FUNKCIJE USTAVA I PRAVNI AKT

Čl. 5. URH

“supremacija” prava EU – glava VIII. URH

Članstvo u NATO-u

POLITIČKI AKT: promjenjivost/stabilnost

SVRHA:

Izgradnja/jačanje demokr. institucija

Ograničavanje vlasti

Ljudska prava i temeljne slobode

Vladavina prava

FUNKCIJE USTAVA II FUNKCIJE:

Odnos građana sa tijelima državne vlasti/tijelima sa javnim

ovlastima (ljudska prava i slobode)

Ustrojiti državu i “ustavljati” nositelje javnih ovlasti

Temeljna (demokratska) načela političke zajednice

Legitimacija pred međunar. zajednicom

Vladavina naroda, u interesu naroda

Supremacija i izravna primjena

“ustavni identitet”

USTAVNA VLADAVINA I

DEMOKRACIJA I

ODNOS:

vladavina većine, uz poštovanje prava manjine

Suveren nije neograničen: ustav = brana

“ustav” je samo DEMOKRATSKI USTAV:

Djelotvorna, ali ograničena vlast - Svaka vlast je podložna

zlouporabama i greškama

Demokratski ustavni poredak = legitimna vlast

Minimalni prag: periodično i mirno smjenjivanje vlasti izborima

Demokratski ustav se temelji na NARODNOM

SUVERENITETU – predstavnička vladavine i neposredna

demokracija (čl.1. URH)

USTAVNA VLADAVINA I

USTAVNA VLADAVINA

svaka vlast je ograničena ustavom i pravom (“Non sub homine,

sed sub lege”)

Koncept primjenjiv općenito na upravljanje zajednicom

(governance)

Obilježja:

vrhovna vlast pripada narodu narodni suverenitet

Mirna smjena vlasti na izborima

Nadzor ustavnosti i zakonitosti propisa

Nadzor zakonitosti djelovanja tijela javne vlasti

Dioba vlasti

Učinkovita zaštita ljudskih prava i sloboda

Djelovanje“intra vires”

USTAVNA VLADAVINA II

Ustavna vladavina se temelji na:1. Vladavini prava (“rule of law”)

Ustava, zakona i dr. propisa se drže svi: građani i tijela vlasti (čl.3. i 5. URH)

Hijerarhija propisa i demokratski sadržaj (zaštita ljudskih prava i sloboda)

Koncept “Rechtstaat” i “état de droit”

2. Konstitucionalizmu (“ustavnjaštvu”) Skup političkih i pravnih teorija (narodni suverenitet

ograničena javna vlast koja djeluje u interesu naroda)

Sustav ustavnih institucija (ostvarenje ustavne vladavine

dioba i ograničenje vlasti, nazor zakonodavstva, neovisnost sudbene vlasti, decentralizacija/samouprava, zaštita prava i sloboda)

Zbiljski demokratski politički sustav u skladu sa tim načelima i institucionalnim rješenjima

TEORIJE USTAVNE VLADAVINE I

1. Teorija prirodnog prava

Hugo Grotius (1583.-1645.)

Pravo rušenja vlasti koja krši prirodna prava, i zamjene novom

koja djeluje u interesu građana

Deklaracija nezavisnosti (1776.)

2. Teorija društvenog ugovora

Kako nastaje država, koja je njena priroda

Ugovorna osnova

Radi nesigurnog “prirodnog stanja” (bellum omnium contra omnes),

prijenos prirodnih prava na suverena (Hobbes: “veliki Levijatan”)

Hobbes: vladara obvezuju “božji zakoni” – nije moguć “ljudski”

nadzor vlasti; transfer je neopoziv

TEORIJE USTAVNE VLADAVINE II

3. Teorija diobe vlasti (racionalna i odgovorna vlast)

“qui custodies ipsos custodes?” – Locke, Montesquieu (17.-18.st.)

Ne “božji zakoni”, nego institucionalni mehanizmi: jedinstvo

vlasti = tiranija

dioba vlasti (zakonodavna, izvršna, sudbena) – mehanička vs.

američki koncept “checks and balances”

STUPANJ OSTVARENJA USTAVA

Ozbiljenje ustava u svakodnevnom životu (Loewenstein):

1. Normativni ustav

Zadovoljava uvjete ustavne vladavine

Poštuje se i usmjerava političke procese

Idealtip!

2. Nominalni ustav

Većina ustava

Formalno zadovoljava uvjete ustavne vladavine

Želi ga se provesti, ali se u cijelosti ne uspijeva

(svijest o značaju ustava!)

3. Semantički ustav

prikrivanje ne-demokratskog režima