USTAVNA TUŽBA.PDF

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

OBRASCI USTAVNIH TUBI

S UPUTAMA ZA ISPUNJAVANJE

Zagreb, lipanj 2004. Ovaj e-prirunik dio je projekta "irenje spoznaja o Ustavnom sudu Republike Hrvatske u javnosti". Ostvaren je uz potporu Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveke.

USTAVNA TUBA Ustavna tuba je posebno sredstvo ustavnosudske zatite koje se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske radi zatite pojedinanih ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom Republike Hrvatske. Velik broj ustavnih tubi piu podnositelji osobno, bez punomonika. Ti podnesci, ali i mnoge druge ustavne tube, vrlo esto ne udovoljavaju pretpostavkama koje za podnoenje ustavne tube propisuje Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Radi pruanja pomoi svima - bili to podnositelji ustavne tube ili njihovi punomonici - na ovim stranicama Ustavnog suda Republike Hrvatske moete dobiti besplatne obrasce ustavnih tubi, kao i podrobne upute za njihovo ispunjavanje. Ustavna tuba podnosi se temeljem lanka 62. Ustavnog zakona o

Ustavnom sudu Republike Hrvatske (toka I.) U posebna dva sluaja ustavna tuba moe se podnijeti i temeljem lanka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Uvaavajui brojnost i uestalost ustavnih tubi koje se podnose temeljem lanka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, na ovim stranicama moete dobiti besplatan obrazac ustavne tube zbog povrede ustavnog prava na donoenje sudske odluke u razumnom roku, kao i podrobne upute za njegovo ispunjavanje (toka II.). Ovisno o pravnoj osnovi na kojoj zasnivate svoju ustavnu tubu, izaberite odgovarajui obrazac.

I. USTAVNA TUBA

Ustavna tuba protiv pojedinanog akta tijela dravne ili javne vlasti kojim je odlueno o pravima i obvezama, odnosno o sumnji ili optubi za kanjivo djelo, a doputeni put pravne zatite u cijelosti je iscrpljen (lanak 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske)

OBRAZAC USTAVNE TUBE UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA USTAVNE TUBE PITANJA I ODGOVORI POPIS POJEDINANIH AKATA KOJI SE NE SMATRAJU AKTIMA IZ LANKA 62.

STAVKA 1. USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

II. POSEBAN SLUAJ

Ustavna tuba zbog povrede ustavnog prava na donoenje sudske odluke u razumnom roku (lanak 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske)

OBRAZAC USTAVNE TUBE UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA USTAVNE TUBE PITANJA I ODGOVORI ZNAENJE KRATICA

2

I.

USTAVNA TUBA

Ustavna tuba protiv pojedinanog akta tijela dravne ili javne vlasti kojim je odlueno o pravima i obvezama, odnosno o sumnji ili optubi za kanjivo djelo, a doputeni put pravne zatite u cijelosti je iscrpljen

(lanak 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske)

OBRAZAC USTAVNE TUBE

UPUTE ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA USTAVNE TUBE

PITANJA I ODGOVORI

POPIS POJEDINANIH AKATA KOJI SE NE SMATRAJU AKTIMA IZ LANKA 62. STAVKA 1. USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

3

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Trg sv. Marka 4 10000 Zagreb

USTAVNA TUBA

na temelju lanka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 99/99., 29/02., 49/02.-proieni tekst)

I. PODACI O PODNOSITELJIMA USTAVNE TUBE (vidjeti toku I. Uputa za ispunjavanje obrasca ustavne tube)

A. ZA FIZIKE OSOBE 1. Osobno ime _________________________________________________________ 2. JMBG _______________________________________________________________ 3. Dravljanstvo _________________________________________________________ (samo za strane dravljane) 4. Prebivalite ili boravite _________________________________________________

Adresa stanovanja ______________________________________________________

4

Drava _____________________________________________________________ (podnositelji koji su upisali prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj ne moraju navoditi dravu)

B. ZA PRAVNE OSOBE 5. Naziv ______________________________________________________________ 6. Oblik pravne osobe ____________________________________________________

7. Sjedite ______________________________________________________________ 8. Matini broj u registru __________________________________________________ 9. Zakonski zastupnik ____________________________________________________ 10. Broj telefona ________________________ Broj telefaksa _____________________ C. PODACI O PUNOMONIKU (samo ako podnositeljica/podnositelj ima punomonika) Vano: ako podnositeljica/podnositelj ima punomonika, uz ustavnu tubu obavezno mora biti priloena posebna punomo za poduzimanje svih ili samo odreenih radnji u konkretnom ustavnosudskom postupku (lanak 24. stavak 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske). 11. Osobno ime punomonika ______________________________________________ 12. Zanimanje punomonika _______________________________________________ 13. Adresa punomonika __________________________________________________ 14. Broj telefona _______________________ Broj telefaksa _____________________

5

II. PODACI O OSPORAVANIM AKTIMA (vidjeti toku II. Uputa za ispunjavanje obrasca ustavne tube) A. POJEDINANI AKT KOJI SE OSPORAVA, A PROTIV KOJEG SU ISCRPLJENA SVA SREDSTVA PRAVNE ZATITE

(vidjeti toku II.A Uputa za ispunjavanje obrasca ustavne tube) 15. Naziv akta, donositelj akta, broj/oznaka akta i datum donoenja _____________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ 16. Postupak u kojem je donesen osporeni akt i predmet odluivanja ____________________

_______________________________________________________________________ ____ ___________________________________________________________________________ 17. Datum primitka akta _______________________________________________________ Vano: uz ustavnu tubu obavezno mora biti priloen izvornik i ovjerovljeni prijepis ili dva ovjerovljena prijepisa sudskog akta koji osporavate ustavnom tubom (lanak 24. stavak 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i lanak 91. stavak 3. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske). B. DRUGI POJEDINANI AKTI DONESENI U ISTOM PREDMETU KOJI SE TAKOER OSPORAVAJU

(vidjeti toku II.B Uputa za ispunjavanje obrasca ustavne tube) 18. Osporavam i sljedee pojedinane akte donesene u istom predmetu: a) _________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ b) _________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ c) _________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ Vano: ako ustavnom tubom osporavate i druge pojedinane akte donesene u istom predmetu, obavezno morate priloiti njihove dvije preslike (fotokopije). Za njih ne trebate prilagati izvornike ili ovjerovljene prijepise.

6

III. USTAVNO PRAVO KOJE SE SMATRA POVRIJEENIM

(vidjeti toku III. Uputa za ispunjavanje obrasca ustavne tube) 19. Navedite ustavno pravo koje smatrate povrijeenim, te mjerodavnu odredbu Ustava kojom se to pravo jami IV. INJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA SE TEMELJI TVRDNJA O POVREDI USTAVNOG PRAVA

(vidjeti toku IV. Uputa za ispunjavanje obrasca ustavne tube) 20. Opiite injenice, te podrobno obrazloite razloge koje smatrate bitnim za tvrdnju o povredi ustavnog prava navedenog u toki 19. (opis injenica, te obrazloenje razloga za ustavnu tubu napiite na posebnom papiru i priloite ga uz ovaj obrazac; on e se smatrati sastavnim dijelom vae ustavne tube)

7

V. POPIS PRILOENIH DOKUMENATA (vidjeti toku V. Uputa za ispunjavanje obrasca ustavne tube)

21. Uz ustavnu tubu prilaem: (zaokruiti priloeno) a) posebnu punomo b) dvije preslike ustavne tube c) izvornik i ovjerovljeni prijepis akta ili c) dva ovjerovljena prijepisa akta koji ustavnom tubom osporavam, a koji sam navela/naveo u toki II.A d) po dva primjerka preslika ostalih pojedinanih akata donesenih u istom predmetu koje takoer osporavam, a koje sam navela/naveo u toki II.B e) dokaz da je ustavna tuba pravodobna VI. VLASTORUNI POTPIS

(vidjeti toku VI. Uputa za ispunjavanje obrasca ustavne tube) 22. Datum i mjesto podnoenja ustavne tube i vlastoruni potpis Mjesto _________________________ Datum _________________________

Vlastoruni potpis podnositeljice/podnositelja ili ovlatenog punomonika

______________________________________

8

UPUTE za ispunjavanje obrasca ustavne tube

temeljem lanka 62.

Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske UVOD Radi pravilnog sastavljanja ustavne tube, na raspolaganju Vam je obrazac ustavne tube. Ove upute pomoi e Vam pri njegovom ispunjavanju, ali i pri pisanju vae ustavne tube u sluaju da je ne elite podnijeti na obrascu. Molimo Vas da se s uputama upoznate prije nego to ponete ispunjavati obrazac, odnosno pisati ustavnu tubu. Iznova ih paljivo itajte pri ispunjavanju svake pojedine toke obrasca u kojoj se posebno upuujete da ih proitate. Koristite li se raunalom, jednostavnim klikom na dio reenice ili na sliku koja Vas upuuje da proitate odreeni dio upute otvorit e se traena stranica. Koristite li se ispisom ovih uputa, posebni dijelovi uputa nalaze se u prilogu pod nazivom "Pitanja i odgovori". Ispunjeni obrazac Ustavni sud smatrat e Vaom ustavnom tubom, te e Va sluaj ispitati na temelju podataka koje ste u njemu naveli. Zbog toga je vano da ga ispunite u cijelosti, tono i uredno. Imate li mogunosti, molimo Vas da obrazac ispunite pisaim strojem. Obrazac se sastoji od est (6) dijelova. Morate ispuniti sve dijelove, kako bi Va podnesak bio potpun i sadravao one podatke koji se prema zakonu od vas trae. Umnoite ispunjeni obrazac i priloge. Ustavnom sudu duni ste dostaviti ukupno tri (3) primjerka ustavne tube i po dva (2) primjerka privitaka (lanak 91. stavak 3. Poslovnika).

Ustavnu tubu dostavljenu elektronskom potom (e-mail) Ustavni sud ne prihvaa. U daljnjem tekstu nalaze se upute za ispunjavanje svakog dijela obrasca ustavne tube posebno.

I. PODACI O PODNOSITELJIMA USTAVNE TUBE Ustavnu tubu mogu podnijeti fizike, ali i pravne osobe. Zato je toka prva obrasca podijeljena na tri dijela:

- dio A. ispunjavaju fizike osobe, - dio B. ispunjavaju pravne osobe, - dio C. ispunjavaju oni podnositelji koji imaju punomonika, neovisno jesu li fizike

ili pravne osobe.

Ustavnu tubu mogu podnijeti i oni podnositelji koji nemaju svojstvo pravne osobe. Tako je Zakon o opem upravnom postupku propisao da dravni organi, poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe, naselje, grupa osoba i dr. koji nemaju svojstvo pravne osobe mogu

9

biti stranke u upravnom postupku ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. Prema Zakonu o trgovakim drutvima, tajno drutvo

blik drutva osoba) takoer nije pravna osoba.

i pravo na podnoenje ustavne tube bog eventualnih povreda njihovih ustavnih prava.

e tube namijenjen fizikim oe posluiti kao smjernica.

. FIZIKE OSOBE (toke 1. do 4.)

(o U sluaju kad je tim podnositeljima priznat poloaj stranke u postupcima koji su prethodili ustavnosudskom postupku, priznaje im sez U praksi Ustavnog suda, meutim, takvi se podnositelji ustavnih tubi vrlo rijetko pojavljuju. Stoga za njih nije predviena posebna rubrika u obrascu ustavne tube, kao to je to uinjeno za fizike i pravne osobe. Takve podnositelje molimo da saine zasebnu ustavnu tubu, pri emu im obrazac ustavni pravnim osobama m

A TOKA 1. Osobno i

o as da svoje osobno ime navedete itko.

2 0

me Osobno ime sastoji se od imena i prezimena. MolimV TOKA . - 0901962305 48 Podaci o matinom broju graana (JMBG) zahtijevaju se po osnovi lanka 65. stavka 1.

Ustavnog zakona. Promjene pravila o objavljivanju matinog broja propisane drugim zakonima, koji su nie pravne snage od Ustavnog zakona, ne utjeu na ovu obvezu pred Ustavnim sudom.

OKA 3. - Dravljanstvo

janstvu nije potrebno upisivati ako ste hrvatski ravljanin.

OKA 4. Prebivalite ili boravite

tarstva unutarnjih poslova, koje o njemu vodi slubenu videnciju.

T Podatak o dravld

T Prebivalite je mjesto u kojem se graanin naselio s namjerom da u tom mjestu stalno ivi. U Republici Hrvatskoj svaka osoba moe imati samo jedno prebivalite. Prebivalite se prijavljuje nadlenoj policijskoj upravi Minise Osim prebivalita, svaka osoba u Republici Hrvatskoj moe imati i uobiajeno boravite,

svoga prebivalita, vljaju izvan mjesta svog prebivalita, najee

avni sud dostavlja aem punomoniku, a ne vama osobno.

na adresu koju ste naznaili u ustavnoj tubi. Zato je vano da u ustavnoj tubi navedete

koje se takoer prijavljuje nadlenoj policijskoj upravi Ministarstva unutarnjih poslova. Uobiajeno boravite je mjesto u kojem graanin trajnije boravi, ali bez namjere da se u tom mjestu naseli (npr. studenti na redovnom studiju u mjestu izvan mjesta

radnici koji poslove obau vrijeme sezone, itd.). Ako imate punomonika, sva pismena Ustv

Samo u sluaju da nemate punomonika, Ustavni sud dostavlja sva pismena u mjesto i

10

samo jedno mjesto i jednu adresu stanovanja, i to onu na kojoj e vam sva pismena iz Ustavnog suda biti izvjesno i sa sigurnou uruena. Ako tijekom postupka pred Ustavnim sudom promijenite

Od svih traenih

mjesto i/ili adresu stanovanja, obavijest o toj promjeni odmah dostavite Ustavnom sudu.

B. PRAVNE OSOBE (toke 5. do 10.) Svi traeni podaci o pravnoj osobi moraju biti istovjetni podacima upisanim u mjerodavne registre koje vode nadlena sudska ili upravna tijela. podataka, podrobnije objanjenje zasluuje podatak o obliku pravne

osobe. TOKA 7. - Oblik pravne osobe Pravne osobe mogu imati razliite pravne oblike, od kojih su najei:

- dioniko drutvo (d.d.), - drutvo s ogranienom odgovornou ( d.o.o.), - drutvo za uzajamno osiguranje, - zadruga, - javno trgovako drutvo, - komanditno drutvo, - gospodarsko interesno udruenje, - ustanova, - javna ustanova, - udruga, - sindikat, - politika stranka.

Podnositelji ustavne tube mogu biti i pravne osobe s javnim ovlastima. To su:

- jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave opina, grad, upanija, Grad Zagreb,

- ustanove, osobito javne ustanove, ako imaju javne ovlasti, - javna poduzea, - vjerske zajednice, - pojedine udruge graana, ako imaju javne ovlasti (npr. Hrvatski autoklub), - pravne osobe osnovane i ustrojene temeljem posebnog zakona (npr. Hrvatska

narodna banka, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska odvjetnika komora, Hrvatska obrtnika komora, Hrvatska lijenika komora, Hrvatski registar brodova, i dr.).

C. PUNOMONIK PODNOSITELJIICE/PODNOSITELJA (toke 11. do 14.)

11

Radnje u ustavnosudskom postupku moete poduzimati osobno ili preko punomonika (lanak 24. stavak 1. Ustavnog zakona). Ako je podnositeljica/podnositelj ustavne tube pravna osoba, nju u postupku pred Ustavnim sudom moe zastupati zakonski zastupnik, ali i punomonik. Ako se odluite za punomonika, obavezni ste potpisati mu posebnu punomo za poduzimanje svih ili samo odreenih radnji u postupku pred Ustavnim sudom. Posebnu punomo morate potpisati osobno.

Punomoi izdane za zastupanje ili obranu u sudskom ili upravnom postupku ne vrijede kao posebne punomoi za podnoenje ustavne tube. Za podnoenje ustavne tube uvijek mora biti izdana posebna punomo (lanak 24. stavak 2. Ustavnog zakona). Punomonik ne mora biti odvjetnik, ali je zbog posebnosti ustavnosudskog postupka uvijek bolje angairati strunu osobu. Ako punomonik nije odvjetnik, njegova posebna punomo za zastupanje mora biti ovjerena kod javnog biljenika. Ako tijekom postupka pred Ustavnim sudom svom dotadanjem punomoniku otkaete posebnu punomo za zastupanje, o otkazu punomoi odmah obavijestite Ustavni sud.

Molimo odvjetnike koji rade u odvjetnikim uredima da:

- u rubriku pod tokom 11. upiu svoje osobno ime, - umjesto upisivanja podataka, na mjesto predvieno za zanimanje (toka 12.) stave peat odvjetnikog ureda u kojemu rade, - peat odvjetnikog ureda obavezno stave na kraju ustavne tube, uz svoj vlastoruni potpis, - iako se na peatu odvjetnikih ureda najee nalaze i njihove adrese, adresu ureda upiu i u rubriku pod tokom 13.

II. PODACI O OSPORAVANIM AKTIMA

Odjeljak II. obrasca ustavne tube podijeljen je na dva dijela (toke A. i B.) A. POJEDINANI AKT KOJI SE OSPORAVA, A PROTIV KOJEG SU ISCRPLJENA SVA SREDSTVA PRAVNE ZATITE (toke 15. do 17.)

Ustavnom tubom uvijek se osporava pojedinani sudski akt protiv kojeg vie nemate na raspolaganju nijedno sredstvo pravne zatite u Republici Hrvatskoj. Radi se uvijek o pravomonoj presudi ili pravomonom rjeenju suda kojim je u posljednjem stupnju sudskog postupka odlueno: - o vaim pravima ili obvezama, ili - o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo djelo.

12

Danom primitka tog akta poinje tei rok od 30 dana za podnoenje ustavne tube (lanak 64. Ustavnog zakona). Velik broj ustavnih tubi se odbacuje, jer nisu ispunjene pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi ustavna tuba bila doputena, odnosno da bi Ustavni sud bio nadlean po njoj postupati. Najee se grijei pri odgovoru na sljedea pitanja:

PITANJA I ODGOVORI:

U postupku u kojem se odluivalo doneseno je vie pojedinanih

akata. Protiv kojih od njih podnosim ustavnu tubu?

Primitkom kojeg sudskog akta sam iscrpila/iscrpio sva doputena sredstva pravne zatite u mom sluaju, pa mi poinje tei rok za podnoenje ustavne tube?

Navedite mi primjere akata koji se ne smatraju pojedinanim aktima iz lanka 62. Ustavnog zakona, pa Ustavni sud takve ustavne tube odbacuje zbog nenadlenosti.

TOKA 15. Naziv akta, donositelj akta, broj akta i datum donoenja Navedite radi li se o presudi ili rjeenju. Navedite toan naziv suda koji presudu/rjeenje, a nakon toga upiite broj pod kojim se vodio

postupak i donio osporeni sudski akt, kao i datum donoenja akta. je donio osporenu

Broj sudskog akta u pravilu se nalazi na prvoj stranici presude/rjeenja, najee u gornjem desnom uglu (iznad uvoda ili glave). U pojedinim sudskim aktima on se naziva i poslovnim brojem (Posl. br.). Datum donoenja akta u pravilu se nalazi na posljednjoj stranici sudskog akta.

KAKO PRAVILNO UPISATI PODATKE UZ TOKU 15. - PRIMJERI Navodimo vam vei broj primjera kako biste dobili potpun uvid u nain na koji treba upisati traene podatke. Svaki pojedini primjer oznaen je drugom bojom i odnosi se na jednu vrstu sudskog postupka.

Primjer a): Presuda upanijskog suda u X, broj III K-102/01-6 od 14. travnja 2004.

Primjer b):

Rjeenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: II-5 Kr-413/03-3 od 2. lipnja 2004. Primjer c):

Rjeenje Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske, broj: G-1864/01 od 23. veljae 2004. Primjer d):

Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-813/2000-2 od 14. travnja 2004.

13

Primjer e):

Presuda upanijskog suda u X, broj: G-1047/99-2 od 21. veljae 2004. Primjer f):

Rjeenje upanijskog suda u X, broj: III G-1180/02-2 od 5. listopada 2003. Primjer g):

Presuda upanijskog suda u X, broj: G-2391/04-2 od 12. travnja 2004. Primjer h):

Rjeenje upanijskog suda u X, broj: G-263/01-2 od 28. studenoga 2003. Primjer i):

Presuda Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske, broj: P-2123/02-1 od 14. lipnja 2004. Primjer j):

Presuda Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske, broj: III Tk-35/00-4 od 3. lipnja 2004. Primjer k):

Rjeenje Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske, broj: P-1765/03-1 od 18. prosinca 2003. Primjer l):

Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-12479/1999-5 od 2. svibnja 2004. Primjer m):

Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-6556/1999-4 od 3. svibnja 2004. Primjer n):

Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Zpa-1/2002-5 od 4. oujka 2004. godine

TOKA 16. Postupak u kojem je donesen osporeni sudski akt i predmet odluivanja

Upiite podatak o vrsti sudskog postupka kojeg ste vodili. Nakon toga naznaite to je bio predmet odluivanja u sudskom postupku, to jest:

- o kojim se vaim pravima ili obvezama odluivalo u postupku, odnosno - o kojem se kanjivom djelu odluivalo u postupku u kojem ste osumnjieni ili

optueni da ste ga poinili.

KAKO PRAVILNO UPISATI PODATKE UZ TOKU 16. - PRIMJERI

14

Svaki pojedini primjer oznaen je drugom bojom i povezan je s odgovarajuim primjerom iz toke 15. te zajedno s njim ini cjelinu. Oznaka obiljeava tu poveznicu.

Primjer a) iz toke 15: Kazneni postupak - odluivanje o albi - kazneno djelo iz lanka 337. stavka 1. Kaznenog zakona zlouporaba poloaja i ovlasti

Primjer b) iz toke 15:

Kazneni postupak odluivanje o produljenju pritvora po prijedlogu dravnog odvjetnika

Primjer c) iz toke 15.: Prekrajni postupak - odluivanje o albi - prekraj iz lanka 228. stavka 1. toke 5. Zakona o radu nedostavljanje radnicima pisanih potvrda o sklopljenim ugovorima o radu u zakonom propisanom roku

Primjer d) iz toke 15.: Parnini postupak odluivanje o reviziji u pravnoj stvari radi utvrenja nitavim izvanrednog otkaza ugovora o radu i isplate plae

Primjer e) iz toke 15.: Parnini postupak odluivanje o albi u pravnoj stvari radi naknade tete u vezi s prometnom nezgodom

Primjer f) iz toke 15.: Izvanparnini postupak - odluivanje o albi protiv razvrgnua suvlasnike zajednice civilnom diobom

Primjer g) iz toke 15.: Poseban postupak prema Zakonu o upravnim sporovima odluivanje o tubi zbog nezakonite radnje slubene osobe radi zatite ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina

Primjer h) iz toke 15: Ovrni postupak odluivanje o albi u ovrnoj stvari iseljenja

Primjer i) iz toke 15.:

Parnini postupak pred trgovakim sudom odluivanje o albi u pravnoj stvari radi isplate

Primjer j) iz toke 15.: Privredno-kazneni postupak pred trgovakim sudom odluivanje o albi u pravnoj stvari radi poinjenja privrednog prijestupa

Primjer k) iz toke 15.: Steajni postupak pred trgovakim sudom odluivanje o albi u steajnom postupku nad steajnim dunikom X

Primjer l) iz toke 15.: Upravni spor odluivanje o tubi protiv upravnih akata donesenih u postupku u povodu carinskog prekraja

15

Primjer m) iz toke 15.: Upravni spor odluivanje o tubi protiv upravnog akta donesenog u postupku primitka stranca u hrvatsko dravljanstvo

Primjer n) iz toke 15.: Poseban postupak pokrenut zahtjevom za zatitu ustavom zajamenog prava i

slobode ovjeka i graanina protiv konanog pojedinanog akta protiv kojeg nije osigurana druga sudska zatita Ako niste sigurni o kojem se postupku u vaem sluaju radilo ili niste sigurni kako odrediti predmet postupka, pogledajte u uvod (glavu) sudskog akta u kojem bi ti podaci trebali biti navedeni.

Toka 17. Datum primitka akta Upiite datum kad ste primili sudski akt koji osporavate ustavnom tubom. Taj podatak je iznimno vaan, jer se od njega rauna 30 dana za podnoenje ustavne tube (lanak 64. Ustavnog zakona).

PITANJA I ODGOVORI:

Kako se raunaju rokovi na dane?

Kako u dokazati da sam ustavnu tubu podnijela/podnio

pravodobno, odnosno u roku od 30 dana od dana primitka osporenog akta?

B. DRUGI POJEDINANI AKTI KOJI SE OSPORAVAJU (toka 18.)

Ustavnu tubu imate pravo podnijeti tek nakon to ste zaprimili pojedinani sudski akt kojim je u posljednjem doputenom stupnju odlueno o vaim pravima ili obvezama, odnosno o sumnji i optubi da ste poinili kanjivo djelo. Ako smatrate da vam je samo tim aktom povrijeeno neko ustavno pravo, ustavnu tubu moete podnijeti samo protiv njega. Meutim, u istoj ustavnoj tubi imate pravo osporavati i pojedinane akte koje su rjeavajui taj isti predmet - prethodno donijela druga nadlena tijela (sudovi nieg stupnja i/ili tijela upravne ili javne vlasti). To su oni pojedinani akti protiv kojih ste ve uloili doputena sredstva pravne zatite u redovnom tijeku postupka (npr. prigovor, albu, tubu, reviziju i/ili dr.) i o kojima je u redovnom tijeku postupka ve odlueno.

16

Ako smatrate da Vam je ustavno pravo povrijeeno i tim drugim pojedinanim aktima, donesenima u istom predmetu, upiite podatke i o njima.

Toka 18. Podaci o drugim pojedinanim aktima koji se osporavaju Akti se navode kronolokim redom, i to tako da:

- prvo navedete akt suda vieg stupnja (npr. osporenu presudu nadlenog upanijskog suda), a nakon toga akt suda nieg stupnja (npr. presudu nadlenog opinskog suda), - ako ste ustavnom tubom osporili presudu ili rjeenje Upravnog suda, tada u prostor uz toku 18. upiite pojedinane akte koje ste osporavali tubom ili zahtjevom pred Upravnim sudom. Za svaki pojedini akt koji osporavate upiite podatke o: - nazivu akta, - nazivu tijela koje je akt donijelo, - broju/oznaci predmeta, - datumu donoenja akta, te - predmetu o kojem se aktom odluivalo.

KAKO PRAVILNO UPISATI PODATKE UZ TOKU 18. - PRIMJERI

Svaki pojedini primjer oznaen je drugom bojom i povezan je s odgovarajuim primjerom iz toaka 15. i 16. te zajedno s njima ini cjelinu. Oznaka obiljeava tu poveznicu.

Primjer a) iz toaka 15. i 16.:

Presuda Opinskog suda u X, broj: K-8/99 od 13. svibnja 2002. kazneno djelo iz lanka 337. stavka 1. Kaznenog zakona - zlouporaba poloaja i ovlasti

Primjer c) iz toaka 15. i 16.:

Rjeenje Prekrajnog suda u X, broj: 31-19123/200 od 16. studenoga 2001. prekraj iz lanka 228. stavka 1. toke 5. Zakona o radu nedostavljanje radnicima pisanih potvrda o sklopljenim ugovorima o radu u zakonom propisanom roku

Primjer d) iz toaka 15. i 16.:

- Rjeenje upanijskog suda u X, broj: G-537/96 od 16. studenoga 1998. - alba odbijena kao neosnovana - Rjeenje Opinskog suda u X, broj: P-560/95 od 13. lipnja 1996. odbijen tubeni zahtjev u pravnoj stvari radi utvrenja nitavim izvanrednog otkaza ugovora o radu i isplate plae

Primjer e) iz toaka 15. i 16.: Presuda Opinskog suda u X, broj: P-456/97-18 od 10. oujka 1999. odbijen tubeni zahtjev u pravnoj stvari radi naknade tete u vezi s prometnom nezgodom

17

Primjer f) iz toaka 15. i 16.: Rjeenje Opinskog suda u X, broj: R1-4/97 od 26. svibnja 2000. razvrgnuta suvlasnika zajednica na nekretninama civilnom diobom

Primjer g) iz toaka 15. i 16.: Presuda Opinskog suda u Zagrebu, broj: P-3384/02-9 od 6. svibnja 2002. odbijena tuba zbog nezakonite radnje slubene osobe u tijelu dravne uprave

Primjer h) iz toaka 15. i 16.: Rjeenje Opinskog suda u X, broj: Ovr-631/00 od 18. prosinca 2001. godine - odreena ovrha iseljenjem ovrenika, te uklanjanjem svih njegovih stvari iz stana i predajom stana u posjed ovrhovoditelja

Primjer i) iz toaka 15. i 16.: Presuda Trgovakog suda u X, broj: I/2 P-1734/01 od 24.

travnja 2002. odrava se na snazi rjeenje o ovrsi kojim se nalae isplata

Primjer j) iz toaka 15. i 16.:

Presuda Trgovakog suda u X, broj Tk-89/00 od 8. prosinca 2000. oglaavanje odgovornim za privredni prijestup iz lanka 44. stavka 1. toke 1. Zakona o zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru nad namirnicama i predmetima ope uporabe

Primjer k) iz toaka 15. i 16.: Rjeenje Trgovakog suda u Zagrebu, broj: St-685/02 od 11. oujka 2002. godine

- odbaen podnositeljev prijedlog za sazivanje skuptine vjerovnika u steajnom postupku nad steajnim dunikom X

Primjer l) iz toaka 15. i 16.: - Rjeenje Komisije za carinske prekraje u drugom stupnju Carinske uprave

Republike Hrvatske, broj P/II-629/00 od 25. listopada 2003. alba odbijena kao neosnovana

- Rjeenje Komisije za carinske prekraje Carinarnice X, broj: 03-P-1046/99 od 13. rujna 2002. proglaenje krivim zbog carinskog prekraja neprijavljivanja robe carinarnici

Primjer m) iz toaka 15. i 16.: Rjeenje ministra unutarnjih poslova, broj: 511-01-43-UP/1-17104/6383/1-94 od 15. sijenja 2002. odbijanje zahtjeva za primitak stranca u hrvatsko dravljanstvo

Primjer n) iz toaka 15. i 16.: Odluka Ministarstva pravosua, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske, klasa: 023-01/01-01/0539, ur.broj: 514-11-01-1-6 od 3. sijenja 2002. godine ponitenje sjednice Gradskog vijea Grada X, odrane 20. prosinca 2002., i svih odluka donesenih na sjednici III. USTAVNO PRAVO KOJE SE SMATRA POVRIJEENIM Ustavna tuba mora sadravati: - naznaku ustavnog prava za koje tvrdite da vam je povrijeeno osporenim sudskim aktom, odnosno sudskim, upravnim ili drugim pojedinanim aktima prethodno donesenima u istom predmetu, - naznaku mjerodavne odredbe Ustava Republike Hrvatske kojom se jami pravo za koje tvrdite da vam je povrijeeno (lanak 65. stavak 1. Ustavnog zakona).

18

Nije dovoljno da samo iznesete neodreenu tvrdnju o tome da vam je povrijeeno ustavno pravo, niti je dovoljno da samo navedete lanak Ustava za koji smatrate da sadri ustavno pravo koje vam je osporenim aktima povrijeeno. Ustavni zakon zahtijeva da ustavno pravo koje smatrate povrijeenim jasno odredite, a da nakon toga navedete i mjerodavnu odredbu Ustava koja sadri ustavno pravo za koje tvrdite da vam je povrijeeno. U jednoj odredbi Ustava, naime, moe biti sadrano vie ustavnih prava, a svako pojedino od njih moe biti povrijeeno na vie naina ili samo po sebi moe imati vie znaenja. Isto tako, vano je pozvati se na mjerodavnu odredbu Ustava, jer svaka odredba Ustava ne sadri ustavno pravo. Budite paljivi: Ustavni sud ispituje povrede samo onih ustavnih prava koja istaknete u ustavnoj tubi (lanak 71. stavak 1. Ustavnog zakona).

TOKA 19. Kako odrediti ustavno pravo koje smatrate povrijeenim i kako naznaiti odredbu Ustava koja to pravo jami?

Ustavna tuba je posebno sredstvo ustavnosudske zatite kojim se tite pojedinana ljudska prava i temeljne slobode zajamene Ustavom. Budui da su sadrana u Ustavu, takva ljudska prava i temeljne slobode skraeno se nazivaju ustavnim pravom. Zadaa Ustavnog suda nije ispitivanje povreda zakona do kojih moe doi u postupcima pred nadlenim tijelima u kojima se odluivalo o vaim pravima ili obvezama, odnosno o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo djelo. Za otklanjanje takvih povreda zakona propisani su brojni redovni i izvanredni pravni lijekovi o kojima odluuju redovni sudovi u postupcima koji prethode ustavnoj tubi.

NAJEE POGREKE KOJE SE INE PRI PISANJU USTAVNE TUBE

a) Poistovjeivanje ustavne tube sa albom ili drugim sredstvom pravne zatite pred redovnim sudovima Unato dugogodinjoj i ustaljenoj praksi Ustavnog suda, velik broj podnositelja, odnosno njihovih punomonika poistovjeuje ustavnu tubu s redovnim i izvanrednim sredstvima pravne zatite u sudskim postupcima, pa u ustavnoj tubi pogreno navode razloge za njezino podnoenje, poput ovakvih: Citirane presude sudova pobijam iz svih zakonskih razloga, a osobito zbog:

- nepravilno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja, - bitnih povreda odredaba parninog postupka, - nepravilne primjene materijalnog prava.

ILI: - sudovi su u postupku poklonili vjeru iskazima svjedoka suprotne strane, a ne onima koje sam ja predloio; - sudovi u postupku nisu ispitali sve svjedoke; - nalaz

19

vjetaka nije sainjen u skladu s pravilima struke; - miljenje lijenike komisije nije uzelo u obzir sve lijenike nalaze; - uviaj ili rekonstrukcija dogaaja obavljena je nepotpuno, itd. Ustavnu tubu nemojte pisati kao da se radi o albi ili reviziji koju upuujete redovnom sudu. Ustavni sud ne sudi meritorno o vaim pravima i obvezama niti o sumnji/optubi da ste poinili kanjivo djelo, ne utvruje i ne ispituje injenice vane za donoenje odluke o biti stvari, niti samostalno ocjenjuje dokaze. To rade sudovi, odnosno druga nadlena tijela dravne i javne vlasti koja meritorno odluuju o vaim pravima i obvezama. Ustavni sud nije ni albeni ni revizijski sud. On ne odluuje o albama ili drugim sredstvima pravne zatite protiv odluka sudova nieg stupnja, niti otklanja objektivne povrede zakona u postupcima po izvanrednim pravnim lijekovima. To rade sudovi vieg i najvieg stupnja, odnosno druga tijela dravne i javne vlasti vieg stupnja. Ustavni sud ispituje povrede ustavnih prava, a ne povrede zakona. Zato se sadraj ustavne tube razlikuje od sadraja "obine" albe ili drugog sredstva pravne zatite koje podnosite redovnom sudu ili drugom nadlenom tijelu dravne ili javne vlasti, a razlikuje se i od sadraja tube koju podnosite Upravnom sudu. Svaka nezakonitost ili nepravilnost - za koju tvrdite da postoji i da nije otklonjena u postupcima pred redovnim sudovima ili je u njima uinjena - jo uvijek ne mora znaiti da vam je povrijeeno i neko ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamena Ustavom (ustavno pravo). Povrede ustavnih prava mogu, ali i ne moraju biti posljedica pojedinih nezakonitosti koje su se dogodile u postupku pred sudom ili su sadrane u osporenom aktu, a koje su redovni sudovi propustili otkloniti. Praksa Ustavnog suda u tom pitanju moe sluiti kao dobar putokaz:

"Povredu citiranih ustavnih odredaba podnositelj obrazlae nepotpuno utvrenim injeninim stanjem, pogrenom primjenom materijalnog prava i bitnim povredama postupka, to je kao polazite neosnovano, jer Ustavni sud nije albeni sud. Odluujui o ustavnoj tubi Ustavni sud ispituje jesu li aktima u povodu kojih je ustavna tuba podnesena povrijeena ustavna prava, a sudska kontrola njihove zakonitosti zajamena je Ustavom pred drugim sudovima. Zato bi se navedenim albenim razlozima Ustavni sud, odluujui o ustavnoj tubi, mogao baviti samo kad bi se oni pojavili kao odrednice sadraja povrijeenog ustavnog prava, ili kao neki oblik njegove povrede ()."

(Izvod iz Odluke Ustavnog suda, broj: U-III-871/1994 od 4. studenoga 1994.)

Stoga pozivate li se u ustavnoj tubi na povredu zakona koju redovni sudovi vieg stupnja odluujui o vaoj albi nisu otklonili ili na povredu zakona koju su oni sami uinili morate navesti razloge zbog kojih smatrate da je ta (navodna) povreda zakona ujedno imala za neposrednu posljedicu povredu nekog vaeg ustavnog prava koje vam jami Ustav Republike Hrvatske. Upravo u tom pitanju podnositelji najee ine pogreke.

OBAVEZNO POVEITE POVREDU ZAKONA ZA KOJU SMATRATE DA JE UINJENA S POVREDOM LJUDSKOG PRAVA ILI TEMELJNE SLOBODE KOJU VAM JAMI USTAV!

20

b) Pozivanje na odredbe Ustava koje ne sadre ustavno pravo U velikom broju sluajeva navodna nezakonitost ili nepravilnost koju redovni sudovi nisu otklonili ili su je sami poinili, a zbog koje ste odluili podnijeti ustavnu tubu, zapravo ne dovodi do neposredne povrede nekog ljudskog prava ili temeljne slobode zajamene Ustavom, pa u Ustavu nema mjerodavne odredbe na koju biste se mogli pozvati. U takvim se sluajevima u ustavnoj tubi esto tvrdi da su navedenom

nezakonitou ili nepravilnou povrijeena temeljna naela na kojima poiva objektivni ustavnopravni poredak zemlje ili pak da su povrijeene odredbe Ustava koje propisuju ustavne zadae i naela na kojima poiva rad sudova i drugih tijela dravne i javne vlasti, to nije pravilan pristup. Ustavna tuba podnosi se samo radi povrede nekog konkretnog ljudskog prava ili temeljne slobode koju Ustav jami svakome pojedinano. Nekoliko je odredaba Ustava koje se opetovano pogreno pojavljuju u ustavnim tubama. Navodimo one na koje se u praksi podnositelji najee pozivaju, a koje ne sadre ustavna prava u smislu lanka 62. stavka 1. Ustavnog zakona: lanak 3. Ustava: vladavina prava, jednakost, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva itd. - to su objektivne vrednote ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske koje slue za tumaenje Ustava lanak 4. Ustava: naelo diobe vlasti kao temeljno naelo na kojemu je ustrojena dravna vlast u Republici Hrvatskoj lanak 5. stavak 1. Ustava: naelo ustavnosti i zakonitosti kao temeljno naelo pozitivnog pravnog poretka Republike Hrvatske lanak 5. stavak 2. Ustava: opa ustavna obveza (a ne pojedinano pravo!) potivanja objektivnog pravnog poretka Republike Hrvatske lanak 19. stavak 1. Ustava: naelo zakonitosti u djelovanju uprave kao temeljno naelo na kojemu poiva sustav dravne i javne uprave u Republici Hrvatskoj lanak 117. Ustava (sva tri stavka): ustavno odreenje tijela koja u Republici Hrvatskoj obavljaju sudbenu vlast, naelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti i pravne osnove po kojima sudovi sude lanak 128. Ustava: nadlenosti Ustavnog suda Republike Hrvatske lanak 140. Ustava: odreenje pravnog poloaja ratificiranih meunarodnih ugovora u unutarnjem pravnom poretku Republike Hrvatske i njihove pravne snage. Preporuujemo da se u ustavnim tubama ne pozivate na navedene lanke Ustava, jer se vaa ustavna tuba nee uzeti u razmatranje (lanak 71. stavak 2. Ustavnog zakona).

21

c) Pozivanje na oito nemjerodavne odredbe Ustava lanak 26. Ustava Poseban problem u praksi predstavlja lanak 26. Ustava, na iju se povredu podnositelji, odnosno njihovi punomonici opetovano i uporno pozivaju. lanak 26. Ustava jami jednak pravni poloaj dravljana Republike Hrvatske i stranaca pred sudovima i drugim dravnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. lanak 26. Ustava, prema tome, ne sadri ustavno jamstvo ope jednakosti svih u postupcima pred sudovima i drugim nadlenim tijelima. To ope ustavno jamstvo sadrano je u lanku 29. stavku 1. Ustava (naelo pravinog suenja).

lanak 26. Ustava ureuje posebnu pravnu situaciju vezanu uz dravljansku pripadnost osoba. On sadri jamstvo da e u svim postupcima koji se vode u Republici Hrvatskoj stranac imati jednak pravni poloaj kao i hrvatski dravljanin (i obratno).

Isticanje povrede ustavnog jamstva sadranog u lanku 26. Ustava dosada je u najveem broju ustavnih tubi bilo pogreno, jer se s obzirom na okolnosti sluaja i razloge podnoenja ustavnih tubi, koji nisu bili povezani s dravljanskom pripadnou podnositelja, radilo o oito nemjerodavnoj ustavnoj odredbi.

d) Poseban problem primjene lanka 14. Ustava

U postupcima zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda pokrenutim ustavnim tubama, primjena lanka 14. stavaka 1. i 2. Ustava podlijee odreenim pretpostavkama koje je vano znati pri pisanju ustavne tube. da) lanak 14. stavak 1. Ustava ustavno jamstvo nediskriminacije Ustav u lanku 14. stavku 1. prua jamstvo nediskriminacije, odnosno propisuje zabranu diskriminacije po bilo kojoj osnovi:

lanak 14. stavak 1. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi,

boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.

lanak 14. stavak 1. Ustava ne moe biti samostalna pravna osnova za ustavnu tubu. To znai da nije dovoljno u ustavnoj tubi istaknuti samo i iskljuivo povredu jamstva nediskriminacije sadranog u lanku 14. stavku 1. Ustava. Da bi netko bio diskriminiran, potrebno je da bude diskriminiran po nekom svojstvu u ostvarenju nekog

22

prava. Prema tome, diskriminacija po osnovi lanka 14. stavka 1. Ustava uvijek mora biti istaknuta zajedno s nekim pravom koje jami Ustav, pa se povreda tog (drugog) ustavnog prava onda ispituje i s aspekta mogue diskriminacije. lanak 14. stavak 1. Ustava po svom je sadraju slian lanku 14. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Europske konvencije), koji propisuje:

ZABRANA DISKRIMINACIJE lanak 14.

Uivanje prava i sloboda koje su priznate u ovoj Konvenciji osigurat e se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao to je spol, rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijed, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili drutveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, roenje ili druga okolnost.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u mnogim svojim odlukama takoer utvruje da jamstvo nediskriminacije nema samostalno znaenje, odnosno da nema neovisnu egzistenciju, pa se samo na lanku 14. Europske konvencije ne moe zasnivati zahtjev pred Europskim sudom. db) lanak 14. stavak 2. Ustava naelo jednakosti svih pred zakonom Ustav u lanku 14. stavku 2. propisuje naelo jednakosti svih pred zakonom, odnosno prua jamstvo da e se zakoni u Republici Hrvatskoj na sve primjenjivati jednako.

lanak 14. stavak 2. Svi su pred zakonom jednaki.

Kad podnositelji ustavnih tubi tvrde da su im osporenim aktima povrijeena ustavna prava, onda se najee i u najveem broju sluajeva pozivaju upravo na sadraj lanka 14. stavak 2. Ustava. On je u dosadanjoj ustavnosudskoj praksi zasigurno najzastupljenija ustavna odredba u ustavnim tubama. Pri ispitivanju eventualnih povreda ustavnog jamstva na jednakost pred zakonom, sadranog u lanku 14. stavku 2. Ustava, Ustavni sud uvaava injenicu da je osiguravanje jednake primjene zakona, odnosno jednakosti svih pred zakonom ustavna zadaa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ne Ustavnog suda:

lanak 118. stavak 1. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jednaku primjenu

zakona i ravnopravnost graana.

Zakon o sudovima takoer propisuje:

lanak 22. toka 1. Vrhovni sud Republike Hrvatske: 1. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana, te jednakost

svih pred zakonom,

Ako se u ustavnoj tubi pozivate na povredu jednakosti svih pred zakonom, propisanu lankom 14. stavkom 2. Ustava, potrebno je: - dobro poznavati pravna stajalita Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno cjelokupnu sudsku praksu u primjeni spornog zakona u pojedinanim sluajevima,

23

- podrobno objasniti u emu se sastoji i prema komu/emu ste stavljeni u nejednak pravni poloaj u primjeni odreenog zakona na va konkretan sluaj, - dobro paziti da se ne pozovete na povrede uinjene u postupku, jer lanak 14. stavak 2. Ustava ne sadri postupovna jamstva (procesne garancije) stranaka. Ako smatrate da su u provedenim postupcima povrijeena neka vaa postupovna prava zajamena Ustavom, tada se pozovite na povredu ustavnog prava na pravino suenje, sadranog u lanku 29. stavku 1. Ustava, jer to ustavno pravo obuhvaa i pravo na pravino voenje sudskog postupka. Zbog posebnih zahtjeva koji se postavljaju pri isticanju povrede jednakosti svih pred zakonom, propisane lankom 14. stavkom 2. Ustava, preporuujemo da potraite sudsku praksu i pravna stajalita Vrhovnog suda Republike Hrvatske na njegovim web-internetskim stranicama (www.vsrh.hr) ili da u tom pitanju zatraite strunu pravnu pomo.

Zakljuno! Pri ocjeni o tome koje Vam je ustavno pravo povrijeeno, paljivo razmotrite sadraj pojedinih ustav ih odredab , uz stalno odsj

n a p eanje:

da se kontrola zakonitosti provodi, odnosno da se povrede

da se u ustavnoj tubi ne bi smjeli pozivati na sve odredbe Ustava, jer mnoge od

da se samo na lanku 14. stavku 1. Ustava ne moe temeljiti ustavna tuba,

da lanak 14. stavak 2. Ustava ne sadri postupovna jamstva (procesne

A KOJI NAIN U TOKI 19. PRAVILNO OPISATI USTAVNO PRAVO KOJE

rimjeri u tokama a) i c) oznaeni su drugim bojama i zajedno s

rimjer a): svog spola stavljen sam u diskriminirajui poloaj u odnosu prema drugoj

natjeca

do povrede moga ustavnog prava da, pod

- zakona otklanjaju u postupcima pred redovnim sudovima, a ne

pred Ustavnim sudom, - njih ne sadre ustavna prava, a pojedine od onih to sadre ustavna prava vrlo esto nisu mjerodavne u vaem konkretnom sluaju (npr. lanak 26. Ustava), - - garancije), a da je osiguravanje jednakosti svih pred zakonom iz lanka 14. stavka 2. Ustava u prvom redu ustavna zadaa Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

NSMATRATE POVRIJEENIM I NAVESTI MJERODAVNU ODREDBU USTAVA? - PRIMJERI Pprimjerima u toki 20. ine jedinstvenu cjelinu.

P

Zbog teljici u postupku prijama u javnu slubu pokrenutom javnim natjeajem (radno

mjesto odgojitelja u djejem vrtiu). Diskriminacija po spolu dovela jejednakim uvjetima za sve, budem primljen u javnu slubu, koje mi je zajameno u lanku 44. Ustava. Zabrana diskriminacije po spolu zajamena mi je u lanku 14. stavku 1. Ustava.

24

Primjer b): Zbog svog slabog imovinskog stanja stavljen/stavljena sam u

diskriminirajui poloaj u odnosu na dostupnost poziva koji sam izabrao/izabrala. Iznos upisnine u imenik strukovnog tijela tako je visok da mi onemoguava dostupnost radnog mjesta u struci, iako sam se za taj poziv kolovao/kolovala. Unato tome to je visina upisnine jednaka za sve, ona objektivno predstavlja protuustavni imovinski cenzus za

osobe slabijeg imovnog stanja, meu koje i ja pripadam. Pravo da mi pod jednakim uvjetima bude dostupno svako radno mjesto zajameno mi je u lanku 54. stavku 2. Ustava. Zabrana diskriminacije po imovini zajamena mi je u lanku 14. stavku 1. Ustava. Primjer c):

Oito nezakonitim rjeenjem Upravnog suda koji je odbacio moju tubu zbog nepravovremenosti, iako sam je podnijela pravodobno, nezakonito mi je zaprijeen pristup sudu, ime je povrijeeno i moje ustavno pravo na pravino suenje, ali mi je istodobno onemoguena i Ustavom zajamena sudska kontrola zakonitosti rjeenja HZMO-a kojim je rijeeno o mom pravu na mirovinu. Pravo na pravino suenje zajameno mi je u lanku 29. stavku 1. Ustava, a pravo na sudsku kontrolu zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti zajameno mi je u lanku 19. stavku 2. Ustava. Primjer d):

Na moje albene navode da sam tijekom kaznenog postupka pred sudom prvog stupnja onemoguen/onemoguena u nesmetanom uspostavljanju veza s braniteljem, u drugostupanjskoj presudi nije odgovoreno (ili: u drugostupanjskoj presudi je odgovoreno, ali su albeni navodi odbijeni bez razboritog obrazloenja).

To je dovelo do povrede moga ustavnog prava na pravino suenje, jer je sud bio duan ispitati moj sluaj i odluiti o optubi da sam poinio/poinila kanjivo djelo u pravino voenom postupku, u kojem se moralo potivati moje Ustavom zajameno pravo na nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem. Pravo na pravino suenje zajameno mi je u lanku 29. stavku 1. Ustava, a pravo na nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem zajameno mi je u lanku 29. stavku 2. alineji 3. Ustava.

Primjer e):

Na albene navode da mi je tijekom postupka pred sudom prvog stupnja onemoguena besplatna pomo tumaa iako ne razumijem hrvatski jezik, u drugostupanjskoj presudi nije odgovoreno (ili: u drugostupanjskoj presudi je odgovoreno, ali su albeni navodi odbijeni bez razboritog obrazloenja).

To je dovelo do povrede moga ustavnog prava na pravino suenje. U mom sluaju postupak nije pravino voen, jer nisam imala besplatnu pomo tumaa iako ne razumijem hrvatski jezik. Pravo na pravino suenje zajameno mi je u lanku 29. stavku 1. Ustava, a pravo na besplatnu pomo tumaa ako ne razumijem ili ne govorim jezik koji se upotrebljava na sudu zajameno mi je u lanku 29. stavku 2. alineji 7. Ustava. Primjer f):

Moji albeni navodi, prema kojima su tijekom dokaznog postupka pred sudom prvog stupnja uporabljeni dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain, u drugostupanjskoj presudi nisu razmatrani (ili: u drugostupanjskoj presudi se spominju, ali su odbijeni bez razboritog obrazloenja).

Protuustavne radnje suda u dokaznom postupku, ali i propusti u albenom postupku, doveli su do povrede moga ustavnog prava na pravino suenje. Postupak nije

25

pravino voen, jer su u postupku suprotno Ustavu - uporabljeni dokazi pribavljeni na nezakonit nain, a protiv toga mi nije pruena djelotvorna sudska zatita. Pravo na pravino suenje zajameno mi je u lanku 29. stavku 1. Ustava. Zabrana uporabe dokaza pribavljenih na nezakonit nain u sudskom postupku propisana je u lanku 29. stavku 4. Ustava.

Primjer g):

Protuustavno mi se sudilo i kanjen/kanjena sam za kazneno djelo za koje sam ve pravomono osloboen/osloboena.

Ustav izrijekom zabranjuje ponovno suenje i ponovno kanjavanje za kazneno djelo za koje sam ve pravomono osloboen/osloboena, pa je takvo postupanje suda dovelo do neposredne povrede moga ustavnog prava da mi se ne sudi dvaput o istoj stvari, to mi je zajameno u lanku 31. stavku 2. Ustava. Primjer h):

Oitim propustima sudova, koji se nisu oitovali o svim mojim tubenim i albenim navodima, potvren je nezakonit otkaz ugovora o radu od strane mog poslodavca - vlasnika automehaniarske radionice u kojoj sam radio/radila. Takvim presudama sudova povrijeeno je moje ustavno pravo na pravino suenje, zajameno lankom 29. stavkom 1. Ustava. To je utjecalo i na povredu moga prava na rad, koje mi je zajameno u lanku 54. stavku 1. Ustava. Primjer i):

Oitim propustima sudova, koji su odbili sve moje tubene zahtjeve, potvrena je nepravovaljana oporuka iza smrti moga supruga, ime je povrijeeno moje ustavno pravo na pravino suenje, zajameno lankom 29. stavkom 1. Ustava. To je utjecalo i na povredu moga prava na nasljeivanje, koje mi je zajameno u lanku 48. stavku 4. Ustava.

IV. INJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA SE TEMELJI TVRDNJA O POVREDI USTAVNOG PRAVA

TOKA 20. Opis injenica i navoenje razloga na kojima se temelji tvrdnja o povredi ustavnog prava Nakon to ste ustanovili koje je ustavno pravo u vaem sluaju bilo povrijeeno, najvaniji dio vae ustavne tube sastoji se od navoenja injenica i razloga koje smatrate bitnima za tvrdnju da vam je

povrijeeno to ustavno pravo. Molimo vas da ovaj dio ustavne tube napiete na posebnom listu papira, te da ga priloite uz obrazac. Ustavni sud smatrat e ga sastavnim dijelom vae ustavne tube. Prije no to ponete pisati ovaj dio ustavne tube, jo jednom paljivo proitajte upute uz toku 19., a osobito dobro prouite najee pogreke koje se javljaju pri pisanju ustavne tube u praksi, kako biste ih u svom podnesku izbjegli.

NA KOJI NAIN PRAVILNO OPISATI INJENICE I OBRAZLOITI RAZLOGE ZBOG KOJIH SMATRATE DA VAM JE POVRIJEENO USTAVNO PRAVO KOJE STE NAVELI U TOKI 19.? - PRIMJERI

26

Primjeri su povezani s odgovarajuim primjerom iz toke 19. i zajedno s njima ine cjelinu. Oznaka obiljeava tu poveznicu.

Primjer a) iz toke 19.: 20. INJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA TEMELJIM TVRDNJU DA SAM ZBOG SPOLA DISKRIMINIRAN U OSTVARENJU USTAVNOG PRAVA IZ LANKA 44. STAVKA 1. USTAVA INJENICE: Zavrio sam studij predkolskog odgoja (VS) i imam poloen dravni struni ispit. Javio sam se na natjeaj za odgojitelja u Djejem vrtiu AA u X. Ispunjavao sam sve uvjete natjeaja, osim jednog (nisam imao ukupno 5 godina radnog staa, nego 4 godine i 8 mjeseci). Na natjeaj se javila jo jedna natjecateljica koja takoer nije ispunjavala uvjete, ali za razliku od mene - nije imala poloen dravni struni ispit, a ukupno je imala samo est mjeseci radnog staa. Unato tome, na natjeaju je izabrana ta druga natjecateljica. Odluka o njezinom izboru obrazloena je injenicom to je ona osoba enskog spola, a osobe enskog spola imaju prednost u zapoljavanju s obzirom na prirodu poslova koji se u vrtiima obavljaju (odgojitelji se kolokvijalno nazivaju i "tetama u vrtiu"). S obzirom da nijedno od nas dvoje nije ispunjavalo formalne uvjete iz natjeaja, upravno vijee je donijelo odluku da u radni odnos na odreeno vrijeme bude primljena podnositeljica, jer je osoba enskog spola. Sva sredstva pravne zatite koja sam uloio odbijena su kao neosnovana, s obrazloenjem da je odluka donesena u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o predkolskom odgoju i naobrazbi. MJERODAVNO PRAVO: Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine, broj 10/97.) propisuje:

2. Izbor odgojitelja i strunih suradnika

lanak 26.

(1) Odgojitelji i struni suradnici biraju se na temelju javnog natjeaja. (2) Javni natjeaj raspisuje upravno vijee. (3) Natjeaj se objavljuje u dnevnom tisku. () (5) Ako se na raspisani natjeaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz lanka 24. ovoga Zakona, moe se izabrati osoba koja ne ispunjava te uvjete. (6) S osobom iz stavka 5. ovoga lanka zakljuuje se ugovor o radu na odreeno vrijeme, do popune radnog mjesta osobom koja ispunjava propisane uvjete, a najdulje do kraja pedagoke godine u kojoj je zasnovan radni odnos. (7) Odluku o izboru odgojitelja i strunog suradnika na temelju natjeaja donosi upravno vijee na prijedlog ravnatelja.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SMATRAM DA JE DOLO DO DISKRIMINACIJE PO SPOLU U VEZI S USTAVNIM PRAVOM IZ LANKA 44. USTAVA lanak 14. stavak 1. Ustava propisuje da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovom spolu. lanak 44. Ustava jami da svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, biti primljen u javne slube. Stajalite upravnog vijea Djejeg vrtia AA koje je odluivalo o izboru natjecatelja u postupku prijama u javnu slubu je diskriminatorno po svojoj naravi, jer pravi nedopustivu razliku izmeu osoba enskog i mukog spola s obzirom na prirodu javne slube, odnosno poslova koje ona obuhvaa, a u koju javnu slubu ima pravo biti primljen, pod jednakim uvjetima, svaki dravljanin Republike Hrvatske. Konkretno, stajalite prema kojem osoba ima prednost prilikom prijama u javnu slubu predkolskog odgoja i naobrazbe samo zato to je enskog spola neposredno je protivno

27

zabrani diskriminacije po spolu, propisanoj lankom 14. stavkom 1. u vezi s lankom 44. Ustava. Budui da mi nadleni sudovi u povodu sredstava pravne zatite koja sam podnio nisu pruili pravnu zatitu, a radi se o povredama zakona koje dovode do povreda mojih ustavnih prava, predlaem da Ustavni sud ukine osporene presude sudova, ali i odluku o izboru natjecateljice nadlenog tijela javne vlasti.

Primjer c) iz toke 19.: 20. INJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA TEMELJIM TVRDNJU DA SU MI POVRIJEENA USTAVNA PRAVA NA PRISTUP SUDU I SUDSKU KONTROLU ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA INJENICE: Drugostupanjsko rjeenje HZMO-a kojim je odbijena moja alba u postupku u kojem se rjeavalo o mom pravu na mirovinu zaprimila sam 23. svibnja 2003. godine. Tubu Upravnom sudu Republike Hrvatske podnijela sam 23. lipnja 2003. godine. Upravni sud Republike Hrvatske odbacio je moju tubu zbog nepravovremenosti, s obrazloenjem da je zadnji dan roka istekao 22. lipnja 2003. godine. MJERODAVNO PRAVO: lanak 24. stavak 1. Zakon o upravnim sporovima propisuje:

Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi.

RAZLOZI ZBOG KOJIH SMATRAM DA JE DOLO DO POVREDE MOJIH USTAVNIH PRAVA IZ LANAKA 29. STAVAK 1. I 19. STAVAK 2. USTAVA NA PRISTUP SUDU I SUDSKU KONTROLU ZAKONITOSTI SPORNOG RJEENJA HZMO-a Upravni sud Republike Hrvatske napravio je oit propust pri raunanju rokova za podnoenje tube u mom sluaju. Istina je da je rok od 30 dana isticao 22. lipnja 2003. godine, ali je taj dan u Republici Hrvatskoj proglaen blagdanom (Dan antifaistike borbe), pa se taj dan ne rauna kao zadnji dan roka za podnoenje tube. Oitim propustom Upravnog suda koji je odbacio moju tubu zbog nepravovremenosti, iako sam je prema mjerodavnom materijalnom pravu podnijela pravodobno, dolo je do povrede zakona koja je dovela do povreda mojih ustavnih prava. Nezakonitim zaprijeenjem pristupa sudu povrijeeno je moje ustavno pravo da sud u pravino voenom postupku ispita moj sluaj i odlui o mojim pravima. Nezakonitim rjeenjem Upravnog suda istodobno mi je onemoguena i Ustavom zajamena sudska kontrola zakonitosti rjeenja HZMO-a kojim je konano rijeeno o mom pravu na mirovinu. V. POPIS PRILOENIH DOKUMENATA (toka 21.)

TOKA 21. Dokumenti koje ste duni priloiti uz ustavnu tubu. Da bi ustavna tuba bila potpuna, potrebno je da priloite dokumente navedene u tokama od a) do e). Traeni dokumenti su sljedei:

a) posebna punomo (zaokruite samo ako imate punomonika) b) uz ustavnu tubu, jo i dvije preslike (fotokopije) ustavne tube

28

c) izvornik i ovjerovljeni prijepis ili c) dva ovjerovljena prijepisa osporenog akta (zaokruite ono kombinaciju koju prilaete uz ustavnu tubu) d) po dva primjerka preslika (fotokopija) ostalih pojedinanih akata donesenih u istom predmetu koje takoer osporavate. e) dokaz da ste ustavnu tubu podnijeli pravodobno.

PITANJA I ODGOVORI:

Kako u dokazati da sam ustavnu tubu podnijela/podnio pravodobno, odnosno u roku od 30 dana od dana primitka osporenog akta?

U sluaju da nikako niste u mogunosti pribaviti presliku dostavnice suda (koja je jedini akt kojim se pravovaljano dokazuje dan kad ste primili osporeni sudski akt), jo jednom provjerite jeste li u toki 17. naveli toan datum primitka osporenog sudskog akta. Tonost podatka o datumu primitka osporenog sudskog akta naveden u toki 17. Ustavni sud provjerit e neposrednim uvidom u sudski spis. VI. VLASTORUNI POTPIS

TOKA 22. Podaci o datumu i mjestu podnoenja ustavne tube i vlastoruni potpis Ustavna tuba mora biti potpisana (lanak 17. stavak 2. Ustavnog zakona).

Potpis podnositeljice/podnositelja, odnosno njezinog/njegovog punomonika mora biti vlastoruan. Ako ustavnu tubu potpisuje odvjetnik kao punomonik, kraj vlastorunog potpisa mora biti stavljen peat odvjetnikog ureda.

29

PITANJA I ODGOVORI

1. OBJASNITE MI POLOAJ USTAVNOG SUDA UNUTAR USTROJSTVA DRAVNE VLASTI.

2. U POSTUPKU JE DONESENO VIE POJEDINANIH AKATA. PROTIV KOJIH OD NJIH PODNOSIM USTAVNU TUBU?

3. PRIMITKOM KOJEG SUDSKOG AKTA SAM ISCRPILA/ISCRPIO SVA DOPUTENA SREDSTVA PRAVNE ZATITE U MOM SLUAJU, PA MI POINJE TEI ROK ZA PODNOENJE USTAVNE TUBE?

4. KAD JE DOPUTENA REVIZIJA PROTIV PRAVOMONE DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE SUDA?

5. MOGU LI PODNIJETI USTAVNU TUBU PROTIV PRAVOMONE ODLUKE SUDA AKO PRETHODNO PROTIV NJE NISAM PODNIO ALBU, ODNOSNO REVIZIJU KOJA JE BILA DOPUTENA?

6. MOGU LI PROTIV PRAVOMONE DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE SUDA PODNIJETI USTAVNU TUBU AKO SAM PROTIV TE ISTE PRESUDE PODNIO NEKI DRUGI IZVANREDNI PRAVNI LIJEK (IZUZIMAJUI REVIZIJU)?

7. NAVEDITE MI PRIMJERE AKATA KOJI SE NE SMATRAJU POJEDINANIM AKTIMA IZ LANKA 62. USTAVNOG ZAKONA, PA USTAVNI SUD TAKVE USTAVNE TUBE ODBACUJE ZBOG NENADLENOSTI.

8. KAKO SE RAUNAJU ROKOVI NA DANE?

9. KAKO U DOKAZATI DA SAM USTAVNU TUBU PODNIJELA/PODNIO PRAVODOBNO, ODNOSNO U ROKU OD 30 DANA OD DANA PRIMITKA OSPORENOG AKTA?

10. MOGU LI TRAITI POVRAT U PRIJANJE STANJE AKO SAM PROPUSTILA/PROPUSTIO ROK ZA PODNOENJE USTAVNE TUBE?

1. OBJASNITE MI POLOAJ USTAVNOG SUDA UNUTAR USTROJSTVA DRAVNE VLASTI.

Dravna vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na naelu diobe vlasti, pri emu je ograniena Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Dravna vlast dijeli se na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu: - Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj; - predsjednik Republike je ef drave i jamac redovitog i usklaenog djelovanja te stabilnosti cjelokupne dravne vlasti; - Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast;

30

- sudovi obavljaju sudbenu vlast. Najvii redovni sud u zemlji je Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske ne pripada ni u jednu od navedene tri grane dravne vlasti - ni u zakonodavnu, ni u izvrnu, ni u sudbenu. On se stoga ne moe smatrati tijelom dravne vlasti u smislu u kojem su to predsjednik Republike, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske i sudovi na elu s Vrhovnim sudom Republike Hrvatske - najviim redovnim sudom u zemlji.

Ustavni sud ima poseban poloaj u odnosu prema tijelima dravne vlasti. On je samostalno i neovisno ustavno tijelo. Ponekad se odreuje i kao etvrta dravna vlast, odnosno kao svojevrsna "meuvlast". Ustavni sud kontrolira ustavnost i zakonitost djelovanja sve tri grane dravne vlasti, to obuhvaa i

zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom (ustavnih prava) u sluaju kad su ta prava povrijeena pojedinanim aktima tijela dravne ili javne vlasti. Nadlenost i djelovanje Ustavnog suda neposredno su ureeni Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom. Taj se zakon donosi u postupku propisanom za promjenu Ustava, pa stoga ima snagu samog Ustava. Pravilo je da se na Ustavni sud ne bi trebali primjenjivati zakoni koji nemaju snagu samog Ustava, jer sve takve zakone Ustavni sud moe ukinuti utvrdi li da su u nesuglasnosti s Ustavom. Drugi propisi, slabije pravne snage od zakona, ne primjenjuju se na Ustavni sud. Ustav je propisao da se unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda ureuje njegovim poslovnikom, koji donosi sam Ustavni sud. Na taj nain osigurana je neovisnost Ustavnog suda od svih tijela dravne vlasti. Kao ustavna kategorija, Poslovnik Ustavnog suda ima snagu zakona.

2. U POSTUPKU JE DONESENO VIE POJEDINANIH AKATA. PROTIV KOJIH OD NJIH PODNOSIM USTAVNU TUBU?

Nekoliko je pretpostavki koje moraju biti ispunjene za podnoenje ustavne tube. Sve one moraju biti ispunjene kumulativno.

odlu Prvo, ustavna tuba moe se podnijeti protiv pojedinanog akta kojim je eno o:

- vaim pravima i obvezama, ili - o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo djelo.

Drugo, donositelj pojedinanog akta mora biti tijelo dravne ili javne vlasti, i to:

- tijelo zakonodavne, sudbene ili izvrne, odnosno upravne vlasti, - tijelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, ili - pravna osoba s javnim ovlastima.

Tree, protiv tog pojedinanog akta prethodno moraju biti iscrpljena sva

sredstva pravne zatite koja su vam bila na raspolaganju u Republici Hrvatskoj, a o kojima su odluili nadleni redovni sudovi.

To zapravo znai da ustavna tuba uvijek i bez iznimke moe biti podnesena samo protiv nekog sudskog akta. Zato?

31

Zato to protiv svakog pojedinanog akta nekog tijela dravne ili javne vlasti postoji neko sredstvo sudske zatite - bilo ono redovno, izvanredno ili pak neko posebno sredstvo ustanovljeno zakonom koje prethodno morate iscrpiti da biste mogli podnijeti ustavnu tubu. Protiv kojeg pojedinanog akta ete zapravo podnijeti ustavnu tubu ovisi o pravnoj naravi konkretnog predmeta. Razlikuju se tri pravne situacije: PRVA PRAVNA SITUACIJA: Sporni pojedinani akt donijelo je tijelo upravne ili javne vlasti, a ne sud U ovoj pravnoj situaciji pojedinani akt donijelo je neko tijelo upravne ili javne vlasti, a njime je odlueno o vaim pravima i obvezama, odnosno o tome jeste li uinili kanjivo djelo za koje su nadlena upravna tijela. Protiv tog pojedinanog akta moete podnijeti ustavnu tubu tek nakon to ste iscrpili sva sredstva pravne zatite protiv njega, to jest tek nakon to je sudski postupak u cijelosti i potpuno dovren.

PRIMJER: Pokrenuli ste upravni postupak za izdavanje graevinske dozvole. Nadleno upravno tijelo odbilo je rjeenjem va zahtjev, pa ste podnijeli albu drugostupanjskom upravnom tijelu (nadlenom ministarstvu). Ono je drugostupanjskim rjeenjem odbilo vau albu kao neosnovanu. Drugostupanjskim rjeenjem upravnog tijela konano je odlueno o vaem pravu na izdavanje graevinske dozvole. Protiv tog rjeenja podnijeli ste tubu Upravnom sudu Republike Hrvatske i pokrenuli upravni spor. Upravni sud Republike Hrvatske proveo je u sudskom postupku kontrolu zakonitosti spornih rjeenja. U presudi je odbio vau tubu kao neosnovanu, utvrdivi da su upravna tijela zakonito i pravilno odluila da je va zahtjev za izdavanje graevinske dozvole bio neosnovan. Donoenjem takve presude Upravnog suda Republike Hrvatske, rjeenje upravnog tijela - kojim je (negativno) odlueno o vaem pravu na izdavanje graevinske dozvole - postalo je pravomono. Pravomonou rjeenja o odbijanju vaeg zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole iscrpljena su sva sredstva pravne zatite u tom vaem predmetu.

Prema tome, ustavnu tubu u prvom redu podnosite protiv sudskog akta donesenog u posljednjem stupnju sudskog postupka koji ste pokrenuli protiv spornog pojedinanog akta upravne ili javne vlasti. U ustavnoj tubi, meutim, imate pravo osporavati i sporne pojedinane akte koji su doneseni u prvom i

drugom stupnju upravnog postupka. To stoga to je te pojedinane akte donijelo tijelo upravne ili javne vlasti, a njima je odlueno o vaem pravu ili obvezi, odnosno o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo djelo.

NASTAVAK U TOKI 3. POVEITE!

DRUGA PRAVNA SITUACIJA: Radi se o nekom vaem privatnopravnom poslu koji ste sklopili, a u povodu kojega ste naknadno pokrenuli parnicu pred redovnim sudom

32

Drugaija je pravna situacija kad ste s nekim sklopili neki privatnopravni posao (npr. neki ugovor), ili kad se radi o privatnopravnim ispravama (npr. o oporuci vaeg oca ili majke), pa u povodu tih pojedinanih akata naknadno doe do sudskog spora. Ustavni zakon izrijekom propisuje da se ustavna tuba moe podnijeti samo protiv pojedinanih akata tijela dravne i javne vlasti, ali ne i protiv akata privatnopravne naravi. Stoga u ovakvim predmetima ustavnom tubom ne moete neposredno osporavati te privatnopravne akte, ve samo presude/rjeenja koje su redovni sudovi donijeli u postupku koji ste vodili u povodu tih akata privatnopravne naravi (ugovora, oporuke, itd.). Prema tome, Ustavni sud e ispitivati eventualne povrede vaih ustavnih prava koje su vam uinjene u sudskom postupku, odnosno koje su vam uinjene aktima koje su donijeli sudovi, ali nee neposredno ispitivati pravovaljanost ugovora, oporuke, otkaza ugovora o radu privatnog poslodavca, itd.

Saeto, ustavnu tubu imate pravo podnijeti tek protiv presude/rjeenja kojim je sud u posljednjem doputenom stupnju odluio u postupku koji ste pokrenuli. U ustavnoj tubi moete osporavati samo sudske presude/rjeenja, ali ne i pravovaljanost samog akta privatnopravne naravi koji je bio povod

sudskom postupku. NASTAVAK U TOKI 3.

POVEITE! TREA PRAVNA SITUACIJA: Ne postoji nikakav prethodni (ne-sudski) akt bilo javnopravne bilo privatnopravne naravi, nego se iskljuivo radi o presudama sudova U ovoj pravnoj situaciji nema nikakvog prethodnog pojedinanog akta - bio on javnopravne ili privatnopravne naravi - koji bi prethodio sudskim aktima. Sud prvog stupnja meritorno odluuje o nekom vaem pravu ili obvezi (sporovi graanske naravi), odnosno o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo djelo (kazneni ili prekrajni postupak), a sud drugog stupnja odluuje o vaoj albi protiv presude/rjeenja suda prvog stupnja. U takvim postupcima na raspolaganju su vam i pojedini izvanredni pravni lijekovi, ali oni izuzimajui reviziju ne utjeu na podnoenje ustavne tube. Ovdje moramo razlikovati kaznene i prekrajne postupke od postupaka u kojima se odluuje o sporovima graanske naravi. KAZNENI I PREKRAJNI POSTUPCI

a) Ako se pred sudom vodi kazneni ili prekrajni postupak protiv vas, ustavnu tubu moete podnijeti tek protiv pravomone sudske presude kojom je u posljednjem stupnju meritorno presueno o vaoj krivnji i o kazni (u daljnjem tekstu: pravomona presuda). U ustavnoj tubi moete osporavati sudsku presudu koju je u povodu vae albe donio sud u posljednjem stupnju. Uz tu presudu, moete osporavati i prvostupanjsku presudu suda kojom je odlueno o vaoj krivnji i o kazni, ako je ona pravomono potvrena od strane albenog suda.

b) Iznimno, samostalna ustavna tuba doputena je i protiv jednog rjeenja donesenog prije no to je donesena pravomona kaznena presuda. To je pravomono rjeenje o pritvoru, odnosno pravomono rjeenje o produljenju pritvora. U ustavnoj tubi moete osporavati sudsko rjeenje to ga je u povodu vae albe donio sud u posljednjem stupnju. Uz to rjeenje, moete osporavati i prvostupanjsko rjeenje

33

suda kojim je odlueno o vaem pritvoru, ako je ono pravomono potvreno od strane albenog suda.


SPOROVI GRAANSKE NARAVI U ovom se sluaju radi o sporovima privatnopravne naravi meu strankama. U ovakvim vrstama sporova podnoenje ustavne tube ovisi o tome je li protiv pravomone drugostupanjske presude suda doputena revizija Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ili ne.

a) Ako revizija protiv pravomone drugostupanjske presude suda nije doputena, u ustavnoj tubi moete osporavati presudu/rjeenje to ga je u povodu vae albe donio drugostupanjski sud. Uz tu drugostupanjsku presudu/rjeenje, moete osporavati i prvostupanjsku presudu/rjeenje suda kojim je odlueno o vaem pravu ili obvezi graanske naravi, ako je ono pravomono potvreno od strane albenog suda.

b) Ako je revizija protiv pravomone drugostupanjske presude suda doputena, u ustavnoj tubi moete osporavati samo revizijsku odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Uz tu revizijsku odluku, moete osporavati i drugostupanjsku presudu suda kojom je odlueno o vaoj albi protiv prvostupanjske presude, ali istodobno moete osporavati i prvostupanjsku presudu suda kojom je odlueno o vaem pravu ili obvezi graanske naravi, ako je ona pravomono potvrena od strane albenog i revizijskog suda.


3. PRIMITKOM KOJIH SUDSKIH AKATA SAM ISCRPILA/ISCRPIO SVA DOPUTENA SREDSTVA PRAVNE ZATITE U MOM SLUAJU, PA MI POINJE TEI ROK ZA PODNOENJE USTAVNE TUBE?

PRVA PRAVNA SITUACIJA IZ TOKE 2.

Primitkom presude Upravnog suda Republike Hrvatske poinje vam tei rok od 30 dana za podnoenje ustavne tube.

PANJA

Protiv upravnih akata tijela upravne i javne vlasti uvijek prethodno morate pokrenuti upravni spor i ekati dostavu presude/rjeenja Upravnog suda Republike Hrvatske; Protiv konanih pojedinanih akata protiv kojih nije osigurana druga sudska zatita uvijek prethodno morate pokrenuti poseban postupak za zatitu ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina, te ekati dostavu presude/rjeenja Upravnog suda Republike Hrvatske. Ako Upravni sud Republike Hrvatske poniti sporni akt, onda jo uvijek nije pravomono odlueno o vaim pravima i obvezama, odnosno o tome jeste li poinili prekrajno djelo. Tijelo koje je donijelo poniteni akt mora ponovo provesti postupak i donijeti novi pojedinani akt. Stoga ustavna tuba protiv presude

34

Upravnog suda Republike Hrvatske kojom je sporni pojedinani akt poniten nee biti doputena. Morate ekati donoenje novog akta. Ako ste i njim nezadovoljni, morate ponovo pokrenuti upravni spor, odnosno postupak po zahtjevu i ponovo ekati presudu/rjeenje Upravnog suda Republike Hrvatske.

DRUGA PRAVNA SITUACIJA IZ TOKE 2.

U ovakvim vrstama sporova poetak roka za podnoenje ustavne tube ovisi o tome je li protiv pravomone drugostupanjske presude suda doputena revizija Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ili ne.

a) Ako u konkretnoj pravnoj stvari nije doputena revizija, onda ustavnu tubu morate podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka pravomone drugostupanjske presude suda.

b) Ako je u konkretnoj pravnoj stvari doputena revizija, onda ustavnu tubu morate podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka revizijske odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ne od dana primitka pravomone drugostupanjske presude suda.

NASTAVAK U TOKI 4. REVIZIJA - POVEITE!

TREA PRAVNA SITUACIJA IZ TOKE 2. KAZNENI I PREKRAJNI POSTUPCI

a) Ustavnu tubu morate podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka pravomone

presude kojom je odlueno o vaoj krivnji i o kazni. Izvanredna pravna sredstva koja ste eventualno podnijeli protiv te iste pravomone presude (npr. zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne ili zahtjev za obnovu kaznenog postupka) ne odgaaju rok za podnoenje ustavne tube. Ustavna tuba mora biti podnesena u roku od 30 dana od dana primitka pravomone presude.

b) Ako se radi o pritvoru, ustavnu tubu morate podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka pravomonog rjeenja o pritvoru, odnosno pravomonog rjeenja o produljenju pritvora.

PANJA

Ustavna tuba ne podnosi se protiv razliitih pojedinanih rjeenja koja se donose u vezi i tijekom kaznenog postupaka, kao to su:

- rjeenja istranog suca, - rjeenja donesena u prvom stupnju kaznenog postupka, - rjeenja vijea donesenih prije i u tijeku istrage, - rjeenja koja se donose radi pripremanja glavne rasprave i presude, itd.

Ustavna tuba ne podnosi se ni protiv rjeenja kojim je sud rijeio o vaem zahtjevu za obnovu kaznenog postupka.

Prethodne upute primjenjive su i na prekrajne postupke.

TREA PRAVNA SITUACIJA IZ TOKE 2. SPOROVI GRAANSKE NARAVI

35

U ovakvim vrstama sporova poetak roka za podnoenje ustavne tube ovisi o tome je li protiv pravomone drugostupanjske presude suda doputena revizija Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ili ne.

a) Ako u konkretnoj pravnoj stvari nije doputena revizija, onda ustavnu tubu morate podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka pravomone drugostupanjske presude suda.

b) Ako je u konkretnoj pravnoj stvari doputena revizija, onda ustavnu tubu morate podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka revizijske odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ne od dana primitka pravomone drugostupanjske presude suda.

NASTAVAK U TOKI 4. REVIZIJA - POVEITE!

4. KAD JE DOPUTENA REVIZIJA PROTIV PRAVOMONE DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE?

Zakon o parninom postupku propisuje:

lanak 382. Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:

1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 100.000,00 kuna,

2) ako je presuda donesena u sporu koji je pokrenuo radnik protiv odluke o prestanku ugovora o radu.

U sluajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. ovoga lanka stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjski sud u izreci te presude odredio da je protiv nje revizija doputena. Drugostupanjski sud moe tako odluiti ako ocijeni da odluka u sporu ovisi o rjeenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja vanog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana. U obrazloenju presude drugostupanjski e sud naznaiti zbog kojeg je pravnog pitanja dopustio reviziju i izloiti razloge iz kojih je smatrao da je ono vano za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti graana.

Odredbe stavka 1. toke 1. i stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuju se u onim sporovima za koje je ovim ili drugim zakonom izrijekom odreeno da u njima revizija nije doputena.

Revizija se izjavljuje u roku od trideset dana od dostave drugostupanjske presude.

lanak 384. Revizija ne zadrava ovrhu presude protiv koje je izjavljena.

lanak 385.

Protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona revizija se moe izjaviti:

1) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. ovoga Zakona, osim ako se povreda odnosi na stvarnu i mjesnu nadlenost (lanak 354. stavak 2. toka 3.), ako je prvostupanjski sud protivno odredbama ovoga Zakona donio presudu bez odravanja rasprave (lanak 354. stavak 2. toka 5.) ili ako je odlueno o zahtjevu o kojemu ve tee parnica (lanak 354. stavak 2. toka 9.),

2) zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 1. ovoga Zakona koja je uinjena u postupku pred drugostupanjskim sudom,

36

3) zbog pogrene primjene materijalnog prava. Protiv drugostupanjske presude kojom se potvruje prvostupanjska

presuda revizija se zbog bitne povrede odredaba parninog postupka iz lanka 354. stavka 2. toke 6., 7., 8., 10., 11. i 12. ovoga Zakona moe izjaviti samo ako je podnositelj revizije zbog tih povreda albom pobijao prvostupanjsku presudu, ili ako su te povrede uinjene tek u drugostupanjskom postupku.

Protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvruje presuda na temelju priznanja ili presuda na temelju odricanja revizija se moe izjaviti samo iz razloga iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka.

lanak 385.a Protiv drugostupanjske presude iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona

revizija se moe izjaviti samo zbog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja zbog kojega je doputena.

lanak 386. U reviziji stranka treba odreeno navesti razloge zbog kojih je izjavljuje. Ako je revizija iz lanka 382. stavka 1. ovoga Zakona izjavljena iz razloga

zbog kojeg nije doputena ili je izjavljena iz razloga zbog kojeg je doputena ali koji nije obrazloen, odnosno ako revizija iz lanka 382. stavka 2. ovoga Zakona nije izjavljena iz razloga zbog kojega ju je drugostupanjski sud dopustio, sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskog suda odbacit e je rjeenjem bez prethodnog pozivanja stranke da je dopuni.

U sluaju da podnesete reviziju protiv pravomone drugostupanjske presude, ali Vrhovni sud vau reviziju odbaci zbog nedoputenosti, pa vi tek nakon toga podnesete ustavnu tubu protiv pravomone drugostupanjske presude suda, ustavna tuba bit e vam odbaena zbog nepravodobnosti. Budui da revizija

nije bila doputena, ustavnu tubu morali ste podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka pravomone drugostupanjske presude.

PRAKSA USTAVNOG SUDA Prema dosadanjoj ustavnosudskoj praksi, problemi s odreivanjem doputenosti revizije rjeavani su na sljedei nain: ako je podnositeljica/podnositelj protiv pravomone drugostupanjske presude podnijela/podnio reviziju, ali nije bila/bio posve sigurna/siguran je li revizija u konkretnom sluaju doputena ili nije, protiv pravomone drugostupanjske presude suda istodobno je podnijela/podnio i ustavnu tubu, kako bi na Ustavnom sudu bila zaprimljena u otvorenom roku od 30 dana od dana primitka pravomone drugostupanjske presude suda. Ustavni sud takve je ustavne tube stavljao na tzv. "ekanje", odnosno priekao je ishod postupka po reviziji, kako bi Vrhovni sud utvrdio je li revizija doputena, te je svoje postupanje s takvom ustavnom tubom prilagodio ishodu revizijskog postupka. Istodobno koritenje revizije i ustavne tube mora biti stroga iznimka! Ustavni sud stavit e vau ustavnu tubu na "ekanje" samo ako ocijeni da su postojali razlozi zbog kojih niste bili u mogunosti sa sigurnou ocijeniti je li revizija bila doputena ili nije.

37

5. MOGU LI PODNIJETI USTAVNU TUBU PROTIV PRAVOMONE ODLUKE SUDA AKO PRETHODNO PROTIV NJE NISAM PODNIO ALBU, ODNOSNO REVIZIJU KOJA JE BILA DOPUTENA?

Moe se dogoditi da ste podnijeli ustavnu tubu, a da protiv pojedinanog akta kojim je odlueno o vaim pravima ili obvezama, odnosno o tome jeste li poinili kanjivo djelo, prethodno niste podnijeli: - albu u kaznenom ili prekrajnom postupku, - albu u parninom ili izvanparninom postupku, a bila je doputena, - reviziju u parninom postupku, a bila je doputena, - tubu, odnosno zahtjev Upravnom sudu Republike Hrvatske, itd. Ustavni sud e u takvom sluaju vau ustavnu tubu odbaciti. To stoga to u okviru doputenog redovnog pravnog puta pred za to nadlenim tijelom niste titili svoja prava. Zbog takvog propusta ostajete bez prava na podnoenje ustavne tube Ustavnom sudu. Isto tako, ako ustavnu tubu podnesete prije vremena, odnosno prije no to je odlueno o svim sredstvima pravne zatite koja vam stoje na raspolaganju u konkretnom postupku, Ustavni sud takoer e odbaciti vau ustavnu tubu, ali sada zbog preuranjenosti njezina podnoenja.

6. MOGU LI PROTIV PRAVOMONE PRESUDE SUDA PODNIJETI USTAVNU TUBU AKO SAM PROTIV ISTE PRESUDE PODNIO NEKI DRUGI IZVANREDNI PRAVNI LIJEK (IZUZIMAJUI REVIZIJU)?

Osim revizije, ostali izvanredni pravni lijekovi ne utjeu na obvezu podnoenja ustavne tube u roku od 30 dana od dana primitka pravomone presude suda. To su:

u parninom postupku: ponavljanje postupka ( napomena: zahtjev za zatitu zakonitosti brisan je lankom 239. Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku. On e se primjenjivati jo samo u postupcima u kojima je glavna rasprava zakljuena do 1. prosinca 2003. godine);

u kaznenom postupku: zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne i zahtjev za

izvanredno preispitivanje pravomone presude ( napomena: zahtjev za zatitu zakonitosti podnosi dravni odvjetnik, pa nije

pravno sredstvo koje je vama na raspolaganju);

u prekrajnom postupku: obnova postupka, zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne, zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomone odluke

( napomena: zahtjev za zatitu zakonitosti podnosi dravni odvjetnik, pa nije pravno sredstvo koje je vama na raspolaganju);

u upravnom sporu: ponavljanje postupka ( napomena: zahtjev za zatitu zakonitosti podnosi dravni odvjetnik, pa nije

pravno sredstvo koje je vama na raspolaganju).

Prema tome, neovisno o tome jeste li podnijeli neki od navedenih izvanrednih pravnih lijekova koji vam stoje na raspolaganju, ustavnu tubu morate podnijeti u roku od 30 dana od dana primitka pravomone presude suda.

38

7. NAVEDITE MI PRIMJERE AKATA KOJI SE NE SMATRAJU POJEDINANIM AKTIMA IZ LANKA 62. USTAVNOG ZAKONA, PA USTAVNI SUD TAKVE USTAVNE TUBE ODBACUJE ZBOG NENADLENOSTI.

Samo onaj pojedinani akt kojim je meritorno odlueno o biti stvari, odnosno o nekom vaem pravu ili obvezi, odnosno o sumnji ili optubi da ste poinili kanjivo djelo, a protiv kojeg su iscrpljena sva doputena sredstva pravne zatite, jest pojedinani akt u smislu lanka 62. stavka 1. Ustavnog zakona u povodu kojega je Ustavni sud - u postupku pokrenutom ustavnom tubom - nadlean tititi vaa ljudska prava i temeljne slobode zajamene Ustavom (ustavna prava). U Ustavnom sudu ustrojeno je Vijee za ispitivanje postojanja postupovnih pretpostavki za odluivanje o ustavnim tubama. Sastavljeno je od troje sudaca Ustavnog suda. To vijee donosi rjeenja o odbacivanju ustavnih tubi u sluajevima kada ne postoje postupovne pretpostavke za voenje ustavnosudskog postupka, propisane u lanku 32., lanku 68. stavku 2. i lanku 72. Ustavnog zakona. To vijee odluuje i o tome moe li se neki pojedinani akt protiv kojeg je podnesena ustavna tuba smatrati aktom u smislu lanka 62. stavka 1. Ustavnog zakona. Popis pojedinanih akata koji se ne smatraju aktima u smislu lanka 62. stavka 1. Ustavnog zakona, pa ih Ustavni sud ne ispituje, sainjen je prema stanju desetogodinje ustaljene ustavnosudske prakse. Radi lakeg praenja, pojedinani akti o kojima Ustavni sud nije nadlean odluivati u povodu vae ustavne tube razvrstani su po vrstama postupaka u kojima se donose. Klikom na oznaku pojedinog postupka otvorit e vam se traena stranica. U sluaju da raspolaete ispisom ovih uputa, popis tih akata nalazi se u prilogu.

KAZNENI POSTUPAK

PREKRAJNI POSTUPAK

PARNINI, IZVANPARNINI I ZEMLJINO-KNJINI POSTUPAK

POSTUPAK PRED TRGOVAKIM SUDOVIMA

OVRNI POSTUPAK

UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR

ODLUKE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

DRUGI POJEDINANI AKTI

8. KAKO SE RAUNAJU ROKOVI NA DANE?

Rok za podnoenje ustavne tube rauna se na dane. Raunanje rokova na dane razlikuje se od raunanja rokova na mjesece ili godine. Prema lanku 64. Ustavnog zakona, ustavna tuba moe se podnijeti u roku od 30 dana raunajui od dana primitka one odluke kojom je iscrpljen pravni put, dakle odluke koja je pretpostavka za podnoenje ustavne tube.

39

POETAK ROKA

Kad se rauna na dane, rok poinje tei od nula sati (00:00 sati ujutro) prvog idueg dana koji slijedi nakon dana u kojem ste primili odluku. U rok se ne uraunava dan kad ste primili odluku (to jest, kad je dostava obavljena), ve se za poetak raunanja roka uzima poetak prvog idueg dana.

TRAJANJE ROKA

Kad brojite 30 dana od dana kad je rok poeo tei, onda ne preskaete nijedan dan. Raunaju se svi dani, pa i oni kad se ne radi. Tako rok moe poeti tei u subotu, ali i na blagdane (jer ste odluku primili dan ranije, za vrijeme radnog dana), a unutar sljedeih 30 dana raunate i nedjelje i eventualne blagdane nita ne preskaete!

ZAVRETAK ROKA

Rok u pravilu zavrava u 24:00 sata (u pono!) posljednjeg, 30. dana roka. Meutim, kad posljednji dan roka pada na dan kad sud ne radi, rok istjee protekom prvoga idueg radnog dana. Dan kad sud ne radi moe biti:

- nedjelja, - blagdan, - koji drugi dan kad sud ne radi (npr. subota).

PRIMJER: Zadnji dan roka istie 25. prosinca. 25. prosinca je blagdan, pa taj dan ne uraunavate u rok. Meutim, i 26. prosinca je blagdan, pa ni taj dan ne uraunavate u rok. Ako 27. prosinca sluajno pada u nedjelju, ni taj dan ne uraunavate u rok. U takvoj situaciji rok vam istjee 28. prosinca u 24:00 sati.

NAINI PREDAJE USTAVNE TUBE UNUTAR ROKA

Smatrat e se da je ustavna tuba dana u roku ako je prije nego to rok protekne predate Ustavnom sudu. Ako ste ustavnu tubu uputili preko pote preporuenom poiljkom ili brzojavom, dan predaje poti smatra se danom predaje Ustavnom sudu. Ako ste ustavna tuba uputili brzojavno, ona ne sadri sve to je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti (ako nita drugo, uvijek e nedostajati vlastoruni potpis, koji je pretpostavka za podnoenje ustavne tube - lanak 17. stavak 2. Ustavnog zakona). U tom sluaju duni ste urednu ustavnu tubu naknadno predati Ustavnom sudu ili je uputiti Ustavnom sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje brzojava poti.

40

9. KAKO U DOKAZATI DA SAM USTAVNU TUBU PODNIJELA/PODNIO PRAVODOBNO, ODNOSNO U ROKU OD 30 DANA OD DANA PRIMITKA OSPORENOG AKTA?

PRESLIKA DOSTAVNICE Pravodobnost podnoenja ustavne tube podnositelji dokazuju preslikom (fotokopijom) dostavnice o primitku osporavane odluke. Dostavnica je jedina isprava kojom se pravovaljano dokazuje dan kad ste primili osporeni sudski akt, pa time i dan od kojeg se rauna rok od 30 dana za podnoenje ustavne tube. Izvornik dostavnice uvijek prilijee:

- spisu prvostupanjskog suda, odnosno - spisu Upravnog suda Republike Hrvatske (ako ste vodili upravni spor).

U najveem broju sluajeva, meutim, podnositelji nemaju presliku dostavnice, jer se primjerak dostavnice ne uruuje primatelju akta pri dostavi sudske odluke. Primatelji samo potpiu dostavnicu, pa se tako potpisana dostavnica prilae u sudski spis. U sluaju da nikako niste u mogunosti pribaviti presliku dostavnice suda, duni ste u toki 17. obrasca navesti toan datum primitka osporenog sudskog akta. Tonost podatka o datumu primitka osporenog sudskog akta naveden u toki 17. Ustavni sud provjerit e neposrednim uvidom u sudski spis.

10. MOGU LI TRAITI POVRAT U PRIJANJE STANJE AKO SAM PROPUSTILA/PROPUSTIO ROK ZA PODNOENJE USTAVNE TUBE?

U postupku pred Ustavnim sudom doputen je povrat u prijanje stanje. Ako iz opravdanih razloga propustite rok od 30 dana za podnoenje ustavne tube, Ustavni sud dopustit e vam povrat u prijanje stanje:

ako u roku od 15 dana nakon prestanka razloga koji je prouzroio proputanje podnesete prijedlog za povrat u prijanje stanje, te

ako istodobno s tim prijedlogom podnesete i ustavnu tubu. Ustavni zakon ne odreuje poblie koji se razlozi smatraju opravdanima, ve preputa Ustavnom sudu da to ocjenjuje s obzirom na sve okolnosti sluaja, bile one subjektivne ili objektivne naravi. KAD SE NEE DOPUSTITI POVRAT U PRIJANJE STANJE? Nee se dopustiti povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje. Prema ustaljenoj praksi Ustavnog suda, sljedee okolnosti nisu opravdani razlog za povrat u prijanje stanje zbog proputanja roka za podnoenje ustavne tube:

41

nepoznavanje propisa o raunanju rokova za podnoenje ustavne tube,

okolnost da punomonik stranke nakon primitka osporene odluke nije mogao stupiti u kontakt sa strankom. DO KAD SE MOE TRAITI POVRAT U PRIJANJE STANJE? Povrat u prijanje stanje ne moe se traiti nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja roka za podnoenje ustavne tube.

42

POPIS POJEDINANIH AKATA KOJI SE NE SMATRAJU AKTIMA IZ LANKA 62. STAVKA 1. USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE,

PA IH USTAVNI SUD ODBACUJE ZBOG NENADLENOSTI KAZNENI POSTUPAK

rjeenje o odbaaju kaznene prijave (U-III-1523/2000, U-III-634/2000, U-III-734/2002)

rjeenje o provoenju istrage protiv podnositel

USTAVNA TUŽBA.PDF

Documents

Transcript of USTAVNA TUŽBA.PDF