Svjetska povijest novi vijek (skripta)

8/11/2019 Svjetska povijest novi vijek (skripta)

1/36

SJEVERNA AMERIKA: EUROPSKA KOLONIZACIJAIstraivanje Sjeverne Amerike u 16.st.-panjolci drava Azteka i Inka, Portualci !razilska o"ala # planska uprava-sjeverni dio neistraen otkrio a 1$%&. 'le(anin )iovanni *a"oto +on *a"ot-po(inje se koristiti ri"olovna podru(ja ispred /e0oundlanda istraio *a"ot i "ra2a*orte-3eal-panjolci 4ernando de Soto, 4rancisco 5asuez de *oronado i uan 3odriuez *a"rilloiz 7/ove panjolske8 dolaze do 4loride, )eorije i Ala"ame,do sjev.'eksika iju.dijelova )reat Plainsa do 'ississippija te u 9aliorniju do zaljeva San 4rancisco #indijanci ovdje na niem stupnju kulture, nema plemeniti metala-prevlast panjolske i Portualske mornarice+:nlezi,4rancuzi i /izozemci piratstvoim je zanimljivije-uni;tenjem panjolske armade 1


2/36

-naseljavanje je ko(ila vlada koja nije dopu;tala uenotima isljavanje-*ol"ert je pomaao krunsku koloniju 9anadu +166C., pre"acio pje;a(ku jedinicu podzapovjedni;tvom de Jarcja, uspostavio (vrstu upravu pomo2u uvernera koje jeimenovao kralj i civilni 8intendanata8-privredno iskori;tavanje radila je 8*ompanie des Indes rientales8-rancuska je vlada davala povlastice za naseljavanje kolonija dopu;tala da plemi2isudjeluju u kolonijalnim poduze2ima+ina(e "i za to u"ili privileije, poticala kapetaneda sa so"om vode do"rovoljce koji "i se o"avezali odre@eno vrijeme raditi u koloniji+enaDs.Pod *ol"ertovom vladom naseljavani su islueni vojnici koji "i "esplatno do"ivalisjeme,stoku i alat, a za uzvrat su morali ispuniti odre@ene uvjete. Krava je pla2alaputne tro;kove enama koje su se u kolonije udavale # stanovni;tvo 9anade seutrostru(ilo-1&>>.. 1< >>> rancuski naseljenika u S.Americi, sredina 1=.st. &> >>> #razmnoavanje-4rancuska kruna je u 9anadu uvela eudalizam naseljenici su vazali, ovisni oplemi2ima i kleru i daju dio

priroda, te odlaze u tlaku +ra"ota,kuluk,6 dana odi;nje-klimatske pote;ko2e i pro"lemi izvoza # posvetili se lovu na krzna;e nastale8;umske skitnice8 +coureur des "ois-16&>. osnovano enlesko dru;tvo Eudson !a *ompan 3adisson i )roseilliers+otkrili kopneni put do zaljeva Eudson - E!* razvilo uspje;nu trovinu sa zaljevomEudson udarac rancuzima - od 16=B.napadaju en tvr@ave na o"alama zaljevaEudson +4ort 3upert,4ort 'oose,4ort Al"an-16&C. .'aruette i F.oliet istraili dolinu 'ississippija do Lisconsina do rijekeArkansas-16=B.3enD 3o"ert *avelier sieur de la Salle do;ao je do *entral Plainsa, spustio se'ississippijem do njeova u;2a te za 4rancusku zauzeo podru(je od 5eliki jezera do

'eksi(ko zaljeva zemlju nazvao, prema Fuju MI5, Fouisiana tvr@ave *arles,St.Fouis i /e0 rleans +osnovan 1&1=. osiurale kolonijuJa je kolonija mola uspostaviti ekonomske i strate;ke veze preko kanadski pokrajinasve do posjeda u Napadnoj Indiji + San Komino,'artiniue,)uadeloupe,Eaiti-stanje u sjevernoameri(kim kolonijama promjenilo se z"o ratova u :uropi ratenlesko-europske koalicije protiv Fuja MI5. +16==-16%& rancuski doseljenici postiliuspjee. 9anadski uverner de 4rontenac osvojio Akadiju+16%1.je zauzeli :nlezi.dOI"erville je opusto;io en naselja /e0oundlanda i sva upori;ta Eudson !a*ompan. #!ir u Ri"s#i"a$u %&'(.potvr@ena osvojena podru(ja 4rancuskoj-rat za ;panjolsku "a;tinu +1&>1-1&1$ - !ir u Urec)u %(%*+4rancuska se odrekla

svea osvojeno +/e0oudland,Akadija koja do"iva ime /ova kotska,podru(ja E!*#kanadski kolonisti 8/ove 4rancuske8 potisnuti s o"ale Atlantsko oceana:nleska kolonizacija u 1&.stolje2u-"or"a za prevlast s panjolskom i Portualom-protestantska :nleska nije pod utjecajem papine odluke iz 1$%C.ni uovora izJordesillasu "rodovi traili zapadni put oko Amerike u Aziju-)iovanni *a"oto nije otkrio taj put, ali je prvi otkrio /e0oundland, Fa"rador i /ovukotsku-par ekspedicija za vladavine Eenrika 5III i :dvarda 5I +neuspjela Lillou"jeva i*ancellorova traenja sjeverozapadno prolaza, no dovela do veza s ruskimdru;tvom 8'uscov *ompan8

-za vrijeme kraljice :liza"ete I +1


3/36

-Eumpre )il"ert do"io je kralji(ino odo"renje da na sjevernoameri(koj o"ali u "lizini/e0oundlanda osnuje enleske kolonije, a 1> naseljava se u!oston

-on Lintrop,predsjednik '!*, postaje prvi uverner 'assacusettsa +"iraju areemen-zatvoren tip naselja plansko sara@eni sela +to0ns

3


4/36

-netoleranta vladavina puritanske crkve mnoi pronani osnivaju drue kolonije+3ode Island, /e0 Eampsire-sve ve2a samostalnost kolonija 'assacusetts, *onnecticut,/e0 Eaven i Plmoutele se povezati u puritansku konederaciju-16&=.vlada '. mora pristati na /aviacijski akt-16=$.opozvana povelja za 'assacusetts tjela je posti2i nezavisni dravni o"lik na (elu kolonije kraljev poslanik sir :d0ard 3andol-16=6.sve se kolonije ujedinjuju u jedan kraljevski dominion-nakon )lorious 3evolution 16==?%% 5ilim III iznova uspostavio stare kolonije, vratio imslo"odu,ali sada kralj imenuje uvernera,a (lanstvo u puritanskoj crkvi nije uvjet zara@anska prava-osnivane su i v-asni.$e $o-oni"e+Proprietor *olonies dodjeljivane o"iteljima ilipojedincima*arter *olon 5irinija, 'assacusetts,/e0 Eampsire, *onnecticut i 3ode IslandProprietor *olon 'arland+*alvert, *arolina,/e0 Vork,Kela0are, /e0 erse,Pennslvania i )eoria-nekada su vlasnici kolonija "ili katolici, a stanovnici protestanti "or"e 8'arland

Joleration Act8-9arlo II *arolinu daje osmorici enleski plemi2a. )lavni rad *arleston+16%%.odvajanje sjeverno i juno djela kolonije-/ovu /izozemsku s /ovim Amsterdamom +/e0 Vork s Kela0areon daje "ratu amesuvojvodi od Vorka-Pennslvania predana kvekeru Lilliamu Pennu koji uvodi parlamentarnu slo"odu.)l.rad Piladelpia.-)eoriu )eore II ustupa amesu letorpeu - posljednja vlasni(ka kolonija-ekonomska osnova kolonijaito,lan.,vo2e,sto(arstvo,trovina krznom i drvom,ri"olovi pomorstvo-161%.prvi ro"ovi uvezeni u amesto0n

-16C6.osnovan Earvard-sve kolonije imaju veliku autonomiju-netrpeljivost prema rancuskim doseljenicima i indijancima-naviacijski akti orani(ili trovinu nedostatak kapitalaW. Keklaracija nezavisnosti1&&6.A/RIKA U VRIJEME NIZOZEMSKE KOLONIZACIJE-16.st.Portualci u Arici od 16>>.istiskuju i /izozemci-nizozemci od 16=>.imaju eemoniju na svjetskim morima.-Ariku koloniziraju i :nlezi,4rancuzi,ve@ani, Kanci i !randen"urani-trovina ro"ljem

-nomadski narodi Arike miriraju u potrazi za pa;njacima, sjedila(ki se "ore za zemlju-unutarnji suko"i nova privredna osnova za ro"ove se dajupu;ke,"arut,sol,tkanina,eljezo,stakloW-naoruavanjem naroda dolazi do otpora-Osei 0uuujedino plemena u kraljevstvo Asanti s l.radom 9umas podru(jedana;nje )ane-zlato je monopol kraljevsko dvora predmeti od zlata zlatari cijenjeni-pleme Eve naro1a /on u 2a)o!e"u sre"ro i zlato osnovali apsl.monariju-carstvo 3a!4aranasljednika Sonaja na o"ala rijeke /ier. Kva "rata Seou i'asasi iz 9aarte. 5jerni su svojoj animisti(koj reliiji. 9olonizacijom prodire Islam-crna(ka drava 3eninu delti /iera razvijeno kraljevstvo jo; od 1


5/36

-a A""as +Saavid 166B.zaposjeo otok Eormuz na izlazu iz Perzijsko zaljeva potjerao Portualce-Arapi protjerali Portualce iz 'asata i slomili portulasko vrovni;tvo na isto(nojo"ali Arike-monopol nad ro"ljem preuzeli Arapi +do 1%.st-poku;avano kolonizirati 'adaaskar,al nema uspjea +ne;to malo 4rancuska.'adaasi- potomci azijski pomoraca stopljeni s arikancima. /a podru(ju'adaaskaraX drava Sakalave, drava !etsileo i dr.'erinaSakalave slave kao osniva(a kralja Adriandaiotsija +"ijeli mu;ki ospodar

Perzi"a:v-a1avina Sa5avi1a i 6o.ea$ n"i)ova 6ro6a1an"a-1&.st.sjedinjenje Irana i konsolidacija dinastije Saavida-7a) A44as I 8%9(;%&AVA I ENGLESKI KOLONIJALIZAM;ezistencija carstvacar,savez s 3ajputima,politika tolerancije+ul.vjerske tj premainduistima,mouli su muslimani,unutra;nja i vanjska ravnotea sila +sporazum sSaavidima-osniva( dinastije !a"ur +potomak Kiniskana i Jimurlena moul osvojio delijskisultanat-nasljedniciEumajun,Ak"ar 5eliki,aanir,a aan,Auranze"+ostali nasljednicinevani

-za aanira dolazi prvi :nlez u Indiju-;a aan Jaj 'aal,tvr@ava u Keliju i ama 'asjid-propast 'oulanema dovoljno prioda, Auranze"ova ekspanzija+(itav podkontinentosim juno rta i aanistanske visoravni-Auranze" nije "io vjerski tolerantan-djeluje :ast India *ompanMo,u-s$o s-i$arsvo;perzijski,islamski i indijski stil-portreti i narativni prikaz-Ak"ar promi(e slikarstvo +lapis-lazuli-3azm-nama perzijski prijevod 'aa"arate ilustriran

Si$)i;sinkretisti(ka sektaislamTinduizam pripadnici nose tur"an i duu kosu-prijelom s 'oulima za Auranze"a

5


6/36

Mara)i;narod iz planinski predjela-"ramani i ;udre;suko" s 'oulima traje do Auranze"ove smrti propast 'oula-moderni jezik i knjievnost jo; od 1C.st.Po.ea$ euro6s$o, $o-oni"a-iz!a u In1i"i;Jurci i Arapi kontorliraju trova(ke puteve trai se put do Indije-Portual. 9asnije prodaju prava na 'oluke +1


7/36

-prijestolnice prvo /ankin, pa Pekin - Vun-lo dao saraditi dana;nji Pekin.pasan je "edemima u sredi;tu rada (etvrt pala(a tzv.Na"ranjeni rad vrtovi,paviljoni i mostovi-car uvijek sjedi na sjeveru okrenut prema juu,a narod suprotno-izvan Pekina ro"ovi careva dinastije 'in monumentalne ro"nice,luksuznoukra;ene-ukra;avanje porculana,keramika. 9ineski porculan za vladavine 'anduraca doseevrunac-9njievnostpojava romana, razvija se drama,novela. Kjela pisana o"i(nim jezikom,pa i mandarini mrzeOsnivan"e v-a1avine 1inasi"e Man1@u 8%&;%(


8/36

-vjersko opo@enje iz Indije od 1B.st.do dolaska Islama u Indiju . u Ji"etu sada vladajusekte-1B.i1C.stolje2e Ji"et sve vi;e sve2eni(ka drava. Samostan Sa-ka-dominantanutjecaj u dravi-Sa-ka Pandit od 1B$$.vlada kao lama-kralj "liski odnosi s 'onolima-u 1$.i1-1&>% kulturni procvat razdo"lja enroku. /jema(ki istraiva(apana :nel"ert 9aemper napisao djelo Povijest i opis Japana. Pred kraj vladavine zapada u Qnancijsku krizu-najore posljedice krize uklonile reorme ;ouna Vosimune +1&16-1&>.u !urmi anarija

-Anaukppetlun osvaja podru(ja izu"ljena za anarije, ali prodire isto(noindijskakompanija. Sredi;te vlade se premje;ta u unutra;njost, u Avu.-!urma se sve vi;e izolira,prekinute veze s prekomorskim dravama. Postaje kopnena

8


9/36

drava-mje;anje !urmanaca s 'onima +narod u delti rijeke-u 1=.st.rascjepkana-'oni je zaposjedaju, ali krakotrajnoSu$o4 Si"a!a s euro6-"ani!a-Sijam +dana;nji Jajland jo; od 16.st.ima veze s Portualcima, a kasnije i s :nlezima-16C>.vlast u Autji uzurpira Prasat Jon sre@uje Sijam. 9mersko raditeljstvo-njeov sin je rtva politike kolonijalni sila-Sijam se z"liava s 4rancuskom. 4rancuski isusovci djeluju u Sijamu. Kopu;tenoosnivanje naseo"ina-kralj /arij vodi ;irokorudnu politiku, ali nakon smrti njeov "rat prekida veze s:uropskim dravam-za vladavine njeova sina navodnjavanje,9am"odancima oduzeti sijamski posjedi- ja(anje SijamaLaos:ze!-"a ,u4i "e1insvo;anarija krajem 16.st.-kralj /anda"ain uspio oslo"odit od "urmansko vrovni;tva-Fan *an i Faos dinasti(ko povezani

-prvi europljani za vrijeme kralja Soulina-5onse -isusovac iz Piemonta i /izozemac-nakon smrti Soulina-5onse 16%$.Faos se podjelio-dio"a carstva na C djela dovodi u 1=.st.do ratovaKa!4o1@a se ovara Euro6-"ani!a-nakon veliko kralja Sate "or"e za prijestolje-!aron 3eacea I5 ne dopu;ta panjolcima da u@u u zemlju. /jeov sin tako@er-16B>.aajetta +*etta II otvara 9am"odu, no u"i prijestolje i 9.se opet zatvara-"or"e za prijestolje-9am"oda u 1=.st.u ra@anskim ratovima-u 16.st.procvao 5eliki ram u Ankoru, nakon 1&>>.ramovi propaliVi"ena! 6o1 u"eca"e! $r7Dans$i) !isionara

;1&.st.5ijetnam se zove Kai-5iet-:uropljani primljeni u 5ijetnamu. 1&.st.isusovci otvorili misionarske stranice luka 4ai-isusovci donijeli i latinsko pismo koje se po(inje koristiti umjesto kinesko-pokrstili mnoe-vladari za"ranili kr;2anstvo i nalaali konucijonizam-:nlezi osnovali aktorij koji nije "io isplativ,pa prepustili 5./izozemcima,ali i oni sepovla(e iz 5ijetnama jer je trovina "ila orani(enaMa-a"s$i 6o-uoo$ u %(+so-"eDu-rad 'alacca portualska trova(ka naseo"ina "or"e za 'alaccu-na prijelazu u 1&.st.jo; je (vrsto dre Portualci

-iskori;tavaju zao;travanje odnosa 9ine i apana za trovinu-prekid odnosa 9ine i Portuala Portualci protjerani0r,ova.$a 1r@ava A"e)-Prevlast Portuala sultani Atjea pomau /izozemcima da i istjeraju iz 'alacce-ra@anski ratovi i vladavine $ ene osla"ile Atjeu-/izozemci preuzeli monopol nad trovinom-stvarnu mo2 imaju uverneri Atjea i nije prava dravaUs6on Jave $ao oo.ne si-e;po(etak 1&.st.na avi ratuju 'ataram +islamska i trova(ko sredi;te Sura"aj.-vladari drave 'ataram paze da ne zaratuju s !alijem ili Portualcima-promet preusmjeravaju u svoje luke

-Amankurat I - 8ospodar CC otoka i vladar (itave ave8Po!ors$a si-a 3a-i;induisti(ka zemlja "ori se protiv uspona ave +Islam

9


10/36

-u taj rat upleteni i /izozemci-uovor 'akassara na *ele"esu i !alija orani(eno podru(je o"iju sila-kasniji vladari se dalje "ore protiv ;irenja Islama

EUROPA U PROSVJE0I0ELJSKO 2O3AEuro6a o1 $ra"a raa za 76an"o-s$o nas-"ee 1o 6o.e$a raa za ausri"s$onas-"ee-:uropa iscrpljena nakon C>-odi;nje rata i unutarnji suko"a od 16. vode2a silavi;e nije panjolska, neo 4rancuska.Eenrik I5,3icelieu, 'azarin poloili kamentemeljac za vrunac mo2i pod Fujem MI5-Austrijska ku2a se uspinje nakon uspje;ni ratova s Jurcima # "or"a Ea"s"urovaca i!ur"onaca-krajem 1&.stolje2a protiv 4rancuske se "ore udruene :nleska i /izozmeska +5ilimranski-u 1&.st. na sjeveru :urope opada vlast vedske, a na njeno mjesto dolazi 3usija podPetrom 5elikim-6o.e$o! %+s.u :uropi nekoliko velesila s kojima 4rancuska djeli mo2. /jenoj mo2ise jo; u 1&.st.uspostavlja ideja ravnotea sila nastala u renesansnoj Italiji, a ostvarujeje 5ilim ranski#politika 4a-ance o5 6o#er; kada jedna sila stenke uvjete za politi(ku prevlastnjezini protivnici o"ra2aju se :nleskoj koja je "ila ar"itar u :uropi.-odravaju se :uropski konresi koji za cilj imaju sprje(avanje ratova diplomacijomnpr. Poku;aj Austrije u kolonijalnoj trovini Na 9arla 5I osniva se 1&1%.u Jrsturijentalno dru;tvo +trovina s Fevantom te 1&BB.9ompanija stende+trovina sIndijom. :konomsko-politi(ki odnosi poreme2eni 9onres u *om"riju 1&B$. nema

naod"e sklopljen savez s ciljem uspostave ravnotee. panjolska, u kojoj :nleskaima trova(ke povlastice od mira u Ytrectu, ostala na strani Austrije. :nleska stvaraprotusavez opravdanje ;panjolci ele nasljednicu 'ariju Jereziju udati za;panj.!ur"onca. :nleska za se"e vee 4rancusku s kojom je ve2 "ila u `etvornojalijansi i Prusku. 3usija, kojoj :nleska smeta z"o prodiranja na Isto(no more, stajena stranu Austrije. Pruska prelazi na stranu Austrije, a skandinavske zemlje ostaju uz:nlesku. Jime je :u podjeljena na dvije stranke. # $on,res u Soissonu %(


11/36

-3eent umire 1&BC.,a vlast preuzima Fuj Eenri de !our"on - raskid zaruka Fuja M5 sa;panj.princezom 'arijom. Ako kralj umre "ez nasljednika kraljevska kruna, po miru uYtrectu, prelazi na orleansku dinastiju. 9ralja je tio oeniti 'arijom Feszcskom,k2eri protjerana poljsko kralja. panjolska se uvrijedila na raskid zaruka, te sepri"liila Ea"s"urovcima-kardinal AndrD Eercule de 4leur maknuo je 1&B6. vojvodu de !our"on i postao prviministar.-nastojao je odrati mir. Y ratu za poljsko naslje@e postiao je politi(ki uspije, no zaposljednji odina ivota nazire se suko" s :nleskom z"o kolonijalno poloajavelesileNizoze!s$a; 2o4a unuarn"e, i van"s$o, !ira-osvaja(ki ratovi Fuja MI5, a i rat za ;panjolsko naslje@e doveli su /izozemsku na ru"propasti-1&>B. "ez nasljednika umire namjesnik 5ilim III, mjesto namjesnika prazno-1&1&.izvanredni dravni sa"or u Eau-reormacija oranizacije drave. /ajve2ipro"lem prazna "laajna,jer pokrajine ne daju dovoljno. Sitacije se ne sre@uje jernema zakonski sredstava i pokrajine (uvaju suverenost. Predlae se zakon

orani(enja autonomije pokrajina po kojima "i koleij eneralni stalea do"io ve2eovlasti, a zastupnici ;iri mandat, no i to je od"ijeno.-Yjedinjena /izozemska je u pol.1=.st. mala aristokratska trova(ka drava u kojojvlada oliarija plemi2a,ra@ana i selja(ki veleposjednika.-mirno razdo"lje do 1&$>..- rat za austrijsko naslje@e jer je 1&CB.odo"rilaPramati(ku sankciju +9arlo 5I raspustio stende tj konkurencijuEn,-es$a 6o1 a-6o-eovi! vo1svo!-1=.st.politikom 8"alance o po0er8 poku;ava zadrati prevlast;%(H%+Ac o5 se-e!enkatoli(ki Stuarti vi;e ne mou do2i na vlast u :nleskoj-nakon smrti kraljice Ane 1&1$. na prijestolje dolazi Geor,e I annovers$i 8%(%;%(


12/36

-nije se suko"ljavao s torijevcima, doveo vojvodu od /e0castlea u vladu koji je postaoposrednik pri dodjeljivanju slu"i, uspje;na trovinska politika reoranizirao carine,Fondon izradio kao slo"odu luku, mirolju"iva vanjska politika u Sevilli 1&B%.rije;iospor nastao oko !e(ko saveza Austrije i panjolske +stende , druim !e(kimuovorom 1&C1.rije;io sve nesulasice s Austrijom-Geor,e II 8%(>-1&$6 mir orani(ava ;panjolsku na i"erski poluotok, pa ona eli vratit svoje stareposjede, prvenstveno talijanske koji se odrekla u korist Ea"s"urovaca-unutra;nja politika sta"ilnija nema suko"a izme@u 9astilje i 9atalonije, araonske

zemlje izu"ile dravno pravo te su vezane uz 9astilju-4ilip 5 eni se :liza"etom 4arnes od Parme ele svojim nasljednicima osiuratiprijestolje u Italiji-)iulio Al"eroni eli "rzim naoruanjem i reormama oja(ati zemlju.Stupa u vezu sPetrom 5elikim, 9arlom MII i prista;ama ku2e Stuart da "i osiurao pomo2 u "or"iprotiv :nleske.-. od 1&1&. i 1&1%. zaposjeda Sardiniju i Siciliju-:n mirom u Ytrectu stekla upori;ta )i"raltar i 'enorcu . Suparni;tvo se protenuloi na kolonije jer je :n tim mirom do"ila i povlastice za trovinu sa ;panjolskimkolonijama-u suko"u 1&1=. panjolska mornarica potu(ena kod *apa Prbssero. Iste odine

`etvoro(lana alijansa je prisiljava da napusti Sardiniju-:liza"eta 4arnese uspjeva 1&B


13/36

-/ri1ri$ Vi-i! I 8%(%*;%(H reoranizira dravu. Ka "i Pruska postala vana tre"aoje dvije stvari punu "laajnu i uvje"anu vojsku.-smanjio je lomaznu dvorsku aparaturu +u;teda, traio je da mu se unaprijedpokazuju prijedlozi primitka i izdatka te je odre@ivao veli(inu i vrstu izdataka.1&1$.osnovao je p2u ra(unsku komoru koja nadzire da izdaci ne prema;e priode.-spaja dotada privatni kraljev imetak s dravnim ospodarstvom,a sve kraljevskeposjede prola;ava neotu@ivim i nedjeljivim te i daje u najam ra@anima za koje je"ilo siurno pla2anje najma.-osnovao je )eneralna Qnancijska direkcija +vrovni ured za kraljevske posjede i)eneralni ratni komesarijat +ratni porezi,radski tro;kovi i seoske da2e spaja i usredi;nji ured )eneralnu direkciju 1&BC.koji je oraniziran koleijalno i podijeljen u departmane po pokrajinama.-napravio je svoje (inovnike naj"oljima u :uropi-nije mario za umjetnost, a poticao je znanosti od koji je drava imala koristi +prisveu(ili;tima u 4rankurtu i Ealleu osnovao katedre za nauku o dravi z"o teoretskeo"uke (inovni;tva-izdavao mnoe propisnike za proizvodnju svi do"ara detaljne upute,pravilnici za

uvoz i izvoz, za mjere i utee,kvalitetu sukna,za o"rtni(ke naseo"ine, trovinuW.-tio ;to ve2e ospodarske u(inke radi poreza #melioracija pusto mo(varnozemlji;ta 8Eavelandsko treseti;ta8, osnovao !erlinsko skladi;te 1&1C.-reoranizacija porezno sustava- osnovica oporezivanja veli(ina posjeda,kakvo2a tla iprirod.-velika ospodarska razlika izme@u sela i rada z"o odvojeno oporezivanja isocijalne dio"e u Cstaleaso"ito je podupirao ra@anstvo, na ;tetu aristokracije, u duu apsolutizma./astojipriu;it ovlasti plemstvaKomorodno plemstvo uzima u (asnike u svojoj vojsci, sinove plemi2ki o"itelji ukadete (ime plemstvo dolazi u "liske odnose s vo"s$o! $o"a "e sre1i7e 1r@ave

-5ojska u slu"i sva tri stalea i inozemni pla2enici naj"olja izo"raena vojska todo"a, smatrana (etvrtom u :uropi-ra@anstvo se skr"i za njezino uzdravanje,seljaci osim ratno poreza snose i oso"netro;kove sluenja-Komoroci (ine ve2inu vojske i o"avezni su sluiti due, svake odine imaju % mjeseciza o"avljanje svoji poslova. novca u Pruskoj i;lo je na vojskuAusri"a ? v-a1avina cara Kar-a VI-u 1=.st. Austrija se pro;irila nakon mira u Ytrectu i z"o ekspanzije na !alkan.-Austrija je nejedinstvena drava mnoi naroda, pojedine krunske zemlje u nekimpoledima su samostalne i razlikuju se u ustrojstvu. Najedni(ki su kraljevski

dom,vojska i dravni njema(ki jezik-unutar carstva ima najvi;e politi(ko utjecaja sve do rasta mo2i Pruske-Kar-o VI 8%(%%;%(H= za njeove vladavine Austrija malo-pomalo propada-nakon sjajni po"jeda :uena Savojsko potpisan je Po@areva.$i !ir %(%.Austrija pro;iruje posjede prema juoistoku tj do"iva !anat i !eorad.-pod pritiskom `etvoro(lane alijanse Austrija na juu do"iva Siciliju u zamjenu zaSardiniju. Jim posjedom moe u(vrstiti eemoniju u Italiji koju panjolska poku;avauroziti-prince :uen, po zavr;etku rata s turcima, do"iva namjesni;tvo u austrijskoj/izozemskoj-1&BB.osnovana je carska 9ompanija 8stende8 koja je s rijentalnim trova(kim

dru;tvom iz Jrsta tre"ala pomo2i rje;avanju Qnancijski pro"lema. 'e@utimrijentalno tr.dru;. ne moe napredovati z"o pomanjkanja trova(ke i za;titneratne mornarice, a 9ompanija nailazi na otpor atlantski pomorski sila

13


14/36

-Austrija poku;ava odrati poloaj velesile.-9arlo 5I nije imao mu;ko nasljednika 1&1C. Pramati(ka sankcija ako izumremu;ka loza naslje@uju i njeove k2eri, ali ne i k2eri njeova "rata osipa 9arlovapolitika saveza koji 2e omou2iti priznanje Pramati(ke sankcije uspio je do"itipriznanje nasljedni zemalja,a i svi europski drava-suparni;tvo s 4rancuskom iznova je iz"ilo u ratu za poljsko naslje@e #Austrija miromFotariniju-kao ruski saveznik uplela se u rusko-turski rat +1&C6-1&C% # izu"ila !eorad, Sr"ijui 'alu 5la;ku +vi;e nije zna(ajna kao ;to je "ila na !alkanu-suparnik joj je "ila i !avarska koja je pod 'aksimilijanom :manuelom +16&%-1&B%tjela postati velesilaIako je zauzela veliku mo2 to joj nije uspjelo, a cilju se opet primakla za nasljednika9arla Al"erta. 9ada je 9arlo 5I umro "ez nasljednika 9arlo Al"ert za se"e zatjevaEa"s"ur;ku monariju na temelju stari uovora iz 16.st. i prava svoje suprue k2eripretodnika 9arla 5I. krunjen je 1&$B., ali Austrija upada u !avarsku koja je timeuvu(ena u rat koji u"iX 'aksimilijan osip III odri(e se prava na austrijsko prijestoljePo-"s$a u vri"e!e sas$i) v-a1ara

-Poljska se izradila kao stale;ka drava u kojoj je kraljevska vlast "ila iz"orna. 9raljnije moao donositi vane odluke "ez plemi2ki sa"ora. Imala je ustroj onda;njerepu"like-poljska je uni;tena u nordijskom ratu i "or"ama za prijestolje ;to i je vodio kraljAu,us Ja$i 8Au,us II=-epidemija kue +1&>%-1&1C, lad poljsko pu(anstvo u "ijedi T nepovoljna politi(kakonstelacija 3epu"lika se okrenula od Auusta ako-vanjskopoliti(ki odnos Poljske prema Pruskoj postao je napet. Auust aki nastojao jestvoriti prusko-poljsko-sasku alijansu protiv 9arla MII vedsko .-4ridrik III tio je da mu se prizna pruska kraljevska kruna. 1&>>.o"e2ao je u 9]lenu naSprevi da 2e zauzvrat "raniti pravo Poljske na vojvodinu Prusku, kao i pravo na

nasljedstvo poljske krune-poljska stale;ka drava nije prestala straovati za svoja prava te sa"or ne priznaje tajdoovor-na to ;to joj nije priznat poloaj kraljevine Pruska je odovorila za vladavine 4ridrika5ilima I koji je posjede svoje ku2e prolasio dinasti(ki nedjeljivim, te 1&1C.izdao statutu opreci s pravima Poljske u Isto(noj Pruskoj i privatio se planova aneksije poljskipodru(ja-4lemin, ministar Auusta ako, potakao je Prusku da 1&1


15/36

-stvoren je plan da repu"lika Poljska postane utvrda protiv 3usije. 1&1%.sklopljen je u!e(u uovor s Poljskom, a poja(ane su veze enid"om sasko iz"orno kneza s k2eriosipa I.-Petar 5eliki se povukao iz 'ecklen"ura,a i djelomi(no iz Poljske, no to nije zna(ilo iu"itak mo2i u Poljskoj jer se %(. 9ojim poljske pravoslavneop2ine potpadaju ruskoj epariji u 9ijevu. Y poljskoj pravosl crkvi ruski ezarsi imajupravo su@enja, tako poljsko pravosljavlje postaje ovisno o 3usiji.-1&CC.umire Auust aki. Slijedi razdo"lje interrenuma do 1&C6.z"o nemou2nostioda"ira kralja-ra za 6o-"s$o nas-"ee:jo; 1&CC.jednolasno je iza"ran Sanis-av Leszczs$i,no umje;alo se inozemstvo. Ydajom njeove k2eri 'arije za kralja Fuja M5 mola je4rancuska ostvariti utjecaj na Poljsku ;to nije odovaralo 3usiji.-3usija je na prjestolju tjela portualsko prjestolonasljednika :manuela na koje jemola utjecati

-uovorom u !e(u 1&CC.novi saski iz"orni knez Auust III do"io je podr;ku 3usije iAustrije pri kandidaturi za kralja. Na uzvrat je priznao Pramati(ku sankciju Austriji,aruskoj carici Ani dao na iz"or kurlandijsko vojvodu. Je odine ruska vojska ulazi upoljsku i silom provode iz"or kneza Auusta III.Feszczski je poraen, a za poljskokralja je okrunjen Au,us III 8%(*&;%(&*=time je osiurana prevlast 3usije-unutra;njost Poljske dila se protiv ruske prevlasti i Auusta III. plemi2ka stranka tzv.partija pod vodstvom kneza Potockoa, koja se nastoji vezati uz 4rancusku strankatzv. o"itelj za 3usiju-%(*9+Pre-i!inarni !ir u 3e.u kraj rata za poljsko naslje@e Feszczski seodri(e krune, a za uzvrat do"iva FotarinijuUs6on Rusi"e 1o euro6s$e ve-esi-e

-za uspon 3usije vaan je nordijski rat koji je u"rzao re5or!e Pera Ve-i$o,.3eormama vojske je stvorena i isto(nomorska mornarica

15


16/36

-porezna reormaporezni priodi pove2ani z"o rata, uveden oso"ni porez umjestooporezivanja po ku2ama-1&11.ustanovljen pri senatu sustav Qskala + dravno pravo"ranila;tvo, pozivaju sepu(ani da prijave povrede zakona da "i se po"olj;ao rad Qskala-reorma ospodarstva dri se merkantilizma. Promi(u se doma2i proizvodinpr.rudarstvo-poti(e se razvoj trovine izme@u Istoka i Napada. )radi se kanal koji spaja 5olu s!alti(kim morem.-reorma uprave 1&>%.carstvo podjeljeno na = u"ernija, 1&11.ustanovljen senat kaovrovna sredi;nja vlast +% 3usa iz staro plemi2ko sloja. 1&1&.sredi;nja upravareoranizira se u % koleija+kao vedska u kojima su predsjednici 3usi, apotpredsjednici isklju(ivo stranci.Yvode se zemaljska vije2a preuzeta iz isto(nomorski pokrajina +1&1B-1&16-i radove se poku;ava natjerati na samoodovornost imu2ni sloj "ira maistrate+kao u :stoniji, 5idzemeu, Inriji i isto(noj 9areliji s 5i"orom-podloiv;i isto(nomorske pokrajine +ovo ore u zaradi car daje autonomijustaleima,njema(kim vitezovima i radskim maistratima # potvr@eno mirom u

/stedu-dolazi do stale;ke samouprave u 3usiji,pri (emu isto(nomorske pokrajine zadravajunjema(ko pravo i jezik. Samoupravu je Petar ora"rivao, ali nije provo@ena jer su jenjeovi zakoni onemou2avali +cjela vladavina mu je takva, trai samoinicijativunaroda, a onda ju orani(i propisima-Petar u !alti(ke pokrajine se"i uvodi naslov imperatora +1&B1, a car ostaje unekada;njim tatarskim podru(jima +9azau, Astraanu i Si"iru naslov imperatorapriznale su Pruska, /izozemska i vedska-unato( svim reormama kmetstvo i dalje u lo;em poloaju Petar zadrava prisilnurad, seljak jo; vi;e ovisan o vlastelinu. Prija;nja podjela na dva sloja, plemstvo i(inovni;tvo, sada do"iva tre2i selja;tvo

- -"esvica .inova %(., nanjeovom mjestu sveta sinoda. 1&B1.sastavlja se Kuovni propisnik oduzima crkviinstitucijsku i ijerarijsku samostalnost-nova vlast uz senat istupa kao vrovna duovna instanca, al je i ona+dakle i crkvapod vla;2u drave-%(


17/36

-Po smrti Petra II odlu(nu rije( ima 5rovni savjet, koji kao nasljednicu odre@uje AnuIvanovnu,a ne k2i Petra 5eliko, pod uvjetom da lavnu rije( i dalje vodi 5rovnisavjet-Ana je iskoristila opoziciju plemi2a koje su ustale protiv vlasti 5rovno savjeta, te seprolasila za samovladaricu.;ukinula 5rovni savjet, vratila senat i uspostavile ministarski ka"inet +stermann-1&CB.dvor se vra2a u Petrorad-:rnst oann !iron iz 9urlandije vrovni komornik,kurlandski vojovda i reent nakonsmrti Anine-3usija se za Anine vladavine pri"liila :nleskoj trovinski uovor-zadrava prevlast u poljskoj i s a"s"ur;kim carem istisnula Feszczsko-rusko-turski rat +1&C


18/36

-:nleska se C>-i odina odvojila od 4rancuske Kanska ostaje na strani :nleske+uovor 1&C$-1&C$.uovor izme@u vedske i Kanske jam(e za posjede me@uso"no-vedska ne priznaje Slesvi kao Kanski posjed. vedska o"navlja uovor s 3usijom.-4rancuska preko vedske eli u(vrstiti poloaj na sjeveru koji je izu"ila ratom zapoljsko naslje@e-1&C=.sklopljen uovor s 4rancuskom, uspostavljen kontakt s Jurskom koja je tada uratu s 3usijom-8;e;iri8 1&$1.uspjeli da se 3usiji o"javi rat

EUROPA IZMEU PROSVJE0I0ELJS0VA I APSOLU0IZMAProsv"eie-"svo i 6ro!"ene u euro6s$i! a6so-uisi.$i!

1r@ava!a o1 %(H+Gos6o1ars$o 1ru7vene 6ro!"ene u Euro6i i"e$o! %+s+;:uropa jo; traje merkantilizamX :nleska od drue polovice stolje2ain1usri"a-izaci"a i -i4era-iza!

-ospodarske i dru;tvene prilike ne mou se opisati univerzalno, pa se daju primjeri:nleske i 4rancuskeEn,-es$a merkantilizam od :liza"ete, preko *rom0ella i Stuarta.-1=.st.parlament uzima ulou krune-od 16.st.ukidanje ekonomski carina,ustanovljenje uvozni carina-Nakoni plovid"e iz 1&.i1=.st. stvaraju ospodarski sustav inicijative trova(kidru;tava-1&>&.+Acts o Ynion :nleska se ujedinila s kotskom postaje jedinsveno unutarnjetrova(ko podru(je-veleposjedni(ki sloj poja(ava privrednu mo2, siroma;ni seljaci- najamni ilimanuakturni radnici

-smanjuju se manuakture srednje stalea #veletrovci i selja;tvo-16%$.utemeljena !ank o :nland-16%C.!oard o Jrade izravnavanje izme@u vladini,Qnancijski i trova(ki interesa-1&6C.londonski radikalizam se opire proved"i reormePo.eci in1usri"s$e revo-uci"e:pove2avanje Qnancijsko potencijala, a s druestrane i siroma;tva-radnik 9a iz !urja izumio tkala(ki (unak-ames Earreves izumio stroj za predenje +1&6%-"rija( 3icard Ark0rit stroj za predenje s vretenima koja se mi(u +1&6=-*arterit - meani(ki tkala(ki stan +1&=6

-ames Latt 1&6$. izumio parni stroj, u op2oj upora"i od 1&=%.. T pronalazakpostupka proizvodnje (elika ^ temelj razvitka te;ke industrije-podjela radno procesa u tvornicama-nastale industrije pamuka,tekstilna,eljeza,(elika i vune-pove2an "roj pu(anstva # socijalna revolucija-sirotinjske (etvrti u novonastalim industrijskim radovima-izra"ljivanje radnika +duo radno vrijeme, rad ena i djece , minimalne pla2e-kritika protiv industrijalizacije 8juri; na strojeve8-u :nleskoj osp.politiku odre@uje ornji sloj poduzetnika, nosioca industrijalizacijepo(ev;i od 1&&>./rancus$a:stale;ki ararni poredak preuzet jo; iz srednje vijeka.

-plemstvo radi unosne poslove trovine i manuakture poljodjelstvo se ne usmjeravana trovinu

18


19/36

-plemstvo i visoko sve2enstvo (ini jako mali postotak ukupno dru;tva , ali ima najvi;e"oatstva+oko Bf skupa, a dri C>f zemlje-najori poloaj za seljake i nisko sve2enstvo koje se najvi;e "avi du;e"rini;tvom- %=f stanovni;ta (ini tre2i stale, po svom sastavu nije omoen. Ju su i "oativelera@ani, ali i siroma;ni seljaci-polovica radsko stanovni;tva stvarni su ra@ani, koji su nosioci ekonomsko,kulturno,a od 1&=%.i politi(ko razvoja.-od 1&C>.demoraska revolucija. /e zna se razlo +"olja iijena,prerana,medicinaili socijalna mo"ilnost-z"o vi;e radne snae pla2e ne rastu "rzo kao cijene-ararno orijenitran eudalni sustav ancien rDimea u o;troj je opreci premaospodarskom razvoju i nedovoljno je Ueksi"ilan da prati osp.promjene.-ararne krize-vi;i tro;kovi ivota,ve2i porezi i podavanja, iscrpljene rezerve ita z"o li"eralizacijeospodarstv, pove2ane tlake,dvorski ivot u 5ersaillesuW-4rancuska ipak, nakon :nleske, najvanija industrijska zemlja u :uropi

-do"ra inrastruktura, Qskalne mou2nosti i Qnancijeri, pove2ana vanjska trovina-ra@anski sloj se sve vi;e "oati i ja(a2r@ava1ru7vo i ,os6o1arsvo s ,-e1i7a 6rosv"eie-"sva-aristokratsko i ra@ansko dru;tvo, o"razovano dru;tvo rokokoa-saloni,sve(anosti,ve(ernja dru;tva,dvorski koncerti,kazali;ta-prosvjetiteljski ideali kreposti,ljudsko dostojanstva,umanosti, slo"odedua,racionalnostiW-sve navedeno proturje(i op2em pravosu@u, s dravnim sustavom,s ekonomskimmou2nostima i stvarno;2u u kojoj ivi najve2i dio pu(anstva-nakon 1&$>.prosvjetiteljstvo :nleske postaje uzorom-Jo)n Loc$eTreatise of government prirodno pravo (ovjeka na slo"odu, vladar nije

"oanski ni prirodni ospodar, neo je drava nastala uovorom izme@u njea ipodanika, a taj se uovor moe poni;titi ako a vlada ne po;tuje.-Focke je "ranio revoluciju iz 16==.-rancuska prosvjetiteljska knjievnost 1&$=. Monesquieuovodjelo De l'esprit deslois+ duu zakona kritizira apsolutizam i trai da se dravna vlast podjeli-Jean Jacques Rousseau Emile ou de l'ducation +:mil ili o odoju 1&.. kulturnakritika. `ovjek je po prirodi do"ar, ali a dru;tvo (ini zlim, pretjerano umovanje vodido izopa(enosti kulture. Jre"a se vratiti prirodi i kulturi srca.Du contrat social+ dru;tvenom uovoru op2a volja, temelji ideje o narodnomsuverenitetu. /arod prenosi na vladara dravnu vlast samo kad ju on ne moe

o"na;ati-oso"ni lije(nik Fuja M5 4rangois Guesna i markiz 'ira"eau skupljaju kru koji do"ivamrzak naziv 8ekonomisti8, a nakon G. spisa 84iziokracija8 nazivaju i 7Qziokrati8-Qziokrati "oatstvo drave nije novac i trovina, neo zemlja. Seljaka tre"aoslo"oditi tereta, oporezivati veleposjednika, oslo"oditi poljodjelstvo odmerkantilizma.-%(9%+6o.in"e iz-azii Encc-o61ie8 koju izdaju 2enis 2i1ero i 1QA-e!4er+do1&


20/36

Prosvi"eDeni a6so-uiza!;vrijeme izme@u 1&$> i rancuske revolucije-QlozoQ prosvjetiteljstva ele reorme, ne mjenjati o"lik vladavine +pretvor"aorani(ene monarije u konstitucijsku dravu-do"a reormi prosvijetiteljski monara-Prus$a /ri1ri$a Ve-i$o, Ve-i$a Vo"vo1ina 0os$ana Pera Leo6-o1a i Ausri"a6o1 Josi6o! II-drava vi;e nije kraljevo vlasni;tvo, neo on slui do"ro"iti svoji podanika-prosvjetiteljstvo postaje sredstvom usavr;avanja apsolutizma-/ri1ri$ II Prus$i "lizak s 5oltaireom, u djeloAntimachiavelprotivi seimperijalisti(koj politici tj ovori da ratovati tre"a samo u o"ram"ene svre. 7vladar jeprvi slua drave8.Ykinuo je mu(enje i potakao stvaranje op2e procesno postupka, 8*ode4ridericianus prvi moderni zakonik 7p2e prusko zemaljsko pravo8 jam(i vjerskutoleranciju. Promicao kulturu i ;kolstvo, ali sa(uvao aspolutizam. stala je starapodjela dru;tva plemstvo, ra@anstvo, selja;tvo, a i njeovi ratovi +;lesi i zaaustrijsko naslje@e nisu i;li u sklad s pretodno izraenim stavovima. # drava je

samo djelomi(no mola privatiti prosvjetiteljstvo-Feopold Joskanski, kasnije Leo6o-1 II Ausri"s$i+1&%>-1&%B razvija 5elikuvojvodinu Joskanu kao uzor zemlje prosv.apsolutizma. Stalna se vojska pretvara ura@ansku miliciju, novi zakonik ukida mu(enje i smrtnu kaznu, uklonjeni su isusovci,reormira se ;kolski odoj, unaprje@uje zdravstvo, poku;ava donijeti i ustav.-Josi6 II Ausri"s$i reorme u crkvenoj,;kolskoj i kulturnoj politici, edikt otoleranicji,ukida diskriminatorni poloaj hidova +1&=1, donosi zakonik +8osepina8,1&=1.prvi od europski vladara ukinuo nasljedno kmetstvo. Prije smrti morao je povu2isve reorme jer su "ile prenapredne za to do"a.-mnoa djela i djelovanje Qlozoa upu2uju da su ideje prosvje2eno apsolutizma "ilera;irene i u druim djelovima :urope +!eccarij,"ra2a 5erri,4ilanieri,)aliani, ministar

Januccij-rancuski jezik postaje jezik o"razovani kruova +linua ranca

EUROPA O2 POBE0KA RA0A ZA AUS+NASLJEE 2O REVOLUCIJERa za ausri"s$o nas-"ee 8%(H ? %(=-'arija Jerezija stupila na prijestolje na temelju Pramati(ke sankcije 9arla 5I-!avarska i Saska +nisu priznale P.S trae pravo na austrijsko naslje@e- rat je poveo 4ridrik II 5eliki, netom do;ao na prijestolje Pruske-1&$>.uputio pruske (ete u lesku, ponudio '.J.jamstvo za ostalu "a;tinu,ali a ondaod"ila

-rat se vodio na $ ronte - u srednjoj :uropi Austrija Pruska,4rancuska,!avarska,SaskaY austrijskoj /izozemskoj Austrija, od 1&$C. :nleska 4rancuskaY Indiji i Americi :nleska 4rancuska +za kolonijalnu prevlast-;leskim ratom +1&$>-1&$B 4ridrik osiurao osvojena podru(ja-!avarski knez 9arlo Al"ert uzima naslov (e;ko kralja, a pod ranc.za;titom okrunjenza cara 9arla 5II, ali austrijske (ete ulaze u '[ncen+lavni rad.svajaju Pra iuzimaju "avarskom caru iz"orne kneevine.-a"s.zovu i 'a@arsku u rat. /akon do"iveni povlastica ovi pristaju-1&$B.u Lroca0u mir s 4ridrikom do"iva lesku i rooviju )latz-4ridrik pokre2e jo; jedan rat koji zavr;ava mirom u Kresdenu 1&$


21/36

Se1!o,o1i7n"i ra 8%(9& ? %(&*=-nastaje do promjene saveza u :uropi-od 1&


22/36

-8jozeQnizam8 prosvjetljeno katoli(ko dravno sva2anje osipa II- o(itovanja jozeQnizma za vladavine '.J. Qnancijske reorme,izradnja ;kolskosustava i "e(ke medicinske ;kole +nizozemski lije(nik ). van S0ieten osnovao prvukliniku-Josi6 II 8%(H ? %('H=maj(in suvladar od 1&6


23/36

-Pitt Stariji morao se povu2i 1&6>.dolaskom )eorea III na prijestolje-izme@u 1&61. i 1&=C.kralj je imao velik utjecaj na vladu +na /ortonovu (ak1Bodina-u parlamentu su zastupane lokalne zajednice roovija-vladavina )eora III postala je epoom politi(ko anairane javnosti s tei;tem uFondonu-tisak od 1&6=.postaje nosiocem reormno pokreta-protestom on Lillkes u listu 8/ort !riton8 po(inje duoodi;nja de"ata o politi(kimpitanjiman je napao Pari;ki mir i kraljev prijestolni ovor ;to je dotada "ilo ne(uveno. Natvorilisu a,ali i sudski oslo"odili nakon estoko protesta javnosti eslo 8Lilkes andli"ert8-od 1&6&. po(ela su izlaziti uniusova pisma +vjj pisao sir Pilip 4rancis protivnikuvernera Indije Larrena Eastinsa u kojima se otvoreno kritiziraju svi politi(kiautoriteti-Lillkes se 1&&$.vra2a u parlament-iz"oreno je pravo o"jelodanjenja parlamentarni de"ata

-Lilkes 1&&6.zatjeve reormista pro;iruje zatjevaju2i iz"orno pravo i mjesta uparlamentu za Fondon i nove industrijske radove i usto naseljene roovije-sve to se doa@a pod utjecajem ekonomske promjene u :nleskoj i ideja iz Amerike-rezolucija iz Kunnina 1&=>. zatjev za nezavistnost parlamenta i iz"ornika i zanadzor nad Qnancijama, da se parlament "ira na odre@eni rok,svi imaju jednakoiz"orno pravo-nakon /ortove ostavke 1&=B.kralj mora pozvati mla@e Pitta koji se na iz"orima1&=$. poziva na 8sense o te nation8, iz"ore do"iva z"o svoje popularnosti u narodu-nastanak opozicije i nastanak politi(ko tiska-Pitt se na po(etku oslanja na krunu i svoju popularnost, no kasnije kr;i staru vlastviovaca

Poru,a--vladavina ku2e !raanza od 16


24/36

-Kar-o III 8%(9';%(= tako@er ne uspjeva provesti reorme-za predsjednika imenuje kastiljsko ro Arnadu koji provodi reorme u duuprosvje2eno apsolutizma-1&6&.pronani su isusovci-centralizacija osnivanje vrovno sud"eno stola 1&=&.,usredoto(enje prava nakraljeve odluke-pravo sudovanja imale su podru(ne zajednice, po"olj;ava se uprava u pokrajinama,nastoji se da ra@anstvo sudjeluje u op2inskim upravama-li"erizacija trovine-unato( reormam panjolska i dalje zaostajeIa-i"a-u 1=.st.rascjepkana-osla"ljena mo2 Ea"s"urovaca, ali su i samo zamjenili drui strani vladari-Italija ima vojvodine,kraljevine,repu"like i papinsku dravu-vanije talijanske drave su Sardinija i Pijemont koji svoj teritorij u suko"ima4rancuske pove2avaju-repu"lika )enova,Fuca i 'leci u"e zna(aj, kao i papinska drava

-papa !enedikt MI5 +istaknuti crkveni u(itelj,9lement MI5+ukida isusovce, Pio 5I +o;trose protivi rancuskoj revoluciji-Ea"s"urovci vladaju u Fom"ardiji +'ilano i 'odena i Joskani-Parma, Piacenza, Stato dei presidi i 9raljevina dvaju Sicilija - dvije po"o(ne dinastije!ur"onaca-!ur"onci uzimaju za savjetnike Jalijane-/apulj i 'ilano sredi;ta talijansko prosvjetiteljsko pokreta-plemi2i prosvjetiteljiX "ra(a 5erri, !eccaria, 4ilanieri, )enovesi,Pilati i Pompe /eri-vojvoda Feopold Joskanski +kasnije nasljednik osipa II reormira upravu ipravosu@e, ustanovljuje o"lasni nadzor,planira i dono;enje ustava-isusovci pronani iz Joskane 1&&C.

-'ilano i /apulj ministar Janucci pod "ur"onskim vladarima 9arlom III i 4erdinandomI5 nastoji provesti reorme u talijanskom smislu. Isusovci istjerani 1&6&.-Antonio )enovei u Italiju donosi Fockeovu prosvjetiteljsku QlozoQju

2io4e Po-"s$e;1&$6.Poniato0ski, miljenik 9atarine II, postaje posljednji poljski kralj Stanislav II+do1&%


25/36

-Jadeusz 9ociuszko vodi op2i narodni ustanak +1&%$ - u;e a ruske i pruske (etepod vodstvom 9utuzova . 9ociuszko zaro"ljen,poljski kralj se morao odre2iprijestolje # reDa 1io4a %('9+3usija preostala Poljska podru(ja i 9urlandiju Austrija zapadnu )aliciju s 9rakovom,Sandomierzom, Fu"linom, 3admom itd. Pruska 5ar;ava, podru(je izme@u 5isle, !uai /jemena i dio krakovsko podr.S$an1inavi"a o1 %(H+ 2o %(''+Fve1s$a nakon nordijsko rata izu"ila prevlast.-nakon smrti 9arla MII drava prelazi u vlast $ stalea tj od 1&B>. osim plemstva, klerai ra@anstva u dravnom sa"oru su i predstavnici selja;tva-/er1inan1 I 8%(-1&&B. zakon o slo"odi tiska..-stalei se smatraju nosiocima dravno suvereniteta-dravni sa"or nadzire i moe raspustiti vladaju2e Kravno vije2e koje odluke donosi usporazmu s kraljem.-napada(ki ratovi se vode samo uz pristanak drave, u rukama dravno sa"ora suporezi, raspolaanje Qnacijama, zakonodavstvo i mijenjanje zakona

-sa"or donosi odluku da su zaklju(ci stalea nepore;ivi-nastaje sustav stranaka kape +veu se uz 3usiju i ;e;iri +veu se uz 4rancusku-rat protiv 3usije +;e;iri 1&$1-1&$B vedska u"i,a 3usija zaposjeda 4insku opadavanost ;e;ira-nakon smrti kraljice :leonore Yrlice 3usija eli postaviti Adola 4ridrika Eolstein-)ottorp, a ;e;iri podupiru dansko prestolonasljednika 4ridrika. /akon ;to se 3usijao"vezala vratiti 4insku po"je@uje Adol-'ir u "ou vedska odstupa od male o"lasti june 4inske-Adol 4ridrik eni se sestrom 4ridrika 5eliko, vedska se okre2e prema Pruskoj i4rancuskoj-u &odi;njem ratu vedska u antipruskoj koaliciji nada se podru(ju na u;2u dre

-pri kraju slo"odne stranke su se preo"likovale u stale;ke skupine ;e;iri^plemstvo,kape^protiv povlastica plemstva-)ustav III +1&&1- uz pomo2 ;e;ira izvr;io udar protiv kapa rojalisti(ka revolucija1&BB.- smanjila se prava 3iksdaa, dravno sa"ora,plemstvo zadralo poloaj uupravi zavr;eno do"a slo"ode-kralj po"olj;ava poloaj seljaka-novi rat s 3usijom samo potvr@uje mir u "ou-nakon smrti )ustava III vladaju reenti

2ans$a

-za kraljeva 4ridrika I5, 9ristijana 5I i 4ridrika 5 prosvje2eni apsolutizam-ro oann Eart0i :rnst !ernstor vode2i ministar +1&


26/36

- za Fuja M5 +1&1f njioviprioda odlazilo je dravi

- seljaci su i dalje vlastelinima pla2ali razne dad"ine, nisu imali prava jer su "ilipodloni vlastelinskim sudovima koji su ;titili vlastelinska prava

- zemljoradnici "ez zemlje (inili su vi;e od f stanovni;tva, slue i lutaju2i radnici- ra@anstvo i (inovni;tvo tako@er kritizira novi sustav, koji osim zemlji;ni posjeda

nastoje osiurati priode i od trovine na daljinu, "ankarstva, manuakture itd.- Protestira i plemstvo ;to mu apsolutno kraljevstvo oduzima politi(ku mo2,

ra@anstvo se "uni protiv povlastica plemstva, a selja;tvo protiv politi(ke i pravneneslo"ode

- o; od 161$. )eneralni stalei nisu sazvani, koji su ranije odo"ravali poreze- Svi se "une ;to kralj nekontrolirano povisuje poreze ancien reime poreznim i

upravnim reormama nastoji smanjiti du drave- Prosvjetiteljstvo mijenja tradicionalne vrijednosti na kojima se temelji apsolutna

drava prosvjetiteljstvo je tako@er jedan od uvjeta revolucije

- Fuj M5I je pri stupanju na prijestolje 1&&$. na (elo vlade postavio Jurota koji se"orio protiv rasipno dvorsko ivota i zloupora"e zakupaca poreza, elio jepojednostaviti porezni sustav, omou2io je slo"odnu trovinu u cijeloj zemlji itd,ali se dvorska stranka po"unila te je on 1&&6. pao, (ime je pao i prvi poku;ajQnancijske reorme

- 9ao eneralno kontrolora Qnancija, naslijedio a je /ecker, koji je tako@erkritizirao dvorsku rastro;nost, te je predloio nove porezne reorme i on jepao...ipak je ponovno vra2en nekoliko odina kasnije

- Parlament je zatjevao sazivanje )eneralni stalea, ;to se doodilo u > predstavnika, dok

prva dva imaju po C>>- postojao je pro"lem lasanja jedan stale - jedan las, ili jedna oso"a - jedan

las- kona(no se tre2i stale povukao i B>.6. sazvao vlastitu sku;tinu /arodnu

skup;tinu- kraljev zastupnik je do;ao i zatjevao razilaenje, a oni su to od"ili pod vodstvom

roa 'ira"eaua te su se zakleli da se ne2e razi2i sve dok 4rancuska ne do"ijenovi ustav Nakletva u Foptaonici B>.6.1&=%. to od"ijanje poslu;nosti kralju jepo(etak revolucije

-

njima se pridruio i dio prva dva stalea, ulavnom nii kler i plemi2i prosvjetitelji,pa je kralj B&.6. "io prisiljen priznati narodnu skup;tinu- irenje i po"jeda revolucije- do;lo je do napetosti..stvoreni su politi(ki klu"ovi koji su zaovarali revoluciju,

po"une su iz"ile i u vojsci- kona(no iz"ijanje napetosti doodilo se 1$. &. 1&=%. juri;em na !astilleu, koja je

"ila sim"ol ancien reimea, zaro"ljenici su oslo"o@eni, a !astilla je sravnjena sazemljom

- seljaci su se diljem zemlje uvatili oruja protiv vlastele, palili dvorce, te su uni;tilidokaze svi davanja koje nisu moli priu;titi

- pod pritiskom doa@aja, Skup;tina $. i 11. =. 1&=%. ukida sve povlastice plemstva,

sva stara vlastelinska prava i selja(ka davanja- u 4rancuskoj su prema tome svi jednakopravni ra@ani

26


27/36

- nakon toa je do;lo do neprekidni ustanaka z"o kraljevo veta na zaklju(ke/arodne Skup;tine, trajne oskudice krua, nezaposlenosti...z"o (ea su kona(noPariani mar;irali na 5ersailles, odakle su 6.1>.1&=%. kraljevski par i cijelaSkup;tina odvedeni u Pariz

- prosvjetiteljstvo je postao proram ljudi su ro@eni slo"odni i jednaki, imaju pravoda slo"odno ovore i pi;u, imaju pravo na vlasni;tvo...

- isodi;te suvereniteta je narod, koji se"i daje zakone, a vlada i samo izvr;ava- podjela prema 'ontesuieu- crkva je "ila podre@ena dravi upnike i "iskupe "ira narod- eslo 7 Slo"oda, ednakost, !ratstvo8- Ystav iz 1&%1.- umjesto provincija predvi@aju se =C jednako velika departmana koji sami ure@uju

svoje poslove- iz"orno pravo se dijeli na aktivne ra@ane, iz"ornike i zastupnike- u vrijeme doovora o ustavu u Skup;tini se stvaraju dvije stranke irodinci

+ zastupnici srednje o"razovano ra@anstva koji se zalau za slo"odnovlasni;tvo i slo"odnu ospodarsku djelatnost, te su ederalisti(ki orijentirani i

montanjari+"r@ani, jer sjede u najvi;im redovima, radikalniji su- vo@e druo su 3o"espierre, Kanton, 'arat i Kesmoulins, koji su ujedno (lanovi i

7izvanparlamentarno klu"a8 jako"inaca, nazvani po dominikanskom samostanuSt aues u Parizu, dje su se skupljali

- kona(no je C. %. 1&%1. na snau stupio Ystav, kojim je 4rancuska postala ustavnamonarija

- podjela vlasti prema 'ontesuieuovim idejama zakonodavnu vlast imaparlament +koje "ira narod, kralj ima pravo veta, i vodi vanjsku politiku i na (eluje vojske, a sudsku vlast imaju nezavisni iza"rani suci

- Iz"ijanje koalicijsko rata i ukidanje monarije- zastupnici zakonodavne skup;tine po(eli su optuivati kraljevski par da sura@uju s

inozemnim silama emiranti su u Austriji i Pruskoj dali izjavi protiv revolucije i zakralja

- Pruska i Austrija su zajedno napale 4rancusku, ali su kona(no zaustavljeni kodmjesta 5alm B>.%.1&%B.

- Iza"ran je /arodni konvent umjesto Skup;tine, koji je ukinuo monariju i prolasiorepu"liku

- 9ralj je smaknut B1.1.1&%C.- Straovlada- nakon kraljeva smaknu2a su :nleska, /izozemska, Sardinija, /apulj, Portual i

/jema(ko carstvo stvorili savez protiv 4rancuske-

u me@uvremenu su jako"inci nadvladali irodince- 9onvent stvara sredi;nju vlast- /a vru sredi;nje vlasti se nalazi 9omitet javno spasa, na (elu s 3o"espierreom- Kolazi do "risanja svi traova pro;losti ukida se katolicizam, uspostavlja novi

kalendar koji zapo(inje 1&%B. odinom- Smrtim kaznama se u;i svaki otpor, pa tako je i 3o"espierre postao rtva

vlastito reima smaknut je B&.&.1&%$. i tada se irodinska vlast kona(no vratila1&%


28/36

- Pruska prestaje ratovati


29/36

- 5oltaire u svojim djelima izraava osnovne misli prosvjetiteljstva smatra dapojedinac umom tre"a preispitivati sve ;to postoji, a ne oslanjati se natradicionalna u(enja, kao npr. u(enja crkve

- 3azumnim razmi;ljanjem (ovjek stje(e naj"olje oso"ine toleranciju, umanosti islo"odu

- Y :nleskoj se isti(u Jomas Eo""es, Isaac /e0ton, on Focke i Kavid Eume,pisci on )a i Aleander Pope, onatan S0it, Kaniel Keoe, Faurence Stern,3icardson, Eenr 4ieldin +Jom ones

- 'islioci u 4rancuskoj kritiziraju stanje u monariji rasipni;tvo, vladarevdespotizam, lo;e ospodarstvo, vanjskopoliti(ke neuspjee...

- 'ontesuieu Perzijski listovi, duu zakona +dao ideju o trodio"i vlasti- Kenis Kiderot, dOAlam"ert- :nciklopedija je o"javljena 1&=>. u C< knjia

- SA2 NA PU0U KA NEZAVISNOS0I

- En,-es$a 6o4"eu"e /rancus$u u s"evernoa!eri.$o! $o-oni"a-no! rau- nakon rata Gueen AnnOs Lar, 4rancuska je mirom u Ytrectu 1&1C. :nleskoj

ustupila /e0 4oundland, Acadiju, /ovu kotsku i zemlje Eudson !aa- austrijski rat za nasljedstvo +1&$>. 1&$=. osjetio se i u S Americi, dje se

nazivao 9in )eoreOs Lar, ali tek u Sedmoodi;njem ratu +1&


30/36

- na Prvom kontinentalnom konresu u Piladelpiji . 1=B>. nije "io spreman na kompromis- on Eancock i Samuel Adams su prola;eni ustani(kim vo@ama, a kada je

1%.$.1&&..1&=1. zaposjeli Vorkto0n

- :nleska vlada eli preovore ameri(ki konres je za preovara(e imenovao!enjamina 4ranklina, Eenrja Faurensa i ona aja

- /a mirovnim uovorima u Parizu i 5esaillesu po(etkom 1&=C., 5! je priznalaSjedinjene Ameri(ke Krave, 4rancuskoj je ustupila Seneal i Jo"ao, a panjolskoj4loridu i 'enorcu

- Usav SA2;a- u


31/36

- Aleander Eamilton postao je ministar Qnancija, a Jomas eerson ministarvanjski poslova

- )lavni rad je premje;ten iz Piladelpije u novi rad na Potomacu, Lasinton- "likovale su se dvije stranke antiederalisti(ki repu"likanci +eerson, Samuel

Adams i ederalisti +Eamilton, on a- Lasintona je naslijedio on Adams

- A5ri$a u zna$u euro6s$e $o-onizaci"e u %+s+

- od 16. st. Portualci su zapo(eli naseljavanje Arike, a od 16>>. i :nleska,4rancuska, Kanska, a oso"ito /izozemska, koja je postala suparnik Portuala

- :uropljanje je na naseljavanje Arike potaknula trovina zlatom, "jelokosti,

mirodijama, ali i crnim ro"ljem +ari(kim zemljama je trovina ro"ljem postalaosnova ospodarstva

- 16%. sunitska plemena u

Aanistanu pod vodstvom 'ira 5aisa se oslo"a@aju perzijsko vrovni;tva, te'amud, drui nasljednik 'ira 5aisa 1&BB. napada perziju i osvaja Isaan

- sjeverno perzijsko podru(je zaposjeli su 3usi, a zapadno smanlije, no u"rzo suotjerani

- turkmenski polavica /adir 9an 1&B%. je istjerao Aane iz Isaana, a 1&C6.postaje vladar u Perziji +1&C6-1&$&.

31


32/36

- nakon njeovo pou"ljenja do;lo je do "or"i za vlast iz koji je kao po"jednikiza;ao 9arim 9an Nend +1&-1&&%, za koa je do;lo do unapre@enja zemlje

- u to vrijeme u 9andaaru vlada ;a Kurrani za koa se Aanistan odvojio odperzijske drave

- 9arim 9an Nenda je naslijedio 'oammed-;a koji je prodro prema Azer"ejdanu,Armeniji i )ruziji, ali nije uspio vratiti Aanistan

- In1i"a ? us6osava 4rians$e v-asi

- Ras6a1 !o,u-s$e 1r@ave ? pod Auranze"ovim nasljednicima- moulski carevi su izme@u 1&>&. i 1&6.,

ali u kasnijim vremenima 'arati sla"e- imali su prili(no do"ro ure@en upravni sustav sacjet koji se sastojao od =

(inovnika i pa;ve- zemlja je podijeljena u o"lasti, tzv 7prant8, i prio"lasti +paranas i sarkas- Ku-ura u %+s+- perzijski utjecaj sla"i- cvate knjievnost urdu, a istu(u se Suada, 'ir Jaki i 'ir Kard- Qlozo 5ali Ylla, nastoji prona2i uzroke propadanja Indije u 1=.st.- raditeljstvo polako propada- razvija se ples u sjevernoindijskom katakstilu- Razvo" r,ova.$i) $o!6ani"a- nizozemska kompanija je imala upori;te na 3tu Ko"re /ade odakle je prodirala

prema *alicutu, *ocinu...kompanija je propala, ali /izozemska je priQtirala kakoje trovina s Azijom (inija cijele nizozemske vanjske trovine

- rancusko dru;tvo tako@er do kraja 1=.st. propalo- enleska :ast Indian *ompan se odrala sve do 1=. 1&=>. pro;irio se i u Indiju, dje su se

suko"ile :nleska i 4rancuska-

uverner Kuplei je na kratko vrijeme zauzeo 'adras, ali je :nleska vratila 1&$=.- /akon mira u 4ontaine"leauu 1&6B. 4rancuska je izu"ila sva upori;ta u Indiji i9anadi

32


33/36

- *live, slu"enik isto(noindijske kompanije, je 1&


34/36

- ortodoksnost mandurske dinastije o(ituje se u enciklopedijama i istorioraskimdjelima isklju(eno je sve ono ;to su smatrali lo;im i politi(ki opasnim +B>>>za"ranjeni djela

- mnoi antitradicionalisti(ki mislioci su ustali protiv takvo ortodoksnoneokonucionalizma

- Po.ea$ $rize- po(etak krize je uo(ljiv pred kraj vladavine *Oien-luna- do;lo je do razni ustanaka pokoreni, ali i pu(ana- prvi ve2i pu(ki ustanak su oranizirali (lanovi tajne sekte 7!ijeli losos8, a doodio

se 1&&$.?& su i uspjeli uu;iti- kao posljedica do;lo je do porasta poreza i cijene rane, a stanovni;tvo je

nekontrolirano raslo + 166B. 1>> milijuna ljudi, 1=>>. B%< milijuna

- JAPAN ; 2RUGO S0OLJEE VLA2AVINE 0OGUKAA

- Gos6o1arsvo i 1ru7vo u %+s+- vrlo sta"ilno i uspje;no politi(ko ustrojstvo sustava !aku-an- ;ounat, daimo- sloj trovaca +conin sve vi;e ospodarski ja(a- ;ouni su "ili Vosimune +1&16-1&$-1&=6 i

Ienari +1&=&-1=C&- Vusimune je proveo reorme poput zakona protiv luksuza, tranoj kontroli

trovine, porezne i ararne reorme itd.- Iesie i Iearu sla"e li(nosti, umjesto nji vi;e vladali dunosnici- Na Iearua je provedena reorma "akuu eli sudjelovati u do"icima od odo"rene

trovine- /akon ladi 1&=C-1&=& , Iearu je umro, a sin mu je jo; "io maloljetan, pa je

zavladao savjetnik, unuk Vosimunea 'atsudaira Senano"u, koji je provodiopolitiku 7natra k Vosimuneu8

- /o, kada je Ienari postao punoljetan, po(eo je voditi rastro;an ivot, te je do;lo doponovno nezadovoljstva stanovni;tva

- Samuraji padaju u duove, i sve vi;e se po(inju "aviti druim djelatnostima+o"vezuju i kodeksi !uke i !usido

- Seljaci +akuso (ine =>f pu(anstva- 3ast radova koji je sada zna(ajan uzrokuje velik "ije sa sela- Jrovci ja(ali, ali se ne mou uzdi2i iznad svoa stalea..me@utim, udruuju se u

trova(ke ku2e koje postaju imu2nije od daima- Ku-urna- eudalni sustav !aku-ana o;tro je odijelio klase samuraja, seljaka i conina, pa se

tako i u kulturi javljaju dvije odjeljene zone, vojnoaristokratska kultura samuraja ira@anska kultura conina

-

;kole postoje i za samuraje i conine- aiku majstor 'atsuo !aso

34


35/36

- kultura conin ose"ujna je svojim umjetni(kim o"licima ukio marionetskokazali;te, ka"uki, erotski roman i o"ojeni drvorez

- JI Azi"a u %+s+4k tat siet

- rado"lje reeneracije- pote;ko2e pri osvajanju unutra;njosti pojedini zemalja razlozi su za;to se

zapu;ta kolonizacija ovo prostora +europske zemlje u 1=.st. ulanom zauzimajupodru(ja srednje i june Amerike

- to je prilika da zemlje I Azije urede vlastite drave- Laos i Ka!4o1@a u su$o4i si-a- 9am"oda i Faos isti(u se duom tradicijom, ali su u 1=.st. "ile pod tu@inskom

vla;2u- 9am"oda je "ila pod Sijamom, a zatim 5ijetnamom- Si"a! i $riza Au)"e- politika i kultura doivljavaju uspon- za 'aatammarae se knjievnost snano razvija, s najvanijim pjesnikom /arai- javljaju se pjesme nirasa ili nirat, opisi putovanja- !urma redovio napada, (ak je 1&66 pod vodstvom kralja Alaunpaa osvojila

Aut i spalila a i oplja(kala i tako je rad propao-

Jek pri kraju 1=st je rad o"novljen pod vladom kinesko enerala Paa Jaka, kojije ponovno oranizirao kraljevstvo i doveo a do nekada;nje sjaja, a kratko vladai Faosom i 9am"odom

- /akon njea je zavladao 3ama Ji"odi, i premjesti prijestolnicu u dana;nji !ankok- 5eoma je unaprijedio kulturu- 3ur!a- 1&


36/36

Svjetska povijest novi vijek (skripta)

Documents

Transcript of Svjetska povijest novi vijek (skripta)