TEHNIKE ISPITIVANJAdo 139

Prof.dr.Slavo Kukić

Vrste tehnika prikupljanja empirijskih podatakaPromatranje, Klasifikacija i mjerenje, Eksperiment, Analiza sadržaja Tehnike ispitivanja,

Oblici tehnika ispitivanja prikupljanje podataka pomoću anketnog

upitnika, skaliranje testiranje

Dvije zasebne tehnike anketa Intervju

I jedna i druga = prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku

PRIKUPLJANJE PODATAKA POMOĆU UPITNIKA

Anketa

Pojam = pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku

Povijest primjene ankete = jedna od najstarijih tehnike prikupljanja podataka.

Mogućnost = pri popisu stanovništva u Mojsijevo doba

Za potrebe oporezivanja korištena u Starom Rimu

Intenzivnije se u XIX stoljeću u Engleskoj i SAD

U formi današnje ankete = početkom XX. stoljeća Prva = 1916. godine u SAD radi utvrđivanja

predizbornog raspoloženje birača U prvima = velika odstupanja i pogreške u

rezultatima Razlog = prigodni uzorci i izostajanje

reprezentativnosti Posljedica = netolerirajuće pogreške u

dobivenim rezultatimaOtklanjanje te vrste pogreški pojavom

Georgea Galupa sredinom tridesetih godina XX. stoljeća započinje s političkim i znanstvenim

anketama

Nastavak razvoja nakon Drugog svjetskog rata 1948. godine = formirano Američko

udruženje za istraživanje javnog mnijenja, 1950. godine = formirano Evropsko

udruženje za istraživanje javnog mnijenja i tržišta

Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina XX. stoljeća, uvođenjem telefonskog anketiranja, napravljen je novi pomak u tehnologiji provođenja ankete,

Uvođenjem u upotrebu kompjuterske tehnologije = pomak u razvoju pojedinih faza anketnoga istraživanja

Anketa = pismeno prikupljanje podataka o stavovima i mišljenjima, koje se uz pomoć upitnika provodi na reprezentativnom uzorku. dvije bitne značajke ankete:

a) podaci se prikupljaju pismenim putem uz pomoć upitnika,

b) za prikupljanje podataka se koristi uzorak

= u vezi s anketom bitna dva pojma pojam upitnika = tehničko sredstvo,

instrument za provođenje ankete, za prikupljanje podataka, a sastoji se od niza pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor

pojam uzorka = dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju

mora biti reprezentativan, tj. mora posjedovati sve značajke skupine koju predstavlja

Četiri načina realizacije ankete: Individualni dodir s ispitanikom

Prednosti = ispitanicima se mogu dati i dodatna objašnjenja uz svako pitanje

Slabosti:mnogo je skupljasporija u odnosu na druge forme nije moguće osigurati apsolutnu

anonimnost prakticira se samo u slučajevima malog

uzorka

Grupno anketiranje = istodobno anketiranje većeg broja ispitanika

Dobre stranevisok stupanj vjerodostojnosti,mnogo brže i jeftinije od individualnog

Slabosti u odnosu na individualni kontaktnjime često nije u mogućnosti osigurati

reprezentativnost uzorka (sudionici okruglog stola, studenti na predavanju…) takvi uzorci su selekcionirani i ne

mogu poslužiti za uopćavanja

Poštanski upitnik = dostavlja se ispitanicima poštom, zajedno s adresiranom omotnicom koju će vratiti istraživaču

Prednosti: zahtjeva minimum napora i sredstava, omogućuje širi geografski kontakt s

ispitanicima, njime se može zahvatiti veći uzorak, omogućuje duže promišljanje o odgovorima, omogućuje grupnu konzultaciju radi davanja

validnijeg odgovora, jer se njime izbjegava efekt prisutnosti

anketara itd

Nedostaci:hoće li ispitanici, kojima je upitnik poslan, isti

i ispuniti i vratiti? hoće li ga popuniti onaj kome je i poslan ili će

to za njega uraditi netko drugi? Upitno čuvanje anonimnosti

korištenje moguće samo ako se pitanja odnose na činjenice koje ne podrazumijevaju potrebu anonimnosti

Ako se odnose na mišljenja i stavove o delikatnim problemima iz sfere političkog, socijalnog ili osobnog života = participanti bi prema sudjelovanju mogli biti krajnje rezervirani, ali i neiskreni u odgovorima

Telefonsko anketiranje = nasumičnim ili planiranim okretanjem brojeva telefonskih pretplatnika

najčešće u ispitivanju političkog raspoloženja birača

Dobra strana = najbrži oblik prikupljanja podataka

Loša strana = najnesigurniji oblik anketiranja

Dobiveni podaci veoma diskutabilni, na njih se ne može u potpunosti osloniti

Intervju Intervju = tip ankete

koristi pitanja da bi se došlo do odgovora o predmetu istraživanja

Razlike u odnosu na anketu: u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno, u

razgovoru s ispitanikom. pogodan samo za manje skupine ispitanika

u načelu podrazumijeva odgovor od najmanje jedne rečenice, a obično i od nekoliko njih

To otežava obradu podataka

Intervju nije isto što i razgovor = razlike: Intervju se vodi s određenim ciljem i po točno

utvrđenom planu U intervjuu nema ravnopravnosti osoba koje

razgovaraju jer se zna tko je voditelj razgovora, a tko ispitanik

Intervju bitno obilježavaju napetost, rezerviranost, sumnja i bojazan

Relevantna posebice dva tipa intervjua: StandardiziraniSlobodni (nestandardizirani)

Standardizirani = unaprijed utvrđena pitanja, i voditelj intervjua ih svakom ispitaniku postavlja istim redom i u istom obliku

Nema odstupanja od unaprijed utvrđenog plana vođenja intervjua.

Slobodni (nestandardizirani) = nema unaprijed pripremljenih pitanja.

Voditelj ima samo teme o kojima treba razgovarati, a pitanja slobodno postavljaAsocira na običan razgovor, Podaci koji se njime dobiju se

smatraju manje pouzdanima

Druge podjele intervjua: Intervju sa zatvorenim pitanjima

strogo utvrđen plan, redoslijed i formulaciju pitanja

Ispitanik, kao u anketi, bira jedan od ponuđenih odgovora

Ponovljeni intervjuza ispitivanje promjena u stavovima i

mišljenjima neke skupineu ispitivanju promjena u raspoloženju

biračkog tijela nakon nekog poteza vladajućeg establischmenta, političkih stranaka itd

Usmjereni (dubinski) intervjuOdlika = dubina izvještaja i različiti nivoi Na dnu kontinuuma = opisi koji su na

razini razgraničavanja „pozitivnih“ i „negativnih“ odgovora, ili malo iznad toga

Iznad toga = prikazi različitih psiholoških dimenzija i iskustava – uznemirenja, strahova, osjećaja itd.

= dubinsko intervjuiranje teži spoznaji strukture motivacije pojedinca, odgovoru na pitanje: što ga tjera da čini određene stvari?

Motivi koji imaju utjecaj na intervju kao tehniku: Pozitivni motivi:

Ugled institucije koja provodi istraživanje = može potaknuti ispitanika na sudjelovanje u njezinu radu

Znatiželja ispitanika = treba je potaći i na sudjelovanje u intervjuu stimulirati,

Uljudnost i pristojnost onoga tko intervju obavlja = kao motiv za ispitanika,

Spremnost da se dade svoje mišljenje = istaći da se želi dobiti njihovo mišljenje o određenim problemima,

Izravna materijalna stimulacija kao motiv, Prethodno obavještavanje o dolasku anketara i o

svrsi istraživanja

Negativni motivi intervjua: da ispitanik odmah ne vidi cilj i svrhu intervjua, strah od sudjelovanja u intervjuu zbog

eventualnih posljedica, Strah da se ne ispadne neznalica – zbog

neznanja nekih odgovora Revolt koji mogu izazvati neka pitanja

Dođe li do toga = pitanje preskoči, vrati se naknadno

Zasićenost intervjuima = za kratkom vrijeme više intervjua,

Ometanje u nekom poslu Izlaz = odgodi intervjua i zakaži drugi termin

Prednosti intervjua u odnosu na anketu Mogućnost uspostavljanja privatne atmosfere

Posljedica = mogućnost da se sazna ponešto što je anketom manje vjerojatno

Mogućnost da se u ispitivanje uključe i nepismeni

Omogućuje istraživaču da procjenjuje govori li mu ispitanik istinu ili ne

Nedostaci intervjua u odnosu na anketu:Poskupljuje ispitivanje = anketar s jednim

ispitanikom potroši vremena koliko bi, u grupnom anketiranju, utrošio s pedesetak njih

Intervjuom nije moguće osigurati standardne uvjete jer se obavlja u različitim situacijama i pod vodstvom većeg broja anketara

Intervju relativizira i objektivnost dobivenih podataka

Interakcijski odnos i prisnost s ispitanikom, a može značajno umanjiti objektivnost i znanstvenu upotrebljivost dobivenih podataka

Preporuke istraživaču koji koristi intervju: Intervjuiranje provesti po napisanom planu:

mjesto na kojem će se intervjuiranje obaviti (prostorije koje ispitanicima nisu strane),

vrijeme intervjuiranja, teme o kojima će se razgovarati, način bilježenja ili snimanja ispitanikovih

odgovora.Da početak razgovora ispitaniku bude

zanimljiv i prijatan jer od toga može ovisiti i tijek čitava

intervjua

Ako razgovor o osjetljivim pitanjima = obećati diskreciju

Eliminirati isljedničko i ocjenjivačko ponašanje anketara

Ispitanika treba uvjeriti kako su najbolji iskreni, a ne odgovori koji bi zadovoljili anketara

Ne pokazati da se dobiveni odgovor anketaru sviđa ili ne sviđa

Da je intervju što fleksibilniji, a formulacija i redoslijed unaprijed sastavljenih pitanja prilagođen individualnim osobinama ispitanika i tijeku razgovora

Upitnik Upitnik = instrument za provođenje ankete

niz pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor

Dvije vrste upitnika za prikupljanje podataka i činjenica, za prikupljanje stavova Često = anketni list ima i jednu i drugu vrstu

pitanja

Pravljenje anketnog upitnika

Dva dijela upitnika ili anketnog listaZaglavljeSredišnji dio upitnika

Zaglavlje. na početku ili na kraju upitnika Sadrži podatke o ispitaniku

ime (ako anketa nije tajna), spol, uzrast, školska sprema, nacionalna i vjerska pripadnost, visina primanja itd.

Središnji dio upitnika = dvije kolone: Lijeva = ispisana pitanja i Desna = predviđena za upisivanje

odgovora može biti prazna (ako je pitanje s

otvorenim odgovorima)Da su u njoj navedeni odgovori

(ako je pitanje s zatvorenim odgovorima)

Detalji o kojima se u pravljenju upitnika mora voditi računa

Tko će ispunjavati konkretni upitnik.kakvo je obrazovanje onih kojima je

upitnik namijenjen, kakve su njihove psihološke značajke, jesu li opterećeni kakvim predrasudama

Ovisno o tim značajkama različita i terminologija svakog upitnika

Izgled upitnika Je li lijep ili ružan, kratak ili dugačak,

pregledan i raznovrstan ili jednoličan Od toga zavisi i spremnost ispitanika

da u anketiranju sudjeluje

Je li upitnik prilagođen rječniku ispitanika, Postoji li ili ne slijed pitanja koji se strogo

ima poštovati, Od koliko je pitanja upitnik sastavljen, Koji je cilj upitnika – utvrđivanje činjenica i

znanja ispitanika ili, eventualno, njihovih vjerovanja, mišljenja i stavova,

Koji tip obrade podataka iz upitnika će biti primijenjen

Detalji u vezi s izborom pitanja u upitnikuda se u upitnik uključe samo pitanja

koja se neposredno odnose na problem

ne uključivati pitanja na koja se odgovori mogu pribaviti iz nekih drugih izvora

da se s pitanjima koja zadiru u osobni život postupa krajnje obazrivo

uključivati samo pitanja za koja se može pretpostaviti da ih zna većina ispitanika

Vrste pitanja u upitniku po njihovu obliku:Pitanja s otvorenim odgovoromZatvorena (pitanja «fiksiranog izbora»)

Pitanja s otvorenim odgovorom ne nude nikakve odgovori = ispitaniku

ostavljena potpuna sloboda u kreiranju odgovora

Primjer iz projekta: 22. Što smatrate kao neposredan

razlog zbog kojeg se mladi opijaju? (upisujte na liniju ispod) ______________________________

Prednosti otvorenih pitanja:Lako ih sastaviti ne usmjeravaju ispitanika na određeni

odgovorVeća je heuristička vrijednost odgovori mogu dobro poslužiti za

sastavljanje zatvorenih pitanja jer upućuju na učestalost određene vrste odgovora Zbog svega toga ih preporučljivo

koristiti u pripremnim fazama procesa istraživanja

Slabosti pitanja s otvorenim odgovoromtraže dobru pismenost ispitanika, malo se dobije odgovora na takva

pitanja, nije moguće postaviti veći broj pitanja, teža je obrada dobivenih podataka, ispitanike stavljaju pred teži zadatak,

zbog čega mogu djelovati i na njihovu motivaciju da sudjeluju u anketiranju

Zatvorena (pitanja «fiksiranog izbora») = nude izvjestan broj odgovora između kojih se treba opredijeliti

Primjer iz projekta:10) Koji su razlozi teškog zapošljavanja

mladih? a) Nepostojanje adekvatnih programa

zapošljavanja b) Neusklađenost obrazovnih programa

sa potrebama zajednice I tržištem rada c) Nedovoljna upućenost mladih u

mugućnosti zapošljavanja d) Nešta drugo (navedite što)

______________________

Prednost zatvorenih pitanja:ne traži veću pismenost ispitanika, veći broj ispitanika daje odgovor,ispitanici se nalaze pred lakšim

zadatkommože se postaviti veći broj pitanja,lakše srediti dobivene odgovore, izvršiti

njihovu sistematizaciju i klasifikaciju,veća je verifikacijska vrijednost takvih

pitanja

Slabosti ili nedostaci zatvorenih pitanja: teže ih je napraviti,njima se smanjuje se sloboda

odgovaranja,ograničenost na određeni broj odgovora

ispitanika može i pasiviziratimanja je heuristička vrijednost ove vrste

pitanja

Dvije vrste zatvorenih pitanjaPitanja s ponuđenim odgovorima

nabrajanja. Broj ponuđenih odgovora može biti i

neuobičajeno velik Npr. = traži se zaokruživanje svega

što posjedujete u domaćinstvu. pri tome je svaki od takvih odgovora

zasebno dihotomno pitanje, na koje se odgovara s „da“ – „ne“ ili slično.

Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja:

1. U Vašem domaćinstvu posjedujete: Stroj za pranje veša DA NE Kupatilo DA NE Stroj za pranje suđa DA NE TV aparat DA NE Skije DA NE Osobni automobil DA NE

Pitanja s ponuđenim odgovorima intenziteta. u principu se koristi serija od pet

intenziteta jer ona najbolje odražava stav ispitanika

ponuđeni intenziteti mogu varirati u jednom ili u dva pravca

A) od nedovoljnog do odličnog B) od neutralnog do maksimalnog

zadovoljstva na jednoj, te do maksimalnog nezadovoljstva na drugoj strani

A. Primjer pitanja s ponuđenim odgovorom intenziteta od nedovoljnog do odličnog

Izrazite stupanj Vašeg slaganja sa slijedećim tvrdnjama (pri čemu 1 znači minimalno, a 5 apsolutno slaganje) Postavljene ciljeve prihvaćate bez

otpora i negodovanja prema Vašim nadređenima: 1 2 3 4 5

B) Primjer pitanja s ponuđenim odgovorima od maksimalnog nezadovoljstva do maksimalnog zadovoljstva

Pitanje: Postavljene ciljeve prihvaćate bez otpora i negodovanja prema Vašim nadređenima stupanj Vašeg slaganja izrazite na

slijedeći način (1= uopće se ne slažem, 2 = uglavnom se ne slažem, 3 = niti se slažem niti ne slažem, 4 = uglavnom se slažem, 5 = apsolutno se slažem)

Vrste pitanja prema načinu postavljanja pitanja Izravna ili direktna

ispitanika se pita točno ono što se želi znati Koriste se ako se pretpostavlja da ispitanici

neće imati poteškoća u davanju iskrenih odgovora

Neizravna ili indirektna do odgovora se dolazi zaobilaznim putem Koriste se kada se pretpostavlja da bi

ispitanici mogli imati poteškoća u davanju iskrenih odgovora

Bitna upozorenja:u formuliranju pitanja moraju se koristiti

riječi koje mogu razumjeti svi ispitanici da postavljena pitanja ne sugeriraju

odgovore

Formulacija pitanja s obzirom na njihov smisao

Izvori poteškoća u razumijevanju pravog smisla pitanja iz upitnika:Stereotipni stavovi i predrasude

Nacionalne, konfesionalne, rasne... «Koja je religija najprimjerenija čovjeku?», =

odgovori će se poklopiti s religijskom pripadnošću ispitanika

Mogućnost da se postavi neodređeno i nedovoljno jasno pitanje

Posljedica = ono ne omogućuje jasan odgovor „Smatrate li da je motivacija za rad nakon

demokratskih promjena veća, ista ili manja nego prije njih“.

Na koje vrijeme «nakon demokratskih promjena» se misli – na ono neposredno nakon prvih izbora, na vrijeme kada se pitanje postavlja, na čitav period od prvih izbora …?

Što znači ono «prije njih»?...na vrijeme neposredno prije prvih izbora, od Drugog svjetskog rata do prvih višestranačkih izbora itd?

Na «motivaciju za rad» koga se misli – radnika u proizvodnji, državnih činovnika, prosvjetnih djelatnika … svih njih?

Previše pojednostavljena pitanja „Koji narod je najnapredniji?“

Moguća shvaćanja “naprednosti” - razvijenost životnog standarda, razvijenost kulture, književnosti i umjetnosti, ili bilo što drugo Nedostatak = na koju se vrstu

naprednosti naroda misli?

Da je pitanje predugačko nije isključeno da ispitanik ne uspije uočiti

točan smisao pitanja “Vrlo čest oblik državnog uređenja je složena

državna organizacija. Ona se primjenjuje u svrhu decentralizacije države, a naročito zbog ostvarivanja nacionalne suverenosti u višenacionalnim društvima. Koji je po vama njen najprihvatljiviji oblik, odnosno, kojim se omogućuje ostvarenje i zaštita kolektivnih, a i individualnih prava – konfederacija (savez država potpuno suverenih članica) ili federacija (savez nesuverenih federalnih jedinica u kojoj su prema ustavu federalne jedinice također subjekt suverene vlasti i mogu imati u svojoj nadležnosti vojne, carinske i vanjske poslove)” (PRIMJER IZ JEDNE DOKTORSKE DISERTACIJE)

Da je u odgovoru ponuđen prevelik broj mogućnosti

Da se odgovore koji su naprijed počne zaboravljati

Neka pitanja mogu imati smisla samo za dio populacije

Za ostale = besmislena U istraživanju na Univerzitetu u Tuzli = “jeli

korupcija na Vašem univerzitetu veća bila prije rata, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma ili danas” Oko polovice svih = „ne znam“ jer prije

izbijanja rata u BiH 1992. godine na ovoj visokoškolskoj asocijaciji nije ni radila

Pitanja na koja su logični stereotipni odgovori = u suglasju s općeprihvaćenim vrijednostima

A) „Vjerujete li u slobodu govora“ = logičan potvrdan odgovor

B) „Vjerujete li u slobodu govora u mjeri da bi fašistima, u mjestu gdje živite, tolerirali govor mržnje prema drugim narodima?“

= najvjerojatniji negativan odgovor

Verbalna formulacija pitanja

Problemi i poteškoće u vezi s verbalnom formulacijom pitanja:I. Problemi i poteškoće u vezi sa smještajem

pitanja u upitnikuII. Problemi i poteškoće u vezi s ponuđenim

alternativnim odgovorima III. Problemi i poteškoće koje se odnose na

odstupanja od objektivnog formuliranja pitanja

I. Problemi i poteškoće u vezi sa

smještajem pitanja u upitniku Mjesto pitanja u upitniku izaziva razlike u

percepciji o tome koliko je značajno Pitanja na početku upitnika može stvoriti

uvjerenje da se radi o pitanju s većim značenjem

kod pozicioniranja pitanja treba voditi računa o nekim zahtjevima da odgovor na jedno pitanje ne utječe

na drugo

II. Problemi i poteškoće u vezi s ponuđenim alternativnim odgovorima

A) Problemi u vezi s pitanjima s dihotomnim odgovorima

B) Pitanja s višestrukim izboromC) Mogućnost tzv. otvorenih pitanja

A) Problemi u vezi s pitanjima s dihotomnim odgovorima

Odgovori tipa „da“ – „ne“, „slažem se“ – „ne slažem se“, „točno“ – „netočno“, „dobro“ – „loše“)

Prednosti: traže malo vremena za odgovore, jednostavna je statistička obrada

podataka

Poteškoće problematične: slabo razumljen smisao pitanja =

mogućnost obrnuta odgovora ne dopušta mogućnost gradacije

stava ispitanika = u pravilu se prakticira mogućnost i

trećeg izbora, onog tipa „ne znam“, „svejedno“, „ni jedno“’ – jer se time daje mogućnost nesvrstavanja onima koji se ne opredjeljuju ni za jedan ponuđeni

= kod pitanja s dihotomnim odgovorima zbog svega toga važno da su alternative jasno izražene = U protivnom = mogućnost različitog

značenja dobivenih odgovora = npr. „Jeste li pristalica da studij

ekonomije traje četiri godine?“ odgovor „ne“ = što znači? = da traje više,

manje….??? = preporuka = formulacija pitanja koja

takvu mogućnost isključuje Npr. „Jeste li pristalica da studij

ekonomije traje četiri godine, manje ili više od toga?“.

Neke riječi jače, a druge slabije naglašavaju ponuđene alternative Posljedica = različiti odgovori = utjecaj glagola „zabraniti“ i

„dopustiti“ na moguću distribuciju odgovora.U

„Smatrate li da bi vlada morala zabraniti homoseksualne brakove?“

ili „Smatrate li da bi vlada morala dopustiti homoseksualne brakove?“

= opredjeljenje za zabranu će, sigurno, biti primjetno različito = Razlog = efekti koje izazivaju

upotrijebljene riječi= veća blagonaklonost prema „dopustiti“

nego onom „zabraniti“

PREPORUKA: pitanja formulirati na način da se u njemu nađu oba glagola

= „Smatrate li da bi vlada morala zabraniti ili dopustiti homoseksualne brakove?“.

Kod pitanja s dihotomim odgovorima se ostavlja mjesto i za neku formu srednjeg odgovora Npr. „Smatrate li da će cijene

prehrambenih proizvoda u našoj zemlji tijekom ove godine biti više ili niže od prošlogodišnjih?“.

= mogućnost i srednjeg odgovora = „otprilike iste“

= ne treba ih apostrofirati u pitanju, ali ih treba dati u ponuđenim odgovorima

B) Pitanja s višestrukim izborom nude mogućnost većeg broja

odgovora, ispitanik je stavljen pred obvezu

izbora samo jednog od njih

Prednostimogućnost manifestacije većeg

broja nijansi u mišljenjima i stavovima

Daju mogućnost da sva, ili najznačajniji dio, mišljenja dođe do izražaja

Važno = kako su pitanja postavljena Ako se na posebnoj kartici na pitanje nude svi

ponuđeni odgovori, = većina ispitanika, kod odgovora izraženim

u brojkama, sklona odgovoru srednjih vrijednosti ili onom koji je ponuđen u sredini

zaključak = nepoznavanje konkretne materije

u orijentacionom anketiranju, čiji zadatak testiranje upitnika, moguće da se određeni broj ispitanika opredijeli za one koji nisu ponuđeni

zaključak = ponuđena lista odgovora nije dovoljno iscrpna

Moguća situacije = postoji potreba ograničenja izbora

= da je neki od ponuđenih odgovora u testiranju upitnika toliko dominantan da onemogućuje uvid u druga opredjeljenja

Npr. = želimo saznati koji su faktori relevantni u donošenju odluke pri kupovini nekog proizvoda

Pretpostavka = presudno značenje imaju cijena i visina primanja

Tada moguće pitanje = «Ako izuzmemo cijenu i visinu plaća, koje faktore za donošenje odluke o kupnji smatrate najznačajnijima?».

Jedno od značajnih je i pitanje unutarnje ravnoteže odgovori se ne smiju ponavljati u drugim

varijacijama, jedan odgovor se ne smije poništavati drugim

„Što smatrate najvažnijim u kupovini odijela?“

Ako ponuđeni odgovori „dobar izgled“ „vanjština“

= ponavljanje jednog odgovora u drugačijoj varijaciji

Pitanje kolika je mogućnost izbora? teorijski = tri do beskonačno rast broja ponuđenih odgovora ima i

granicu = mogućnost izbora između petnaest-

dvadeset odgovora Pozitivni efekti = mogućnost veće

nijansiranosti mišljenja i stavova Negativni efekti = sklonost

zaboravljanju odgovora s početka liste PREPORUKA = ograničavanje broja

ponuđenih odgovora optimalno = do šest ponuđenih

odgovora

C) Mogućnost tzv. otvorenih pitanja omogućuju davanje odgovora u obliku koji na

najprecizniji način izražava stav ili mišljenje ispitanika rijetko se koriste Preporučljiva u orijentacijskim istraživanjima

razlog - bolje od ostalih omogućuju uvid u rječnik ispitanika

Preporučljiva i u produbljenim ispitivanjima stavova i mišljenja

U anketama ih se, u pravilu, izbjegavaRazlog - odgovore nemoguće kodirati pri obradi

podataka u nekoj od primijenjenih statističkih tehnika

III. Problemi i poteškoće koje se odnose na odstupanja od objektivnog formuliranja pitanja

Razlozi odstupanja Ugled = utjecaj mišljenja i stavova

uglednih ličnosti Sugestija = u sastavljanju pitanja

paziti na da se ne koriste simboli koji u očima ispitanika imaju poseban ugled

III. Problemi i poteškoće zbog odstupanja od objektivnog formuliranja pitanja

Razlozi odstupanja 1. Ugled = utjecaj mišljenja i stavova uglednih

ličnosti Sugestija = u sastavljanju pitanja paziti na

da se ne koriste simboli koji u očima ispitanika imaju poseban ugled

2. Tendeciozna ili pristrana pitanja (2)A) Do njih može dovesti pogreška u uvodu

(npr. objašnjenje koje istinito, ali i potiče na pristranost u odgovoru).

= „Veto jednog člana Vijeća sigurnosti, koje je rezervirano samo za njegove stalne članove, može blokirati rad čitavog Vijeća. Slažete li se ili ne slažete s pravom veta u Vijeću sigurnosti?“.

B) Pogreška u isticanju pojmova koji vode jačanju izvjesnih predrasuda

u Hercegovini danas = „Smatrate li da Bošnjaci u Federaciji imaju suviše moći i utjecaja?“.

Kod onih koji pod utjecajem ideologije = to pojačava stare predrasude)

= vrijedi i obratno

Preporuke za verbalnu formulaciju pitanja, kako bi se izbjegli problemi i poteškoće:

Koristi jednostavne riječi koje su poznate svim potencijalnim ispitanicima,

Učini da pitanja budu sažeta koliko god je više moguće;

Formuliraj pitanje na način da sadrži točno željeno obavještenje;

Izbjegavaj višesmislena pitanja; Izbjegavaj dvosmislene odgovore; Izbjegavaj pitanja koja sugeriraju odgovor; Vodi računa o utjecaju uglednih ličnosti; Dopusti sve moguće odgovore, čak i

drugačije od ponuđenih; Alternative u pitanjima s višestrukim

izborom učini realističnima

Redoslijed pitanja u upitniku

Dvije temeljne strategije redoslijeda pitanja psihološka logička

Psihološka strategija = kako uspostaviti kontakt s

ispitanikom i kako bi se on, obzirom na sadržaj

pojedinih pitanja, mogao ponašati tijekom ispitivanja

Pretpostavke potrebne da bi upitnik mogao djelovati kao dobro povezana cjelina: da interes raste postupno tijekom anketiranjada je prijelaz od lakših na teža pitanja

neprimjetan, bez velikih skokova; izbjeći opasnost preuranjenog ili

iznenađujućeg pitanja njime se ispitanika može blokirati, pa i

stimulirati ga na odustajanje izbjeći pitanja koja mogu izazvati zabunu

uz njih obvezno, kako bi se zabuna preduprijedila, mora ići komentar

Neophodno voditi računa i o specifičnostima pojedinih grupa pitanja

Znati što je zadaća i smisao početnih ili pristupnih, uvodnih pitanja

da se izazove interes ispitanika, ali i izbjegne prerano poticanje kontroverzi, odnosno spornih stavova Informativna pitanja kojima nas

ispitanik obavještava o nekom događaju, svome mišljenju ili nekom drugom osobnom detalju,

Pitanja kojima se traži savjet, Objašnjavajuća pitanja = ispitaniku

daju određena objašnjenja

Ispoštivati logiku prijelaza od lakših na teža pitanja

Što anketiranje dalje odmiče manja vjerojatnost da ispitanik prekine anketiranje, povećana spremnost ispitanika da odgovori na osjetljiva Sugestija = takvu vrstu pitanja postavljati

u drugoj polovici upitnikaPrijelaz od jedne skupine pitanja na drugu

da nije nagao jer može narušiti, pa i prekinuti uspostavljeni kontakt

Preporuka = tijekom anketiranja povremeno rezimiranje prijeđenog, podsjećanje ispitanika da se anketiranje nastavlja prijelazom itd

Logička strategija profiliranja anketnoga upitnika = kako postupno prodrijeti u strukturu

pitanja ili stavova koji nas zanimaju, a s ciljem dolaženja do što točnijih odgovora na njih?

Odgovor = formiranje više nizova ili baterija pitanja.

Pretpostavke značajne za konstruiranje niza ili baterije pitanja

Slijed pitanja = da se u redoslijedu pitanja prati logiku samog ispitanika

stupanj općenitosti pitanja Putanja lijevka = započinjanje s

najopćenitijim i najmanje ograničenim prema sve konkretnijim i sve specifičnijim pitanjima

Putanja izokrenutog lijevka =Prednost = Ispitaniku koji nema izgrađeno mišljenje pomaže da zauzme stav u zasebnom, izdvojenom slučaju, a potom da ga postepeno proširuje do općenitijih stavova

Pravljenje upitnika - zaključne sugestije

Osobni podaci o ispitaniku odmah nakon kratke obavijesti ispitanicima

Mogu se naći i na kraju upitnika - manje dobro rješenje ispitanika također uvodi u postupak anketiranja i

pridobiva za suradnju I u jednom i u drugom slučaju = moraju biti zajedno, a

nikako na način da ih se dio nalazi na jednom, a dio na drugom mjestu

u principu, ne uključuju ime i prezimeanketa je u pravilu anonimna

ne tražiti ni druge podatke (datum i mjesto rođenja) = posredno mogu otkriti identitet

Prva pitanja pitanja neutralnog emocionalnog značenja za

ispitanike, ali moraju biti u vezi s problemom koji se

ispituje i s osnovnim zadatkom

da se njima izazove interes i usmjeri pažnja ispitanika na upitnik

= pitanja koja se tiču općih tema i problema

Logika redoslijeda pitanjaputanje od lakših prema težim pitanjima jer je

ona najefikasniji (manja mogućnost odustajanja)

Ako upitnik veći i očekuje se zamor = ubacivanje nekoliko lakših pitanja koja

ga ponovno stimuliraju Teška i delikatna pitanja = u dio upitnika kada

se očekuje da ispitanik već dobro surađuje

Način grupiranja pitanja = prema sadržaju ili predmetu informacije Način prijelaza = pogodno sročenim frazama

„Sada nas zanima Vaše mišljenje o…“ ili „Sada ćemo prijeći na pitanja o…“

Primjer – Anketni upitnik (BEZ KOMBINACIJA)frazu informira ispitanika da je s jednom

grupom pitanja završeno i da se ide na drugu

Ako opredjeljenje i za otvorena pitanja – ostavi dovoljno prostora za odgovor.

Završetak upitnika = podaci o datumu anketiranja, ime anketara Razlog = lakše sređivanje i obrada upitnika

Primjer:Anketar: _________________________

Anketiranje završeno: _____2012. god. u ___sati

Izgled pitanja = da zauzmu što manje mjesta to ne smije biti učinjeno na štetu

preglednosti i lakog čitanjaPrimjer: Anketni upitnik - numerička skala

– III dio (spremnost na kupnju)

Terminologija i verbalni oblik pitanja = prilagođeni naobrazbi i rječniku ispitanika Ako su oni kod ispitanika različiti = prilagođeni

ispitanicima s najlošijom naobrazbom i najsiromašnijim rječnikom

Primjer- Anketni upitnik – BEZ KOMBINACIJA

Ne tražiti anketom podatke koji se mogu pribaviti iz drugih izvora

Raspored pitanja = da odgovor na jedno ne utječe i na odgovor na drugo pitanje Iza pitanja o cijenama, snabdjevenošću

trgovina proizvodima itd. (frustrirajuća) ne postavljati odmah pitanja o poštenju trgovca ili tome slična (afektivna kritičnost)

U drugi dio upitnika s njima

Pitanja s dihotomnim odgovorima = nezgodna za opredjeljivanje između krajnosti Dopuniti odgovore s npr „ne znam“.

Ako pitanja s dihotomnim odgovorima pozornost obratiti na riječi kojima se

alternative formuliraju (neke jače, a druge slabije naglašavaju ponuđene alternative izazivaju i različite odgovore) Istaći i jednu i drugu u pitanju =

„dozvoliti“ i „zabraniti“ itd

Prevelik broj ponuđenih odgovora u pravilu dovodi do nepotrebnog usitnjavanja izabranih alternativa iako, u biti, ista vrsta mišljenja Preporuka = izbjegavanje i te vrste krajnosti,

najviše do šest različitih, alternativno ponuđenih odgovora

Izbjeći predugačko formulirane alternativne odgovoremogu dovesti do nerazumijevanja smisla, a

ponekad i do odustajanja

Redoslijed ponuđenih odgovoraAko se ne zna ili nema stav = odgovore

pozicionirane u sredini ili malo iznad, te za odgovore srednjih vrijednosti

Preporuka = da je polovica pitanja s točnim

odgovorima po sredini ili malo iznad, druga polovica – da joj se točni odgovori

nalaze u drugoj polovici ponuđenih odgovora

Pitanja pisati u trećem licu Ispitanik se tako lakše opredjeljuje nego ako mu

se obraćate u prvom licu

Čuvati se nejasnih pitanja jer ne omogućuju jasne odgovore „Jeste li zadovoljni našim proizvodom?“

kojim proizvodom, čime u vezi s njim – cijenom, dizajnom...

Izbjegavati pitanja koja sadrže stereotipne stavove Razlog = stereotipni odgovori a ne oni koji

odražavaju stvarne stavove Izbjegavati pitanja koja se odnose samo na jedan

dio ukupne populacijeRazlog = za sve ostale takva su pitanja

besmislena

PrimjerAU – Dragan Gabrić (stilovi vodstva)Anketni upitnik bez kombinacijaAnketni upitnik – numerička skala AU – kombinacija LIKERTA i NS

Anketiranje

Sastavnice anketiranja: predispitivanja, uvođenja u anketiranje provođenja ankete

Predispitivanje

Vrste predispitivanjaPrije izrade anketnoga upitnikaNakon izrade anketnoga upitnika, a

prije provođenja ankete

Predispitivanje prije izrade anketnoga upitnikaciljevi

provjera valjanost indikatora koji se u upitniku kane koristiti,

otvorenim pitanjima doći do odgovora na pitanje koju to vrstu zatvorenih pitanja primijeniti, na što se ona trebaju odnositi i slično.

Predispitivanje nakon izrade anketnoga upitnika, a prije provođenja ankete Ciljevi

Generalna proba, testiranje valjanosti anketnog upitnika

je li dovoljno zanimljiv da može motivirati ispitanike

koliko vremena potrebno za provođenje jednog anketnog ispitivanja,

koliko anketara neophodno, terenski rad staje financijski...

Funkcija predispitivanja = izbjegavanje mogućih posljedica.

Uvod anketi

Dva dijela uvoda I. sastavni dio samog anketnog upitnika

ispitanika se nastoji uvesti u anketnu situaciju što se anketiranjem želi postići, zašto se od ispitanika očekuje da u anketi

sudjeluje i dade iskrene odgovore, istaknuti anonimnost koja je anketom

osigurana, zahvaliti ispitanicima na suradnji i iskrenim

odgovorima

PRIMJER UVODA ANKETI (koji je dio upitnika – AU bez kombinacija)

Poštovani/a, U okviru izrade doktorske disertacije provodim istraživanje o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, teritorijalnoj organizaciji vlasti, odnosu građana prema različitim razinama vlasti i regionalnom razvoju Bosne i Hercegovine u procesu integracije u Evropsku uniju. Iskreno se nadam da će te mi u tome, sudjelovanjem u anketiranju, i sami pomoći.

Popunjeni upitnici su u potpunosti anonimni, a Vaši odgovori će biti upotrijebljeni samo za statističko prikazivanje rezultata istraživanja u doktorskom radu. Svi dostavljeni podaci biće tretirani kao poslovna tajna.Upitnik ne predstavlja ispit znanja, nema tačnih ni netačnih odgovora, a predmet zanimanja je samo Vaše mišljenje o postavljenim pitanjima. Molim Vas da izdvojite 5 minuta Vašeg dragocjenog vremena i savjesno popunite anketni upitnik.

Hvala Vam na suradnji!

II. Razgovor kojeg, prije samog anketiranja, s ispitanikom obavlja anketar

Smisao = ispitanika dobiti za suradnju i potaći na slobodne i iskrene odgovore

Cilj = izazvati motivaciju za sudjelovanjem u anketiranju

Moguće forme motivacije forma altruističke motivacije – svijest da se

sudjelovanjem u anketiranju pomaže znanstvenom osvjetljavanju problema kojeg se istražuje

forma pragmatične motivacije - spoznaja da se od anketiranja ima i određena korist pa se ta korist i posebno apostrofira…

Provođenje ankete Načini provođenja ankete:

individualni kontakt s ispitanikom, grupno anketiranje, poštanski upitnik, telefonsko anketiranje Izbor načina ovisi od toga što anketom želimo

dobiti Do podataka koje ispitanik smatra dijelom svoje

intime teško doći individualnim anketiranjem (preporuka = grupno anketiranje)

Nastup anketara = ovisi o vrsti i sadržaju istraživanja Tri karakteristična nastupa anketara:

Blago ispitivanje (u predispitivanjima ili kao dodatno ispitivanje)

Odlike = strpljivost anketara, spremnost na slušanjeRazlog = tako se ispitanika može motivirati na

«otvaranje» i spremnost da kaže i ono što inače ne bi

Neutralno anketiranje = najučestalije standardan postupak uspostavljanja normalne

atmosfere u komunikaciji Strogo istraživanje = anketar inzistira na odgovorima

koji su konkretni i bez zaobilaženja Pretpostavka = prethodni pristanak ispitanika.

Uzorak

Pojam uzorka

Do javnog mišljenja ili stavova u vezi s nečim moguće doći na dva načina:Potpunim popisomPomoću uzorka

Potpunim popisom rijetko se koristi Razlozi:

vrlo skup traži mnogo vremenaNije jamstvo za točne i pouzdane

podatke

Pomoću uzorka rezultati mogu vjernije oslikavati

raspoloženje, stavove i mišljenje od potpunog popisa

Uzorak = dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju

mora biti reprezentativan

Pojmovi važni u vezi s odabirom uzorka:Pojam osnovnog skupaReprezentativnost uzorkaVeličina uzorka

Pojam osnovnog skupa mogu ga činiti

svi građani jedne državepripadnici jednog naroda jedna dobna, spolna, profesionalna,

obrazovna ili neka druga skupina… Odnos osnovnog skupa i podskupa

(stratuma)Podskup ili stratum = dio šireg skupa

skup = žitelji jedne zemlje Stratumi = muškarci i žene

Reprezentativnost uzorka = da odražava svojstva čitave populacije u odnosu na obilježje koje je predmet ispitivanja

Primjer takvih obilježja visina primanja, dob, spol, mjesto stanovanjaobrazovanje…

Veličina uzorka sama za sebe automatski ne osigurava

pouzdanost uzorka Za pouzdanost važnija reprezentativnost

uzorka I neuobičajeno mali uzorci, ako su

reprezentativni, osiguravaju pouzdanost Ni neuobičajeno velik uzorak, ako nije

reprezentativan, nije pouzdan Ipak = veličina uzorka je bitan činitelj

njegove pouzdanosti. pouzdanost uzorka odgovara drugom

korenu njegove veličine

Vrste uzorka

Mogući pristup (uvažava tri kriterija):I. koji nisu odabrani na osnovu teorije

vjerojatnosti,II. nastali na osnovu teorije vjerojatnostiIII. mješoviti tipovi uzorka

Uzorci koji nisu odabrani na osnovu

teorije vjerojatnosti Tri vrste

prigodni, kvotni namjerni

I. Prigodni uzorak = sastavljen od niza slučajeva do kojih se u određenom momentu jedino moglo doći ili su nam se slučajno, zahvaljujući određenoj prigodi, našli pri ruci. skupina studenata na predavanju U načelu, nisu reprezentativni

II. Kvotni uzorak Temelji se na tri osnovna postupka:

izbor obilježja populacije koja služe i kao osnova za odabir uzorka,

određivanje proporcija populacije koja posjeduje ta obilježja,

određivanje kvota za anketare koji trebaju odabrati određeni broj osoba s utvrđenim obilježjima tako da odgovaraju proporcijama svake grupe ili podgrupe u ukupnoj populaciji

najčešće se koristi u ispitivanju javnog mišljenja Bitna obilježja

spol, dob, veličina i karakter mjesta stanovanja, socijalno-ekonomski status, nacionalna, religijska i rasna pripadnost, obrazovanje …

Bit utvrđivanja kvota Istraživač određuje postotak pojedinaca s

određenim obilježjem koji je zastupljen u uzorku, kako bi on odgovarao njihovoj zastupljenosti u osnovnom skupuKvota omoguće reprezentativnost

uzorka odabir u okviru utvrđenih kvota je

prepušten anketaru na principu prigodnog odabira

III. Namjerni uzorak = namjerni odabir slučajeva za koje se smatra kako su „najtipičniji“ za populaciju koja se istražujePretpostavke takvog odabira

dobar uvid u određenu populaciju dobro prosuđivanje o tome koji slučajevi

mogu biti „tipični“Prethodna obveza = utvrditi što se ima

smatrati „tipičnim“koristi se posebice u istraživanju javnog

mišljenja i tržišta

Uzorci nastali na osnovu teorije

vjerojatnosti

Dvije vrste I. jednostavni slučajni uzorakII. stratificirani slučajni uzorak

I. Jednostavni slučajni uzorak = svakom članu osnovnog skupa se osigura ista vjerojatnost da bude izabran u uzorak Postupci osiguranja slučajnosti

izbora:Lutrijski izborTabela slučajnih brojeva

1. Lutrijski izbor kao postupak osiguranja slučajnosti izbora

napravi se popis svih jedinica osnovnog skupa i to s rednim brojem ispred svake od njih

redni brojevi se napišu na posebne papiriće koji se izmiješaju,

između tako izmiješanih listića se nasumice izvlači koliko se jedinica hoće izabrati

2. Tabela slučajnih brojeva kao postupak osiguranja slučajnosti izbora

Nužan popis svih jedinica osnovnog skupa

Umjesto brojevima ispisanih papirića = tabela u kojoj su brojevi već

lutrijski raspoređeni i samo ih se očitava

36 9 52 45 76 2 43 1 66 99 7 5 44 55 77 14 11 33 1

13 2

19 3

ili 4 4

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 5

20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

U = 361

Prednost uzorka za formirati ga nije potrebno poznavanje

obilježja osnovnog skupa bolje pokazuje varijabilnost populacije,

što se više povećava, više se podudara s osnovnim skupom

Nedostaci uzorka potrebno imati prethodno potpuno

kategoriziranu masu iz koje ga se odabira a to traži više i vremena i novca.

II. Stratificirani slučajni uzorak podsjeća na kvotni

= prema nekim obilježjima populacije prethodno se utvrde određeni razredi ili grupe

Razlika u odnosu na kvotni Kod stratificiranog uzorka = jedinice iz

svakog razreda ili grupe se izvlače po principu slučajnog odabiranja

Kod kvotnog = jedinice iz svakog razreda ili grupe se izvlače po principima prigodnog uzorka

Vrste stratificiranog slučajnog uzorka Proporcionalni stratificirani slučajni uzorak

= razredi ili podgrupe zadržavaju proporcije koje imaju i u osnovnom skupu

Neproporcionalni stratificirani slučajni uzorak

= nema proporcije iz osnovnog Ako su neke grupe u osnovnom

skupu slabo zastupljene Proporcija bi te grupe u uzorku učinila

beznačajno zastupljenima

Prednost uzorka = onemogućava da iz istraživanja bude

ispuštena ijedna iz populacije zanimljiva grupa

Nedostatak uzorka = stratifikacija podrazumijeva dobro

poznavanje raspodjele određenih obilježja u osnovnom skupu

Zonski uzorak kao vrsta mješovitog tipa uzoraka

Način pravljenja = primjer Predmet istraživanja stanovništvo cijele zemlje

Zemlja se dijeli na veći broj regija ili zona, u kojima će se vršiti ispitivanje,

Postupkom slučajnog odabira se bira izvjestan broj regija pravilno raspoređenih po cijeloj zemlji

Odabrane zone se dijele na gradske i seoske Njih se dijeli na segmente – u gradu blokove

kuća, a u selu zaseoke ili kvartove Iz dobivenih segmenata se postupkom

slučajnog odabira izabere dio kao uzorak koji će biti podvrgnut istraživanju

Ispitivati je moguće: sve stambene jedinice u jednom bloku

Cilj istraživanja su domaćinstvanapraviti uzorak od stambenih jedinica

cilj istraživanja su članovi domaćinstava

Anketarima se određuju blokovi, dijelovi sela ili stambene jedinice u kojima će anketiranje provesti

po strogo utvrđenim uputama i bez mogućnosti da naprave bilo kakvu

izmjenu

Greške i pristranosti u anketiranju

Pogreške u interakciji između anketara i ispitanika Faktori od kojih ovisi interakcija:

Osobni Psihološki Faktori ponašanja

1. Osobni faktori interakcije = povezani s osobnim značajkama i anketara i ispitanika

dob jednog i drugog, njihov spol, religijska, nacionalna i rasna

pripadnost, socijalno-ekonomski status...

Ako su anketar i ispitanik međusobnih razlika među njima svjesni = mogu se postaviti na način koji

anketiranje može odvesti u pogrešnom pravcu

2. Psihološki faktori interakcije = percepcija, stavovi, očekivanja i

motivi koji ih pokreću. Ispitanik može kod anketara percipirati

neke osobine i odgovori koje mu daje mogu ovisiti o onome što ispitanik pretpostavlja da od njega anketar očekuje

3. Faktori ponašanja = javljaju se tijekom razgovora i razgovor mogu skrenuti

Kod anketara: pogreške u postavljanju pitanja, u produbljivanju, u motiviranju ispitanika, u bilježenju dobivenih odgovora…

Kod ispitanika jesu li odgovori koje daje točni ili ne,

adekvatni ili ne itd.

Socioekonomske i demografske značajke anketara kao uzrok pristranosti I. Socioekonomski status anketara kao izvor

određenih pristranosti Anketar iz siromašnijih društvenih slojeva može

opterećen potrebom veće sklonosti ispitivanju onih iz viših društvenih slojeva zbog uvjerenja kako su njihova mišljenja meritornija

Anketar iz srednjih slojeva društva bi mogao biti skloniji anketiranju radničke populacije iz uvjerenja kako oni čine osnovnu masu društva i kako su njihova mišljenja najbliža slici mišljenja cijele populacije

II. Demografske značajke kao izvor određenih pristranosti

Utjecaj spolne pripadnosti anketara i ispitanika u pitanjima koja zadiru u odnose među spolovima

Utjecaj rasnih predrasuda ako su anketar i ispitanik različite rasne pripadnosti

Utjecaj nacionalnih predrasuda u društvima koja su opterećena - ili su to bila u bližoj prošlosti – međunacionalnim sukobima i frustracijama

Određena psihološka obilježja anketara kao izvor pristranosti u anketiranju I. Stavovi anketara kao uzrok karaktera

odgovora koje mu ispitanik daje ispitanik mu daje odgovore u skladu s

očekivanjima anketara

Kako kontrolirati pristranosti koje se tijekom anketiranja mogu pojaviti Teorijski = moguće:

kontrola anketara kontrola ispitanika, kontrola i jednih i drugih

Stvarno = moguća samo kontrola anketara Pažljiv izbor anketara, Davanje potrebnih uputstava onima koji su

izabrani da svojim izgledom anketari ne izazivaju

otporda se za obrazovane ispitanike biraju i

obrazovani anketari itd. Da anketar znade uspostaviti atmosferu

srdačnosti…

SKALIRANJE = jedan od triju oblika prikupljanja

podataka tehnikom ispitivanja Instrument = skala, pomoću koje se

procjenjuju stupnjevi izraženosti onih svojstava koje je teško, pa i nemoguće, kvantificirati

proučavanje stavova, interesa, kvalitete određenih proizvoda i slično

Način procjenjivanja osoba, stvari ili pojava različitRazlog: broj osoba, stvari ili pojava koje

se procjenjujuMoguće situacije u broju osoba, stvari ili

pojava koje se procjenjujuDo 2020-30Više od 30

Ako broj osoba, stvari, pojava do 20= rangiranje, svrstavanje u rang-

listu, odnosno skalu rangova od najboljeg do najlošijeg

Zbog pouzdanosti uputno da rangiranje vrši više procjenjivača istodobno, nezavisno jedan od drugog

Ukoliko je broj procjenjivanih osoba, stvari ili pojava 20 – 30 = moguće primijeniti jednu od dviju procedura:

I. izdvojiti ekstreme, preostale rangirati po već opisanoj proceduri, dobivenu rang listu dopuniti i izdvojenim

ekstremima II. da se osobe, stvari ili pojave koje se rangira

rasporedi u tri grupe 1.u kojoj je procjenjivana osobina najviše izražena 2. u kojoj je ona najmanje izražena, 3. u kojoj su svi ostali slučajevi Rangiranje obaviti u svakoj od izdvojenih grupa, Dobivene rang-liste spojiti u jednu.

Ako broj procjenjivanih veći od trideset: umjesto rangiranja uputnije koristiti

kategoriziranje da kategoriziranje istodobno, i nezavisno

vrši više procjenjivača

Vrste skala Tri vrste

I. deskriptivne, II. grafičke III. numeričke

I. Deskriptivne (verbalne) = riječima se opisuju različiti stupnjevi procijenjenog svojstva, procjenjivač odabire onaj koji, po njegovu

sudu, najbolje odgovara određenoj osobi, stvari ili pojavi koje se procjenjuje

„Ako se naše mišljenje razlikuje od mišljenje voditelja marketinške službe u izboru marketinške strategije za određenu vrstu proizvoda, a mi ga, i pored toga, pred voditeljem želimo iznijeti, voditelj marketinške službe“

ohrabruje iznošenje drugačijih mišljenja prima drugačija mišljenja sa zanimanjem hladno prima drugačija mišljenja prima drugačija mišljenja s negodovanjem zabranjuje nam da iznosimo drugačija

mišljenja

Zbrajanjem odabranih osobina dobije se i slika mišljenja o tome koja je dominantna osobina ili svojstvo njihova pretpostavljenog.

Moguće druge pojavne forme deskriptivne skale

Kontrolna lista Skale stavova

1. Kontrolna lista za procjenu kvalitete proizvoda, Lista sastavljena od niza karakteristika Procjenjivač u odnosu na svaku od njih

procjenjuje posjeduje li je procjenjivani proizvod ili ne

2. Skale stavova = za procjenu stavova i mišljenja ispitanika o pojavama, zbivanjima, shvaćanjima

o pojavi se napravi skala od više različitih tvrdnji,

ispitanicima se prepusti izbor između ponuđenih tvrdnji

Najpoznatije skale stavova i mišljenja – Skala Likertova tipa Skala Thurstonova tipa

A.Skala Likertova tipa (AU-kombinacija)15 – 20 tvrdnji. Pet intenziteta u vezi sa svakom

tvrdnjom „Ako se naše mišljenje razlikuje od mišljenje

voditelja marketinške službe u izboru marketinške strategije za određenu vrstu proizvoda, a mi ga, i pored toga, pred voditeljem želimo iznijeti, voditelj marketinške službe ohrabruje iznošenje drugačijih mišljenja“

a) potpuno se slažem,

b) uglavnom se slažem,

c) niti se slažem niti se ne slažem,

d) uglavnom se ne slažem

e) uopće se ne slažem

Za svakog se ispitanika zbrajaju brojevi odgovora

Rezultat = dva niza podataka Za svakog se ispitanika raspolaže s

odgovorom na svaku pojedinačnu tvrdnju istodobno i zbroj za odgovore na sve, u

skalu uključene tvrdnje Posjedovanjem dva niza podataka moguće

izračunati korelaciju između odgovora na svaku pojedinačnu tvrdnju i ukupnoga rezultata koji se dobije zbrajanjem svih odgovora

Tvrdnje koje nisu u korelaciji s ukupnim rezultatom se odbacuju

B. Skala Thurstonova tipa jedanaest stupnjeva slaganja u odnosu

na relativno veliki broj jednostavnih sudova ili izreka

Stupanj slaganja = broj intenziteta od jedan do jedanaest (1 = indikator je najpozitivnijeg, a redni broj jedanaest najnegativnijeg stava, šest stav koji neutralan)

II. Grafičke skale = najpopularnije svaki sud, o svojstvu kojeg se procjenjuje,

obilježava određenom točkom na grafičkoj liniji,

vrste tih grafičkih linija Vertikalne Horizontalne = češće se koriste

Horizontalne skale - različite mogućnosti

3. Da se poveća stupanj preciznosti u određenju stvarnog odnosa ispitanika prema sudu (pet stupnjeva iskazivanja odnosa)

1. Da se daju samo ekstremne vrijednosti, a nanošenjem točke u rasponu između njih ispitanik definira i svoj odnos prema određenom sudu, stavu ili mišljenju

2. Da se unese neka vrsta prosjeka, srednja vrijednost – „Niti se slažem, niti se ne slažem“

Niti se slažem, niti se ne slažem

III. Numeričke skale uz verbalni, opisni odnos prema sudu koji se procjenjuje

stavlja se i određen redni broj – obično u rasponu 1-7 (može i 1-5):

potpuno se slažem, 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 uglavnom se slažem, 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 niti se slažem niti se ne slažem1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 uglavnom se ne slažem 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 – 7 uopće se ne slažem 1 – 2 – 3 – 4 – 5 – 6 –

7

Pored triju navedenih, međutim, postoje i još neke, specifične skale.

I. Skalogram = svaka kategorija je kumulativna, sadrži u sebi sve prethodne, u odnosu na nju niže kategorije. S učenikom koji je _______________

nacionalnosti a) Prihvatio bih da ide u istu školu sa mnom. b) Prihvatio bih da bude u školi u istom

odjeljenju sa mnom. c) Prihvatio bih da zajedno sa mnom uči. d) Prihvatio bih da živi u istom stanu. e) Prihvatio bih da bude član moje obitelji.

II. Skalu proizvoda (uspoređivanje s uzorcima na skali) = procjenjivač pomoću nje uspoređuje ono što procjenjuje s uzorcima koji se nalaze na skali Cilj = ustanoviti je li, ono što se

uspoređuje, bolje ili lošije, ljepše ili ružnije, od svakog pojedinog uzoraka koji se nalazi na skali proizvoda

ZadaćaUpitnikSkala

Likert Turston Grafička Numerička

Broj pitanja SOCIODEMOGRAFSKA – 4-6 Meritum:15-20

TESTIRANJE Razlikovanje testa i testiranja

Testiranje = jedan od triju oblika prikupljanja podataka primjenom tehnike ispitivanja

Dva osnovna načina testiranja Individualno = urađenim testom se ispituje

pojedinac, Grupno = objekt ispitivanja je grupa osoba

i tada svaki od članova grupe sam za sebe rješava zadatke iz testa

Test = instrument testiranja niz međusobno povezanih zadataka čijim se

rješavanjem neko svojstvo mjeri i ustanovljuje Zadaci isti za sve ispitanike

Konstrukcija testa = veći broj faza: Sastavljanje zadataka kojima će se mjeriti ono što se

želi mjeriti Sastavljanje prve verzije testa koji sadrži više

zadataka od finalne verzije, ali manje od broja zadataka koji su sastavljeni u prvoj fazi

Provođenje testa u njegovoj prvoj verziji na relativno malom i pažljivo odabranom broju ispitanika.

Utvrđivanje metrijskih karakteristika testa = da zadaci nisu ni pretjerano laki, ni pretjerano teški.

Eliminiranje zadataka koji su se pokazali ili pretjerano laki ili pretjerano teški

Testiranje reprezentativnog uzorka ispitanika konačnom verzijom testa

Baždarenje testa i određivanje njegovih konačnih metrijskih karakteristika na osnovu ulaznih podataka

Vrste testova Prema načinu rješavanja zadataka:

Usmeni = postavljeni zadaci se rješavaju usmeno = testovi kojima se provjerava izgovor u stranom jeziku testiranje se izvodi uvijek u izravnom kontaktu istraživača s

ispitanikom-pojedincem. Pismeni („Papir-olovka“) = rješenja na postavljene zadatke se

pišu istodobno se može raditi s većim brojem ispitanika

Testovi radnji cilj = provjera sposobnosti izvođenja određenih radnji

sposobnosti se provjeravaju na konkretnoj spravi, stroju, kompjutoru, materijalu..

Prema namjeni testa: Testovi za mjerenje postojećeg stanja Prognostički testovi

Cilj = prognoziranje uspjeha ispitanika u daljem školovanju,

Koriste se u nekim obrazovnim sustavima kod izbora zanimanja koje bi najbolje odgovarala osobi

Dijagnostički testovi cilj = ući u suštinu uzroka određene pojave

(ispitanikovih poteškoća u obavljanju određenih djelatnosti…)

Prema vremenu njegova ispunjavanja ili razini mjerenog svojstva: Test brzine

Cilj = utvrditi može li ispitanik dovoljno brzo riješiti određeni zadatak.

vrijeme za rješenje danog zadatka ograničeno, i to u mjeri da ono nikome od ispitanika nije dovoljno da bi do kraja testa i došao

Test razine Cilj = da se njime utvrdi razina mjerenog

svojstva (znanja, sposobnosti, umijeća)Testiranje se, u pravilu, prekida u momentu

kada 90-95% ispitanika ispuni test.

Razlikovanje standardiziranih i nestandardiziranih testova. Standardizirani

konstruirani test se primjenjuje na reprezentativnom uzorku radi dolaženja do skala koje omogućuju uspoređivanje u testiranju postignutih rezultata s utvrđenim normama ili standardima.

Nestandardizirani testovi = nemaju tu mogućnost uspoređivanja

Prema onom što se testira, što se mjeri Testovi mogućnosti Ostali testovi ili testovi ličnosti

I. Testovi mogućnosti

testiranje znanja, umijeća i sposobnosti Ponekada ih se i naziva tako

Testovi znanja, Testovi umijeća Testovi sposobnosti

dvije grupe testova mogućnosti testovi ostvarenja testovi sposobnosti

1. Testovi ostvarenja zovu se i

testovi postignuća, testovi uspjeha, testovi znanja i umijeća

mjere mogućnosti koje ovise od učenja, odnosno rezultata učenja

Tri vrste tih zadataka u testovima:Zadaci biranja odgovora ili zadaci

prepoznavanjaZadaci sparivanja, združivanja Zadaci navođenja

A. Zadaci biranja odgovora ili zadaci prepoznavanja,

ispitaniku ostavljena mogućnost da između ponuđenih izabere odgovor kojeg smatra točnim

dvije podgrupe I) Zadaci alternativnog dvočlanog

izbora II) Zadaci višestrukog izbora

I) Zadaci alternativnog dvočlanog izbora = odgovara se je li neka tvrdnja točna ili netočna, treba li nešto potvrditi ili negirati – i to zaokruživanjem odgovora „da“ ili „ne“ Izbjegavaju se zadaci s više od jedne

tvrdnje Razlog – na njih se mogu odnositi

različiti odgovori Npr. „Oblast oko južnog pola ima

hladniju klimu od sjeverne polarne oblasti i naziva se Arktik“ (nije Arktik - kako „da“ ili „ne“)

II) Zadaci višestrukog izbora Na pitanje nude više odgovora = samo

jedan točan Način odgovaranja = zaokruživanje

rednog broja (ili slova)

B. Zadaci sparivanja, združivanja Bit = dva niza podataka Uobičajeno = desni niz ima nešto više članova

(omjer obično 5:3)Obveza ispitanika = članove jednog niza povezati s

odgovarajućim članovima drugog Zadaci sređivanja

Suština = niz podataka koje je potrebno srediti prema određenom kriteriju – kronološki, po veličini...

Primjer: „Prema vremenu povijesnog pojavljivanja, kronološki, brojevima od jedan do pet razvrstaj imena slijedećih filozofa“:

Karl Manheim, Aristotel, Toma Akvinski, Immanuel Kant, Thomas Hobbes

C. Zadaci navođenja Suština = u postavljenom zadatku se

određeni podaci navedu Tipovi zadataka navođenja

Zadaci dovršavanja ili dopunjavanja (completition)

„Jedna od novih država, nastalih raspadom SFRJ, je Bosna i ____“

2. Testovi sposobnosti = mjere mogućnosti koje ne ovise izravno od

učenja, već od naslijeđa i općeg životnog iskustva

Zato često se zovu testovima prirodnih sposobnosti.

Vrste: testovi senzornih sposobnosti (testovi

vizualnih, auditivnih i drugih sposobnosti), testovi mentalnih sposobnosti , testovi motornih sposobnosti

Testovi mentalnih sposobnosti = najčešći

Testovi općih mentalnih sposobnosti (testovi inteligencije)

Testovi posebnih, specijalnih mentalnih sposobnosti

Testovi inteligencije (općih mentalnih sposobnosti) Suština = sastavljeni od zadataka koji se rješavaju

uglavnom rasuđivanjem Vrste zadataka: A) Zadaci za provjeru razumijevanja. “Riječ koja znači

skoro isto što i opak je: 1. ljut 2. zao 3. pakostan 4. pokvaren 5. osvetoljubiv B) Zadaci popunjavanja rečenice: “Sunce izlazi na

istoku, a zalazi na _______” 1. zapadu 2. početku noći 3. kraju dana

C) Brojčana serija u kojoj u produžetku treba staviti broj kojem je tu mjesto: “Koji broj treba staviti u produžetku niza 2,3,5,8, 12,? To je broj____”

D) Zadaci verbalne analogije: “Učenik je za učitelja isto što i bolesnik za

1. bolnicu 2. medicinsku sestru 3. liječnika 4. farmaceuta” Intelektualni kvocijent ili kvocijent inteligencije =

označava odnos između mentalne razvijenosti i starosti Kod djece do 13 godina: IQ = MA . 100

CA IQ = kvocijent inteligencije, MA = mentalni uzrast, CA = kronološki uzrast

II. Testovi ličnosti

= ispituju složenije osobine – stavove, interese, karakter, temperament, voljne osobine, emotivna svojstva itd.

nisu sastavljeni od zadataka koje ispitanik treba rješavati, =sastavljeni od pitanja na koja se traži što

iskreniji odgovor

Vrste: Sociometrijski testovi = testovi kojima se dolazi do

podataka o interpersonalnim odnosima u relativno malim grupama, a potom i statusu članova u tim grupama Ispitanici odgovaraju na pitanja

s kim bi od članova svoje grupe željeli (ili ne bi) sudjelovati u određenoj aktivnosti,

koga bi od njih izabrali za suradnika, a koga ne Ponekad se izbor ograničava na samo jednu

osobu, jednog člana grupe, a nekada se daje mogućnost navođenja svih članova grupe s kojima bi nešto željeli ili ne

Inventar (test) ličnosti = za ispitivanje karaktera i temperamenta a sastavljen je od više, naizgled beznačajnih

pitanja o svakodnevnom ponašanju na koje se odgovara s „da“ ili „ne“ ili, pak, po principu višestrukog izbora.

Projektivni testovi Cilj = upoznati svojstva i procese koje testirane

osobe skrivaju ili ih nisu ni svjesne Dobiveni podaci = nepouzdani

Moguće ih koristiti samo kao dopunu drugih, pouzdanijih podataka