Ukrcaj i Prijevoz Drva Brodom

Izradio i pripremio : Capt.Goran Belamaric, MEng. POMORSKI FAKULTET - SPLIT

Rukovanje teretom II Ukrcaj i prijevoz drva brodom

1

UKRCAJ I PRIJEVOZ DRVA BRODOM

Pripremio: Kap.Goran Belamari, mag.ing.

SPLIT, prosinac 2011.



2

UVOD

Rezana drvena graa moe se uskladititi iznad ili ispod glavne palube. Zapovjednik broda uvijek mora voditi rauna o osiguravanju tereta drva, te voditi rauna na absorbciju vlage. Drvo absorbira veliku koliinu vlage na viim razinama, dok troi tone goriva iz donjih tankova, a to drastino utjee na metacentrinu visinu broda (GM) i poremetiti pozitivan stabilitet broda. Drvo se ukrcava u razliitim oblicima, razliitih teina i metodama slaganja. Upakirano drvo se obino ukrcava pomou uadi s omom dok se teki trupci, ovisno o veliini, ukrcavaju / uvruju s elinom uadi ili ianim hvataljkama. Drvo se obino krca u obliku trupaca, potporanja ili ispilanog drva koje je upakirano. Drvo ima visoki faktor slaganja (engl. Stowage Factor (SF)) (1.33 m / tone ), Kod krcanja drva na palubi,

savjetuje se mudro planiranje plovnog puta u svrhu da se osigura / odredi sigurna ruta po pitanju

meteorolokih uvjeta. Mudar odabir rute moe omoguiti izbjegavanje loeg vremena i neeljenih briga oko toga da teret ne upije prevelike koliine vode, te da kao posljedica toga ne doe do ugroavanja stabiliteta broda smanjenjem metacentarske visine.

TERETA DRVA NA BROD

Drvo kao brodski teret dijeli se u tri glavne skupine:

drvena graa,

drveni trupci i

Balvani

Ono se moe prevoziti svima teretnim brodovima. Meutim, danas se grade posebni brodovi za prijevoz drva. Pod odreenim uvjetima i drugi teretni brodovi, ako prevoze teret drva sloen na gornjoj palubi broda, imaju posebnu olakicu u pogledu nadvoa jer se dri da dobro sloeno drvo na palubi slui kao dopunska rezerva uzgona.

Brodovi za prijevoz drva relativno su male nosivosti jer drvo zauzima mnogo prostora, a

specifina gustoa mu nije velika. Zato se ti brodovi razlikuju od ostalih teretnih brodova konstrukcijom i nadvoem. Nosivost ovih brodova kree se od 3 000 do 8 000 t, a brzina od 15 do 18 v.

Budui da drvo zauzima mnogo prostora, ne moe ga se pod palubu toliko ukrcati da bi se potpuno iskoristila nosivost broda. Stoga se krca i na gornju palubu. Dogaa se da unato nakrcanom drvu na palubi brod ne iskoristi svoju nosivost. Naime, zbog ukrcanog drva na palubi

teite se sustava previe pomakne prema gore, to uzrokuje da se smanji stabilnost broda. Stoga je potrebno da brod za prijevoz drva bude tako konstruiran da moe ukrcati to vie drva u prostor pod palubom. To se moe postii strunim i urednim slaganjem drva, a i posebnom konstrukcijom skladita. Naime, skladita moraju imati to manje dijelova koji dublje zadiru u teretni prostor i time oteavaju da se drva uredno slau, npr. okvirna rebra, velika koljena itd. Zato se sponje, rebra i drugi dijelovi broda rade od niih, ali debljih profila.

Da bi se teret to bolje sloio, brodovi za prijevoz drva imaju duga skladita. Obino imaju samo jednu palubu jer meupalube oduzimaju mnogo korisnog prostora.

Budui da pomicanje teita broda moe uzrokovati da se smanji stabilnost, balast je za ove brodove vrlo vaan jer se stabilnost poveava punjenjem balastnih tankova dvodna. Dvodno



3

tih brodova podijeljeno je u vie tankova od kojih su jedni permanentni (stalni), a drugi su t a n k o v i za r e g u l i r a n j e . Prije poetka ukrcaja napuni se vodom toliki broj permanentnih tankova koji e osigurati da brod ima povoljnu stabilnost. Tankovi za reguliranje slue kao dopunski balast jer se u plovljenju zalihe goriva i pitke vode troe, pa da se ne bi poremetila ve podeena stabilnost broda, potrebno je te tankove napuniti. Obujam tih tankova

mora biti toliki da statiki moment vode u njima bude jednak statikom momentu koliine potronog goriva i pitke vode, to se moe lako izraunati.

Tijekom plovidbe drvo na palubi esto oteaju kao posljedica absorpcije vlage, kie, snijega ili zapljuskivanja valova. To poveanje mase tereta na palubi uzrokuje da se pomakne teite broda, a time smanji njegova stabilnost. Da bi brod ponovo dobio normalnu stabilnost koja je time poremeena, napune se morskom vodom posebni balastni tankovi koji u tu svrhu postoje nn brodu.

Teret se na suvremenim brodovima za prijevoz drva krca i iskrcava samaricama kojima je

radno optereenje 20-50 kN. Neki od tih brodova imaju 1-2 samarice od 100 kN. Teretni brod koji krca dio tereta drva na gornju palubu, a eli da iskoristi prije spomenutu

olakicu u pogledu nadvoa (manje nadvoe od normalnog mora zadovoljiti ove uvjete:

Konstrukcija broda mora biti tako vrsta da moe izdrati optereenje zbog mase drva na palubi i zbog smanjenja nadvoa.

Brod mora imati pramani katel da se valovi ne prelijevaju preko palube. Visina katela ne smije biti manja od standardne visine koju propisuje konvencija o nadvou, a duljina ne manja od 7% duljine broda.

Nad strojarnicom mora biti kuite da bi se time sprijeilo naplavljivanje strojarskog prostora zbog udara valova. Kuite mora biti kao nadgrae standardne visine koje se protee od jednog do drugog boka broda.

Da bi se drvo Sto bolje sloilo, paluba mora biti ograena linicom 990 mm visokom koja je na gornjem rubu pojaana i poduprta vrstim uporama. Umjesto linice moe se postaviti vrsto graena ipkasta ograda iste visine.

Da bi drvo na palubi doista bilo dopunska rezerva uzgona, mora biti dobro sloeno, a njegova visina ne smije biti manja od standardne visine nadgraa toga broda. Kad brod plovi podrujima za koja je u odreeno doba godine propisana zimska teretna crta, visina drva na palubi ne smije biti vea od 1/3 najvee irine broda.

Drvo mora biti tako sloeno da brod za cijelo vrijeme putovanja ima povoljnu stabilnost (metacentarska visina mora biti u doputenim granicama). Stabilnost u plovidbi regulira se u prvom redu tankovima dvodna.

Drvo mora biti tako sloeno da bude nesmetan pristup stambenim prostorijama, strojarnici i mjestima u kojima se obavljaju radovi u svezi s plovidbom. Posebno treba paziti da budu

slobodna mjesta gdje se nalaze otvori za sondiranje brodskih tankova i odunici tankova. Moraju se osigurati prilazi ovim mjestima. Jednako moraju biti slobodni i otvori za otjecanje

vode s palube.



4

Svi otvori na koje se ulazi s palube u unutranjost broda moraju biti dobro zatvoreni, a platneni pokrivai grotla privreni i osigurani eljeznim letvama i klinovima.

Da bi se smanjile slobodne povrine tekuina koje nepovoljno utjeu na stabilnost broda, tankovi dvodna koji su smjetani u sredini broda moraju imati barem jednu nepropusnu uzdunu pregradu.

Da bi se drvo to bolje sloilo, na oba boka broda postavljaju se jaki drveni ili eljezni upori. Udaljenost izmeu njih ne smije biti vea od 3,05 m (10 stopa), a pete upora moraju se naslanjati na sigurna leita ugraena na palubi. Za vezivanje drva moraju se upotrebljavati privezi neovisno jedan o drugom i postavljeni na razmacima ne veim od 3,05 m. Privezi moraju biti od lanaca s kratkim karikama ili od gipkog elinog ueta. Ako su napravljeni od elinog ueta, na krajevima moraju imati kratak lanac da bi se lake regulirala njihova duljina. Na krajevima privezi moraju imati stezalice na vijak i slipne (zaporne) kuke kako bi

se, ako ustreba, mogli lako osloboditi. Za vezivanje priveza na zavrnom voju oplate moraju biti privreni onjaci.

Sa svake strane sloenog drva mora se postaviti zatitna ograda koja osigurava posadi prolaz preko drva. Ograda mora biti visoka najmanje 1 m i napravljena od vodoravno poloene zatitne uadi na meusobnoj udaljenosti od najmanje 35 cm.

Ukrcaj i slaganje balvana na palubu broda za prijevoz drva



5

Dizalice i oprema za rukovanje sa teretom balvana

Za slaganje i prijevoz drva trgovakim brodovima u svijetu se upotrebljavaju mnogobrojne posebne mjere, tzv. s t a n d a r d i . Ima mnogo standarda za drvenu grau. Meutim, te su mjere najzamrenije od svih mjera koje se upotrebljavaju u pomorskom prijevozu.

Faktor slaganja drvene rezane grae ovisi o vrsti drva i o koliini vlage u njemu. Drveni trupci teko se slau, zauzimaju mnogo prostora pa se smatraju laganom robom. Koliina ukrcanih drvenih trupaca esto se izraava u tonama, katkada u duinskim mjerama, ali obino u kubinim metrima. Balvani su zbog svojih dimenzija vrlo neprikladan brodski teret. Stoga brodovi nerado prevoze balvane due od 12 m.

Drva treba paljivo slagati da bi bilo to manje neiskoritenog prostora izmeu pojedinih dasaka i izmeu sloenog drva i brodskih stijenki. Nadzor i odreeni sustav rada pri krcanju i slaganju drva imaju vrlo vanu ulogu. Veliki i dugi komadi drva krcaju se u prostrana skladita u sredini broda. Komade srednje veliine i kratke komade treba pripremiti za krajnja skladita koja su obino neprikladna za duge komade. Balvani i druge grede slau se na dnu skladita u sredini broda, a ako se slae na palubi, onda na slobodnom prostoru desno i lijevo od grotla. Dopremu i postavljanje robe na obalu treba tako organizirati da se olaka spomenuti nain krcanja.

U ugovoru za prijevoz drva redovno se stavlja klauzula kojom se krcatelj obvezuje da e isporuiti neku koliinu kratkih komada drvene grade(engl. Short ends), koja e se upotrijebiti za bolje iskoritenje brodskog prostora. Ta se koliina u ugovoru naznauje u postocima ukupnog tereta drveta i iznosi obino 5-7%. Za nju krcatelj obino plaa neto manju vozarinu.

Drvo se obino krca u tzv. p a r t i j a m a , tako da se potpuni, teret, drva na brodu moe sastojati od vie partija. Partije se u brodu odjeljuju jedna od druge i svaka se partija po mogunosti slae na jedno mjesto. Partije se odjeljuju jedna od druge tako da se posljednji sloj drva jedne partije oboji vodenom bojom. Partije odreene za jednu luku boje se jednom bojom. Partije drva sloene na palubi broda boje se vodenom bojom otopljenom u petroleju. Fino i kvalitetno drvo odjeljuje se jo i podlogama i oblogama od papira, hasure i slinog materijala.

Koliko se drva moe krcati na palubu, ovisi o tipu broda. Meutim, openito se dri da teret drva na palubi ne smije biti vei od 25 - 30% drva pod palubom.

OBLICI I VRSTE DRVA U TRANSPORTU

Slaganje trupaca / balvana (engl. Logs)

Dvije grupe: lagani (engl. Floaters) i teki (engl. Sinkers), pod korom (engl. Under bark and under sap). Izraun volumena tih balvana prikazan je u posebnim tablicama pod brojem KG 20, a u zadnje vrijeme krcaju se i "oguljeni balvani" (engl. Denuded of the bark and sap).

Code of Safe Pratice for Ships Carrying Timber Deck Cargoes (Appendix C) ukazuje na

ope smjernice za potpalubno slaganje trupaca. Prije ukrcavanja trupaca ispod palube, skladite bi trebalo biti isto, kaljue skladita i osvijetljenja testirani. Preliminarni plan ukrcaja bi se trebao pripremiti uzimajui u obzir duljinu skladita i razliite duljine trupaca koji e biti ukrcani. Preporuke su da bi se trupci trebali slagati u smjeru naprijed nazad na kompaktan nain. Kod ukrcavanja, trupci se ne bi smjeli njihati, i bilo koji oblik njihanja bi trebao biti sprijeen prije



6

nego li se trupci pomu sputati u grotlo. Najtei trupci bi se trebali krcati prvi, a stvaranje opasne piramide bi se trebalo izbjegavati koliko god je to mogue (slika 6.5).

Slaganje Trupaca sloenih ispod palubi u dvojnim grotlima

Iz prikaza na slici vidljivo je da se trupci iskrcavaju pomou vienamjenske poluge za podizanje. iani vijci su koriteni za manevriranje trupcima kako bi se ome lake provukle ispod drva prije iskrcavanja. Ome se ponekad ostave na mjestu nakon ukrcaja da bi iskrcavanje bilo olakano, ali ne uvijek. Ispilano drvo u balama se slae na stranama od grotla kao palubni teret.

Ako postoji prazan prostor na prednjim i stranjim krajevima sloenih trupaca, ti prostori mogu biti popunjeni sa poprijeko sloenim brodskim trupcima. Trupci ukrcani izmeu ograde gortla bi trebli biti to kompaktnije sloeni kako bi se popunio makismalni kapacitet prostora oko ograde. Trupci su teki i oscilacije mogu prouzroiti oteenja na brodu. Osobno bi se trebao nadgledati sam proces ukrcaja/iskrcaja.

Krcanje balvana po sekcijama

PREPILJENI BALVANI (engl. Sawn Logs)



7

U veini zemalja postoji zabrana izvoza balvana kako bi inicirali svoju drvopreraivaku industriju. Prepiljeni balvani su ti prvi koraci industrijalizacije, a sastoje se od isjeenog balvana (slika 1) koji moe a i ne mora imati razdjelnike (stickers ) meu raspiljenim trupcima.

Tee vrste (engl. Sinkers) ne trebaju razdjelnike jer drvo ne propada, ali lake vrste (engl. Floaters) trae ventilaciju. Obino je balvan uhvaen sa 2-3 elina podpasa (engl. Strapping) kako bi ostao u komadu.

Problem nastaje kad je vei broj stickersa. Bre se rasuuju i lake ispadaju. Obino se za ove balvane trai Top Stow". Teki su za osiguranje pa se savjetuje da se krcaju, kada je to mogue, u grotla ili negdje sa strane na vrh, kako se ne bi odvalili.

Razrezan i balvanl sa stickersima (postoji i varijanta bez stickersa)

UPAKIRANO DRVO - REZANA GRAA (engl. Sawn Timber)

Sve ee se javlja i pakirana (engl. Bundled) je u sanduke (brodski pod ili parket (engl. Crated)) ili prema odreenim duljinama.

Pakirano drvo, sa ili bez sticker-sa moe biti na krajevima ravno rezano (engl. Flushed both end), ravno samo na jednom kraju (engl. Flushed one end) ili nerezano na oba kraja (engl. Not flushed)

Ukoliko se krca osjetljivija vrsta drva na vlagu, onda se izmeu svakoga reda dasaka u pakiranju stavlj red razdjelnika (engl. Stickers) koji ine paket zajedno sa drvetorn.



8

Tee drvo koje je svjee kidano ne treba razdjelnike - barem nije uobiajeno za tropsko i drvo koje se krca pod imenom eljezniki pragovi (engl. Railway ties, sleepers, creosoted or not). Ukoliko je namazano zatitom (engl. Creosoted) obvezno se krca na palubu, ne u doticaju sa ostalim drvom, jer ga oteuje i mirisom koji ostaje, a i eventualnim dodirom ostavlja trag koji penetrira u drvo.

Krcanje na brod upakiranog drva / svjee rezane grae bez stickr-sa

(engl. Fresh sawn timber no stickers)

Upakirano drvo e u praksi biti povezano i u nekim sluajevima pre-slung. Paketi moda nee imati standardne dimenzije i biti e razliitih debljina unutar paketa tako inei slaganje teim. Neujednaeni paketi se ne bi trebali krcati na palubu ve se preferira da budu krcani ispod palube. Tamo gdje je izvreno slaganje na palubu, paketi bi trebali biti sloeni na prednjim i stranjim duljinskim pozicijama.

SPERPLOA (engl. Plywood)

Krca se pakirana u sanduke (engl. Crated) ili samo omotana elino-plastinom trakom na postolju (engl. Bundled) kako bi je viliar lake poduhvatio (dobro pakirana moe se krcati u visinu do 6 metara). Treba paziti da li je omotana plastikom i u kakvom je stanju, kao i vidjeti da

su "kutovnice" gdje dolazi pasci (engl. Strapping), na mjestu kako se ne bi otetili rubovi sperploe.

FURNIR (engl. Veneer)

Javlja se dosta, zbog restrikcije izvoza balvana, u zemljama koje nisu dovoljno dobro

umreene u kontejnerski prijevoz, a na poetku su industrijske obrade drva. Dolazi u sanducima ili omotan trakom na postolju. Uglavnom pakiranje je jako loe, trai "Top Stow", a za napomenuti je da se sve povie 3 metra visine, vrlo lako raspada. Budui da je osjetljiv i na vlagu mora se paziti da li je omotan plastikom i u kakvom je stanju. Kontejnerizacija je puno pomogla u

rjeavanju ovog problema.

PULPA, CELULOZA



9

Iako nije klasino drvo, kao drvna preraevina esto se krca zajedno sa drvom. Osjetljiva je na vlagu, a jako osjetljiva na sva oneienja naroito na boje i metalnu ru koje rado upija. U zemljama gdje je mogua dobra zatita krca se i na palubi, cesto puta kombinirano, jer kupac eli clulozu prve klase i trupce kako bi i sam radio "blend" za loiju kvalitetu sa starim papirom. Za slaganje logova koristi se "Trimming Machines".

Kombinirano krcanje na palubi, celuloza i trupci

STICKERS

Drvo u transportu rauna se u kubicima, a ne u tonama. Vozarina se takoer plaa u kubicima (u B/L's osnovna jedinica je metar kubini).

Najkrae objanjenje je da je to komadi drveta koji u pakiranju slui kako bi odvojio raspilane daske jednu od druge. Ovisno o drvu, a drvo koje se transportira iz zemlje proizvoaa je uglavnom "sirovo" tj. nijc sueno. U suarama (engl. Kiln dry) stickers slui da drvo ne truli i skrauje vrijeme potrebno za izlazak vlage u svrhu daljnje obrade. Nema standarda, kupac regulira taj problem, tako i kupuje rezanu gradu sa veim ili manjim razdjelnicima i on je odgovoran kada i gdje ih stavljati.

Sticeker-i nisu teret i nemaju neku teinu, ali imaju (zahvaljujui svom postojanju u pakiranju) volumen koji skoro pa odgovara volumenu drva koje se krca. Slike to najbolje pokazuju.

Ovi "stickers kubici" nisu nigdje prikazani pa zapovjednik po primitku poruke o krcanju treba

odmah postaviti pitanje kako je drvo pripremljeno za transport, koje su dimenzije pakiranja i

koliko ima stickers-a. Sve ovo je potrebno kako ne bi bilo problema kada se pri zavretku ukrcaja zapome, nerijetko preko lea zapovjednika, prepucavati tko je kriv za onaj teret koji je ostao na obali.

Bitno je znati da li je rezano drvo "Flushed", ravno na krajevima ili je ostavljeno po duljini kako

je kidano (skuplje vrste drveta se tako prevoze jer bi gubici bili veliki, a zbog toga pate ih gubici

prostora na brodu).

Ovaj problem treba brod to prije rijeiti. Kasnije se svi pozivaju na unaprijed bukirane kubike. koje treba vraati iz luke jer: " .... mi smo pretpostavljali da je zapovjednik znao to radi kada je napravio plan tereta."



10

Vlaga u drvetu:

Svjei balvani: 30% ili vie - ovisno jesu li floaters (+) ili sinkers (-) Svjeze pilana graa (green) koja nije prola suaru: 19 do 30% Odstajana pilana graa (green) koja nije prola suaru; ispod 19% Kiln dry drvo koje je sueno u suari: od 12% do 17%. perploa i Furnir (engl. Plywood, Veneer): 12% Svjea Europska crnogorica ima u svom sastavu 35 do 37% vode, a bjelogorica 20 do 35% (bjelogorica sporo gubi vodu i trebaju mjeseci, a prirodno isuivanje je, ovisno o debljini balvana 2 do 4 godine).

Rezana grada zahvaljujui stickers-ima i mikroklimi skladita, sui se bre, ali ne dovoljno da bi bila neka vrijednost u proraunu stabiliteta (svjee drvo, a to je ono koje nije prolo suaru, osim eukaliptusa, ne gubi svoju vlagu). Vanije je da se na teretu ne uhvate gljivice koje vole mrano, vlano i puno soka iz drveta (treba biti oprezan jer esto puta pri otvaranju skladita dolazi vjetak e provjeravati dnevnik ventiliranja, a neki tereti zahtijevaju dobru ventilaciju, a za te detalje treba pitati krcatelja).

Faktor slaganja (engl. Stowage Factor)

Thomas Stowage ne daje nikakvu vrijednost za balvane ve samo spominje: - od 75-130 Cuft za 1000 board feet.

- za veneer daje 3.34-4.18 m3

per tonne,

- za plywood daje 1.95-2,20 m3

per tonne, zavisno da li je crated ili bundled.

Praksa je proraun brodskog prostora u odnosu na volumen tereta (sve vrijednosti se odnose

na m3

drva za m3 brodskog prostora, teina je izraena zagaajem.

- balvani lake vrste drva, plivajue (floaler ): 1.7 do 1.8 m3

- tvrdo drvo (redwood, sinkers-i) kod kojih kupci jako paljivo iskljuuju nevrijedne

dijelove debla iz vrijednosti drva: 2.0 do 2.3 m3

- Rezana graa (bez slickers-a): 1.5

- Rezana graa (sa Stickers-ima, "Flush both end "): 2.2 do 2.4 m3

- Rezana grada (sa sticker-sima "Flush one end"): 2.8 do 3.0 m3

- Veneer on pallets: cca 2.0 m3

- Plywood on pallets: cca 2.0 m3

PRIPREMA ZA KRCANJE DRVENE GRAE NA BROD

Prije nego se pristupi krcanju i slaganju tereta, treba obaviti i neke pripremne radove, u

prvom redu priprema teretnih prostorija broda kako bi se teret mogao brzo i nesmetano primiti i

pravilno sloiti. Priprema brodskih skladita i ostalih prostorija za teret. Sva skladita treba pomesti i

odstraniti ostatke prijanjeg tereta. Ako su skladita prljava, treba ih dobro oprati, osuiti i



11

prozraiti. Skladita drva treba prati slatkom vodom, jer ostaci soli, nakon pranja, morskom vodom, stvaraju, vlagu na stijenkama skladita.

Kaljue i usisne koare crpnih sisaljki moraju se dobro oistiti i osuiti. Da bi se skladita potpuno osuila nakon pranja, ako je toplo vrijeme i dobra ventilacija, treba priblino 12 - 24 sata. Ako je potrebno skladite ubrzano osuiti posipa se drvenom piljevinom, a piljevina se mora odstraniti prije krcanja novog tereta; jednako se postupi i ako skladite treba temeljito osuiti.

Zraenjem i ventilacijom treba odstraniti smrad i tetne plinove od prijanjeg tereta. Da bi se odstranio neugodan miris koji ostaje nakon iskrcavanja nekih specifinih tereta, treba skladite - nakon pranja i suenja poprskati vapnenom vodom, otopinom hipermangana.

Ako se teret treba slagati na palubu, istu zato treba paljivo pripremiti. Svi odvodni kanali na palubama i njihove reetke moraju biti isti i dobro zatieni. Treba dobro zatvoriti sve otvore na boku, okna i vrata da ih ne bi pokrio teret. Na palubi, gdje e se teret slagati, treba prije krcanja tereta zatititi vodovodne i parne cijevi i elektrine kabele; pri tome treba krajeve cijevi zatvoriti slijepim prirubnicama, a s elektrinih vodova skinuti osigurae i staviti na sigurno mjesto.

Prije krcanja novog tereta vrlo je vano provjeriti protupoarni ureaj u skladitima. Vrlo je vano da se provjere svi ureaji za krcanje tereta (samarice, vitla, koloturnici koji su sastavni dijelovi samarica, razni pasci, mree itd.)

Priprema broda za krcanje tereta pripada u dunost zapovjednika broda. U nekim lukama dolaze na brod i luki nadzorni organi koji provjeravaju odgovaraju li skladita uvjetima prijevoza.

SLAGANJE I UVRIVANJE (engl. Lashing) TERETA DRVA NA PALUBI

Propisi za slaganje drva naglaavaju da bi palubni tereti drva trebao biti pravilno sloeni i uvreni nizom cjelokupnih osigurnja odgovarajue jaine. Gornja uporita koja su predviena kao mjesta osiguranja ne bi smjela biti udaljena vie od 3 mm. Maksimalna visina iznad najvie palube na kojoj se drvo moe slagati ne smije prijei 1/3 irine broda kada brod plovi unutar zimske sezone. Dodatni propisi se primjenjuju ako i kad se koriste teretne linije za drvo, tj. kada

se brod krca iznad odgovarajue granice. Ako na pramanom djelu broda nema nadgraa, tada drvo mora biti sloeno najmanje do visine pramanog katela. Ovakvo slaganje se mora protezati do najmanje prednjeg zavretka grotla.

Sljedee to se uzima u obzir jest da oprema za uvrivanje ne bi smjela biti manje od 19 mm udaljena od lananog spoja (ili fleksibilnog ianog ueta jednake jaine). Ova oprema za uvrivanje bi trebala biti samostalna u odnosu jedna na drugu i smjetena na udaljenosti ne veoj od 3 m jedna od druge. Ovakva oprema e biti postavljena s klizim kukama i istezljivim vijcima koji moraju biti pristupani u svakom trenutku.

Napomena: iana uad za uvrivanje mora biti postavljena s kratkim duljinama velikog lananog spoja tako da se omogui da ta ista duljina bude prilagoena i regulirana ( Slika 6.1 ).



12

Slika 6.1. Primjer opreme za uvrivanje

Toke uvrivanja

Oprema za uvrivanje preko drvenog tereta je postavljena na ploe privrene na zavrni voj ili palubnu privezu u razmacima koji ne prelaze preko 3 m. Zavrna toka osiguranja ne smije biti vie od 2 m udaljena od predgrade nadgraa ali ako predgrada nema, tada su predviene ploe i uvrivai za 0.6 i 1.5 m od kraja mjesta slaganja drva na palubi. Ako je drvo nie od 3.6 m, povrine uvrivanja bi trebale biti reducirane. Slike 6.2 i 6.3 prikazuje neke od tih toaka. Pristupi djelovima broda na pramcu i na krmi moraju biti omogueni i onda kada je kapacitet teretne palube prekoraen s obzirom na prostor za koji je openito predvien.

Slika 6.2 Oprema za uvrivanje drvenog tereta sloenog na palubi



13

Primjer konstrukcije za prolaz / hodanje

Pravilo od kojeg ne treba Odstupati je IMO Lashing, kako je to i propisano u brodskim

uputama i dokumentima. Komplet materijala, ukljuujui i "Catwalk", je obaveza za miran san. Lashing treba redovito provjeravati za vrijeme navigacije i ponovo pritezati. Neke odrednice su

nedovoljno prikazane u IMO resolution A. 715. tako da je potrebno i dodatno objanjenje:

Sustavi za uvrivanje tereta drva na palubi prikazani su na sljedeim slikama:

popreni vezovi redovno se koriste preko drugog i treeg reda, koji se mogu postaviti runim stezanjem izmeu stupova. Teina gornjih redova

jae e zategnuti elinu uad preko kojih su sloeni



14

elina uad koja se koristi pored lananih vezova. Svako od njih moe prelaziti preko sloaja od jedne do druge strane i u cjelini ga obuhvatiti do najvieg reda. Stezaljke

postavljene na svakom vezu slue za zatezanje vezova na moru

Ukrienu elinu uad postavljenu u obliku vezice za cipele koja pritee sloaj. Ovu elinu uad koja neprekinuto prelazi preko sloaja kroz niz otpusnih kolotura

dre na mjestu bono postavljena elina uad. Stezaljke postavljene od vrha bonog ueta u ukrienom uetu dre vezove zategnutim na moru



15

Lanane vezove koji prolaze preko vrha sloaja, privren i za postojee uske ili

druge toke zahvata na istaknutim krajevima tereta. Stezaljke postavljene na svakom vezu slue za pritezanje vezova na moru.

kopce s valjcima treba postaviti izmeu bonih i ukrienih elinih ueta, izmeu kojih je takoer potrebno postaviti najmanje dvije stezaljke sa svake

strane (lijeve i desne).

Pakirano drvo i djelomino obraeni trupci

Svenjevi drva se u pravilu vezuju trakama koje se privruju mehaniki (tvrdo vezivanje) ili rukom (meko vezivanje). Svenjevi ne moraju biti standardnih dimenzija i nisu uvijek ravni na oba kraja. Tekoe u slaganju svenjeva javljaju se kad su svenjevi razliite duine. Osim toga, zapovjednik esto nema utjecaja na red kojim se svenjevi predaju brodu. Svenjevi u kojima je drvo nejednake duine i nedovoljne zbijenosti ne smiju se krcati na palubu. Drugi svenjevi nejednakih duina koji omoguavaju vrsto slaganje mogu se sloiti na palubu u uzdunom smjeru, ali ne na izloenim mjestima ili izvan pranica (vidi slike 8 i 9).



16

Djelomino obraeni trupci se redovno vezuju trakama, ali zbog nejednakosti njihove debljine i iskrivljenosti vrlo je teko dobro ih sloiti i zbijeno povezati. Treba teiti da svenjevi dobiju okrugli kosi presjek unutar traka zbog zakrivljenih strana pojedinih komada (vidi sliku 10).

Postupci slaganja nepakiranog drva ne mogu se uvijek primijeniti na prijevoz pakiranog

drveta.

Pakirano drvo se ne moe sloiti tako da je njegova zbijenost jednaka nepakiranom drvetu, a vezovi su zato manje uinkoviti. Pakirano drvo se ne moe sloiti izmeu stupova tako zbijeno i s tako malo praznog prostora kao nepakirano drvo. Kad se prevozi pakirano drvo, stupovi mogu

podnijeti jae optereenje i mogu neutralizirati sile nastale zbog pomicanja tereta.

Kod sustava poprenog vezivanja, svenjeve treba u pravilu slagati u smjeru uzdunice broda; krajnja dva reda moraju uvijek biti u smjeru uzdunice broda. Poeljno je da se jedan ili vie redova iznad razine grotla, koji nisu susjedni, sloe popreno da bi se dobio uinak povezivanja unutar tereta. Svenjevi iznad pokrova grotla moraju se slagati popreno tako da zahvate jedan drugoga. Svenjeve razliite duine treba sloiti tako da se najdui svenjevi sloe po uzdunici broda. Krae svenjeve treba sloiti unutar tog prostora. Popreno se mogu slagati samo svenjevi ravni na oba kraja



17

Drvo se mora krcati tako da se oblikuje zbijen sloaj sa to ravnijom povrinom. Tijekom ukrcaja, za svaki red koji se slae treba pripremiti ravnu i vrstu podlogu. Hrapavi materijal za odvajanje, ako se koristi, valja rasprostrti preko najmanje tri susjedna svenja da bi se postigao uinak povezivanja unutar sloaja na stranama.

Svaki prazan prostor na kojem bi se teret mogao pomaknuti za vrijeme plovidbe treba ispuniti

komadima drveta, dobro uvrstili klinovima ili premostiti. Za tu svrhu brod mora raspolagati drvenim materijalom za uvrivanje.

Svenjeve na vanjskim krajevima sloaja treba postaviti tako da se ne proteu preko uki i da to manje optereuju poprene vezove. Krajeve svakog sloaja na palubi poravnati da ne stre, kako bi se sprijeio utjecaj mora koje zapljuskuje palubu i izbjegao prodor vode.

Velike teke daske i grede, kad se ukrcavaju na palubu u kombinaciji sa svenjevima, moraju se u pravilu slagati odvojeno. Kad su teki komadi drva smjeteni u gornjim redovima, postoji opasnost da se na moru raspu i prouzroe daljnje rasipanje svenjeva. U sluaju da su grede i daske sloene iznad svenjeva, moraju se dobro uvrstiti da se sprijei njihovo pomicanje.

TRUPCI / BALVANI

Ako se trupci slau na palubu zajedno s upakiranim drvetom, ove dvije vrste drveta se ne smiju izmijeali. Trupce u pravilu treba slagati u smjeru uzdunice broda s oblom povrinom na vrhu, tako da se ni jedan trupac ne moe pomaknuti kad je postavljen i zategnut sustav osiguranja. Da bi se postigla zbijenost sloaja, deblji kraj svakog trupca ili pasac trupaca ne smije biti u istoj poprenoj ravnini s onima do njega. Da bi se trupci sigurnije sloili na palubi, na svakom grotlu treba koristiti neprekinuto elino ue (popreno elina ue) koje odgovara zahtjevima iz Kodeksa za prijevoz drva. Ovo popreno elino ue treba postaviti na sljedei nain:

1. na priblino 3/4 visine stupova popreno elino ue provui kroz uku privrenu na stupovima na toj razini, tako da se ue prua popreno povezujui odgovarajue stupove na lijevoj i desnoj strani. Popreno elino ue ne smije se sasvim zategnuti kada tako lei jer e do njegovog zatezanja doi kad se na njega sloe drugi trupci;



18

2. drugo popreno elino ue moe se postavili na slian nain, ako je visina poklopca grotla manja od 2 m. Ovo drugo popreno elino ue postaviti priblino 1 m iznad poklopca grotla;

3. svrha tako postavljene poprene eline uadi je ujednaena zategnutost i privlaenje odgovarajuih stupova;

KRUNA je zavrni red na palubi i za balvane mora biti u tzv. kruni, a ne ravno. Kruna pomae lake obuhvatiti ukrcane balvane osiguranjem, te smanjuje pritisak na upore (engl. Stanchions). Spekulirati sa krunom kako bi se slavilo manje tereta na palubi obino zavrava loe po posadu koja mora vie raditi na osiguranju i ee pritee upore koji imaju i dodatni pritisak na sebi.

Kruna i loe postavljen Hogg Wire , prenategnut i samo sa dvije abice (engl. Bulldog Grips)

HOGG WIRE je jedan ili dva reda, kako to ve trai visina tereta, je obvezan. Brod sa punom ogradom ne stavlja uobiajenih dva reda, jer je visina ograde na kojoj lei upora ve prvo osiguranje, a onda se Hogg Wire stavlja na visinu +/- 2/3 od visine upora.

Balvani na palubi uvijek se krcaju od krajeva prema sredini. Kod ukrcaja balvana Hogg

Wire se obvezno postavlja oputeno kako slijedei red balvana ne bi nategnuo elik-elo, te da ne bi dolo do puknua upora (Stanctions) za osiguranje drva uzdu palube ili samoga celik -ela.

tete tijekom krcanja i iskrcaja

Treba voditi rauna kako stivadori krcaju drvo. Za balvane nije problem rad sa elik elima. Komadni tereti, gotovi proizvodi ili poluproizvodi trebaju najlonske pasce koji se ne urezuju u teret. Reklamacije su enormne na furnir i perplou, a obino ti tereti su loe pakirani i bez uglovnica koje bi trebale biti gdje pasci prolaze. Za te terete se trai rad sa viljukarima, ali u isto vrijeme i slaganje iznad 6 redova. Kada je viljukar u skladitu obavezno treba voditi rauna da se poloe eline ploe na mjestima gdje viljukar prolazi iznad ve sloenog tereta, te strogo voditi brigu i o curenju tekuina iz viljukara.

CELULOZNO DRVO I DRVO ZA RUDARSTVO

Slaganjem ovih tereta na sljedei nain moe se postii dobra zbijenost:



19

1. na prostoru palube izvan linije grotla, teret treba sloiti popreno, ograditi s malo uzduno poloenog tereta, ali tako da otvori odljeva na palubi ostanu slobodni;

2. kad je teret na bokovima dostigao visinu grotla treba ga poloiti uzduno u sredini sloaja uzdu linije grotla;

3. nakon dovrenja ukrcaja, teret mora imati ravnu povrinu s blagim uzdignuem prema sredini.

Da bi se sprijeilo iskliznue tereta ispod vezova, preporua se postavljanje mrea ili platna kojim se pokriva gratlo na sljedei nain:

1. na krajeve svakog neprekinutog dijela palubnog tereta, ako nije sloen u ravnini s pregradom nadgraa, moe se postaviti mrea ili rastegnuti platno preko poprene okomite povrine;

2. preko prednjeg kraja svakog neprekinutog dijela palubnog tereta i na povrini tereta u sredini broda, moe se postaviti mrea ili platno i tako ih rastegnuti i osigurati po irini tereta da se sputaju po vanjskim okomitim stranama do toaka zahvata na razini palube.

STABILITET I NJEGOVA PROVJERA

Nije rijetka poruka koju zapovjednici primaju od kompanije i/ili unajmitelja (iako ovakav

"koktel" drveta nije ba uobiajen, ali ga koristimo kako bi pribliili sve vrste tereta drva koje se mogu nai na tritu, a koje brod prevozi:

Proslijedite za XYZ gdje ete krcati teret drva: 10000m3

balvana. 2000 m3

rezanih balvana,3000

m3

rezane grae, 3000 m3

perploe kao i 1500 m3

furnira. Oekujemo plan tereta, kojega molimo Vas dostavite to prije, uzimajui u obzir luke krcanja i luke iskrcaja geografskim redoslijedom ... Poslije ovog slijedi distribucija tereta po lukama, gazovi iskrcajnih luka te uputa o agentima.

Zapovjedniku je ostalo napraviti plan tereta koristei literaturu koja je i njegovim nalogodavcima bila na raspolaganju (uglavnom Thomas Stowage) uz poneto specifine literature iz iskustva P&I klubova i informacije agenata u luci krcanja. Operativa kompanije ili unajmitelja nastoji prodati brod to bolje, tako da je zapovjednik sam sa svojim problemom. Kada u ukrcajnoj luci agent ili stivador, uslijed spremnosti tereta ili specifinosti pakovanja ili kubikae broda u odnosu na kubikazu tereta, stanu mijenjati koncepciju rada, onda je evidentno zato je sveprisutna nervoza i zbog ega poruke lete na sve strane jo i prije, nego je ukrcan i jedan kubik teret drva.

Citat iz Thtomas Stowage o drvu: ....... and if is impossible for ship owner to estimate

what his ship will load ... "

Thomas nije naveo, osim za veneer i plywood, relacije m3/per tonn , nije se ni osvrnuo da se

drvo krca u kubicima, a ne tonama, tako da je "tehnikalije" svake vrste drva ustavio otvorene,

kako bi se one mogle slobodno formirati prema luci i tipu tereta.

Time se nitko ne moe pozivati na greku koja bi se eventualno iitala, prilikom koritenja Thomas Stowage.



20

Brod mora imati IMO resolution A.715, te IMO resolution A.749 sa zadnjim dodacima.

Pod pretpostavkom da je Logger brod krca u pravilu 2/3 pod palubom, a 1/3 na palubu od bale

kapaciteta broda.

PREPORUENI KRITERIJI STABILITETA

Za putnike i teretne brodove preporuuju se sljedei kriteriji :

1. povrina ispod krivulje poluge stabilnosti (GZ krivulje) ne smije biti manja od 0,055 m/radijana do kuta nagiba = 30 i ne manja od 0,09 m/radijana do kuta = 40 ili kuta naplavljivanja ako je ovaj kut manji od 40. Pored toga, povrina ispod krivulje poluge stabilnosti (GZ krivulje), izmeu kutova nagiba od 30 do 40 ili izmeu 30 i , ako je kut manji od 40, ne smije biti manja od 0,03 m/radijana.

2. poluga stabilnosti GZ mora iznositi najmanje 0,20 m, pri kutu nagiba jednakom ili veem od 30;

3. najvea poluga stabilnosti treba se javiti pri kutu nagiba po mogunosti iznad 30, ali ne manjem od 25;

4. poetna metacentarska visina GM, ne smije biti manja od 0,15 m.

Za brodove nakrcane teretom drva na palubi:

Ako teret koji se prostire uzduno izmeu poprenih nadgraa1, nakon odbitka za zaobljene rubove brodske ograde, ne prelazi 4% irine broda i/ili ako je teret osiguran stupovima za podupiranje koji ostaju pouzdano uvreni pri velikom kutu nagiba, umjesto uvjeta za putnike i teretne brodove Uprava moe primijeniti sljedee kriterije:

- povrina ispod krivulje poluge stabilnosti (GZ krivulje) ne smije biti manja od 0,08 m/radijana do = 40 ili kuta naplavljivanja, ako je ovaj kut manji od 40.

- najvea vrijednost poluge stabilnosti (GZ) mora iznositi najmanje 0,25 m.

- tijekom putovanja metacentarska visina GM, treba biti pozitivna, nakon ispravka za uinak slobodnih povrina tekuina u tankovima, i prema prilikama, vlaenja palubnog tereta i/ili nagomilavanja leda na izloenim povrinama.

- metacentarska visina prije isplovljenja ne smije biti manja od 0,10 m.

Gore navedeni kriteriji utvruju minimalne vrijednosti, dok maksimalne vrijednosti nisu preporuene. Poeljno je izbjegavati prekomjerne vrijednosti, jer to dovodi do sila ubrzanja koje mogu biti tetne za brod, posadu, brodsku opremu i za sigurnost tereta.

Stabilnost broda koji prevozi drvo na palubi se rauna vodei rauna o:

a) poveanoj teini tereta drva na palubi zbog:

apsorpcije vode u osuenom ili suhom drvu;

1 Ako na krmenom kraju nema nadgraa koje ograniava prostor, teret drva na palubi mora se prostirati najmanje do zadnjeg kraja posljednjeg grotla.



21

stvaranja leda, ako vrijedi, koji zajedno uzrokuju poveanje mase tereta drva na

palubi i do 10% prilikom dolaska;

b) varijacijama u potronim materijalima;

c) efektu slobodne povrine tekuina u spremnicima;

d) teini vode zarobljenoj u izgubljenom prostoru u teretu drva, osobito deblima.

Iz priloga se vidi tehnika krcanja:

1. Pravilan ukrcaj tereta drva u brodska skladita,

Krcati najprije od krajeva brodskih skladita (Fwd / Aft) prema sredini skladita. Dobar i pravilan poetak garantira dobar konani ukrcaj.

2. Pravilan ukrcaj tereta drva na palubi broda;

Palubni teret drva nastojati drati visoko na krajevima i teret drva spajati samo na jednom mjestu.

3. Utvrivanje ukrcane teine tereta drva provjerom gazova (Draft Survey)



22

a. Inicijalni Draft Survey sa punim balastom prije poetka ukrcaja tereta drva; b. Ponovni Draft Survey nakon zavretka ukrcaja tereta drva u brodska skladita; c. Po potrebi ukrcanu teinu tereta drva provjeravati i vie puta, do granice IMO uvjeta

stabiliteta

Pored toga uvijek ostaje nedoumica, to ako??? Naime, ukrcali smo neku mjeavinu tereta kod koje je teko odrediti VCG, jer smo ve danima pod ukrcajem, teret teko dolazi, protesti su svima otili i svi elimo umorni zakljuiti ukrcaj. Tada je najbolje napraviti provjeru stabiliteta inklinacionim testom nekoliko puta,.

Izraun je veliine greke od 5% to znai ako je MG u granici cca 20 centimetara da je vrijednost od 19 do 21 cm, a to je dosta dobra metoda potvrde izrauna stabiliteta koji je brod ve napravio i redovito provjeravao prilikom zavravanja ukrcaja tereta na palubi. Samo prekidanje posla zbog eventualne sumnje, dovodi do provjere broda od strane vjetaka u prvoj iskrcajnoj luci, a to je poslije spor koji ostavlja loi trag komercijali za slijedei posao i kao takav prekida ukrcaj i ne vodi nikako na dobro.

U sluaju provjere stabiliteta inklinacionim testom jednostavnije je ii na dodatne teine sa balastom. Kada smjena stivadora poe sa broda, napuni boni visoki tank (engl. Top Side Tank (TST)) do odreene mjere sa koliinom vode koja nam odgovara za raun i inklinaciju (obino je to okrugla brojka od 100 tona). Iz nacrta se uzmu centri tanka za tu koliinu i pogleda kut nagiba.

Ova metoda je brza i laka za obaviti, a ne zaustavlja brod niti trai uee stivadora koji bi eventualno digli teret i tako ga drali odreeno vrijeme.

Inklinacioni test sa teretom:



23

Za uspjean test visei teret se mora podignuti iznad linije glavne palube.

Inklinacioni test sa balastom:

1( . )

M DGM

Displ M tg

btg

c

Tg - kut nagiba izmeu inicijalnog i novog kuta nagiba kada se teret podigne[]

m - teina viseeg tereta [mt] B/2 - polovica irine broda[met]

d - udaljenost od vanjskog ruba palube do

vertikalve osi viseeg tereta[met] Displ. - deplasman broda[mt]

1GM - nova metacentarska visina[met]

1

( )2

( . )

Bm d

GMDispl m tg



24

M balast dodan u tank[mt]

D udaljenost teita teine u tanku balasta do centralne vertikalne osi broda[met]

kut nagiba izmeu inicijalnog i novog kuta nagiba kada se napuni balast u boni tank[]

Preveliki stabilitet suprotno to dosta ljudi misli, samo teti palubnom teretu. Bre amplitude izazivaju napore koji se reflektiraju na teret / lashing jer sve vie radi nego to treba, period ljuljanja od + 20 sekunda je vie nego optimalan za brod sa palubnim teretom (uvjet je da su poluge stabiliteta u okvirima traenja u rezoluciji).

PRAKTINA METODA ODREIVANJA MAKSIMALNE KOLIINE PALUBNOG TERETA

Prilikom ukrcaja maksimalnih koliina nekog homogenog tereta na brod npr. drvo, najbitnije je zadovoljiti dva osnovna uvjeta i to:

- ekonomski, tj. da brodski prostor i hidrostatike mogunosti broda budu maksimalno iskoriteni i drugi,

- da brod zadri zadovoljavajui, odnosno eljeni stupanj sigurnosti u pogledu poprene stabilnosti.

Da bi se izbjegle nesuglasice izmeu prvih asnika i krcatelja zbog toga to dodatna koliina tereta koja se treba ukrcati na palubu broda nije bila tono i balagovremeno odreena, nie su izloene dvije metode brzog i praktinog odreivanja dodatne koliine tereta ijim ka-snijim ukrcajem na palubu brodski popreni stabilitet poprima eljeno stanje.

Prije poetka ukrcaja u brodska skladita potrebno je tono oitati gaz broda, te prilikom ukrcaja voditi strogo rauna o svim teinama koje su u meuvremenu ukrcane na brod, a ne mogu se smatrati teretom (voda, gorivo, potreptine).

Uporeujui poetni gaz (gaz broda prije poetka ukrcaja tereta) sa gazom koji se isto tako tono oita u momentu kompletiranja ukrcaja u brodska skladita dobiva se teinski tona koliina tereta koja je ukrcana na brod (engl. Draft Survey).

Ovo je potrebno initi iz razloga to su esto puta teine deklarirane od strane krcatelja netone, a poznato je da je teina uz visinu sistemnog teita (KG) faktor koji direktno utie na raun centracije teina. Kod prijevoza drva na palubi od max. koliine tereta koju koja se moe ukrcati na palubu obzirom na zadani GM, potrebno je od te koliine oduzeti 10-15% teine tereta na raun na absorbiranja vlage tijekom putovanja.

METODA 1:

RAUN ODREIVANJA MAX. KOLIINE TERETA KOJA SE MOE UKRCATI NA PALUBU

Budui da je poloaj sistemskog teita KG dobiven raunom centracije teina ispod poloaja koji se zahtijeva KG', odnosno koji e sistemsko teite dostii po ukrcaju nepoznate koliine tereta (w) i koji e imati visinu sistemskog teita (H).

Istim raunom centracije teina se dobije i zbroj vertikalnih momenata koji je u ovom sluaju proizvoljno oznaen skraenicom P, odnosno



25

P ili KG=

DP D KG

Poto e nepoznata koliina tereta (w) ukrcana na visinu (H) izazvati dodatni vertikalni moment

w H onda moemo pisati slijeu relaciju:

'P w H

KGD w

Vrijednost KG' moe bili izraena i slijedeom razlikom: KG' = KM - MG', a mnoenjem D x KG' dobije se ukupni vertikalni moment koji e brod imati po ukrcaju palubnog tereta i koji je i u ovom sluaju proizvoljno oznaen sa >>R



26

KM - vertikalni metacentar - ulazei sa srednjim gazom u knjigu brodskog stabiliteta (krivulja, dijagram ili tablica)

MG'' - eljena vrijednost metacentarske visine KG = KG + MG'

Da bih cijelu stvar napravio praktinijom, izradio sam i tablicu koja se bazira na formuli

'

R Pw

H KM MG

i ije dijelove prikazujem samo ilustracije radi, budui da u dananje vrijeme depnih elek-tronskih raunala pomalo gubi na svojoj praktinoj vrijednosti.

Primjer tablice za odreivanje max. koliine

palubnog tereta za eljenu vrijednost MG

PRIMJER:

Po zavretku ukrcaja tereta jelovog drveta u brodska skladita raun centracije teina je otkrio slijedee:

4811 tona

P=27239 t/m (P=D KG)

D

iz tablica KM=6,30 m

eljena vrijednost MG'=0,50 m

KG' = KM - MG'

KG'=KM- MG'=6,30m - 0,50m=5,80 m

R=D ' =4811t 5,80 =27904 t/mKG m



27

R=27904 t/m

-P=27329 t/m

R - P= 575 t/m

(H-KM+MG')

H=10,50 m

-KM= 6,30 m

+MG'= 0,50 m

= 4,70

R-P 575w= 122,4 tone

(H-KM+MG') 4,70

To znai da bi metacentarska visina MG' poprimila eljenu vrijednost od 0,50 m, brod je trebao ukrcali dodatnih 122,4 tone na palubu broda ije sistemsko teite je bilo 10,50 m iznad kobilice broda.

KG je vrijednost koju smo dobili proraunom stabiliteta.

U proraun stabiliteta iz knjige stabiliteta osim poznatih teina puta vertikalnih momenata , ima podatke VCG i za prazan opremljen brod Light Ship i za mrtve teine .

KM veliinu dobijemo iz dijagramnog lista ulazei sa gazom

MG' je eljena metacentarska visina za krcanje tereta (na palubi)

H je vrijednost tj. vertikalni moment tereta na palubi a koji podatak se nalazi u knjizi

stabiliteta Timber deck cargo above uperdeck VCG.....

Da bi dobili konanu vrijednosti KG' potrebno je uraunati i ispravku za slobodne povrine (engl. Free Surface Effect) koja se dobije ako se ukupnih momenata slobodnih povrina tekuine (i) u tankova podjeli sa vrijednosti ukupnog deplasmana.

METODA 2:

RAUN ODREIVANJA MAX. KOLIINE TERETA KOJA SE MOE UKRCATI NA PALUBU

Primjer:

Brod D = 5000 MT, KG = 4,5 met, KM = 5,3 met, treba ukrcati sljedei teret :

2000 MT .............. KG = 3,7 met

1000 MT .............. KG = 7,6 met



28

Odrediti koliko se max. tereta moe ukrcati na palubu iji je KG = 9,0 met., da bi brod imao min. GM = 0,3 met ?

KG = KM GM

Final KM = 5,3 m

- Final GM = 0,3 m

Final KG = 5,0 m

X = koliina palubnog tereta u MT da bi brod zadrao GM = 0,3 m

TEINA KG MOMENT

5000 4,5 22500

2000 3,7 7400

1000 7,5 7500

X 9,0 9X

8000 + X 37400 + 9X

Final Moment 37400 9Final KG=

Final Displ. 8000

X

X

37400 95 / (8000 )

8000

XX X

X

40000 + 5X = 37400 + 9X

9X 5X = 40000 37400 4X = 2600 / : 4

X = 650 MT

Od dobivene koliine tereta treba odbiti 10-15% na raun absorbiranja vlage u drvu ukrcanog na palubu tijekom putovanja.

Opasnosti tijekom prijevoza

Ukoliko nije teret fumigiran onda postoji vea vjerojatnost da samim krcanjem u vlani prostor skladita doe do bre biodegradacije zahvaljujui gljivicama i insektima koji imaju sve to im treba za ivot: hranu iz sokova drva, vodu, kisik i toplinu. Dolazi do oteenja balvana, a poznata je plava plijesan koja smanjuje vrijednost nekih mekih vrsta tereta do 80%.

Za neke terete limit je u skladitu do 14 dana, pa je stoga je potrebno pitati krcatelja ima li takvih balvana koji su osjetljivi na dulje razdoblje boravka u skladitu. Potrebna je ventilacija uz provjeru koliina kisika i tetnih plinova, koji se esto kod tvrdog drva znaju akumulirati na dnu skladila. Zabiljeeni su i smrtni sluajevi prilikom ulaska u skladite.



29

IPPC Standardni

Tijekom proteklih nekoliko godina, epidemije nametnika su pratili transportnu ambalau, zbog ega su vlade diljem svijeta smanjile proizvodnju materijala za pakiranje, ukljuujui drvene palete, dunnage i sanduke. Brojne su zemlje uspostavile ogranienja da se zaustavi uvoenje stranih nametnika, stvarajui komplicirani labirint propisa. Ujedinjeni narodi kroz Meunarodne konvencije o zatiti bilja (The International Plant Protection Convention2 (IPPC)) u oujku 2002 stvorio globalni Standard za drvni materijal za pakiranje br. 15 (International Standards For

Phytosanitary Measures No. 15 (ISPM 15)). To se odnosi samo na drveni materijal za pakiranje

(kako crnogoricne tako i ne-crnogorice) vrstog masivnog drva, negraevnih proizvoda od drva (perploe, itd.) ili valovitog kada se koristi u meunarodnoj trgovini. Meunarodni standard ne primjenjuje se na drvni materijala za pakiranje proizveden iskljuivo za kunu uporabu.

IPPC je odobrio dobrovoljni standard koji zahtijeva i propisuje kako drvo za pakiranje

(crnogorine i ne-crnogorice) mora biti tretirana i oznaen. Odobrene fitosanitarne mjere ukljuuju toplinsku obradu i Metil Bromid fumigaciju. Meunarodni standard postavlja specifine zahtjeve tretmana. Na primjer, toplinska obrada drva / pakiranja moraju biti grijana na

temperaturi do 56 C u trajanju od 30 minuta. Usvajanje standarda IPPC odrat e se u narednih nekoliko godina, dok svaka zemlja lanica razvija vlastite propise.

PHYTOSANITARY inspekcija

Balvani se uglavnom fumigiraju sa Methyl Bromidom. Uglavnom sve zemlje uvoznice to

trae i ako se u zemlji izvoznici to ne moe napraviti, onda se to radi prije otvaranja skladita po dolasku u luku iskrcaja. Takoder, trai se da se testiraju i palete, dunnage i drvo koje se koristi za pakiranje. Uobiajeno je grijanjem (simbol je HT-Heath Treatmenl 30 min na 56C) ili Methyl Bromidom (MB).

Dogaa se i oboje, a drvo za pakiranje ima certifikat i simbol:

International Phytosanitary Standard for Wood Packaging ISPM15, Update: 30th June 2010

2 Meunarodna konvencija za zatitu bilja (The International Plant Protection Convention (IPPC)) je ugovor izmeu

vie od 115 zemalja i uprave za hranu i poljoprivredu Organizacije Ujedinjenih naroda.



30

Cjelokupni teret drva kao i drveni materijal za pakiranje (palete, kutije, sanduci, drvena

motovila za elik-ela, itd) mora biti tretiran protiv insekata.

TUMA TERMINA:

Apsorpcija pojava koja se javlja kod prijevoza drva kao palubnog tereta, omoguuje upijanje velike koliine vode koja se od strane drva, to moe imati lo utjecaj na pozitivnu brodsku stabilnost.

Cant odnosi se na balvan koji je rezan u obliku ploe, tj, izrezan po duini tako da konani tanki dio ima dvije suprotne paralelno ravne strane, te u nekim sluajevima i treu stranu koja je takoer izrezana.

Drvo (engl. Timber) obuhvaa ispilana drva, balvane, trupce, tapove, celulozno drvo i sve druge vrste drva u slobodnoj ili pakiranoj formi. Termin se ne odnosi na drvnu celulozu ni na slian teret.

Drvni palubni teret (engl. Timber deck cargo) odnosi se na drvni teret koji se prevozi na

nenatkrivenom dijelu nadvoa ili palube nadgraa.

Drvna oprema za uvrivanje (engl. Timber Lashings) sve komponente za uvrivanje i osiguravanje tereta koje moe podnijeti silu naprezanja od najmanje 133 kN.



31

Teretna linija za krcanje drva na palubu (engl. Timber Loadline) posebna teretna linija

propisana za brodove koji moraju udovoljiti odreenim uvjetima s obzirom na njihovu konstrukciju, izdani od Meunarodne konvencije o teretnim linijama i koristi se kada se teret ukrca i sloi s uvjetima slaganja i osiguravanja ovog koda.

Drvna celuloza (engl. Wood pulp) i sline supstance nisu ukljueni u drvnu terminologiju po pitanju pravila o palubnim teretima. Ovakav teret mora se ouvati suhim, jer ako se jednom dozvoli da se smoi ili ovlai tada e doi do nabreknua. Takvo to bi moglo uzrokovati ozbiljna oteenja na brodskoj strukturi i skladitu u kojem se prevozi. Kako bi se ovo sprijeilo mora se strogo kontrolirati koliina vlage i provoditi ventilacija, te sprijei bilo kakva mogunost ulaska vode u brodsko skladite (faktor slaganja (SF) 3.06 / 3.34 ).

CSWP for Ships Carrying Timber Deck Cargoes (IMO 1991) The Code of Safe Working Practice for the Carriage of Timber Deck Cargoes Aboard Ship

okovi (engl. Battens ) ispilana drva koja su deblja od 10 cm i iroka u prosjeku od 15 18 cm. Uobiajeno su ukrcani u standardizirane pakete i mogu se lako prebaciti.

Daske (engl. Boards) ispilane drvene daske, debljine manje od 5 cm, ali mogu biti bilo koje

irine.

Cjepanice (engl. Cord) volumena 128 ft = 3.624 m.

Dasice (engl. Deals) ispilano drvo ne tanje od 5 cm i do 25 cm irine. Standardna daska je posebni komad drva s mjerama 1,83 m x 0,08 m x 0,28 m.

Trupci ili balvani (engl. Logs) veliki i teki komadi drva, iscjepani ili ispilani. Moe ih se nai i pod nazivom Baulks. Slau se iznad i ispod paluba, a pojedini trupci bi se trebali smatrati tekim teretom zbog sigurnijeg ukrcaja prilikom odabira opreme za ukrcaj tereta.

Drveni potpornji (engl. Pit Props) kratki i ravni dijelovi drva oguljeni od kore drveta i koriste se za osiguravanje stropova rudnika.

Stack mjera za drvo jednaka plovici fatoma i odgovara 108 ft.

Fatom ( mjera za drvo ), odgovara 216 ft (6 ft x 6 ft x 6 ft ).

Metrika jedinica kod drva je poznata i pod nazivom Stere, a moe se prikazati kao 1 m = 35.314 ft ili 0.2759 korda.

LITERATURA:

1. Code of Safe Pratice for Ships Carrying Timber Deck Cargoes, 1991. 2. Thomas stowage, edition 1996



32

3. Arhiva ASG Gabon 4. Arhiva Secam Paris 5. Tropical Timbre Atlas, 3 volumena, ATIBT, Association llltemationale technique des

Bois Tropicaux

6. IMO resolution A. 715 & IMO resolution A. 749 7. Guidelines for Regulating Wood Packaging Material in International Trade, FAG, Roma

2004 North of England P&I Signals publications

Ukrcaj i Prijevoz Drva Brodom

Documents

Transcript of Ukrcaj i Prijevoz Drva Brodom