

* REDAKCIJA: Mirjana Kozar, Marija Kraki} (zamjenica glavnog i odgovornogurednika), Ina Kralj, \ur|a Krmpoti}, Marta Micek, Mirena Pehnec,Jasna Rodi}, Mario Selnik, Jasenka [arlija i Vjekoslav @ugaj

* GRAFI^KI UREDNIK: Branislav Tanasijin

* TAJNICA REDAKCIJE: Anita Vuksanovi}

* ADRESA REDAKCIJE: 10000 Zagreb, Trg Sv. Marka 6, tel: 01/4569-722;fax: 6303-018

* PO[TARINA: pla}ena u po{ti 10000 Zagreb

* PRETPLATA NA @IRO-RA^UN BR. 30102-637-2650, Hrvatski dr‘avni sabor, 10000Zagreb, Trg Sv. Marka 6

* www.SABOR.HR

* TISAK: Tiskara Ureda za op}e poslove Vlade RH i Hrvatskoga dr‘avnog sabora

52REZOLUCIJE INTERPARLAMENTARNE UNIJE