31599 Povijest 10 1-154 2016 - tankonyvkatalogus.hu · ljalo sve što je započelo u ranom srednjem...

Dragi đaci! Ovim udžbenikom i drugim izdanjima se-rije Povijest usredotočena na izvore krećemo novim putem kako bismo otkrili zanimljiv svijet prošlosti. Najveći dio našeg znanja stječemo iz izvora samo-stalnim radom ili u suradnji s našim kolegama. Ako prolistamo tu knjigu vidjet ćemo koliko je šarolik svijet izvora: spadaju tu ne samo zanimljivi tekstovi, nego i slike, karte, pa i tabele te dijagrami s raznim podacima. Raditi s ovima je mnogo zanimljivije nego provoditi vrijeme u učenju faktičnih podataka. Ni na kraju srednjoškolskog obrazovanja, na maturalnom ispitu neće se tražiti od nas prije svega poznavanje činjenica i podataka, nego će se provjeravati koliko se možemo služiti znanjem koje smo stekli na sati-ma povijesti. Možemo li izvesti adekvatan zaključak iz izvora, slika, karata, koje okolnosti uzimamo u obzir pri procjeni određenog događaja ili povijesne ličnosti, možemo li steći samostalno i utemeljeno mišljenje te možemo li obraniti naše mišljenje u ra-spravi. Naš udžbenik mnogostrano pomaže razvoj tih sposobnosti. Priprema za maturu, podjednako na srednjoj i na višoj razini.

Upoznavanje povijesti na temelju izvora ima više uvjeta. Važna su neka osnovna znanja: bez njih povijesni izvori neće nam se otvoriti. Potrebno je i mnogo vremena, mnogo vježbanja. Sve to nam osigurava naš udžbenik i po sadržaju i po novoj strukturi.

Udžbenik se sastoji od četiri velika poglavlja, a unutar njih od četrdeset lekcija. Lekcije su podije-ljene na tri dijela: nakon autorskog teksta u opsegu od jedne i pol stranice slijedi Arhiv koji sadrži izvore za obrađivanje, slike i zanimljive karte, a poslije to-ga Gledišta koja omogućuju „dubinska prodiranja“ u prošlost. Pogledajmo kako ti dijelovi pomažu u učenju!

Autorski tekst najviše podsjeća na tradicionalne udžbenike. Ovdje se nalazi sve što – po zahtjevima nastavnog programa i maturalnog ispita – ustvari treba naučiti. Autorski tekst kratko i logično izlaže činjenice i povezanosti koje su svakako potrebne za razumijevanje predmetnog razdoblja ili teme, te ana-lizu pripadajućih izvora. Opseg tekstova nigdje nije veći od jedne i pol stranice, dapače najčešće je samo jedna stranica. Učenje olakšava što smo masnim slo-vima istakli najvažnije povezanosti i leksičko gradi-vo koji predstavljaju zahtjeve maturalnog ispita (da-tumi, pojmovi, topografija).

Moguće je da će neki misliti da autorski tekst sadr-ži manje činjeničnog gradiva nego što bi se očekiva-lo. Poručujemo im da mogu biti mirni jer se u ovom udžbeniku u cijelosti nalazi gradivo koje zahtijeva maturalni ispit kako srednjeg tako i višeg stupnja. Međutim, bez smanjivanja opsega gradiva naš novi udžbenik ne bi imao smisla jer savladavanje mnogih novih činjeničnih informacija oduzimalo bi vremena od analize izvora. Iskustva dugogodišnjeg profesor-skog rada polako su uvjerila autora da je manje često više, ukoliko se isto stvarno pretvori u upotrebljivo znanje. Od veće količine informacija teže je odvojiti bit, otkriti povezanosti. Valja spomenuti da đacima koji su ozbiljno zainteresirani za povijest stučne knji-ge i internet nude velike mogućnosti za usavršava-nje. (S obzirom da se gradivo na internetu brzo mije-nja, smatrali smo da nema svrhe nabrajati pojedine linkove).

Najveći dio pojedinih lekcija je Arhiv. Na satima obrađujemo pisane izvore, slike i karte tog dijela. Na ovaj način mogu se razvijati naše sposobnosti koje su važne radi boljeg upoznavanja i razumijevanja proš-losti, bitnim i zanimljivim detaljima se bogati naše znanje koje smo stekli iz autorskog teksta. I kao đa-ci trebamo vidjeti svrhu ovoga lijepoga ali složenog zadatka koji zahtijeva mnogo vremena. Nemojmo misliti da je uzaludno trošenje vremena napornim radom pronaći u izvorima značenje nekog pojma ili pravila neke pojave. Čini se da je mnogo lakše nau-čiti definiciju pojmova ili opis pojava, ali to je samo prividni dobitak! Jer, niti na maturalnom ispitu, niti u životu nećemo puno postići ako samo ponavljamo tuđe izjave. Samostalno razmišljanje je učinkovitije. Radi toga je prijeko potrebno da raspolažemo spo-sobnostima koje su potrebne za sakupljanje, obradu i shvaćanje informacija. Herodotova često citirana izjava da je povijest učiteljica života i u ovom po-gledu je istinita. Onaj tko na satima povijesti nauči odgonetnuti bit nekog teksta koji je nastao prije više stoljeća ili tisućljeća, autorove namjere, taj će naučiti više iščitati iz vijesti naše današnjice. Analiza starih zgrada i kipova naučit će nas da pronađemo poruku današnjih umjetničkih djela.

Potrudili smo se da analiza izvora bude šarolika i zanimljiva. U udžbeniku ima raznih pisanih izvora, raznih karata, tabela različitih tema i metoda, zani-mljivih slika. Gradiva Arhiva – za razliku od autorskog

Uvod

6 / Uvod

teksta – na prvi pogled čini se da je mnogo. Međutim, nemojmo zaboraviti da to nije gradivo za naučiti – služi tomu da uz njegovu pomoć steknemo točniju sliku obrađenih tema, te da možemo oblikovati vla-stito mišljenje.

U obradi izvora uvijek pomažu pitanja, zadaci, ko-ji kao i izvori predstavljaju samo ponudu. Najbolje je kad mi sami postavljamo pitanja, jer to znači da nas za-nima određena tema, te da joj kreativno pristupamo.

Pri orijetnaciji u Arhivu i učenju pomaže grupira-nje izvora po poglavljima autorskog teksta i oznake brojeva po lekcijama. Boje rednih brojeva označava-ju sadržaj izvora, a male sličice (piktogrami) vezane uz pitanja i zadatke označavaju pojedina područja koja se prema zahtjevima maturalnog ispita treba-ju posebno razvijati. (Objašnjenje znakova nalazi se na kraju uvoda). Slova navedena u uglatoj zagradi na kraju zadataka predstavljaju predložene metode obrade. Ti znakovi služe kao pomoć, nije ih obavezno slijediti. Glavno pravilo analize izvora je baš u tome da izvorima trebamo pristupiti kreativno i sa zanima-njem. Tako rezultat neće izostati.

Treća jedinica lekcija su Gledišta. U ovom dijelu kroz izvore se možemo upoznati sa zanimljivim pitanjima i

problemima koji nisu sastavni dio nastavnog progra-ma, a možda daju malo više. U Gledištima se mogu najviše usavršavati sposobnosti oblikovanja samo-stalnog i iznijansiranog mišljenja. U svakoj lekciji možemo upoznati sporna pitanja (npr. vrednovanje Satmarskog mira koji je okončao Rakoczijevu oslobo-dilačku borbu), ličnosti (npr. Andrija II., Nagy Lajos, Gabor Bethlen) ili pojave (npr. narodi srednjovjekov-ne Ugarske, uspon Pruske) iz različitih aspekata, s pi-tanjima koja nas motiviraju na diskusiju.

Poglavlje Gledišta nam najviše pokazuje koliko može biti šarolik sud o pojedinim povijesnim pita-njima i problemima. Tko ne voli diskutirati, upoznati zanimljive oprečne stavove i oblikovati o njima svoje mišljenje? U raspravi možemo naučiti poštovati tu-đe mišljenje, jer isto nije bezuvjetno krivo samo se temelji na stavovima i vrijednostima koji se razlikuju od naših. I ukoliko se u raspravi približavamo drugoj osobi sa strpljenjem i tolerancijom, možda će otkriti više o sebi.

Želim svima dobro učenje i što više radosti tijekom otkrivanja povijesti!

Miklós Száray

povijest politike, događaja, države, prava i ustanova;

povijest društva, načina života, mentaliteta i umjetnosti;

povijest gospodarstva i tehnike, kultura okoliša;

povijest ideja i vjera.

1

1

1

1

Karakteristike izvora po sadržaju

uporaba i ocjena izvora;

uporaba stručnog jezika;

orijentacija u prostoru i vremenu;

otkrivanje čimbenika koji određuju događaje.

[ Z ] = rješavanje zadataka samostalno, u paru ili u grupi;

[S ] = sakupljanje podataka samostalno ili u grupi;

[ U ] = usmena prezentacija (kratko predavanje, rasprava, razgovor);

[ P ] = pismeni rad (esej, projekt, domaći pismeni rad).

Kompetencije za razvijanje

Predloženi načini obrade zadataka

Znakovi koji se koriste u udžbeniku

Objašnjenje piktograma koji se pojavljuju na kartama udžbenika

= Bitka

= Značajan politički događaj

= Sklapanje saveza, nagodba, primirje

= Savezništvo, isti interesi

= Protivnički odnosi, suprotni interesi

= Narodni sabor

= Bitan zakon, uredba

= Sveučilište

= Rudarstvo

= Mjesto smrti značajne osobe

ZAPADNA EUROPA NA PRAGU NOVOG TISUĆLJEĆANa prekretnici tisućljeća nepromjenjivo se nastav-ljalo sve što je započelo u ranom srednjem vijeku: ispunjenje kršćanskog svijeta, nastanak kmetstva, učvršćivanje feudalnih odnosa, razvoj poljoprivre-de. Dok su se na površini jedva vidjele promjene, prethodni procesi – koji će oživjeti pred nama u slje-dećim lekcijama – iz temelja su preuredili sliku Euro-pe i promijenili položaj našeg kontinenta u svijetu. Nova kultura koja je stvorila samostane, viteške dvorce, gradove i katedrale ujedno je značila i rađa-nje temelja današnje Europe.

SVETO RIMSKO CARSTVO I REFORMA CRKVE Sve-to Rimsko Carstvo je u XI. stoljeću postalo najzna-čajnijom velesilom Europe. To je bilo povezano s jačanjem carske vlasti. U carstvu koje se sastojalo od vojvodstava (vidi sliku), moć careva protiv velikih feudalaca neizvjesne vjernosti (npr. kneževa koji su bili na čelu vojvodstava) oslanjala se na dva faktora: na vlastito vojvodstvo gdje su bili najveći vlasnici, i na crkvene feude. Nadbiskupi, biskupi poslušno su služili careve, budući da su na imenovanje viso-kog svećenstva, investituru u svim vojvodstvima carstva imali pravo carevi. Carevi su, međutim, imali odlučujući utjecaj i na izbor papa: bez njiho-vog pristanka nitko nije mogao biti „nasljednik ba-štine Svetog Petra“.

Međutim, do X. stoljeća autoritet crkve se sma-njio. Visoki svećenici su se ponašali kao feudalci, svećenici i redovnici su se okrenuli prema svjetov-nim stvarima (rad, korist, užici). Reforme koje su bi-le usmjerene ka obnovi crkve krenule su na pre-kretnici tisućljeća iz francuskog benediktinskog samostana Cluny. Sljedbenici obnove su vratili u samostane disciplinu, pažnju redovnika su usmjerili ponovo prema vjerskom životu. Odbacili su praksu kupovanja crkvenih dužnosti (simonija) i zahtijevali su uvođenje celibata za svećenstvo.

BORBA ZA INVESTITURU (XI.-XII. STOLJEĆE) Pa-pinstvo je crkvenu obnovu ispunilo i političkim sadržajem: htjeli su smanjiti ovisnost od svjetovne (carske) vlasti. Pape su izbor papa – isključujući careve – htjeli predati u ruke kardinala, i u Sve-tom Rimskom Carstvu su zahtijevali sebi pravo in-vestiture. Zahtjevima papinstva je dao glas (1075.)

– nekadašnji redovnik iz Clunyja – papa Grgur VII. (1073.-1085.). Grgur VII. nije htio ojačati samo crkvu, nego i vlast pape unutar crkve. Carstvo je podupiralo obnovu crkve, međutim, zahtjeve papinstva je u in-teresu očuvanja jedinstva carstva odbilo. Naime, carska se vlast djelomično temeljila na crkvenim feu-dima (dakle na ostvarenju prava investiture).

Car Henrik IV. (1056.-1105.) suprotstavio se Gr-gurovim nastojanjima. Na zasjedanju državnog sa-bora uz sudjelovanje njemačkih visokih svećenika koji su mu bili vjerni, svrgnuli su Grgura. Zauzvrat, papa je izopćio cara. Izopćio ga je iz zajednice kr-šćana i na taj način feudalne prisege koje su njemu dane, izgubile su svoje važenje. Izopćenom vladaru podanici nisu bili dužni poslušnost. Car je bio prisi-ljen poniziti se (odlazak u Canossu, 1077.), papa je pak u duhu kršćanskih nauka bio prisiljen povući crkvenu kaznu.

Ukratko nakon oproštaja borbe su ponovo bu-knule. Niti jedna strana nije htjela popustiti od svojih zahtjeva. Borbe između potomaka Grgura i Henrika su se odvijale s promjenjivim rezultatima. Godi-ne 1122. u Wormsu papinstvo i carstvo je zaključi-lo konkordat (ugovor koji regulira odnose između svjetske vlasti i papinstva). Vrhovni svećenici dobili su od pape crkveno-duhovnu vlast, ali u svećeničko feudalno dobro ih je postavio car. Tako su u carstvu crkveni vrhovnici i dalje ostali vazali cara.

Sporazum su obje strane htjele okrenuti u svoju korist. Uslijed toga su se borbe obnovile. Međutim, presudnu pobjedu nije uspjela postići ni jedna stra-na. Kao rezultat borbe papinstva i carstva u katolič-koj Europi papinstvo, a time i crkva je zadržala ne-ovisnost od svjetovne vlasti. Ostala je samostalni čimbenik moći, dajući time primjer kasnije kako bi se druge društvene skupine (plemstvo, građanstvo) organizirale u samostalne čimbenike vlasti.

ZLATNO DOBA PAPINSTVA Svjetovna vlast pa-pinstva, utjecaj u XIII. stoljeću, za vrijeme pape Inocenta III. (1198.-1216.) je dostigla vrhunac. Cr-kveni poglavar se trebao suočiti s pokretima koji su nastupali protiv svjetovne moći i bogatstva crkve.

Papa je prigrlio pokrete koji su bili spremni sura-đivati s crkvom u obnovi vjere. Početkom XIII. sto-ljeća uz potporu Rima utemeljeni su prosjački redovi koji su oglašavali Kristovo siromaštvo:

Procvat i propadanje srednjeg vijeka

I.POGLAVLJE

1. Borba papinstva i njemačko-rimskih careva

8 / Procvat i propadanje srednjeg vijeka

Franjevački red utemeljen od Svetog Franje Asiškog i Dominikanski red koji se veže uz ime Svetog Do-minika. Članovi novih redova, franjevci i dominikanci živjeli su među narodom, u gradovima, propovije-dali su, podučavali su i stvarno su se izdržavali od prosjačenja.

Pokrete koji su – pozivajući se na drevno kršćan-stvo – poricali hijerarhiju crkve i postojeće druš-tvene odnose, proglasili su hereticima. Među zahtjevima heretičkih skupina (albigenzi, valdenzi, bogumili) pojavilo se i poricanje osnovnih vrijedno-sti društva kao što su obitelj i vlasništvo. Fanatici tih pokreta su se često sukobljavali s interesima cijelog društva.

Papinstvo je 1215. godine (na IV. lateranskom kon-cilu) za „pronalaženje“ heretika osnovalo inkviziciju. Crkveni sud – sukladno sudskoj praksi tog razdoblja – primjenjivao je i mučenje. Protivno rimskom pravu, osumnjičeni je tijekom mučenja trebao dokazati svoju nevinost, a ne tužitelj njegovu krivicu.

SVETO RIMSKO CARSTVO U XIII.-XIV. STOLJEĆU Borbe investiture su postupno narušavale carsku vlast i na njemačkom tlu carski naslov je postao nominalan. Carstvo se raspadalo na sve više voj-vodstava, kojima je upravljao pojedini feudalac s

kneževskim naslovom, skoro kao neovisni vladar. U drugoj polovici XIII. stoljeća carsko je prijestolje de-setljećima ostalo nepopunjeno. Kneževi su konačno izabrali cara u osobi Rudolfa Habsburškog (1273.), kojeg se nisu trebali bojati, budući da njegova obi-telj nije posjedovala značajne teritorije. Rudolfov cilj je baš bio da povećanjem obiteljskih posje-da ojača svoju vlast. Obitelji je darovao austrijske pokrajine (Austriju i Štajersku), koje su postale slo-bodne zbog izumiranja obitelji u čijem su vlasništvu ranije bile. U interesu osiguranja stečevine sukobio se sa češkim kraljem Otakarom II. koji je osvojio te teritorije (Češka je tada bila dio Svetog Rimskog Carstva). Rudolf je uz mađarsku pomoć u bitci na moravskom polju porazio Otokara (1278.). Habs-burška dinastija je time započela izgradnju višesto-ljetne vladavine u regiji.

Nakon Habsburgovaca skoro jedno stoljeće je po-sjedovala carsku krunu Luksemburška dinastija. Luk-semburgovci su stekli češko kraljevstvo. Karlo IV. (1346.-1378.) je izdao Njemačku Zlatnu bulu (1356.). U istoj – ozakonjujući raniju praksu – učinio je izbor cara pra-vom sedam kneževa izbornika i te kneževe je priznao neovisnim vladarima u vlastitim pokrajinama. Zlatna bula je time posvetila raščlanjenost Svetog Rimskog Carstva.

ARHIV

1

Sveto Rimsko Carstvo nakon prekretnice tisućljeća

Definirajte na temelju karte na jedinice kakvog karak-tera se raspada carstvo? Kako utječe to na vlast careva?

Zaključite što je potpomagalo širenje crkvene reforme koja je krenula iz Clunyja! Pratite na karti događaje borbe za inve-stituru! [Z ]

SVETO RIMSKO CARSTVO I REFORMA CRKVE

„Pojavila se zajednički (…) i delegacija cijelog svećenstva. Iznijeli su

pritužbe i žestoko su napadali strpljenje rimskog pape, jer tako dugo dopušta onečišćenje crkve Božje zbog zajedništva s heretikom, koji se na vratima ne pojavljuje kao pastir, nego kao lopov i pljačkaš na putu simonijske hereze (…) provaljujući u tor za ovce prosipajući puno novaca; (…) koji je zauzeo biskupsku katedru i službu svetog propovijedanja bez obzira na svete kanone [crkvenih zakona] potpuno nesvjesno i nepristojno, koji je prije svog biskupstva učinio sebe poznatim i zloglasnim sa svim smrtnim grijesima i sva-kojakim zlodjelima; koji je u gradu Mainzu, gdje je odrastao, od djetinjstva naučio posao profiterstva i li-hvarstva, a nakon što su ga učinili upraviteljem nebe-skih talenata još marljivije prakticira da opatije i crkve koje se nalaze u njegovoj biskupiji, koje je stekao na ružan način, na najružniji način rasproda (…)“ (Otac Lampert, XI. stoljeće)

Prikupite žalbe koje se nalaze u tekstu! Kakve je propise prekršio crkvenjak na kojeg se tuže? Na temelju teksta

definirajte pojam simonije! Pojasnite pozadinu prikupljenih pritužbi! Istražite koje su grupe mogle definirati svoje neza-dovoljstvo! [ Z ]

2

Procvat i propadanje srednjeg vijeka / 9

Struktura Svetog Rimskog Carstva

Prikažite koliko se razlikova-la vazalna struktura Svetog

Rimskog Carstva od klasičnog vazalnog sustava! Kako je utjeca-la ta pojava na jedinstvo carstva i na snagu carske moći? Na teme-lju slike pretpostavite kakvu ulo-gu imaju crkveni feudi u razvoju snage carske moći! [ S ]

3

BORBA ZA INVESTITURU(XI.-XII. stoljeće)

„1. Jedino je rimsku crkvu stvorio sam Gos-podin. 2. Jedino rimskog papu nazivaju s pravom

univerzalnim [sveopćim]. 3. Biskupe jedino on može imenovati i postaviti u stolicu. 4. Njegov poslanik na koncilu može prethoditi svim biskupima,

iako je on čak i nižeg ranga; međutim, može donijeti odluku o svrga-vanju biskupa (…)

7. Jedino on smije sukladno zahtjevima vremena donositi nove zakone, utemeljiti nove biskupije, preobraziti kapitule u opatije i obrnuto, raspustiti bogate biskupije i spojiti siromašne.

8. Jedino on može koristiti carske oznake (…)11. Na cijelom svijetu samo njemu pripada ime papa. 12. Ima pravo postavljati careve.13. Ima pravo, ako se pokaže potreba, biskupe premjestiti iz jedne

biskupije u drugu. 14. Klerika bilo koje crkve prema svojoj volji posvetiti za klerika

druge (…)16. Bez njegove odluke ne može se sazvati ekumenski koncil. 17. Bez podrške njegovog autoriteta (…) nikakva knjiga se ne

može smatrati kanonskom (…)19. Nitko ne može suditi nad njim (…) 22. Rimska crkva još nikada nije pogriješila, a zapisi svjedoče kako

će zauvijek biti nepogrešiva (…)25. Može imenovati i razriješiti biskupe i bez sazivanja koncila.”

(Dictatus Papae, 1075.)

Sastavite tablicu o pravima rimske crkve (pape) na temelju tek-sta! Utvrdite koje od točaka teksta krše pravo cara! Pojasnite

zbog čega! [ Z ]

Prikaz Grgura VII. i Henrika IV. na oltarskoj slici iz XV. stoljeća

Koji povijesni događaj je obradio slikar? Kakvim prikazuje slika odnos pape i cara?

Kakvim sredstvima je postigao slikar svoju na-mjeru? Kako se odnosio autor slike prema povi-jesnoj stvarnosti? [ Z ]

„(…) na kraju, kako bi pokazao svoju mirnu i čvrstu odluku [Henrik IV.], s malim izaslanstvom je došao u grad Canossu, u kojem smo tada prebivali i tamo je pred vratima tri dana bez kraljevskih ukrasa, na način koji izaziva sažaljenje, bos, obučen u dronjke stajao i ponizno preklinjao za dobivanje apostolskog oprosta i utjehe, dok nije kod sviju koji su tada bili nazočni i do kojih je došla vijest o tome, pobudio veliko sažaljenje i samilosno suosjećanje (…)” (Pismo Grgura VII. njemačkom biskupu)

Prikupite na koji se način Henrik IV. ponizio! Pojasnite koji je bio razlog i cilj ponižavanja! [ Z ]

4

5

6


Pregled borbe za investituru

Pratite uz pomoć slike razvoj događaja! Kakve posljedice je imala višestoljetna borba? Navođenjem kojih podataka,

odnosno veza bi se slika mogla učiniti još jasnijom? [ Z ]

„Ja, Henrik, po božjoj milosti uzvišeni car Ri-mljana, zbog ljubavi prema Bogu, svete rimske crkve i pape Kaliksta, te zbog duhovnog spasenja, Bog i sveti apostoli Boga: u korist Petra i Pavla, te svete katoličke crkve odričem se investiture koju sam imao s prstenom i pastirskim štapom i dozvolja-vam, da u mojoj državi ili svim crkvama carstva kanonski izbor i posveta budu slobodni.” (Iz carske povelje)

„Ja, biskup Kalikst, sluga božjih slugu, tebi, voljenom sinu Henriku s božjom milosti, uzviše-nom caru Rimljana dozvoljavam izbor biskupa i opata teutonskog kraljevstva, koji spadaju u vla-sništvo kralja, da se to dogodi u tvojoj nazočno-sti, bez simonije ili nasilja, da ako bi se dogodila bilo kakva zavada, na temelju savjeta ili presude metropolita ili biskupa pokrajine daješ sugla-snost značajnijoj strani. Izabrani će regalije [po-sjedi i ostala prava koja pripadaju kralju] putem žezla dobiti od tebe i da prema pravu izvrši sve što je dužan u vezi toga.” (Iz papinske povelje)

Sastavite tablicu o sporazumima koji su sklo-pljeni u konkordatu iz Wormsa! Navedite u njoj

u čemu su popustile suprotstavljene strane! Pojasnite razloge sporazuma! [ Z ]

7

8

9 ZLATNO DOBA PAPINSTVA „1. Rimska crkva nije crkva, nego skupina odvratnih ljudi. 2. Njihov zemaljski vođa nije drugi, nego onaj o kome govori evanđelje po

Mateju ovo: „Nemojte nikog zvati na zemlji ocem“ te 1. pismo Korinćanima: „Poglavar svih muškaraca je Krist“, zato oni poriču da je papa glava crkve, te da mu je u moći vezati i popustiti [osuditi u grijehu ili oprostiti], kao što je to bilo u moći svetog Petra.

3. Izuzev biskupskih, svećeničkih i đakonskih funkcija sve crkvene funkcije potječu od ljudskih tradicija. (…)

5. Misa u crkvama nije služba Bogu, i zato nitko nije obvezan ići u crkvu. (…) 9. Nakon života na zemlji ne čeka nas čistilište.

Vladajući lik zlatnog doba papinstva, Inocent III.

Kako iskazuje prikaz moć crkvenog vladara? [ Z ]

Prikupite koje dogme i obrede crkve napada doku-

ment! Utvrdite na koje se djelo pozivaju heretici kada definiraju svoje izjave! Definirajte ulogu kojih dužnosti nisu priznavali! [ Z ]

10


Susret Inocenta III. sa Svetim Franjom. Papa je pokret Franje koji propovijeda

potpuno siromaštvo, priznao crkvenom redu.

Kakvu mogućnost izbora je imao Inocent III. u ocjenjivanju

djelatnosti Franje? Razmislite o posljedicama mogućih odluka pape! [ Z ]

Sveti Dominik spaljuje knjige. Upravljanje inkvizicijom papa je povjerio dominikancima.

Zašto je došlo do spaljivanja knjiga? Tražite slične primjere iz povijesti! Što

govori slika o Svetom Dominiku i domini-kancima? Raspravimo o tome kakve opa-snosti nosi u sebi dojam ako ga steknemo na temelju jednog izvora (slike) o određenoj grupi, u ovom slučaju o dominikancima? [ U ]

„1. Osuđene u herezi treba predati najvišim predstavnicima svjetovnih vlasti ili njihovim imenovanim otpravnicima poslova u cilju kažnjavanja, uz potrebno upozoravanje; ako su iz crkvenih re-dova, treba ih lišiti svećeničke funkcije; dobra tako osuđenih treba konfiscirati ako su bili svjetovne osobe, a ako su iz crkve, dobra tre-ba predati crkvi od koje su ta dobra prethodno dobili.

2. One pak koji se mogu osuditi samo sumnjom hereze, u tom slučaju ovisno o tome mogu li po karakteru sumnje i kvaliteti oso-be dokazati na odgovarajući način vlastitu nevinost (…) trebaju se osuditi kao heretici.

3. Svjetovne vlasti pak treba upozoriti i nagovoriti, dapače: ako je potrebno čak i primorati na to (…) da one koje crkva osudi, prema svom najboljem znanju i svom snagom izgone (…)” (IV. late-ranski koncil o postavljanju inkvizicije – 1215.)

„Ponizno će postupati i propovijedati, hodat će bosi, bez denara imovine, i u svemu će pratiti primjer apostola.” (Sveti Dominik)

„I u ime Gospodina našega Isusa Krista ne želite nikada više dru-go pod nebom posjedovati. I gdje god se braća nalazila ili susrela, neka pokažu međusobnu ljubav. Neka s punim povjerenjem jedan drugome otkriju svoje nevolje; jer ako majka hrani i ljubi svoga tje-lesnog sina, koliko brižnije mora svatko ljubiti i hraniti svoga duhov-nog brata. (...)” (Iz pravila Svetog Franje)

10. Sudovi, vlasti ne mogu donijeti smrtnu presudu bez toga da ne počine grijeh.

11. Prisega se ne može reći bez počinjenja smrtnog grijeha. (…)13. Riječi svetih otaca su samo ljudska tradicija. (…)16. Svaki pravedni čovjek se može pričestiti bez obzira na to je li

svećenik ili nije.” (Heretički spis iz XIII. stoljeća)

Prikupite kakvim se kaznama kažnjava hereza! Tko je izvršavao kazne? Utvrdite čija je obveza dokazivanje optužbe! Usporedite

to s današnjim shvaćanjem koje se temelji na rimskom pravu i ocijenite ovu praksu! [ S ]

Prikupite koje su općenite karakteristike prosjačkih redova! Pripremite usporednu

tablicu između prosjačkih redova i propisa koji reguliraju život benediktinaca! (I. svezak, 33. lekcija, 8. izvor)! [ Z ]

11

12

13

14


Struktura crkve u XI.-XIII. stoljeću

Na temelju slike analizirajte jednom riječju organizaciju crkve! Okarakterizirajte unutar toga ulogu pape! Kakav je zna-čaj kardinala i sabora? Koji crkveni redovi su utemeljeni u tom razdoblju? Koja je bila uloga pojedinih crkvenih redova

u razdoblju kada su nastali? [ S ]

SVETO RIMSKO CARSTVO U XIII.-XIV. STOLJEĆU

„Utvrđujemo i naređujemo da nadbi-skup iz Mainza (…) kada vijest o smrti cara ili kralja Rimljana u biskupiji Ma-

inza postane dokazana, u roku od mjesec dana od primitka vijesti o smrti to saopći svim izbornim kneževima u otvorenom pismu; a ako bi nadbiskup u izvršenju toga i u iznošenju vijesti bio nemaran, ili bi kasnio, isti kneževi sami od sebe, bez čekanja poziva, u roku od tri mjeseca, kao što smo o tome već u gore navedenom rješenju uredili, neka se sakupe u više puta spomenutom gradu Frankfurtu na izbor kralja Rimljana, od kojeg će nekad postati car. Izbor se provodi veći-nom glasova. Novoizabranom odmah treba potvrditi vazale izbornih kneževa, privilegije, prava i slobode (…)

Tijekom carskog zasjedanja, caru ili rimskom kralju donosi vodu za pranje ruku brandenburški markgrof, prvu čašu pića pruža češ-ki kralj, koji to u smislu svojih privilegija ne čini s krunom na glavi, ako za to sam nije voljan; grof palatin od Rajne poslužuje hranu, dok knez Saske nosi funkciju maršala, kao što je to uobičajeno od davni-na.” (Iz njemačke Zlatne Bule, 1356.)

Prikupite koja pitanja regulira Zlatna Bula! Utvrdimo kako odredba regulira položaj carske vlasti! Sakupimo na temelju izvora palatine!

Raspravimo što je uloga redoslijedu izbora! [ S ]Karlo IV. (Luksemburški), car Svetog Rimskog Carstva i kralj Češ-ke. Izdavanjem njemačke Zlatne Bule je legalizirao rascjepkanost Njemačke.

Na što ukazuju grbovi koji okružuju kralja? [ Z ]

15

16

17


GLED

IŠTA

Paralelno s raspadom Svetog Rimskog Carstva su se osamostalili stanovni-ci dolina Alpa. Uslijed teških prirod-nih uvjeta ovdje se nisu stvorili feu-dalni odnosi, seljačke zajednice su se koncentrirale u kantone (provincije). U borbi protiv Habsburgovaca (o kojoj govori i legenda Wilhelma Tella) Švicar-ska se formirala u zajednicu kantona.

Švicarski seljaci – u savezništvu s gradovima – pobijedili su vitešku vojsku Habsburgovaca. Bitka kod Morgarte-na – ne prvi puta – je predstavljala pro-mjenu procesa umjetnosti ratovanja.

„Na dan Svetog Otmara [16. studeni 1315.] knez Leopold htje-de se probiti na zemlju Švicaraca između jednog brda i jezera Ar-gerisee, ali ga je visina i strmina brda spriječila u toj namjeri. Na-ime, vitezovi se postrojiše u prve redove poticani željom za plije-nom, ali se na brdo popeti ne mogaše, jer i pješaci jedva koračaše ili stajaše. Švicarci se pak (…) iz svojih skrovišta hrabri i tvrdih srca spustiše i vitezove, kao ribe koje su zapele u mreži, napadoše i bez otpora ubiše. Naime, Švicarci prema svom običaju, opremiše svoje čizme nekim željezom pomoću kojeg lako hodaše i stajaše na naj-višim brdima, dok neprijatelji i njihovi konji nikako ne mogoše sta-jati. Švicarci imahu i vrlo strašna oružja za ubijanje, koje su uobi-čajeno zvali halebardom, kojima posjekoše i raskomadaše i viteza s najjačim štitom. Ne bijaše tu ni bitke, nego zbog gore navedenih razloga brđani su zaklali narod kneza Leopolda, kao stado koje se vodi na klaonicu. ” (Johann Wintherthur, XIV. stoljeće)

Sveto Rimsko Carstvo u XIV. stoljeću

Usporedite kartu sa stanjem koje je prika-zano na karti koja prikazuje prekretnicu ti-

sućljeća (8. stranica)! Zaključite na temelju toga, kakav je bio položaj carske moći! Pročitajte s karte koje su bile carske dinastije koje su vladale carstvom i za što su koristile svoju moć! Kako je raspad Svetog Rimskog Carstva utjecao na od-nose vlasti? Na povijest kojih država je to imalo najveći utjecaj? [ Z ]

Kako je utjecala prirodna okolina na druš-tveni i gospodarski razvoj regije? Koja je

bila uloga trgovine u životu planinskog kraja? Definirajte uz pomoć karte pojam kantona! Protiv koga su kantoni trebali očuvati svoju ne-ovisnost? S kakvim rezultatom je to uspjelo? [ Z ]

Nastanak Švicarske

Bitka kod Morgartena (1315.), gdje su Švicarci pobijedili Habsburgovce, osiguravajući neovisnost kantona

Usporedite opis i slikovni pri-kaz! U čemu se podudaraju

ili razlikuju? Istražite razlog tomu! Razdvojite na slici suprotstavljene strane i opišite njihovu odjeću, naoružanje! Vojske kakvog karak-tera su se sukobile? Tražite primje-re za slične sukobe! [ Z ]

Sačinite usporednu tabelu o opremi stra-na u sukobu! Objasnite razloge poraza

viteške vojske! Istražite koje su promjene usli-jedile u ratnim vještinama! Objasnite gospo-darstvene i društvene razloge tih promjena! [ Z ]

18

19

21

20


OBJAVA PRVOG KRIŽARSKOG RATA Znak vjerske revnosti koja je karakterizirala srednji vijek, bila je želja za širenjem vjere i povećana zainteresiranost za sveta mjesta. Proširilo se poštivanje svetaca i reli-kvija. Sve više je ljudi hodočastilo Kristovom gro-bu u Jeruzalem. Put je otežavalo što je grad (i Sveta zemlja gdje se odvijao Kristov život) već više stoljeća bio u rukama Muslimana. Glava zapadne kršćanske cr-kve, papa Urban II. 1095. je objavio ratni pohod za oslobađanje Svete zemlje a sudionicima je obećao oprost od svakog grijeha. Papa – za sobom imajući i Zapadnu Europu koja je jačala – nadao se da će istoč-no kršćanstvo koje je išlo posebnim putem od 1054. i bilo potiskivano od Muslimana, sa sjedištem u Bizantu, za uzvrat podrške prihvatiti vodeću ulogu papinstva u kršćanskom svijetu.

Ratni pohodi su se činili prikladnim za ublažavanje kontinuiranih borbi za moć koje su nastale zbog vazal-stva i zapadnoeuropskog reda nasljeđivanja, te pljački koje su miran način života učinile skoro nemogućim. Naime, na zapadu su mogli nasljeđivati posjede samo prvorođeni sinovi. Drugo i trećerođeni vitezovi u sve većem broju su tražili egzistenciju u oružanoj pratnji velikih feudalaca, ali su ih gospodari mogli uzdržavati samo međusobnim pljačkanjem kmetova ili gradskog stanovništva. Zabranom ratovanja određenim danima, crkva je bezuspješno pokušavala sprječavati kontinui-rano ratovanje (Treuga Dei – Mir Božji). Križarski su pohodi nagomilanu vojnu snagu usmjeravali pre-ma istoku. Ljude je u prvom redu tjerala vjera, ali ih je privlačilo i basnoslovno bogatstvo Istoka, plijen, želja za osvajanjem novih zemalja.

KRIŽARSKI RATOVI Na poziv pape pokrenula se cijela Zapadna Europa. Vojska vitezova se s jedne strane kopnom, preko doline Dunava dotičući Bizant, a s druge strane ploveći Sredozemnim morem, probi-jala prema istoku. Već je prvi pohod dao rezultate. Muslimanska laka konjica nije se znala oduprije-ti zapadno-europskoj vojnoj inovaciji: vitezovima u oklopu (vidi udžbenik 9. razreda, stranice 171. i 176.). Križari su zauzeli Jeruzalem (1099.) i smje-stili se u osvojenom uskom obalnom pojasu Bli-skog Istoka.

U uspjesima križara je imala ulogu i podijeljenost muslimanskog svijeta. Međutim, nakon prvih pobje-da trebali su se pripremiti za dugotrajno ratovanje. U svrhu protunapada na Muslimane pokrenuti su novi ratovi sa zapada ali time su mogli samo odgoditi slom. Naročito je postala opasna situacija kada je egipatski sultan Saladin (1171. – 1193.) pripojio Siriju i Mezopo-tamiju svom carstvu i proglasio sveti rat protiv Kršća-na. Njegove postrojbe su pobijedile vitezove (1187.) te su ponovo osvojili Jeruzalem. Kao odgovor na to, papa je proglasio novi rat, međutim uzalud je u istima sudjelovalo više europskih vladara – među njima i po-pularna ličnost viteških romana, engleski kralj, Rikard Lavljeg Srca – Jeruzalem nisu mogli ponovo zauzeti.

Neuspjesi su rezultirali slijepim i fanatičkim od-govorom. Mislili su da nevina djeca mogu ostvari-ti ono što grešnim vitezovima nije uspjelo. „Dječji križarski rat“ (1212.) je naravno završio tragedijom. Znatan dio djece je poginuo tijekom putovanja ili su postali robovi. Bilo je ipak i ljudi koji su trezveno razmišljali, koji su spasili obmanutu djecu, kao što je bio npr. biskup lučkog grada Brindisija, koji ih je vratio natrag.

KRIŽARSKE DRŽAVE Vitezovi su se na osvojenim obalnim teritorijima ustrojili sukladno domaćim od-nosima. Osnovali su države feudalnog karaktera. Prvo je utemeljeno Jeruzalemsko Kraljevstvo, a osta-le križarske države su bile u vazalnoj zavisnosti od te države. Vazalni odnosi koji su se razvijali na Svetoj Zemlji, pokazivali su posebne značajke. Zbog konti-nuiranog ratnog stanja vitezovi vazali su bili manje podređeni vladaru i više su se miješali u poslove države. Misao o ograničavanju vladara kasnije je i u Europi poslužila kao uzor vodećem sloju koji je nastu-pio protiv vladara.

Kontinuirana borba je dovela do nastanka borbenih crkvenih redova, tzv. viteških redova (templari, iva-novci, Njemački viteški red). Viteški redovi su spojili redovničke i viteške ideale (život u zajednici, stroga vjerska i ostala pravila, stanje pripravnosti za borbu). Održavali su svoje utvrde i postrojbe od prihoda ogro-mnih posjeda na Svetoj zemlji i u Europi.

U XIII. stoljeću je na inicijativu papinstva pokrenuto još križarskih ratova, međutim ni oni nisu promijenili situaciju. Neuspjeh je odvratio vitezove od borbe, a i vladari Europe su bili zauzeti borbama za vlast. Kršćani su stupili u savezništvo s Mongolima koji su pohrlili u Iran i Mezopotamiju, ali ni to nije pomoglo. Kršćani se nisu mogli održati protiv islamskih snaga i uskoro je pala i posljednja kršćanska tvrđava (Akon, 1291.).

UTJECAJI RATNIH POHODA Prijevoz križara, osigura-nje njihove opskrbe, otkup stečenog blaga obavljali su talijanski trgovački gradovi – u prvom redu Genova i Venecija koje su se međusobno natjecale.

Uznapredovala Venecija križare je postavila u služ-bu vlastitih gospodarskih interesa i interesa moći. Na primjer, u Bizantskom Carstvu do XII. stoljeća je pre-vladavao utjecaj Genovljana. No Venecija je postigla da cilj četvrtog križarskog rata (1202. – 1204.) bude osva-janje Konstantinopola. Osvajanjem grada križari su stekli bogati plijen, a Mlečani su preuzeli ulogu Bizanta u levantskoj trgovini. Križarsku državu koja je nastala na ruševinama Bizanta (Latinsko Carstvo) Grci su uz pomoć Genovljana srušili (1261.), ali je pozicija Bizanta kao vele-sile u cijelosti uzdrmana.

Talijanski gradovi su prvo istisnuli arapske, a poslije bizantske trgovce iz levantske trgovine između Bliskog Istoka i Europe. Korist od uvoza luksuzne robe koja se uvozila sa istoka (začini, svila) od tada je bogatila talijanske gradove. Nije slučajno što

2. Križarski ratovi


je u sljedećim stoljećima najbogatije, najnaseljenije i najurbanije područje Europe postala Sjeverna Ita-lija.

Tijekom križarskih ratova Europljani su upoznali udobniji, profinjeniji način života istočnjaka – dije-lom naslijeđen iz starog vijeka. Zapadnoeuropski imućni slojevi preuzeli su mnogo toga. Nove navike, zahtjevniji život – od odijevanja, preko namještaja do zabave – zna-

čili su tržište za trgovinu i industriju. Na oživljavajući na-čin su utjecali na gospodarstvo preuzeto bilje i meto-de, npr. uzgoj riže ili primjena vjetrenjače.

U XI. stoljeću je razvijena arapska znanost preni-jela Europi antičke tradicije i kulturu Indije (alkimija, arapski brojevi). Na taj način su ratni pohodi igrali ulogu u pokretanju procvata kulture od XII. stoljeća.

Razlozi križarskih ratova

Analizirajte sliku! Grupirajte čimbenike koji su doveli do ratne pohode! Istražite

koji su od njih omogućili a koji su pokrenuli ratne pohode! [ U ]

OBJAVA PRVOG RATNOG POHODA

„Pošto ste, o božji sinovi, još muževnije od uo-bičajenog obećali Bogu, da ćete međusobno sačuvati mir te prava crkve, izgleda zanimlji-

vo da ojačani od oprosta što je dao Gospodin, svoju snagu koju ste dobili od poboljšanja okrenete u korist drugog, zajedničkog po-sla s Bogom. Naime, potrebno je da svojoj braći koja žive na Istoku, koji trebaju vašu više puta traženu pomoć, žurno odnesete pomoć. Naime, napali su ih Turci i Arapi (…) Svi oni koji pak idu tamo i izgu-be svoje živote na kopnenom ili morskom putu, čak i boreći se pro-tiv pogana, dobiju oprost za svoje grijehe: obdaren snagom dobi-venom od Boga, to dozvoljavam svima koji se spremaju na put. (…) Oni koji su naučili na nedozvoljeni način krenuti u ratni pohod pro-tiv vjernika, neka sad krenu u takav rat protiv nevjernika, kojeg je dostojno započeti i koji je okrunjen pobjedom. Neka sad budu vi-tezovi oni koji su dosad bili pljačkaši. Sad se s pravom bore protiv Barbara oni koji su se ranije borili protiv svoje braće i rodbine. Sada će steći vječitu nagradu oni koji su do sad za male novce bili plaće-nici. Neka za dvije plaće rade oni koji su se do sad mučili na štetu svog tijela i duše. Oni koji su tužni i siromašni ovdje, tamo će obilo-vati, ovdje su neprijatelji Gospodina, a tamo će biti njegovi prijate-lji. Oni koji pak namjeravaju otići, neka ne odgađaju svoje putova-nje, nego prolaskom zime, kada su sve svoje stvari riješili, sakupili troškove, vođeni od Gospodina, neka krenu veseli na put.” (Foucher de Chartres: Gesta Francorum, 1209.)

„Ti hrabri viteže (…) sada stojiš pred bezopasnim ratom, gdje pobjeda donosi slavu, a smrt dobit. Dobar si trgovac (…) – ja ti obećavam posao, pazi da ga ne propustiš! Uzmi u ruke znak križa i za sve ono što ispovijedaš pokajničkog srca, odjednom ćeš dobiti oprost. Roba je jeftina (…) i ako čovjek pobožno plati za to, svaka-ko je dostojan Kraljevstva Božjeg.” (Poziv cistercitskog opata Bernar-da iz Clairvauxa, sredina XII. stoljeća)

Prikupite na temelju izvora razloge polaska u pohod! Definirajte rješenje kojih proble-

ma je očekivao papa Urban II. od ratnog poho-da! Definirajte kakve dobiti je obećavao papa polaznicima u ratni pohod! [ Z ]

Usporedite poziv Bernarda i pape! Utvrdi-te jednakosti i razlike (sadržaj, oblik)! Poja-

snite razloge razlika. [ Z ]

1

2

3

ARHIV


KRIŽARSKI RATNI POHODI

„Tada su pojedini Saraceni, Arapi i Etiopljani pobjegli u grad Davida, drugi su se pak zatvorili u crkvu Salomona. I u dvoranama te crkve su se jako borili s njima. Nije bilo mjesta, gdje ih naši vitezovi mačevaoci ne bi našli. Mnogi su po-bjegli na krov crkve Salomona. Otuda su pali pogođeni smrtonosnim strijela-ma. U toj su crkvi odrubili glave deset tisuća ljudi. Da ste bili tamo, do gležnjeva bi hodali u krvi, kao mi. Što i govorim o tome toliko? Nitko od njih nije spasio svoj život, a nisu se smilovali čak ni ženama i djeci (…)

Vidjeli biste tamo prekrasne stvari, kada su nositelji oružja i siromašniji pje-šaci čuvši o lukavosti Saracena, razrezali trbuh ubijenih kako bi im iz crijeva izvadili bizantsko zlato koje su još u životu progutali. Zato se dogodilo i to da su nakon proteka nekoliko dana sakupili leševe u velike hrpe i zapalili ih, kako bi novce pronašli i u pepelu.

Tankred je uletio brzo u crkvu Gospodina i tamo je zaplijenio puno zlatnih i srebrnih stvari (što je pak bilo grijeh učiniti) pa čak i drago kamenje. No kasni-je se za to iskupio na način da je sve te stvari ili njihovu protuvrijednost vratio tom svetom mjestu (…)

Nakon tog pokolja pohrlili su u kuće i oduzeli sve što su tamo našli, tako da onaj koji je prvi kročio u kuću, bio to siromah ili bogat, bez bilo kakve smetnje je došao u posjed te kuće ili palače i svemu onom što je našao u njoj. Poštovali su sporazum koji se odnosio na to. Tako su poslije mnogi siromasi postali boga-ti.” (Opis Foucher de Chartesa o opsadi Jeruzalema)

„Započelo je ubijanje i pljačkanje. Mač se nije smilovao nikom. Emiri su iz-dali naredbu za zatvaranje kapija, kako niko ne bi mogao pobjeći. Osam tisu-ća ljudi, ne računajući žene i djecu, pobjeglo je u palaču. Na njihovu zamolbu dobili su goli život. Odlazeći gore u palaču, sultan je naručio užad. Zapisali su ime i opis svakog zarobljenika. Iste su sultan i emiri raspodijelili među sobom. Sutradan je sultan naredio da se plijen stavi posebno. U hrpama je stajao zlatni i srebrni nakit. Srebro koje je kovano u kovanice – pošto ga nisu mogli izmjeri-ti – podijelili su sa zdjelama. Mlade muškarce su podijelili među pobjednicima. Nije bilo sluge koji nije dobio roba. Dječake su prodavali za petnaest, a djevojke za pet dirhama.” (Tagi-al-Din Makrisi egipatski povjesničar iz XIV. stoljeća o oku-piranju Antiohije)

Križarski ratovi

Na temelju skice karte defi-nirajte pojam križarskih rat-

nih pohoda! Pratite rute ratnih pohoda! Što definira te rute? Na temelju stranice 178. udžbeni-ka za 9. razred serije Povijest na temelju izvora (Miklós Száray: Povijest 9.) označite na karti on-dašnje vjerske odnose (katolička, pravoslavna, muslimanska vjera)! Koji su faktori potpomagali po-bjede križara? Na temelju karte razmotrite zašto i do koje mjere su imali korist talijanski gradovi od križarskih ratova! Analizirajte položaj Bizanta za vrijeme križar-skih ratova! Osim Svete Zemlje, gdje su se odvijali još križarski ratovi? [ Z ]

Okarakterizirajte odnos autora prema zbivanjima! Utvrdite

što je smatrao prirodnim a nad čim se zgrozio! Istražite moguće razloge tomu! [ Z ]

Utvrdite tko su bili opsadnici a tko opsjednuti! Kakva je

bila sudbina pobijeđenih? Uspo-redite tekst s opisom opsade Je-ruzalema! Usporedite stajalište autora dvaju opisa! [ Z ]

4

5

6


Opsada Antiohije

Okarakterizirajte i usporedite naoružanje Kršćana i Muslimana! Što osi-gurava prednost Kršćanima? [ Z ]

KRIŽARSKE DRŽAVE„Sva viteška braća konventa trebaju imati tri konja i jednog pratitelja. Dozvola za če-

tvrtog konja i drugog pratitelja ovisi od Velikog meštra. Za sve konje trebaju podijeliti istu količinu zobi. Oružje i oprema vitezova su pan-cirna košulja, pancirne hlače, kaciga ili laka kapa od željeza, mač, štit, koplje, turski buzdovan, kaput, štit za ramena, pancirne cipele, tri noža, odnosno jedan bodež, jedan nož za rezanje kruha i jedan mali nož; osim toga deka za konja, dvije košulje i gaće, dva para čarapa i jedan pojas koji se nosi nad malom košuljom. (…)

U slučaju rata, ako su se braća zadržavala na smještajima ili u taborima i označi se signal uzbune, ne smiju krenuti dok se ne ra-zvije zastava Reda. Kada se zastava razvije, najbrže što je moguće, potrebno je postrojiti se iza nje, a bez dozvole ne smiju se opre-miti niti skinuti opremu. Ako vrebaju, ili čuvaju teret, ili su raspo-ređeni u patrolu, ili prelaze s jednog mjesta na drugo, bez dozvole ne mogu skinuti ni bitu, ni sedlo niti smiju dati konjima jesti (…)” (Iz Pravilnika templara)

Prikupite u tablicu opremu templara! Usporedite opis sa slikama o opsadi i vitezovima! Pojasnite zbog kojih su faktora postali templari

elitna postrojba vojske Svete Zemlje? [ Z ]

Križarske države

Pročitajte s karte koje su bile križarske države! Što je odredilo nji-hov teritorijalni opseg? Taj položaj kakve je utjecaje mogao imati na

strukturu, unutarnji život križarskih država? Kakvu su ulogu imali talijanski trgovački gradovi u životu križarskih država? [ Z ]

Templari. Red templara je dobio svoje ime po crkvi spasitelja (1118.), ivanovci po jeruzalemskoj bolnici Svetog Ivana (1120.), zato su ih često zvali hospitalcima. Pored njih je važno mjesto imao i Njemački viteški red.

Usporedite ilustraciju s prikazom o opsadi Antiohije! Koje su razlike? Što je razlog

tome? [ U ]

7

8

10

9


UTJECAJI RATNIH POHODA„U gradovima koji su bili pod vlašću spomenutog kralja i svakog njegovog potomka, te svih njegovih

baruna Mlečani su mogli imati crkvu, jednu cijelu ulicu, jedan trg, kupku i peka-ru, koju su po nasljednom pravu mogli posjedovati do kraja svih vremena i bili su oslobođeni poreza isto kao što je kralj bio oslobođen za svoje vlasništvo. (…)

Osim toga Mlečani nisu bili dužni plaćati nikakvu taksu koja bi se po običa-ju ili zbog drugih razloga zahtijevala od njih niti onda kad stignu ovdje, niti dok borave, prodaju, kupuju, nastanjuju se ovdje, niti kad odlaze, isključivo onda ako dolaze ili odlaze brodovima koji prevoze hodočasnike, naime tada prema običajnom pravu kralja, bili su dužni dati trećinu kralju. (…)

Ako je pak jedan Mlečanin imao parnični spor ili bilo kakav drugi posao s drugim Mlečaninom, to se rješavalo pred sudom Mlečana, također, ako je netko podigao op-tužbu protiv Mlečanina, to se treba dogoditi pred mletačkim sudom. Međutim, ako Mlečanin podigne optužbu protiv stranca, taj slučaj spada pod sud kralja.” (Ugovor između kralja Jeruzalema i Mlečana, 1124.)

Venecija u srednjem vijeku

Prikažite grad na temelju sli-ke! Okarakterizirajte vanjski

izgled, bogatstvo! [ Z ]

Prikaz arapske ljekarne iz XIII. stoljeća i jedna ilustrirana stranica iz alkemičarske knjige

Zašto je bila razvijena zna-nost, alkemija i „farmacija“ u

arapskom svijetu? Kakav utjecaj je prouzročilo upoznavanje tih znanosti u Europi? [ P ]

Prikupite što je osiguravao ugovor Mlečanima! Istražite

na koja područja se proširuju ta prava! Ocijenite na temelju ugo-vora položaj Venecije u Svetoj zemlji! [ Z ]

11

14

13

12


Talijanski gradovi i križarski ratovi

Koji su se gradovi obogatili zbog križarskih ratova? Što

je bilo uzrok tomu? Okarakterizi-rajte odnose tih gradova! Koje su najvažnije karakteristike političke karte Italije? Kakve su se promje-ne dogodile u XIV.-XV. stoljeću? [ Z ]

GLED

IŠTA

Od vremena kad su se Židovi raselili, živjeli su u malim zajednicama u grado-vima kršćanskog i muslimanskog svijeta. Zadržali su svoju drevnu vjeru koja ih je odvojila i sačuvala kao narod. U oba svi-jeta su ih tolerirali, ali su zbog očuvanja vjere ograničavali njihovu djelatnost (za-branjena zanimanja, vlasništvo posjeda, mjesto stanovanja, itd.). Od okoline ih je u osnovi razlikovala njihova vjera i propi-si koji su proizlazili iz nje (zabrana u svezi ishrane, vjenčanje, odjeća, itd.). Jezično, a djelomično i u običajima – osim vjer-skih zabrana i raznih mjera – izjednačili su se s okolinom u kojoj su živjeli. Usli-jed navedenog, u katoličkoj Europi, nji-hovo karakteristično zanimanje je bilo mijenjanje novca što je bilo zabranjeno Kršćanima. Mijenjanje novca i trgova-nje je bilo unosno, zato se mnogo Žido-va obogatilo. To je prouzrokovalo zavist gradskih žitelja. Nenaklonost prema Ži-dovima je uvećavala i njihova odvoje-nost te za kršćane neobični vjerski obi-čaji. Primjenjivali su prema njima brojna ograničenja.

Značajni dio križarskih ratova je do-nio promjene u životu Židova koji su ži-vjeli u Europi. I obični ljudi su krenuli pre-ma Svetoj zemlji, međutim, bez novca nisu stigli daleko. Masa koja se organizi-rala u grupe, svoj fanatizam i želju za pli-jenom iživjela je na Židovima uz Rajnu. Nakon toga u Zapadnoj i Istočnoj Europi s vremena na vrijeme – u prvom redu ka-da se položaj mase zbog nečeg pogorša-vao – buknuli bi progoni Židova.

„Židovi koji su živjeli u gradu [Mainz], nakon što su čuli o poko-lju svoje braće i pošto su znali da se ne mogu spasiti od tako velikog mnoštva, nadajući se zaštiti, obratili su se biskupu Routardu i pov-jerili su mu blago na čuvanje i na njegovu čast. Jako su se nadali zaš-titi, budući da je on biskup grada. Glavni svećenik grada pomno je odložio na sigurno nečuvenu količinu novca koju je preuzeo od Ži-dova (…) Međutim, Emicho i njegovi ljudi (…) u zoru su strijelama i kopljima napali Židove koji su se zadržavali na krovu. Razbijaju brave i vrata i ubiju oko sedamsto Židova. Oni su se beskorisno pokušava-li oduprijeti snazi više tisuća ljudi. Isto tako su ubili na gomile žena, čak i slabu djecu bilo koje dobi i spola.” (Iz Jeruzalemske kronike Albe-richa Aachenskog)

Prisjetite se glavnih motiva događaja koji su opisani u izvoru (npr. tko su bili napadači, tko je ozlijeđen i na koji način)! Navedite di-

jelove iz teksta koji prikazuju okrutnost! Pojasnite zbog čega je moglo doći do masakra! Istražite značenje riječi pogrom! Usporedite definiciju s onime što ste pročitali u izvoru! [ U ]

Seoba Židova u srednjem vijeku

Definirajte na temelju karte područja koja su bila najgušće naseljena Židovima! Kakve karakteristike zemljopisnog položaja Židova može-

mo utvrditi? Pročitajte s karte moguće razloge seobe Židova! [ Z ]

15

16

17


USPON GOSPODARSTVA Razvoj poljoprivrede ko-ji je započeo u ranom srednjem vijeku (nova oruđa, dvo- i tropoljni sistem) u novom tisućljeću proširio se na sve veće teritorije Europe. Proces je potpomaga-lo i to što je klima postala toplija, čime su popravljeni uvjeti proizvodnje i na sjevernijim područjima. Uslijed prinosa koji su se povećavali brzo je rasla popu-lacija kontinenta (sa 38 milijuna u XI. stoljeću na 75 milijuna do kraja XIII. stoljeća). U širenju metoda igrali su važnu ulogu kolonisti, hospesi (gosti), koji su se iseljavali sa prenapučenih oblasti. Uz njihovu pomoć su do rijetko napučenih područja stigla naprednija sa-znanja o proizvodnji.

Pošto je u poljoprivredi nastajalo sve više viška, u gospodarskom životu ponovo je postala značajna robna proizvodnja i novčano gospodarstvo. To je dalo poticaj i industriji i u XI.-XII. stoljeću se odvila pra-va „tehnička revolucija“. U širokom krugu su se pro-širile vodenice. Međutim, energiju vode nisu koristili samo za mljevenje žitarica. S izumima koji su okrete kotača na vodu promijenili u pravolinijski pokret (npr. bregasta osovina) postalo je moguće da vodeni kotač kao jaki stroj krene u pogon u zanatskim radionica-ma: pokretao je čekiće, pile, mjehove.

NASTANAK GRADOVA Starovjekovni gradovi su do-brim dijelom propali uslijed seobe naroda. Iako su se mnogi nastanili oko kraljevskih i crkvenih središta, ta naselja nisu imala nikakvu samostalnost. U feudal-nom društvu svjetovni čovjek je spadao ili među kme-tove ili među plemiće.

Pošto daljinska trgovina nije prestala ni u ranom srednjem vijeku, prvo su daljinski trgovci uteme-ljili zajednice u interesu vlastite zaštite i zaštite robe. Istim mjestima, koja su imala izvjesnu samostalnost, priključili su se i obrtnici kojih je uslijed robne pro-izvodnje postajalo sve više. Pod vođstvom trgovaca stvorili su nove organiziranije zajednice, komune. Komune su od vlastele izborile samostalnost, grad-sku samoupravu novcem i ako je trebalo, silom.

GRADSKA SAMOUPRAVA Postignuće gradskog samo-upravljanja uglavnom je značilo stjecanje privilegija koji su žitelje gradova učinili neovisnima od međusobne povezanosti kmetova i feudalaca u feudalnom sustavu. Građani su slobodno mogli birati suce, to jest utemeljili su vlastitu jurisdikciju. Poreze su plaćali u jednom izno-su feudalcima i kralju. Sami su birali svog župnika. Veći gradovi su uskoro ovisili samo o vladaru. Građani su po-moću samoupravljanja zauzeli poseban položaj u druš-tvu srednjeg vijeka: nisu bili plemići, ali ni kmetovi.

Na čelu grada je stajao sudac ili gradonačelnik kojeg je biralo gradsko vijeće. U početku u vijeću je zastupao sebe samo najbogatiji sloj (patriciji), trgovci. Obrtnički majstori koji su činili veći dio građanstva – raspolagali su kućom i radionicom – do XIII. stoljeća su postigli da sudjeluju u upravljanju gradom.

Većinu građana su činili siromašni (plebs) koji su bili isključeni iz gradske politike. Živjeli su od privreme-nog rada i njihov broj se povećavao zbog seobe kmeto-va u gradove koji su se nadali boljem životu.

CEHOVI Tkalci, pekari, krojači, itd. utemeljili su orga-nizacije za zaštitu interesa, cehove. Punopravni članovi cehova su bili majstori koji su imali samo-stalne radionice. Rezultat dugotrajnog procesa je da netko postane majstor. Prvo je trebao godinama slu-žiti kao šegrt pored jednog majstora, a onda je tre-bao raditi u radioni majstora kao kalfa. Kada bi kalfa izučio finese zanata, trebao je na vandrovanju steći znanja majstora drugih gradova. Majstorski ispit su vezivali uz izradu „remek djela“ što je zahtijevalo veliku pripravnost. (Ponegdje su otežavali postajanje majstorom i troškovi gozbe koja je bila propisana kao obvezna.) Taj komplicirani sustav je spriječavao pre-komjerni rast broja majstora, ali je osiguravao i pro-fesionalne standarde.

Većinu proizvoda cehova kupovalo je stanovniš-tvo gradova i izravne okolice. Bilo je potrebno ogra-ničavati količinu proizvoda koji su se mogli proizvo-diti kako bi svi majstori mogli egzistirati. Trudili su se ukloniti natjecanje unutar ceha, stoga su pažljivo regulirali radno vrijeme, proces rada (upotrijebljeni materijali, alati, broj zaposlenika) i cijene. Sve je to značilo i stroge propise u svezi kvalitete. Zanatli-je izvan cehova, tzv. nadrimajstore su proganjali. Proširenje tržišta su cehovi pratili tako što su se spe-cijalizirani zanati izdvojili iz matičnih cehova (npr. od kovača su nastali majstori za izradu igala).

Cehovi su igrali važnu ulogu u životu grada. Čuvali su pojedine dijelove gradskih zidina, održa-vali su red u gradu, na proslavama su se pojavljivali kao cehovi, podupirali su gradsku crkvu. Obavljali su i socijalne zadatke, npr. brinuli su o obitelji umr-lih članova ceha.

ŽIVOT U GRADU Gradove su okruživali zidinama. (Izgradnja zidina je isto bila jedna od privilegija.) Na uskim teritorijima okruženim zidovima gradili su više-katnice, između kojih su vodile uske uličice. Međutim, u tom razdoblju nisu primjenjivali kanalizaciju, ot-pad životinja i ljudi u najboljem je slučaju očistila kiša. Stanovništvo koje je bilo skučeno među zidovima de-setkovale su epidemije.

Od XI. stoljeća brzo je rastao broj gradova u Za-padnoj Europi i Italiji. U XII. stoljeću su se pojavili gradovi već i u Srednjoj Europi. Zapadni gradovi su u prvom redu opskrbljivali svoju okolinu, stoga – u usporedbi s istočnim metropolama koje su se gradile na temelju daljinske trgovine – bili su srednje veliči-ne. Prosječni broj stanovništva se kretao oko 4-5000. Velegradovi koji su se uključili u daljinsku trgovinu te su imali pravo na zaustavljanje robe, imali su oko 10-15000 stanovnika. U Zapadnoj Europi značaj gradova

3. Nastanak gradova


je povećavala činjenica da su bili ravnomjerno ras-poređeni na svim područjima.

TRGOVINA U srednjem vijeku lokalna trgovina se usko vezivala uz proizvođače. Prehrambene proi-zvode su seljaci sami nosili u gradove i prodavali na lo-kalnim tržnicama. Obrtnici su proizvode također pro-davali na tržnici ili u vlastitim radionicama. Proizvodi su prelazili iz ruke u ruku za srebrne i zlatne kovanice.

Trgovci tog razdoblja u biti su obavljali daljinsku trgovinu. To je bilo riskantno za njih, ali je rezultiralo velikom dobiti. Zbog rudimentarnog karaktera i rizika kopnenog prijevoza i dalje su prevozili vodenim putem. U stvaranju trgovačkih putova značajno su doprinijeli i hodočasnički putovi, koji su osiguravali mjesto za bora-vak, sigurnost mjesta za prodaju te ujedno i tržište.

I u srednjem vijeku je najznačajnija bila levantska trgovina s istokom. Tim putom su tijekom križarskih ratova u prvom redu gospodarili Venecija i Genova. Gospodarsko jačanje Europe označava što se pored

istočnih začina i luksuznih proizvoda i zlata pojavila roba široke potrošnje (oružje, tkanine, baršun).

Značajni trgovački put je uspostavljen u područ-ju Baltičkog mora. S nerazvijenijih sjevernih i istoč-nih područja sirovine i prehrambene proizvode (ha-ringa, krzno, pšenica, vosak, katran, metali, jantar) su uvozili na Zapad. Sve veću je ulogu dobijala vuna koju su uvozili iz Engleske i koja je postala najznačajnija si-rovina flandrijske tekstilne industrije. Baltičke države su u svrhu osiguranja vlastitih interesa stupile u savez jedna s drugom (Hanzeatski savez, 1161.).

Dva morska puta (Levant, Hanza) spojila je kopne-na trgovina. U početku je put zaobišao Alpe i proizvo-di su se razmjenjivali na području istočno od Pariza, na sajmovima Champagnea [šampanja]. Kasnije, nakon otvaranja prolaza kroz Alpe (Prolaz Svetog Bernarda) oživjelo je i tržište južno-njemačkih gradova (npr. Augsburg). Srednja Europa se također priključila trgo-vini preko njemačkih gradova (Beč).

ARHIV

USPON GOSPODARSTVA

Razvoj populacije Francuske

Pročitajte na slici kako se razvijala populacija

Francuske u XI.-XII. stoljeću! Koji aspekti su igrali ulogu u razvoju broja populacije? De-finirajte koji bi se aspekti još mogli navesti na slici! Kako je mogla utjecati ta pojava na razvoj gospodarstva? Koja je veza između slike i sličice unu-tar slike? [ Z ] Tkalački stan

Na temelju crteža prikažite bit tehnič-ke obnove tkalačkog stana i utjecaj

inovacije na proces rada! [ U ]

Vodenica

Vodenicu su poznavali već i u starom vijeku. Poja-

snite zašto se uporaba vodeni-ce proširila u srednjem vijeku! Vodenicu su u metalurgiji ko-ristili za mjehove, za drobljenje rudače, u tekstilnoj industriji za kompresiju tkanina, u drv-noj industriji za pile. Za to su, međutim, trebali pretvoriti ro-tacijsko kretanje. Nacrtajte na koji način i uz pomoć kakvog sredstva je to moguće! [ Z ]

1

2

3

31599 Povijest 10 1-154 2016 - tankonyvkatalogus.hu · ljalo sve što je započelo u ranom srednjem...

Documents

Transcript of 31599 Povijest 10 1-154 2016 - tankonyvkatalogus.hu · ljalo sve što je započelo u ranom srednjem...