UPUTE ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA

za studij Proizvodno strojarstvo

CILJ RADA

Članak 1.

Cilj završnog rada je pristupnikov dokaz sposobnosti planiranja i obrade zadanog problema. Pri tome voditelj (mentor) završnog rada ocjenjuje razinu samostalnosti pristupnika, kako u dijelu teorijske obrade, tako i u eksperimentalnom dijelu.

OPSEG RADA

Članak 2.

Opseg završnog rada na Veleučilišnom studiju u pravilu ne bi trebao biti veći od 100 stranica (preporuča se 40-60 stranica), uključujući tekst, crteže, tablice, dijagrame, fotografije i priloge.

OBLIK I SADRŽAJ RADA

Članak 3.

Pristupnik treba Referadi Odjela za proizvodno strojarstvo predati završni rad u tri primjerka (original i dvije preslike). Original treba biti pisan pisaćim strojem, računalom ili drugom tipkarskom tehnikom.

Tekst završnog rada mora se pisati samo s jedne strane lista.

Na stranici ne bi trebalo biti više od 30 redaka teksta (prored teksta na stranici 1,5), font Arial. Naslovi poglavlja treba pisati velikim štampanim slovima veličine 16

pt, font Arial bold (1. UVOD; 2. UPORABA ZATIKA ...), naslovi podpoglavlja se pišu pisanim slovima, font Arial, 14 pt., bold (2.1 Podjela zatika), naslovi niže razine podpoglavlja se pišu pisanim slovima (2.1.1 Cilindrični zatici), font Arial, 12 pt. Osnovni tekst se piše fontom Arial, 12 pt., a nazivi slika i tablica fontom Arial 10 pt. Na literaturu se u tekstu poziva uglatom zagradom iste veličine kao i osnovni tekst (12 pt); npr [1].

Gornji i donji rub (margina) bi trebali biti odmaknuti 2,5 cm od ruba papira, lijevi

1

rub 3 cm, a desni 2 cm. Preporuča se koristiti zaglavlje svake stranice, kao u primjeru ovog teksta. Zaglavlje treba treba sadržavati sljedeći tekst: Veleučilište u Varaždinu (lijevo poravnanje) i Proizvodno strojarstvo (desno poravnanje), font Arial, 10 pt, podcrtano. Označavanje stranica (numeriranje) treba biti uočljivo. Numeriraju se stranice od Uvoda do Zaključka arapskim brojevima u podnožju na sredini stranice.

Članak 4.

Završni rad treba tvrdo ukoričiti.

Boja korica treba biti neupadljiva. Tekst na koricama treba biti otisnut crnom bojom, a veličina, oblik i raspored treba biti kao na predlošku u prilogu ovih uputa (primjer u prilogu 1). Preporuča se tamnoplava ili siva boja korica.

Članak 5.

Prvi list treba biti prazan.

Članak 6.

Druga ili unutarnja stranica sadrži isti tekst (veličinom i rasporedom) kao na koricama, ali bez logotipa Veleučilišta, uz navođenje podataka o voditelju (mentoru) završnog rada. Nastavno zvanje, titula, ime i prezime mentora (npr. prof.dr.sc. Ivo Ivišić) treba ispisati pokraj imena i prezimena pristupnika (primjer u prilogu 2).

Članak 7.

Treći list treba biti tekst primljenog zadatka završnog rada (original), (primjer u prilogu 3).

Članak 8.

Četvrti list nakon otvaranja korica treba biti Zahvala (primjer u prilogu 4).

Članak 9.

Rad treba pisati hrvatskim književnim jezikom. Rečenice trebaju biti kratke, stručno jasne i nedvosmislene, te pisane u trećem licu jednine. Sažetak rada može biti napisan i na engleskom jeziku.

Završni rad treba nadalje sadržavati: - Sažetak završnog rada (primjer u prilogu 5).

- Sadržaj naslova poglavlja, predviđene redne brojeve poglavlja i brojeve stranica na kojima poglavlja započinju. Ovo treba biti treći i eventualno još

2

jedan list (primjer u prilogu 6).

- Korišteni simboli, pregled korištenih oznaka veličina i jedinica, a eventualno indeksa i termina (primjer u prilogu 7).

- Popis korištenih kratica i akronima (primjer u prilogu 8).

- Prvo poglavlje rada (obično: 1. UVOD) (primjer u prilogu 9).

- Ostala poglavlja rada moraju biti numerirana do najviše tri arapska broja, odvojena točkama. Iza posljednje brojke u nizu ne stavlja se točka niti iza brojke kada je sama pred poglavljem koje označava (primjer u prilogu 10).

- Zaključak rada (primjer u prilogu 11).

- Literaturu - popis korištene literature i drugih izvora korištenih u ovom radu (primjer u prilogu 12).

- Priloge - po nahođenju studenta i u dogovoru s mentorom, prilozi mogu biti: računalni programi, tablice rezultata eksperimenata, ispisi vrijednosti parametara po računalnim programima, crteži i sl. Prilozi se numeriraju, veličina

fonta Aial, 16 pt (Prilog 1).

Napomena:

Svako novo poglavlje treba započeti na novoj stranici kao i zaključak rada koji dolazi nakon svih poglavlja, a prije literature i priloga.

Članak 10.

Sažetak (Prilog 5) završnog rada je obvezatan. U sažetku treba izraziti najvažnije ideje i rezultate završnog rada. Sažetak ne smije biti dulji od 400 riječi. Na kraju sažetka potrebno je navesti ključne riječi rada. Sažetak je smješten na početku rada prije sadržaja. Stranica sažetka se ne numerira.

Članak 11.

Sadržaj (Prilog 6) rada je obvezatan. Sadržaj predstavlja brojčano-tekstualni pregled dijelova i pod dijelova završnog rada pomoću kojega se tako pronalaze stranice na kojima su ti dijelovi i pod dijelovi napisani. Naslov SADRŽAJ piše se velikim slovima na vrhu stranice u lijevom kutu. Stranice sadržaja i svi dijelovi završnog rada prije sadržaja se ne numeriraju.

Članak 12.

Uvod (Prilog 9) je obvezatan, s njim počinje numeriranje stranica završnog rada. Uvod kao početni i pristupni dio završnog rada treba čitatelja uvesti u područje tematike završnog rada, upoznati ga s problemom i predmetom završnog rada,

3

svrhom i ciljevima te strukturom završnog rada.

U njemu se daje pregled objavljenih i javno publiciranih radova iz šireg područja naslova završnog rada. Ako je rad teorijskog karaktera, literaturni prikaz može biti obrađen i u sljedećim poglavljima. Sve napisano mora biti odgovarajuća pristupnikova obrada zadane teme, a iznesena stajališta postaju njegova osobna i dio su njegova znanja. Pristupnik mora biti u stanju obrazložiti i braniti ova stajališta kao svoja.

Uvod treba biti napisan na 2 do 4 kartice teksta (1 kartica je 1200 znakova bez razmaka), ili približno 2 do 4 stranice A4 formata.

U Uvodu se ne iznose zaključci.

Članak 13.

U poglavljima koja razrađuju osnovnu temu zadatka pristupnik je dužan izložiti vlastiti rad i doprinos temi zadatka. Neophodno je obrazložiti plan u pristupu rješavanja zadatka.

U obradi zadatka primjereno je da se cjelokupna problematika završnog rada sustavno rasporedi, razradi i prezentira u više međusobno povezanih cjelina (poglavlja i pod poglavlja):

Poglavlje u kojem se analizira problem i daju osnovne, poznate zakonitosti vezane uz njegovo rješavanje.

Poglavlja u kojima se rješavaju pojedine točke rada prema definiranom zadatku uključujući potrebne specifikacije, proračune i crteže. Rješavanje se može osnivati na teorijskom i/ili eksperimentalnom pristupu.

Teorijski pristup sadrži postojeću ili izvedenu matematičku podršku, rezultate i rješenja.

Eksperimentalni način podrazumijeva odgovarajuća mjerenja na odabranom uzorku svih utjecajnih parametara (od značenja za rješenje zadatka). Opis rezultata provedenih mjerenja i testiranja s pripadajućim grafičkim prikazima i ispisima. Rezultati mjerenja se nakon toga analiziraju i na osnovi analize predlažu konkretni zaključci.

Poglavlje u kojem se razmatraju dobiveni rezultati, vrši vrednovanje vlastitog rješenja problema, razmatra ostale probleme koji su se javili prilikom rješavanja zadatka te na osnovu vlastitog iskustva razmatraju moguća poboljšanja.

U zadacima gdje se primjenjuju računalni programi potrebno je obrazložiti eventualno dobivanje rezultata simulacijom procesa, iterativnim postupkom ili nekim posebnim algoritmom.

Kod korištenja programskog sustava, programskih paketa i programa treba navesti kratki pregled postojećih rješenja te pojašnjenje pristupnikova izbora za primjenu u radu.

4

Članak 14.

Zaključak (Prilog 11) je završni dio rada u kojem se kratko, jasno i pregledno daje prikaz spoznaja, informacija i činjenica. U zadacima gdje se koristio računalni program u zaključku se daje i komentar izlaznih rezultata programskog sustava, programskog paketa ili programa te ocjena rezultata primjene neke od metoda racionalizacije procesa ili testiranja hipoteze. Potrebno je povezati pitanja i probleme opisane u uvodnom dijelu rada sa spoznajama i rezultatima do kojih se došlo prilikom izrade rada.

Prema tome, to je kratak prikaz samo čvrstih, numerički podržanih i temeljito obrazloženih stajališta, dokaza i rezultata što su proizašli iz naslova teme završnog rada i koji su opširno razrađeni u samoj završnom radu, s prijedlogom za daljnji rad u tom području. Dijelovi odnosno pasusi zaključka se formuliraju kronološki prema strukturi završnog rada

Kandidat vlastoručno potpisuje završni rad iza zaključka s datumom i oznakom mjesta završetka rada.

Članak 15.

Preporuča se da završni rad u što većoj mjeri sadržava matematičke izraze i dijagrame kao prikaz utjecaja ili ovisnosti određenih veličina ili funkcija, odnosno tekstualni ili grafički prikaz rezultata eventualne primjene programskog sustava, programskog paketa ili programa.

Skice, crteže i fotografije treba uvijek obrazložiti u tekstu kada se na njih poziva i po mogućnosti usporediti s drugim opisima složenih funkcija ili s principima rada mehanizama, sklopova, uređaja ili agregata. Ako su crteži, dijagrami ili fotografije preuzete iz rada u popisu literature, u nazivu (opisu) obvezatno dati broj izvornika u popisu literature.

Članak 16.

Ako se neki originalni tekst, dijagram ili skica na stranom jeziku uključuje u rad, treba dati i prijevod na hrvatski jezik.

Članak 17.

Literaturni se navod piše u uglatim zagradama [ ], a broj stranice, gdje se navod u literaturi nalazi, naznačuje se u popisu literature.

Literaturu je potrebno svrstati redoslijedom kako se pojavljuje u tekstu (primjer u prilogu 12).

OSTALE UPUTE

5

Članak 18.

Obvezno je pridržavati se Zakona o mjeriteljstvu i drugih zakonskih propisa Republike Hrvatske. Obvezna je primjena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica). Ostale mjerne jedinice mogu se navesti samo u zagradi iza jedinica SI.

Članak 19.

Slike, formule, tablice i fotografije obavezno treba obrazložiti u tekstu. Ako su crteži, dijagrami ili fotografije preuzete iz rada u popisu literature, u nazivu (opisu) obvezatno dati broj izvornika u popisu literature.

Slike, formule, tablice i fotografije se numeriraju sa dvije arapske brojke odvojene točkom; prva brojka označava redni broj poglavlja a druga redni broj slike u tom poglavlju. Slika 2.2 znači da je to druga slika u drugom poglavlju. Ako se u tekstu direktno ne poziva na ime slike ili tablice, onda se ime slike ili tablice navodi u zagradama: Navedene su vrijednosti parametara rezanja ovisno o vrsti materijala (tablica 2.1).

Slika 2.2 Odnos temperature i brzine rezanja

Tablica 2.1 Optimalne vrijednosti alata kod obrade čelika

Geometrija alata CBN, Si3N4,tvrdi metaliα = 16 0

γ = 0 0

α =12 0 – 160

Brzina rezanjaP 20/25, tvrdi metali sa

prevlakama, Si3N4

390 m/min510 m/min600 m/min

Posmak po zubu Si3N4, CBN0,31 mm0,2 – 0,25 mm0,16 mm

Slike, sheme, tablice i dijagrame treba crtati uz pomoć računala ili izraditi tušem na paus-papiru. Složenije se slike, sheme i dijagrami mogu preslikati kvalitetnom

6

tehnikom, uz obvezatno prilagođavanje njihove veličine. Slike ove veličine treba lijepiti na stranice po mogućnosti što bliže tekstu koji se na njih poziva.

Slike, sheme, fotografije, tablice i dijagrami pojavljuju se iza teksta u kojem se prvi puta spominju.

Članak 20.

Slike, sheme i dijagrame formata A4 treba uvezati između stranica što bliže tekstu koji se na njih poziva. Formati veći od A4 slažu se na A4 format i stavljaju se kao prilog na kraju rada.

Članak 21.

Posebno velike formate crteža može se staviti u odgovarajući džep izrađen na unutrašnjoj strani korica.

Članak 22.

Originalni sklopni i radionički crteži moraju imati propisane sastavnice (slika 3.2).

Slika 3.2 Sastavnica

Članak 23.

Na slikama, shemama i dijagramima ne smiju se pisati brojevi niti slova koji nisu pozicionirani (potrebno je uskladiti oznake pozicija). Također, ne smiju se pisati riječi (niti na našem, niti na nekom od stranih jezika), osim ako ne definiraju kvalitetu toplinske ili površinske obrade.

Članak 24.

Slova i simbole kojih nema na standardnom pisaćem stroju ili računalu, u pravilu treba izbjegavati, a ako je to neizbježno, tada ih treba uredno upisati šablonom i tušem.

Članak 25.

7

Matematički izrazi obilježavaju se brojem u običnoj zagradi, a sadrže broj poglavlja i redni broj izraza u poglavlju. Broj se ispisuje na desnoj strani reda. Jednadžba ima lijevo poravnanje i treba biti udaljena 1,5 centimetar od lijeve margine.

Za izradu jednadžbi je potrebno koristiti neki od za to namijenjenih alata (npr. Math Type). Vektorske veličine pišu se zakošeno (italic), a grčka slova (ε, , β...), indeksi i tenzori (M,T,..) u uspravnom obliku. Kod pozivanja na jednadžbu u tekstu je potrebno navesti broj: jednadžba (3.17).

(3.17)

Oznake veličina se usvajaju prema uobičajenim oznakama u području završnog rada i moraju se provesti dosljedno u cijelom radu.

Preporuča se korištenje pisma Arial veličina 12 pt.

Napomena:

Prema Zakonu o mjeriteljstvu Republike Hrvatske sve varijable pišu se koso (italic). Konstante i brojevi se pišu uspravno. Indeksi i eksponenti obvezatno se pišu uspravno.

Preporuča se, ako to postupak zahtijeva, uvrstiti brojčane vrijednosti u formulu bez navođenja jedinica uz brojčane vrijednosti. Jedinica se obvezatno mora navesti uz rezultat izračuna, ako ta veličina ima jedinicu mjere, a piše se obvezatno uspravno (normal). Npr.:

(3.18)

Članak 26.

Izračunate vrijednosti treba prikazati u tablici ili u dijagramu. U svakom od navedenih slučajeva obvezatno je komentirati dobivene rezultate.

Članak 27.

Područja preporučenih veličina iz literature moraju se dati u cijelosti (npr. A = 60 do 80). Usvojenu vrijednost prema preporukama mora se obvezatno prokomentirati (npr. zašto A = 63).

Članak 28.

8

Neke od veličina moraju se navesti uz dopuštena odstupanja (temperatura, dimenzije, oblik, svojstva materijala i dr.).

Članak 29.

Kandidat u završnom radu može koristiti tuđe spoznaje i formulacije uz primjenu

citata. Kada se u diplomskom radu citira tekst, mora ga se staviti u navodnike (" "), a na kraju citata mora u uglatim zagradama biti naveden izvor . Ukoliko je iz literature preuzet veći dio poglavlja, oznaka za citat se stavlja u naslov poglavlja.

Članak 30.

Zaključak je završni dio rada u kojem se kratko, jasno i pregledno daje prikaz spoznaja, informacija i činjenica te daju smjernice za daljnje istraživanje. Potrebno je povezati pitanja i probleme opisane u uvodnom dijelu rada sa spoznajama i rezultatima do kojih se došlo prilikom izrade rada.

Kandidat vlastoručno potpisuje završni rad iza zaključka s datumom i oznakom mjesta završetka rada.

Članak 31.

U popisu korištene literature potrebno je navesti sve izvore koji su se stvarno koristili prilikom izrade rada i na koje se poziva u tekstu. Potrebno je navesti ime autora, naslov, mjesto izdavanja i godinu izdanja.

Literatura se navodi prema redoslijedu pojavljivanja u radu.

Navođenje knjiga, udžbenika i priručnika:

[1] Opalić M., Kljajin M., Sebastijanović S.: Tehničko crtanje, sveučilišni udžbenik, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2003

Navođenje časopisa:

[2] Hoblaj J., Matković D.: MPEG-2 i MPEG-4 norme za kodiranje videosignala, Tehnički glasnik, 1/2011, str. 74-83.

Navođenje radova na konferenciji:

[3] Martinis M.: Neuralne mreže i njihova primjena, Zbornik radova KoREMA '98, pp 240-250, Opatija, 1998.

Navođenje doktorskih, magistarskih i diplomskih radova:

[4] Skvaža M.: Alati za obradu kod visokobrzinskih obrada, diplomski rad, Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, 2009.

Navođenje internet izvora:

[5] http://www.velv.hr, svibanj 2011.

9

Lijeva margina 3,5 cm Gornja margina 3,0 cm

SVEUČILIŠTE SJEVERSVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN

(Arial, 16, Bold)Prilog 2: Izgled korica završnog rada

ZAVRŠNI RAD br.(Arial, 14)

NASLOV ZAVRŠNOG RADA(Arial, 20, Bold)

Ime Studenta(Arial, 14)

Varaždin, mjesec GODINA.Donja margina 3,0 cm (Arial, 14) Desna margina 3,0 cm

Prilog 1- Korice

Lijeva margina 3,5 cm Gornja margina 3,0 cm

SVEUČILIŠTE SJEVER

SVEUČILIŠNI CENTAR VARAŽDIN

Odjel za proizvodno strojarstvo(Arial, 16, Bold)

Prilog 3: Druga ili unutarnja stranica završnog rada

ZAVRŠNI RAD br.(Arial, 14)

NASLOV ZAVRŠNOG RADA(Arial, 20, Bold)

Student: Mentor:Ime Prezime, mat.br. mr.sc. Ime Prezime, dipl.ing.

(Arial, 14)

Varaždin, mjesec GODINA.

Prilog 2- Druga unutarnja stranica

Donja margina 3,0 cm (Arial, 14) Desna margina 3,0 cm

ZADATAK ZAVRŠNOG RADA br.

(PRILOŽITI LIST SA ZADATKOM ZAVRŠNOG RADA)

Prilog 3

ZAHVALA

Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli u izradizavršnog rada, mentoru ________________ , zahvaljujem se također .......

Prilog 4

SAŽETAK:

U Sažetku je treba kratko i jasno (do 100 riječi) opisati problem ili područje koje je

obrađeno u diplomskom radu, te navesti metode, rezultate i zaključak završnog

rada.

U radu je analizirana konstrukcija dizalice proizvedene prema crtežu CC.18.185.

Prema dosadašnjim mjerenjima, koja su provedena u primjeni, pokazalo se da

frekvencije vibracija okolnih postrojenja uzrokuju rezonantno vibriranje mačke

dizalice.

Zadatkom je trebalo analizirati konstrukciju dizalice te odrediti numeričkim i

eksperimentalnim putem vlastitu frekvenciju cijele konstrukcije i konstrukcije mačke

te na osnovi tih spoznaja predložiti rješenje poboljšanja ...

Teorijska je analiza pokazala ...

Eksperimentalnim je putem utvrđeno da se područje frekvencija konstrukcije ...

Rezultati analize ukazuju da bi trebalo promijeniti dio ...

Putem provedenog proračuna i mjerenja može se zaključiti da postoje ...

Ključne riječi: dizalica, vibracije, frekvencija konstrukcije

Prilog 5

SADRŽAJ:

Prilog 6

KORIŠTENI SIMBOLIW - rad, J

F - sila, N

m - masa, kg

v - brzina, m/s

ω - kutna brzina, min-1

p - tlak, bar

itd

Prilog 7

Prilog 8

KORIŠTENE KRATICE

VBO - visokobrzinska obrada

FSB - Fakultet strojarstva i brodogradnje

CAD - Computer Aided Design

CBN - Kubični borov nitrid

itd

1. UVOD

1.1 Općenito o prijenosnicima

Današnja je velika primjena prijenosnika uvjetovana time što se:

- potrebne brzine radnih strojeva obično ih ne poklapaju s brzinama pogonskih

strojeva

- većina strojeva zahtijeva reguliranje brzine i mogućnost ... -...

Razlikuju se prijenosnici sa stalnim prijenosnim omjerom (npr. između pogonskog i

radnog stroja), mjenjači brzina, ...

...

1.2 Prijenos zupčanicima

Da bi se kod para čelnika ostvario konstantan prijenosni omjer, mora prijenos gibanja

biti ostvaren tako da su na vratilu ...

1.2.1 Zupčanici s ravnim zubima

Prilog 9

4. UVJETI RAVNOTEŽE TIJELA

4.1 Sustav sila u prostoru

4.1.1 Opći sustav sila

Promatrano tijelo opterećeno sustavom općih sila u prostoru treba osloboditi veza, a

veze zamijeniti odgovarajućim silama ili momentima.

a) Vektorski

Ovdje se radi o dvije vektorske jednadžbe koje ...

b) Analitički

Ovdje je sustav od ŠEST algebarskih jednadžbi pa je moguće riješiti ŠEST

nepoznatih ve-ličina: sile veza, momente veza ili neke geometrijske veličine.

Prilog 10

7. ZAKLJUČAK

U radu se analizira konstrukcija prema dostupnoj dokumentaciji i prema izvedenoj

konstrukciji. Pokazalo se da ne postoje znatnija odstupanja u izvedbi osim onih

tehnoloških koja nisu utjecala na geometrijske izmjere i mehaničke značajke.

Postojeća dokumentacija mogla se koristiti pri teorijskoj analizi konstrukcije.

...

Teorijskim se proračunom odredilo nekoliko veličina koje ...

...

Za provedbu je eksperimentalnog dijela rada trebalo izraditi napravu koja ...

...

...

Može se zaključiti da bi kod postojeće konstrukcije trebalo ...

...

Prilog 11

8. LITERATURA

[1] Opalić M., Kljajin M., Sebastijanović S.: Tehničko crtanje, sveučilišni udžbenik, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2003

[2] Hoblaj J., Matković D.: MPEG-2 i MPEG-4 norme za kodiranje videosignala, Tehnički glasnik, 1/2011, str. 74-83.

[3] Martinis M.: Neuralne mreže i njihova primjena, Zbornik radova KoREMA '98, pp 240-250, Opatija, 1998.

[4] Skvaža M.: Alati za obradu kod visokobrzinskih obrada, diplomski rad, Veleučilište u Varaždinu, Varaždin, 2009.

[5] http://www.velv.hr, svibanj 2011.

Prilog 12