Svjetska Povijest Nakon 1945., 2. Kol

7/22/2019 Svjetska Povijest Nakon 1945., 2. Kol

1/56

David S. Painter,Hladni rat, Zagreb, 2002.; str. 83-158

Od Hladnog rata do detanta(1963.-1973.)

nakon kubanske raketne krize kinesko-sovjetski raskid dovodi do sovjetsko-amerikogdetanta i kinesko-amerikog zbliavanja

SAD iri svoje strateke snage kao ogovor na mogudu sovjetsku agresiju za vrijemeJFK(1961.-1963.) i Lyndona B. Johnsona(1963.-1969.)to popratile povedanjem pomodi

antikomunistikim vlaama i skupinama u Tredem svijetu

do kraja 60-ih > SAD pokazuje granice svoje modi zastoj u Vijetnamu, SAD superiornostnagriena, gospoarska mod opala > Zapana Europa i Japan privreno namaile SAD

Richard Nixon(1969.-1974.)pokuao zaustaviti pa snage politikom detanta sa SSSR-om >kontrola naoruanja, otvaranjeprema Kini i oslanjanje na saveznike u Tredem svijetu

u listopadu 1964 u SSSRHruova smjenjuje trijumvirat > prvi tajnik KP Leoni Brenjev,predsjednik vlade Aleksej Kosigin i predsjednik Vrhovnog sovjeta Nikolaj Podgorni

novo vostvo pokualo povedati gospoarsku uinkovitost i poboljati stanar > zaustavili iestaljinizaciju i zapoeli masovno naoruavanje SSSR-a 70-ih > strateki paritet sa SAD-om

nisu uspjelipoboljati onose s Kinom, stabilizirati situaciju u Istonoj Europi Brenjev uspio postidi sporazum sa SAD-om o kontroli naoruanja(i ruge sporazume) >

onosi meu supersilama stabilizirani

POMAK U RAVNOTEI SNAGA

nakon Kubanske raketne krizeHruov prelae pismom JFK-u zakljuivanje sporazuma ozabrani nuklearnih pokusa

oustali o opde zabrane pokusa, ali se sporazumili oko zabrane pokusa u atmosferi,podmorju i svemiru > ne i podzemlju sporazum stupa na snagu u listopadu 1963.

do kraja 60-ihSAD stabilizirao broj raketnih nosaa, ali napreovao tehnoloki > preciznijerakete, viestruke bojeve glave na jenoj raketi(napaaju ovojene ciljeve, a vradaju se i u

atmosferu MIRV)

1962. 32 200 nuklearnih bojevih glava u SAD-u > vrhunacpovedanje i u SSSR-u postaje nevana kvantitativna superiornostoktrina meusobno zajamene estrukcije

ili MAD(Mutualy Assured Destruction) > razvija se u SAD, a pokuala uvjeriti Sovjete da bi

napa zavrio omazom i obostranim unitenjem

SAD zabrinut britanskim i francuskim posjeovanjem nuklearnog oruja > bojao seoslabljivanja SAD utjecaja u NATO-u i potencijalnih zahtjeva Zapanje Njemake za vlastitom

A-bombom

kao alternativu SAD pokuao stvoriti multiacionalne NATO nuklearne pomornice koje bimogao nazirati pravom veta > propao ogovor, Francuska i VB zaravaju A-bombe >

Francuska testirala A-bombu 1960.

Charles de Gaullevoio sve samostalniju politiku i obnavljao mod Francuske kao velike sile> 1963. stavio veto na primanje Britanije u Europsku ekonomsku zajednicu(EEZ)


2/56

Francuska potpisuje sporazum o prijateljstvu sa Zapanom Njemakom te uspostavljadiplomatske odnose s Kinom, a prekida odnose sa SAD-om > pokuava poboljati onose i sa

SSSR-om

Francuska povlai svoje snage iz NATO-a koji biva prisiljen preseliti svoje sjeite iz Pariza uBruxellesipak ne naputa definitivno NATO

NATO je ojaao svoje konvencionalne mogudnosti ratovanjanuklearno oruje bilo urezervi ako se prva opcija pokae neostatnom

Vojna sigurnost i politika etanta komplementarni, a ne kontraiktorni Zapad prekoNATO-a traio nove odnose sa Sovjetima i sovjetskim blokom

u Zapanoj Europi raste integracija EEZ ime se potiskuju stare netrpeljivosti Japan brzo napreuje > oraava se u velikom porastu BDP-arazvoju pomae rat u

Vijetnamu za kojega Japan postaje inustrijska baza amerikih ratnih akcija > amerika

potronja u JI Aziji stvorila Japanu veliko trite za izvoz

Na slian nain se razvijaju se i Tajvan i Juna Koreja SSSR tijekom 60-ih ostvaruje nestabilan gospodarski rast gospodarstvo 50-75% slabije od

SAD, a i tehnoloki zaostalo > SSSR poinje i ovisiti o uvozu ita > vlaini birokrati osujetili

pokuaje uvoenja potrebnih reformi te se SSSR morao okrenuti trgovini sa Zapaom

SSSR sve vie ulae u vojsku rezultat kubanske raketne krize, SAD naoruavanja iintervencije u Vijetnamu te pogoranje onosa s Kinom > izmeu 1965. i 1970. vojni trokovi

rastu za 40-ak % > veliko opteredenje za privreu

1965. stvaraju novu generaciju interkontinentalnih balistikih raketa takav napredakoatno smanjuje opasnost o nuklearnog rata naglaujudi MAD oktrinu

no izostanak nuklearnog ne znai izostanak konvencionalnog rataobje strane zapoinjujaanje konvencionalnog naoruanja

Sovjetski blok krhak i nepouzdan Rumunjska vodi sve samostalniju politiku, ali nikada neprijeti izalskom iz Varavskog ugovora(VU)

SSSR tolerantan prema Rumunjskoj, ali ne i prema ehoslovakim pokuajima reformi > 1968.trupe VU napaaju ehoslovaku i svrgavaju reformiste > ehoslovaka bitna zbog svoga

sreinjeg poloaja i svojevrsnog koriora izmeu Istoka i Zapada

SSSR opravao intervenciju pravom na uvanje socijalistike orijentacije komunistikihzemaljazapani tisak to prozvao Brenjevljevom doktrinom

slom Prakog proljeda oatno je srozao meunaroni ugle komunizma i SSSR-a teprouzroio naputanje reformskih planova u cijeloj regiji

komunistika orijentacija nije jamila oanost SSSR-u dokaz kinesko-sovjetski raskid 60-ih> oteava sovjetski meunaroni poloaj > utrostruuje se broj trupa u SSSR-kinekse

granice od 1961. do 1971.

Kina uspjeno testira A-bombu 1964., balistiki projektil sa ivom bojevom glavom 1966. i H-bombu 1967.

PREVIRANJA U TREDEM SVIJETU

kinesko-sovjetski raskidoslabio SSSR i uzrmao globalnu ravnoteu snaga > na poetku tomaskirano rastom sovjetske vojne modi i nemirima u Tredem svijetu

Tredi svijetizvor nestabilnosti ili SAD ili SSSR > sukobe pojaava Hlani rat te uplitanjesupersila koje oatno pogorava lokalne i regionalne probleme


3/56

Latinska Amerikapotencijal revolucionarnih prevrata istaknut kubanskom revolucijomcijela Latinska Amerika pati o nejenake raspojele ohotka, nejenakosti u zemljinom

vlasnitvu, strahovitog siromatva, neovoljno razvijena infrastruktura, loi trgovaki uvjeti...

SAD razvija va objanjenja ogaaja na Kubi1) revoluciju uzrokovalo siromatvo,politika represija i neostatak reformi > potrebno promacanje politike reforme i

gospodarskog razvitka kako bi sprijeili irenje takvih tenencija u Latinskoj Americi 2) Castro

oao na vlast zbog raspaa kubanske vojske > u ostatku Latinske Amerike olazak

komunista na vlast moe se sprijeiti izgranjom latinsko-amerikih vojnih snaga

Alijansa za napredak osnovao JFK 1961.esetogoinji program za promicanjegospoarskog razvitka, socijalne reforme i politike emokracije u Latinskoj Americi

tijekom 10 godina Alijanse Latinska Amerika prima preko 22 milijare $ pomodi i ulaganjaipak velik dio toga povratio se u zemlje Prvog svijeta zbog nagomilanih dugova > Alijansa bila

spora u ostvarenju socijalnih ciljevazravstva, kolovanja, stanovanja

Alijansa politiki imala negativne utjecaje 60-e pune brojnih vojnih udara > SAD ulagaomilijune u obuku protuustanikih snaga ime su jaale vojne postrobe i njihova ominacijarutvom > SAD poeo smatrati vojne reime beemima protiv nestabilnosti i revolucije

o 1964. SAD prestao pomagati rutvenim i politikim reformama i usmjerio se samo naborbu protiv komunizma titedi svoja ulaganja i gospoarstvo

primjer toga vidimo u Brazilu 1964. porali oficire u ruenju vlae zbog njezina prevelikazakretanja u lijevo > nova vlast brutalno nametnula svoju kontrolu, ali uz proameriku

politiku

o kraja esetljeda velik io Latinske Amerike po autoritarnim esniarskim reimima uzporku SAD-a

1965. SAD intervenirao u Dominikasnkoj Republici kaa je naro elio povratiti legitimnoizabranog(a kasnije sruenog o vojnih vlasti) presjenika Johnson opravdao postupak

time to ne moe ozvoliti komunistiku vlast u zapanoj hemisferi taj postupak se

ogoio tri goine prije Brenjevljeve oktrine

na Bliskom istokuregionalna inamika + interesi supersila > estoka i eksplozivnamjeavinaglavna sporna toka arapsko-izraelski sukob

SSSR-u bio cilj maknuti SAD baze iz tog porujablizina SSSR junoj granici SAD interes nafta > Europa i Japan ovisne o uvozu iz ove regije SSSR poupirao raikalne arapske reime protiv zapaa i Izraela; SAD poravale

monarhistike konzervativne vlasti najvedih proizvoaa nafte u regiji te Izrael

1967. izbija rat na Bliskom istokuzavrio 6 ana nakon izraelskog napaa i pobjee naegipatskim, sirijskim i jordanskim snagama Izraelci okupirali Golanski visoravan, zapadnu

obalu rijeke Jordan, stari Jeruzalem i Sinaj

SAD i SSSR ostali izvan sukoba, ali se nakon rata priklonili svojim saveznicima SSSR pojaava pomod orujem i vojnim savjetnicima za Egipat, Siriju i Irak, troi milijare na

razvoj Egipatske mornarice

SAD poele smatrati Izrael svojim stratekim porujemtvrava rea u regiji; pojaavajukontakte i sa Saudijskom Arabijom i Iranom

u Africi nakon vala osamostaljivanja u 60-im kljuno pitaje buudnost portugalskih kolonijai reima bijele vedineu Junoj Africi i Junoj Roeziji(neovisna o VB o 1965.)


4/56

SAD svjestan rasizma i kako on radikalizira Afrikanceipak se bojali vlasti u crnakimrukama > potencijalna nestabilnost i otvaranje vrata komunizmu

SAD ima i interese i u rudama iz June Afrike te mu treba osiguran prolaz supertankera zanaftu koji prolaze uz istonu obalu Afrike o rta Dobre Nae(preveliki za Sueski kanal)

SAD nastavile i intervenciju u Kongufinancira bijele pladenike, pristae Zapaa SSSR oravao veze s raikalnim skupinama u junoj Africi, ali Portugalci i reimi bijele vedine

situaciju rali po kontrolomNixonova aministracija poravala bjelaku vlast

VIJETNAM I KORIJENI DETANTA

SAD uplitanje u Vijetnamu zapoinje kasnih 40-ih > pokuaj pomodi opteredenoj francuskoj 50-ih SAD jami opstanak nekomunistike rave u Vijetnamu juno o 17. paralele SAD se

bojao domino-efekta > a bi komunistiki Vijetnam potaknuo uspstavu komunistikih reima

u ostatku JI Azije

do ranih 60-ihFronta nacionalnog osloboenjaili Vijetkong biljei pobjee i kontrolira svevedi teritorij SAD alje sve vedi broj trupa kao ogovor > olaskom JFK 1961.-1963. pomod

raste s 600 vojnih savjetnika na 16000 vojnika

Junovijetnamska vlaa Ngo Dinh Diema poiva na bazi bogatih zemljoposjednika,unosnika obrazovanih u francuskim kolama i katolika

Diem biva ubijen 1963. nakon brutalnog poraza na buistikom oporbom > ubili ga visokivojni unosnici

nasljenici jo nesposobnijio oujka 1965. SAD morao poeti slati svoje trupe kako bispriejio pobjeu komunista > opustoili kraj i unitili strukture lokalnih zajenica > nisu

obili porku stanovnitva, a ni porazili Vijetkong

o 1968. broj amerikih vojnika raste na 535 000!! SAD nije izvrio invaziju na sjever jer se bojao kineske intervencije kao u Koreji Kina

razmjestila 50 000 vojnika u Sj. Vijetnamu u razdoblju 1965.-1968.

SSSR takoer avao pomod Sj. Vijetnamu u obuci, organizaciji zrane obrane it. kinesko-sovjetski raski iao na ruku Vijetnamu jer su se SSSR i Kinanatjecali u avanju pomodi

SSSR elio unaprijediti odnose sa SAD-om 60-ih promoviraju pregovore o prestanku rata SAD spoznao a su trokovi u Vijetnamu prevelikipoeli tetiti SAD privrei, poticali

inflaciju i rast proraunskog eficita za razliku o prijanjih ratova, ovaj pravio

gospoarske potekode

SAD nisu porali europski saveznici slanjem svojih trupa, a i javnost u SAD-u izraava svevede nezaovoljstvo

1968. komunisti prelaze u veliku ofenzivu koju SAD uspjeva odbitiunato tome to je biopokazatelj kako unato ogromnim ulaganjima rat u Vijetnamu ne ie po planu ofanziva

bila istovremeno s ozbiljnom krizom platne bilance

takvo stanje oprinosi oluci Johnsona a pone pregovarati o zavretku ratovanjaodustaje od sljeedih izbora te porava Nixona koji ima tajni plan kako okonati rat

plankontrola naoruanja, smanjivanje napetosti sa SSSR-om, zbliavanje s Kinom,smanjenje izravnih vojnih intervencija u Tredem svijetu(ali ne i neizravne)

Nixon i Kissinger se naali a de zbliavanje sa SSSR-om i Kinom smanjiti njihovu pomod Sj.Vijetnamupotreba za tim potaknuta porivanjem SAD modi, sve vedim rastom modiEurope i Japana, gubitkom porke u borbi protiv komunizma u javnosti


5/56

SSSR je eliopoboljati onose sa SAD-omutrku u naoruanju eljeli orati na razinipariteta

SSSR suoava se s gospoarskim potekodama te eli otvoriti vie trgovakih veza saZapaom i obiti meunarono priznanje na ominaciju na zemljama sovjetskog bloka te

priznanje sebe kao globalne sile

SSSR bio prisiljen poboljati onose sa Zapaom i zbog raskia s Kinom strah od SAD-Kinasaveza > planirali to rijeiti boljom ponuom SAD-u, odnosno dobrim odnosima sa SSSR-om

Kinezi takoer eljeli poboljati onose sa SAD-om brinula ih SSSR invazija naehoslovaku te Brenjevljeva oktrina koja je ugroavala i Kinu

1969. dolazi do borbi na kinesko-sovjetskoj granici zajenika pomod Sj. Vijetnamu prekrila je ozbiljnost raskia nakon konkretnih dokaza

raskida SAD je na Kinu poeo gleati kao na potencijalno raikalniju i opasniju o SSSR-a

Kina borila revolucionarne skupine u Tredem svijetu, kulturna revolucija bila antiameriki iantisovjetski orijentirana, obila 1963. priravati se sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa,

a 1968. i o sporazuma o neirenju nukearnog oruja no do kraja 60-ih SAD shvatio a zbliavanje s Kinom omoguduje njegov ominantni poloaj u

meunaronoj politicia postupnim slabljenjem Kineske vojne modi SAD ju prestaje

smatrati stvarnom prijetnjom > 1968. i SAD i Kina polako povlae trupe iz Vijetnama

1965.vojni uar u Inoneziji > ublaio strahove a postane komunistika zemlja > iakoSAD nije bio umjean u ruenje Ahmea Sukarna, goinama je poticao njegovo ruenje i

pozdravio kada se konano ogoilo

trebali 4 goine a Nixon i Kissinger sklope sporazum o amerikom povlaenju iz Vijetnama1973.u meuvremenu rat se rairio na Kambou i Laos > o 1973. poginulo 59 000 SAD

vojnika, a sveukupne rtve u Vijetnamu oseu brojku o 3 milijuna

Nixon nareio zamrzavanje plada te vede namete na uvoz, ukinuo stavljanje zlata naraspolaganje za dolare a time i Bretton-Woodsov sustav koji je djelovao u SAD-u nakon WW2

DETANT SUPERSILA

1. srpnja 1968.SAD i SSSR potpisali Sporazum o neirenju nuklearnog oruja > SSSR elioa Zapana Njemaka ne obije nuklearno oruje > nisu se smanjivali vlastiti arsenali, samo

se sprijeavalo a ga rugi izgrae

intervencija u ehoslovakoj ogaa poetak pregovora o ograniavanju stratekogoruja(tzv. SALT) >SSSR nije bio spreman zapoeti ni ok Zapadna Njemaka nije potpisala

Sporazum o neirenju nuklearnog oruja

glavno proprite Hlanog rata bila Europa Willy Brandt ministar vanjskih poslova(1966.-1969.) i kancelar(1969.-1974.)zapoeo

normaliziranje odnosa sa SSSR-om > vjerovao da smanjivanje napetosti dovodi i do

smanjivanja barijere izmeu vije Njemake

Savezna Republika Njemaka povedava svoju trgovinu i prekia Hallsteinovuoktrinu(zabranu trgovanja sa svim ravama koje priznaju Demokratsku Republiku

Njemaku) uspostavlja odnose s Jugoslavijom i Rumunjskom, a kasnije i SSSR-om i

Poljskom(1970.) te s ehoslovakom(1973.)


6/56

Sporazum etvorice(SSSR, SAD, VB i Francuska) potpisan u rujnu 1971. > Zapad dobiozakonski temelj za pristup Berlinu > SSSR popustio Zapau a oni jame pristup Berlinu(a ne

DR Njemka) kako bi ubrzao sporazum o Istoku

1972.SR Njemka i DR Njemaka zakljuile sporazum po kojem priznaju jena rugojlegitimnost i granice > porast trgovine i putovanja izmeu vaju zemalja

Rezultati Brantove istone politike(Ostpolitik) smanjenje napetosti u Srednjoj Europi,uklanjanje arita iz Berlina i jaanje trgovine izmeu Istoka i Zapaa

istovremeno Nixon i Kissinger rae na poboljanju onosa s Kinom > brojni zastoji, znaajnijizbog SAD intervencije na Kambou 1970.

1971. Kissinger putuje u Kinu na tajne razgovore, priprema za Nixonov posjet okaz poboljanja onosamlaki SAD prigivor na pristupanje (NR)Kine u UN 1971. te

stajanje na pakistansku stranu u indijsko-pakistanksom ratu > na strani pakistana Kina i SAD,

a Inije SSSR > ipak poraz Pakistana i stvaranje rave Banglae

u veljai 1792.Nixon posjeduje Kinuposjet zavrio proglaenjem kineskog i amerikogprotivljenja sovjetskoj hegemoniji u Aziji

ovakav razvoj ogaaja potpomogao zakljuivanju SALT-a izmeu SSSR-a i SAD-ausvibanju 1972. tijekom Nixonova posjeta Moskvi > poputanje napetosti

antibalistiki projektili bile su oatan estabilizirajud faktor velika bojazan od njih, ukriznim situacijama bilo ih jenostavno aktivirati i pokrenuti rat > postupno ograniene na

200 antibalistikih projektila na jenoj lokaciji, a kasnije i na 100, zabranjene antibalistiki

projektili na moru, u zaraku ili u svemiru

u listopau 1972. SAD prihvadaju sporazum koje ograniavaju interkontinentalne balistikeprojektile(ICBM) i balistike projektile lansirane s pomornica(SLBM) zamrznulo arsenale

obiju sila > ali izostavljen brojni arsenal dostupan SAD-u(poput MIRV-a itd.), ali su bile

ograniene zbog toga na manji broj ICBM-ova i SLBM-ova

veliki broj bojevih MIRV bojevih glava na mali broj lansirnih vozila omogudio je napaaustrateku prenostmalo meta za unititi 70-ih SSSR razvio svoje MIRV kapacitete s

vedim projektilima i vedim kapacitetom lansiranja > poremetilo strateku ravnoteu

Sporazum o osnovnim naelima(pratio orebe SALTA) utemeljio je niz smjernicaprihvatljivog ponaanja te obvezao obje strane na izbjegavanje nuklearnog rata

Nixon i Kissinger sporazum smatrali skupom tenji, a ne obvezujudim zakonom ponaanja,dok je SSSR to smatrao temeljem u sovjetsko-amerikim onosima

satelitski i elektronski nazor mogao je jamiti potivanje vedine sporazuma, ali ne iSporazuma o osnovnim naelima pitanje kvalitete, a ne kvantitete

SSSR poboljanjem onosa povedao trgovinu sa SAD-omposebno itarice > SSSR otplatioug o 700 milijuna $ a zauzvrat postao najpovlatenija zamlja u trgovini

vremenom SAD ograniavanjem trgovine izraavao nezaovoljstvo potezima SSSR-a 1974.Kongres blokirao status trgovinski najpovlatenije zemlje sve ok Sovjeti nisu opustili

iseljavanje vedeg broja sovjetskih iova

unato povedanoj suranji i cvjetanja politike etanta u Europi, suparnitvo u Tredem svijetuispreplitalo se s neprestajnim natjecanjem u naoruanju i potkopavalo cieli proces

poboljavanja onosa


7/56

Od detanta do konfrontacije(1973.-1980.)

1973.kulminacija etanta > slijei njegovo opaanje zbog porasti nestabilnosti u Tredemsvijetu i tehnolokog napretka koji povedava nepovjerenje

u Tredem svijetu u ovome razdoblju nemiri > nekoliko radikalnih revolucija detant potkopala i politika SAD-a i SSSR-a Nixonova ostavka zbog afere Watergate +

razoaranje u Vijetnamu potkopalo potporu u javnosti za SAD meunarono jelovanje

nasljednik Gerald R. For i ravni tajnik Henry Kissinger nerao bili popustljivi prema SSSR-u Jimmy Carter(1977.-1981.)naglaava ljuska prava u vanjskoj politici i time jaa porku

za ponovne intervencije u Tredem svijetu

SSSRBrenjevljeva politika sustizanja SAD-a ovela o velikih izataka i sve jaeg uplitanjau Tredem svijetu > potkopala blagostanje sovjetske privree i time natetila etantu

SUKOB U TREDEM SVIJETU

1973.u ileu vojnim uarom svrgnuta socijalistika vlaa Salvadora Allendea Gossensaupitan ameriki angaman u svrgavanju > on bi prekrio Sporazum o osnovnim naelima

SAD u ileu 60-ih avale pomod preko Alijanse za napreak, 1964. intervenirale naizborima kako bi sprijeile Alleneovu pobjeu, 1970. nakon konane Alleneove pobjee

Nixon financirao neuspjele pokuaje sprijeavanja njegovog preuzimanja vlasti

tijekom 3 goine njegove vlaavine SAD ukinule svaku pomod , ak se protivile imeunaronoj > pojaavaju svoje veze s oporbom

vojni udar 1973. zavrio smrdu i nestankom preko 3000 ileanacaubrzo obile porkuSAD-a i njihovu gospoarsku pomod

Sovjeti rezervirani prema Alleneu > samo se naali kako de SAD-ove akcije modi prikazatikao izdaju detanta

1973. rat na Bliskom istoku ponovno uzdrmao detantregionalnim akterima estoogovarao sukob meu supersilama i nisu uvijek pratili interese svojih zatitinika > najvie

sredstava od njih izvukli u kriznim situacijama

egipatski voa Anwar el-Sadatelio uvudi supersile u nagou oko arapsko-izraelskogsukoba jer nije bio sam dovoljno jak da pobjedi Izrael pokrenulo spomenuti rat > SSSR

pomagao Egipat i Siriju, a SAD Izraelu

olazi o krize meu savjetnicimaBrenjev prijeti izravnom intervencijom, a SAD stavljanuklearne rakete u stanje pripravnosti > kriza zavrena kaa je Izrael zavrio napreovanje

Kissinger elio otuiti Egipat o SSSR-aprestavljao SAD kao klju u nagobi 1978. kadaje Carter bio posrenik u nagobi Egipta i Izraela(Egiptu vraden Sinaj!) > utemeljen ameriko-

egipatski savez > teak uarac SSSR-u

rat 1973. doveo do naftne krize na Zapadulanice OPEC-a smanjile proizvodnju i stavileembargo na isporuku nafte SAD-u i Nizozemskoj zbog pomodi Izraelu

nestaica nije bila uga, ali su cijene uverostruene to je pogoovalo inflaciji, ekonomskojstagnaciji i visokoj nezaposlenosti dojam slabljenja Zapada

SAD udio u globalnoj proizvodnji spao s 38%(1970.) na 25%(1980.) > Europa profitirala s 26%na 30%, a Japan s 8% na 10%


8/56

visokom cijenom nafte okoristio se SSSR kao veliki izvoznik > to prekrilo postojedegospodarske probleme i odgodilo potrebne strukturalne reforme

1973.Kongres onio oluku u kojoj je presjenik uan savjetovati se s Kongresom prijeslanja amerikih snaga izvan zemlje

vlaa J. Vijetnama opstajala samo uz pomod SAD-anestankom pomodi paa u travnju1975; Kamboa paa u travnju po vlast Pol Potovih Crvenih Kmera(saveznici Kine, ne SSSR-

a), a komunistiki pokret Pathet Lao dolazi na vlast u Laosu u kolovozu 1975.

1974.u travnju zavrena vlast Portugala u Africi kraj vladavine kasnije potaknuograanski rat u Angoli po vostvom 3 suprotstavljene frakcije

tri frakcije : 1)Narona fronta za osloboenje Angole(FNLA) > pomod joj pruaju SAD, Kina iZair(bivi Kongo); 2)Naroni pokret za osloboenje Angole(MPLA) > pomod Kube i SSSR-a;

3)Nacionalna unija za potpunu nezavisnost Angole(UNITA) > pomod June Afrike

sukobi izbijaju u veljai 1975.FNLA i UNITA nisu ni uruenim snagama i svom tajnompomodi uspjele poraziti MPLA > razlog tome povlaenje kineske pomodi(a kasnije i SAD), te

velika pomod Kube i SSSR-a poslali 12 000 vojnika MPLA priznata za vladu Angole 1976. godine intervenciju SSSR-a i Kube je Z. Brzezinski(Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost) smatrao

ugroavanjem SAD interesa u Perzijskom zaljevu i Inijskom oceanu

Intervenirali i u sukobu Somalije i Etiopije oko Ogadena Etiopija sklapa sporazum otrgovanju orujem sa SSSR-om i time prekia otaanju SAD pomod

Somalijci prvo primali pomod SSSR-a, ali nakon poetka njihova pomaganja EtiopljanimaSomalijanci se okrenuli SAD-u > nakon obedanja pomodi Somalijci napali Ogaen u srpnju

1977. > Etiopljani potpomognuti kubanskim vojnicima pobjeuju

SSSR i SAD zamijenili svoje klijente SSSR u ovoj situaciji profitiraoDETANT U EUROPI

u Europi detant najdalje napredovao u dvije godine nakon pregovora podpokroviteljstvom Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnje(KESS) u kolovozu 1975. >

olo o kompromisa

nazvani Helsinki sporazumi tri skupine sporazuma: 1. pitanje sigurnosti(deklaracije ovanosti suvereniteta, nekoritenja sile, nepovreivosti granica, izostanku intervencija u

unutranjim poslovima rugih, temeljnih sloboa it.); 2. povedanje suranje Istoka i Zapaa

(u gospodarstvu, znanosti, tehnologij)i; 3. suradnja na humanitarnom polju(protok ljudi,

informacija i ideja)

kritiari prigovarali ozakonjenju nametnutih sovjetskih granica priznato stvarno stanjestvari, a zauzvrat borci za prava naroa na Istoku obili meunarono priznanje 3. tokom

detant u europi cvjetaipak SSSR razmjeta rakete srenjeg ometa SS20 > pitanjeodgovornosti SAD-a spram Europe > SSSR obija strateku namod

takav postupak SSSR-a kontraproduktivanNATO ubrzao razmjetanje balistikih raketasrednjeg dometa Pershing II i Tomahawk po Z. Europi > Sovjeti nue pregovore o ogranienju

naoruanja, no NATO nastavlja planiranje razmjetanja raketa> upitna buudnost etanta


9/56

KONTROLA NAORUANJA

SporazumiSALT I > kraj utrke u naoruanju; ABM > ograniio obrambene sustave toupropastili MIRV-ovi koji su povedali mogudnost meusobnog unitavanja stratekih ciljeva i

sposobnosti za uzvradanje napaa >potkopalo oktrinu meusobnog ovradanja

nuklearne mogudnosti razliiteSAD imao ujenaene ICBM-ove, SLBM-ove(balistikerakete u pomornicama) i strateke bombarere s posaom; Sovjeti ovisili o ICMB-ovima >

vedi i razorniji, ali sustavi navoenja manje precizni

zbog razlike u naoruanju teili rukijim rjeenjima za problem meusobnog ovradanja napredak raketasve tee otkrivanje SAD zahtjeva a se SALT primjenjuje samo na sreinje strateke sustave supersila

iskljueni SAD sustavi alekog ometa i nuklearne snage VB, Francuske i Kine > sve mogle

unititi SSSR, za razliku o SAD-a, on bez nuklearnih saveznika

Sovjeti bili superiorni u konvencionalnim snagama u EuropiSAD elio biti superioran nanuklearnom kako bi sprijeio sovjetske avanture u Tredem svijetu i premod u Europi

utvreni opdi okviri SALT IIu Vlaivostoku u stuenom 1974. izmeu Brenjeva iForda(naslijedio Nixona nakon afere Watergate u kolovozu 1974.)

inzistiralo se na jenakom ukupnom broju lansera > oreena granica o 2400 raketnihlansera s granicom od 1320 lansera s MIRV potencijalom

nerijeeni SAD krstarede rakete, SSSR bombarderi navodno osposobljeni nositi nuklearnooruije te pitanje nuklearnih snaga VB, Francuske i Kine

kritiari kontrole naoruanja > prevonik Henry Jacksonprigovaraju to je SALT I postavioprevisoke granice za broj lansera te broj SSSR tekih raketa neogranien

SSSR poeo savlaavati MIRV tehnologiju i usavravati sustav navoenjateke raketepostaju opasnost SAD-u > SSSR postaje strateki superioran

Tako Carterova aministracija prelae novi sporazum SALT II > tei se niim gornjimgranicama lansera te reukciji sovjetskih tekih raketa i ogranienja oko novog bombardera >

SAD zauzvrat zabranio nove ICBM-ove i zaustavio razvoj MX raketa(pokretni ICBM-ovi)

SSSR zbog sporazuma u Vladivostoku odbili SAD prijedlog slijedi javna kritika sovjetskepolitike ljudskih prava > slijede 2 godine pregovaranja tijekom kojih SAD vri pritisak Kinom

SAD pokuavao Kinu obiti u partnerstvo protiv SSSR-uKina oolijeva i 1974. okrede sepolitici neovisnosti o obje sile

1978. Carterov savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski obnavlja razvojsaveznitva s Kinom > Kinasaa eli SAD pomod u suzbijanju SSSR utjecaja u Aziji, aliinzistiraju da SAD raskine s Tajvanom

SAD pristaje priznati vlau NR Kine kao jeinu, povlai trupe s Tajvana, ali nastavlja trgovati snjim i proavati mu oruje za obranu

u prosincu 1978. najava uspostave diplomatskih odnosa NR Kine i SAD-a 1. sijenja 1979.,u sijenju Deng Xiaoping posjeduje SAD

kartom Kine SAD pogorao onose sa SSSR-om i odgodio normaliziranje odnosa sVijetnamom

Vijetnam trai obedanu pomod iz 1973.(Nixon obedao), aliSAD se ograuje na krajuoustaju o zahtjeva, ali nagoba izmeu vije rave sprijeena sukobom Vijetnama i

Kamboe> SAD zanemaruje genocinu narav Pol Potova reima i priklanja se Kamboi


10/56

Vijetnam se tada priklanja SSSR-u te potpisuje sporazum s njima u studenom 1978. >napaaju Kambou, rue Pol Pota i uspostavljaju provijetnamsku vladu

Kina odgovara 1979. iznenadnom invazijom na Vijetnam ti ogaaji ogaaju zavretak pregovora o kontroli naoruanja SALT II potpisan u lipnju

1979. u Beu izmeu Cartera i Brenjeva > ovoi ravnoteu

ogranienja 2400 lansirnih vozila do kraja 1981., 2250 do isteka trajanja sporazuma 1985.;ogranienje na 1320 MIRV raketa dalekog dometa i 1200 zemaljskih MIRV i SLBM-ova

ogranieni i pokusi i novo razmjetanje ICBM sustava ogovoren i ra na SALT III rai oatnog smanjenja u naoruanju

NASTAVAK SUKOBA U TREDEM SVIJETU

1979. iranski ah(SAD saveznik o WW2) naputa zemlju po prijetnjom masovnog ustanka >nedostajala mu legitimnost, vladao uz potporu SAD-a

nezadovoljstvo raste 70-ihah rasipa novce o prihoa nafte, sve veda korupcija inejednakost, pad cijena nafte u drugoj polovici 70-ih zadnja kap otvorena pobuna

poetkom 1978. > sve jaa oporba, navlaava ahovu vojsku i policiju

SAD predlagao guenje pobune, no ah bjei u sijenju 1979. njegov pa ozbiljan nazaak za SAD na Srenjem istoku > oravao zapani pristup nafti u toj

regiji, a zauzvrat obijao pomod i pristup najsuvremenijoj vojnoj opremi

revolucija protiv aha > iznenaila SAD, ugo trebalo da shvate ozbiljnost situacije > nemogavi pronadi alternativu SAD pustio a stvari teku svojim tokom

u veljai 1979. voa islamske oporbe ajatolah Eouhallah Homeini > novi voa, no nemaformalno taj poloaj

SAD postale nepopularne u Iranu > kada ah olazi u SAD na lijeenje Homeinijeve pristaeosvajaju ameriko veleposlanstvo u Teheranu > stueni 1979. > vie o goinu ana rali 53

amerika taoca

iranska revolucija ovela o utrostruenja cijena nafte > opaanje SAD snage u srpnju 1979 svrgnut Anastasio Somoza Debayle, ameriki saveznik i voa Nikaragve >

vlaali uz pomod nacionalne gare o 30-ih

nezaovoljstvo prevoeno Saninistikom frontom za nacionalno osloboenje (FSLN) Samozina represivna vladavina stvarala probleme Carterovoj administracija zbog

nepotivanja ljuskih prava > regionalni saveznici SAD-a Costa Rica, Panama i Venezuela

traile Somozino svrgavanje

1979. u lipnjuOrganizacija amerikih rava sprijeile SAD pokuaj sabotae saninistikepobjede na izborimasaninisti imali marksistiko-lenjinistike temelje i suraivali s Kubom

u Somazinom teroru umrlo 50 000 ljui, privrea unitena, ravna blagajna prazna SSSR se nije mijeao u revoluciju, a Kuba oigrala sitnu ulogu > ipak SAD se bojao pobjee

komunizma u Nikaragvi

u ljeto 1970. na Kubi SAD otkrio sovjetske vojne postrojbeteti etantu i iri strahove u listopau 1979. reformistiki asnici proveli vojni uar u Salvaoru > pokazalo krhkost

proamerikih autoritarnih reima u Srenjoj Americi

vojska lairala izbore i omogudila pobjeu eskaronima smrti koje financira oligarhija, azauzvrat ovi uklanjali njezine protivnike


11/56

nova vlast naala se provoenjem reformi onemoguditi revolucijustari unosnicipreuzimaju vlast, a eskadroni smrti ubijaju i po 1000 ljui mjesenoreforme sprijeene

organizira se ljeviarski Front za osloboenje Farabuno Marti(FMLN) > stekao potporunaroda

sovjetska okupacija Afganistana potkraj prosinca 1979. + SAD reakcija na to privodi detantkraju > zapoinje razoblje kratkih, ali intenzivnih SAD-SSSR sukoba

1978. Narona emokratska stranka u Afganistanu izvrava ravni uar > Sovjeti jupozravljaju > nova vlaa ne uspjeva mirno provesti reforme, Sovjeti alju vojnu pomod

unutar stranke frakcijeSovjeti pokuavaju ukloniti Hafizullaha Amina, vou frakcije, ali neuspijevaju

do kraja 1979.oporba nazirala vedi io zemlje > SSSR zabrinut o olaska raikalnogreima i nastanka nemira i potpaanjem po SAD utjecaj i razmjetanje SAD raketa

SSSR oluuje interveniratinekoliko tisuda Sovjeta prelazi granicu 25. 12. 1979. >specijalne snage sletjele u Kabul i ubile Amina i uspostavile novu vladu

ipak > sovjetske snage nedovoljne da slome oporbu koja vodi gerilski rat Carter smanjio trgovinu sa SSSR-om, pozvao na bojkot ljetnih igara 1980. u Moskvi te

povukao SALT II iz razmatranja u Senatu

SAD, Pakistan, Egipat i Saudijska Arabijaslali veliku pomod afganistanskoj opozicijipoznatima kao muaheini > sljeedih 9 goina napaali Sovjete

SSSR smatrao intervenciju obrambenim pothvatom, SAD smatrale kulminacijom geopolitikeofanzive i elju za ominaciju Perzijskim zaljevom

1980. Carter izjavljuje kako de na bilo kakav nametnuti nazor na tim porujem ogovoritisilomrazvijaju se snage za brzo razmjetanje koje bi brzo odgovorile na krizu

Carter jaa SAD vojnu snagu

Presjenika irektiva 59. > oktrina ciljanog uara teoputanje povedanja vojnih izataka

razmijetaju se MX-rakete i IRBM krstarede rakete po Europi > Sovjeti to uz jo iPresjeniku irektivu 59. smatrali temeljnim nepotivanjem etanta

dodatnoSAD i alje partner s Kinom, oputa joj pristup suvremenoj vojnoj tehnologiji tepovlasticu trgovinski najpovlatenije nacije, SSSR-u zanijekane povlastice

zbog nestabilnosti u Tredem svijetu trpila kontrola naoruanja te olazi o porastanepovjerenja

Uspon i propast drugog Hladnog rata(1981.-1991.)

Carterov nasljednik Ronald Reagan(1981.-1989.) > SSSR optuuje kao carstvo zla tvri a su Sovjeti izvor vedine svjetskih problema > povedava vojne izatke, ovrio

pregovore o kontroli naoruanja i provoio agresivnu politiku prema SSSR-u u Tredem svijetu

posljeice: povedanje proraunskog eficita, snaan antiameriki mirovni pokret u ZapanojEuropi, napetosti unutar NATO-saveza i povedanje napetosti u Hladnom ratu


12/56

drugi Hladni rat kratkotrajanolaskom Gorbaova na vlast 1985. SSSR pokuava poboljatiodnose sa SAD-om > rae velik broj ustupaka te postiu vane sporazume o kontroli

naoruanja

1989. nakon velikih nemira Sovjeti oputaju pa komunistikih reima u Istonoj Europi, asljeede goine i ujeinjenje Njemake > takvo stanje ovoi i o povlaenja trupa iz

Afganistana, a to pogouje i nagobama u Junoj i Srenjoj Americi te Jugoistonoj Aziji

NOVI HLADNI RAT

sve vede povedanje SAD protonje na orujepreko 2 bilijuna olara potroeno naizgradnju konvencionalnih i nuklearnih snaga za Reagana

Reagan oivio proizvonju bombarera B-1 i razvoj B-2 te ubrzao razmjetanje MX-raketa, alii proirio mornaricu, tajnu slubu i pomod proamerikim vlaama i skupinama

u oujki 1983. Reagan proglasio Strateku obrambenu inicijativu(SDI) ambiciozan i skupplan razvoja balistiko-raketnog obrambenog sustava > oruje razmjeteno u svemiru unitilo

bi neprijateljske rakete u letu

to bi krilo Sporazum o ogranienoj zabani pokusa(1963.), Sporazum o atmosferi(1967.) iABM-sporazum(1972.)

SDI teti oktrini meusobbnog ovradanja > mnogi vjerovali i kako de ubrzati utrku unaoruanju > evetualno moglo natjerati Sovjete na izdatke vede no mogu ponijeti

Reagan oveo SAD u vojnu namod(izgubljena tijekom etanta) > Sovjeti ne povedavajuznatno ulaganja u naoruavanje > SSSR gospoarstvo to ne bi izralo

no ovakva situacija ovoi i o bujanja proraunskog eficita u SAD-u > do 1986. SAD najvediunik na svijetu

SAD koristio strategiju jaanja snaga prije uputanja u pregovore o kontroli naoruanjaReagan na pregovorima nui nultu opciju > SAD bi povukao planove za razmjetanjePershing II i Tomahawk raketa ako Sovjeti uklone sve rakete srednjeg dometa u svijetu >

Sovjeti odbijaju takvu nerealnu ponudu

pregovori nastavljeni, ali nisu mogli odi o kompromisa > u jesen 1983. NATO poinjerazmjetati rakete, Sovjeti prekiaju INF-pregovore bez dogovora o datumu nastavka

paralelno se vodli pregovori o smanjenju stratekog naoruanja(START) > elja zasmanjenjem u ukupnom broju nuklearnog oruja > slino kao i INF-pregovori > SAD nudi

nerealne ponude i Sovjeti prekidaju i ove pregovore u studenom 1983.

Reagan optuivao SSSR za nestabilnost u Tredem svijetu > pri tome povedava svoju pomodproamerikim reimima, neovisno potuju li oni temeljna ljuska prava

1980. u Salvaoru eskaroni smrti ubijaju nabiskupa Oscara Romera ok je sluio misuno SAD primoran suspendirati vojnu pomod tek nakon to siluju i ubijaju 4 pripanice

amerike anglikanske crkve

1981. ljeviarske snage ulaze u ofanzivu uz pomod Kube i SSSR-a > neuspjeh jer je SAD ustrahu ipak obnovio pomod Salvaoru

SAD nadzirao salvadorske izbore 1982., forsirala reforme te pritiskala vojsku da prestaneporavati eskarone smrti > slabe promjeneiri se gerilski pokret

1984. centralistiki krdanski emokrat Jose Napoleon Duarte pobjeuje na izborima > SADpovedava svoju pomod > ne uspijevaju slomiti gerilu


13/56

SAD se okrede prema Nikaragvi > suspenirali im gospoarsku pomodNikaragva orujempomagala salvaosrke gerilce > SAD pomae izbjeglice koji su mahom bili io bive zloinake

Samozine Nacionalne gare saa poznati kao kontrai

kontraima prvi cilj bio obustava pomaganja salvadorskoj gerili, ali ubrzo i svrgavanjenikaragvanske vlade

Reaganova aministracija zaobila zabranu Kongresa za ruenje nikaragvanske vlae SADsrestvima > kontrai imaju 12 000 vojnika te uz pomod CIA-e sudjeluju u napadima na

nikaragvanske ciljeve

u svibnju 1984. Kongres im uskraduje bilo kakvu pomod > Reaganova aministracija se okredestranim vlaama i privatnim financijskim izvorima te preusmjerava kontraima zarau o

proaje oruja Iranu izrazito kontroverzan i ilegalan postupak

ta operacija otkrivena 1986. > Irangate > dovela do ostavki velikog broja Reaganoveadministracije i potkopala potporu njegovoj politici

pokraj 1985. Meksiko, Kolumbija, Panama i Venezuela(grupa Contador) nastanakmirovnog programa u Srednjoj Americieljeli emokratske izbore u svim zemljama,prestanak vojne pomodi izvana, povlaenje vojnih savjetnika, uklanjanje baza it.

Reaganova vlada protiv tog planaon bi prihvatio sanistiki reim te bi postavio graniceamerikoj intervenciji

vlade regije prihvatile plan, ali SAD sprijeile njegovu provebu sanisti uivali potporu javnosti > provoili reforme u kolstvu, zravstvu, gospoarstvu

no privrei teti jelovanje kontraa > vlaa morala velike financije izvajati za obranu

sanistiki kanidat osvojio preko 60% glasova na izborima 1984. - SAD nastavlja pritisak i1985. Nikaragvi namede gospoarski embargo > sanisti se ipak oravaju

u Grenai amerika invazija svrgava ljeviarsku vlau u lipnju 1983. gje je marksistikaskupina Novi JEWEL preuzela vlast 1979. godine pod vodstvom Mauricea Bishopa

1983. suparnici uklanjaju Bishopa, to koristi Reagan te po izlikom brige za sigurnost parstotina Amerikanaca na Grenai alje 25. listopaa 1983. 1900 vojnika i zauzeli otok te po

svojim nadzorom proveli izboreUN osuio ovu akciju, ali ne slubeno jer je SAD ao veto u

Vijedu sigurnosti

ovakve invazije i pomod proamerikim reimima i otporu u Tredem svijetu karakteriziraleReaganovu oktrinu > tobonja potpora demokraciji i ljudskim pravima iako su upravo

vedina Reaganovih tidenika bili antiemokratski i nehumani

Reagan nastavlja davati i Carterovu pomod muaheinima protiv Sovjeta SAD-u kljuan bio Pakistan > baza za pobunjenike i kanal za ostavljanje pomodi, a u tome

veliku ulogu igraju i Kina i Egipat; vremenom SAD alje muaheinima sve bolje oruje

u srpnju Reagnova administracija opozvala odluku Kongresa protiv intervencije CIA-e u Angolipruili vojnu i gospoarsku pomod gerili po vostvom UNITA-e koja se od 1975. bori

protiv marksistike vlae Angole

pomagali i skupinama nekomunistike oporbe u Kamboi > skupa s Crvenim Kmerima borilise protiv vlade koju su Vijetnamci postavili 1978.

osim Tredeg svijetaSAD pruao i tajnu pomod Soliarnosti u Poljskoj > 1980. SSSR pristaona priznavanje sinikata Soliarnosti nakon brojnih trajkova

Poljska suoena s velikim ugovima i nelegitimnodu vlae > veliko nezaovoljstvo


14/56

13. prosinca 1981. Wojciech Jaruzelski proglasio izvanredno stanje > u strahu od intervencijeSSSR-a > nareio privoenje preko 5 000 voa oporbe

Zapad na izvanredno stanje odgovorio otkazivanje pregovora o poljskom dugu i nedavanjemnovih kreita > SAD nametnule i trgovake sankcije Poljskoj, a ak i sankcije SSSR-u koje se

vremenom sve vie ire > cilj natetiti SSSR gopsoarstvu

posebno zanimljive sankcije na gradnju plinovoda prema Z. Europi zapadnoeuropskezemlje protestirale na SAD sankcije > nisu prihvadale argument kako bi izgranjom plinovoa

SSSR imao sredstvo pritiska na Z. EuropuSAD prisiljen povudi velik broj sankcija

SAD i Kina obnavljaju strateku suranju protiv SSSR-ana poetku oklijevanje jer je Tajvannuio bolje mogudnosti irenja utjecaja u JI Aziji, a Kina imala zastarijelu vojsku i sve vie

sumnjala u saveznitvo sa SAD-omali ipak ih SAD trebao zbog Afganistana i Kamboe

1983. Kini omoguden pristup SAD civilnoj tehnologiji, 1984. Reagan posjeduje Kinu GORBAOV I KRAJ HLANOG RATA

u prvoj polovici 80-ih ominiraju amerike inicijativeSSSR mui bliske smrti tri voe >Brenjev 1982., Anropov 1984. i ernjenko 1985.

drugom polovicom 80-ih ominira Gorbaovu sreitu bila otvorena rasprava o vlainojpolitici glasnosti gospodarsko restrukturiranjeperestrojka

Gorbaov jverovao a bez kontrolirane emokratske i gospoarske preobrazbe SSSR ne moeostati konkurentan na meunaronom polju

mirnija vanjska politika omogudila bi manje izatke za obranu, a time vie resursa zaunutranje reforme

Gorbaov smatrao i a bi prisilna kontrola nad I. Europom bila protivna novoj politicidemokratizacije

posvetio se kontroli naoruanjamanji vojni izdatci i manje napetosti u odnosima saZapaom omogudava poboljanje ukupnog stanja

Gorbaov preuzeo inicijativu u razoruanju i u travnju 1985. suspendirao je protumjerepripremljene kao odgovor NATO INF-razmijetanju, a zaustavio je i aljnje irenje SS-20

raketa u kolovozu proglasio sovjetski moratorij na nuklearne pokuse

Gorbaov i Reagan susreli se u enevi 1985. nema sporazuma Gorbaov 1986. iznosi plan o potpunom nuklearnom razoruanju o 2000. goine u 3 faze

1. bi bila ukidanje nuklearnih snaga srednjeg dometaskoro oli o sporazuma o 1. fazi, ali

Reaganovo inzistiranje na Sovjetima neprihvatljivom SDI-u unitilo pregovore u Reykjaviku

1986.

Gorbaov nakon toga prihvada nultu opciju iz 1981. > 1987. prelae a osim ukianjaraketa srenjeg ometa ukinu i snage kratkog ometa > vostruka nulta opcija temelj

Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa potpisanog u Washingtonu u prosincu

1987.

prvi sporazum o smanjenju naoruanja > o taa sporazumi o ogranienju Gorbaov pozornost usmjerava na konvencionalne snage 1988. najavio smanjenje od 12%

u konvencionalnim snagama SSSR-a

smanjenja izrastaju u rastine revizije sovjetske vojne strategije iz ofanzivnog prelaze uefanzivan stav > umjesto straha o gubitka rata, saa se true a uopde o njega ne oe


15/56

nova strategija nije zahtjevala oranje sfere utjecaja u Istonoj Europi > to bi ak potkopalopokuaje unutranjih reformi > problem i trokovi subvencije Istonoj Europi > do tada im se

nafta i plin proavali po niim cijenama

kraj sovjetskog nadzora nad IstonomEuropom zapoeo u Poljskoj > najantisovjetska zemljau sovjetskom bloku prisilne promjene u vlasti zbivale se 1956., 1970., 1980.

1981. nakon izvanrednog stanjarasprostranjena javna porka, sve snanija Katolikacrkva i tajna pomod sa Zapaaoivile oporbu

1987. na referenumu poraene reforme vlae, 1988. iroki protesti prisiljeni liberaliziratipolitikuizbori u lipnju 1989. u poluemokratskoj formuli > poraavajudi rezultati za KP

ipak u KP rukama ostali presjenik, ministarstvo unutranjih poslova i obrane te onji om,ali ne i premijer i vlada

Maarska oporbu ozakonila ved u srpnju 1989. u rujnu postigla sporazum o izborima za 6mjeseci > KP se uskoro raspada

Maarska otvara granice prema Zapau > Nijemci bjee na Zapa bez rizika Gorbaov upozorio Njemaku kako ne de ponositi represivnu politiku smijenjen

konzervativni voa i sklopljena nova vlaa DDR

u nodi 9. na 10. stueni ukinute restrikcije za putovanje na Zapa > pa Berlinskog ziasljeedi mjesec ukinut i komunistiki monopol, a u oujku 1990 najvaljeni sloboni izbori

na dan pada berlinskog zia KP Bugarske smijenila svoga vou > obedala reforme i sloboneizbore > uspjeli ostati na vlasti jo goinu ana

u ehoslovakoj stvari tekle bre > masovne emonstracije i opdi trajk oveli o uspostavenekomunistike vlae 10. prosinca 1989.tri tjena kasnije voa oporbe Vaclav Havel

postaje presjenik ehoslovake

samu u Rumunjskoj pa komunizma oveo o krvoprolidasnage Ceausescua u Temivarupucale na demonstratore > npve masovne demonstracije

21. prosinca 1989. vojska prua porku emonstrantima > neuspjean pokuaj bijegaiktatora > pogubljen skupa sa enom 25. prosinca na vlast dolazi Front narodnog spasa

do kraja 1989. pali svi prosovjetski reimi u Istonoj Europi > ali mirnim putem(osimRumunjske) i bez konfrontacija > Sovjeti odbacili represiju

sljeede goine Sovjeti prihvatili ujeinjenje Njemake i njezino lanstvo u NATO-uNjemakoj ograniena veliina vojske i zabranjeno posjeovanje nuklearnog / biolokog /

kemijskog oruja > pod pritiskom Sovjeta

sporazum o ujedinjenju potpisan 12. rujna 1990., a 3. listopada provedeno ujedinjenje sljeedeg mjeseca NATO i Varavski ugovor potpisali sporazum o znatnom smanjenju

konvencionalnih snaga > SAD ratificirale sporazum u studenom 1991. kaa vie VU nije

postojao(rasputen 1. srpnja 1991., tri ana nakon SEV-a)

Gorbaov istovremeno pokuavao poboljati onose s KinomKina eljela samostalnijupolitiku i vijela 3 prepreke > sovjetsko naoruavanje u Aziji, trupe u Afganistanu i

vijetnamske trupe u Kamboi

1987. po INF sporazumu ukonjene rakete srenjeg ometa iz Azije i Europe, a Gorbaov ismanjuje broj konvencionalnih snaga u Aziji

Sovjeti se eljeli povudi i iz Afganistana, no asno i a ostanu u obrim onosima s neutralnimAfganistanom

1988. Gorbaov najavljuje povlaenje > sporazum po pokroviteljstvom UN-a previao povlaenje o 15. veljae 1989.


16/56

Reagan se prije sloio a de prestati pomagati meuheine nakon povlaenja SSSR-a, alisada zahtjeva i prestanak pomaganja afganistanskoj vlai > rat se nastavlja jo 3 goine >

afganistanska vlada pada u travnju 1992.

Gorbaov prisilio Vijetnamce na povlaenje iz Kamboe > napustili ju do rujna 1989. o 1991. povuene i snage iz Angole > prihvadeno i osamostaljivanje Namibije po

pokroviteljstvom UN-aogaa se u oujku 1990.

u Angoli se nastavlja borba neizravno preko slanja pomodiokonano u svibnju 1991., alinakon pobjee MLPA na izborima UNITA ponovno pokrede graasnki rat u listopau 1992.

Sovjeti povlae i snage iz Etiopije vlada pada 1991. ovakva politika pomae i miru u Srenjoj Americi, no zasluniji za to je kostarikanski

presjenik Oscar Arias Sanchez > prevonik regionalnih mirovnih pokuaja

pozvao na preki vatre, slobone izbore i prestanak pruanja pomodi nelegitimnim stranama regionalne vlae prihvadaju Ariasov mirovni plan 1987. sandisti pod pritiskom SAD-a i prestankom pomodi SSSR-a pristaju na izbore u veljai 1990.

nakon 9 goina rata i 31 000 mrtvih, unitena privrea > sve to rezultat borbi i sankcija SAD jasno upozorio kako bi pobjea sanista nastavila sankcije i poupiranje kontraa, a i

Samozin reim postao nepopularanpobjeuje oporba po vostvom Violete Barrios e

Chamorro

u prosincu 1991. dolazi i do dezintegracije SSSR-a > uniten nacionalizmom idemokratizacijom

jeni kau a je poputanje SSSR-a rezultat naoruavanja SAD-a i nemogudnosti sovjetskogpradenja toga, rugi a su 80-e onijele nove politiare svjesne a je stara politika

kontraproduktivna to bi iskljuilo SAD kao izravan razlog raspada

Jerzy Holzer,Komunizam u Europi, Zagreb, 2002.; str. 138-187

XII. esetljee stagnacije

ogaaji 1968. u ehoslovakojpokazali kako se autonomija pojeinih rava ne onosina politike reforme

u studenom 1968proklamiranje oktrine Brenjeva > Bratske zemlje imale pravo vojnointervenirati ako je ugroen socijalizam i zajeniki interesi Varavskog ugovora

na Zapau se pomiruje s oktrinom Brenjeva i pojelom Europe na interesne sfere potkraj 60-ih odustaje se o reformi koje je zapoeo Kosigin kao premijer tome pridonijeli

reovi birokracije, ali i elite zbog iskustva s ehoslovakom 1968. i Poljskom 1970.

1971. vie nema govora o uvoenju elemenata trinog gospoarstvavrada setraicionalnom jaanju uprave i nazora, s oatkom uvoenja moernih tehnologija

1973. jelomina ecentralizacija zamijenom vertikalnog upravljanja horizontalnim SSSR oivljava velike poraze, ak i na poruju zaravanja vojne modi dvostruki poraz

Egipta 1967. i 1973. kojeg je poravala protiv Izraela

poraz i u utrci istraivanja svemira

SAD 1969. spua ljue na mjesec


17/56

SSSR vidi priliku pristupu tehnologiji Zapada u politici koegzistencije prvi korak sporazumisa SR Njemakom 1970.

puni procvat te politike 1975. u Helsinkiu europske rave, SAD i Kanaa potpisaledeklaraciju Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji I. Europa dobila transfer

tehnologije, kredite, kapital itd.

no IstonaEuropa morala potivati temeljna ljuska prava emu se nije priavalo previepozornosti na poetku, no kasnije jaka javnost postala najvedi problem komunista

gospoarske mogudnosti proizale iz politike koegzistencije slabo iskoritene u SSSR-uneefleksibilno gospodarstvo, osim vojnog

u Maarskoj Kaar ved ranije zapoeo gospoarske reforme i ograniavanje represije uzemlji vlaao mir, plade rasle, gospoarstvo biljeilo uspjehe, vanjska politka prema uputama

SSSR-a

polovicom 70-ih reforme zaustavljene energetska kriza na Zapadu ipak pokazala slabostmaarskog gospoarstva > zemlja zauena, pojaava se kontrola i zaustavlja rast plada

krajem 70-ih najavljene nove trime reforme i moifikacija izbornog zakona koji bi aooreene mogudnosti selekcije kaniata te osamostaljenje sinikata

pojavljuje se i oporba sastavljena od intelektualaca vlast nekad represivna, nekad liberalna u Poljskoj Gomulka 1970. poduzima promjene objavljuje odluke koje trebaju zapoeti

gospodarske reforme i prekinuti stagnaciju

ograniuju se izravne narebe oozgo u korist kompliciranih koje bi trebale pokazatisposobnost pouzeda > u tome nema puno trinih elemenata

smanjuju se subvencioniranja proizvoda opde upotrebe, a neznatno povedavaju pladereforme ovoe o opdeg paa stanara

zapoinje trajk u broograilitu Ganjskau njih pucaju slube sigurnosti > zapoinjukrvavi nemiri u primorju

Gomulka smijenjen na vlast dolazi Gierek uz odobrenje iz Moskve Gierek osuio upotrebu oruja o strane slubi sigurnosti i vojske te najavio promjenu

partijske linijesimbolino se sastao s trajkaima i zatraio o njih pomod > vlasti prestaju

s povedanjem cijena

narednih godinaPoljska zemlja gospoarskog ua > Gierek popularan > uklanjakonkurenta Moczara te ostvaruje tehnokratski program

politika koegzistencije omogudila uvoz zapadne robe s kreditima energetska kriza i slom svjetske konjukturejo vedi uarac za Poljsku, nego za Maarskugospoarstvo opteredeno otplatom uga > opasnost sloma ovoi o trajkova > brutalnougueni, ali bez oruja

u unutarnjoj politici u polovici 70-ih liberalizacijapolitiari se zbliavaju s njemakomsocijal-liberalnom koalicijom i Zapaom > to pladeno lojalnodu Moskvi

napetosti u intelektualnim i studenskim krugovima zbog ustava u kojem Poljska uneraskidivom prijateljstvu sa SSSR-om > odgovor na proteste represijom

1976. osnovan Komitet obrane radnika ilegalan, ali javno djelovao > Gierek u bezizlaznojsituacijizbog potrebe oravanja obrih onosa sa Zapaom opoziciji oputeno

djelovanje

kraj 70-ih

ilema izmeu represije i ustupaka > proubljiva se gospoarski kaos i inflacija,

vidljiva korupcija


18/56

unutar KP sukob dvije tendencijetenecija vrste ruke i obrauna s opozicijom itenencija sporazuma s intelektualcima i Katolikom crkvom te aljne liberalizacije

DDR odabrala drugi put Ulbrichtov nasljednik Erich Honecker nastavio velike represije iindoktrinaciju > DDR priznat i o Zapaa, ojaao njegov poloaj unutar sovjetskog bloka

Honecker elio biti prvi partner Moskve i DDR uvozio tehnologiju sa Zapada, ali nije odustao od administrativnog upravljanja DDR uspjeno izlazi iz problema 70-ih goina > nezaovoljni puteni a ou u SR Njemaku u gospoarstvu SR Njemaka pruala pomod > socijal-liberalna koalicija SR Njemake

vjerovala a treba jaati meunjemake onose kako bi sauvala asne za ujeinjenje

u Rumunjskoj Ceausescu pristalica centralnog upravljanja gospodarstvom, forsira velikaulaganja u inustriju > slom gospoarske ravnotee sreinom 70-ih ne prekida investicije, ali

sniava plade i pogorava opskrbu graana

jo uvijek velike represije i inoktrinacija > kao naknaa se navoila neovisnost zemlje >suprotstavljanje SSSR-u 1968. i 1972.

najmanje se stvari ogaalo u ehoslovakoj i Bugarskoj u Pragu Husak poziva na emokratizaciju, ali represijom olazi o tiine, Slovaka

poreena vostvu na ijem elu saa stoji Slovak

1977. mala skupina intelektualaca potpisuje Kartu 77 > vodila proteste, podvrgnuta represiji 1969. > pojaava se aministrativno upravljanje gospoarstvom i uklanjaju se trini

mehanizmi tijekom prakogproljeda > u rugoj polovici 70-ih sve vedi gospoarski

problemi,slini kaos u ostalim zemljama bloka

Bugarska nije oivjela potreskakav su za ehoslovaku bili u 1968.mogla dopustitiliberalizaciju > aleko vie sloboe govora o Maarske ili Poljske

60-ih vjerno provodili Kosiginove reforme, no kako su povuene u Moskvi tako i u Bugarskoj

70-e goine utnje u Jugoslavijiseparatistike tenje Hrvata dovele do 1971. kada Titopokazuje jasne granice u ecentralizaciji i smjenjuje suvie samostalno hrvatsko vostvo, a

uskoro slino i sa srpskim i slovenskim vostvom

1974. prihvaden novi ustav koji povedava samostalnost republika i autonomnih pokrajina jugoslavensko gospodarstvo bolje povezano sa svjetskim od onoga u sovjetskom bloku

cvalo u doba konjunkture

1980. Titova smrt > otvara novo doba u povijesti Jugoslavije meu zapanoeuropskim partijama nasnaniju poziciju imali talijasnki komunisti generalni

sekretar o 1972. Enrico Berlinguer > pristaa eurokomunizmana izborima 1976. najvedi

uspjeh, 1/3 glasova

ponaali se koaliciji s krdanskim emokratima neuspjeh zbog vanjskih(SAD) i unutarnjihotpora > KP ne oustaje o svojih reviiranih svjetonazora, 1979. ak prihvadaju lanstvo

Italije u NATO-u

nakon stvaranja koalicije socijalista i krdanskih emokrata komunisti pruaju sve jai otpor >organizirali i trajkove i uline emonstracije

francuski komunisti stvaraju strategiju bloka ljevice koji bi konkurirao bloku desniceprihvatili i socijaliste samo kako bi izali iz vjene oporbe> 1972. oreile zajeniki program

jelovanja > KP poravala osamostaljenje Francuske i jaanje nuklearnog programa

KP vremenom oustaje o iktature proleterijata i kritizira neemokratinost SSSR-a, azbliava se i s eurokomunistima


19/56

1973. i 1974 na izborima(parlamentarnim i presjenikim) pobijeila esnica > KP nijeojaala, ali jesu socijalisti i njihov voa Mitterlan

1978. blok se raspada na inicijativu KP > socijalisti po prvi puta snaniji o KP KP odustajeo eurokomunizma i porava SSSR invaziju Afganistana

Grka, Portugal i panjolska 70-e razoarenje za tamonje KP > na izborima grka KPostvaruju 9-12% glasova

portugalska KP ulaze u vlau nakon revolucije karanfila 1974. s liderom Alvarom Cunhalom> o rujna vlast preuzimaju raikalni oficiri iz KP > tenencija osvajanja i zaravanja vlasti

silom kao na Kubi

1975. neuspjeli udar antikomunista dovodi do daljnje radikalizacije KP > parcelizacijazemljoposjeda i nacionalizacija banaka

izbori u 1975. zavrili porazom za KP osvojili samo 17% glasova nisu se mirili s takvimrezultatima, pokredu teroristike akcije, prijeti izbijanje graanskog rata > u studenom

pokuan ravni uar, ali nije uspio

sljeede goine obijaju 14%, a 1979. 19% > vaan element politikog ivota, ali ne na vlasti panjolski komunisti kritizirali SSSR o invazije u ehoslovaku > nakon Francove smrti u

drugoj polovici 70-ih bili spremni i na demokratizaciju

1977. prije parlamentarnih izbora KP legalizirana, ali dobili samo 9% > lider KP SantiagoCarrillo ogovorio jo vedim promjenamaosamostaljivanje o Moskve, naputanje

lenjinizmom, suradnja s socijalistima itd.

grka, panjolska i portuglaska partijasve tri nakon sloma iktatorskih reima bilenesposobne preuzeti vlast, ali zauzele vano mjesto u politikom ivotu zemlje

XIII. Propadanje komunizma

propaanje komunizma zapoinje u Poljskojogaaji 1956., 1968., 1970. i 1976. >Gierekova ekipa nemodna prema sve ubljoj krizi 70-ih

za promjene bila potrebna politika volja irokih krugova aparata i suglasnost stanovnitvakoje bi kraktorono moralo ponijeti oatan teret nije bilo ni jednog od toga dvoje

1980. Gierekova ekipa shvada opasnostpokuali razrijeiti roaama i obedanjima, olakoshvatili trajkove u srpnju > povedali plade trajkaima to je potaknulo trajkove u rugimpouzedima

u kolovozu trajkovi izbijaju u primirju > potkraj mjeseca partijsko vostvo pristao potpisatisporazume koji previaju nastanak nezavisnih ranikih sinikata KP vjerovala kako je to

privremeno, no sindikati dobili na snazi i vrili sve vedi pritisak > pokret Soliarnosti

nakon potpisivanja sporazuma smijenjen Gierek > brojne promjene u vodstvu KPojaalopoloaj pristaa gospoarskih reformi i liberalizacije sustava > i oni protiv trajnih sinikata

u studenom 1980. > poinju ripreme za uvoenje ratnog stanja plan razbijanjaSoliarnosti


20/56

poljsko vostvo ogovaralo eljama SSSR-a koje se bojalo ponovno izravno interveniratinakon Maarske i ehoslovake te zbog poljske netrpeljivosti prema Rusima i loeg

gospodarskog stanja SSSR-a

no u Poljskoj postojao io zagovornika intervencije, a oravali ih i istononjemaki iehoslovaki komunisti koji su se pribojavali razvoja situacije

u Poljskoj 1980.-1981. razvilo se par aspekata bitnih za povijest komunizma razbijenaklasna ideologije jer su upravo radnici bili glavna snaga suprotstavljanja; poljuljan KP

monopol na javnu jelatnost i upravljanje meijima masovnog priopdavanja; izala na vijelo

slaba disciplina unutar KP

u veljai 1981. premijer postaje general Wojciech Jaruzelskipoetak preuzimanja vlasti ostrane vojnika > u listopau Jaruzelski i prvi sekretar CK > planovi unitenje Soliarnosti

poprimaju konkretne oblike

s 12. na 13. prosinca 1981. uvedeno ratno stanje > vrhovnu vlast preuzima vojna hunta >internirano nekoliko tisuda aktivista Soliarnosti, prekinuta civilna telefonska mrea i

zabranjeno kretanje stanovnitva izvan mjesta prebivanja u trajkaka pouzeda upudene naoruane jeinice > trajk uguen silom u rudniku ugljena

Katowicama ubijeno 9 rudara

pacifikacija nije ovela o restauracije komunistike ieologije i o propasti represivnihsustava ili izgranju elastinije i isciplinarnije organizacije o KP

KP nedosljednaistke u meijima i pravosuu, ali liberalizacija u znanosti i kulturi bila potrebna neutralizacija Katolike crkvetraila prestanak progona i proirenje sloboa 1984. ubojstvo svedenika Jerzyja Popieluszka zavrilo javinim suenjem pripanicima slube

sigurnostipresean > u prethonim esetljedima za takve zloine nikada nisu odgovarale

osobe iz ravnog aparata > kompromitirana poljska sluba sigurnosti

novo stanje SSSR i zemlje sovjetskog bloka prihvatile bez vedih pobuna > nisu eljeli sankcijeZapada

proglaenje ratnoga stanja pradeno obedanjima o skoranjoj gospoarskoj reformipokazalo se kako vlast nema konkretnih planova

neke se promjene pojavile tek u drugoj polovici 80-ih > povedana samostalnost ravnihpouzeda i otvorena mogudnost privatne gospodarske djelatnosti

mnogi komunisti iz ravnog aparata prelivali se u privatni sektornastajala komunistikabogatstva kojima su pogoovale veze s kolegama jo uvijek aktivnih u aparatu

1986. objavljeno putanje na slobou svih politikih zarobljenika, ilegalne publikacijeposvua prisutne, a antikomunistika opozicija obnovila svoje pozemne strukture

za to vrijeme u SSSR-u1982. umire Brenjev, nasljeuje ga Anropov, o taa na eluKGB-a > SSSR u ubokoj krizi, a SAD zapoeo ponovnu utrku u naoruanju s Reaganovim

vodstvom

Anropov nagovijestio reforme, poeo i njihove pripreme no umire u veljai 1984.nasljenik Konstantin ernjenko takoer star i bolestan, a jo slabiji o prethonika

u zemljama komunistikog bloka > ogaaji u Poljskoj oveli o vede opreznosti kopouzimanja reformi, a ogaanju istih oprinosila i situacija u Moskvi

u Maarskoj stagnacijaimala manje rigino funkcioniranje gospoarstva i vedu slobougovora, ali odustalo se od brojnih planova iz 70-ih


21/56

u Rumunjskojjo uvijek komunistiki sustav u nacionalistikoj varijanti > unitena ravnotea ugospoarstvu, ivotni stanar opaao, sve snanija nacionalistika propagana,

iskriminirane nacionalne manjine, izgraen kult Ceausescua, kontrola i represija

stanovnitva koje posjedaju na razoblje staljinizma...

Jugoslavija u tekodamaTitova smrt, zaivio ustav iz 1974. koji omogudava republikamaveliku samostalnost, teko oravanje ravnotee vienacionalne rave u novim uvjetima

kolektivnog vodstva > krhka ravnotea sustava

zapani komunisti, posebno talijanski, poravali eksperiment Soliarnosti > napetostiizmeu KPI i SSSR-a

Francuzi pojeljeni izmeu porke i kritike Soliarnosti > slubeno KPF suzrana naizborima 1981. obila samo 16% glasova > ula u koaliciju sa socijalistima i predsjednikom

Mitterandom

KPF zauzela uan poloajkritizirali eurokomunizam stajudi na stranu SSSR-a, aliporavali oluke socijalista o ulasku Francuske u NATO i sl.

1983. francuska vlaa sve vie se okrede prema neoliberalizmuKP naputa vlau teknakon izbora na Europskom parlamentu gje imaju o taa najgori rezultat(11%) i uviaju

kako im nova politika ne donosi popularnosti

u SSSR-u 1985. umire ernjenkonasljenik Miahail Gorbaov > najmlai lan sovjetskogvostva > ieja o inteligenciji i energiji mlaoga voe potaknula nau u prevlaavanje krize >

naredne godine okazale upravo suprotno

Gorbaov najavio promjene u vanjskoj i unutranjoj politiciprvi potezi u paroli ubrzanjabili protiv alkoholizma > bio velik problem u SSSR-u, ali mu onio nepopularnost ko muke

populacije i nije voio rjeavanju osnovnih problema rave

ruga parola preureenja(perestrojka)elio potaknuti gospoarski rast preko povedanjaproduktivnosti, kvalitete i discipline rada, modernizacije te preusmjeravanja vojne industirije

na civilno jelovanje(potreba meunaronih akcija u ogranienju naoruanja)

bitan poticaj ovoj kampanji bila i trageija u ernobilu u travnju 1986. Gorbaov obijao porku slubi sigurnosti, ali tihi otpor KP a bi oslabio protivljenje reformama zapoeo novu parolu javnosti(glasnosti)

ouevljenje u intelektualnim krugovima > morao ublaiti svoj poziv jer je cilj ove parole bila

pomodi paroliperestrojkaa ne obaciti komunistiku prolost

raaju se dvije struje1) za kritiku cijele sovjetske prolosti, a time i saanjosti tenaruavanje pravila sustava; 2) za oustajanje o glasnostii ograniavanjeperestrojka na

korekciju sustavaGorbaov baen izmeu vije krajnosti unitavanje ogmi komunizma postao jedini put prema reformama 1987. Gorbaov pristaje na potrebu revizije sovjetske povijesti > vratio se Hruovom otrom

tonu kritike Staljina, a o 1988. i Brenjevaskupa inili pola stoljeda povijesti SSSR-a

Gorbaov priao o povratku lenjinizmunejasan saraj toga pojma 1987. hvalio kolektivizaciju kao veliko postignude, no 1988. preloio osamostaljenje

subagregata u kolhozima i sovhozima, a 1989. poeo uvoiti zakup zemlje poljoprivrenih

kombinata

jednopartijski sustav ostajao je neosporivom ogmom, no Gorbaov je avao i neprecizneizjave o emokraciji i socijalistikom pluralizmu

govorilo se i o vladavini prava nedostajala pravna regulacija koja bi ju osigurala


22/56

Gorbaov proveo velike personalne promjene u partijskom i ravnom aparatuprvenstveno se onosi na voede karove

no Gorbaov se nije rijeio protivnika > mjesto starih zauzeli novi najaktivniji JegorLigaov, lan Politbiroa i sekretar CK > elio ograniitiperestrojka

Gorbaov pokuavao biti posrenik izmeu konzervativnih lanova sovjetskog vostva iraikalnog prestavnika reformatora, sekretara CK i efa moskovske partije Borisa Jeljcina

1987. Gorbaov pristao na uklanjanje Jeljcina s utjecajnih funkcija u KP

iako su se personalne promjene slabo se oticale sluba sigurnosti, ipak revizija povijestipodsjetila na ulogu NKVD-a u represijama za staljinizma

novinari ohrabreni poeli objavljivati nepravilnosti u radu lokalnih organa sigurnostiefKGB-a ebrikov sve se vie ualjavao o Gorbaova > 1988. premjeten na mjesto sekretara

CK > formalno via funkcija, no manje mogudnosti jelovanja

KGB preuzeo Vlaimir Krjukov > uivao povjerenje Gorbaova Crvena armija > nala se u oslabljenoj poziciji> tome oprinosi nemogudnost pradenja SAD-a

u utrci naoruanja te rat u Afganistanu pokrenut na inicijaciju vojske koji se loe razvijao zbog stanja u vojsci vanjska politika usmjerena na koegzistenciju sa Zapadom odustanak

od ofenzivne vojne strategije > pristaju na zaustavu utrke u naoruanju i jelomino

razoruanje, oustaje o imerijalnih utjecaja

1988.meunaroni enevski ugovor > pristaje se na povlaenje iz Afganistana > otvaravrata poboljanju onosa sa Zapaom i Kinom

Gorbaove parole ne daju vidjljive rezultate u gospodarstvu 1988. u ljetu saziva partijskukonferenciju > planirao ovesti o izbora CK sklonog provoenju reformi te zapoeti

strukturne promjene u ravi > prvi io plana nije uspio

rugi io plana uveen u ivot 1989. sovjetima predana vlast u cijelom SSSR-u , saveznerepublike trebale imati vedu samostalnost, lokala uprava viestupanjska > ogranienje uloge

KP iako je predsjednik vrhovnog sovjeta ujedno bio generalni sekretar KP

ulogu predsjednika Vrhovnog sovjeta uzima Gorbaov jo prije njegovog formalnog osnivanja novi izborni zakoni poticali opdu aktivnost, no i alje zaravali kontrolu KP na tijekom

ogaaja

na izborima trebalo biti izabrano 1500 delegata + 750 delegata koje bira KP = Kongresnarodnih delegata koji se sastaje jenom goinje > bira parlament, onosno Vrhovni sovjet

izbori za Kongres ovili se u oujku 1989. > prvi puta osigurana tajnost glasova, a moglo seglasovati za nekoliko(do 12) kandidata

vlasti nisu mogle orati obvezujudi poredak na dva podruja: u pribaltikim republikama iZakavkazjumasovne emonstracije u prvima, a u rugim i rast meunacionalnih sukoba,

posebice izmeu Armenije i Azerbeana

teko za redi jesu li Gorbaove reforme imale anse biti realiziraneGorbaov nije uzeo uobzir utjecaj svoje politikeperestrojka na zemlje sovjetskoga bloka koje su se pokazale manje

stabilnima od SSSR-a

njima Gorbaov aje vojne signaleu lipnju 1896. u Varavi naovezuje se na oktrinuBrenjeva, a u stuenom u Moskvi potie rave na samostalnije jelovanje

ovaj drugi odnos budi oporbene skupine u mnogim zemljama > aktivnije opozicije uehoslovakoj, DDR-u, a sve se vie javljaju i u Bugarskoj i Rumunjskoj


23/56

1987.Poljsku posjeduje papa Ivan Pavao II. > slabost komunistikog utjecaja > JAASoliarnost, vlasti se ne mogu oluiti izmeu represija i ustupaka

1987.vlast gubi referenum kojim su trebale poeti velike i potrebne reformegospodarstvajo jean okaz slabosti sustava

slabljenje vlasti prate valovi trajkova 1988. iako neusporedivi s onima 1980.-81, vlastioluili na kompromis sa Soliarnodu

pojavljuje se pojam okrugli stol > trebali se susresti prestavnici KP i ilegalne Soliarnostite onositi zajenike oluke > takvi postupci doneseni uz suglasnost Moskve

novi premijer postaje Mieczyslaw Rakowskismatran pristaom reformi > bio arhitket novepolitike linije, ukljuujudi i okruglog stola > Gorbaov bio blagonaklon prema njemu

io komunista u Poljskoj bio protiv okruglog stola i legalizacije Soliarnosti > ali na sjeniciCK u prosincu 1988. ne onosi se rjeenje > priznao okrugli stol tek sljeedeg mjeseca, po

prijetnjama Rakowskog i Jaruzelskog da de ati ostavke

pregovori okruglog stola zapoinju 6. veljae 1989.poetak propaanja komunizma paralelono pribliuje se i pa sustava u Maarskoj dva impulsa za to > 1. potreba

prevlaavanja stagnacija gospoarsvta i jaanje korupcije

od 1986. dio komunista trai raikalne reforme, prihvadaju se 1988. po nazovim Plan A 2. impuls posljedica povijestiglasnosti ovela o njezine revizije te nove ocjene ogaaja

1956. > davali legitimaciju Kadaru, ali nakon njegova odstupanja s vlasti 1988. otvara put

novim revizijama > pritisak na nasljednika Karoly Grosz

pritisak uspjeva onijeti reviziju i politiki pluralizam u veljai 1989. u ostalim zemljama > opdi raspa sustava, zemlje obijaju slijeiti sovjetsku politiku > samo u

DDR-u otvorene kritikeperestrojka i glasnosti, ai slian stav imala i vostva rugih zemalja

u ehoslovakoj smijenjeni simpatizeri Gorbaova; Rumunjska obija sve vede kritike SSSR-a;Bugarska toboe hvalilaperestrojka, ali ga nije zbilja provodila

u Jugoslaviji rastu nacionalne emocije, potie i olazak Miloevida na elo KP 1986. > oslonacmu postaje vojska

1988.-89. ogaaji koji voe razbijanju rave > srpski pritisak instalira njima sklonu vlast uCrnoj Gori, a oni eliminiraju autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo

talijanska KP 1986. izjavila da se ni poemu ne smatra ijelom kakvog europskog pokreta >ipak se odnosi sa SSSR-om poboljavaju > sovjeti ignoriraju KPI pribliavanje

socijalemokratima i bjeanje o propaajudeg komunizma

KPI na izborima 1983. drugi, nadali se skoroj pobjei > na sljeedim izborima veliki poraz francuskim komunistima jo gore > nisu imali vanijeg utjecaja na politiku zemlje > nisu imali

ni porku Moskve

u panjolskoj komunisti posvaani i razijeljeni, u Portugalu u oporbi, u Grkoj poijeljeni nadvije partije raspad europskog komunizma


24/56

XIV. Pad komunizma

akteri pregovora iz veljae 1989. u Poljskoj nesvjesni skorih posljeica svoga jelovanja KPbila uvjerena u svoju snagu i ouvanje vlasti > eljeli skore izbore i oekivali pobjedu

oluke iz pregovora previale 65% mjesta osiguranih KP u Sejmu, a samo 35% mjesta uSejmu birano emokratski, ali sva u Senatu > Senat bio ogranienih ovlasti

izborni zakon u korist KPnatpolovina vedina u Sejmu osiguravala im voeda mjesta Soliarnost legalizirana > bili io reformi > Poljska treba krenuti prema trinom

gospoarstvu, sloboi gospoarskih inicijativa te ranikoj i lokalnoj samoupravi

suprotno oekivanjimalipanjski izbori 1989. zavrili porazom KPizborni zakon povedaogubitak jer je Soliarnost obila sve manate koji su se popunjavali slobonim

izborima(osim jednog)

otaanji saveznici KP poput Poljske seljake stranke i rugih prokomunistikih organizacijaizabrani sukladno izbornom zakonu kao uvari starog poretka, ali sa izraavali samostalnost

ipak Jaruzovski izabran za presjenika > elio povjeriti KP formiranje vlae, no to nemogude> Soliarnost shvatila svoju mod i neostatak legitimnosti KP, a bivi saveznici KP eljeli

emancipaciju kako bi se spasili s broa koji tone

u kolovozu 1989.sklopila se parlamentarna vedina sklopljena o Soliarnosti i bivihpartnera KP > premijer postaje Tadeusz Mazawiecki

komunisti ipak trebali sudjelovati u vladi > dobili resore unutarnjih poslova i obrane dobilito samo zahvaljujudi strahu nove vlae o Moskve

potkraj goine izglasanjem novog ustava Poljska postaje zemlja narone emokracije >uvoe se i gospoarske promjene prema slobonom tritu i privatizaciji > tzv. plan

Balcerowicza, po taanjem ministru financija

pozicija KP u vlai slaba > masovna erozija lanova iz KP, trai se transformacija ili ukianje potkraj sijenja 1990. Poljska ujeinjena ranika partija prestala postojati > nasljenica

preuzela naziv socijaldemokracije > narednih mjeseci nestaju komunisti iz vlade, a uskoro i

Jaruzelski daje ostavku sustav propao, njegovi predstavnici izgubili vlast

slino bilo i u rugim zemljamanajbre reagirala Maarska > u veljai 1989. KP priznaje1956. kao revoluciju i ristaje na pluralizam

u svibnju 1989. uklonjene prepreke na maarsko-austrijskoj granici(io eljezne zavjese) u srpnju1) pokrenuti pregovori KP i oporbe; 2) pokopan Imre Nagy 3) ograniena vlast

efa KP Grosza

maarski okrugli stolzavrava u rujnu > ustupci jo vedi o poljskih > pravi emokratskiizbori za parlament! > samo se predsjednik parlamenta birao prije izbora i taj trebao biti lider

reformistikih komunista > Imre Pozsgay

oporba ne pristaje ni na takav kompromis > na referendumu ljudi glasovali za izborpresjenika nakon izbora> u oujku 1990. pobjea opozicije na izborima

poraeni obacili komunizam > ved u listopau 1989. KP rasputena, a osnovanasocijalemokratska partija koja je obacila komunistiki program > obili 9% glasova

Poljska i Maarska izravno utjecale i na propast komunizma u DDR-uved 1988. ak se i uGorbaevom krugu razmiljalo o ujeinjenju Njemake


25/56

u ljeto 1989. tisude stanovnika DDR-a preko Maarske prelazilo u Austriju(vano spomenutouklanjanje repreka na granici) ili u Poljsku > masovni bijeg poljuljao sustav u DDR-u

od rujna 1989emonstracije oporbe > u listopau Gorbaov poziva DDR na reforme > svejai protesti, KP pojeljenja izmeu onih za guenje protesta i onih za ustupke >ef KP Erich

Honecker, lier vrste ruke ipak poputa

8. studenog komunisti objavili dozvolu putovanja u inozemstvo > nije donijelo smirenje,sljeede nodi masovno bjeanje preko zia u zapani Berlin, sve vedi pritisci protiv KP

u prosincu i u DDR-u zapoinje okrugli stol > u sjeni sve vedih zahtjeva za ujeinjenje sa SRNjemakomogovoreno jeino oravanje emokratskih izbora

KP se slino kao u Poljskoj i Maarskoj orie svojih komunistikih korijena i uzima nazivPartija demokratskog socijalizma > nije joj puno pomoglo na izborima u oujku 1990.

Gorbaov jo prije izbora prihvatio ujeinjenje Njemake najvede ubrzanje imali ogaaji u ehoslovakojjo poetkom 1989. provoena tipina

represivna politika, oporbeni voa Vaclav Havel osuen na 10 mjeseci zatvora, potkraj

listopaa olo o emonstracija, ali ih policija rastjerala eksplozija nastupila nakon pada berlinskog zida tjedan dana kasnije ulice Praga pune

emonstranata > jo jena uspjena intervencija policije

opozicija organizirana oko Karte 77. preuzela organizaciju > surostavile se komunizmu > uekoj osnovan Graanski forum, a u Slovakoj (neto kasnije) Drutvo protiv nasilja

sve vede emonstracije22. stueni poinju pregovori s oporbom > nema ustupaka,oporba poziva na opdi trajk > o prosinca pokrede se okrugli stol

kompromis sklopljen nakon dva dana prividan uspjeh komunista > trebali u vladi imatipremijera i nekoliko ministara > imenovao je Husak

Parlament za presjenika izabrao Dubeka, osuivanog za prako proljede, a uskoro Husakdaje ostavku i predsjednik postaje Vaclav Havel

ehoslovaki kompromis kratkotrajanpremijer i neki ministri napustili KP i priliGraanskom forumu

KP nije(kao rugje) oustala o svoga naziva iako je ublaila stavove > na izborima 1990.ostvaruje 13% i prelazi u oporbu

u Bugarskojo rujna 1989. signali nezaovoljstva, u stuenom Toor ikov, ef KP, aoostavku te vlast preuzimaju pristalice poputanja oporbi

poetkom 1990 otvara se okrugli stologovoreno uvoenje graanskih sloboa idemokratskih izbora1990. pobjeuju postkomunisti(nasljeili KP, orekli se njezinih

vrijenosti) postkomunisti obili preko 50% glasova, ali bili nejeinstveni > oporbeni voa elju eleva

izabran za predsjednika

tek nakon izbora 1991. oporba uspjela potisnuti bivu KP u oporbu Rumunjska za razliku o ostalih oivjela krvavu revolucijiCeausescu i KP nisu se eljeli

oredi vlasti > u prosincu 1989. u Temivaru masakrirani emonstranti

etriri ana kasnije Ceausescu sazvao manifestaciju za porku umjesto toga dobioprosvjeni miting u kojem se vojska ukljuila u borbu protiv njega

vlast preuzela Fronta narodnog spasa koju je orala vojska > na vrhu jo uvijek istaknutikomunisti poput Iona Iliescua

Ceausescu i njegova ena uhideni tijekom bijega i strijeljani, ostatak kadra siguran


26/56

ovakvo stanje u bivem sovjetkom bloku voilo i o propaanja nanacionalnih struktura1990. zahtjevi za rasputanje SEV-a i Varavskog ugovora > SEV rasputen u rujnu 1991., a VU

u veljai 1991. > u stvarnosti ved ugo ne postoje

u Albaniji 1989. KP pokrenula reforme > nije ju uspjelo spasitipoinju prosvijei, u ljeto1990. ljui proiru u ambasae i trae azil i mogudnost naputanja zemlje

u prosincu 1990. demonstracije u Tiraniprisilile KP na ustupke > uveena politika sloboai najavljeni parlamentarni izbori > organizira se opozicija

na izborima u proljede 1991. KP osvojila vedinu > u lipnju se proglasili socijalistima i smijenilistaro vostvo, zagovaraju trino gospoarstvo it. > tek mali io se ovaja i osniva KP

socijalisti optuivani za krivotvorenje izbora pod pritiskom stvara se koalicijska vladasocijalista i antikomunista, a u oujku 1992. na novim izbrima socijalisti konano gube

u Jugoslaviji 1989. zaotravaju se nacionalni sukobi i jaaju centrifugalne tenencije urujnu 1989. Slovenija tai neovisnost, u veljai 1990. raspaa se SKJ > uvoi se pluralizam i

provode izbori

u Sloveniji u travnju 1990. pobjeuje emokratska opozicija, va mjeseca kasnije obacilafeerativni sustav i najavila proglaenje nezavisnosti > Milan Kuan, voa postkomunista, prvi

predsjednik Slovenije

u Hrvatskoj pobijeio Franjo Tuman > Hrvatska poravala Sloveniju u zahtjevima zakonfeeraciju > snano se naglaava nacionalni karakter rave

najvedi poraz komunisti oivjeli potkraj 1990. u BiH > osvojili 10% mandata u ostalim zemljama komunisti bolje proli > u Makeoniji formirali vlau, a presjenik

postao kiro Gligorov > Makeonija nastoji zarati reorganiziranu Jugoslaviju bojedi se

siromatva, Albanaca i Grka

u Srbiji komunisti izali na izbore kao socijalisti s nacionalistikom propaganom > osvojilivedinu u parlamentu zbog izbornih zakona > presjenik postaje Miloevid

u Crnoj Gori komunisti ne oustaju ni o svoga naziva i osvajaju veliku vedinu u Beogradu i dalje funkcionirala jugoslavenska vlada jedini njezin instrument JNA > u

listopadu sukobljavaju se Hrvatska i Slovenija s konfederativnom i Srbija i Crna Gora s

federativnom idejom

u lipnju 1991. Hrvatska i Slovenija proglaavaju nezavisnost > prvi sukobi u Sloveniji, aliuskoro se Beograd miri s gubitkom, ali ne i Hrvatske > problem srpska manjina dolazi do

krvoprolida

epicentar sukoba u BiHpolovica stanovnitva muslimani, ostalo Hrvati i Srbi > borbeprestaju tek intervencijjom meunarone zajenice

1999. tragini ogaaji na Kosovu u SSSR-u komunizam preivio tek neto ue o ostatka Istone Europe u oujku Gorbaov proglaen presjenikom s vedim ovlastima zakazala Perestrojka u

ekonomiji, Gorbaov se nije okretao trinom gospoarstvu > zbog toga zapele promjene >

plansko gospodarstvo u rasulu, 1990. depresija poprima katastrofalne razmjere

u iskazivanju samostalnosti istiu se baltike skupine > u prvoj polovici 1990. oraniemokratski izbori na kojima pristae nezavisnosti pobjeuju i formiraju vlade

ruski io stanovnitva to pokuao zaustaviti > Moskva izbjegavala zauzimanje jasnog stava

vojska se sprema za intervenciju

u Viliusu olo o krvavog masakra > Gorbaov uti


27/56

druga skupina centrifugalnih silazakavkaske rave > vojska tamo otvorenije djeluje >krvavo intervenira u travnju 1989. u Tibilisiju, a u sijenju 1990. uvoi re u Bakuu nakon

progona koji Azerbeanci vre na Armencima > vojska rai masakr

Armenija i Gruzija unato pritiscima proglaavaju neovisnost 1990. drugje se zahtjevale samo vede samostalnosti republika sve se vie istie i irenje emokratskog programa u Rusiji > posebice u Moskvi >

emokratska oporba vrila na Gorbaova pritisak za uvoenje trinih reformi 1989.

organizirala se u Meuregionalnu skupinu delegata

postojali i protivniciperestrojkeu veljai 1990. osnovana frakcija Kongresa elegataSavez > okuplja konzervativce koji povo jelovanu nalaze u centrifugalnim tenjama

Gorbaov saziva kongres partije u srpnju 1990. > na njemu ominrali konzervativci te KGB ivojska > Gorbaov zarao poloaj, ali njegovi suranici napustili vostvo partije

uloga voe emokratske opozicije pripaa Jeljcinu > 1990 izabran za presjenika Vrhovnogsovjeta Ruske Federacije demonstrativno ju napustio u srpnju iste godine

Jeljcina prate i rugi > bio suprotnost neolunom Gorbaovu, ak i poravao baltikezemlje u zahtjevima za neovisnost

Gorbaov u travnju uspio uvjeriti Jeljcina i liere ostalih republika a potpiu izjavu oreorganizaciji SSSR-a > 9 republika trebalo izraiti buudi sporazum o feeraciji

presjenik se naao u sukobu s voedim prestavnicima vlae, KGB-a, vojske > eljeli posvaku cijenu sprijeiti raspa komunistike velesile

pripremljeni pregovori o federaciji trebali biti potpisani 20. kolovoza 1991.an Gorbaovu Krimuvojska zauzima Moskvu i pokuava izvriti pu > neuspjeh

za to zasluniotpor Jeljcina koji se zabarikairao u zgrai parlamenta; olunoststanovnitva koji su izali na ulice; nesposobnost organizatora pua > nisu se bili spremni

posluiti silom(suprotno traiciji); obijanje ijela vojske i sluba sigurnosti na priruivanje

urotnicima

nakon dva danaurotnici izolirani i uhideni > Gorbaov se vratio u Moskvu i prekia s KP komunisti prestaju vladati SSSR-om

u mnogim republikama KP rasputana > raspustili ju bivi komunisti s najviih poloaja >zagovara se viestranaka emokracija ne spominje se reformirana federacija

u prosincu 1991. Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, a kasnije drugih osam republika(osim baltikih iGruzije) osnivaju Zajenicu Nezavisnih Drava > nemaju rugih centralnih tijela osim vojske

prestaje postojati Sovjetski Savez, a Gorbaov olazi u povijest skupa s njim u ostatku Europe KP se oriu svojih korijena talijanska KP s liderom Achille Occhetto u

stuenom 1989. najavljuje promjenu naziva i simbola > o 1991 postaju io Socijalistike

internacionale

ostao dio komunista u Demokratskoj partiji ljevicenajjaa i jeina preostala partija Zapaa slino u Finskoj, veskoj, Nizozemskoj, VB; u Norvekoj se KP sama rasputa, a u ujeinjenoj

Njemakoj malobrojni zapanonjemaki komunisti prelaze u istonjonjemaku Partiju

demokratskog-socijalizma

francuska partija slabi, ali zarava svoj naziv i povijest, panjolska se raspaa najbolje prolaze tradicionalne KPportugalska i grka


28/56

Povijest, 18. knjiga.Poslijeratno doba (1945.-1985), Jutarnji list, Zagreb, 2008.; str. 214-256;

319-355; 385-483

V. Sjedinjene Amerike rave: od Trumana do Clintona

SAD ostigao poloaj gospoarske prevlasti nakon WW1, a nakon WW2 ga i oatno uvrstiopa modi europskih rava > SAD privrea i ekonomija ojaala tijekom WW2

SSSR se opire SAD globalizmuzapoinje otro politiko-ieoloko sueljavanje u kasnim40-im > vije sile promatrale svijet kao poijeljeno poruje utjecaja

bipolarnost potaknula politiku, gospoarsku i kulturoloku integraciju SAD-a, Europe iJapanaSAD na elu znanstvenog i tehnolokog napretka, a privlai i najvede svjetske

umove

u unutranjem planu sustav socijalne pomodi i ravno reguliranje ekonomije i rutvenogivota iz FDR oba postali sastavni io amerikog ivota

prihvadenje keynesijanske teorije za uspostavu ravnotee u gospoarstvu vlada glavnifinancijski izvor za istraivanja i jamac pravila na tritu(poopdeno teorija vladina

interveniranja u gopsodarstvo)

o poetka 60-ih do kraja 80-ih poloaj SAD-a se polako mijenja smanjuje se ekonomsko-politika prevlast zbog razvoja Europe i Japana > atlanska integracija(SAD-Europa) slabi nakon

50-ih

u gospodarstvuKenney i Johnson povedavali javne trokove(intervencija u Vijetnamu) >60-ih tvrtke sve manje konkurentne na meunaronom tritu > pa proizvonje

za Nixona devalvacija dolara u odnosu na zlato > ukida dolar kao dominantnu valutuskupa s nepopularnim Vijetnamskim ratom i rutvenoj krizina meunaronom planu prvi

puta se priznaje ravnopravnost SAD-a i SSSR-a

SAD poinje politiku razoruavanja te ograniava svoje meunarone obveze kratak uzlet idealizma zbogNixonova realizma, nastanak novih rutvenih ientiteta

(feminizam), ekolokih pokreta i multikulturalnosti

nakon neuspjenog manata Jamesa Cartera smanjuje se iealizam i raste konzervativizam12 goina konzervativnih presjenika > najznaajniji Ronald Reagan

Reagannaputa uh soliarnosti(karakteristika New Deala), rastino prestrukturiragospoarstvo i povedava vojne trokove

nakon pada SSSR-a SAD dobio Hladni rat > SAD ima vojnu hegemoniju, ali se ekonomskasmanjuje

1. UVRDIVANJE NEW DEALA ZA VRIJEME TRUMANA I EISENHOWERA

12. travnja 1945. umire FDRnasljeuje ga Harry S. Truman > ovjek provincijskih korijen,nesklon ideologiji i apstraktnim idejama > djeluje nedostojno naslijediti FDR-a

nakon rata nije olo o velike nezaposlenosti kako su se neki bojali razdoblje velikogprosperiteta > vlaa reucirala porez, avala zajmove za inustriju, oravala cijene

poljoprivrednih proizvoda itd.


29/56

ipakogranienje plada ovoi inflaciju i trajkove ranika > trae vede plade zbog sve vedihivotnih trokova

postupno se marginalizira ideja New Deala zamor ideje, 1948. Truman dobija izbore, alirepublikanci obili vedinu u oba oma Kongresa > kasne 40-e obiljeava kompromis

presjenikog New Deala i konzervativnog Kongresa

1948. pokrede se Fair Dealvelika ravna ulaganja u granju stanova i bolnica,moernizacija New Deal sustava socijalne pomodi i bsplatna ljenika pomod sirotinji

ostatak Trumanova programa odbio Kongres > Fair Deal sveden samo na dio svog programa

krede makartizamlov na vjetice > nazvan po senatoru Josephu Raymonu McCarthyju> ukazivao na komunistiku infiltraciju u ameriki intelektualni, rutveni i sinikalni ivot

Kongresni obor za protuameriko jelovanjeoptuivao pristae New Deala, raikalneintelektualce, lanove emokratskih i antifaistikih uruga it.

usvojen restriktivni zakon Taft-Hartley koji ograniava slobou sinikata 1952. predsjednikom pos

Svjetska Povijest Nakon 1945., 2. Kol

Documents

Transcript of Svjetska Povijest Nakon 1945., 2. Kol