Susret u Parizu 1924 Euroazijstvo F.A. Ossendowskoga

8/13/2019 Susret u Parizu 1924 Euroazijstvo F.A. Ossendowskoga

1/12


2/12

Euroazijstvo F. A. Ossendowskoga Susret u Parizu 1924.g.

2

Dolazak u Pariz gosp. Ferdynanda Ossendowskog, koji je sebi

priskrbio naslov Robinson Crusoea XX. stoljeda, nije mogao prodi

nezapaeno. Knjievna kritika je Zvijeri, ljue i bogove, njegovu prvu

knjigu prevedenu na francuski jezik, jednoglasno prihvatila kao

izvanreno i najuzbuljivije putopisno tivo koje su osa proitali.

Imali smo sredu razgovarati s Ossenowskim, ovjekom koji je viio

ivog Buu, i imali smo prigou prestaviti ga trojici Francuza koji

su mogli s njegovim iskustvima najprikladnije procijeniti i usporediti

svoje oktrine i znanosti, te u svjetlu zapanjakih pojmova najbolje

prosuiti o potankostima njegova ramatinog putovanja kroz

Aziju. Oabrao sam povjesniara orijentalistike Rnea Grousseta,

kojega smo prestavili naim itateljima prije nekoliko tjeana, te

katolikog fi lozofa Jacquesa Maritaina koji je zasluan za preporo

tomizma u Francuskoj. Usto, s nama je bio strunjak za hinuizam

Rne Gunon koji je u iznimno zanimljivom rau Uvo u hinuistike

oktrine omogudio brojna ragocjena zapaanja. Isti je autor,

takoer, u privlanom i cjelovitom saetku o Istoku i Zapau, koji

upravo priprema za objavljivanje, ao ogovore na neka o gorudih

pitanja koja zabrinjavaju europsku savjest.

Maritain:Zar izmeu azijskoga svijeta i Sovjeta postoji saveznitvo?

Ossendowski: Da bismo odgovorili na to pitanje, potrebno je vratiti

se u prolost. Posljenji potomak Dingis-kana, Amoursang-kan,

koji je bio kineski car, u Rusiju se sklonio kada je poslije Yuan dinastije

na prijestolje ola Ming inastija. Kao zalog zahvalnosti on je

prenio sva svoja prava vrhovnoga kana na caricu Katarinu II. To je,

kako znate, bilo u XVIII. stoljedu. Takoer, ona je obila o njega

sveti kamen proroanstva izraen iz crnoga ahata i obrastao liajevima.

Dokle je go taj kamen bio u Urgi, bolesti i nesrede zaobilazile


3/12


3

su Mongole i njihove ivotinje. Nu, otkako je kamen napustio Aziju,

mongolski je naro polako poeo oumrati.

Lefvre: Jesu li carevi koristili titulu vrhovnoga kana i nije li sveti

kamen proroanstva preao taa svu mod Rusiji?

Ossendowski: Katarina II. nije koristila tu titulu, ali je Aleksandar I.,

svjestan svoje unosti cara, iplomatski pomogao Mongole u njihovom

ustanku protiv Kine. Od tada i Mongoli i Kinezi naslovu

cara prioaju i titulu Bijelog kana (Tzagan kan). Takoer, kaa

je Semionov, general Kolakove vojske, postao potkraljem Dalekog

istoka, od Bude u Urgi zahtijevao je naslov velikoga kana Mongolije,

a ovaj je to blagoslovio. Tako da ni brzo priznavanje baruna Ungerna nije bilo nimalo uno.

Lefvre: Je li Semionov jo uvijek veliki kan Mongolije?

Ossendowski: Da, ali on je izgubio izvrnu vlast u Mongoliji. Saa

ivi u Nagasakiju u Japanu. Otkako se odvojio od baruna Ungerna,

voio je bitke protiv boljevika u pokrajini Usuri na obali Pacifika.

Izvrna je vlast taa prela u ruke baruna Ungerna, iji je prvi potez

bio ishoiti o ivog Bue proglas svim azijskim naroima u kojem

je o Boga ola nareba za borbu protiv boljevika, zlih vragova

koji su krvnici ue i morala cijeloga ovjeanstva. Usto, Semionova

je kontaktirao Dalaj-lama, koji je ivom Bui 1921.g. poslao poruku

u kojoj od njega zahtijeva pokretanje bitke za obranu ovjeanstva.

Tako je, akle, ivi Bua otpoeo rat i baruna Ungerna proglasio

je svojim generalom. Ungerna su od tada nazivali bogom rata,

a u njegovoj sam vojsci vidio predstavnike svih azijskih plemena.

Najprije su ratovali protiv Kine, a kada su izborili slobodu i autonomiju

Mongolije, zahtijevali su od Kineza da preuzmu vodstvo panazijskog

pokreta protiv boljevika te protiv bijele rase. Nu, Kina je bila

u takvom stanju anarhije da se nije bila kadra prihvatiti toga zadatka.

Bila je rascjepkana u mala kraljevstva kojima su upravljali generali


4/12


4

pustolovi. Kada su Kinezi odbili mongolski zahtijev, ovi su sa saveznicima

poduzeli bitke u kojima su jedva pobijedili. Ungerna su,

meutim, izali njegovi asnici i u Transbajkalu ga izruili etama

boljevikakoji su ga potom smaknuli. Od tada Sovjeti tvrde da im

pripaaju carska prava u cijeloj Aziji. Tijekom sljeedih 5 goina u

Petrograu je bilo orano 11 panazijskih kongresa, a u Moskvi je

osnovano Sveuilite za propaganu na kojem se nalazi 200 000 studenata,

meu kojima oko 40 000 azijskog porijekla (najbrojniji su

Indijci iz britanskog dijela Indije, zatim Kinezi, Perzijanci i Turci).

Boljevika je propagana, povrh toga, i vrlo vjeta. Komunizam za

njih nije ruska izvozna oktrina, buudi a ga na Istoku ne prihvadaju.

Oni prikazuju Rusiju kao avangaru, prevonicu ute rase

spremnu a zbrie bijelu rasu. Nu, ivi Bua i njegova supruga, osobito

njegova supruga, stvarali su prepreke toj propagani. Boljevici

nisu oklijevali i prije otprilike dvije godine otrovali su Budinu

suprugu. Buudi a se nije mogao otvoreno suprotstaviti boljevicima,

ivi Bua se ograniio na oravanje kontakata sa svima kako

bi, u pravome trenutku, uspostavio Veliko srednjoazijsko kraljevstvo.

Kineska je monarhistika stranka u bliskom onosu sa ivim Buom

te de oni, bue li ivi Bua pobjeio, privoljeti Kineze a se prirue

antiboljevikom i antibijelom pokretu.

Lefvre: Znai li to a ne vjerujete a su Sovjeti sposobni organizirati

panazijski pokret?

Ossendowski: Mislim a ne, buudi a se boljevizam ne temelji

iskljuivo na azijskom elementu.

Maritain: Postoji li kakva sveza izmeu Ghanija i ivog Bue uUrgi?

Ossendowski: Meu njima je postojala sveza. Meutim, koliko

go ih zbliava zajenika bitka protiv bijele rase, njihove metoe

su razliite. Ghani je pacifi st, a ivi Bua je ratnik. Ghanijevom se


5/12


5

pokretu ne moe pripisati militantna metoa.

Lefvre: Je li vam poznat Rabindranat Tagore i njegova kritika

ekstremne bitke protiv zapane civilizacije? U tri vrlo znaajne

poruke iz rada koji je na francuski jezik nedavno preveo Cecile

Geroge-Bazile pod naslovom Nacionalizam, Tagore je tamo otvoreno

izjavio: Zapau je potreban Istok. Jeni smo s rugima komplementarni

i zbog razlika u naem poimanju istine, pa iako je tono

a je uh Zapaa provalio u nae rave poput oluje, ipak je tu i

tamo donio pokoje zdravo zrno besmrtnog sjemena. Kada mi u

Iniji uzmognemo prihvatiti to je na Zapau o trajne vrijenosti,

tek taa demo omoguditi stvarno zbliavanje ta va velika svijeta.

Tagoreov je intelekt stasao u vije razliite kulture svijeta, a on

sam je priznao: Vjerujem u istinsko bratstvo izmeu Istoka i Zapaa.

Sve ono uzvieno u ovjeanstvu oivljavam kao svoje. Nijedno se

ljusko bide ne moe spasiti iskljuivodu u onosu spram rugih

ljuskih bida. Iako je bio ouevljen Ghanijem, ipak je zazirao o

njegovih sljedbenika.

Ossendowski: Tagorea sam upoznao u Londonu. On je Azijac

crnih oiju koje vamnita ne govore. Dok sam mu zagleao u oi

uvijek sam imao ojam tamnog zaslona koji je potrebno poidi.

Gunon: Tagore je pozapanjaeni Azijac.

Ossendowski: Nemojte se na to ovie oslanjati.

Maritain: Jeste li se u Mongoliji susreli s ikakvim tragovima katolikeevangelizacije?

Ossendowski: Nisam. Susreo sam tek nekolicinu franjevaca, ali su

oni bili bez vedeg znaaja.

Gunon: Pa ipak, smatram a bi katoliki misionari jeini mogli

oprijeti o toga a ih buistike ue uju. Naalost, mislim a jako

grijee jer se oni tamo obradaju samo parijama, sirotinji i neobrazovanoj

kasti, te ih se zato prezire. Oni time sami sebi ograniavaju


6/12


6

polje utjecaja jer zanemaruju sve to ini bogatstvo intelektualnog

ivota istonoga svijeta.

Grousset: Intelektualni ivot, intelektualni ivot! Ali u mongolskom

budizmu nema fi lozofske aktivnosti.

Gunon: Ali o tome vi ne moete olako suiti. Zar ne znate a je u

utnji sarana murost? A Budina je vrlina u cjelini unutarnja.

Lefvre: Gospoine Ossenowski, molim vas kaite nam neto o

ivom Bui kojeg ste upoznali?

Ossendowski: Upoznao sam ivog Buu iz Urge, a preostalu vojicunisam.

Lefvre: Zar postoji trojstvo ivih Bua?

Ossendowski: Upravo tako, i svakom od njih pripisano je

posebno obiljeje. Dalaj-lami, koji se nalazi u Lhassi na Tibetu, pripisuje

se Buina inkarnacija, ili tonije realizacija Buine svetosti.

Lami iz Tashi Lumpa, koji ivi 200 kilometara o Lhasse, pripisuje

se realizacija Bue znanosti i murosti. Tredem, kojeg sam posjetio

u Mongoliji u njegovoj palai u Urgi, pripisuje se materijalni aspekt

Bue i njegova ratnika snaga.

Lefvre: O, to me je veoma zainteresiralo, pa du o saa jo bolje

nauliti ui. Zanima me jo o blaenom kontemplatoru svetosti

ivoga Bue. Je li on oista vie o ovjeka? Koji ste ojam imali

tijekom prvog susreta? Nezaboravno, zar ne?

Ossendowski: Da, nezaboravno. On je, naalost, stari pijanac.

Lefvre: Osupnut sam.

Gunon i Ossendowski u isti glas: Ali to nije vano.

Ossendowski: Ruski su ga trgovci naveli na pide, kako bi ga im

lake iskoristili. On je izgubio vi. Osobnost ivog Bue prestavlja

istu ualnost koja se susrede u svih lamaista. Kad je oslijepio, svi

su lame pali u najublji oaj. Neki o njih bili su sigurni a ga je

potrebno otrovati i postaviti na njegovo mjesto drugog utjelovljenog


7/12


7

Buu. Ali rugi su vrhovnog svedenika u Urgi i alje veoma cijenili

zbog njegovih zasluga u oima Mongola i vjernika ute oktrine.

Naposljetku, oluili su izgraiti veliki hram s ivovskim kipom

Bue i na taj nain umilostiviti bogove. To, meutim, nije pomoglo

a se Buin vi povrati. Ali je omogudilo a se lamama, koji su zagovarali

prekomjerni raikalizam u ispravnom rijeavanju problema

njegove sljepode, ubrza olazak na rugi svijet.

Lefvre: Ova nas izjava veoma iznenauje, g. Ossenowski. Ne

shvadamo i teko si moemo objasniti tu stranu morala ivog Bue.

Gunon (prekia ih): Vi suite o tim stvarima prema vaim zapanjakim

mjerilima. Ono to vi nazivate vrlinom, za hinuistiku jemurost neto posve

izvanjsko i akcidentalno.

Maritain: Zbog toga ivi Bua nije oklijevao zatraiti pomod svoje

brade lama koji se razumiju u otrove.

Ossendowski: Oni su oktori u politikom lijenitvu. No, a se

vratimo na temu osobe ivog Bue, koji nije svakonevno pijan i

koji je na mene ostavio ojam superiornog ovjeka unato toj mani.

U pojedinim sam trenutcima mogao osjetiti da njime prolazi jedno

uboko naahnude. Bio je starac o 64 goine, sin jenog o Dalajlaminih

titonoa. I on sam ima sina koji je pokuao zaobidi japanskespletke.

Maritain: Koji je va stav u pogleu Kralja svijeta, voe ovjeanstva

koje ivi u unutranjosti Zemlje i posjeuje vrhunaravne modi i

znanja. U vaoj knjizi on zauzima sreinje mjesto, kao onaj koji aje

Mongolima najvedu nau?

Ossendowski: Pretpostavljam a ta legena ima politiko porijeklo.

Buudi a u Aziji nema naroa ovoljno snanog a bi privremeno

orao imperijalizam ute oktrine, ta je funkcija pripala voi

pozemnog ovjeanstva. Time su Azijci obili potrebitu uporinu


8/12


8

toku... za vrijeme ok ekaju olazak novog Dingis-kana.

Gunon: Ieja Kralja svijeta potjee jo iz avne antike prolosti

Azije. Ona je ouvijek zauzimala veoma vano mjesto u traiciji hinuista

i ivaista, koji su u samom temelju tibetanskog buizma.

Maritain: Za nas to ima rugaije znaenje, jer je Knez ovoga

svijeta osuen, prema navou iz Evanelja.

Lefvre: O svih fantastinih iskustava, g. Ossenowski, i oivljaja

o kojima govorite u vaoj knjizi, postoji li jo neto nerazjanjivo?

Ossendowski: Moram priznati, da sam u tih par mjeseci provedenih

u bolnoj samodi i neprestanoj napetosti ivaca bio svakog trena u

konstantnoj bitci za svoj ivot. Usto, bio sam prijemiv za svakovrsne

sugestije i auto-sugestije.

Maritain: S obzirom na neke ruge stvari o kojima ste takoer

imali vizije, o vaoj obitelji koja je negje aleko... Ta se vizija pokazala

istinitom, a pretkazanja ne pripadaju u domenu sugestije.

Ossendowski: Ja sam putnik i promatra. Uskoro se spremam na

put u Afriku. Idem posjetiti Maroko (jedno pismo preporuke mi je

napisao maral Lyautey), Alir, Tunis i Egipat. Sljeede goine putujem

u Sreinju Afriku. Imam osjedaj a du imati tota o tamo izvijestiti.

S ljuima i sa zemljom koju posjedujem uspostavljam blizak

odnos. Prema samoj zemlji osjedam neku vrst romantike.

Maritain: Jeste li moa sa sobom ponijeli neke zapise o uenjulama?

Ossendowski: Lame su veoma inteligentni i kultivirani, a re

lakovjerni narod u neznanju. Na svakom zavoju se zlodusima prinose

rtve. (S melankolinim osmijehom:) I ja sam prinijeo mnoge

rtve. Naro ivi u nekoj vrsti okrutnog panteizma. Posvua sam

vidio ljude sputane strahom.


9/12


9

Maritain: A ti isti lamaistiki uitelji ele u Europu ovesti kraljevstvo

uha... Ono to mi upaa u oi jest, a umjesto razluivanja

razliitih kategorija poretka, to se moe smatrati jenim o najragocjenijih

postignuda Zapaa i preuvjetom ljuske sloboe, tamo se

moe uoiti sveopda zbrka izmeu uhovnog i svjetovnog, izmeu

mistike i politike, izmeu unutarnje hijerarhije svetosti i hijerarhije

duhovnog poglavarstva.

Gunon: Ali tamo je prisutna i duboka mudrost o kojoj Zapad

nita ne zna i koje ne moe ni biti svjestan.

Maritain: Ja to ni najmanje ne poriem. Ali u kojim to sve oblicima

i mjeavinama olazi k nama? I koji uh stoji u pozaini toga?

Zaatak je katolikih teologa a o tome prosue. Kaa de oni ved

jenom oluiti prouiti ta pitanja u svjetlu vlastitih principa? To

je hitno potrebno. No, g. Ossendowski,jo mi je neto u vaoj knjizi

osobito iznenaujude: ne ini li se, prema onome to ste oane

onijeli, a je murost ponajprije prela na stranu upravljanja svjetovnimstvarima?

Ossendowski: To je nevojbeno tono, s obzirom na ono to sam

vidio u Urgi. Meutim, ne smijete zaboraviti a su na ivim Buom

i Panchen-lama i Dalaj-lama koji su se odvojili od svjetovnih pitanja

a bi se potpuno posvetili istoj kontemplaciji.

Maritain: U tome uta oktrina ostaje vjerna jenoj o najubljih

istina uhovnog poretka. I oista, oni naoj civilizaciji s pravom

predbacuju materijalizam i rasap u izvanjskom djelovanju. Ako je

Europa na mukama, ona je to zato to nije uspjela u svojoj misiji.

Ali to ne znai a u stvarima uha ona mora o njih primiti inicijaciju.

Posve bi ostatno bilo a se vrati natrag svojoj autentinoj traiciji

koja, s jo boljom premisom nego orijentalne, afirmira prevlast

mudrosti i kontemplacije.


10/12


10

Ossendowski: Azijati smatraju neizbjenim sveti rat izmeu Europe i Azije.

Grousset: Ali se Japan, koji ui za materijalnim napretkom, strastveno

okrenuo zapanoj civilizaciji. Hode li ih i on slijeiti na tom putu?

Ossendowski: Japance smatraju otpanicima o ananje Azije.

Maritain: Nije samo sila ta koja se mora suprotstaviti sili, nego je

i uh taj koji se sueljava s uhom.

Gunon: Zato uopde govoriti o suprotstavljanju? Bilo bi nuno

naglasiti i potrebu za sporazumom i saveznitvom.

Maritain: Svako saveznitvo je mogude samo u istini.

Gunon: I ja se slaem. Ali Istok nam onosi istinu koja se moe

sloiti s istinama najviih zapanih traicija: aristotelovskom i

katolikomtradicijom.

Maritain: Aristotelova metafi zika nede se nika slagati s milju

koju, kako god vi to pametno branili, moramo nazvati panteistikom

i koja u elji a opre onkraj bida moe samo zatrti razum.

Gunon: Rije panteizam je zapana rije, koju ne bi trebalo primijenjivati

na hinuistika vjerovanja. Ono to mi nazivamo panteizmom

nije isto u njih, kao ni ono to mi nazivamo iealizmom.

Maritain: to se tie katolike vjere, za nju bi takvo saveznitvo

bilo neopustiva suborinacija i ponitavanje razlike izmeu prironog

i natprironog poretka, izmeu priroe i milosti. Za nju je teologija

vrhovna znanost porana objavom vjerskih naela.

Gunon: To nije tono, ona je samo jena orenica metafi zike.

Govorim o istinskoj i autentinoj metafi zikoj murosti. A ona se

protee, akako, mnogo alje.


11/12


11

Maritain: Ne postoji znanost koja bi nadilazila objavljenu vjeru.

A osim toga, poznaje li hinuistika murost cjelovit put, znai,

ne samo moralni poreak, ono to mi zovemo zaslugama, grijehom,

i sl., nego i poredak milosti?

Ossendowski: Mongolskije naro estit, miroljubiv i veoma vrijean.

Vrlo su gostoljubivi. Ali, oni u istonoj religiji ne poznajumilosra u smislu ljubavi Boje.

Gunon: Sentimentima i pripada sekundarno mjesto.

Maritain: Ali molim vas! Pa to je potpuno duhovna i potpuno

nanaravna krepost: Bog je ljubav! Jeino se tako ovjek i moe

pribliiti savrenstvu. Jeino tako, i uz pomod ara murosti koji je

o toga neovojiv, olazi i o prave kontemplacije. To je jeini nain

na koji Sveti uh moe vlaati meu ljuima. Ujeno, to je glavna

toka na kojoj nije mogude pouaranje apsolutnog intelektualizmai hinuistikog ezoterizma.

Lefvre: Je li akle, prema vaem miljenju gospoine Maritain,

nuno obaciti cjelokupnu istonjaku misao?

Maritain: Ne, nipoto. Iz nje se mogu prikupiti mnoge ragocjene

i uzviene istine, uvajudi se svake neprave i grubog gleita,

te izbjegavajudi (u tome se slaem s gospoinom Gunonom) a se

na nju primjene manjkave metode kakve racionalni kriticizam primjenjuje

na zapano krdanstvo. Usto, a bue sauvan uvjet prosube

istim umom koji je vjeran svetim istinama u naem nasljeu!

Moemo se pitati nije li grko-rimskoj kulturi, koja predstavlja spas

naeg razuma, sueno a uskoro izgubi svoj povlateni poloaj, te

da prestane biti jedina koja oblikuje intelekt u kulturi koja se globalizira...

Lefvre: Ali ne moe nitko sprijeiti a se Tagoreove knjige, primjerice,

prevoe na sve svjetske jezike i a istonjaki nain ivota

postane blizak kultiviranim itateljima u cijelom svijetu.


12/12


12

Ren Grousset: Anglosaksonaci su ved oavno shvatili a je takvo

suproimanje neizbjeno i a se tomu beskorisno suprotstavljati.

Maritain: Protiv uhovnih uenja i ne postoje uinkovite barijere.

irenje kulture je postavilo pre sve intelektualce izazov.

Sve je vie razloga a se paljivo proue bliskosti s Istokom, a a se ne

napusti latinsko, grko i katoliko nasljee.

Ossendowski: Ponavljam a sam ja samo nepristrani promatra.

I ne skrivam svoje zabrinutosti ok mislim to de se ogoiti ako

cijeli naroi, rase, religije i razliita plemena ponu seliti na Zapa.

Hode li to biti posljenji poho Mongola?

Izvor: Bruno Hapel, Ren Gunon et le Roi u Mone,

Guy Tranieliteur, 2001. g., str. 30-40.

Susret u Parizu 1924 Euroazijstvo F.A. Ossendowskoga

Documents

Transcript of Susret u Parizu 1924 Euroazijstvo F.A. Ossendowskoga