SUBOTICA. NEMA ALTERNATIVU - zkvh.org.rs · n1ilaciji, te gubljenju identiteta i kulturnon1...

' •

�:-------��----------------=-==== Godina 11. • Broj 125 • 17. lipnja 1995. • Cijena 1 dinar � .

Dj.ečja poruka mira (i) putem ekrana

SUBOTICA. NEMA ALTERNATIVU N" eci1oćni otpor većine odraslih Su b�na vremenu masovnih, nerijetka silom

. vođenih „poziva" ·na „vojnu veibu" ivio je satisfakciju i materijalno se ovaploh pobjedu pacifizma dječjim musicalom jpnja_na bini Sinagoge. Riječi gradonačel-

i I J6zsefa Kasze: ,,Dobra večer, Europo! Subotičani, smo rođeni za mir, tolerani ljubav. Prij�tili su nam i gazili svijeće,

l 111i smo odolj_eli. Tako će�o i nastaviti."ječ�tija .su potvrda za ljude duljeg

1ćenJa kako se ova sredina odnosila prel kulminaciji praktičnog pokušaja proved>Ulude ideje „Ein Volk, Ein Staat - Ein 1rer!" na svjetski pozi1ati balkanski način. te se riječi ·mogu odnositi i na izaslanika

tjsjednika Lilića ( nije došao „zbog bole) gospodina Zorana Bingulca saveznoo . ' b

,.1stra zaduženog za sport i pitanja mladeži, podsjećanje tko je ponio „štafetu mira",

co se u sve masovniju u trku tek -želi učiti i to iz posve drugog pravca. �- .. ,.,. .

. . luinJe mira na našim prostorima sveden je 10 na jedno - na politiku. Thko je i scenarij ace Chilct Musical" u povodu 50. obljetnice dinjenih narcxia, autora Ildik6 Lovas i La� �e�ko�ća, pisan kao ljudsko viđenje zle

· 11 zivlJenJa u vremenu suludih voda isko�n cxi dijela'Iokalnih novinara z.a čisto polio--dodvorantsku ulogu. Samo, jeka ovdje � sa z.akašnjenjem, što bi rekao Bob Rock . . . ' 1ue isključeno da im ispolitizirani komentari Havnom stožeru pacifističke vojarne v�ć u . tu ostanu bez uspravne crte na predznaku . Izgovor o najboljim namjerama vjerojatno >Okušali proturiti i mnogi prije,a eto ih sada iplavu. O čemu je riječ? Subotičke novinark:e (2) i novinar (1) svo-1 komentarima tjeraju na raz1nišljanje oI� mogućnosti: ili su za .korak ispred pa· JU da će se vjetar promjjeniti, ili sl�bo uče Videći praktičnu korist slogana „n1ir ne1na :rnativu", ne misleći o posljedicama. Isti,,žehsko pitanje" načeta je od strane-na-ra koji je pročitao komentar n1usicala na

�l�on1. radij�, gdje se tvrdi da su djeca1�1n1 s1mbohma grubo izn1anipulirana u 1t1čke svrhe. Slični tekstovi i od strane no-

vinarke lokalnog tjednika i novinarke dopisnik� negdašnje prijestolnice negdašnje/Vojvodine. Na ravno, previda se osnovna stvar -zan1jena teza, i to kroz cijele njihove tekstove. Gruba je politička manipulacija djecon1 od-

:: :::;: :: ::"' •;,,=' :• :•;<•:•:.:. :· •• :,. : • : •:•: ·:·· :•: .. , :-:• •••

t? :;. :� -�rrmrr11�11111i1i111*1iir m11 Jti111:::, ·=:=�:• :�:::::::::::::::::::::::::::::: ::::::::::::::::::::::: :::::::::::::::::::·:.: ...... :*:::::::::::!;:::::::::::::::::?::-�:::::::::::::::::" ::···· : •.• ::t:::�:f:f :I:�:�:::�:��:�::: :;::::�::::::::::::�:;:�:::f:�:;:�::::::·. :,::::::: ::::.......... •.•.•,•,•,•,•,•,•.•:•:·································· . ···•·•···••····•·•••:11mmrr rm11t1rr titt::1:1i11111m1imm Jt::::::::::::::::::::::::::·:::::,:,;,:,:,:=:��$:::::::::::::::::::::::::::::::;:;::::

....., ..• -: .. •.•,•,•,•,•,•,•,•, .............. , ... �.� .•. .· ,:,:,·

� ···tr f ltf J i\\J1Ililf Jr1t '*::· '-,,·:- :.,::: - ·::.::?:"""'-'•'•'•'•' . � ..

��=�::::::::::: j ,. . • ::: ;: ::::: :: : : ::: ;>'··:•:•:•:•:•:•:•:•:? :::::::::::::::=�=�

!

::�If ��i ;��f � ;;; ; t··•········· ·=� ·:::::::::::�::<-t?Jil . ... ... • ... .,�

·· ···:�f:I��t;��-�-·········� ..xf ��

=�{t ., :-.• � .. � ....... .,. . . ..,-;, . . '• ... ·

:-· ..: ..

··.:··.. . .. ,• . ,· . : . .

•.·" . ·::: . .. . .. . :• .. .

. . :•. :: .. . . . •. · . . ::· =···::.

Snimio: A. Juriga \

voden je mladoženje „u I rezervu" sa svadbe (slučaj iz okolic;e Subotice), jeftin je sin1bol n1asovna depresija, narkon1anija, san1uobojstva ... (pune novina oglasa: ,,psiholog pruža besplatnu pomoć"), gruba su polilička manipulacija djecon1 neobjektivni novinari (skinuti pogled s uspjeha na „Južnoj pruzi"), jeftina je simbolika obraćanje „neidentifikovano111 predsedniku '' (što mu poru čuje udruženje ,,Žene u crnon1"?) ... Naravno, sve su to klevete koje su puten1 Drugog prograr-.na 1{1'S-a građani I11ogli vidjeti na opisani način.

(nastai•ak na s11: 2)

Sjednica Savjeta Međunarod

nog filmskog festivala na Paliću

Kvanteta - preduvjet

uspjeha

. �ihnon1 Emira Kusturice „ U ndergroundB1la Jednom jedna zen1lja", pobjednikom na ovogodišnje1n festivalu u Cannesu, koji će biti prik�zan �an konkurencije, započinje 21. srpnJa treći po redu Međunarodni filmski festival na Paliću, čiji je producent Otvoreno sveučilište iz Subotice, a, skupa sa sponzorin1a, SO Subotica i republičko Ministarstvo kulture sudjeluju kao financijeri projekta u vrijednosti od 200.000 dinara i 250.000 DEM.

. U konkurenciji za nagradu ,�Aleksandar Lifka" ove će se godine naći 23 domaća i strana filma, a selektor je, kao i lani, Aleksandar Zelenović, direktor „J ugoslovenske kinoteke". Direktor Ruske kinote

.ke Vladimir

Mališev pristao je na ulogu člana žirija, a pominju se i imena Andzeja Wajde, TheaAngelopulosa (čiji će film „Odisejev pogled", također izvan konkurencije, biti prikazan na zatvaranju 28. srpnja), Milene Dravić EmiraKusturice, Gorana Markovića, Zorana Simjanovića i Jilija Mencela.

. Prije početka glavne manifestacije, kako je1staknuo Dinko Tucaković, član Savjeta festivala, u periodu od 14. do 19. srpnja bit će održana revija komercijalnih i artističkih fil?JOva, a kao prateći program u kinu „AbaziJa" od 22. do 27. srpnja publika će moći vidjeti fihnove braće Lumier-re i kratke filmove. . V�li� br?j okupljenih novinara na prvoj

SJedn1ct SavJeta festivala prema riječima oradonačelnika J6zsefa Kasze predstavlja cta°bar preduvjet za uspješnost ove manifestacije.

Tijelovo '

1 Oko 20.000 ljudi 15. je lipnja bilo nazočno održavanju veličanstvene . ,

l po prvi put� nakon 50 godina, tijelov-1 ske proces1Je na subotičkim ulicama. Vjer�ici, djeca u bjelini, mladi' u nošnJa�a, čuvari Bož jeg groba, trećorec1, vodstvo općine, te redovnici i svećenstvo s biskupom na čelu ...Ovaj „pr(?šijun" je u laganom hodu :plenio redom, mirom i dostojanstvom: Od katedrale do franjevačke�:r1<:ye � nazad _uz zvuk zvona. PodijelJt�n1 b1�kupski blagoslov s presvetimo ltarsk1m sakramentom gradu i svin1njiegovim �adanima, i s iskazanon1 por�kom !111ra, govori dovQljno o njihovt1n. že�ama, ht_ij�nju i 011redjeljenju.S2,vt:šc�o organizirano, l1cz propusta ibe�z 1�c!?c11ata, s <)dličnon1 st1radnjom s

1poltClJOn1, Subotica i St1botičani su

jo.š jcd11om p<Jkazah što znači čuvati sv1Jje i poštivati tuđ�.

To1nisl,1v Zign1a11ov

'

•

r

•

,

,• =·· •:

I

•

.•

• zkvh

.org.r

s

Naš,Stav '

• Usvojena Deklaracija o hrvatstvu B11njcvaca

NI RAZGOVORA, NI DIVANA U Ba.1sko.1 bunjevačkoJ katoltčkoJ čitaonici

u l3aj1 10. 1 l L. lipnja održ,ani su šesti „BajskJ razgovon" s ten1on1 „Bunjevci danas''.

r I3io je to ilnpozantan skup hrvatsko-bun-jevačke inteligenci.1e 1z Mađarske, 1-Irvatskc i Jugoslavije. Skup sa preko sto sudionika je bio, a razgovora, na žalost - nije. Organizacija loša, osta.1u tek vrijedni pomcna osobni kontakti i osobni divani. Prilika đa se o aktualnin1 problemima Bunjevaca sadržajnije i kritičkije progovori je propuštena. 1en1a „Bunjevci danas" kao da za sudionike nije bila dovoljno suvren1ena ni provokativna. Zadata širina te1ne i obin1 pojn1a danas shvaćen je i tretiran na folklornoj razini prošlosti. Po tko zna koji puta čuli sn10 opća n1jesta iz povijesti IIrvata-Bunjevaca-, uz već otrcano politiziranje i lan1entiranje. Dokazivano je dokazana. Poglavito ono što se sudionicima ne treba dokazivati. Tako su se dugi referati pretvorili u predavanja i držanje satova, a prednjačili su u tome uzvanici iz Hrvatske. Više su oni govorili priznatim i nepriznatin1 manjinama, nego oni njima.

Kome su takvi razgovori potrebni, po svem u sudeći, ne zna ni sam organizator. Šansa da se ideja o nacionalnim n1anjinama kao kulturnon1 i duhovnon1 n1ostu n1cđu narcx:lin1a i državama osuvren1cni i ute~1elji, ovon1 prigodon1 je propuštena. Put dublje, sadržajnije i bogatije kulturne suradnje s matičnon1 državom ostao je tek kao mogućnost.

Dojan1 je da između matične države i njenih manjina u susjednin1 državama za sada postoji jednosn1jerna komunikacija po vertikalnoj osnovi (političkoj), a da nedostaje horizontalno povezivanje i protoka informa_cija. Uzrok tome možda je u nepostojanju određenih institucija. Poglavito se to odnosi na SR Jugoslaviju. A u ovome. trenu~ku najteži, i u biti neriješen, je nac1onaln1 status Hrvata u SR Jugoslaviii. Za~~aljuj_trći gluhoći i sljepoći Vlade Jugoslav1Je. NJeno latentno opredjeljenje jest da su oni ovdje kao nacionalna manjina nepostojeći, suvišni i ničiji, a što je brutalan i otvoren korak do potpune asimilacije.

Glede ovih problema drugoga da11a ~,Bajskih razgGvora" usvojena je DeklaraciJa o hrvatstvu Bunjevaca. Dokument vritjedan pažnje i kvalitetni iskorak ovoga skupa. :o ukaz~ je da se o Bunjevcima danas u I3aji 1tekako imalo što raspravljati i o čen1u razgovar~~!· Međutim, nije bili tako. Samoj Deklarac1Jt posvećeno je nedopušteno rr1alo vremena. Mišljena smo da je ona ishitrena i nedovoljno pripremljena. Uz to bila je zagušena ostalim temama i pričama. S,amo usv~janj~.i svečano proglašenje došlo ja na kra Ju zas1Jedanja drugoga dana . .,,A njome je ~u.srete_ t~ebalo započeti. Dokument po svoJOJ ozbtlJnosti i dalekosežnosti sam po sebi to zaslužuje. Ovako, ispao je sporedan. Odnosno, samo za neke bitan.

V

ZIG

Ov1111 krllfčk1n1 opscrvac1Jan1a ne žcl1n10 nipodošt a vat I r8zgovore. Dapače. Žcl.1a nan1 je cl8 oni budu okosnic8 budućih razgovora, gdje će se iznosili problcn11 IIrvataBunjevaca. Jer IIrvati-Bunjevc1 od Scn.1a, preko Likc cio Bačke trajno su 7ac1užili hrvatski narod, te su neodvojivi dio njega, ma gdje živjeli. Jer, na tin1 prostorin1a žive od davnina. Nalazin10 da iz tih razlocra raz-

. . . . o govon n1ora.1u 1111all odgovarajuću težinu, biti prin1jereni vren1enu i situaciji. U protivnom, uz vlastitu folklorizaciju duha i „uz svesrdnu pon1oć" vlasti države u kojoj n1anjine žive doprinijet će njihovoj. još bržoj asin1ilaciji, te gubljenju identiteta i kulturnon1 siron1aštvu ovih prostora. Toga se n1ora biti svjestan. I u cijeloj ovoj priči, a za povijesnu odgovornost ove promlen1atike svih IIrvata izgleda da nedostaje Bunjevac tipa, forn1ata i duha jednog A. G. Matoša.

Vojislav Sekelj

•• ··:•!······ ...•. • .• -~·:·:·=:····· .~. ···::·· ... ·:·. ··: ; 4. = .. :· ~·~ ~ ~-~· ~-~. ~·~: ~. ::~: ~.:.:::.: ·:: :·: :-:: . . ~: :: .· ...... : •,•.• : ... ::.:.: ..... ,: ·=·::. : ........ ·•···

Subotica nema alternativu (nastavak sa stJ: 1) Ali, slijedimo logiku dvije žene i muškar

ca koja ide do u tančina. Nije jeftina sin1bolika progran1 naštave jezika gdje se tijekon1 osn10Ijetke u dijelu „epski ciklus" sviesno poten.cira kult (guslarske) so1rti i junaštva; nije gruba politička manipulacija odvajanje od maternjeg jezika i pisn1a djece roditelja kao deklariranih pripadnika „genocidnog naroda", kao ni program zen1ljopisa za učenike VIII. razreda u dijelu gdje se govori

'0 raspadu Bil-I ... Jer, prin1jećuje novinarka „tu?ovanku" ml,aqe koja pjeva „suvišno je i reći - na hrvatskom", ,,'n1ir' je u Subotici za većinu ncrazu1nljiv", jer se „većitn delo1n" iskazuje na mađarskom; nedostaju srpske i crnogorske nošnje i koreografije ... Usput, dobro bi iz istog izvora bilo pročitati tekst o a u tokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve ili stav Liberalnog saveza Crne Gore. Toliko netrpeljivosti prema (gradu) Subotici 1~~ san10 on~j tko duhovno ne stanuje u nJOJ. I-Irvatsk1 je, primjerice, ako je to već praćeno, bio zastupljen san10 kroz uvodni govor Laze Vojnić I-lajduka, predsjednika Organizacijskog odbora, i „tugovanku" žene na sceni. Kako nazvati ovakav stav o pravu na upotrebu maternjeg jezika? Pa makar se on odnosio i na neljudsku potrebu za plačem .

Nije musical u profesionalnom sn1ilslu riječi zaslužio sve pohvale, ali je poruka izoleda toliko jaka da su prvi reagirali .oni koji si se u njoj najjasnije prepoznali kao podstrekači ideje s početka te~ta o Narcx:Iu, Državi i Vodi (koji ih je iznevjerio). Zaslužuju Karoly Vicsek ~r~datelj), Vesna Tovstonogov (njegov pomoc?1k), Istvan Balazs Piri (korepetitor) i Istvan llnpko (scenograf) i opširniju kritiku,

' 2

JCf je_ predstava djelovala nec.lovolJno pri. prcn1IJcna, rc1zvučcna I nconginalna. 1re~ 11 n1us1calu „koncert" tri kulturno-unijet. nička društva u trajanju ocl skoro pol sata, u potpuno~ti preuzete nun1erc iz „Kose" ili Johna Lcnnona, prin1jcr1ce? In1aju li oprav. danja pucnji u vjcrskon1 obJektu, pa makar ten1a prcdstc1vc bila ratna? Gdje je lu ori~. nalnost rock-opcrc tipa npr. ,,Istvan a Kir~. ly" s elen1entin1a f ol ka, rocka i crkvene glazbe? i\ veći dio n1usicala zasnivao se upravo na ton1e. Možda je sretna okolnost što su se veze s I3erlinon1, Murzzschlagon1 i Vcszpre. n1on1 prekinule baš pred početak predstave. Možda za pon1enuta in1ena vrijedi i sugestija da se s ovin1 projekton1 ne stane, nego s do. rađenim i uvjcžbanin1 izađe i van okvira gledanosti RTS-a. Nepravedno bi bilo ne spomenuti hvale vrljcdan uloženi trud gio1nazijalaca učenika Muzičke škole, ba letne skupio~ „Mladnosti" i djece iz nNepkOra", ,,Mladosti"i ,,Bunjevačkog kola"

Jer, vjerojatno novinarka-dopisnik i ne osjeća koliko je u pravu kada pogrešno aa. v~deći riječi gradonačelnika (izgovorio ih je B1ngulac) kaže da je „Subotica ulaznica Ju. gosJaviji za Evropu" i da ovaj grad ima „neki poseban statusn. Ne „neki", Subotica nema alternativu. Drugi neka isto tako vole svoj grad. Onda će razun1jeti i naš poseban sta. tus. To svijetu treba pokazati.

Zlat ko Ro,nžć

,

.%#0.e'MS fi,l;t;. ,.;/. tJ~J J/tak.J ,nta :?7o~~C? ..[16'

~atkto th"'tJnte

..,

.9. 00· /,Ji. {J(J

/C.00· /.9.tJ/J .9. OtJ. /..2. tJ()

/7. {J(). /.9. ()(J

Z ig broj 25 Adresa uredništva: S ubotica

Preradovićeva 4 Telefon: (024) 30-136

Osnivač i glavni i odgovrni urednik: · Vojislav Seke]j

Uredništvo: Lazar Merković, Zlatko Romić, lvan Rudinski, Dragan Vidaković i Tomislav Žigmanov Tehnički urednik: lvan Hegediš

Tisak: ,,Globus", Subotica List je registriran kod

Ministarstva za informiranje _Republike Srbije pod brojem 1620 od

.., 25. travnja 1994. godine „Zig" izlazi svake druge subote

17. lipnja 1995

Poklanjaju nas kao Vladinu djedovinu

SIMP(TIO(MI) NAŠEG · PROPADANJA

,,Krajcn1 maja, radnici Trgovinskog predu

. a 'Moda' u Subotici, referendumom su se 1 ,snili o pripajanju Ilolding kon1paniji 'Sim> iz Vranja. Ovu odluku oko 60 radnika 'Mo

i potvrdila je i Skupština 'Sin1pa' svojom n.ukom, utvrđujući da je od obo~tranog inte-

a da društveno preduzeće iz Subotice bude u

, .tavu llolding kon1panije iz Vranja" - čuli

, opre neki dan na konferenciji za novinstvo u

,odu ovog značajnog događaja, koji izaziva -. ličite komentare i reagiranja, od ushita do ~ >rčenja.

Naizgled, sve je u najboljen1 u redu: sudba 60

d latnika riješena je na najbolji način nakon r ~oliko vrućih sjednica kolektiva neg<lašnje -,ne kuće „Standard" iz Zagreba, koja danas

1 dugove, a djelatnici od veljače nisu dobili .1 će. Osobnu ka rtu TP „Moda ,. čini trokatna

~ -ada s oko 5.000 n12·površine od čega je oko 00 ptodajnog prostora. U prošlon1 nJjesecu 58 ·latnika je ostvarilo pron1et od 535.000 dinara.

1 aju još dugova od 300.000 dinara i posjeduju J:)dajni prostor u Apatinu površine 100 m2.

„Simpo" je nešto sasvim drugo! Zapošljava ) 5.500 djelatnika u 16 tvornica i 22 n1ale

1Jiteljske" tvornice; posjeduje poslovni centar ~eogradu, 80 robnih kuća i salona i 14 firmi u

Nastavak suđenja optuženima za 14 ubistava

'TANKA PRIČA O USTAŠAMA • Priča o hvatanj11 ustaša u Mađar

koj „držaJaje vodu" sve dok šesti okriljeni Božidar Miljanić nije rekao: ,Kakve ustaše? Išli smo u pljačku bogaih Mađara." • GJavnon1 kolovođi Mainku Magdi sudiće se u odsustvu. • Uz 1ivšeg legionara u zločine išla i četvori:a nekadašnjih pripadnika Srpske do-1rovoljačke garde.

,Uz mere bezbednosti kakve sn10 navikli ·iđati u dobro obrađenim krimi-qlmovima u ,onedeljak (12. juna) je, posle desetodnevne ,auze, nastavljcno suđenje tzv. ,,Magdinoj gru>i ", optuženoj za više krivičnih dela teškog raz>o j ni š tv a, razbojništva, neovlašćenog 1abavljanja, držanja, nošenja ili prodaje vatre 10g oružja; neprijavljivanje krivičnog dela ili 1činioca, ugrožavanja opasnim oružjem u tuči, :ao i krivičnog dela iznude.

Tuko piše u optužnici, a radi se o 14 ubistava :oje je „Magdina grupa" počinila u Subotici, na >aliću i u Mađarskoj. Ubijeni su, podsetin10, fc>ruara 1993. penzionerka Ida Feher u Subotici. Crajem iste godine u Mađarskoj ubijeni su Subo 1čanin Drago Kujundfjć i n1adarsk_i drlav!Jan1 uitnl i Ro1„alija Ilorvnt li Kečkcmetu i lulitH ~en1et li Orošhazi. Počctkon1 19'94. Jikvidirana je četvdročlana porodica z. Nud ilali~tn u Segcd1-1u, a 1Jqčin kakav se ne pan1ti zbio se u Su bol ici i

17. lipnja 1995.

inoze1nstvu. Sastavljen je od srednjih i n1alih po

duzeća , a „u zbiru najveća kon1panija za proizvodnju nameštaj a na Balkan u, sledeći

koncepciju razvoja kompanije Dragana Tomića, ni pod sankcijama nije prekinula tridesetofgodišnju liniju uspona". Od prošle godine kompa

n ij.a se uspješno bavi i agroindustrijom ,

Lurizn1om i ugostiteljstvom. Svake godine povećava proizvodnju, produktivnost i plaće, koje su lani iznosile u prosjeku 240 DEM 111jesečno, a ove će dostići - u nas astronon1sku cifru - od 408

DEM uz planiranu proizvodnju od 250 n1)lijuna DEM u 1995., što~ nije baš bogzna što u odnosu na broj tvornica, djelatnosti i zaposlenih.

Najveće blago „Simpa" je predsjednik kom

panije Dragan Ton1ić, koji je, usput, član republičke Vlade, ali i zaposlen u Francuskoj i tko zna

gdje još. Njegov dolazak na čelo ove firn1e od prije 28 godina pompezno je proslavljen 15. svibnja kao Dan firn1e. VeliRon1 pon1po1n i uz hvalospjev beogradskih učenih profesora pron1ovirana je njegova knjiga „Mala preduzeća

- velika šansa". Ovo njegovo ren1ck djelo je na pron1ociji nazvano udžbenikon1 za n1anagere, poduzetnike i studente što će vjerojatno povećati prihode (san10 ne „Sin1pa "). No, knjiga i111ajednu 1nanu: kod nas se ne n1ože prirnjcnjivati u praksi! Naime, za osnutak svakog poduzeća, pa i malih, potrebne su pare do kojih n1ogu doći san10 Dragan Ton1ić i njemu slični.

Sve u svemu, trebali bisn10 se radovati što će

ovako ugledna kompanija „pod svoje'' uzet i TP ,,Modu", te imje i predsjednik OpćineJ6zsef Ka

sza poželio dobrodošlicu. Drugo nije ni mogao niti

. na Paliću noću iz111edu 25. i 26. januara prošle godine. Tada su u Malon1 Ilaj1noku lišeni života Milan, Stana i Dane Petrić, a dva sata kasnije na Paliću Josipi Verica Agatić.

Mađari su Marinka Magdu, bivšeg vojni ka Legije stranaca, Subotičanina koji je tražio dozvolu za privre1neni boravak u toj zein lj i, lišili slobode sa 1110 tri dana nakon zločina u Subotici, sumnjajući da je on ubio bogatog poslastičara Z N. Balinta u Segedinu. Magda pokušava bekstvo sa trećeg sprata fX)licijske stanice, ali u tome ne uspeva. Pritisnut dofu12ima on priznaje neka ubistva u Subotici i Kečken1etu, ali tereti i prijatelje sa kojin1a Je išao u zločine.

Na suđenju otpočetom 15. maja odluč·cno je da se bivšem legionaru sudi u odsustvu, jer je nedostupan našin1 pravosudnim organin1a, dok

V

je većina optuženih (I van Sinković,AJeksandar Šekarić Goran Stavrić, pa i Siniša Petrić, koji je zbog uslova u za tvoru veo1na škrto govorio) ispričala priču kako je nJthov zadatak bio da u Mađarskoj „prescku lanac švercera orulja za ustaše" čin1e bi pon1oglt svon1 narodu na pro storima gde se vodi rat. Iskazi su tek.li u ton1 pravcu sve dok pred Veće petorice, kojin1 pred sedava sudija Neven Vukašinović, nijestao šesti optuženi Božidar Miljanić. Onj~ negira~, priču o odlasku trMadarsku i „hvatanJu ustaša . Mtl janić je, čini se, iskreno prepričao svoj život posle povratka iz S1 pske dobrovoljačke garde, gde JC b10 oko dvc godine Pren1a nJegov11n rcči n1a , ostao JC bc;, posla 1 naJčešte bio bc;, sredstava 1a život. lJ Beogradu se sretao sa priJalcljinul koJi su takode bili u Sl)G -S1n1šo1n Pctrićen1, Gorano1u Stavrićen1 1 Alcksandro1n Šckarićen1. U jedno1n od susreta ponul1cno n1u

3

Društvo

znao uraditi kada su ga posjetili predstavnici

Kon1panije. Tim priJe jer se, po onome što je

rečeno na konferenciji za novinstvo, u „Modi" odvijalo „necelishodno krčn1ljenje društvene imoVlne'' ( dio prostora izdat je u zakup po niskim

cijenama), a „to je sada prekinuto rešenjem Mi

nistarstva trgovine SrbiJe o davanju na korišćenje

ovog poslovnog prostora I Iolding kompaniji 'Si1npo'"!?

Može li jedno ministarstvo dodijeliti TP „Modu " kao svoju djedovinu?

Prije svega, ta je društvena in1ovina dobrim diJelon1 in1ovina koja se treba nalaziti u diobnoj bilanci negdašnje JugoslaviJe, s obzirom da je u

vlasništvu bivše jugoslavenske republike Hrvatske i lakoder bivše autonomne pokrajine Vojvo

dine. Ako zanemarimo ovu sitnicu, postavlja se pitanje n1ože li jedno n1inistarstvo u Srbiji raspolagati društvenim poduzećin1a tako što će ih po

klanjati na uporabu kon1pan1Ji kojom upravlja jedan vladin funkcionar?

Nitko se ne može usprotivili dolasku ,,Simpa"

u Suboticu. Dapače, ono je već i ranije bilo prisutno, ali n1ože li ovo biti „celishodno" krčmljenje društvene 1n1ovine u kojoj se nalazi i naš n1inuli rad (nas ~ubotičana), i to ne samo onih 58 djelat11ika koji su bili nesposobni na ~rugi način .,stati na svoje noge".

Postavlja se pitanje možemo li mi kreirati

neku općinsku politiku o sudbi društvenih podu

zeća u našoJ reg1Ji, ili će na koncu Vlada raspolagati svima nama kao sa svojom djedovinom?

lstvan Valihora

je da ode u Mađarsku u akciju pljačkanja novca od novokomponovanih bogataša. On je negirao da je znao za odlazak radi ubistava, prethodne priče optuženih o hvatanju ustaša: ,,Išli smo da pljačkan10", bio je odsečan Miljanić.

Svoje učešće u zločinima u bilo kom obliku negira i scdrni optuženi Zoran Mačai, do hapšenja vojni starešina SDG u Erdutu. Njegova priča, najkraće rečeno, glasi: ,,Da san1 hteo da p)jačkan1, n1ogao san1 pljačkati na ratištu". Mačai ne priznaje optužnicu.

Optuženi Jovan Sredanović iz Kule, osumnjičen da je sa Magdom išao u zločin na štetu Ide Feher, branio se da Je bio u dugov1n1a i da ga je bivši legionar „ uvukao u sve ovo". Preostala trojica optuženih Milan Stevano,•, Vladin1ir Dragović i Gornn llogdanović, koji su odavno na, slobodi, terete se 7a lakša krivična dcla 1 njihovi iskazi pred sudon1 n1alo se razlikUJU od onoga što je rečeno u 1straz1.

Prvih šest oknvlJcn1h, recin10, ne po~ču da su se sa Magdon1 upoznah preko Ivana Sinko v1ća, ali „sve 1h JC Magd,l pobio" ~larink.o ?\1,,g da optužen je od svojih pnJatelJa za S\a zla. 1h je, naravno, ovog časa poprilično lako, jer se Magda nalazi u budi1npcštan kon1 zatvoru gdc n1u početkon1 iduće ncdelJc počtnJe sulienJe a dcla počinjena u Mal1,u-skoJ.

U „drugoJ dck,1d1'' ·udenJ.l, s obziro1n da t.

~.1 luš,11u S\ i optuJcn1 očck.UJC se reč '\'edok.1. .111 1 suoče11Je optu}cn1h ko1,1., ero,atno, necc biti „s1nhron1 ovan.1" ~to '-c sudu sa1uo pon1oci d.1 dol1C do 1sttnc i 1..,1 pnčtnJcnc loč1ne I 'rekne ~1dckva t ne kalnc.

(,11. p.)

ŽIG zkvh

.org.r

s

Održana izborna Skupština s11botičke podružnice DSHV

Unatoč teškoćama, uspjesi l zboron1 novih članovc1 Odbora subo

tičke podru1nice DSI IV-a Josipa Jvankovića , Antu ... na I„ulića , Jelene Prćić , l\1ilivoja Prćića, Zeljka Skenderovića , Aloji ija Stantića i Laze Vojnić Ilajduka, koji izn1edu sebe najkasnije za n1.1escc dana n1oraju izabrati predsjednika, završena je izborna skupština članova DSIIV-a s područja općine Subotice.

Na samome početku rada članove Sk~p~tine ~u pozdravili, te upulili želje za dalJnJt uspješan rad, g. Lajos Szab6, tajnik okružne podružnice DZVM-a, g. J6zsef Miskolci, predsjednik općinske organizacije S~~-a, g. Petar Dulić, potpredsjednik opc1nskog odbora NSS i g. Petar Marcikić tajnik općinske organizacije RDSV Dosa~ dašnji predsjednik Podržnite g. Antun ~k~nderović je zatim pročitao iscrpno izvJešce o svemu „što je dobro ili loše uradeno" za proteklu godinu i pol. Budući je DSHV, skupa s DZVM (a sada sa SVM) i NSS, na vlasti u općini jedan je, nen1ali, dio aktivnosti u rad~ P?dr~žnice bio usmjeren na ustroj i / funk~1onfr~nJe o~ćinkse uprave: kako u popunJa~anJe mJesta potpredsjednika Skupštine i Izvršnog odbora tako i raznih

_ skupštinskih komisija, te čla~ova upravnih ?dbora subotičkih javnih poduzeća. Njihov Je dosadašnji rad ocijenjen ispravnim što potvrđuj~ i različita pristigla priznanja. A to Je, kako Je rekao g. Skenderović, ,,potvrda i

la rcspcktibilna organizc1cija u OVOJ sredini", rekao je g. Skcndcrović.

l~aspravljc1.1ući o izniJeton1 1zv.1cšću prccls.1eclnik I)Sl IV g J~ela 'lbnković se pohvalno 11:rnz10 o proteklo111 rac.lu J>cx.1ružn1ce, ocijcnivši da se „u nck1111 scgn1enl1111a uradilo toliko, koliko 111.ie 1:a prijašnjih 40 godina. Možda će to zvučall n1ato pretenciozna, c1li s čašću i ponoson1 n1ožcn10 bit1 zadovoljni t1111c što sn10 cio sada uradili." l)ostavš1 „faktoron1 stabilnosti", DSITV in1a dodatnu obvezu 1strajavan.1a u ton1e, a n1ora se organ1zaciJski, kadrovski 1 strukturalna ojačati da b1 se udovoljilo novin1 zadaćan1a glede budućnosti: hrvatske ško1c, progran1 na radiju ...

~pel~r~jući na zadržavanju na „civilizijskOJ raz1111" rada dopredsjednica DSI-IV-a gda Stanka Knjundžić se osvrnula 1 na problen1 podjele I-Irvata na Bunjevce, Šokce, te dodala da se ton1u „n1oramo oduprijeti i ne dati da se jedna živa grana odsiječe od svog stabla". Svi su preostali sudionici u diskusiji, njih oko deset, pohvalno govorili o dasadašnjem radu stranke, a tin1e i su botičke Podružnice, naglažavajući vrijednosti i pr~~cipe ~ojin1a rad DSHY-a provijava: suz1vot , n11r den1okratičnost, čovjekoljublje, neekstren1izan1 ...

(t. i .) .

iiiiirn111i111i1tir111i111iiiiiltl1il1li111il11111111i~i~ti111t111i11111i1ttt}l1il1!1111i111ii11111i11111}111it111il11iittiJ

Saopšter1je LSV Državna alko-akcija

Srk i čepić za ,,suncanu jesen''

Nacionalsocijalistički režim Slobodana Miloševića, nen1oćan da zdravin1 ekonon1-skin1 merama obczbedi penzionerske prinadležnosti, odlučio je da posle uvođenja takse na duvan uvede i taksu na alkoholna pića.

Time se direktno n1ladim lJudin1a poručuje da, ukoliko žele da njihove bake i deke dobiju svoju pe112iju, odu u prvu kafanu, zapale cigaretu i napiju se do besvesti.

Pitamo se šta će sledeće sn1isliti bolesni un1 Sloooctana Miloševića i njegovih poslušnika kako bi pokušali da prikr~ju svoju nesposobnost u vođenju ekonomske politike?

Po svemu sudeći , nije daleko dan kada će „Dnevnik 2" objaviti državni n1onopol na pr~d~ju heroina u cilju obezbeđivanja realnih izvora sredstava za budžet, a svakom s.rednjoškolcu, uz obavezne vakcine, ubr1zgavati potrebnu do7u droge u cilju stvaranja tržišta.

Resor za infor,nisanje LSV, Jelena Krstonošić ·

naš~g p~litičkog djelovanja i na~tojanja". _r------------~---;;~:: s:~fi~sj;~~a~:~J:~~~ :~~~~~~~:~ - ~ .~[i~-,~!:~~~l~., fJ?.~()l(;)f~~ ~rpskog I mađarskog, treći jezik s pravom · 024~~::~}=/:'.:fff~( .~t Gabnć Grgo =·>f{ Javne uporabe. Jedan je dio aktivnosti bio · ~~~;~~~;~t~~1=~~'.*i{I~~~~I@f@{~~ Nikate l'.uJund•&l w ~·::\::: us~jeren na formiranje mjesnih zajednica, \)[if\::.ti}fl@ff/fjf\{ ~tM>·~zin!)K-s 11 i ~~. ~~s, (: te izrade statuta istih. Nije zanemaren ni rad )~il(\~~~l ~:~=~~~t~~t/:::~~i~~ka~1~ -~·::~:=::::f:::z*:: - .:·.

~ drugim relevantnim političkim organizaci- ill!i~iiir:-:\:~j;:·ll!~fl !~~~~t~tlr:=·· !1~!:ii!ll~lll~~:~;::,;~l~~~ll!nlii , ..... '. Jama koje djeluju u Subotici kao ni surad- ··.~::::~=•=·===~:: =~~~J::====~=====:~}~K.. ~ :·· ~td~~~~!l~t~~J~:.~~:::!:u~~:-::1!~ . '}:: ::· 4itI•·•1•;, i#Il i ;\1l!)~/:f r NI:,.

V

ZIG 4

Društvo

Jubilarna skupština 00 DZVM

Autonomija - potvrda pravog puta

U prisustvu preko 100 članova i tridesetak uzvc1n1ka iz zen1ljc i inozemstva 3. lipnja „I Iimnuszon1" je ol vorena V. godišnja skupšlina DZVM.

Predsjednik Okružne organizacije stran. ke Csaba Sepsey podnio je izvješće o radu u protekloj godini, a .osvrnuvši se na period od osnutka do danas konstatirao da je DZVM ostala vjerna kursu kojega je zapisala pred 5 godina. Ponovio je stav DZVM da se obrazovanje Mađara na maternjem jeziku odvija od vrtića do fakulteta. što je skupština usvojila, a republičkim i saveznim zastu pnicin1a, sada u redovima SVM

' uskratila pov.1erenje. Na skupštini je ta-kođer pron1ijenjen Statut, un1jesto dosadašnjih dva · imenovana su tri dopredsjednika, izabrana osan1 novih članova Vijeća (nan1jesto isključenih članova),

te dva člana Nadzornog odbora. Tri a nonske gra~i.ce po predsjedniku

DZVM Andrasu Agostonu predstavljaju „žalost za svakog Mađara", ali se ta „trauma n1ora prevazići" jer se na pragu XXI. stoljeća n1ora shvatiti da granice ostaju nepron1jenljive. On je iznio i stav koJ·eoa J·e i

' o skupšti11a prihvatila, da je autonon1ija za Madare, ali i za sve etnikun1e,jedino rješenje. DZVM, po mišljenju Gabora Kudlika, upravo na dosljednosti glede pitanja autonomije ima budućnost, a sljedeći izbori pokazat će da je to pravi put.

Recin10, na kraju, da je ovoj skupštini da ta-izuzetna važnost što se vidi i iz činjenice da su kao gosti bili prisutni Peter Fritz, jedan od dopredsjednika Gyule Harna, zastupnik i predsjednik vladajućeg Magyar Szocialis.ta Parta županiJ·e Cson c,rad· LaszJ6

- o ' Kalmar, ptedsjednik Demokršćanske

stranke županije Csongrad; Attila Nagyabonyi, predsjednik DZVM u Segedinu; dr. Gabriella Steibel, predsjednica 0 0 DZVM iz Stuttgarta; predstavnici stranaka u gradu: Janos Brenner (RDSV), d[. Ljudevit Vojnić Tunić (NSS), Antun Skendero:'ić (DSHV), Attila IIegedus (VMISZ) u 1me mađarske mladeži, te predstavnici okr~žnih organizacija u Vojvodini. Skupština Je završila „drugom mađarskom himnom", ,,Sz6zatom" (Svečana pjesma) Vorosmartyja.

Nakon skupštine zasijedalo je Pokrajinska vijeće i odbor DZVM za obrazovanje, n_~ k~jemu_ je rečeno da je u toku, još u s1JečnJu na.1avljena, akcija anketiranja rodi-· telja i prosvjetnih radnika djece u školama na mađarskom jeziku na teritoriju Vojvodin~. Anketiranje, koje se obavlja po kućama,

bit će završeno za 2-3 tjedna, a nakon toga će rezultati biti prezentirani javnosti.

(z. r.)

17. lipnja 1995.

:asza i Kern kod Marjanovića

ovoljniji tretman Subotice? Gradonačelnik Subotice Jozsef Kasza i pred

·!dnik Izvršnog odbora In1reJ(ern boravili su 9. >nja u Beogradu kod predsjednika republičke lade Mirka Marjanovića i resornih n1inistara ,!ture, sporta i financija. Cilj posjeta bio je, -ema riječin1a Kasze, razgovor glede teina vc1ah za ova pitanja.

Od republičke ministrice kulture gospođe ade Popović - Perišić subotički predstavnici >bili su obavijest da će pitanja imenovanja di ktora „Narodnog pozorišta - Nepszfnhaz'' i }radske biblioteke" i projekata iz kulture pre-1tih na natje~j biti riješena tijekon1 tjedna na iSijedanj u Vlade.

~lill~;&k&k]i~ttiAI1;1;~Ji1,1l;!;1nl!t;~;J:1: · lfiJfiittiJ?Jt;J;dJ./ifi§{J!šilMJlif JfaJi:. . a~ ·.·.··=·····=···:-:-.•:•:•:•:•:•:•:1:-:-: •:•:• :-;.. :•: :•: :,:,;... -:-:. :•:•.-:-: :-:-;..-:-.-:-:-:-:-:,;.:,:-.-~+:·. . ../J't fiiiiiil.ii.fk~{Jtpita,; :,JJ a:/ lfiij~}i'i)ff4#}{fif.n{} i ~==:=:=:=:::=:::::::::::::=:;=·1;:=:-: k d :•: ,:,: i!iii . ·.·,:::;.;:::::::::::;:::::::•:•:··;:·:·, · · · · .... '$.(t/..'f,;!.(l!J:Jf}9 .. ~ a Je :-1~ .-.~Y'/Jf{/flfffe!flJ~ na ::::=gr==·:·~:=:·=:=·=·==:-:;e.' .. iku:·ovt.·i'ef<fiii:jai[fii.iik.t'ice.re-1\f@rf?;f&}~J<i!J:{·a::RdJ.@išUli&.ti.~~ .~o~ Wt::::::=:=lf-8!::::::::y; :===;~=~i1:~:=·===·;/============·=======1 ==::::====~:::====:=::=:::::: :::·~·~ ::

l'w1Jf;~,,~wl==1tJr1waltXmftf w.tw&.1w.JJ~t1

U razgovoru s Vladin1iron1 Cvef kovićem, inistrom sporta, i Dušanom Vlatkovićem , f!listrom financija, Subotičanima je od Republike Jećana financijska pomoć od preko 20% pre·ačunskih vrijednosti za izgradnju zatvorenog 1zena s obzirom daje Subotica jedini veći grad zemlji bez ovah.-vog objekta. Takoqer je dogo>reno da će se „anomalija" glede financiranja ·hunskog sporta od strane republičkog miniarstva ispraviti, jer je ovakvin1 načinom grad š t ećen za, kako- ističe gradonačelnik, oko S0.000 dinara. Nain1e, pren1a postojećoj praksi, 1spodjela sredstava se dodjeljuje „po glavi", a e prema rezultatima i rangu klubova i sportaša, me Subotica gubi. Gradski stadion dat je pred esetak godina na upravljanje Nogon1etno1n kluu „Spartak", a rezultat svega je dotrajalost q_b:kta, njegovo neobnavljanje i ispadanje iz (čak i ve) Prve B I.ige kluba „kojim upravlja alko-maja". Zbog svega navedenog je, pre1na riječima :asze, ministar Cvetković obećao da će uskoro osjetiti naš grad.

Glede „otvorene socijalne skrbi" o un1irovljenima također je dogovorene da se tret1nan prema radu i regiji ispravi, jer je Subotica za ovu godinu skraćena za oko 600.000 dinara, bila je posljednja· ,formacija gradonačelnika na redovitom susretu s ovinarin1a 12. svibnja u Gradskoj kući.

,

Reformisti o p<>Jjoprivredi i manjinama

Nesposobnost vlasti branjena interesom

Posljednji prekid zasijedanja savezne Skupštine potakao jeBlaška Ko1Jilo"ića, zastupnika i predsjednika subotičkih reforn1ista, da 6. lipnja sazove konferenciju za novinstvo. Brojni problemi u poljoprviredi i od RDSV predloženi Nacrt Zakona o n1anjinan1a bile su osnovne te1ne njegova izlaganja.

Glede prvog pitanja Kopilović je novinare izvjcstio da je njegov prijedlog da se u dnevni red sjednice stavi rasprava o stanju u poljoprivredi propao, jer nije bilo dovoljnog broja zastupnika da ga podrže. Zapanjujuće je, po njen1u, ~ako se za ovaj problem „ne1na vre1nena ", a nova je žetva na pragu. Odred i van je cijena poljoprivrednih proJzvoda spada u domen savezne, a otkup u don1en republičkih vlada, a do sada su oba pitanja potpuna nepoznanica. I pitanje nafte je za Kop1lovića jedno od ključnih, jer će se u slučaju njegova nerješavanja opet ići u šverc što stvara brojne probleme. Osnovni razlog za ovah.-vostanjc u polJoprivredi iznio je sljedećin1 rijcčin1a:

- Vlade u ovon1 n1on1entu nisu spren1ne da se s fin1 uhvate u koštac na pravi način.

Ipak, vlade će po njegovoj procjeni najkasnije do 20. lipnja morati izaći sa zvaničnin1 stavom.

O prekidu sjednice Kopilović kaže: - Prekid sednice je nastao onog n1on1enta

kada je iscrpljen int~res vladajućih struktura. Nacrt Zakona o n1anjinama je na radnim tije

lima Skupštine odbijen s obrazloženjem da to već stoji u Ustavu, a Nacrt je upravo za uporište imao ustavne odrednice. Međutim, pora1..avajuće je za Kopilovića što se za razradu ovog pitanja nema želje niti sluha, mada se često ističe kako Jugoslavija svojini n1anjinama obezbjeđuje prava „po najvišim svjetskim standardima", a zaboravlja se da svjetski standard uvijek propisuje minin1um što su već i nama susjedne zemlje na bazi medu narodnih zakona uredile. Stav je Jugoslavije da se želi vratiti u svijet, ali bez poštivanja Ii udskih i nacionalnih prava ona to neće n1oći, završio je Kopilović,

ističući da je reformiste na radnin1 tijelin1a podržala jedino DZVM i „uzdržano" SPO.

(z. r.)

/1(\ AUROMETAL

Društvo

Hrvati : Bunjevci

Uzroci podjele (li.) 'freći razlog za nerješavanje hrvatskog nacio

nalnog pitanja može se naći u stavu državne politike da treba čekati uspostavu diplomatskih odnosa 1zn1edu SRJ i Hrvatske. U ovom sklopu se poteže pitanje „reciprociteta" glede položaja Srba u I Irvatskoj I Hrva ta u SRJ ne uv1đajnć1 svu polit ičku apsurdnost potezanja ovog pitanja. Radi se naime o tome da su Srbi u Hrvatskoj „nj eš 1! 1" svoje nacionalno pitanje o ružanom pobunom protivu hrvatske države i uspostavljajući svoju tzv. RSK. Sasvim je sigurno da je nova hrvatska vlast učinila niz propusta glede pristupa rj'ešavanja srpskog nacionalnog pitanja, ali je isto tako sigurno da ovi promašaji nikako nisu mogli biti razlog za masovno naoružavanje srpskog naroda i ratna razaranja od strane pripadnika bivše JNA. Neželi1no ovom prilikom ulaziti u diskusiju o prirodi povoda 1 razloga ratnih sukoba, već samo polazin10 od faktičkog stanja stvari, a to je postojanje državne tvorevine oličene u tzv. RSK. Upravo ova tvorevina ukazuje na način koJim se želi riješiti srpsko nacionalno pitanje u Hrvat-

V

skoj, a to je uspostava države u državi. Cak i međunarodni plan Z-4, a koji nudi rješenje srpskog nacionalnog pitanja u Hrvatskoj, nosi u sebi odrednice kvazidržavnog ustrojstva premda se u ·međunarodnom poJitičkom žargonu govori ,,sanlo" o davanju najviše moguće političke i teritorijalne autonon1ije. Na osnovu o_vih političkih činjenica i polit ičke datosti vidimo svu apsurdnost potezanja pitanja „reciprociteta" glede rješavanja ova dva nacionalna pitanja. Jer, kada bi se iole držali ova!,cvog „reciprociteta", onda bi ispalo da i građani hrvatske nacionalnosti trebaju imati slične ambicije u smislu uspostave kvazidržavnih o rganizacijskih struktura kako bi sačuvali svoj nacionalni korpus. .,

Prema tome, rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u SRJ na osnovu ,,reciprociteta" rješavanja srpskog pitanja u Hrvatskoj je obična politička greška jer se prilikom potezanja ovog pitanja od strane prQtagonista državne politike u SRJ najvjerojatnije nen1aju na umu građani srpske nacionalnosti u Krajini, već samo Srbi koji žive pod kontrolom hrvatskih vlasti. Na ovaj se način implicitno prejudicira političko rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj. Jer, ako se prilikom povlačenja pitanja „reciprociteta" misli samo na Srbe pod kontrolom hrvatskih vlasti, onda bi to značilo da je izlišno govoriti o pravima Srba u Krajini, budući su oni već riješili svoje nacionalno pitanje uspostavom svoje države. Na taj se način prešutno priznaje državni suverenitet Kra-jine od strane Beograda. (nastavit ~e se)

ZlatkoSram

Popis incidenata na teritoriju_SR!ugoslavije za ~jesec s:'~~anj 1995. god~~: ·. . ,. U l H tk · ć' · dtl četvrtka na petak 4- 5 svibnja spa lJcna - U noći 1zn1edu petka na subotu, 19-20. sv1bnJcl, bačena bon1ba u - se u r ovci, u no 11zme , . .. .' . . .

:ikristija i demolira na unutrašnjost crkve. - U noći između petka na subotu, dvoritše crkve u ~nJcn1sk?J. ~1~:ov1c1. . . • . .., 6 - 'b · · · t 1· · k ·ž u n1J·e"tu Bač - U selu V<1š1ca (u bliz1n1 Sida), u nedJelJu 21. sv1bnJa. oko -2 sata, - . svi nJa, m1n1ran novopos av Jen1 r1 , ., . . . . . . . - U noći izn1edu srijede na četvrtak, 10- 11. svibnja, provalJcna 1 n11n1rana kat_ohč~a crkv.a. ... . . , " . ... .. 1. čk k ć d · d ·k p d ž · osr-Iv a u Sqmboru - U noći Na okup1ran1n1 tcr1tor1J1n1n Republike Ilnnb,kt: (tt:r1tor1J1 koJt gra-p Ja ana u a pre SJe n1 a o ru .n1ce r - · .,,

·među subote na ned'el'u 13-14. svibnja, porušeno i razbijcno dvanaest n1ce sa SRJ): , ... , adgrobnih spomenik~ i Jk;iž na katoličkon1 groblJu u Surčinu. - Počekon1 n1.1cscca u lloku, u c_rkv1, 2.1 \ r1.1cn1c n11~t.: ~k.11p1na

- Po informaciji župnika u Šidu don Berislava Petrov!ća kolona cxl 150 nasilnika ušla u cr~vu, prct uk.la 1 ra .tJCr J,la \JCr111~c, a JCdtn~)g preo-. rognanika iz okupiranih pcxtručja l~epublikc I lrvatskc prebjegla u Sll Jugosla s talog svećenika (lr.J l\tarka l\talo, 1c~) sta, th u kućni prlt\ or.

iju navečer, u srijedu 17. svibnja. Dru~a skupina od 4001rognan1ka, po l J srijedu 17. 1 ČCl\ ru1k. 18 sv1bnJa prOlJCr.111 \Chk1 brOJ l ln ntn 1fon11aciji župnika sela Sot don J>etrn Sokčevića, ~dena ~ S1~u, u prcdJ~lu iz n1jesta na gran1c1 sa Slt.T: 13apska, ll1vnrn1k., Šarcngrad 1 llok. Vašarište" 19. svibnja. Prognanicisn1jcltcni u hangann1a polJopnvrcdncntdiu Protje rani su ugla\'110111 stari.Je 11votnc dobi <)nt k.OJI su se opirah c u Moroviću, izolirani, u nchun1an_im u1_ctin1n života. , ... " . , . , . prot.)crivanju prct učeni.

- I)on J3crislav Petrović (župnik u S1du) pozvan u prosto1 1Jc pollcul n,, 1fonna tivni razgovor.

17. lipnja 1995. 5 ' ŽIG zkvh

.org.r

s

U četiri oka '

J<lsip An išić, direktor Zemljoradničke zadruge ,,Salaš'' ._.

CUVARI SOCIJALNOG MIRA • Surna či11je11ica cla smo opstali predstavlja određeni uspjeh. • Od države se očekuje da za agrar nešto učini, da ode

korak dalje od ol>ećanja. • Otvaramo poslovni ce11tar za poljoprivreclu gdje će se, pored dosadašnjih roba kojima trgujen10, moći 11ahaviti i za mehanizacijt1 rezerv11i d~jelovi, gractevni materijal ... Riječju, sve: od „brnjica" do traktora .. A.ko se danas traži ,nogućz si,nbol koji bi i1n~cd~ don~aćih. P:Oizvoda koje je s~varao ne i P?tr~?nc. Z~n1lJor~dničke zadruge su

najs!ikovitzje predstavio položaj ze,nljora(/- sclJ~k 1 stra_ni~ koJe J~ on n_1orao_za p_ro1zvo~- ?rgan1~a~1Je zen1 IJorad~ika- zadrugnra; oni nika, onda bi to vjerojatno bio poznall lik tz ~JU na~nvl.1at1._ Na taJ na~1~ PQIJ~privre?a Je J~ osn1va.1u, ~nose kapital, preko upravnih helenske ,nitologije: Sizif Jer, kako ga dru- J.lk? o~ir~n1?šila. A pol?zaJ z~n_1l.1oradn1k~ u tlJela: sku_p~tu~e upravnog odbora i ?irekto-gačzje za,nisliti kada je njegov posao više v~liko.1 ?1.1.e_r1 odred~)~ 1 polozc1.1 zac.lru~a,.1er ra upravlJ~~u ~ ut.1eču na rad u korist, prije nego uzaludan. Po naravi "'l·eran ze,n/ji, 011 osnovni ctlJ „Salaša Je neka vrst servisa ~a svega, svo.1ih interesa. Ostatak ostvarenog radi uvy·ek, a rezultata nigdje. Bare,n po- zad'.u~are 1 kooper~nte. I_pa_k, ZZ „Sa~aš" J~ dohotka pripada onima koji su j e i osnovali. sljednjih godina. Istina, od ,nitološkog lika uspio i u ov?.k_o teškim u:.1et1ma o~~a_n1z~c1~- O manama ne bih htio puno govor i ti , j er one raz!if<..

1,je ga to što je 011 (foveden u gotovo ski se ustrO.Jlll, kadrovski osposob1L11 an1n11- ~u dan~_s objektivne prirode, proizišle iz uv-

bezizlazan položaj ne svojo,n krivnjo,n. Jeta ko.11 prate agrar.

za,nišlja sretnog. Jecfan od njih_ je i ]osip :-,· J. A.: I z do sada rečenog proizilazi da je Anišić, ekono,nist, direktor zz „Salaš", s ·· · ·.··· ·., :· · agrar uopće u jednoj vrlo teškoj i složenoj koji1n govori,no o ti,n nastojanji1na... situaciji koja se neće, nažalost, moći Jako

Budući da ZZ „Salaš" postoji više od razriješi ti s obzirom na uvj ete u kojima se četiri godine, kako ocjenjujete njezino po- država nalazi. Ali, od države se očekuje da slovanje? . · · .. - za agrar nešto učini, ode korak dalje od

J. A.: ZZ „Salaš" je ušao u petu godinu . ··=·:· obećanja j er je i sama u velikoj n1jeri dopri-postojanja. Iza nas je jedan kratki period, iz nij cla ovakvom stanju. Već sam rekao da je kojega je moguće praviti određene analize položaj zen1ljoradnika u svojstvu čuvara so-o uspješnosti poslovanja. Iako period nije cijalnog _mir~. M oran1 naglasiti da je voj-dug, ali ako se imaju u vidu uvjeti u kojima vodanski se!Jak u specifičnoj situaciji, jer su sn10 poslovali, san1a činjenica da smo opstali njegovi osnovni proizvodi pšenica, kukuruz, i da i dalje poslujen10, već predstavlja suncokret i svinje, za razliku od zemljorad-odrecteni uspjeh. Da bi se ovo pojasnilo n10- nika u Srbiji, koji pored ovoga imaju razvi-raju se znati dvije stvari. Prva se tiče samog j enu i proizvedoj u povrtarskih -kultura, statusa zadruga i njihovog položaja, koji jag~dičastog bilja i mlijeka. Recin10, zbog imaju kod nas, a druga položaja agrara razhči te cijene prijevoza, kukuruz se na Ko-uopće. Vidite, zen1ljoradničke zadruge, pa sovu i u južnon1 Pon1oravlju prodaje po tako i naša, osnovane su na osnovu Zakona cijeni od 35, a kod nas je 20 dinara. Ili: cijena o zadrugama koji je donijet 1990., a koji je Josip Anišić: ,,Star i problemi sa žetvom" pšenice je pala na 1/3 realne cijene, dok je veoma neodređen, te je ostalo puno neraz- primjerice cijena malina, zbog nemogućno-jašnjenih stvari od strane zakonodavca. rati proizvodnju kodzenl ljoradnika. l n)amo sti uvoza , udvostručena. Sigurno, ne Prvo, na osnovu zakona kooperacije pojedi- 70 zadrug_ara i 700 kooperanata, proizvod- n1ože1110 reći nj da tan10 „ cvjetaju ruže", ali ni poljoprivredni kombinati su se transfor-· nju, što u zakupljenoj zenl lji, što organizira- j e naša proizvodnja u težoj situaciji. n1irale u ZZ i svojim osnutkom naslijedile noj sa zadrugariina, na oko 6.000 hektara, Kako se ti nepovoljni uvjeti reflektiraju kompletnu in1ovinu i infrastrukturu. Ali su uslužni tov, trgovinu i na veliko i na malo sa na rad ZZ „Salaš"? nastavili s radom na stari način, tj. bavljenje 6 prodajnih objekata u Subotici i okolici i J. A.: Već sam rekao da opće stanje u sam1m sobon1 i svojim problemima. Pošto oko 25 stalno zaposlenih ljudi. Te su stvari agraru i problemi koji prate zemljoradnike, se u subotičkon1 ataru nijedna „Peščarina" doprinijele da 01i sada n)ožen)o kval itetno prate i nas kao zemljoradničku zadrugu. kooperacija nije transforn1irala u ZZ, zc1n- poslovati i nositi se sa ovin) problenlin)a. Zbog gubitaka sn10 neke poslove morali ljoradnici su se, nezadovoljni statusom koj i otkazati. Smanjili smo uslužni tov, količinu su u tim kooperacijama in1ali, počeli sami Zadruge su neminovne i })Otrebne zen1lj e pod zakupom. Puten1 trgovine, kom-organizirati. Tako danas ima,no desetak no- Očito, ima više prednosti ovakvog penzacija i povezivanja, s prerađivačima voutemeljenih zadruga. Zemljoradnici su načina organiziranja zemljoradnika. Po- tražimo načine da i u takvin1 uvjetima ušli u njih s nadom da će in1 biti vraćena s toje li i mane? nađen10 modus za preživljavanje. Drugim jmovina koju su stvorili u prethodnoj ZZ. J. A .: Prednost se prije svega ogleda u riječima , pored posla u svezi s neposrednom Kao što je poznato ·one su se dekretom postizanju suvremenih uvjeta proizvodnje u proizvodnjom tražimo i dodatne mogućno-šezdesetih godina pretvorile u poljoprivred- kojemu postoji potreba za ovakvim tipon1 sti u cilju očuvanja egzistencije. Iz tog razlo-ne kombinate, velike agrokomplekse. Sigur - servisa.-Bez obzira j e li to privatno podu- ga bili smo prisutni preko Zemljoradničkog no je da im je motiv ulaska bio i stvaranje zeće, zemljo ra dniČ'ka zadru ga ili pak saveza Vojvodine i na Međunarodnom saj-boljih uvjeta privređivanja i dizanje kvalitete društvena poljoprivredno dobro. Jer , za ra- mu poljoprivrede u Novom Sad u kako bi-samog organiziranja. Zakon o zadrugama je zliku od nekadašnjeg seljaka koji je na sa- s~o izašli iz lok alnog, subotičkog okružja, te to omogućio. Od desetak zadruga koje da- Jašu imao sve: rad, mehanizaciju, konje, pokušali naći rješenja boljeg plasmana naših nas žive i posluju s različitim uspjesima mo- priplodni i sj emenski repromaterijal što ga proizvoda u druge krajeve i kupovinom jef-gu s po~osom _ista_knuti da je ZZ „Salaš" u je činilo neovisnim danas toga uglavnom tinijeg repromaterijala za naše zadrugare. t?me ott~šlta kna.1.da1Je.

1Kako_ u sn1islu ?rgani- nema. N avedene činjenice odiguravale su Stari problemi sa žetvom

z1ranos 1, a o 1 u pos ovanJu. Druga Je stvar mu proz1vodnju i prodaju robe na tržištu , , v. V .,, • .,,

položaj samog agrara u kojem je bio u pro- pijaci. D a bi danas opstali, u suvremenim Blizi se zetva. _st~ od ~J~. ocekujete? tek.lih pet godina. Svima je poznato da su to uvjetima, neophodne su organizacije tipa J: ~.: ~roble?1 i prisut~i t1Jekom nekoliko bili krajnje nepovoljni uvjeti s obzirom na servisa koje će nabavljati repromaterijal, re- poslJednJth godina važe i sada. Tuko još ni r~spad države i rat, gdje je onda zemljorad- zervne dijelove; koje će u drugačijim uvjeti- . d~nas, dvadese_t_ak dana ~rije P~_četka_žetv~, n1ku određena uloga čuvara socijalnog mi- ma prodaje moći plasirati robu. Iz tih ~iJe utvrđena c1.1~na_pšen1c_e, vri.1eme 1 način ra. Stvoreni su strašni dispariteti cijena razloga zadruge se pokazuju kao neminov- is~la~~' ~~bavka 1 os1guran.1e nafte ... Moram

pr1m1Jetlt1 da su zbog financijske iscrpljeno-

ŽIG 6 17. lipnja 1995.

:etiri oka

l enzije kod zen1ljoradnika jače izražene. ,,Sal~š", što pod zakupon1, što pod ugoom 1n~a oko 2.000 hektara pšenice. 1deni su sa naše strane svi pripren1ni rai za ovaj veliki i poseban posao: osiguran

~ ilosni prostor, rezervni dijelovi, sisa! ve-11 (uzice, ,,n1anila"). Ono što sada poavanio uraditi je da ova ili jedan dio ovih ro1naterijala naši zen1ljoradnici mocru

V O )ženo plaćati i u žitu. Sto se stanja usjeva , ove posljednje kiše su veon1a dobro le i očekujeno,_ ako ne bude toplotnog ra, dobru kvalitetu zrna. Mislin1 da će 1osi, s obzirom na neprimijenjene adek-1e agrotehničke n1jcre, biti u prosjeku 120% manji od prošle godine. Nagactanko zaštitne cijene pšenice idu od 18 para, ko je sada cijena na tržištu, do 30, pa čak para po kilogran1u. Ali tp je sve neizvjejer o tome nitko zvanično ne govori.

dutim, prema kalkulacijan1a u koje su štene i cijene repromaterijala, rada i visi)oreza, cijena bi trebala biti 55 para. Ali, o nije siguran pokazatelj jer jedno ·su

, ne, a drugo pariteti. Pitanje je recin10, '. 1 pšenica bude 50 para koliko će biti litra te, kilogran1 umjetnog gnojiva ili litra og zaštitnog sredstva. Država je najavila ljelu banova za naftu u visini o·d 30 litara hektaru žetvene površine, ali-još nije ja-1 odredila način distribucije, kao niti ,in plaćanja. Rekli ste već da ste unatoč svim nepojnim prilikama ipak uspjeli ops tati. Poji li perspektiva, i ako postoj i u čemu je ite? • J. A.: S111atram da je u ovin1 tcškin1 vrenin1a bilo bitno opstati. Znana je činjeni-: da zen1ljoradnik vrlo teško, gotovo

1 ako ne može ostavili zen1lju u parlogu, i ond_a ako se to ekonon1ski ne isplati. ·spektivu jedino vidi1n u razrješenju

r 1pne političke situacije naše zcn1lje, ski-11jen1 sankcija i uključivanjen1 SRJ u 1 clunarodne financijske, trgovačke, pa i , iličke tokove. Pomenuti opstanak ćemo 1 cušati nadogarditi proširivanjem djclat-;ti poslovanja i rada, pa čak i onih koji J usko vezani za poljoprivredu. Na taj

· ~in naši zadrugari bi bili kon1plctniji i emniji za izazove budućnosti. U ton1 ci lju

· ašen1 sjedištu u Aleksandrovu otv.ararno ;lovni centar za poljoprivredu gdje će lju

.1a jednon1 n1jestu, pored dosadašnjih rokoj in1a trgujemo, n1oći nabaviti i za

1 hanizaciju rezervne dijelove, građevni t terijal. .. Riječju , sve: od eksera i „brnji-· ' do traktora. Oni će u to1n poslovnon1 ltru u jedno n1oći obaviti ugovaranje, kreiranje proizvodnje, prodaju svojih proizJa i nabavku svih repron1aterijala kao i alih potrepština za don1aćinstvo. /\ko se ijen10 izboriti, a to nan1 je i cilj, da bude

i najpovoljniji što se cijena tiče, onda sn10

anje opstanka riješili. S tin1 nadan1a i plavima očckujcn1 bolja vren1ena; da, kada ponbvno nactcn10 na jednoj „ Dužijanci", >žen10 razgovarati o boljin1 i vcdrijin1 te 1n1a nakon žct vc. ..

To111is/av Zig111anov

17. llpn]a 1995.

'

Iz pe11zionerske belež1iice E, da mi je deset godina manje! · Zan1r1.co n1c, izgleda zau

vek, jedan čovck. Jedan moj dobar prijatelj i, kako ja ono volim

da kažen1 - statusni kolega, penzioner. Ililo je to nedavno, na Dan penzije. Uz čašicu,

u povcrenju n1ijeotkriosvoju spasonosnu formulu, čijon1 prin1enom mi stariji ne treba više da smo ncsrcćni zbog godina koje in1an10 i koje dolaze.

Treba, kaže, ne biti n1egalon1an, ne preterivati i ne žclcti nešto nen1oguće. Ne žcleti, na primer, vratiti se u svoju mladost. rfo nikako. DovoJjno je oožclcti da in1an10 san10 - deset godina nlanje! Ne više. Pa, ako sad već znan10 da ćcn10 za deset godina skromno poželeti da in1an10 samo deset ~o~ina n,anje, onda tih deset godina n1anje (želJen1h u budućnosti) iman10 uprr1vo baš sada! Zato, godine koje sad iman10 treba da cenimo. Da uživan10 (čak) u njin1a. Možda i ono sa ženama koji put nije neostvarljivo! Eto, kaže, s obziron1 da on nije čovek sebičan, nen1a ništa protiv toga da se i ja „poslužin1" njegovin1 otkrićen1. I, pita n1e, je li se dobro (prvi) toga selio, i šta ja kaže1n na sve to?

Pa, nisan1 n1ogao da se ne složin1. Korisno je i zgodno lako razn1išljati. To san1 n1u i rekao. A onda ... ohda sa111 napravio veliku grešku. I sve pok.-vario. Jer, davo n1i nije dao n1ira i upitao san1 ga: dobro, ako se zna da smo mi već stariji ljudi, ljudi u gcxiinan1a, dok.le on misli, računa i predvida da će nan1 biti on1ogućeno da se „vraćan10" tih deset godina unazad? Koliko dugo? Neprestano?

Pogledao me je zaprepašteno. Neprijateljski. S n1ržnjom. Pogledao me je ... očima deteta kome san1 razbio najdražu igračku. Ili,'jediou igračku.

Evo, baš danas, neće da ini prin1i pozdrav. Ne vidi n1e, neće da me vidi. Ne čuje n1e, neće da n1e čuje. A fn1ao bih šta da mu kažem. Važno. A šta to? Pa, to da je bio u potpunosti u pravu. I da sam ja pogrešio kad san1 ga ono pitao. I da ja sada drugi1na okolo pričan1 tu i_~tu, ~jegovu priču -kako, ako čovek nije n1egalo1nan u smislu da želi da se vrati u svoju n1ladost, nego skron1no poželi da ima deset godina n1anje, onda ...

Jeste, pričam tu priču. I slušaju n1e n1oji vršnjaci. Pažljivo i sa odobravanjem. Ali, ne daj bože da n1e neko, blesav, upita - dokle, koliko dugo mislim, računan1 i predviđam da će nam biti omogućeno ...

Pis,na čitatelja

Jezik i njegovo siromaštvo Novo vren1c, novi p9redak, nova tehnologija

i mnogo toga novoga donosi i n1nogo novih naziva što je u potpunosti razun1ljivo.

Novo vrcn1c donclo je i nova sredstva infor nn1isanja. Danas je televizija „prozor u svet". Deca su daleko inforn11sanija nego nekada. Vcltki je interes on1ladinc za tehniku, naročito za muziku.

Ništa neobično novo vre1ne donosi i nove ljude.

Medutin1, pre pcdt."Sclak godina u nedostatku vizuelne (tv) i zvučne (radio, n1agnetofon) zahavc n1ladin1aje ostao bioskop I knjiga.11:ina u društvu bila je „koju si knjigu pročitao", ,,koji si Ciln1 ~x)glc dao" i razvijena diskusija o t1n1 pilanjin1a.

l<;1ko je sada u kal1(·u i u diskatu glavna lc1na ( nko Je uopštc 1 1111a) Jt.'t je OVOJ gcncrac1J1 uglavno111 sve „bez veze" su pnzna, anJt.' pnJt.'

7 •

,Za1nrzco bih ga. Zauvek. I

NEKI naši Zemaljci (IV.) Opet Je proradila ona moJa svemirska veza.

Vijesti, za sada, nisu najbolje. Kažu , one svemirske Crne rupe su pune, prepune. Ali, to ne znači da zbog toga t1 NEKI naši Zemaljci (oni što mrze ljubav, a vole n1ržnju), n1ogu n1irno spavati.

Glavni Sven1irac brine brigu o svemu. I svima. Pa i o nan1a. Traži on sada druga, alternativna rješenja, kada su već tamo gore one Crne rupe prcbukirane. I nen1a mjesta da se u nJih teleportiraju ti NEKI naši Zemaljci. ČuJcm, utemeljio je bio jednu skupinu svemirksih stručnjaka. koja je po njegovu nalogu već izradila jedan plan. Plan -kako da nas oslobode tih NEKII-I. A njihov plan je bio ovakav: Glavni Svemirac će Uer on to mo{e) će NEKE naše Zemaljce pretvoriti u kukce. Sletne. Onda će ipak dopustiti da i dalje bude rata. Još rata? Da, ali rata protiv kukaca. Stetnih. S obzirom na stoljetna iskustva nas Zemaljaca u ratovin1a protiv štetnih kukaca, u kojima smo uvijek bili pobjednicima, ti NEKI naši Zemaljci ne bi in1ali nikakove šanse preživjeti.

Ali, na provedbu toga plana Glavni Svemirac je (u Svenliru jedino on ima to pravo) stavio-veto. I obrazložio ga: znajući dobro kakovi su ti NEKI, sasvi1n je moguće da bi i najotrovniji zemaljski otrovi koji bi se nužno upotrijebili u ratu protivu NEKIH naših Zcn1aljaca (pretvorenih u štetne insekte) n1ogli poslati njihovom slasnom hranon1! Pa da ih ti otrovi još okrijepe i ojačaju do takovih razmjera da zaprijete i ugroze ne samo nas, planet Zemlju, nego i cijeli Svemir! Stoga -veto.

Glavni Sven1irac nije ljenjivac. Novoutemeljenoj skupini (ne zove se - Kontaktna) svojih najvrsnijih sve1nirskih savjetnika i stručnjaka, odmah je naredio hitnu izradu (uz Njegovu stalnu nazočnost) potpuno novoga projekta. S ciljen1: zauvijek nas osloboditi tih i takovih NEKIH · naših Zemaljaca.

Eto, znači, vrijedi imati još malo strpljenja. Moramo vjerovati i uzdati se u Glavnog Svemirca. Jer nas jedino on n1ože spasiti. I osloboditi. Osloboditi tih čovjekolikih monstruma, onih što nedaleko nas čine sva ona zvjerstva i divljaštva, tako da su i najkrvoločnije zvijeri divlje, zbog njih dobile (taj provjereni podatak već znate) neizlječivi kompleks niže vrijednosti.

Marko SubotičAi

dinih rok-grupa,. njihove n1uzike, marke kola. farmerke itd. Opet ništa neobično.

Međutim, primer koji ću navesti je žalosno .,siron1ašan''. Pre otprilike 7-8 n1eseci Radio Subotica je u telefonskoj c111isiji anketirala uglavnon1 ,,tinejdžere" o nekoj priredbi koja je bila održana u diskoteci .,L 1fka ". 1~1nisija je traJala oko pola sata. I 1an1ishte, s\ 1h d\adesetak upitanih odgovorilo je: ,. upcr", ,.bilo Je uper". ,, ·upcr", ,,stvarno je bilo super" 1 ton1c lično.

Lar u našen1 Jeziku ne po tOJt n1Jcdna druga rcč koja n1ože za1ncn1t1 rcč „super"·) Z.ar se ne 11101.c 11:.1 prin1er r~ti: .. b1h.1 JC, eon1a lepo", .. bilo JC krasno'', ,,divno", ,,i,uzctno" ih to111e ·hcno'! / .at ova generacija ne zna d.l postojć' i druge reči pohvnlc, osirn „super"?

Ili ako bis1110 11101.da I cklt nc:,,,to dru,,o, ond.t C,

0111 s;Hni ne bt htlt super' Ne na1n, bilo k.lko hilo. ost.\1c 11.1111 „super"

\ d., h JC st, :lrno s, c su pet., rl.. ,\ • ~uNth·a

ŽIG

•

\

zkvh

.org.r

s

Ok,,,n ,teleta

Moje tajno mesto je... u džepu od kaputa

Kakav bi to lični kovčc':lić dccc bio ako u n.icga ne bt ušle 1 njihove tajno, likovno 1 vcr balno 1ska1anc. C"'i!J JC bio da detc stekne iskustvo 1 uvid da 11101c in1at1 tn.1ne i da in1a izbora set k1n1 će ih dclit1, i ko će „čuvati" njegovu tajnu. Dcca su pričala o ton1c kon1e bi povcrila svoju tajnu 1 koje je njihovo tajno n1esto.

,,Svoju t.ajnu bi rekao n1an1i.", Saša (7 g. Mah Bajn1ok). ·

„Bratu pričatn svoje tajne i kažem mu da nikon1e ne govori.", Jelena (7 g. Mali Bajn1ok ).

„Svojoj drugarici, jer kad kažen1 mami i tati ne znaju čuvati n10.1e tajne.", Tamara (7 g. Mali Baj111ok).

,,Sestri,jer in1a dobro skrovišfe iznad mecena polici.", Livia (7 g. Tolstojeva).

,,Neman1 tajni,jer mama i tata..uveksaznaju za n1oje tajne. Kako, ne znam, ali uvek budem otkriven.", Miloš (7 g. Mali Bajmok)~

„Baka je kupila haljinicu za n1ene, sakrila je iza leđa i rekla je da žmurim. Obukla mi je haljinu, odvela me do ogledala i rekla da mogu otvoriti oči. Iznenadila sam se. To je bila bakina tajna.", Adel (6,8 g. Tolstojeva).

„Brat i ja smo lepo sakupili igračke, pa je to bila tajna za našu mamu, da je iznenadimo.", Bojana (6,6 g. Mandarina).

,,Sestra i ja smo pravili poklon mami, pa~ jesestr9 stavila u svoju torbu i nosila u školu, dok ga nismo predali mami.", Anita (6,8 g. Tolstojeva).

•

Za djecu i roditelje

Cijela proteza Cijela proteza ili kako je vaš djed zove

„gebis", za one je ljude koji su izg1Jbilisve svoje zube u gornjoj ili doljnjoj čeljušti ili u obje.

Proteze su izrađene od plastičnih ili porculanskih zubi, na plastičnoj podlozi koja leži na sluznici.

Nadam se da vi nikada nećete nositi protezu.

Zapamtite, to ovisi o vama!

ŽIG

M:oje tajno n1esto je ... ,, ... U orn1anu, u džepu od kaputa.", Bri

gita (7 g. Tolstojeva) „Mo.1c tc1jno n1csto je kućica od slan1c. Ja

se tan10 sakri.1en1 kad 111e bato udari iz čisla mira, a zato to tajno 111cslo ne zna niko. Ja tan10 plačen1 Jer san1 se nc1ljutio na batu.", Vuk (7 g. Mandarina).

,,Tu u zabavištu sakrijcn1 beli auto u kutak kuhinje, da bih ga sutra našao.", Atila (7 g. Tolstojeva).

„J a se krijem u garaži, tamo može da se . .•, .

Boris (M. Bajmok)

.• .. . .. ;.· .. .

. . • =· •, .

.... ..

sakrije iza kola.", Jelena (7 g. Mali Bajmok). ,,Ispod kreveta spratnica, tamo se sakri

jem sa jgračkama i tamo u miru mogu da se igram.", Andrea (6,9 g. Mali Bajmok).

1,U šifonjeru unutra, kad mama viče na 1nene. Thmo se sakrijem i ne izađem dugo vren1ena, dok me ne traže.", Saša (7 g. Mali Bajmok).

,,Moje tajno mesto je ispod kreveta. Idem tamo da bih skrivao tajne. Skrivam tajne koje su mi !epe, dobre'i one koje mi se sviđaju. tamo se sakrivan1 od Andrea i on n1e traži. Kada me nađe, ja žn1urim. ", Boris (7 g. Mali Bajmok). .

„ U ormanu čučim zato što me tamo niko ne može naći kad se igramo žmurke. U

,- ,, njemu ne kupujen1 tajne, jer ih· nemam.", Bojana (7 g. Mali Baj1nok).

Da li znate šta je tajna.? „Tajna je kad nešto uradjš .pa ne kažeš

,nikome. Ni mami .ni tati ... nikome.", Nikola (7 g. Mandarina).

„Thjna je kad ti tvoja devojka kaže nešto, pa _ ti ne kažeš nikome.", Miloš (7 g. Mandarina).

(nastavlja se) Dijana Kopunović, dipl. psiholog

Djelomična proteza Djelomična proteza izrađuje se. ljudima

kojin1a nedostaje mnogo zuba pa se most ne može napraviti. Proteza nije udobna kao most, ali lijapo izgleda i može se njome dobro jesti. Noć provodi u čaši vode. Njeni zubi su kao zvijezde, ,,noću izlaze van".

Ljudi koji nose djelomične proteze moraju ih dobro čistiti poslije svakog jela.

(Iz knjige Valentina Sabolića „I o tvojim zubitna'')

8

Slikom i reC)I

Kultura u javnim glasilima

Slabo spram mogućnosti Sastanak novinara s općinskim min1•

stron1 kulture Zoltanom Siflisem, upr11ičcn 6. lipnja, imao je unekol1ko neobičan povOd: sagledavanje na koji način javna glasila pra. te kulturna zbivanja u gradu .

- Ovo je izuzetna godina fato se zbivanja u kulturi tiče, a javna glasila bi praćenjem kulturnih događaja trebala kao partneri pomoći lokalnoj samoupravi - tvrdi Siflis.

S tim u vezi on je rekao da općina ove godine ulaže mnogo novca u kulturu i pohvalno se izrazio o pisanju „Magyar Sz6a", ,,Subotičkih novina", izvještavanju mactar. ske redakcije Radio.- Subotice i našega lista kao rnedija koji prate „skoro sve" manife. st3cije u kulturi čiji je općina organizator ih pokrovitelj. Riječi kritike glede ovog pitanja upućene su na adrese ostalih gradskih glasila. Gospodin Siflis je prisutne novinare za.

' molio da se i „nešto manjim n1anifestacijama" pokloni pažnja, jer nije rijedak sl,učaj da in1a malo publike.

Sastanak, kojemu je za kratko prisustvovao i J6zsef Kasza,je iskorišćen da se već za naredni mjesec počne razmišljati o izradi kataloga, neka vrst vodiča, o kulturnim zbivanjima u gradu s obzirom da će ih ovoga . ljeta u Subqtici biti zaista mnogo.

Pozivu gospodina Siflisa odazvali su se novinari ,;Magyar Sz6a", ,,Subotičkih novi-.., na", ,,Szabad Het Napa" i „Ziga", dok bi se izostanak kolega iz ostalih redakcija-n1ogao nazvati propustom ovog skupa.

(z. r.)

Natjecanj e u parovnim ' - plesovima Vojvodine

Uspjesi TavankuCana U organizaciji Kul tu rno-istorijskog

društva „PČES~' (Proleće na čenejskim ~ Iašima) \O. lipnja održano je četvrto po redu natjec~nje u parovnim plesovima Vojvodi· 1

ne. Više od 80 pari plesača pokazalo je svoje umijeće u srpskim, slovačkim, rumunjskim, mađarskim, šokačkim ili bunjevačkim pa· rovnim plesovima. U kategoriji bunjevačkib plesova natjecalo se u igri „Thndrčak", a pat iz Tavanku ta Ljubica Vuković i Josip · Nimčević, članovi ·HKPD „Matija Gubec", osvojili su drugo mjesto, dok je prvo i treće pripalo članovima KUD-a „Vladimir N3' Z(?r" iz Som bora. Tavankutskom paru pripao ·

· lo je i prvo mjesto za najizvorniju nošnju: svečana svila s levešom i „maramom na dva kraja", starom više od 80 godina, dok je momak bio obučen u „momačko ođilo čačkirama, čizmama i šeširom". Još je jed Tavankućanin ostao zapažen: Slav Benčikje 9svojio prvu nagradu u parovno plesu „Zurka", u kategoriji srpskih pleso kao član AKUD „Sonja M~rinković'·' iz N ' vog Sada, budući se nalazi na studiju u ovo 1

gradu. (Tj. k.)

17. lipnja 199

. kom i rečju

lz sportske prošlosti Subotice

-Gimna_zisti prvaci države {li.)(nastavak iz prošlog broja)

Posli je nadmoćno osvojenog prvog mjesta i , 1ede nad svim protivnicima prvog dana nat. inja·, a napose nad peštanskim momčadin1a � su ozbiljno pretendirale n·a najviši plasman, :iaćini su se počeli pribojavati da se slično ne odi i drugog dana. Njihov plan je bio, to ni 1i Peštani nisu krili', posta ti prvacima.

, đutim, domaćinima· prvog skupa srednjoškolsportske elite malo poznati provincijalci zasu velike muke i drugoga dana.

Drug� dan natjecanja na r. državnom. prven-· 1 srednjih škola'donio je subotičkim gimnazi-1a pregršt kolajni. U ekipnim natjecanjima gimnazisti su nastu-

1 i u igri loptom s uškom i gin1nastički111 vježbana spravama. Igra lopton1 s uškom (njen1. ohrball, 1nađ. :slabda) je sportska disciplina koja je u to eme među srednjoškolskoj mladeži bila veopopularna i obavezno se upražnjavala na satu esnog odgoja. Međutim, kasnije je potpuno zla ir familije sportova. Danas se više ne minje čak niti u Mađarskoj, s.vojoj postojbini. 1voj disciplini Gimnaziju je repezentirala de)člana momčad u sastavu: J6szef Szilberleit' Karoly T�rzai, Stipan Voj-nić-Tunić (učenici tog razreda), Jeno Hadzsy, Andras Kozla enici �edmog razreda), Ivan Ifković I�ande-. Istvan Lenard, Bela Macska, Grgo Simić i 1dor Tary učenici osmog razreda) i osvojili lomu u rangu prve nagrade i deset kolajni. U vježbama na spravama momčad u sastavu: sef Freund, Peter Thry, Ivan Ifković Ivandc-

J6zsef Turzai, Antun Kopilović, J6zsef R6-1, · Andras Lichtnecker, JenćS Alapfy, Gyula :ibeisz i Nandor Richter imala je nešto slabiji sman osvojivš� samo počasnl:1 diplomu. U pojedinačnim disciplinama potpun trijumf >otičana.,Utrka na sto metara pružila je neono.žiJavu borbu. Gyula Pudler i Stipan Vojnićlić u „mrtvoj trci" osvojili su prvo mjesto iku srebrnu kolajnu uz vrije,dne knjige. U utrci150 n1 prvo mjesto i veliku srebrnu kolajnuojio je Nandor Nagy, a treće, i brončanu ko-1u, Ivan Ifković Ivandekić. U penjanju uz ko� Antun Kopilović i Nandor Richter ša istimultatom osvojili su drugo mjesto i srebrnuajnu. U penycinju uz rudu prvi je bio J6zsef:11nd, a drugi Sandor Feher..I ta�o, završena je i posljednja disciplina. Jedvelika sportska predstava - i završeno je, na-11 dvodnevnih sportskih borbi, državno ·enstvo srednjih škola na kojemu je sudjelova-3 školske reprezentacije. Subotički gimnazisti su, pored osvojene glavnagrade - prelaznog trofeja, osvojili još tri ,Jorne u rangu prve nagrade, a 31 član ,mčadi osvojio je 29 kolajni (18 srebrnih i 11 nčani) za osvojenih 25 prvih mjesta, tri druga ·dno treće, a pet je učenika nagradeno još iednim knjigama. (Zlatna kolajna nije dodjel-

IKI somoslalna

wllh1l,u.taloter.tlca radfl.ia

Primamo •v. ra<Jov• na vodovodnim ln1talacl/•m11 �ao I oddavan/11 l•tlh ..•

pq ZllhhllVIJ •trank, od 8,00-16,00 64,r,ov•

17; lipnja 1995.

.., Sarčević ·Mi:roslav

vodni.,istalaler

kancelarOa: Tel: 0241 31-508 Matu Vukovlć• •

24000 Subotica

jivana.u to vrijeme. Za prvo i drugo mjesto dodjeljivana je srebrna, a za treće brončana. op.p.)

Nakon trijumfalnog uspjeha ekspedicija Subotičana, ovjenčana slavon1, stigla je 28. svibnja na subotički kolodvor ponosno noseći osvojeni veliki prelazni trofej. U podne, kada su stigli, dočekala ih je velika masa građana na čelu s gradonačelnikom Lazarom Mamužićem, koji je pozdravio pobjednike i njihovog vodu zahvalivši in1 se na dostojnom držanju i repezeAtiranju grada. Nakon toga je direktor Gi,nnazije rpad Kosztolany u ime škole isporučio pozdrave i izrazio radost zbog postignute sjajne pobjede. Nakon održanih govora, povorka n? čelu sa slav1jenici-1na prošla je kroz grad, da bi se uputila u zgradu Gimna.zije, gdje_ je direktor preuzeo trofej na čuvanje.

Subotica je dostojno proslavila veliki uspjeh svojih ško1araca i njihovog učitelja.

Mjesno sportsko društvo (Szabadkai Sport Egylet) je 8. lipnja priredilo impozantno svečarsko slavlje u čast· Nikoli Matkoviću, učitelju tje-

. '

Nikola Mar-ković učitelj tjelovježbe i prvi

sportski trner

lovježbe, i članu Drušfva. Gradans.tvo je pak imalo prilike pozdraviti pobjednike i podijeliti radost s njima 25. lipnja na Paliću, kada jy organiziran Sportski dan Gimnazije. Tom prilikom gradonačelnik Lazar M.amužić je u ime grada čestitao pobjednicima veliki uspjeh, i u znak zahvale uručio svin1 članovima momčadi vrijedne nagrade- džepne satove s ugraviranom posvetom: 11U spomen na tiju1nf 26. svibnja 1901. - gradani Subotice".

No, kad je sve prošlo ostaje doja1n da je zvanično prvo mjesto u drlavi, izvojevano na I. drlavno1n prvenstvu srednjoškolaca u sportskoj gi1nnastici, sigurno jedan od najvećih uspjeha gi1nnazijskog spo.rta i da su ga ti divni dečki i zaslužili. Datun1i 26. i 27. svibnja 1901. ostat ć� trajno urezani u povijest ove škole i grada.

Ani e Zor,ihorčcvić ·

9

Nakon 50 godina ponovno na

ulicama grada:

Tijelovska procesija Rijetki su danas oni koji se još sjećaju

velikih procesija na ulicama Subotice„ koje su se održavale na blagdan Tijelova, ili u narodu poznatijem kao „Brašančeva". Osobito je između dva svjetska rata ova procesija _imala veliki značaj; bila najsvečanija, a u njoj je sudjelovao i veliki broj vjernika.

Uz obaveznu nazočnost subotičkog biskupa u svečanom hodu nizale su se različita društva katoličke provenijencije (rožarska, križarska, trećoredačka, momačka i „divojačka"), koja su nosila svoje povijesne barjake. Zatim, bilo je tu mnoštvo vjernika izvan ovih udruga, te članovi gradskog Magistra�a, a nisu bili rijetki slučajevi kada su elitne postrojbe Vojske Kraljevine J ugaslavije sudjelovali u njoj. No, na�on Drugog svjetskog rata novoj je vlasti zasmetao ovaj oblik javnog svjedotenja vjere, te su je zabranile 1947. godine. Dakle, posljednja je održana 1946. i do ove godine su se odvijale samo u krugu Crkve.

Svečana pov?rka tijelovske procesije polazila je tih godina iz subotičke katearale, te se kretala današnjom ulicom Matka yukovića do kapele sv. Roke, gdje je bila prva postaja. Nakon obavljenog liturgjjskog čina, p::,vorka je, praveći krug oko Gradske kuće, stigla do franjevačke crkve-druge postaje. Na p::,vratku prema katedrali zaustavili su .se na trećoj postaji, kod ki'pa sv. Ivana (kod slastičarne „Avala"), da bi se vratila u katedralu i završila svoj svečani hod očitovanja vjere.

O religijskoj din1enziji ove svetkovine za V '

,,Zig" glavni ceren1onijar ovogodišnje pro-cesije vlč. Andrija Kopilović kaže:

- Nakon Tridentskog koncila i reformikoje su za njim uslijedile uvedena je svetkovina Tijela i Krvi Gospodina. U ovim našim krajevima, kao i jednom dijelu Slavonije, ovaj blagdan u narodu je znan kao „Brašančevo''· Blagdan je 11stanovljen kao vanjska proslava najveće kršćanske tajne: Presvetog oltarskog sakramenta. Naime, na Veliki četvrtak, kada je dan tog sakramenta, ne može biti proslave zbog dana muke i smrti Isusa. Tijelovska procesija jeprvenstveno izraz naše vjere u hodu kroz povijest. Ova je procesija vremenom popri· mila vrlo jak folklorni oblik i postala naj-jača procesija u godini. Cetiri postaje kod kojih procesija u hodu zastaje simbolizira:

ju četiri strane svijeta. Postajama je dnn nov sadržaj: euharistija - kao prisutnost, kao gozbu, kao hrana i kao popudbina.

Sudjelujući u neposrednoj organizaciji ove godine, vlč. Kopilović je rekao da je naišao na vrlo dobro razun1tjevanJe od strane vlasti svih razina, kao i kod MUP-a glede ove procesije. A da nije ost�1lo 'nn10 na nj1-hovon1 razun1ijcvanju vidjelo s� t1jckon1 san1og odvijanja: bc prijekorna iz\ r:-.cnoosigur�1nje n1jcra ·igurnostt od strane djt'lat. nika MlJI)-a, te nn,ocno·t i ._udjl'l0\'�1nJC čelnika loknlnc sn111oupra\'c.

( (. ž.)

ŽIG:

,

•

•

da .... teče

kako treba

I

,

•

•

I

,, &.·t· r 1;··' u )

' ' ' :, ,:'.· . -::.~~· ·:·

·, •. -:

•

,

• zkvh

.org.r

s

'

1111

Naš izbor

Bezimenoj Starinska ura na onnaru spava. Kazalj'kc njene 1•eć se rdo,n žute. U,nonia la,npa tiho ocrtava Prostore uske, sa,notničke pute.

Ja ne zna1n gdje sa,n? Nešto ta,nno slute U,norne oči. Noćje. Topla. Plava. Teško je, teško, kada stvari šut~

' I kad se 1niješa prošlost, san i java.

Pa gasbn staru lc11npil, sklapam oči. Nitko_1tii ne~e u posjetu doći, .

ni tat, 11i gost, n{dnig, ni draga žena. . · . . . .. ~ . ..

'

· .. · ..

Nasloniln gtqvu_ na !9-J1;· š~1noći _ ?\/. '.\:::i.> .... . I slušdln .Žvižduk viakova\t noći.. ·· · ·· ·::-.;: .. ·

.-·. - _Ogdje_sišgda)gdjesi,Bei i,~o/1.11'/: _\: ;· ,I • • . . • •

. -. · .. . : r. .::: .Gustav .Krk/~c :,· -·: ·. : . :·:_:f =r:::.ttr\1\··::- .. · . =- :'· ··:- ::· · · ·

Retrospektivna izložba J6zsefa Markulika

Vjernik dinamike u umjetn_osti

Nakon Senćana i Smederevaca i Subotičani , u galerij i Likovnog susreta u periodu od 8. do 30. lipnja, in1aju priliku vidjeti posthumno iz~ožene radove J6zsefa Markulika, slikara i likovnog pedagoga iz čantavira. Stotinjak izloženih radova predstavljaju uglavnom „drugu fazu" njegova stvaralaštva, nastalih u periodu između '60-tih i '70-tih godina.

Izloženi radovi govore o umjetniku koji je u tom periodu napustio klasično slikarstvo i pretežite se posvetio konceptualnoj umje tnosti, daj ući, time ideji prevlast nad formom ostavljajući tako promatrača' da skupa ili odjelito od autora razmišlja o produktu. Za Ma.rkulika, kako veli Olga Kovačev,kustos Muzeja u Sentii profesorlikovnog odgoja u subotičkoj Gimnaziji, djelo nikada nije dovršeno, a umjetnost je shvatao kao dinamičnu kretnju gdje je osnovna zadaća umjetnika biti heterogena oooba koja prati suvremene tokove. Zanimljivo je da je Marku lik sve svoje radove, kojima nije bio zadovoljan, uništavao, pokazujući i na taj način visok stupanJ samokritičnosti. Pored konceptualne i apstraktne umjetnosti zapaženi su mu portreti, ,,fot~grafski precizni", kako je na otvorenju istaknuo njegov prijatelj iz sarajevskih školskih dana, Smederevac My.cnko Ostojić. Marku Lik je kao devetnaestogodišnjak od 1953. pa do 1994. nastupao na preko 40 skupnih izložbi u zen1lji i inozemstvu i objavljivao. tekstove u „Magyar Sz6u", ,,Het Napu", ,,Kepes Ifjusagu" i drugim listovima. Pored pedagoškog rada bio je utemeljitelj Likovne kolonije u čantaviru, član Umjetničke kolonije u Senti, a k.orespondirao jei s umjetnicima sličnih afiniteta.

Pored Olge Kovačev i Milenka Ostojića, o radovima Markulika govorili su gospođa Olga Šram, direktor Likovnog susreta i Gyorgy Boros, likovni pedagog. Glazba Feliksza Lajk6a i njegove skupine na otvorenju predstavljaju veoma

_ vješt odabir i sretan spoj vizualne i auditivne umjetnosti u organizaciji G radskog muzeja i Galerije u Senti i Muzeja u Smederevu.

(z. r.)

ŽIG

Promocija ,,Imenoslova'' u Tavankutu

Gosti nekompletni, domaćini nezainteresirani .

Pred tridesetak n1ještana, u velikoj dvorani tavankutskog Don1a kulture 11. je lipnja održc:1na pron1ocija „In1cnoslova bačkih Bunjevaca" u organizaciji BKC - Tavankut. Pored autora Marka Peića i Grge BačJije o knj izi je govorio i Milovan Miković u in1e nakladnika, a najavljeni recenzenti i redaktori „In1enoslova", profesori novosadskog sveučilšta, nisu mogli doći „zbog ispitnog roka".

Obraćajući se u ime oba nak1ad11ika, ,,Sutx>tičkih nCNina" i „Mat4ce srpske", g. Miković je gCNorio o uspješnoj suradnji s autorima, teo ideji za nastanak zasebne knjige koj.a se javila za vrijen1e rada Peića i Bačlije na „Rečnik.u bačkih Bunjevaca" zbog obilja onon1astičkog n1aterijaIa. Ovo111 je knjigon1 fX) Mikoviću urađen „jedan pionirslµ posao" na polju onon1astik.e, jer je ,,ImenO)!ov'',prva knjiga koja obraduje CNU problematiku na jednom užen1 podrugu". Waganje je završio ocjen91n da je „In1enoslay velik doprinos i srpskoj i hrva~koj onon1astici".

Marko je Peič, zatim, čitao dijelove iz svojega rada, objevljenog u "Ru~oveti" 1-2-3/1993, s ten1atikom bunjevačke povijesti i etnografije, a nastavio riječin1a zahvale za brojne suradnike iz Tavankuta, koji su se osobito istakli na kaziva1,ju obi~eljskih i osobnih nadimaka. ,,Iako ova knjiga pripada nauci, ipak ovu knjigu triba da ima svaka naša kuća" - rekao je na kraju g. Peić. S ton} je porukon1 započeo svoj govor i g. Bačlija, ali, pored „Imenoslova", u svakoj kući „triba da bude molitvenik, Biblija i kalendar Danica". Onje, također, govorio o genezi nastanka knjige, na čen1u se počelo raditi prije 15 godina, o velikom uloženom trµdu_, o Tavankutu kao „kao zahvalnoj bazi, jer je dao oko

- 30% materijala", te se osvrnuo i na „neke zlonamerne kritike, koje su i odlutale od glavne ten1e rasprave", jer je ,,svakom poslu lako zabavit", vjerojanto misleći na pisanje drugog, šireg, prikaza u posljednja tri broja „Žiga". Na kraju je pozvao Thvankućane da pripo1nognu u radu na drugon1 izdanju.

Nakon ovih obraćanja gda Anica Pešut je pročitala dio odrednica osob.nih nadin1aka pod slovom „K", a članovi dr~mske sekcije BKC ,,Tavankut" kazivali su bunjevačke bećarce koje je sakupio Marko Peić.

Zanimljivo je napomenuti da među nazočnima nije bilo g. Sive Mačkovića , vlasnika tvrtke „Yucom", koji 1e bio jedan od glavnih sponzora objavljivanja „In1enoslo-va". (t. ž.)

\

10

Kultura

J1ne11ik r<Jcka BIG BILL JlROONZY - Jedan od rctkih ve

Jikana crnač.kog blucsa (koji je, opet, jedan od ,,rod i tclj::i ", uz cou nt ry <..'?,c westcrn- rock'n roll;i) koji je doživio lcpu i udobnu starost ( i u rclativ nom blagos tanju) kao najcenjeniji i najpoštova. niji blues- un1etnik svog vrc n1e na. R odio ~e 26 juna 1893. godine, u gradiću Scott, na delti Mis s issippia , i prvi ins trun1ent mu je bila violina Kasnije je preštlo na gitaru, i snjon, proputovao celu don1ovinu, i svel. Drugovao je još nekolici no1n kolega , vrsnih crni~-blues izvodača (Sonny Terry, Brov~1nie McGhee, Blind Boy Ful ler MenJphis Slin1 i Sonny Boy Williamso1n), kao 1

sa pionirima an1eričkog belog folka, Woody Gu. thriom (i , kasnije i s njegovim sinom, Arloom) 1

Pete Seegeron1. 1955. godine, dokumentarni film o njegovom životu, bazirao na knjizi „Big Dill B lues" - Yanick Brynoghea, osvojio je Oscara,7,3 najbolji dokun1entarac te godine. Velikan izvor . nog Bluesa, cenjentji u Evropi I Skandinaviji nego u domovini , umro je 15. avgusta 1958. godine, u gradu kog je upravo on „promovisao': u metrpolu modernog, električnog blucsa, Chikagu.

;·1r; ·--;·1 rr·

TIIE BLACK SABBATll - Engleski rock sa stav, osnovan 1%9. Sači qjava1 i su ga Ozzy Osbour ,. ne (vokal), Terry Buttler (bas), Tony Iomm (gitara) i Bili Ward (bubnjevi). Bili su, uz „La Zeppelin", ,,Deep Purple" i „Uriah Heep" naji staknutiji predstavnici britanskog· hard-rocka, na ročito 70-tih godina:-

Probrana diskografija: - ,,Black Sabbath", (1970); - ,,Paranoide", (1970); - ,,Master of Reality", (1971 ); - ,,Volun1e 4", (1972); - ,,Sabba th, Bloody Sabbath", (1973); - ,,Sabotage", (1975); - ,,,tive Evil", (koncertni, 1983) THE BLIND FAITil - Prva svetska „supe.

grupa", sastavljena (iz prvenstveno komercija nih razloga) od već renomiranih muzičara čuvenih ·grupa: Steve Winwood (vokal, klavijatl ra, gitara), Rick Greach-(vokal, bas-gitara, viol na) , Ginger Baker (bubnjevi, udara fjke) i Er Clapton (vokal, gitara). Baker i Clapton došli s

iz sveže rasformiranog „Creama", Winwood ,/Iraffica ", a Greach iz grupe „Famiiy". Kao i s, ostale „super-grupe" nakon njih, i ova je „plesa samo jedno (bukvalno) leto" - razišli su se nak< jednCTg koncerta (u londonskom Hyde parku· jednog albuma.

' Probrana diskografija: - ,,Blind faith '', (1969)

Robert Tilly • ,

17. lipnja 199

1Jra

š knjfževni leksikon

: riko Zlomislić (Ostrožac, Bosna i Herce-1934-1967) pjesnik, prozaist i veliki bo

jetinjstvo je proveo u rodnon1 mjestu, a 1 ao se u Slavonskom Brodu, Derventi, Zai Beogradu. Kao veon1a mlad dječak ostao

1 roditeljske njege i majčine ljubavi, te rano 30 sve tegobe života. Ako se tomu doda da 1ekoliko navrata nalazio na rubu smrti, ju njegove poezije postat će jasno zašto su esme toliko opore, surove, a ponekad i rasplakane. Službovao je u više mjesta

i lnje Jugoslavije, a jedno je vrijeme radio i >tici, gdje je, kraj ostalog, bio i tajnik časolukovet".,e pjesme objavio je još kao učenik 1951. uGlas mladih". Od tada surađuje u više

· inih časopisa i novina: ,,Naš život", ,,Revilturu", ,,U stvari", ,,Mlada Hercegovina",

ram", ,,Slavonija danas", ,,Glas Slavonije"

života je objavio tri zbirke pjesama: Suhi c, ,,Mala biblioteka Rukoveti", 1959; I po·ega, ,,Zenit", Subotica, 1961. i Moć ulice,.eka „Paralele", Doboj, 1961. Po,sthumno

1 u izdanju Matice hrvatske u Slavonskom objavljena knjiga Zaustavljeni sat.

Goli Sa ds,njeho,n na usnama

Prebiru

DžeJJOve ...

Goli. ..

I poslje.dnji dinar - -

Pružaju -

Gostioničaru. ..

Goli. ..

Zatim pjesm.e pjevaju

Pjani,

Bqsi

I goli ...

Mrtvi ... Pokloniše mu čist veš

!novo

Kamgar odijelo.

I cipele sa gumenim đono1n,

Jer ih je

Još za života htio imati.

Blagosloviše ga sveto1n vodico,n

I uz JJjes,nu,

Koju nikad nije volio

Spu&,iše u grob ...Sve vrste cvijeća

PosadiJe ,nu

Na grobu.

I svijećl( lojanicu UJJališe ...

Z11011a su zvonila.

Cn,i idu na gozbu ...

I živi

Vjerujući u 11adze111aljski ži11ot

Nadah11111i duho111 Sl'eti,n

teka ju.

Ne us1aj111nr1,·i iz groba

J)a prif ajrt.

ll, 11 ir11 . ..

'

llinko Zlo111i,\·llć

•

. lipnja 1995.

,

Izvješće Savjeta festivala

kazališta za djecu

Radanje europskog projekta Realizacija cijelog toka Drugog n1eduna

rodnog festivala kazališta za djecu „Oton Ton1anić" (od 28. svibnja do 3. lipnja) ocijenjena je 15. lipnja na završnon1 sastanku članova Savjeta festivala veoma visokom ocjenom. Ova se kpnstatacija odnosi napose na Skupštinu općine Subotica, koja je pren1a riječiina Slobodana Markovića, direktora Dječjeg kazališta, i111ala razun1ijevanja podi:žati i na svaki način pružiti potporu j�dnoin ovakvon1 projektu.

Sastanak, koji je i111ao tri točke dnevnog reda, je protekao u analitičko-kritičkom duhu. 1ako je Slobodan Marković u detaljno sačinjeno1n izvješću sa zadovoljstvon1 konstatirao da je Festival naišao na izuzetan n1edijski odjek, da je organizacija i prijem gostiju kao i kvaliteta izvedb-i i prisutnost publike publike bila veon1a �obra. Nadovezujući se na izvješće Markovića Zivomir Joković, predsjednik Savteta festivala, je naveo da ovako dobro pripren1ijen projekt obvezu je organizatora da seza narednu godinu još bolje pripre1ni,jer će broj prijavljenih kazališta biti veći, ·napose sa Zapada, kojih ove godine nije bilo. Zaključujući dojmove o organizaciji proteklog festivala predsjednik Izvršnog odboralmre Kern je rekao da sada već možen10 govoriti o ractanju jednog europskog festivala kojega će Izvršni odbor i dalje podržavati, ali i da će ovo izvješće vjerojatno naići na osudu dijela odbornika na skupštinsko1n zasijedanju 29. lipnja.

Podnoseći izvješće o financijskoj realizaciji Marković je konstatirao da troškovi samog Festivala ove godine iznose 168.000 dinara, a da republičko Ministarstvo kulture do danas svoj p5sao nije odradila, izuzev 25 .000 u plaćenih dinara s još nenaznačenon1 svrhon1. Pren1a njegovin1 riječima, ne sinije se dopustiti da cijeli trud oko festivala devalvira na financijskon1 pitanju. Marković se pohvalno izrazio na udio Općine u financiranju, koja je iz svog proračuna izdvojila 108.000 dinara na in1e prihoda. S tin1 u vezi prihvaćen je prijedlog gospodina Jokovića da se Ministarstvu kulture „pod hitno" pošalje „opon1ena" za financijsku pon1oć kako bi se na sjednicu Skupštine općine n1oglo izaći s kon1pletiranim i novačno podn1ircni1n izvješćcn1 o radu Ji'cstivala. Riječi kritike upućene su 1 na adrese pojedinih članova Savjeta festivala koji nisu dolazili na sjednice, te je gospodin Kcrn iznio stajalište da će sastav narednog Savjeta, vjerojatno od ruJnčl, i1glcdati drugačije. 1hkodcr JC rečeno i dn se n1nogo vis� n1ora poraditi nn n1arketinškoj prezcntac1J1 li'cstivala, kao i na ošt rijcn1 scl��c:10111ranJu prcdstavn 1bog čega će hudul't cl:1nov1 Sa, jctn vjcroJntno skupa s potcnc1,1aln1rn gosti n1u pratiti predsta,c u 1no1cn1st, u

(�. r.)

11

1111

Pol<retanje ,,Bunjevačkih i šokačkih novina'' (VI.)

Od značajnijih suradnika valja još spomenuti Blaža Modrošića, Stipana Grgića 1

Stipana Vu jevića. Modrošić je bio slavonski Šokac, službo

vao je kao svećenik u BaranJi i bio Antunovićey suradnik od prvog broja pa do kraJa izlaženje „V il,e." Bio je jedan od naJangažiranijih boraca za narodna prava. P1sao je izgradenijiLn i stilski dotjeranijin1 Jezikom nego većina drugih dopisnika. To svakako treba dovesti u vezu s njegoviin školovanjem na n1aterinjem jeziku, jer je on gimnaziju završio u Zagrebu i školovanje kasnije nastavio u Pečuhu.

Stipan Grgić Krunoslav je naš susjed iz Bajasentištvana iz Vancage. On je z.avršio sa

n10 osnovnu školu i dalje se nije školovao, a u novinama je najčešće pisao o potrebi školovanja na materinjem jeziku. Bavio se također i prevođenjem s n1act?rskog jezika.

Posebno ću spon1enuti fra Stipana Vujevića, koji je rocten u Bačkom Bregu (šokačkog je podrijetla). Osnovnu školu i gin1naziju uči u Baji, a nastavlja u Iloku i Vukov?ru. On nije posebno o�javio ni jednu knjigu, ali je puno pisao u „Bunjevačkim i šokački111 novinama", ,,Vili", ,,Nevenu" i„Danici". Pisao je pjesme, n1edu kojin1a je veliki broj rodoljubivih, a posebno je rado pisao o problen1u jezika i pravopisa kod bu njevačkih Hrva ta i na tome ćen10 se posebno zadržati.

Preporodna su glasila, dakle tekstovi pisani u preporodna vrijeme, svugdje i kod svih naroda in1ali za zadatak da rješavaju jezička i pravopisna pitanja. To se rješavalo u vrijen1e i lirskog pokreta kod l-lrvata, to su rješavali i Mađari dvadesetih godina u vrijen1e kada su bili angažirani na suzbijanJu utjecaja njen1ačkog jezika. Normalno je da se i kod pokretača „Bunjevačkih i šokačkih novina" pojavio problen1 - kako pi ati. List se našao pred problemon1 da rješava jezična pitanja. Rekli s1110 da nije in1ao potrebe darješava pitanja grafije (pisn1a). To je već bilo riješeno. Prihvaćena je grafija kakvu je daoGaj i kako su pi ali ilirci. Medunn1, poja, IJUje se problen1 tipa jezika kojin1 valJa pi atJ, odnosno, treba li pi ati književnin1 je21kon1, prcn1a slovnici, kako se tada govor1lo, ihtako da pisani JC7tk bude xto razun1IJi\ iJt 1 dase što n1anjc razliku Je od govornog ( lJ. d13alckton1 ). J avlj�1.1u "c 1 c.hlcn1c da h l rcba st, .1-

rnti nekakav voj pisani 11ra, ih pr1h, �lt111 onaJ koji , cć fu nkc1onir.1 u hr, ,lt 'k.OJ književnost 1. 13110 je n11št1en.i.1 da l,\ u, L)f

vnlJa uzet I Srhe. l{asprn, c o JC i 1ku , ode nt'su na stran1c:1n1�1 no, 111�1 narot'Ht.) '70 1 lgol11nc u, u�cšcc:an1og \ntuno,1<.\l, �ltrk. .. 1Pck.ano, t<.'a, Sttp.n1.1 \ u3c.:-, 1 ',\, l)ur'-' lt1k)g.11 llo cS,lltl'\IL\l1<.t1ug1h�ur.h.in1k.,1 \htk) je l Oblllllll ltl,ll,lt'..I k.l)JI �li O ll'll)l' gl,\l)[tlt.

( lltl\/1 \ li t t St)

111r. Ja f1 B11ljo,·i'ić

ŽIG zkvh

.org.r

s

1111

Predlog Ministarstva poljoprivrede Vladi Republike Srbije

Veštako đubrivo na bonove Kako piše „ Politika " uskoro će se i

veštačko dubrivo dobijati na bonove, kao što je to slučaj sa dizcl gorivo1n. Na1n1e, n1inistar poljoprivrede u Vladi Srbije je ovon1 listu (od 30. maja) tokon1 učešća na Drugon1 susretu tovljačke stoke u leskovačkon1 „Mesokon1binatu" dao izjavu da je Ministarstvo po~joprivrede uputilo predlog republičkoj Vladi da donese propise pren1a koj1n1a bi se veštačko d u b rivo proizvođačima delilo poput nafte - pren1a hektaru obradive površine.

.

~

. , Pren1a rečima nadležnog ministra, cilj

ovakve mere je pravednija raspodela đubriva, s obzirom da seljaci izražavaju nezadovoljstvo prilikom njegove nabavke i imaju ozbiljan prigovor na njegovu cenu. Ali , zahva ljujući meran1a koje je donela Savezna vlada: o ograničenju prometa đubriva i sniženj u marži, mipistar poljoprivrede se nada da cene du briva neće biti toliko visoke.

Nakon ovakve izjave ministra poljoprivrede nan1eće se pitanje da li će kvalitet đu briva biti isti kao i kvalitet dizel goriva?

Ne tako davno „Žig" je u članku „Na sud zbog nekvalitetnog đubriva" dao obaveštenje da je Klub Nezavisnog sindikata zemljoradnika Srbije sela Noćaj podneo Opštinskom sudu u Subotici krivičnu prijavu protiv rukovodilaca u HI „Zorka" Subotica, a zbog prodaje mineralnog dubriva ,

kvaliteta koji nije odgovarao deklaraciji. Naime, đubrivo je sadržalo samo 50% kalijurna u odnosu na ono što je u deklaraciji navedeno. Analizu đubrivaje izvršio Institut za zemljište u Beogradu po nalogu Ministarstva poljoprivrede. Kakva je sudbina ove prijave, nije nam poznato. Ukoliko se kvalitet dubriva, nakon podnošenja prijave popravio, nije tako ni bitno šta je sa prijavom, ali je bitno šta su zemljoradnici, koji su takvo đubrivo koristili, izgubili. Oni imaju pravo da traže nadoknadu štete.

ŽIG

Odluka o načinu obrazovanja cena određenih proizvoda u pron1ctu na veliko, odnosno na n1alo, stupila je na snagu 10. n1aja ove godine. Odlukon1 su obuhvaćeni rcpro1naterijali ~a poljoprivredu: mineralna dubriva, sredstva za zaštitu bilja i stočna hrana. Bez obzira na broj učesnika u prometu, n1arža u pron1etu na veliko je za n1ineralna đubriva 6%, za sredstva za zaštitu bilja 4%, a za stočnu hranu 5%. Maloprodajna tnarža je za mineralna dubriva maksin1alno 8%, za sredstva za zaštitu bilja 6%, a za stočnu hranu 10%.

O efektin1a ovakve Odluke je još rano govoriti. D a li odluka pomaže ili odn1aže zen1ljoradnicima,još se ne zna. Zna seda su cene iste vrste repron1aterijala u maloprcx:laji (poljoprivredne a po teke, zen1 ljora dničjce zadruge, pro-

•

' · davnice koje ne bi smele tu vrstu robe da prodaju, šverceri i preprodavci) različite, a pre svega za zren1ljoradnika visoke. Da li će se nakon kontrole cena, od strane nadležne inspekcije, cene znatnije menjati na niže i da li će ove vrste robe uopšte biti u maloprodaji, ostaje da se vidi. Do tada ostaje nada da će cene biti niže. Uostalon1, takvu nadu gaji i ministar poljoprivrede.'

V ;'

Sta je sa ukjdanjem poreza na pron1et kod repromaterijala za poljoprivredu?

Odluku treba da donose Skupština Re-- publike Srbije, jer je to stvar zakona. Pre

dlog od strane Vlade je dat, ali se Skupština izgleda, barem za sada, o tome ne želi izjašnjavati. Dok se taj porez ne ukjne zemljo-

. radnik je u neravnopravnom položaju pren1a društvenom sektoru ili zadrugama koje taj porez ne plaćaju.

(na. vi.)

, .

ZEML.IORADNIČKA ZADRUGA

12

Kultura

Dobro je znati

šta je to porez? Porez je vrednos t koju fizičko ih

pravno lice obavezno daje državi rau1

zadovoljen ja njenih potreba, a bez ne posredne protivuslugc sa n jene strane Prema tome porez može biti:

- u novčanom (danas skoru isključivo) ili naturalnom obliku (n1

nije u žitu, stoci, vinu i sl.) ; - porez je prinudno davanje kOJt

država uzima silom svoje vlasti; - porez se plaća državi, odnosno

nizim teritorijalnim zajednicama; - porez, po pravilu, služi za opšte, tJ

konkretno neodređene potrebe, ali 1.2

pojedine vrste poreza mogu biti i kon kretne svrhe;

- bitna je odlika poreza i to da t naknadu za njega država ne čini nikak vu protivuslugu, čiine se porez i razli kuje od taksi.

Porez je postojao u svim društveno ekonomskim formacijama, počev oc robovlasničkog poretka, ali su mu iz vori, svrha i drugi elementi bili ra zli čiti.

(na. vi.)

V

Zack~lo iz ,,Poljoprivrednika za poljoprivrednike

-Do s.ta -Je 1 znaš da je nekada Marko Kral

jević orao drumove? - Znam. Ali s današnjom količino I

nafte ne bi mogao ni da zabrazdi! Crno - Znaš li, Lazo, da u poljoprivre

nije sve tako crno? -Znam, mnogi mi nude šarene laž Vraćanje -Jel kod vas trgovci vraćaju cenell

nivo od prošlog leta? - Jok, kod nas trgovci vraćaju ce

na kukovo leto! Razlog -Priča se da je vama zemljoradni

ma dogorelo do nokata? -Naravno, _kada se o zemljoradni

ma odlučuje samo sa dva prsta! Vic Za kafanskim stolom razgovarajl

zagonetkama dvafriško kažnjena ?ilf - Miko, znaš li da objasniš šta je

vic? - To ti je, bato moj, kad jedan

šverc deviza dobije sremsku kobasi a drugi Sremsku Mitrovicu!

(na, V

17. lipnja 1

•

21što (ne) gajimo proso? •roso,jednogodišnja biljka iz porodice Poa(GranJineac), poznato je, i za ljudsk"U ishranu

,rteno još u mladem kamenom dobu. U Kini i ~oliJi gajeno je 3.000 godina p. n. e. a po :ima Polibija i Strabona u Evropi je bilo ra-

11 Lranjeno od Crnog 1nora do Atlantika i prcd-11alo je osnovnu poljoprivrednu kulturu Galc1 i

1anas se nc1jviše gaji na prostorima Azijc 1l i Indija), u Africi i na prostorin1a bivšeg . l-a. U Evropi je postepeno potisnu to i7 vodnje, jer pšenica, raž, pirinač, krom pir. .. veće prinose. Gaji se još u podunavskin1

1 arna, ali su površine simbolične u odnosu na 1-,jašnje. Zanimljivo je napo,nenuti da je u tnin1 uslovima , za vren1e ratova, kada je

, ·eba drugih „važnih" žitarica bila pod strokontrolom vlasti, proso dobilo na važnosti n tim što je hranljivo i k.-valitctno, bilo pri

-' čno širim slojevin1a stanovništva.

1čnih podataka o proizvodnji prosa u našoj 1 i nema, ali se procenjujeda seu Vojvodini gaji , to 1.000 ha, sa tendencijom širenja, jer popu-. ncijon1 zdrave, dijetetske hrane proso , !java svoju renesansu, pošto je zbog žutih 'enata važan sastojak integralnog br;išna. Po.I ,ga, od celog ili san1Ievenog oljuštenog prosa,

ekinim receptima" priprema se brašno, kaša, ·o ili z.a1nenjuje pirinač u pirinčari. Osim u

1t ;oj ishrani, proso se koristi i kao stočna hrana u 1 clog ili rnlevcnog neoljuštenog zn1a. Naročito 1 god no z.a ishranu živine i svinja, ali pošto se a suviše ,Jakom'' hranon1, ako se koristi samo,

· ,oseo1C!Šasa a.talimžitarican1a. Ipak, najznačaj-1 1čin korišćcnja prosa kod nas je u vidu hrane z.a l Industrija ptičje hrane jednako upotrebljava 1 običnog prosa, muhara, bar prosa i svetlog 1 u1, čisto ili u mcšavini, u u1v1snosti od vrste ptica. • I toga, izvoz prosa za ptičju hranu je veoma 1:ck11van, naročito u zapadnoevropske zemlje 1

: gajenje kućnih ljubilnaca veoma rasprootran-1, ali ne i proizvodnja <:Ne kulture. konorn1čnost proizvodnje prosa naJvtše za.I troškova proizvodnje, pn nosa i ccna. lJla-

1 ·1 u proiivodnJu su 1nin1n1a lna , jer va taju samo troškove scn1cna, sctvc, cvcn

'l! zaštite od ko, ova i žetve. U potreba n11nc-11 dubriva se prt po1 UČUJC san10 ako Je proso ' 1i llS<.'V,JCI posti no koristi n11ncralna hran1va ' ll;iln od prt·dusc.;va. Prinos zavisi od sorte, a gaJcnja, zc1nlj1št,t i vrc111cnskih uslova, a

'l~ćc se krctL od 2,5 do 5 t/ha Skoro ncvero t (~r inos od 20, 7 1/ha doh1Jcn JC 1943. u kol

Zana Kurl1s u tad;išnje1n SSSI{ u, što ,tavlp1 svctsk, 1ekord. Ccna lllHl prosa Jako 1 11 1,1v1snost i od po11 ude I pot I a)nJe , obično

I do J put,1 vct:1 od ccnL· p~llllCl'

l)r11,:t111 J ida lun•i f

Za ribiče

Sportski ribolov Lov ribe s plivajućim mamcem Dok nismo in1ali ovako suvremeni pribor

za ribolov, ovaj način je bio veoma rasprostranjen. Danas se česLo upražnjava, napose u stajaćin1 vodan1a obraslin1 vodenim biljern. Na štap se postavi struna, na nju plovak, a ispod olovo i udica. U sportskon1 ribolovu na jednon1 štapu sn1iju se koristit1 najviše dvije udice. Posn1atranjen1 plovka na vodi ribič lako uočava njegov pokret što je znak da riba dira n1an1ac i kada ga ponese, ribič „kontriranjen1" kači ribu na udicu. Na pokret plovka ribič n1ora hitro reagirati jer će sa1no tako okačiti ribu. Nakon toga nastaje za njega najuzbudljiviji trenutaka ribolova: dovlačenje i stavljanje u čuvaricu.

Lov ribe s mamcem na dnu Danas je ovo najrasprostranjcniji način

ribolova, jer suvren1cni pribor on1ogućuje zabacivanJC odabranog man1ca na vrlo velike udaljenosti, čak i preko 100 metara! Ovaj način prin1jcnljiv je u vodi u kojoj nen1a podvodnih zapreka: podvodnog bilja, granja i sl. Na struni je olovo na kraju, a uz njega se n1ože postaviti i prikladna hranilica za prin1an1u ribe. Udice se postavljaju iznad ili iza olova, već prema želji i prilici u vodi.

Zanimljivosti: · U ovon1 načinu ribolova nije dopuštena upotreba paravgala: na jaku strunu (kanap) ve?c se i po nekoliko desetaka udica, na njih stavi man1ac 1 sve to skrije u vodu. Ovako e 1nože uloviti i po nekoliko riba, ovisno od odabranog n1jcsta.

Nije dopušten ni 17raztto svirep način ribolova „grablJ1can3cn1" ili „hakanJcn1", nažalost, u nas sve rasprostranJC01Jt Ovccu trokraku udicu krivolovac zabaci daleko i naghn1 Je trzaJ1n1a pov lc1č1 10111 pr1godon1 u voc.11 JC n1ogućno s \a113skc strane ,akačiti ribu. Probna izlovljavan.1a u Paliću pokazala su da je veliki broj riba 01h.1cctcn po koži ov1n1 nač1non1 kr1, olo, a Nckt' od o. hJCdcn1h nbn ug1haJu, a n1no~t, o 01hJl'L1t'tllh ()boh 1 kasn1.1c ugiba, dok 111~1n.1c o IIJedcnc usporava.i u rast l)a hi ki 1,·oh )\aru to, tl l Jt'd nu ribu on usput ozli_1cd1 h:11 4 'i drugih (Jh,L S, ,repo, zar ne >

rlloj:.ijt· Stautil·

Ljubitelji,na pasa

Labrador retriver Matična zemlJa Engleska

Selo

Vrsta pasa ko Ja vodi poreklo sa Njufaundlanda, na osnovu čega n1ožemo zaključili da Je u uskom srodstvu sa nešto krupnijim i odlakanijim n3ufaundlanderom. TI su psi 1 naseljavali i poluostrvo Labrador, odakle su dovedeni u Englesku

Naziv retriver prevodin10 kao donosač ( aporter), to znači da takvi psi u lovu isključivo služe za tu namenu.Englesk1 lovac bi obično u lov vodio barem dva psa ,obično bi jedan bio ptičar, koji b1 pronalazio i podizao divljač,ali bi posle pucnJa nastavljao da juri ostale ptice iz jata, dok b1 retriver sedeo mirno uz lovca i kretao tek na pucanJ, da bi pronašao divljač 1 doneo je.

Postoje pet zvanično priznatih vrsta retrivera i smatra se da su u najužem srodstvu: zlatni retriver, retriver ravne dlake (meke 1

duge dlake), česapik retr1ver, kovrdžav1 retriver 1 labrador retr1ver.

Zbog svog prijatnog karaktera, stabilne naravi 1 dopadljivog izgleda na3ra prostran.1eniji su labrador i zlatni retr1ver.

Svestrano u potrcbljiv labrador često služi u voj c1 i milici31 kao tragač ih hvatač u carnskln1 organin1a Njegova taloženo L 1

od I i ča n n J u h 01 u d a J u pred no t p r 1 izvršavanju Lakvih zadataka.

Uz to se pokazao 1 kao odhčan , od1č slcpih, gde mu velika taložcno · t I poslušnost opet daje prcdno t pred drug1n1 ps1n1a. To je prijatan kućni pas, n1.1rknntnc spoljašnost, (1glašava c u von1 dvor1~tu 1 t1n1e vrši funkc13u ČU\dra t\.1cduun1 , brador 1113c pas z~ nnpad 1 odbranu. na 1,1k, 1n1 zadac1111a je blag, ncdovol3no ten1pl'r,1n1cnlan 1 ~1ktivan.

\ i1s1na grebena JC .• 1 n1užj,lk,1 " 62 ~ 11 r,a }cnku "I) 60 cn1, prt'll1,l cnglt·,J...0n1 standardu

' lc}1na ntJC odrc<.1L·n,1 "t.1nL1,1rcton1, a I se krt'Cc 1,n1t'<.1u ~°' 1 ~.'.' k.g

~

<3usta. J-X}lcgl.:11 n1,1, 1,1 dlaka 2:1hrt:, .:1 n1i-111n1un1 odr. .1, anja a d,lJC 111u oq rnc>.,1 na hladnu , odu ,l', <-'Inih nltlr.1. l J\.'. 'k jl j' ln 1-

h\ 1rtn L rn t 1 11 111rk. \kn . <-'lllt' \t·J11og I n3ntt·li \ 1 ,h, 11a

kl llll,lndt' 1 l'l'-'"P' t'~t)r n l 1h 1 , r'.1, .1, a pr1-tt>n1 t I p1 s,<-' nt·,t.t~lt.kt' de • • l.ibi .H.tor rt tri\ l'f (L hll: l<.ft'.ll,lll k -l,l,, ,l,.

•

\

l~1rtlt• llu11Jac .; ________________ _J. __________________ ___. ________________ -:-----

ŽIG 7. llpnJa 1995. 13 zkvh

.org.r

s

J ita,11 ;,, ,Aa bihlija

Vitamin 813 { ortoička kiselina)

" ( ~i njen icl·:

Jo~ s' u ~ 1cchn1~n1111 l)r7;i,,1nu1 t~ško nc1b.1, IJno ~c1n1 zn s 'bt.:, ,111 ga

11,-1.1 t• kon1b1naciji s;1 n1incraltn1~1 I\ tclabohzL ,~ lolnu kiselinu i v1lnn1in 1312

V

St.1 , itan1in I~ 1 J 11101.e da učini La Vas:

XVI. susret radnika JKP Vojvodine

Tales na Paliću Od 23. do 25. juna na Pali ću će se

održa ti tradicionalni susret radnika javnih komunalnih preduzeća Vojvodin~. Thkmičenje će imati radni sportski karakter. Održaće se i okrugli sto

Zanimljivosti iz pčelarstva

Pčele ubojice Selekcija s neželjenim posljedicama Jedan selekcionar Je 1956. godine uve

zao u Brazll afričku medonosnu pčelu. Iltio je ukrštanjem ove pčele s europskom dobiti pčelu prilagodenu životnim uvJctima Južne 1\merike. Jer, afrička medonosna pčela odlikuje se brzim lijetom vrlo plodnim 01aticama 1 velikom pro11vodnjom propohsa. Sakupljanje nektara počinje rano ujutro a završavr čak dva sata nakon zalaska sunca.

Kao r~zu at ukrštao Ja dobila se hibridna afr1kan1z1rJna pčela, koja upola više pro11-vod1 meda od europske i bolje i uč1nkov1t1Je oprašuje tropske i subtropske blljke. No, ove pčele su 10kaj'..ale vrlo agrs1vne i opa-sne, zbo~ u 1 dobile trne , pčele u b<JJi-

ŽIG

o v~, o, a1 no cl:1 sprcč:1vn izvrsne rroblc,nc

s.i 1ct1on11 prc1nnost:1rc11JC. Po1naže lcčcn -

1c 111ult 1plc ~k:lcrozc. ()holjc.·nju koja nasluju usled nc.•clostat

ku, it:1111ina 111 3: .Jo~ uv('k nisu izvcsn1 s1n1pton111 obol,1cn

fl povt·z;1111 s~1 ncclostntkon1 ovog V1lc11111na. Najbolji prirodni i,,ori vitan1ina BI J: Korcnaslo povrcc, suru lk<1, tečni dco

uk1"cl1cnog ili zgru~Hnog n1lckc1. N ep rij atelji: Voda i sunčeva svcllost l)odnci: Kaov1tan1insk1 dodatc1k n1ožc se nabaviti

u v1c.Ju kc1lctJun1-orotatc1~ 1.J čni savct: Ovnj v1tc.11111n nije dovoljno 1stražcn da b1

se n,oglc davati neke preporuke.

direktora JKP na temu „Organizaciono-vlasničko prcstruktuiranje JKP-a" u vili „Viktorija" (kod „Babela") na Pali ću.

Domaćin ovog§usreta je „Vodovod i kanalizacija", ,,Cis toća i zelenilo" i ,,Komgrad" iz Subotice.

Očekuje se preko hiljadu učesnika . Geslo ovog susreta moglo bi biti: ,,vo

da je osnova svega; čistoća je umiveno lice grada, a zelenilo pluća grada".

(o. o.)

·:• ... • .... : .. :~: : .... ,: ... :·.:.~: ..... ::x: .. :;..o.c.c.=.=.c.=.c.e.~ c·,·~~c·~·,·o ,c·(~'t

• • : '*!•:::,:;:;.::~::::,:::::::::::::::::::::::::::~:::::::::::::::::;::~:::::::::::;~:~:~ .............. , .. ,, .. , ...... •.•.•. , ..... , ... ·.········• .. •,•,•,•,•,·,· .. ,• . • • ·.·.•.•,·.·.-.·.~.·.•.•.•,•.• .. •.•,<,•. • • •••• , • .,.,,,,_,.., •• •, , ............... ·.···•·. . . ... ·.x ... :"'.I'~

• • • .•.•,•.•!,:,:,::::::::~:::,;.:::;:>:,:~~·:,;•:·:~ ......... ~.·~··· • . .,., • ...,. ... v . . . (

ce". Ako ih čovjek ili životinja uznen1ire, napadaju u velikom broju. Thkav susret se često završava tragično- po onoga tko ih je uznemirio! Vrlo su uporne i nije rijedak slučaj da napadnu skupinu ljudi. Oko osam puta su razdražljivije od europskih pč~a i roje se mnogo češće. Roj za godinu dana može preletjeti oko 80 kn1 i mogu se raseliti na 320 do 480 km.

7...animlJivo Je da se u rojevima europskih pčela pojaviju ju osobine afrikaniz1ranih srodnika. Ova poJava JC posljedica spar1vanJa matica europskih pčela s trutovima afrikan121ranih srodnika, pa se stoga kod rad1hca javljaju osobine i afričkih I europskih pčela. U rojevima s hibridnim pčelama eurposke pčc~c radilice ne žive dugo.

(.,Mehesz Ujsag" - Madarska; preveo a. z.)

14

V

'J'rcća , S}1 nsa '' J>(>lj,>1>rivrcd1

žetva = problemi " Na~t avlJ:11uć1 tr1h1nu ,S~1nsa" urccln

list i.I po1V,1 lo 1c ~csl one u gost IJ u <Ja u utor 20. hpn1c1 , govori o prc<.lstnJcć1n1 žcLv rHdov1n1n I rrohlc1111n1t1 vczan1111 za nJ1h

Svo.1c sud1clovan.1c n<, t ribin1, knJ,J ~ JC u 20 sc1t1 u „llun.1cvc1fkon1 kolu'', rotvr su Ant11n 8kcndcrović (zt n1IJor::H..ln1k IZ bot1cc ), r ~;udevit Vujković 'f'unić ( Nar c;cljč1čkc1 stranka), n1r. (van Rudin<.;ki (N visn i ~i ne.I i kat zcn1ljorc1c.ln I k,1 Vo.1 vod, Ivica ('ović ( /,/, ,,Salaš"), l\la !-tko Kopil

(savc1n1 zastupnik) i predstavnik Soc1 st 1čkc parLJJC ~rhiJC

()čeku jcn10 vas, cqcnjcni čitH t clji, (1<1 . . . . . . . J1111 pnsustvon1 1 uklJuč1vc1nJcn1 u razg dopr1ncsctc kvaliteti tribine ko.Ju će V< naš novinar Dragan Vidaković

I

ETERI NAR

PRIVATNA VETERINARSK STANICA

,,VETERINAR'' 'Irg Paje Kujundžića 2/a (k<>d Senćanske crkve)

telefon: 024/39-229 Radn<> vreme u ambulanti: - radnim dan<>m od 7 dt> 19

V casova - nedclj<>m <>d 8 d(1 11 časov

17. lipnja 19S

iforiz1ni

San1ovoljna inertnost jeste lopovluk ,i o.a san1on1 sebi.

Duhovnin1 angažiranjem pokrećemo 11canost koja nas oplen1enjuje, čini nan1 \ taj i stvara satisfakciju.

Uobražen čovjek jeste hipohondar vlat: Veličine.

.

Bijeda dosiže svoj vrhunac kada se po-1 traži od bijednika.

Pseudo-povijest je arija u izvedbi trube. Moralni alibi izlazi iz tarne kada zakri

,s skrica kajanja ili pravdanja za počinjena . ela.

„Mali čovjek" najbrže dokaže svoj . :ititet".

Povijest je mrtva! Zivjela Arhelogija! Tko n1nogo razn1išlja o prošlosti, ne

- n1an je za sadašnjost, a užasava ga bu-.J lOSt.

. ,

H e u r e k a! radosno je uskliknuo .. /111, a poton1 je gorko zaridao.

I I

V

Zeljko Skenđerović

Na,na je dovoljno da znate za nas

Privatno pogrebno poduzeće

• Subotica, Karađorđev put I

•

DIVAN

T aki San1 bisan, da van� ne kažen1. Th, što bi kazti, pukn.it od bisa. Svi okolo laju al kad ja ćavrnen1, kažu: seperatišta, cocolišta, fašista, kon1eništa ... Izgleda da je danas najpan1etnije laGlit gujcu u n1lakoj vodi. Kako sva čeljad, tako i ti.

Zašto ovo divanin1? Pa, n1al nisan1 odveden u laktanju jel sarn na javnon1 mistu ( draže bi n1i bilo u javnoj kući) izlanio nike riči koje nisu bile za uvo nikog špiclova. Još kake teške riči sam lanio: tenkovi! A šta š teže od tenka. Dod.uše, lađe su teže, al_nji, kad na jutro vošti1n rad benzina u Madžarsku, još nisan1 vidio po S01nborskon1 putu. Država se posli fali kako su seljaci puni nafte i šlo je još sran1ockije da je to njezina zasluga. To valjda zna1110 kako se država paštri za nas. 01na će ti ko god u frčat u rič ko balavi Mate u kiselnu: a vraćena zen1lja? Jeste, kurtala bilo i zemlje. Pa da je država imala s čirne radit, ne bi je ni vraćala. Sad ispalo da je država-dobra, a paori naopaki'pa neće da plaćaju porez i samo štogod zanovetaju. Još samo čekam kad će država napujkat sirote penzionere na nas, jel je taka zvanijska politika. Paori nisu colovali porcije, penzioneri-

ELEK I RD-MIX telefon: (danonoćno): 024/51-514 " -

• Bajnzok, ]NA 3 (u cvjećgrnici „Ma-ca'') telefon. (danonoćno): 024/762-024

• Palić, ]06 Lajos 18 (u cvjećarnici" rchidea''), telefon: 024/752-759

• Horgoš, Borisa Kidriča 7, telefon( ,nonoćno ): 024/792-202

• Novi Kneževac, Maršala Tita 16

,..

�-� <"::

,-.. '-"-" .. ,

��

-·

Vrsta

štampe (IV.) :i:'. Kod maraka c.l izrađenih, tj. štampa:7J nih u tehnici kameno-

1, tiska (litografija)

l;mo da su šlampane u ravnoj štam-. Pomoću specijalnog tuša ili krede ' 1

1kam�nc>j ploči (nekoć), odnosno

1 ir:110J (danas) formira se crtež. Ke-1k1m_ putem ploča se pripremi da

1 i prima samo boj u. Ploča i crtež-su < om slučaju praktički ravni, i u ovoj s. št�mpe ne vrši se nikakav utjecaj1 )ap1r. Stamparski kalup ne pritiska) 1 na konturu slike ,(kao kod knjigo-

7. lipnja 1995.I

IX

INSTALACIJE EL. UREĐAJI

APARATI ZA OOMAĆINS1VO

Tel: 02-4 / 35-174

Sonje Mannkovlća 31.

tiska), a ni crtež se ne može prepoznati na gornjoj površini marke (kao kod duboke štampe). Za ovu vrstu štampe postoji jedan karakterističan naziv ili kon�tatacija: ova štampa nema nikakve naročite znake raspowavanja. Marka izrađena ovom tehnikom nema tipičnih znakova rapoznavanja, nije plastična, a konture nisu oštre.

Ofset štampa je takoct·er jedna vrsta ravne štampe. Kod svih ostalih vrsta štampanja proces prijenosa otiska sa štampane ploče na papir je direktan kao kod ofset štampe. Između se nalazi jedan gt1meni valjak. Ovaj način štampanja je posredan, jer se crtež sa štamparske ploče (valjka) prenosi na gumeni valjak i tek sa ovoga na papir. Marke šta1npane 'ofset tehnikom lako

15

ma fasolaš kasni n1isec, pa i podrug miseca. E pa sad, ko je tu glupav? Je! oni što Iade criva priko televizora, jel ishasnirani radnici?

Pa valjda se zna da paori plaćaju u četri frtalja, a penzioneri tribaju dobit penziju svakog prvog, i to da njim poštaš donese! Al,

oš očin. Nit paori plaćaju (a zna se i zašto ne plaća ju) nit poštaši donose mirovine. Ako ne znate zašto, pitajte državu pa ćete se od nji naslušat istine. Baš sam o tim divanio s jednim proleteron1 koji je, a bilo mi ga zdravo žavo, plako kad je pripovido. Kaže on kako je skoro četrdeset godina učio dicu poštenju, n1oralu i kako se nepoštenje ne i,5plati i da su u laži kratke noge. I sad, kad gleda svoje dakove, svi koji su ga slušali i tili živit kako i je učio stoje u red prid kazanom narodne kujne, a bećari i opajdare što su bižali oko škule dile ranu onin1a dobrima. Za poštaše su kazali da zdravo tušta zarade od bakšiša, pa da nan1 se društvo ne dili, raslojava ko onaj što kaže, a i da se penzioneri više druže - nek čekaju prid poštan1a i bankan1a .

E, divan ko divan, a uopće to nisam tio kazt. Tio san1 izružit Paju čerez tenkova. A1bio je u pravu kad je kazo: ,,Nije svaki n1uški koji nosi tlundre".

Grga

Teška voda

Cijepanju at,oma n1ržnje, te njegova oslobođena energija gadosti u reaktoru ludosti, potrebna je teška vod� radi u blaživanja srahotnih posljedica. Nju osigurati u dovoljnoj kolikoći nije lako. Osobito u današnje vrijen1e ekologične novinarske n1isli. Eko-n1isliteljke, trenutačno na radhom n1jestu starinarki u novinarstvu, u nekim su zastarjelin1 i prevazidenim starinan1a tipa novina osuli nuklearnu paljbu na pokušaje lokalne san1ouprave glede skrbi ove rijetke tekućine. Ali, glede &, u jedno, unatoč, besprijekorno opisana mržnja završila je u nakladi od svega par tisuća. Na radost Subotičana, a na sveopću žalost eko-milosrdnica bogolike n1ržnje.

je preoznati, budući da gumeni valjak vrši neposrednu funkciju štampanja, te dovodi do toga da je oštrina slike mnogo slabija. Slika marke djeluje meko, neoštro, nejasno, skoro kao razlivena. Boja koja se koristi za ofset štampu suši se veoma brzo. To uvjetuje upotrebu papira bez sjaja i ovo je jedna kar akteristika razpoznava nj a kod maraka štampanih ofset tehnikom .

U povijesti štampanja maraka postoji više slučajeva da se koristilo po dvije vrste štampe: bakrotisak sa ofset štampom, čelikorez s knjigotiskom i linijska duboka štampa a raster dubokom štampom. Danas, 11 modernoj eri štampanja, ove brav11re dvije vrste štampanja više se ne koriste.

Lj11devti 111jković La111il

-ŽIG

'

zkvh

.org.r

s

Tužno \ t 111a 111,1 riječi ktJji111a l,i.,·111,, 111ogli <J(!retliti </ječj,, :.elj11 fia

Ollra li ži~,e ,, 111ir11.

Odra\·li l'Ole llr11ge igre.

Pren,a informaciji Organizacijsk1Jt?. odbora !Yleđunarodnili ljetn}ih ka~-:i tilnih igara ,za Paliit, za sl--tepted\tare bil će O.\i/_ruran prij~'"VOZ a,ltoh~: som. Pola..\cl su zakaian, Zll 19- sati t

45 n,inuta i.,pred teljev1ičkog kolod}'Or:a. a povraJak 1, 23 sata l,pred „Let-

- .. t} 1ve pozon11ce .

•

Obntlvite pretplatu aš li L polako zao_kru1.ujc_prvu_g<)

dinu postoJanja. Po<lsJcćamo 1 molimo na~e čitatcljt! da obno\'C prct pl_a tu.

U cilju da i naredne godine napi"erno tekst slične sadržine.

Berlin K ,k 1 n 1v11 11\li 11u u N1111, k 11 s· o I kron1p1r t pr Htv I I tJ Ih 11 , lk. 1h I, 1kol 1

1 P" 1 1n I su l u v,..,t Čll llt I u nJ n, 1 '.lut1n1 nt Suh<1l1 111 Jvn vr t nq nin, tH.lit, J r k ) 1 n '" v ) I 1vno o I v le.I pr 1v1 v1n<11 n1llko o 1n1 l 1 1 111no lJ

p I\ () I huv ~1 H'\ I Pr 111 I l )111 N1111 I pr n, I 11nn1 I 111 LI 111 I I

Razgovor na tandorskom tramvaju Jedno, ,.ihu 11 111llor I up1tt1 konc.luktcr š.inc.lorsko tr 1n1v 111

Je II tslln 1 ci, se s ,1bc opr1111 tek 1cl I n ,vr~c će trci t god111.1 :11vot 1? 1o1Ll.i JC 11 1ko, odvrntt r.ivncldušno Sv 1h1.1

\ ~ld r ,tic, <1ko ~ ne opnn,ctc 111 n.ikon 10, 1? opet kondukt r C)nll.t post 111u t rdn1v(1Jsk1 kondukteri gl 1s10 J kr 11.tk nu '(Jvor

Razgovor Pučkoj kasini .les, lt čuo d.1 ,1c opet pc1skup10 benzin' Ncn,nš 11, rno}dtt, .1uton1ob1l k~1cla te 1ol1ko ncrv1rn' Ne, nego kupio :,;~1111 nov up~1IJdć.

Manipulacije Sudeći pll pisanju nekih sub<>t!ćk!~

n<>vinara svaka akcija, gesta, mig 111 11okrcl ruk<Jn1 k<>ji rastjeruje k<l~~r~c čelnika lokalne samclupravc za nJth JC <)pa:sna nacionalisLička ,.av)cra, .a akt) je potrebno i mani pulac1Ja 1 t<J nt rnan-Je ni vi~c dJccom. . .

Tok<..) on1 doživljavaju Sub<)t1cu, svi-jet 1 dcmokracij u. . . . .

Pitamc> se što b1 p1sal1 kada bt se l<)kalna samouprava odlučila da u c~ntru grada podigne objekte za n u1.nc potrebe subjekata.

Godišnja skupština KUD ,,Bunjevafko kolo''

U nedjelju 19. Iipnja 1995. godine.s početkom u 18 sati <)držat će s~ u vcllk<..1j dv(1rani Društva, Prcrad<)Vtćcva 4, Jzb()rna ~kupština KUD „Bunjcvačko kolo''.

I ovim putem pozivamo član<)vc i simpatizere „Bunjcvačk<.)g kola'' da sudjeluju u radu Skupštine.

,,/Junjcvač.ko tackolo ·~ 7. 0[111/..a 1 Y40

Soros K ada se pružen<lj ruci pon1oć1

nac.lmcn<>sti i ar<)ganln<>g o JCĆaJ 1

n1od<Jvolj nc>sl i <)dv:a t1 rn.rki ~ po d cJ m, u s tav u m I r no I s t 1 snu t pesnicama, temu se c> Lkažc g<1 tc1pr stv<>, te> sigurne> može biLt pokaza bc)lcćivc>g stanja <luha. Jer, na ~c 1

nc>sti i ncpcJvjcrcnju izgrađeni su sam<)<>bmanljivc <)hrane lako pl mrclu unutarnjih i vanjskih ncpr1 tclja. I snaga se on<la p<l~!1zujc na zaštićcnc)m gostu, k<)Jt se rad c)či lu JC. G rij ch mu je jcd ino ~l<) kr!t ,a c.lc)d jelu p<)ffi<)ći nije pod parl IJ dr]avnom kontrc)l<)m. Stc>ga, po v moćnika ;akladi ,,Sc) rc>s" nije mJ c)vdjc. 'fko je sljedeći?

Bunjevačka narod,za prip<Jvitka

SKORUP U DUVANKESI .Jedna stara kofa se tuži drugoj: Kad ba~ oće, kola mu 1zn11r1 frtalj skorupa, <1 kc1d JC c lx'P bt

u cluvankes1, didc1 će zapttat: - Šta to košta?

nd

ZIG

- J :.s1 v1d1la tog čov1ka: trOJC, sve cdno zn drugim me tih pr1var1t.

J·, drugo moJa -druga će nJOJ ko mntora tr1ba 1mat pameti. KOJI će mene pnvant t,1J nJJC Još rocho.

t luša pa će oma OVOJ mudncr ti m nt frtalJ korup 1

r.uu n č:l ncm· u rukama) "•'-'...,U od mJJUr I

d 1 • k r u p no 1 u d u van k c 1 "

fl

16

- l·orintača.

-1 , a ja toliko nov"ca ncn1an1 - Pašta ćemo oncla? kofc:1 se uzbun1l 1 1 uzJogun1l -Ništa drugovt:ć evo Lcbt ndtrag tvOJ skorup pa će 1zduvan

u lonac. Kad JC kofa v1d1la d , ći.; JOJ 1.agadtt sav londc ona trle

pa će zagr<.1Jll a d1dc1 tlv,,d1 fonntc1ču 11 n vu novcat u K"d sam te već pr1v 1r10, onda m žcm I pl ll1t

Raz,vao. St,pe Ševtć Cvan 1k 7Jah,1Je:.10 , ohrud,n JJallnt J UJknv

17. lipnja 1

SUBOTICA. NEMA ALTERNATIVU - zkvh.org.rs · n1ilaciji, te gubljenju identiteta i kulturnon1...

Documents

Transcript of SUBOTICA. NEMA ALTERNATIVU - zkvh.org.rs · n1ilaciji, te gubljenju identiteta i kulturnon1...