SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU - predavanja

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU 2010./2011.Ivana Božić

1. tjedan 7.10.2010.

PERIODIZACIJA

- poč. 1453. pad Bizanta („umirući gigant“)o papa Pio II. osobno odlučio ići u križarski rato '64. pad Bosne

- nesloga

- 1492. Kristofor Kolumbo se uputio na putovanjeo otkriće Amerikeo azijski narodi napredniji od europskih

- 1517. početak reformacije (počeci sežu i prije) Martina Lutherao ipak se ova godina uzima za početak novog razdoblja!!!!o Kolumbovo putovanje otvara nove vidikeo Godina oslobođenja Granade, Iberskog poluotokao Formiranje novog kraljevstva (Ferdinand i Isabela)o Do konca 16. st. Španjolska zadržava taj primat

- 1789. početak velike građanske revolucijeo do tu traje novo doba

- povijest obilježavaju procesi, ne događaji

- 3 KONCESA/PROCESA:o integrativni/integracija – nužno dolazi do dezintegracijeo modernizacija – prvo na gospodarskom planu, pa kulturnom i dalje; izum

tiskarstva 40ih god. 15.o demokratizacija – može ići samo jednostrano; zaustaviti ga i prekinuti

- Španjolskao Aragon – glavna pokrajina u Španjolskojo primjer integracijeo Kastilija – dijelom zauzeta/dijelom osvojena od Arapao Isabela Kastilijska sa ?? nasljeđuje Kastilijuo Ferdinand Aragonski 1479. postaje kralj svog dijela – u Španjolskoj pojačan

proces integracijeo 1492. pad Cordobe; osvojen Cordobski kalifato rekonkvistao oslobođenje španjolskog poluotoka

- 1789. francuska revolucija obilježila kraj monarhijeo Stvaranje republikeo Europa vraća procese unatrago Sv. Alijansa

1


- rani novi vijek – doveo nove promjeneo obilježen ratovimao nema feudalnih banderijao muškete – puške, duge 2m; dugo koplje, konjica još uvijek vrlo važnao novo naoružanje – dovodi do utvrđivanja gradova, bolja obranao novo doba i po načinu razmišljanjao renesansa – preporod u umjetnosti kojem prethodi preporod ljudskog

razmišljanja!!!!- ovo doba obilježilo i nekoliko dinastija:

o Habsburgovci – Njemačka (gospodarsko područje njem.državica)o Tudori – Engleska (bazirala se na područje otoka)o Valois – Francuskao Jagelovići – poljsko-litavska unija (važnija na istoku)

- nihil novi – razdoblje kad kralj ne može promovirati ništa novo, odluke i sl. dok se svi ne slože

- Kalmarska unija – unija Danske, Norveške i Švedskeo glavnu riječ imaju Dancio Švedska nema pravo glasao 1523. raspala se; dinastija na sjeveru…

- Tier, Worms, Köln; Češka, Gornja Falačka, Saska, Brandenburg – imaju pravo biranja cara

- 1519. s jedne strane Karlo V (Habsb.) i Karlo III Španjolski- Juana la Loca – s Filipom imala dva sina- Karlo V – nakon 1516. ujedinio Burgundiju i Njemačko Rimsko Carstvo- njegova pojava obilježila ono što će se politički odvijati u tom dijelu Europe- prostor Italije (Apeninski poluotok) bio dezintegriran- nekoliko tal. državica:

o Venecijao Milansko Vojvodstvo (Lombardija)o Toscanao Vatikan – papinska državao Napuljsko kraljevstvo

2. tjedan 14.10.2010.

VELIKA GEOGRAFSKA OTKRIĆA

- eurocentrični pogled na svijet

- pretpostavke istraživačkih putovanja:o želja za bogaćenjemo nivo tehničkih dostignuća (razvoj brodarstva, astronomije, geografije,

matematike)o Portugal i Španjolska – smještaj na Atlantiku

2


o konjunktura u pomorstvuo nove prilike na istočnom Mediteranuo istraživački i križarski duh – Crkva, države koje su propagirale evangelizaciju

osvojenih područjao Santiago – prva postaja na putu koji je počeo 1492.o do 1507. Kolumbo plovio 4 puta, tada je umroo Zapadne Indije – naziv za otkriveno područjeo Razmjena životinjskih i biljnih kultura

- V. Müller – Nijemac koji je Americi dao taj naziv

o početak kolonizacije!!o Kolumbo dobio titulu viceguvernera Španjolske, ali i dr. titule, od kralja

Ferdinandao dodir s domorocima – dovoženje velikih količina zlata i srebra što još više

potiče istraživanja – 30ih godina dovodi do uništenja Azteka i drugih civilizacija – izumiranje ind. Plemena

- 1492./92. papinska linija favorizira Španjolce- papa Aleksandar VI – 1493. jedan od najkorumpiranijih papa

o 1494. ugovor u Tordesillasu – oko 370 lega (mjera za dužinu, duže od milje)o podjela Španjolsko-portugalskog posjeda

- Španjolska je imala pomoć pape Aleksandra VI – presudio za Španjolsku u njenom sukobu s Portugalom

o Portugal zauzima priobalni dio upravo zbog zlata i srebra, dok dublje u unutrašnjosti pripada Španjolskoj

- Engleska, Francuska također provode istraživanja, zatim i Nizozemskao njihovim upletanjem Portugal pada, tj. gubi na važnostio Engleska šteti Španjolskoj koja ima samo razvijeno pomorstvo, a ne i

kontinuitet razvoja ostalih gospodarskih grana

- 1492. sve se počinje vrtjeti oko Europeo dolazi do velike europeizacije – u svijetu se ništa ne događa bez sudjelovanja

Europe

- velika koncentracija Arapa i Židova – trgovina, lihvarenjeo velike arapske palače – Granada, Cordobao dovode do spajanja tih dostignuća u svrhu istraživanja poznavanjem

astronomije, geografijeo pad Granade – istrebljivanje Morisca, pokrštavanjeo bježe u Portugalo Marañi – pogrdno ime za Židove (svinje)o sve to šteti Španjolskoj

- istraživanja su osiromašila zemlju – ne obrađuje se, pad zemljoradnje

- Portugal – dinastija Avis

3


o Henrik Pomorac – podupire istraživanja

- geocentrični sustav – Galileo Galilej – zemlja u središtu svijeta- 1543. Kopernik izdao djelo „De “- 1453. pad Carigrada najavio nadolazeću silu – križarski ratovi pokrenuti od papa- 1516. pad Damaska – godina prekida puteva- Sagreso- dolaskom Osmanlija i njihovim ustoličenjem ne može se ići na Crno more, Dardanele

– trgovački putevi s Mediterana se prebacili na Atlantik

- Psalterova karta svijeta – 1250.o sve je orijentirano na Jeruzalem – središte kršćanskog svijeta

- Planisfera fra Maura – sredina 15.st.- Ptolemejska karta svijeta – 1482. – pokazuje ono što su ljudi tada sigurno znali

o na temelju Ptolemejevih podataka; zemljopisna dužina i širinao do Japana, dalje nema više

- brodski kompas – za određivanje kursao na brodovima prava upotreba krajem 13.st.o koristi se nakon putovanja Marca Pola

- karte se rade na sušenim janjećim i jarećim kožama – zbog očuvanja od vodeo katalonski portulan sj. Afrike

- astrolabi(j) – „mjerač zvijezda“o arapskog podrijetlao određivanje geografske širine prilikom plovidbe otvorenim moremo bitno točno u podne mjeriti visinu sunca – tada se utvrdi točan položajo mjerenje i običnim kvadrantom – npr. Davisov kvadrant – backstuff

- prvi Harrisonov brodski navigacijski sat – preteča kronometra; za određivanje geografske širine

GEOGRAFSKA OTKRIĆA PRIJE 1492.

- 1434. Portugalac Gil Eannes prvi oplovljava rt Bojador na zapadnoj obali Afrike- 1444. portugalac ???? oplovio Capo Verde- do 1492. putovanja idu preko Afrike i Azije

o kraj rekonkviste – Kolumbo se u službi Španjolske iskrcao na Bahamima (Watlingov otok – San Salvador)

o otkriveni Kuba i Haiti

- Gana – poznata po zlatu koje su njene rijeke nanosile

- 1488. Bartolomeo Diaz oplovio Rt Dobre nadeo prvi Europljanin koji je došao do tamoo 1498. Calicuto 3 broda krenula u ekspediciju – Santa Marina (došla do San Salvadora); Pina,

Niña

4


Kasnija otkrića:

- 1497. Giovanni Caboto (John Cabot) – u službi Engleske došao do New Foundlanda- 1502. Amerigo Vespucci

o 1502. Cantino- 1513. „Južno more“ – Tihi ocean – na koji izlazi Španjolac Vasco Nuñez de Balboa- 1519. – 1522. El Cano s Victoriom dovršava putovanje Ferdinanda Magellana

- Magellan – Portugalac u službi španjolskog dvorao 1518./19. traži novi jugozapad; 1519. – 1522.o njegova ekipa prva oplovila svijeto Parana la Plata – u taj zaljev se ušlo do Argentine

- 1524. Giovanni Verrazano za Francusku istražuje istočnu obalu sj. Amerike- 1524. – 1526. Španjolac Francisco Pizarro otkriva Peru dolazeći sa sjevernozapadne

straneo 1531. – 1535. osvaja državu Inka

- 1534. – 1542. Cartier

- 1577. - 1580. Francis Drake (iz Bristola) 2. oplovio svijeto zaslužan za poraz Španjolske armade Filipa II

- posljedice istraživanja:o uništenje kraljevstva ind.o velik priljev plemenitih metalao nove spoznaje (geograf., kultu., društv.)o razmjena dobarao osiromašenje zemlje (zanemarena poljoprivreda u Španjolskoj i Portugalu)

- 1535. Nueva España sa brojnim audijencijama

Iz Europe u Ameriku:

- konji (magarci, kokoši, svinje, štakori, miševi)- vinova loza- šećerna trska- kava, banana- čaj- riža, pšenica, ječam- breskve, kajsije, jabuke- željezo, staklarstvo.

Iz Amerike u Europu:

- puran (ljama, alpaka)- krumpir

5


- kukuruz (rajčica, krastavac, većina različitih vrsta graha)- kakao- duhan- vanilija, kanin- orhideje i dr. cvijeće- različita sredstva za bojanje- kaučuk, agava.

3. tjedan 21.10.2010.

HUMANIZAM I RENESANSA

HUMANIZAMo filozofski pokret koji je zahvatio široke slojeve društva (gradsko stanovništvo)o gdje se razvija trgovina, razmjena misli nema straha od novogao taj pokret prelazi u razdobljeo transformacija društva u kulturnom, filozof. Pogleduo stavljanje čovjeka u prvi plan – povratak klasičnim starinamao premještanje težišta s Boga na čovjeka – čovjek nije tu da bi samo patio, već

da iskoristi ono što mu je pruženoo nestanak srednjovjekovnog koje se nije moglo razvitio raskrštavanje s provjerljivim kršćanskim dogmama, s magijskim/nadnaravnimo preispitivanje dotadašnjih autoriteta (srednjovjekovnih)o sv. Augustin – 5.st. čovjek treba djelovati i kritički preispitivati sve, odnos

prema Bogu, odnos ostalih i sebeo cilj – stvaranje „boljeg“ čovjeka – postiže se kroz učenja i razvoj sposobnosti –

„litterae humanae“ – svi slojevi bi trebali završiti humanističke studije (trivia – gramatika, retorika, dijalektika; kvadrivia – geografija, astronomija, aritmetika, razvijanje glazbenih sposobnosti)

o oživljavanje klasičnih ideala – kiparstvo, slikarstvoo konačni cilj – bolje društvo u kojem je čovjek svestran – l'uomo universaleo povratak antici – traženje uzora u djelima antičkih pisaca i umjetnikao suprotstavljen skolastičkoj nauci i teologiji

o negativne konotacije – Italija doslovan primjer tog traženja, tal. države (Venecija, Milansko vojvodstvo, Vatikan, Savija, Napuljsko kraljevstvo, Toscana (Firenca)) – međusobno ratovanje

- Girolamo Savonarola o preispitivanje svih autoritetao došao na vlast 1594.o na čelu Firentinske Republike (vicekralj) kad je nastalao zamjerio se Aleksandru Borgiio puk i bankari se pobunili – svrgnut s vlastio „lomača taštine/ispraznosti“ – palio zapadnjačka djela koja mu ne odgovarajuo proglasio Isusa glavnim, svojim namjesnikom/zamjenikomo prije vješanja i paljenja nudi da umjesto njega ide sluga

6


- Pio II – pokrenuo križarski rat iz Ancone- Papa je trebao biti autoritet, moralna vertikala- Crkva još uvijek drži status velikog autoriteta

- Erazmo Rotterdamski (1715. – 1725.)o protiv autoriteta papeo želi da se kritikom poprave stvario preveo Bibliju

- Lorenzo Valla (6.desetljeće 15.st.)o kritičko preispitivanje povijesnih događaja za historiju

- E. Rotterdamski i L. Valla preispituju gospele, Novi zavjet će doživjeti brojne promjene (ujedno su i omiljeni reformatori)

o Sloboda volje – na temelju pelegrijanstva; naći spasenje – razilazi se s Lutherom

o- Marko Marulić – jedan od naših najvećih humanista- Česmički

o propagiraju određene moralne vrijednosti

- Dante, Boccacio, Petrarca – tri velika humanista- Danteova „Divina comedia“- prilazi više na srednjovjekovni način

- F. Petrarca o početak humanizmao muza mu je Laurao melankolija, žudi za Laurom – „Kanconjer“o tada nije bilo uobičajeno ispoljavanje osjećaja

- sredina druge polovice 14.st. – 1370. – početak humanizma

RENESANSA (preporod)

o preporod, novo rođenje (u umjetnosti i kulturi) na temelju oživljenih antičkih načela

o pravac umjetnostio humanističke vrijednosti pretočene u renesansuo autori odani toj ideji, ne treba im mecena

Italijao razvoj renesanseo u Francuskoj pod utjecajem Italije pa u njemačkim državama

- do 2.pol. 16.st.

Rana renesansa – do 1460./70. (kraj 15.st.)- rani autoriteti rade za boljitak društva

7


- arhitektura:o Filippo Bruneleschio Leon Battista Alberti

- slikarstvoo Donatello

obilježio ranu renesansu, prvi!! u prvom redu kipar djeluje u 1.pol. 15.st. Brončani David (158 cm) Marija Magdalena Sv. Juraj Gattamelata (vojnik, područje Padove)

o Boticelli

- gotika se poklapa s ranom renesansom

Kasna renesansa – do pol. 16.st.o Leonardo Da Vinci

iz Vincia u Toscani r. 1452., umro 1519. slikar, arhitekt, glazbenik, izumitelj 1513. autoportret Bogorodica na stijenama Mona Lisa 1505. Gioconda Posljednja večera Dama s hermelinom (kneginja, jedna od žena vojvode; sa Sicilije,

16.st.) Leonardova leteća naprava L'uomo universo – čovjek u centru pažnje; anatomija, skladnost,

harmonija, savršenstvo – simetrija prije svega zadnjih 5/6 godina radio za Francuze

o Michelangelo r. 1452., živio do 1519., najdugovječniji David – poč. 16.st. Mojsije Pieta (Vatikan) – Bogorodica s Isusom u rukama Medijcejska kapela (naručio je papa Lav X) Svod Sikstinske kapele 1508. – 1512. – freske/različite epizode iz

Biblije, sakralni elementi David i Golijat – jedan od prizora iz kapele Posljednji sud Poznat i kao arhitekt

fortifikacije Firence (signoria – obitelj na vlasti)

kapitolij u Rimu

o Rafael (kasnije u centru) Urbino – Rim

8


Atenska škola Kristovo uskrsnuće Tri gracije Sikstinska Madonna

- Giordano Bruno – zbog Kopernikove heliocentrične ideje izgubio život- Renesansa govori sama o sebi- Mirandola- Semiramida sjevera- Pape imaju sinove (izvanbračne) – zovu ih nećacima- Papa Aleksandar VI

o Španjolaco sa 7/8 godina postao kardinalo sin Cesareo mecena, 16.st.o pohlepan, pokreće brojne ratove

- 1503. – 1513. papa Julije II (Rafael mu izradio portret)o „strašni papa“ – pokrenuo kanbersku ligu protiv Venecije

- papa Lav X o 1513. – 1521.o za vrijeme Martina Lutherao mal, zdepasto probitak papinske države

- Nicolo Macchiavellio 1462. – 1527.o tajnik papinske državeo „Vladar“o kritizirao, prikazao tadašnje talijansko društvo kakvo jeo cilj opravdava sredstvo

- Nikola Koperniko prvi udario temelje heliocentričnom sustavuo Torun 1473. – Fraunburg 1543. (godina njegove smrti)o 1543. objavljeno djelo „De revolutionibus orbuim celestium“ (O kruženju

nebeskih tijela)

- politička situacija na prijelazu iz 15. u 16.st.o napad Francuza na talijanski poluotoko Milansko vojvodstvo (Sforze) uzrok sukoba – Francuzi ga žele osvojitio Ancona – glavna luka papinske državeo Granada, Cordoba, Sevilla – od 60 do 70 tisuća stanovnika – gradovi Maurao Marseille – manje od 40 tisuća stanovnikao Napulj – veći od Rima – 40 do 60 tisuća stanovnikao Firenca (Este), Venecija, Milano, Genova – daleko napučenijio Poljsko-litavska unija 1500.god. zauzimala velik prostoro Pariz – preko 150 tisuća stanovnika

9


- Karlo V (Karlo I) – njemačko-rimski car; španjolski kraljo ratovanje zato što je sve pod njegovom vlastio ratuje s Franjom

- Filip Lijepi i Ivana Luda????

4. tjedan 28.10.2010.

REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA

- 1517. početak reformacije- 1519. car Karlo V

o njemačko-rimski car, španj.kraljo vodi protureformacijuo 7 izbornih kneževina: Mainz, Trier, Köln, Brandenburg, Saska, Falačka, Češkao prvo izbora njem.-rim.cara ima tih 7 izbornih kneževinao papa Caetano – papa Inocent – papa Leon X

- Karlo V i Franjo Io unuci cara Maksimilijanao posežu za vezamao Karlo V prilikom kampanje podmićivao i sl.o javlja se kuća Fuggeroo Karlo V je izborio carsku titulu – papa je bio protiv toga, glasuje za Franju

- Johannes Tetzelo glavni od biskupa za utjerivanje straha od grijeha radi čega su stanovnici

plaćali za spasenje dušeo dominikanaco hodočasnička putovanjao glavnu riječ vodi Crkva – kažnjava, protjeruje – sve radi novca

- katolička Crkva – udari unutar samog ustrojstva- 2. pol. 15.st. papa Pio II- Kalikst

o loš papao Španjolac, stric Aleksandru, budućem papi Aleksandru VI (1492. – 1503.)

- Martin Luther

10


o prvi koji ustaje protiv učenja Crkveo „95 teza“ – što ne valja u Crkvio naišao na odobravanje brojnih humanista koji smatraju da je reforma Crkve

potrebnao napuštaju ga kada na vidjelo izlazi njegova prava suština, tj. suština njegova

pokretao na nj utječu djetinjstvo i nominalizam

engleski redovnik William Occam nominalizam – čovjek ne može spoznati nikakva djela sam,

ne bez Boga; 1.pol. 14.st. otklanja svaki posrednički sustav između Boga i čovjeka u svom učenju razmišlja o određenom sustavu:

o Samo je sveto pismo izvor vjere, kojeg se čovjek mora pridržavati - „sola scriptura“

o Samo je vjera potrebna za spas – „sola fide“o Bog nije nemilosrdni sudac kako su učili

srednjovjekovni pisci, samo milost – „sola gratia“o ove tri točke formuliraju konačno Lutherovo učenjeo za taj princip se valja boritio radi se samo o odnosu njega i Bogao nema posrednika između Boga i vjernikao primat pape doveden u pitanjeo protiv sakramenata (jer ne trebaju posrednike)o pitanje euharistije – zadržava je kao simbol primanja, pričest može ostati – Bog

je sveprisutan pa zato prihvaća prič. U kojoj je vjer. Bogo 1517. „95 teza“ – 41 teza naišla na osudu (vrata crkve u Wittembergu)

u tih 95 teza malo tko primjećuje pravu pozadinu – primat pape upitan, protiv sakramenata, pitanje euharistije

Kalvinizam i Zwinglijanizam – protiv svih sakramenata

- Lav X (1513. – 1521.)o ne reagira odmah

- Johannes Eck primjećuje i upozorava papu na Lutherove teze- doba Španjolska inkvizicija (čizme i dr. vrste mučenja)

- 1519. papa definitivno vodi disputacije u Leipziguo tamo šalje Johannesa Ecka – vidi da to nisu Lutherove reforme Crkve, već

reforme protiv Crkveo papa ima i vojsku i državuo doba izbora njem.-rim.cara – zato ne djeluje te god. – zainteresiran za izbor

- 1520. papa Lav X piše bulu „Pojavi se Gospodine“ („Exsurge Domine!“)o prijeti Lutheru ekskomunikacijom ako ne povuče učenjeo Luther uzvraća pisanjem 3 spisa protiv papinstva

- 1521. Crkva konačno izopćila Lutherao sabor u Wormsu – Wormski edikt

11


o tu papa nema nikakve vezeo Karlo V nije za pape kao svjetovne vladare

poštuje Crkvuo Karlova odluka – saslušao Luthera i dao mu 21 dan za slobodan prolaz do

Wittenbergao potvrdio papine tvrdnjeo Luthera proglašava heretikomo „Damnatio et excomunicatio Martin Lutheri“o Henriku VIII papa Leon X dao titulu „defensor fidei“ – branitelja vjere

Muž Katarine Aragonske (3 sina, 2 kćeri) Papa mu prijeti ekskomunikacijom 1534. Akt o supremaciji – postavljanje engleskog kralja na vrh

engleske crkve 1536. eksproprijacija crkvenih dobara

- Thomas Moore

- 250 – 350 pokrajina, 2/3 stale uz Lutherao najveći interes pljačkanje crkvenih dobarao plaćanje poreza samo pokrajinskom knezuo oni koji su protiv protjerani su, a njihova dobra podijeljena

- Friedrich Saski (Mudri) – staje uz Lutherao organizirao povorku kojom otima Luthera da bi ga zaštitioo na dvoru su u Warburgu – Luther tu prevodi Bibliju na njemački j. i uživa

punu zaštitu vladara

- francusko-carski ratovi – 1521.-1559.o prva etapa 1521.-1529.

- uglavnom se sve odvija na području Njemačkog rimskog carstva- odnos seljaka i plemića

o 1524. početak ustanaka seljaka za poboljšanje statusa

- Luthero strpljenje, mir i poslušnosto apelira na plemstvo (kasnije pobiti seljake)

- 1525. veliki ustanak njem. seljakao Thomas Müntzer vođa ustankao težnja za hegemonijom

- 1526. Cognačka ligao savez protiv cara Karlao na stranu Francuza staje i papa Klement VII

- 1527. Sacca di Roma- Karlo V 9 godina nije dolazio u Njemačku

o bori se sa Franjom i protivnicima

12


- pokrajinski knezovi počeli vladarima prib. Lutherovo učenje prema kojem zemaljski vladar ima pravo na crkvene posjede

o zemaljska vlast nad duhovnom

- 1526. Speyero državni sabor – kako knez odluči takve će vjere biti stanovništvo

- 1529. drugi saboro provođenje Wormskog ediktao osuda i Luthera i pristašao vraćanje crkvenih posjeda

- 1530. Augsburški saboro nastoji se izmiriti katolike i protestante (od 1529.)o primat pape još uvijek jedno od pitanjao Phillip Melanchton – promovira „konfesiju Augustinijanu“- augsburšku

ispovijed; dolazi umjesto Lutherao saborske zaključke ne prihvaćaju papini poslanici jer previše zadire u prirodu

Crkve

- 1531. Schmalkaldenski saboro protiv cara Karlao bitna uloga u održavanju protestantizma

- 1545. Tridentski koncilo trebao se održati 3 godine prije – no to nije odgovaralo franc.kralju koji u

protestantizmu vidi oružje protiv Karla V

- 1563. definitivni zaključci koncila

- 1555. sabor iz Augsburga donosi odluku – Augsburški vjerski miro Cuius regio eius religio – čija pokrajina toga religijao U obzir nije uzeto cvinglijanstvo H. Zwinglija

- Zwinglio Rođen u San Gallenu, studira u Zürichu – u tom kantonu i djelujeo Negira sakramenteo Propagira ukidanje misa, crkvenih i religijskih znakova

- anabaptistio odijelili se od zwinglijanstvao krštenje odrasle osobe, svjesne svojih djelao naselili se oko Münsterao 1534./35. Jan Martiz širi anabaptizam na Münster

13


- Jean Calvino Rođen 1509., umro 1564.o Djeluje na području Ženeveo Sakramenti nemaju toliku važnost, ali prilikom liturgija drže narod skupa

- 1556. Španjolske zemlje Karlo povjerava sinu Filipu IIo carski naslov Ferdinand Io Karlo abdicira – umire na imanju 1558.

- u Češkoj su husiti pa nema toliko utjecaja- Poljska ostala katolička- u Austriji ima utjecaja, iako nije u sastavu Njem.-rim. C.

o uz lutheranstvo se javljaju i sekte koje kasnije postaju „vjere“

- kalvinist se ne može prikloniti katoličanstvuo širi se u Nizozemskoj kao otpor protiv Španjolske; Škotskoj, Engleskoj

- anglikanizam o javlja se zbog nastojanja Henrika VI da se razvede i oženi Anne B.o 1540. smrt ga spriječila da pogubi i šestu ženuo sačuvala transubstancijaciju – pretvorba kruha i vina u tijelo i krv -

katolička liturgijao mijenja se djelovanjem puritanaca i sl.o uređenje Crkve

- 31.10.1546.o pismo papio izvještaj, tj. izaslane teze

- UZROCI REFORMACIJE:

1. ZLOUPOTREBA CRKVENIH OSOBA2. ZLOUPOTREBE U CRKVENOJ UPRAVI3. POKVARENOSTI PAPE4. ZAPLETENOST EPISKOPATA5. NOMINALIZAM (William Occam)6. HUMANIZAM I BIBLICIZAM

- kalvinizam – dvojna predestinacija – netko je predodređen za spasenjeo ako vjeruješ onda jesio osoba je spašena isključivo ako pripada kalvinizmuo jedno od najortodoksnijih učenjao dosljedan Lutherovom učenjuo Matija Vlačić Ilirik

14


5. tjedan 4.11.2010.

RATOVI KROZ STOLJEĆAZapadna Europa u 2. polovici 16.st.

- Španjolska, Velika Britanija, Francuska

- doba 4 rata: Francuza i Britanaca- carsko – francuski ratovi 1521.-1559.- Srebro i zlato iz srednje i j. Amerike financiralo te ratove, a njih uništilo- 1536. francuske kapitulacije s Osmanskim Carstvom – regulirali njihove trgovačke

odnoseo Pridonijele da Francuzi budu u povlaštenom položajuo Tajni savez između Francuske i Osmanskog C. (Franjo i Sulejman

Veličanstveni)

- 1555. vjerski mir u Augsburgu

o priznaje samo katoličanstvo i lutheranizam

- Franjo Io 1547. umroo naslijedio ga Henrik II (1547.-1559.)o jaki vladari

- nakon Henrika II ostaje Katarina Medici, njegova suprugao Franjo IIo Karlo IXo Henrik III

- nasuprot kuće Valois o Guise – katolički, jugozapadna Francuska, Provansa – prema Lotaringijio Bourbon – Navarra – kalvinistio rezultiralo hugenotskim ratovima (kalvinisti) 1562.-1598.

- 1559. mir u Cateau-Cambresisu (kato-kambrezi)o prekretnica u razvoju Francuskeo na turniru pogiba Franjin sin Henriko obojica podupirali protestantizam protiv Karla, u unutrašnjosti kalvinisteo razjedinjenost Francuske – oko Bourdauxa – jaki i samostalni kalvinizam; bez

jakog kraljao Henrik II i Katarina Medici

- 1562. pokolj u Vassyju- 1562. – 1598. hugenotski ratovi (njih 8; zapravo kalvinisti)

o 1572. godina kad je došlo do mira u noći sv. Bartolomeja, tj. pokolja Bartolomejske noći

15


o ubijen Coligni – admiral francuske mornariceo veliki dio vojske pristao uz Navarrceo na prijelazu iz 1523./24. potvrditi mir brakom Henrika i Medicijeve Marije

Margareteo obitelj Guise – katolička obitelj – upravlja Lotaringijom

- 1574. Henrik III – poljski kralj- Poljska s Litvom razjedinjena- 1584. – 1589. borba triju Henrika

o Henrik Guise, Henrik III i Henrik Navarski (Bourbon; koji dolazi na prijestolje)

o najveći problem Henriku Navarskom – suočiti se s Parizom koji ne želi prihvatiti nekatoličkog kralja – Henrik prelazi na katoličanstvo

- 1589.-1598. – Henrik Navarski se nastoji nametnutio konsolidacija gospodarstvao priznat u Parizu 1593. uz uvjet da prijeđe na katoličanstvo (god. kasnije se

odrekao kalvinizma)

- Henrik Navarski uspostavlja mir – 1589. – 1610. – hugenoti imaju pravo na svoju vjeru, pravo držati neke utvrde, gradove (npr. La Rochelle)

o 1589. kao Henrik IV dolazi na prijestoljeo konsolidacija Francuske pod Bourboncima

- Filip II

o 1553. oženjen Marijom Katoličkom (kći Marije Aragonske)o kao legitimni vladar dolazi u sukob sa Španjolskom, Henrikom IV i gubi

- 1598. Vervinso mir između Španjolske i Francuskeo velik prosperitet, vojvoda Sully (sili)

- Nanteski edikt- 1610. ubijen Henrik Navarski

- Engleska surađuje s Austrijom- Francuska surađuje sa Škotskom

Marija Stuart – 1568.-1587. – zatočena kod Elizabete I udana za Franju II Francuskog 1560. ostala udovica, preudala se… kćer sestre Henrika VII

- 1534. Akt o supremaciji – Henrik VIII (1509. – 1547.) – vrhovni poglavar engleske crkve je eng. kralj

o Edward VI (1547. – 1553.) – doba infiltracije kalvinista u Engleskojo Jane Grey – sestrična Henrika VIII; žrtva političke situacije u Engleskoj

9 dana na prijestolju – interregnum, Utamničena, smaknuta nakon godinu dana

o Marija Katolička (1553. – 1558.)

16


o Engleskoj ne odgovara savez sa Španjolskom – većina plemstva se prebacila na anglikanizam

o Elizabeta I (1558. – 1603.) – papa je proglasio poželjnom za ubojstvo – tko je ubije oprostit će mu se grijesi

prosi je Filip II Španjolski – ideja – osvojiti Englesku; 1587. ubrzane pripreme

1559. potvrđuje Akt o supremaciji – uloga vladara da ne vlada samo vjerom, već da joj bude i podređen

Akt o jedinstvu – jedinstvo naroda Engleske u vjeri – anglikanizmu (tko neće, neka ode) – liturgija na temeljima anglikanizma

- pomorski (ka)boom – See Dog – 1508. Francis Drake- Španjolska

o imala velik imperijo bogatstvo dobivala iz kolonija, jake trgovineo posjeduje Nizozemskuo papa je poglasio zaštitnicom vjereo kralj povećava poreze u Nizozemskoj radi čega nastupaju nemirio osamdesetogodišnji rat – 1568. – 1648.

- 1579. Ujedninjena Republika Nizozemskao William I (Odoranja)

- 1609. – 1621. novi sukobio 1648. međunarodno priznanje Nizozemske

- 1. polovica 17.st. – doba prevlasti Nizozemske na Atlantskom i Tihom oceanu- 1580. Španjolska zauzela Portugal

o personalna unija Portugala i Španjolske

- 1588. grof Medino Sidonije

- 1648. godina priznanja svih ostalih frakcijao god. europskog priznanja Nizozemske (koja je dotad bila Španjolska Niz.)o Westfalski mir

6. tjedan 11.11. 2010.

EUROPA UOČI I TIJEKOM TRIDESETOGODIŠNJEG RATA

- 1555. priznat temelj po kojem će se ispovijedati vjerao godina kad su se primirile tenzijeo 1552. reservatum ecclesiasticum (mir u Passau)

prema tome tko je uzeo do te godine ostaje mu ako netko želi promijeniti vjeru i posjede dati u neku dr.vjeru

17


- 1562. – 1598. hugenotski ratovi

- 1598. završava loza Valoiso dolazi loza Bourbono umro Henrik IIIo dolazi Henrik IV (1589. – 1610.)

- Henrik IVo oženjen Margaretom Valois koju je otpustioo drugi brak s Marijom Medici – katolkinjao bivši kalvinisto okrunjen kao katolik 1594. (pred tim se kalvinisti zatvaraju)o iz braka s Margaret Valois nije bilo djeceo Marija Medici mu rodila sina Luja XIIIo vojvoda mu je Sullyo umire 1610.o za njim ostaju Marija Medici i Luj koji ima samo 9 god.o 1614. Marija M. se ne želi odreći regentstva s C. Concinijem – izazvali su

sumnju hugenota – u pitanje dolazi odredba, tj. povlastice Nanteskog edikta

- Sullyo izvršio reformu poreza, olakšanje seljacimao u tu reformu ulazio i paulleteo tako napunio franc. državnu blagajnu

- važnu ulogu tu ima glavna hugenotska utvrda La Rochelle

- Queen Margoto voljela Henrika Guisa kojeg je Henrik IV ubio

- 1598. hugenotima se priznaje sloboda vjeroispovijestio mogu imati određen broj gradova pod svojom vlašću

- 1610. Henrika IV zamijenio Luj XIII (1610. – 1643.)o njegova majka, regentkinja, vlada jer je on imao samo 9 godinao 1617. preuzima vlast – dao ubiti C. Concinija, a majku maknuo s dvorao zapamćen kao Luj Dobri – naravno kad nije on vladao, već kardinal Richelieuo jedan od njegovih ministara je Richelieu – kardinal, gorljivi katolik

1622. ulazi u službu 1624. postaje kardinal krojio francusku politiku od 1624. – 1642. (kada je umro) ustaje protiv hugenota i napada njihovu glavnu utvrdu La Rochelle

- 1628. sukob s hugenotima

- 1629. pad La Rochelleao pad hugenotske slobodeo gube državu u državi

18


o opsada počela 1628., a trajala je nekoliko mj.o vojska uglavnom plaćeničkao hugenoti se nakon ratova proširili Europomo skandinavske zemlje protestantskeo zato se tada Francuska nije mogla uključiti u Tridesetogodišnji rat, a htjela je

zbog neprijatelja – Njem. Rim. C.

- Karlo V; Ferdinand I – braća, majka im je Juana la Locao Filip – sin Karla V

- Filip II Španjolski 1598.o oženio kćer Maksimilijana II

- Ferdinand I – 1564.o naslijedio ga Maksimilijan II – 1576.o oženio sestru Filipa II Španj.

- Rudolf II – 1576. preuzeo prijestolje oca Maksimilijana IIo brat mu je Matija koji iskorištava Rudolfovu nesposobnost (1600. poč.

problema – ludost); dovodi plaćenike, protestante kako bi maknuo brata s prijestolja

o 1606. odbija potpisati mir u ????o 1611. skida Matiju s češkog prijestoljao vlada od 1612. do 1619.o u početku je bio gorljivi katolik

- Španjolskao bastion katoličanstva

- 1609. status quo u Nizozemskojo dogovoreno 12-godišnje primirjeo Nizozemska u tom razdoblju ojačala svoju mornaricu i postala prva pomorska

sila u svijetu

- 1556. Karlo V abdiciraoo brat Ferdinand I dobio carski naslovo pad Sigetao vladao Tirolom, Gornjom i Donjom Austrijom, Koruškom, Štajerskom…

Dalmacijomo naslijedio ga Maksimilijan II (1564. – 1576.)

- 1576. godina ciparskog rata- 1576. – 1612. Rudolf II

o školovao se u jezuitskim redovima (isusovci)o tijekom svog djelovanja prihvatili dogmu o papinoj nepogrešivostio jedan od provoditelja oštre reforme

19


- katoličke kneževine Trier, Worms, Köln – gradovi, slobodni kralj, pravo izbora cara, posjedi

- protestantske kneževine Brandenburg, Saska, Gornji Reinischespalatinatum- o Češkoj ovisilo kome će se gore navedene prikloniti

o kralj se posebno morao kruniti za češkog kralja

- 1608. osnovana Evangelistička ligao Sve države koje su prigrlile kalvinizam (primjerice Hessen-Kassel u Njem.)

- 1609. kao protuteža osnovana Katolička liga prijetnja rata iste godine carsko pismo – tražena potpuna sloboda vjeroispovijesti –

između dvojice braće Rudolfa i Matije- titula cara omogućavala je vlast nad cjelokupnim Njem. Rim. C.- cara biraju izborni kneževi, njih 7 – samo su oni imali pravo potvrde cara- jačanjem Evangelističke lige Češka pristaje uz nju- 1612.- 1619. Matija stolovao u Češkoj (1611. ga priznala za kralja)

o otvoren za sve opcijeo „gojio zmiju u njedrima“o Ferdinand II – suprotnost Matiji, nadvojvodao brzo provodi protureformacijuo pristaje uz Katoličku liguo Kat. liga vrši pritisak na Matiju da Češka pristane na katoličanstvo kako bi

Njemačko Carstvo prvo bilo katoličko

- 1618. početak tridesetogodišnjeg rata – do 1648.o najkrvaviji rat dotad u europskoj povijestio Praška defenstracija:

dva poslanika s uputama kraljevskoj vladi pošla kod Matije

- 1618. – 1637. Ferdinand IIo unuk Ferdinanda Io nadvojvoda austrijskih i hrvatskih zemaljao iste god. postao kralj Češke, no kao takav nije prihvaćeno okorjeli protureformisto godina koja je označila početak 30godišnjeg ratao Česi izabrali Friedricha V – vladara Rajnskog područjao car ukida Palatinatu pravo da bude izborna kneževinao to pravo dobiva Bavarska – 8. izborna jedinica

o Češki period rata – 1618. – 1623. (Evangelistički savez se raspao – ne želi se petljati u pitanje Češke)

o Danski period rata – 1623. – 1629.o Švedski period rata – 1630. – 1635.o Francuski period rata – 1635. – 1648.

- u češkom periodu rata odlučujuća bitka – bitka kod Bile hore (8.11.) 1620. o odnio prevagu na katoličku stranu

20


- na katoličkoj strani 2 važne vojskovođe: grof Tilly (Belgijac) i Wallenstein (češkog porijekla; angažirao ga Ferdinand II)

o na dobitku i u danskom perioduo carske snage (austr.), Španjolska, Bavarska (zap. grof Tilly)

- 1623. godina dvojbena jer netko treba zasjesti na mjesto Evangelističke ligeo izbor pao na Dansku – velika silao Danska pod sobom ima Nizozemsku

- 1625. dolazi do bitke, Danska pod sobom ima Nizozemsku- 1626. bitka kod Lüttera- 1629. mir u Lübecku

o Danska potučena (Kristijan IV)o njemačke katoličke snage izbile sve do Sjevernog morao u Francuskoj još uvijek traju bitke protiv hugenotao Francuska može pomagati Šveđane

- 1630. savez Richelieua i Šveđanao napad na katoličke snageo Švedska – prva baltička sila postala porazom Danskeo Wallenstein – proglasio se admiralom Baltičkog (Sjevernog) mora – to smeta

Šveđanimao zato Švedska ulazi u rato dolaze gotovo do Pragao 2 bitke

kod Breitenfelda 1631. kod Lützena 1632.

Gustav II Adolf pogiba, Šveđani odnose pobjedu Poginuo i Tilly

- 1634. Nördlingen- 1635. mir u Pragu

o izravne posljedice bitke kod Nördlingenao povoljan po carao za 1624. uzeo r. ecclesiasticum

- 1635. – 1648. francuski period ratao na franc. strani sudjelovali Šveđani i ujedinjene snage Nizozemskeo Šveđane ometaju oporavljeni Dancio bitka kod Rocroixa 1643. – početak pregovora za kraj ratao bitka kod Lensa 1648. – kraj rata

- Westfalijski mir – početak pregovora o miruo Münster – Osnabrück – pregovori završeni u ta dva grada

u dva grada jer je svemu prethodila sv. misa u Münsteru katoličke snage pregovaraju s Francuskom

21


u Osnabrücku carske snage pregovarale sa Šveđanima, Lutheranima, Nizozemskom

- priznate nove države: Nizozemska i Švicarska- priznat i kalvinizam u smislu svjetovne vlasti – vladar može biti kalvinist i tako

kreirati vlast

- 1637. – 1657. Njemačkim Carstvom vladao Ferdinand III- svaka država Njem. Rim. C. ima pravo sama voditi vanjsku politiku- sukobi traju do 1659.

o Španjolska ratuje s Francuskomo 1659. Pirenejski mir – Luj XIV + Marija Tereza Španjolska

Španjolska ustupila Jamajku i Danquerk Francuskoj

- Kristijan IV Danski – jedan od najdugovječnijih vladara

7. tjedan 18.11.2010.

PARLAMENTARIZAM U ENGLESKOJ

- 1215. udareni temelji parlamentarizmu Magnom Cartom Kralj nema pravo dizati poreze ukoliko nema dopuštenje parlamenta

o Parlament iskaz volje naroda ublažava odluke vladara potvrđuje kralja da bi njegova vladavina bila valjana (kralj je Bogom

dan vladar) korigira odnos prema kralju s vremenom oduzima kralju ovlasti

- škotska dinastija Stuarto 1603. dolazi na vlast nakon smrti kraljice Elisabete Io Jakov I 1603. – 1625.o Karlo I 1625. – 1649.o Karlo II 1660. – 1685.o Jakov II 1685. – 1688.o Mary Stuart + Vilim III Oranski 1689. - 1702. (ona umire 1694.)o Ann Stuart 1702. - 1714.o George I

22


- Jakov Io sin Marije Stuart Katoličkeo škotski, engleski i irski vladaro personalna unija tih triju država – Engleske, Škotske i Irskeo u Engleskoj parlament vodi Gornji (aristokrati; stare plemićke obitelji) i Donji

dom (srednji i niži plemići; feudalni zemljoposjednici, džentrija → ograđivanje)

o 3 glavna pitanja u suprotnosti/odnosu parlament – kralj crkveno financijsko vanjsko-političko

- Škotskao nema razvijen parlamentarizamo vladaju niži plemići – apsolutistički

- Irskao silom natjerana u personalnu unijuo na uniju najviše utjecalo crkveno pitanjeo za vrijeme vladavine Elizabete – pritisak na kršćane katolike

- progon puritanista- puritanizam – prisutan u Engleskoj uz anglikanizam – čišćenje crkve od katoličkih

običaja, bogoslužja; naginje više kalvinizmu- u Škotskoj prezbiterijanstvo, čisti kalvinizam- Irska – ugl. katolička dok nisu počela naseljavanja u vidu vojnih posada za vrijeme

Elizabete

- CRKVENO PITANJEo prihvaćena anglikanska crkva

- FINANCIJSKO PITANJEo proizlazi iz onog što se zbilo 1215.o Engleska je jaka pomorska sila, ali joj nedostaje vojskao kralj ne upravlja financijama, već parlament

- VANJSKO-POLITIČKO PITANJEo 1628. godina kad Richelieu opsjeda La Rochelle i Karlo I traži potporu od

parlamentao parlament kasnije odobrava određene svote novcao to uvjeruje PETICIJU PRAVA (Petition of Rights) – prijenos svih zajmova i

poreza u ovlast parlamentao Karlo I obećaje odobrenje tih prava, no ne ispunjava obećanjeo parlament okreće leđa Karlu I

23


- Engleska ima jaku mornaricuo Društvo više nije aristokratski centralizirano, za razliku od ostalih zemalja gdje

centralizacija vlasti jača; to pogoduje parlamentarizmu

- na mjesto Jakovljeva glavnog savjetnika Buckinghama dolaze William Laud i Thomas Wentworth

o ne znaju se prilagoditi vremenu i situacijio žele zaobići parlament bez kojeg vladajuo ne sazivaju parlament sve do 1640.o W. Laud

zadužen za crkvene poslove uvodi anglikanski molitvenik

o T. Wentworth lord Strafford vrši pritisak zadužen za gospodarsku politiku uvodi se brodski porez (plaćaju ga luke, a kasnije i gradovi u

unutrašnjosti)

- sredinom 30-ih Škotska se buni i upada u Englesku- 1625. Karlo I se ustoličuje za kralja

o došao u sukob s parlamentom- 1628. Petition of Rights- 1633./34. – Karlo I lučkim porezom opteretio sve gradove

- 1640. KRATKI PARLAMENTo saziva ga Karlo I jer mu treba novaco plaćanje porezao pokušaj uvođenja konformizma – sve vjerske zajednice, koje nisu u skladu s

anglikanskom c., treba staviti pod poseban zakon, status

- listopad 1640. – travanj 1653. DUGI PARLAMENTo zbog poraza od Škota 1638. saziva ga Karlo Io povlačenje odredbi molitvenikao parlament želi veće prorogativeo 1641. Laud, a 1645. Wentworth smaknutio 1641. parlament zahtijeva ukidanje episkopalnog sustava; ukidanje kraljevih

savjetnika i uhićenje lorda Strafforda

- povod sukoba - biskupima zabranjeno da uđu u parlament- Karlo bježi iz Londona – većina je na strani parlamenta

o 1649. smaknut

- 1642. – 1647. građanski rat između pristalica kralja (rojalisti) i parlamentarne vojske (okrugle glave)

o Škoti na sjevernoj granici vide priliku – ulaze u savez s Parlamentomo 1643. kralj u jednoj bitci poraženo 1644. bitka kod Marston Moorea

24


o Škoti sa snagama Parlamenta porazili kraljao vojska neorganizirana, nije jedinstvena

- brigu oko engleske vojske preuzima Oliver Cromwello preuzima ulogu diktatora u doba smaknuća Karla (1649.)o uvodi New Model Army – obuka konjice, povećanje discipline

- 1645. bitka kod Nasebyjao poraz i zarobljenje kralja

- 1647. Škoti dobili 400 tisuća funti od Parlamenta za njegovo izručenje- parlament razdiru različite snage unutar

o diggers – kopači – protiv privatnog vlasništva (Cromwell prvenstveno želi braniti one s puno novca)

o independents - neovisni – neovisnost države od Crkve (ugl. puritanci)o levellers - uranjivači – svi imaju pravo glasa, religijska tolerancija, ukidanje

doma lordova

- imovinski cenzus – odlučuje ima li se pravo glasa ili ne (u Engleskoj u to doba)

- Karlo bježi u Škotsku, gdje ga ne izručuju, ali ga poražavaju

- Cromwell nastoji stvoriti klimu uperenu protiv kralja zaobilazeći parlamento vlada čvrstom rukomo 1648. ulazi u Parlamento uvodi novi Parlament, tj. rješava se onih koji su uz kralja i nisu uz njega –

KRNJI PARLAMENTo taj parlament prelazi u parlament svetaca – potpuno odani Cromwellu

- 30.1.1649. o kralju Karlu I odrubljena glavao prekid monarhijeo Cromwell preuzima konce Republike u svoje rukeo rješava situaciju u Engleskoj nastalu nakon ratao dao veću slobodu konformistima (nisu elementi anglikanske crkve – puritanci,

prezbiterijanci, kvekeri, katolici)o prisiljen dignuti gospodarstvo i politiku na nogeo glavni prihodi – pomorska trgovina

- 1651. Cromwell uvodi NAVIGACIJSKI ZAKONo Englesku robu prevoze samo engleski brodovio ukoliko tuđu robu ne prevoze eng. Brodovi, naplaćuje im se dvostruko porezo sve to upereno protiv najveće pomorske sile – Nizozemske

- 1651. – 1653. KOSTUR PARLAMENT

- 1652. – 1564. prvi pomorski rato Nizozemska potpuno poražena

25


- 1665. – 1667. drugi pomorski rato Nizozemska uzvraća udarac – usred Londona potukla englesku flotuo mir u Bredi

- 1672. – 1674. treći pomorski rato zadnja dva rata se odigrala nakon Cromwellove smrti

- 1653. Cromwell definitivno vlada kao diktatoro Lord Protector of England, Scotland and Irelando 1651. porazio Irsku, a 1652. potpuno porazio Škotsku

- 1658. Richard na vlasti 8 mjeseci

- Karlo IIo 1660. deklaracijom se izjašnjava da neće vršiti pritisak ni na kogao obećao tolerancijuo neće zadirati u prava Parlamentao jačat će anglikanizamo zagovara i katolike (na čijoj strani i jest)o prepušta stvar Parlamentuo više konformistički raspoloženo stvara se suprotnost zakonu da takvi ne dođu u anglikansku crkvuo brat mu je Jakov II (James)o sestra mu je udana za Wiliama II Oranskog

- Jakov II (James)o brat Karla IIo admiral eng. floteo gorljivi katoliko 1658. nasljeđuje bratao vrši restauraciju katoličanstvao tome se protive parlament i nekonformisti – tako nisu samo protiv katolika, već

i protiv prezbiterijanaca, puritanaca i ostaliho 1679. HABEAS CORPUS ACT

raspušta parlament zakon koji brani nezakonito uhićivanje i sl.

o 1688. kćeri Mary i Ann udane za protestante; uglavnom boravile vani, Nizozemskoj

William III Oranski glavni upravitelj nizozemskih pokrajina Deklaracija o pravima - pozvan da dođe umjesto Jakova II i to

preko njegove kćeri Maryo institucija kralja se više ne promatra Bogom dana, već

kralj za svoje postupke mora odgovarati parlamentu godina kad dolazi do velikog rata u Europi formiranje habsburške k. protiv Francuske kraj Glorious Revolution

- merkantilizam – pozitivna trgovačka bilanca

26


o dizanje zaštitnih carinao mjere za unaprjeđenje, pomorstvao glavno mjerilo vrijednosti – novac (u zlatu i srebru)o Navigacijski zakon – jedna od mjera merkantilizmao Nizozemska je u to doba najveća pomorska/trgovačka sila

- prosinac 1688. William III Oranski i Marija II Stuarto prihvaća Deklaraciju koju preimenuje u Bill of Rights

- 1689. Bill of Rightso uvjet da William Oranski postane kraljo ograničavanje kraljeve moćio ne donose se zajmovi, porezi bez znanja Parlamentao Zakon o toleranciji - vjerska sloboda (i onima koji nisu konformisti)o Parlament potvrđuje kraljao Zakon o nasljeđivanju (drugi na vl.)

prvenstvo prijestolja dano Ani Stuart (udana za danskog princa) - 1702.-1714.

1707. dodatno ojačan država dobiva naziv Great Britain

- ožujak 1702. W. Oranski umire bez nasljednikao na vlast dolazi njegova supruga Ann (Ana) – 23.4.1702. okrunjena

- 1714. – 1727. George I (Đuro)o prvi engleski vladar iz dinastije Hannovero knez izbornik Hanovera od 1698. do 1727.o kralj Velike Britanije i Irskeo jako se zanimao za vanjsku politiku; zahvaljujući njemu potpisan treći

Trostruki savez sa Nizozemskom i Francuskomo naslijedio ga je George II

- do 1820. katolici nisu mogli zauzimati važnije pozicije

- unutar Parlamenta – 2 struje 1670ih:o VIGOVCI – liberali, za vjerske slobode, politiku koja će podupirati ekspanziju

Engleskeo TORIJEVCI – više konzervativni, za jaku monarhiju

8.tjedan 25.11.2010.

FRANCUSKA U DOBA LUJA XIV

- nakon rođenja Luja XIV povijest Francuske se ponavlja- Ana Austrijska (žena Luja XIII) na prijestolju- 1643. umro Luj XIII, dolazi Luj XIV

27


- 1661. kraj regentstva majke Luja XIVo Jules Mazarin vodi poslove

- Luj XIVo sin Luja XIII i Ane Austrijskeo kralj Francuske (i Navarre)o 1643. – 1715. vladao njegovu administraciju vodi Mazarino vlast zapravo preuzima 1661. kad dolazi do potpunog izražajao 1659. oženio se Marijom Terezomo pokvaren karaktero uvijek teži višem – zato prozvan „kraljem Suncem“ ☼o želi izolirati sve utjecajne ljude u Versailles (građen od 1667. do početka 80-

ih) kako ne bi bilo urota i sl. ☻o i do 2/3 ukupnih prihoda Francuske se trošilo na dvorac u Versaillesuo pokrovitelj mnogih umjetnostio plemići se ne bore za svoja prava, već im se dopušta da sjede s njim za stolomo najveća čast im je nositi svijeću kad ide spavati (hahahha )o L'etat c'est moi! – nema potvrde da je to izgovorio, ali izjavu potvrđuje

njegovo vladanje, ponašanje (Država-to sam ja!)o nastojao centralizirati državu

- Jules Mazarino Talijan, štićenik kardinala Richelieua (umro 1642.)o 1642./3. mentor Luju XIVo puk ga je mrzio zato što je bio Talijan, a i zato što je doveo nekoliko stotina

Talijana

- 1618. – 1715.

- 1648. Parlamentarna Fronda (praćka) – do 1649.o francuski parlamentarci pod utjecajem engleskih žele više pravao vrhunac nezadovoljstva, upad u Parlamento želi imati utjecaj na smjenjivanje ministara i na raspoređivanje novcao želi privući puk na svoju stranuo uzbunila mase, diže se svjetina Parizao plemići je guše pa se povlačio Mazarin i Marija Stuart bježe s malim Lujem

- 1650. Kneževska fronda – do 1653.o i sami prinčevi i kneževi (Duka Orleanski – najveći protivnik Luja XIV)

sudjeluju s parlamentomo nastupaju i protiv kralja, Mazarina i dr. događanja

- sve to traje do 1653.o gubi se smisao prosvjedao Luj od Condera (Bourbonski) pristupa Španjolskoj

28


o konačno smirenje nemirao mir traje do 1661. kad Mazarin umire, a Luj XIV preuzima vlast u svoje rukeo Luj XIV dolazi na scenu

saziva savjetnike kojima objavljuje da je odsad on na vlasti za savjet će ih pitati kad i ako bude trebao glavni savjetnici su mu

- 1665. Francuska se konačno oporavilao vrhunac vladavine Luja XIVo na čelo financija dolazi Jean Baptiste Colbert

vodi politiku – colbertizam – tip merkantilizma – pozitivna trgovinska bilanca

1669. ministar pomorstva

RATOVI

ŠPANJOLSKI DVOR- 1665. umire otac Marije Tereze – Filip IV Španjolski- na prijestolje stupa izvanbračni sin Karlo II

o obećaje vratiti dug, tj. miraz

- 1657. car Ferdinand IV Austrijski umireo nasljeđuje ga Leopold I koji vlada do 1705.o oženio je drugu kćer Filipa IV Španjolskog

- 1667. – 1668. DEVOLUCIONI RATo Luj XIV nije dobio sav obećani novac (oko 500 tisuća sterlinga) te traži pravo

na španjolsko prijestolje preko svoje žene, ako ne onda španj. Nizozemskuo Francuzi napadaju sjeverni dio – španjolsku Nizozemskuo prenošenje nečijih prava s jedne osobe na druguo Francuska pobijedila

- 1665. – 1667.o drugi englesko-nizozemski rato Nizozemska stvara dodatne saveze – sa Engleskom, Švedskomo preko Rajne doći u Holandiju

- 1672. – 1678.o drugi francusko-nizozemski rato 1672. Nizozemska još uvijek vodi rat s Engleskom pa Francuska to koristio završava godinom trećeg eng. ratao Francuzi sklapaju saveze, dijelom sa Engleskomo nastupa protiv Nizozemskeo Nizozemska u savezu sa Španjolskom i Njemačkim Rimskim Carstvomo 1678. mir u Nijmegenu – Francuska – najveći napredak

- 1674. mir Engleske s Nizozemskomo Engleska izlazi – dobiva privilegije koje je prije u ratu Nizozemska imala

29


o Nizozemska spriječila napredovanje francuskih trupa rušenjem branao Francuska većinu osvojila

- vjerska politika ono što ometa Francusku- 1683. smrt Colberta

- 1685. Luj XIV ukida Nanteski edikt (iz 1598.)o vojska se smješta u domove hugenotao veći porezio veliki dio otišao u prekooceanske francuske kolonije te u Nizozemskuo godina kada u Engleskoj dolazi do smjene na prijestoljuo Jakov prelazi na katoličanstvoo sav protestantski svijet se okreće protiv Luja XIVo osniva se Augsburška liga

Nizozemska na čelu članice Španjolska, Njem.Rim.C., Austrija od 1688./89. i Engleska, Švedska, Savoja

- 1688. – 1690. rat Svete Lige protiv Francuskeo 1697. mir u Rijswijkuo Francuska izgubila manje od očekivanog – gubi Luxemburg i dijelove prema

Italiji (ono što je dobila mirom u Nijmegenu)

- 1700. Karlo II umire bez nasljednikao nasljeđuje ga Filip V, kralj Španjolske

- 1700. – 1713. rat za španjolsku baštinuo kralj je lošeg zdravljao upitno tko nasljeđuje krunu i sav španjolski posjed (španj. Nizozemska, posjedi

u Italiji)o 2 pretendenta – Luj XIV i Leopold II (njem. car i austr. kralj)o Maksimilijan Bavarski – 3. koji bi mogao biti naslijeditio stvaraju se brojni savezi – Francuska s Williamom Orleanskimo Karlo poziva ministre te Filipa franc. Anžujskog da preuzme prijestolje

- Filip Anžujski (Filip V.)o unuk Luja XIV (Bogom dan) (sin mu je Luj le…)

- Luj Le Grand Dauphino najstariji sin Luja XIVo umire 1711.o 3 sina:

Luj – 1712. trebao naslijediti djeda; sin mu Luj XV (1715. – 1774.) Filip Duq d' Orlean – dobiva španjolsko prijestolje; vladat će

samostalno Charles

- 1700. – 1713./14. borba za prijestoljeo rat za španjolsku krunu stvara 2 tabora:

30


Francuska, Španjolska, Bavarska, Portugal (Bavarska izlazi) Engleska, Nizozemska (obje je povezivao Wiliam II Oranski – vladar

obiju, 1688.-1702.), Austrija, Njemačko Rimsko C. (1702. puca savez između njih, nema Williama Orlanskog)

o Savoja 1703. postaje kraljevina jer je prešla na stranu Engleske i Nizozemskeo 1702./3. Portugal i Savoja koji su bili na strani Francuske prelaze na

suparničku stranu

- 1704. Gibraltar zauzeli Englezi- 1705. umire Leopold I – ima dva sina

o 1705. – 1711. vlada Josipo 1711. – 1740. vlada Karlo VI – 1711. ostaje jedini nasljednik Austrije

- 1711. prestaje pravi povod za sve dogovoreo priznaje se Filip (Anžujski) kao kralj Španjolske

- 1713. mir u Utrechtu – Nizozemska i Španjolska- 1714. mir u Rastattu – sa Njemačkim Rimskim Carstvom i Austrijom

- vjerski rat/crkvena politikao kamisari – frakcija kalvinista u Pirenejima 1702.o jansenisti

Cornelius Jansen učitelj Port Royal 1661. Luj XIV ih protjeruje i uništava te posjede zalažu se za predestinaciju – kralj se prvo obraća Bogu okomili se na isusovce – slijepo odani Katoličkoj Crkvi prihvaćanjem

dogme o nepogrješivosti pape 1693. Luj XIV ponovo udara na janseniste

o galikanizam nastojanje Luja da pod sobom ima i Katoličku Crkvu francuski kralj potvrđuje biskupe papine odluke su u dogovoru s francuskim vladarom

RUSIJA NA PUTU PREMA EUROPEIZACIJI

- 3 grupacije država:o Zapadne zemljeo Zemlje srednje Europe (dijelovi južnonjemačkog Rim. C.)o Istočna društva

- sjeverne zemlje su na granici zapadnih i istočnih zemalja- do kraja 16. st. hegemoniju ima Danska

31


- (plovna) rijeka Rajna povezuje njem. sa sjevernim zemljama- Baltički bazen – iz žitnice Europe (Danska do Estonije)

o gospodari onaj tko ima trgovinsku moćo poljska (Kijev, veći dio Ukrajine) do 1659. pod Jagelovićima (litavska

dinastija; personalna unija Poljske i Litve) – 2. država iza Rusije po važnosti; kroji politiku Rusije

o uz Poljsku, Švedska i Osmansko Carstvo protivnici Rusijeo Švedska preko Finske nastoji osvojiti to područje

- Rusija – uglavnom taoc – Poljska i Švedska na sjeveru, na jugu ne uspijeva doći do mora zbog Osm. C.

o veća ekspanzionistička politika Rusije – Ivan IV Grozni (1530. – 1584.)o 1533. umro Ivanov otac Vasilijeo 1547. Ivan postaje car (dotad su ruski vladari nosili titulu kneza)o čitava dinastija potječe od Aleksandra – dinastija Rurik

- rusko društvo:o veliki utjecaj crkve, posebno patrijarha (nakon 1453. moć mu raste; moskovski

patrijarsi smatraju da im predstoji velika zaštita kršćanstva)o plemstvo – veliki plemići boljari – imaju više zemlje u odnosu na druge

(zemaljski sabor – boljari koji tu imaju svoju dumu (koncil; kasnije jedan od 2 doma savezne skupštine; njihova riječ je glavna)

- crkva štiti Ivana IV Groznog do dolaska na prijestolje 1547.o najviše zla mu nanose boljari dinastije Belski i Šujskio nastoji prodrijeti na Sjeverno more, ne uspijeva preko Baltičkog mora, već

preko Livonije gdje su vladale unutrašnje razmiriceo ratuje protiv Šveđana i Poljakao 1558. – 1582. livonijski rat – tada izlazi na moreo ženio se 8 putao prva žena mu je bila Anastazija Romanovna – s njom je imao nekoliko djeceo sin Fjodor – invalid – vlada od 1584. – 1598.o većina Ivanovih žena je umrla zbog batinao opričnici – njegova vojska, uglavnom sitni plemići, najbliži pouzdanici

daje im zemlju bore se protiv boljara

- 1592. – 1605. Boris Godunov – dolazi na vlast nakon Fjodora- Fjodor II – navukao pretenzije i boljara i Poljaka- car Dimitrije (lažni) vlada samo jednu godinu

o na prijestolje ga dovode Rusio nakon njega boljari dovode Vasilija IV Šujskog koji vlada do 1610.

- u Poljskoj se na Sigismundu na dvoru pridružio svećenik koji se predstavljao kao Fjodorov brat

- Poljska je tada najjača i napada Moskvuo na vlast dolazi Vladislav IV 1612.o uvjet da postane ruski car je prelazak na pravoslavstvoo njegov vojskovođa je Požarski

32


- Mihajlo I Fjodorovič Romanovo prvi ruski car iz dinastije Romanovo vlada od 1613.

- Aleksej Mihajlovič – 1676.o uz Mihajla F. Romanova bitan zbog zakona iz 1649.o taj zakonik je udario temelje obespravljenosti kmetova koji tako postaju vezani

za zemlju

- 1668. zakonik kojim je patrijarhova vlast ispod careve vlastio Mihajlo se te godine riješio tutorstva Aleksija i smanjio moć patrijarha

- Fjodor IIIo polubrat Petra Velikog, sin Aleksijao vlada do 1682.

- 1682. na vlast dolazi Petar Velikio Ivana V drugi žele postaviti na vlast 1686.o Sestra Ivana V – Sofija – 1689.

- strijelci – garda osnovana za Aleksijao čuvaju Sofiju

- 1689. Petar zapravo počinje vladatio suzbija utjecaj crkveo izruguje se sa svojim kleromo patrijarhe natjerao da se brijuo organizira lažne izbore patrijarhao poduzetan, vodio je brojne bitkeo ukida boljarsku dumu – postaje senat – te tako suzbija utjecaj boljarao ne poboljšava položaj seljaka jer je to doba ratova, ekspanzijeo ubio je vlastitog sina Aleksijao nasljeđuje ga Katarina I – 1725. – 1727.

- Petar II – vladao do 1730.- čitavo to vrijeme Rusi i Poljaci se sukobljavaju oko Ukrajine koja je uglavnom

podijeljena između te dvije straneo 2/3 je imala Poljska, područje oko Dnjepra

- 1648. pobuna kozaka – plemena dijelom nomadskao ustanak diže Bogdan Hmeljnickio 1654. uključili se Rusio Kozacima obećavaju brojne povlastice – tako kozaci prelaze na rusku stranu

- 1654. – 1660. 1. nordijski rato vrijeme presjeka sudjelovanja svih silao 1660. dva mira

33


- Dovoženko nasljeđuje Hmljenickog

- 1700. – 1721. 2. nordijski rato August II Saski na prijestoljuo Karlo XII u to vrijeme vlada Švedskom

- Karlo XII napada Rusijuo 1703. gradi bazu za izlazak na Baltiko Sankt Petersburgo u blizini Krima, u Ukrajini, dolazi do bitke – poraz švedske vojske Karla XII

od Petra Velikogo bježi u Osm. C.

- rat između sultana i Petra Velikog- nakon poraza Petra Velikog 1721. širi se na sjever

9. tjedan 2.11.2010.

ZAPADNA I SREDNJA EUROPA U PRVOJ POLOVICI 18. STOLJEĆA

- 1713. mir u Utrechtu – potvrđena ravnoteža silao ta ravnoteža sila se uglavnom odnosila na Englesku i Francuskuo Kraljevine Savoja i Pruska

- 2 najvažnije dinastije: Habsburg i Bourbon- stare sile: Francuska i Velika Britanija- nove sile: Austrija, Pruska, Rusija

- Italija – Sardinija i Lombardija – Austrija zbog nje najviše profitirala, zadržala te posjede

- Pruska – rascjepkana- Rusija – napokon izlazi na Baltik

o mirom u Neustadtu ????? potvrđeni ruski teritoriji

- Luj XVo na prijestolju naslijedio Luja XIV. čiji je praunuko vlada od 1715. do 1774.o „poslije mene potop“

- Filip Vo unuk Luja XIV. postao španjolski kraljo prva žena – Marija Louisa Savojskao druga žena Elizabeta Farneseo iz prvog braka ima sina Ferdinanda (pravi nasljednik prijestolja)

34


o Elizabeta Farnese svjesna da Filip ima 2 sina i da njezini neće doći na prijestolje

o s Elizabetom ima 2 sina, Karla i Filipa – majka im unaprijed želi osigurati posjete, zato cilja na Sardiniju koja je tada pod Austrijom, no ne dobiva je

o odrekao se svih pretenzija na francusko prijestolje

- Elizabeta Farneseo Tajnik joj je opat Giulio Alberoni (s kojim kuje urote kako se dočepati posjeda

za svoje sinove)o 1714. se udala za Filipa V Španjolskogo imala velik utjecaj na Filipa V pa tako i na španjolsku politikuo njenom zaslugom Alberoni je postavljen na državničku funkciju – ministar ratao Španjolska pod Alberonijem vrši invaziju na Siciliju i Sardinijuo protiv Španjolske se diže cijela Europa; Austrija, Francuska, Nizozemska,

Velika Britanijao jedina mogla naslijediti prijestolje u Parmi i Piacenzi budući da je tamo

plemićka loza izumrla

- Gibraltaro 1704. Englezi ga preoteli Španjolcimao 1726. rat za Gibralataro 1729. riješena situacija s njim

- 1720. mir u Haaguo protjeran Alberonio Sicilija pripala Austriji, a Sardinija Savoji

- 1726. Austrija potpisuje savez s Rusijom (najjači savez)- konstantni savez Španjolaca i Francuza zbog iste dinastije - Bourbon

- Hercule Andre de Fleuryo kardinal, glavni ministaro postao prvi ministar sa 73 god., ostao tu sa 90 god.o nudi carsku titulu u zamjenu za Lotaringiju Franji Lotarinškom koji to odbijao predlaže da Franjo Lotarinški zauzme Toscanu, a zauzvrat Lotaringiju ustupi

Francuskoj - prihvaća

- Franjo Stjepan Lotarinškio ženi Mariju Tereziju 1736.o rodila mu 16 djeceo umire 1765.

- vrijeme rata za austrijsku baštinu- kraljevstvo dviju Sicilija – Napuljsko kraljevstvo + Sicilija

o Elizabeta Farnese uvaljuje svog mlađeg sina Karla – postaje kralj tog kraljevstva

35


- Poljskao slaba centralna vlasto razjedinjenost države

- 1733. umire August II Saski

- 1733. - 1735. rat za poljsku baštinuo 1733. umire August II Saskio 1706. – 1709. državom vlada Stanislav Leszczynski

Leszczynski bježi u Francusku

o Luj XV oženio Mariju, sestru S. Leszczynskogo Savez: Francuska + Savoja + dio poljsko-litavske unije na čelu s

Leszczynskim, Pruska (ne baš aktivna)o Protusavez: Rusija + Austrija + Saskao V. Britanija izostaje jer ima unutrašnjih sukoba – torijevci i vigovci (teže za

imperijalizmom, kolonijama)o 1735. pregovori u Bečuo 1738. mir u Bečuo 1739. mir u Parizuo potvrđena Pragmatična sankcija u Hrvatskoj; Ugarska je potvrdila 1723.

primogenitura – najstariji član kuće stupa na prijestolje- Austrija sklapa savez s Rusijom

o zajednički im je neprijatelj Osm. C.

- Engleskao zatvorena vanjska politikao dolazak novog prvog ministra koji jača trgovinu

- Leopold I Austrijski umire, a i jedan njegov sin

- poljski glavni saboro sejno pano šljahta – bira kralja

- sin Augusta II Saskog, August III Saskio protivnik mu je Stanislav Leszczynski (Lešćinski)

- 1737. smrt ????

- najveću korist na kraju izvukla Francuska- 1739. potvrda u Parizu- Robert Walpole

o prvi premijer Velike Britanijeo vodio vladu za Georgea II (Đure II)

- 1739. zakuhavanje situacije na moru

36


- Friedrich I uzdiže Prusku na rang kraljevineo dinastija Hohenzollerno nasljeđuje ga Friedrich Wilhelm I

- Friedrich Wilhelm Io vlada od 1713. do 1740.o kralj vojnik/časniko državu vojno ojačaoo pojačao porezeo ukinuo Akademiju u Berlinu

- Friedrich IIo 1740. – 1786.o autor više stotina spisao uz Josipa II, Mariju Tereziju, prosvijećeni apsolutisto upada u Šlesku – Austrija je izgubila i više je nije vratilao 2 šleska rata – Šleska pripala Pruskoj

- 1740. umire Karlo VIo 1740. – 1748. rat za austrijsku baštinuo otimanje oko carske tituleo pretendentice: Bavarska, Saska, Francuska, Španjolska (kasnije dolazi do

izražaja), Pruskao sve do 1746. Elizabeta Farnese ima utjecaja na španjolsku politiku

smrt Filipa V naslijedio ga Ferdinand I, sin iz prvog braka potjerao E. Farnese

o Rusija – nije tu, ima unutarnjih problema – dinastičke borbe, Elizabeta Ruska, Ivan VI Grozni, Petar III, ; Austrija, ('41.) V. Britanija, ('42.) Savoja

o 1748. mir u Aachenuo skup i niz brojnih ratovao glavni protagonist Pruskao Austrija upada u Šlesku (vidi dolje)

- Karlo, sin Elizabete Farnese, dobiva kraljevstvo dviju Sicilija- Filip, stariji sin E. Farnese – vojvoda Parme i Piacenze – 4. kuća Bourbona u Europi

- Austriji ne pomaže savez sa Engleskom i Rusijom – Francuska je moralni pobjednik- 1742. – 1745. Karlo Albert Bavarski postao njem. rim. car

o 2 prusko austrijska rata

- 2 saveza:o Pruska + Francuska + Španjolskao V. Britanija + Austrija (Kaomnitz – gl. ministar; traži Šlesku natrag)

- od 1754. nastavlja se sukob u Americio sukob kolonija

37


o traje sve do 1760.o protiv Francuskeo traže se saveznici u Europi

- 1756. – 1763. sedmogodišnji rat Engleske i Francuskeo stvaranje novog savezao kolonije žele širenje na zapad

- 1756. – 1760. George II (Đuro) na vlasti u V. Britanijio njem. dinastija Hanovero personalna unija između Hanovera i V. Britanije

- 1756. savez Engleske i Pruskeo Pruska se obavezala braniti njemački posjed Hanover, a Engleska će to

financiratio protusavez – Francuska, Saska, Austrija, Rusija

- Versaillerski savezo Francuska i Austrijao pridružuje im se Rusija jer želi uništiti Prusku (koja ima pretenzije na

Brandenburg)o '60ih godina V. Britanija se povlači iz saveza

- Petar III nastavlja gdje je Elizabeta stalao nudi pomoć Friedrichu

- 1762. Katarina II (Sofija) preuzima vlasto zatvara Petra III

- Francuska oslabljena, pogotovo na Atlantiku- 1761./62. Španjolska pomaže Francuskoj protiv Engleza

- 1763. mir u Hubertusburgu – Austrija i Pruska- 1763. mir u Parizu – V. Britanija s Francuskom i Španjolskom

o Francuska gubi posjede u sjevernoj Americi (uz Mississipi i cijelu Kanadu)o zapadne posjede u sj. Americi – Teksas i Meksiko – Francuska gubi u korist

Španjolskeo Španjolska gubi Floridu, Francuska joj daje Louisianu

- George III (Đuro) 1763. godine izdao kraljevsku proklamaciju - ograničava se širenje američkih kolonija prema zapadu

o glavni cilj proklamacije - natjerati kolonijaliste da kupuju zemlju od domorodaca i tako smanje skupe ratove koji su se vodili oko teritorija

- William Pitt (Mlađi)o vigovaco George III ga postavio za svog premijerao 1760. osvojio Kanaduo 1761. podnosi ostavku

38


- najveći dobitnik V. Britanija, uz Prusku čija će moć biti potvrđena

- Rusijao Petar III – njemačkih korijenao 1760. Rusija se povlačio 1740. – 1746. Friedrich Pruski

- 1772., 1793., 1795. tri podjele Poljskeo ostaje vojvodstvo Krakowo provode ih prosvijećeni apsolutisti

10. tjedan 9.11.2010.

PROSVJETITELJSTVO

- duhovni pokret koji se zalaže za borbu kritičkog uma, protiv apsolutnih istina i dogmi

- prvo se javlja u Engleskoj – građansko društvo najrazvijenije- građanska klasa je nositelj novih, naprednih ideja- nadogradnja onog što smo imali u renesansi- čovjek je opterećen svime- sve što se ne može podvrgnuti kritici odbacuje se- filozofija i književnost prožeta filozofijom su promicateljice prosvjetiteljskih ideja

- temelji se na teoriji zdravog razuma („common sense“)- cilj:

o jednakost među ljudimao osobna sreća u smislu ostvarivanja viših ciljeva

- sve je počelo Isaacom Newtonom i Lockeom- deizam se pojavljuje na religijskom planu

o ljudi prepušteni sami sebi, sami kroje svoju sudbinu

- nakon Engleske prelazi u Francusku pa u Njemačku- ideje se javljaju koncem 17. st. do 30./40. godina 18. st.- 60ih godina do francuske revolucije je vrijeme kad ima najviše prosvjetitelja

- istraživanje konkretnih političkih, ekonomskih i društvenih problema- pojava fiziokratizma

o ide korak dalje od racionalista: „Razum je sposobnost koja vodi čovjeka… koja se shvaća u praksi i tumačenju.“

o poljoprivreda se proglašava jedinom oblašću u kojoj se stvara višak vrijednostio glavni predstavnici Francois Quesnay, Robert Jacques Turgot

39


- širenje svjetla, suzbijanje „mraka“ neznanja (zbog straha od nepoznatog čovjek ne može ići naprijed)

- početak – razdoblje između 1687. (I. Newton: Principia Mathematica) i 1690. (Locke: „Esej o ljudskom umu“ – čovjek se rađa kao tabula rasa, iskustvom mu je omogućen pogled na određene stvari; sve nepovjerljivo odbaciti)

o prihvatiti ono što se može objasniti kritičkio ljudski razum nije u stanju sve pojmiti

- od 1789. do 1815. razum u fazi povlačenja pred osjećajima, strastima- njemačka imala donekle samostalan put razvoja prosvjetiteljskih ideja- nedostatnost razvijenosti ljudskog uma – David Hume- pozitivizam – Kant – razum uz iskustveno ono što mu omogućava određene spoznaje

- deizmio Voltaire: „Bog je stvorio svijet te ga je prepustio ljudima da sami ravnaju

svojom sudbinom“

- merkantilizam – zagovarao gomilanje novca- Rousseau – „Društveni ugovor“ (1762.)- Naputak – zbir mjera za poboljšanje u dražavi

o Katarina II Velika (Rusija)

- 2 najpoznatija enciklopedista: Jean Le Rond d'Alembert i Denis Diderot

Opće značajke prosvijećenog apsolutizma:- nastojanje europskih vladara u 18. st. da reformama ostvare svoje prosvjetiteljske ideje u

državi koja u načelu ostaje apsolutističkom.- vladari svoj apsolutni autoritet stavljaju u službu vlastitog naroda želeći ga "usrećiti"

brojnim radikalnim reformama; sami sebe smatraju prvim slugama države: Prosvjetiteljsko načelo je da Vlast izvire iz naroda, a ne da narod služi dobru kneza.

- reforme su se odnosile na sudstvo, upravu, gospodarstvo, crkvu i religiju

Međutim:- nije bilo demokratskih principa i učešća naroda: "Sve za narod – ništa pomoću

naroda";- brzo provođenje reformi, najčešće bez trajnih učinaka zbog neangažiranosti širih

narodnih masa;- s druge strane, vladari su smatrali da imaju neograničeno pravo u provođenju

svoje volje i da mogu trgovati ljudima i teritorijem

11. tjedan 16.11.2010.

SAD – OD POČETAKA KOLONIZACIJE DO DONOŠENJA USTAVA

40


- poč. 17. st. razdoblje Stuartovacao Engleska osniva naseobine

- papina podjela na 2 polutke: Portugal u unutrašnjosti, Španjolska na vanjskim dijelovima

- 1497. John Cabot, Talijan u službi Engleske, prvi dolazi do Amerike, do Newfoundlanda

- 1524. Verazzano (Franc.)- 1534. Jacques Cartier- 1540. Coronado- 1576. Frobisher (Eng.)- 1583. Humphrey Gilbert- 1584. Walter Raleigh- 1607. Jamestown – prvo englesko naselje na prostoru SAD-a- 1609. Hudson (Franc.)- 1564. San Augustin – prvo naselje u sj. Americi osnovano od Španjolaca- 1620. brod Mayflower – izbjeglice iz Engleske bježe u Virginiju no sjevernoistočni

vjetrovi ih odveli u Plymouth- 1628. osnivanje novih naselja: Salem, (1630.) Boston – prostor Massachussetsa

- 2 vrste kolonija: kod Massachussetsa, Connecticuta formiranje kolonija Nova Engleska

- 1624. New Amsterdam – Engleska ga oduzela 1644.; povod za drugi pomorski rat- stanje na američkom tlu je određivalo političko stanje u Europi (Francuska,

Nizozemska…)- na američkom tlu je osnovana i Nova Švedska – taj prostor Švedska gubi u korist

Nizozemske

- pamuk i riža glavne kulture- trguje se krznom- Englesku muči prenapučenost prostora- Francuska je veća i ima slobodan izlaz na more

o sklapa saveze s domorocima

- New York, New Jersey, Pensylvania – intenzivno naseljavanje Engleza koji tu stvaraju luke

- najkasnije se počela kolonizirati Georgijao onima koji su je naselili oproštene su kazne

- broj kolonista se povećavaoo 50ih godina Englezi, pa Španjolci, Francuzi

- kolonije djeluju svaka za se- međusobni odnos kolonija – slijepo se držale svojih povelja- najveći profit su ubirale trgovačke kompanije- ugovorne sluge – plaćale po 5 godina takse i poreze vlastima- skupštine, vijeća – ne komuniciraju, zatvoreni u sebe – razlog sukobljavanja

41


- 1759. Britanci osvojili Kanadu

- 1760. većina francuskih dijelova slabo naseljenao George III (vlada od 1760. do 1812. (1820.)) – autoritativan, želi smanjiti moć

parlamenta posvađao se s Williamom III Pittom 1760. uvodi red u Parlament šalje 10 000 vojnika u Ameriku

- prostor 13 britanskih kolonija je prostor uz more- u kolonijama vidi samo dobit, a ne nešto čemu će davati- razlike između kolonija na religijskom planu – razlog što se ne bune protiv Georgea III

- 1764. Sugar Act – kolonisti prisiljeni kupovati melasu s Karibao narod se buni

- 1765./6. Stamp Act – zakon o dokumentima, javnim ispravama; tiskanje na papiru uvezenom iz Engleske; brzo propada

- 1767. Townshand Acto dizanje takse na čaj, porculan, papir, olovo, staklo – proizvode koji su se

morali uvozitio nazvan po ministru financija - Townshanduo narodne mase se otvoreno buneo Benjamin Franklin se buni prvi, iz Bostona (1752. gromobran)

- 1768. luka Boston okupiran

- 1770. Bostonski masakr (kap koja je prelila kapu)

- 16.12.1773. Boston Tea Party (Bostonska čajanka)o dotad traje uzburkano stanjeo u engleskom Parlamentu glavnu riječ ili barem velik utjecaj imali su veliki

zemljoposjednici (kompanije)o zapovjednik britanskih snaga Cageo Sinovi slobode:

Benjamin Franklin - namjesnik Massachusetsa Samuel Adams, John Adams, G. Washington

predstavnici sjevera

- 1774. prvi kontinentalni kongres u Philadelphijio trgovačke veze s Velikom Britanijom se prekidaju

- 1775. drugi kontinentalni kongres

- travanj 1775. početak prvih sukoba – Lexington (Concorde)o u Concordeu bilo spremište oružja – uništeno od Britanacao Lexington pao prije Concordeao moralna pobjeda na strani domaćih patriota

- rat traje do 1783.

42


- 1776. bitka kod Bunkerhillao povlačenje britanskih snaga iz Bostona u New Yorko pobjeda Engleza; odgovor na b. kod Lexingtonao Howe – zapovjednik snaga na području New Yorkao kod rijeke St. Lawrence – Burgoyneo H. Gates – zapovjednik američkih snaga

- osjetljivo razdoblje u engleskom parlamentu – svakih nekoliko godina dolazi nova vlada

- na jugu su kolonije imale plantaže; na sjeveru vlada manufaktura, trgovina- nesuglasice između sjevera i juga- Engleska – u čitavom ratu za neovisnost poginulo o. 1 250 vojnika; njemačkih 1 200/

7 000 umrlih od bolesti i ranjavanja, o. 8 000 poginulih patriota/ 20 000 bolesti i ranjavanj, o. 18 000 ukupno umrlih od bolesti, ranjavanja; poginulih indijanaca ?, crnaca ?

o definitivni prekid s maticom zemljom Engleskom

- 4.7.1776. Deklaracija o neovisnosti

- početak akcija prema Philadelphiji

- 1777. bitka kod Saratoge – prekretnica u ratuo veliku ulogu odigrali Francuzio zadnja velika bitkao konfisciran Ustav

- 1778. francuske trupe otvoreno dolaze u pomoć Amerikancima

- 1781. ratificiran Ustav – stupa na snaguo Charles Cornwalles ima glavnu uloguo Francuzi: Lafayetteo bitka kod Yorktowna – zatvoren pomorski dio od Francuzao Engleska prekida vojne sukobeo Konfederalni Ustav – bazira se prvenstveno na zajedničkoj suradnji,

pravu svake države da sama odlučuje

- vođenje pregovora o miru i priznanju SAD-a do 1783.

- 3.9.1783. mir u Parizuo konačno priznanje SAD-ao nema bilateralnog ugovora između Engleza i Amerikanaca bez prisustva

Francuza

- 1787. novi Ustav SAD-ao stupio na snagu 1789.

- 1789. trodioba vlasti:o Zakonodavna

Gornji dom – Senat – 2 poslanika svake države

43


Donji dom – Kongres (zastupnički dom - Narodna skupština) – jedino tijelo koje donosi državne zakone;

5 crnaca = 3 bijelcao Sudska – Madisono Izvršna – predsjednik SAD-a – George Washington (2 mandata; 1757. mijenja

ga John Adams)

- Alexandar Hamilton – ministar financija; ulaganje u trgovinu- T. Jefferson – ministar vanjske politike; 1805. (3.) predsjednik

- 1791. zakon o pravima (10 amandmana), sloboda govora

Glavni gradovi SAD-a:

o Philadelphija – 1. glavni grad SAD-a – 1789. - 1790.o New York – 2. glavni grad SAD-a – 1790. – 1800.o Washington – 1800. – danas

- John Adams zamjenjuje G. Washingtona na predsjedničkoj stolici nakon Washingtonova 2 mandata

- glavni problemi u vezi ishoda rata:o pitanje plaća vojnicimao vraćanje posjeda lojalistimao organizacija nove vlasti

2 struje: Federalisti – uske veze među državama – Hamilton, Adams Antifederalisti (republikanci; demokrati) – za jačanje svake

od kolonija same za sebeo pitanje raspodjele zemlje na zapad (rijeke Mississipi i Misouri)

- am. Rattle Snake – e-e Schlange ist in fünf Teile geteilt; jeder Teil präsentiert einen Staat

13. tjedan 13.1.2011.

ISTOČNE INDIJE

44


- 1498. Vasco da Gamao doplovio na Callicut (jugozapad Indije)o utro put portugalskom kolonijalnom carstvu

- podjela kolonijalnog teritorija – papa Aleksandar VI (naginjao Španjolcima)- Filipini pripali Španjolskoj, granica su od koje prema zapadu počinje portugalsko

kolon. carstvo- 1610. Goa – portugalsko kolonijalno naselje

Mogulsko Carstvo (islam država)

- Akbar Veliki (1556. – 1605.) najvažniji vladar Mog. C.o Veliki Mogulo Portugalcima daje povlastice na trgovinuo širi područje Mog. C.o unio veliku dozu snošljivosti u to religijski raznovrsno područje – otvarao kuće

bogoštovlja (Ibadat Khana)

- Agra (Agara) – središte države- Jahangir

o sin Akbara Velikogo Osvajač Svijeta – ne ponaša se u skladu s tim imenom (kad stupi na prijestolje,

svaki vladar dobije novo „ime“)

- Shah Jahan – dao izgraditi palaču Taj Mahal- Aurangzeb

o najveći vladaro proširio državu prema jugu

- ova zadnja dvojica su bila vjerski netrpeljiva

- Europljani se bazirali na rubne dijelove, nisu išli u unutrašnjost- 1765. Britanci dobili pravo na Bengal od mogulskog cara, osnovali Kalkutu

Carstvo Maratha (hinduističko carstvo)

- islamski elementi potisnuti prema sjeveru

- područje sukobljavanja Eng., Franc. i Španj.

- Nizozemci osnivaju lukeo Jakarta na otoku javi im je središteo Portugalcima preoteli Molučko otočje (Otoci začina)

- 1511. Portugalci zauzeli Malaccu- 1543. portugalski trgovci dolaze u Japan- 1557. portugalska enklava osnovana u Macau

45


- 1565. Španjolci osnivaju svoje prvo naselje na Filipinima- Natal – jedna od luka koje su Nizozemci preoteli Portugalcima

Istočnoindijske kompanije:

o Britanska istočnoindijska kompanija – osnovana 1600.o Nizozemska istočnoindijska kompanija – osnovana 1602.o Danska istočnoindijska kompanija – osnovana 1616.o Portugalska istočnoindijska kompanija – osnovana 1628. („živjela“ svega 5

godina jer je bila neprofitabilna)o Francuska istočnoindijska kompanija – osnovana 1664.o Švedska istočnoindijska kompanija – osnovana 1731.

46

SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU - predavanja

Documents

Transcript of SVJETSKA POVIJEST U RANOM NOVOM VIJEKU - predavanja